Edisaun II/No 3/Julho-Setembru 2010

Transcrição

Edisaun II/No 3/Julho-Setembru 2010
Editorial
D
Quo Vadis KIP?
urante tinan lejislatura daruak, hahu husi 2007 to’o
agora, Parlamentu Nasional foin harii komisaun
eventual ida ho naran Komisaun Inkeritu Parlamentar
(KIP). Komisaun nee offisialmente simu posse husi Vice
Prezidente PN, Vicente da Silva Guterres iha Uma Fukun PN,
17 Setembru 2009. KIP hetan mandatu liu husi rezolusaun
Parlamentu Nasional numero 32/II, loron 11 fulan Setembru 2009.
Knaar KIP nian mak atu buka hatene karik iha prosesu sosa
foos nee iha lala’ok ruma la tuir lei aprovizionamentu no lei sira
nebe iha relasaun ho prosesu akizisaun nee.
Estabelesimentu komisaun nee bazeia ba artigo 26-29,
Regimento do Parlamento Nacional nebe koalia kona ba komisaun
espesializadas permanente no eventuais. Membru komisaun
nee kompostu husi minimu deputadu nain 10 nebe nomea husi
bankadas parlamentar. Komisaun nee mos bele hetan apoiu
tekniku husi staff parlamentu hodi fasilita servisu komisaun
nee nian. Tanba nee, mak iha komisaun nee nia laran, alem de
deputado nain 10, komisaun mos hetan apoiu tekniku nain 4,
nain rua nudar staff tekniku no nain 2 seluk nudar asesor juridiku.
Tuir Regimento PN nian, komisaun eventual ninia mandatu
mak hala’o investigasaun no hato’o relatoriu ida ba Prezidente
PN. Hafoin ida nee, Prezidente PN maka sei deside atu lori relatoriu
komisaun nee nian hodi ba debate iha plenaria. Regimento mos
regula katak tempu nebe fo ba komisaun eventual atu servisu
labele liu tinan ida. Iha inicio, tempu nebe fo ba komisaun nee
6 Negosiasaun Greater Sunrise
Husi Perspektiva Relasoens
Internasional
7 (Sumario)
ORÇAMENTO RECTIFICATIVO 2010
8 - 30 Aktividade Komisaun
Komisoens Parlamentu Nasional
halo Fiskalizasaun ba Projeitu Pakote
Referendu iha Distritu-Distritu.
atu servisu mak fulan tolu (3) deit. Bazeia ba mandatu legal,
loloos komisaun nee nia knaar hotu tiha ona antes tama iha tinan
2010. Maibe to’o agora, komisaun nee ninia servisu la hatene to’o
nebe ona. Tanba nee mak Bankada Fretilin kestiona existensia
KIP liu husi sira nia deklarasaun politika nebe hala’o iha loron 7 de
Junho 2010 liu ba.
Fretilin eziji ba meja parlamentu atu tau relatoriu KIP nian iha
ajenda plenaria hodi debate. Nunee bele hatene loloos, rezultadu
saida deit mak komisaun nee hetan durante hala’o sira nia servisu.
Hatan ba deklarasaun politika Fretilin nian, Prezidente Parlamento
Nacional, Fernando Lasama Araujo hateten, relatoriu nee seidauk
tuir rekizitu legal ou estandar parlamentu nian.
Fretilin hanoin katak hanesan orgaun soberania ida, Parlamentu
Nacional tenke hala’o nia knaar ho transparente atu publiku tomak
bele hatene saida mak orgaun nee halo, inklui mos rezultadu servisu
KIP nian. Prezidente PN responde hikas katak relatoriu nee presiza
hadi’a para bele kompleta rekizitu parlamentu nian hodi lori prosesu
nee ba oin. Tanba KIP nee reprezenta Parlamentu Nacional tomak,
la’os reprezenta bankada ida nian. Needuni, membru sira husi komisaun
eventual nee presiza tuur hamutuk hodi hadia didiak fali relatoriu nee.
Argumentu rua nee forte hotu. Husi parte ida, Fretilin preokupa tebes tanba mandatu KIP nian loloos hotu ona, maibe
nunka rona rezultadu ruma husi sira nia servisu. Husi parte seluk, relatoriu nebe seidauk tuir rekizitu parlamentar sei hatuun
dignidade orgaun soberania nee rasik. Maske nunee, importante
liu ba mak nee, kleur ou lalais, publiku hakarak akompanha no
hatene rezultadu servisu KIP nian, labele husik hela deit iha
gaveta laran. Basaa, KIP servisu ba assunto importante nebe
liga direitamente ho povu ninia nesesidade bazika.
REPORTAGEM
3
Konferensia Nasional GMPTL
Grupo Mulher Parlamentares Timor-Leste (GMPTL) hamutuk
nia parseirus sira husi ONG nasional no internasional, iha loron 12
- 13 Julho halao Konferensia ho tema “Investe Feto nia Saude,
Investe ba Futuru Timor-Leste” iha salaun Ministeriu dos
Negocios Estrangeiros. Konferensia ne’e prinsipalmente foka liu
ba saude reprodutiva, edukasaun seksual no planeamentu familiar.
Konferensia ho partisipante maksimu durante loron rua husi
entidade oin-oin nee, importante no relevante tebes ba TimorLeste nudar nasaun foun nebe infrenta problema mortalidade
maternal no infantil. Tuir estatistika Ministeriu Saude nian, taxa
fertilidade iha nasaun ida nee aas tebtebes. Kada feto Timor ida
bele kous (tuur ahi) oan lima to’o hitu.
Fenomena fertilidade aas nee implika ba feto sira nia saude no bem estar familia nian rasik.
Problema boot ida ba Timor mak inan barak iha area rurais seidauk hetan asistensia medika nebe
diak relasiona ho sira nia saude reprodutiva.
5
Konferensia Internasional Kona
ba Peskiza Lejislasaun Iha
Warsawa - Polônia
Iha loron 6-12 Junho 2010, Sekretariu Geral Parlamentu Nasional Timor-Leste, João Rui Amaral ho
José Cornelio Guterres, Direitor Centru Peskiza
Parlamentar Partisipa konferensia Internasional ho
tema “Frost Salomon Taskforce” iha Warsawa,
Polônia. Nasoens 22 maka partisipa konferensia nee.
31 Biblioteka
Konselleiru Fernando La Sama de Araújo. Responsavel Jeral João Rui Amaral, Sekretariu Jeral Parlamentu Nasional. Xefe
Redasaun José Cornelio Guterres, Diretor Nasional Diresaun Peskiza & Informasaun Tekniku. Staf Helio Freitas, Fulgencio Vieira,
Horacio Abilio, Leoneto Mantilo, Olivia Sarmento, Vitorino Reis, Vitorino Borges, Pinto Cardoso MS, Paulo da Costa Nunes, Natalia
Maria Bere, Manuel da Cruz, Zelia da Costa, Marta Cortereal, Celina de Jesus Ximenes, Antonio Alexandre Soares Dezain Grafiku
no Lay-Out Fulgencio & Horacio. Jerente (Pengelola) Jornal Parlamentar (JP) Diresaun Peskiza & Informasaun Tekniku.
Propriedade Parlamentu Nasional Timor-Leste. Email [email protected]. Telp. 3339870.Ext. 118. Diresaun
Uma Fukun Parlamentu Nasional, Rua Formosa, s/n, Dili, Timor-Leste.
2
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
REPORTAGEM
Orador husi karuk ba kuana;
Deputada Josefa Pereira
(Prezidente GMPTL), Fernando
Lasama de Araujo (Prezidente
Parlamento Nasional, Deputada
Fernanda Lay
Konferensia Nasional GMPTL
“Investe ba Feto nia Saude,
Investe ba Futuru Timor-Leste”
T
itulu ida nee sai nudar tema
sentral ba Konferensia Nasional nebe organiza husi Grupo
Mulher Parlamentares TimorLeste (GMPTL), hamutuk ho nia parseiru sira husi organizasaun naun govermental nasional no internasional.
Konferensia nebe hala’o iha salaun Ministeriu dos Negocios Estrangeiros durante loron rua, 12-13 de Julho nee
foka liu ba pontu importante tolu mak
hanesan; saude reprodutiva, edukasaun seksual no planeamentu familiar.
Hanesan introdusaun ba abertura
konferensia nee, Prezidente GMPTL,
Deputada Josefa Pereira konsidera
katak konferensia ida nee importante
no interesante tebes. Tanba tema nebe
hamosu iha konferensia nee relevante
ho kondisaun aktual Timor-Leste nian
nebe ligadu mos ho Timor-Leste nia
intensaun atu hatuun numero morta-
lidade maternal no infantil ao mesmo
tempo hadi’a saude reprodutiva, nudar
komponente ida husi Objectivo Dezenvolvimento Millenio (ODM).
Nia fo hanoin katak saude hanesan
indikador ida no faktor importante hodi
sukat bem estar no kualidade moris ema
nian. Maske saude nee importante tebes,
maibe infelizmente de facto iha TimorLeste, ema barak mak seidauk sente
saudavel, liu-liu ba maluk sira nebe hela
iha area rurais.
Tema nee, relevante tebes ho nasaun foun Timor- Leste nebe infrenta
problema mortalidade maternal no infantil. Tuir estatistika Ministeriu Saude
nian, taxa fertilidade iha nasaun ida
nee aas tebtebes. Kada feto Timor ida
bele kous (tuur ahi) oan lima to’o hitu.
Aproveita momentu ida nee, Deputada Josefa husu ba partisipante hotu
atu rona husi peritus sira nia inter-
vensaun kona ba fenomena hanesan
nee diak ou la diak. Fenomena fertilidade aas nee implika ba feto sira nia
saude no bem estar familia nian rasik.
Problema boot ida ba Timor mak inan
barak iha area rurais seidauk hetan
asistensia medika nebe diak relasiona
ho sira nia saude reprodutiva. Inan feton
barak mak prefere liu partu tradisional
ou partu iha uma ho asistensia ‘daya’,
do que ba centro saude, maske ida nee
fo risku ba inan feton sira nia aan rasik
no ba bebe sira nia vida. Hatan ba preokupasaun ida nee, Ministeriu Saude
halo ona esforsu atu loke klinika maternidade iha area rurais balun, no hein
katak programa ida nee sei kontinua
to’o tempu nebe wainhira inan feto sira
iha Timor laran tomak sente garantido
ona atu hetan asesu ba klinika maternidade.
Deputada Josefa mos deklara kona
ba rasio entre numero fertilidade no
mortalidade nebe iha relasaun ho problema maternidade ou saude reprodutiva. Prezidente GMPTL fo sai katak kada
numero fertilidade/natalidade rihun ida
(1000), akontese mortalidade atus haat
(400) nudar impaktu husi saude reprodutiva nebe ladiak. Konferensia nee mos
hamosu kestaun seluk hanesan maternidade infantil. Problema ida nee la’os
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
3
REPORTAGEM
Vise Ministra Saude, Madalena Hanjan nudar orador ida ba iha Konferensia Nasional ho
tema “Investe ba Feto nia Saude, Investe ba Futuru Timor-Leste”
deit Timor-Leste mak enfrenta maibe sai
mos nudar preokupasaun boot iha Sudeste Aziatiku tanba hetan persentajem
nebe boot iha mundo tomak. Atu atende
preokupasaun ida nee, GMPTL konsidera edukasaun seksual hanesan komponente ida importante tebtebes ba
futuru jerasaun pais ida nee. Asunto
seksual labele “tabu” iha publiku, tanba
buat hotu nebe iha relasaun saude, presiza atu ema hatene. Liu
husi edukasaun seksual,
ema bele komprende didiak
orgaun anatomia sira ninia
funsaun, hodi utiliza didiak
ho responsabilidade, hodi
prevene orgaun hirak nee
husi moras. Edukasaun seksual nee presiza fo ba adolecentes no jovens fetomane sira atu sira bele
orienta-an rasik, nunee
bele lori-an ba buat nebe
diak no folin ba loron ikus.
GMPTL haree katak atu
iha duni difikuldades oi-oin
mak nasaun ida nee hasoru. Maske nunee, kestaun saude reprodutiva,
planeamentu familiar no
edukasaun seksual tenke sai papel no
dever ema hotu-hotu nian hanesan sidadaun, konfisoens relijioza, organizasaun naun govermental, governu no
entidades hotu. Tanba nee konferensia
ida nee hala’o hodi rona matenek nain
sira koalia kona ba kestaun tolu nee.
Iha parte seluk, Prezidente Parlamentu Nasional, Fernando Lasama Araujo
nebe halo abertura ba konferensia nee,
fo hanoin katak inan sira nia papel
4
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
importante tebes hanesan mestra/
professora iha uma kain ida-idak nia
laran. Tanba inan feto sira mak husik
tempu barak liu hodi forma sira nia oan.
Konsidera ba papel importante inan feto
sira nian, Prezidente PN fo obrigadu ba
komponente hotu-hotu nia kontribuisaun hodi toma inisiativa no organiza
konferensia nasional ida nee.
Partisipante Konferensia Nasional
Prezidente Parlamentu mos konkorda ho tema jeral husi konferensia
nee;“Investe Feto Nia Saude, Investe Futuru Timor-Leste”. Basaa
kuandu koalia kona ba saude inan nian,
sempre iha ligasaun ho futuru labarik
nian. Nee duni, presiza konsiente katak
futuru oan sira nian depende ba inan
nia saude. So inan nebe ninia saude
diak mak bele produz jerasaun nebe
kualidade no saudavel.
Tuir nia ponto de vista, problema edukasaun no saude iha fatin hotu-hotu
nunka mais hotu. Nasaun barak mos sei
enfrenta hela problema ida nee, quanto
mais Timor-Leste hanesan nasaun foun.
Preokupasaun Timor-Leste nian mak taxa
natalidade no mortalidade nebe aas tebtebes. Uluk fenomena ida nee mosu iha
Afrika, agora mai fali Timor-Leste. Tanba
nee, hanesan estadu, hotu-hotu presiza
esforsa-an hodi buka solusaun.
Lasama fo hanoin mos katak konferensia ida nee ninia objetivu la’os ba konsumu akademiku, maibe nia orientasaun ba pratiku. Nee signifika katak saida
deit mak hetan husi konferensia ida nee
tenke transmite ou habelar ba povu tomak iha nasaun nee nia laran. Rezultadu
husi konferensia nee tenke hamoris konsiensia ba povu nia laran katak saude
nee ema ida-idak nian duni, maibe depende mos ba relasaun feto ho mane
nian.
Pontu importante seluk nebe Prezidente Parlamentu sublina mak nesesidade atu introduz edukasaun seksual
iha nasaun foun nee. Edukasaun seksual, tuir Lasama, la’os deit
hala’o ba adolesentes no
jovens adulto sira, maibe
presiza mos fo ba katuas
ferik sira. Tanba dalabarak,
katuas ferik sira mos laiha
kapasidade atu implementa
loloos sira ninia dezeju seksual tuir dalan nebe loos.
Ida nee importante hodi bele
prevene moras oi-oin nebe
oras nee mosu no fo ameasa ba saude ema nian. Kona
ba saude reprodutiva nebe
sai kestaun iha konferensia
nee, Prezidente Lasama
hateten, ida nee presiza
atensaun no responsabilidade husi feto ho mane hotu, inkluindo sira nebe forma ona uma kain. Laen sira
presiza toma responsabilidade ba sira
nia kaben nia saude, nunee mos feto
sira tenke halo hanesan nee ba sira nia
la’en.
Konferensia nee rasik aprezenta
oradores ou panelista nebe kompetente
husi nivel internasionais no nasionais.
Entre panelista hirak nee, iha mos Ministru Saude, Bispo Diocese Dili, Ministra Sosial, sst.
REPORTAGEM
Partisipante husi nasoens 22 iha konferensia internasional ho tema Frost Salomon Task Force iha Warsawa, Polónia
Konferensia Internasional Kona-ba Peskiza
Lejislasaun Iha Warsawa - Polónia
H
usi loron 6-12, fulan Junho, saun ba demokrasia, sira liu husi situa- naton ba dezenvolvimentu infraestru2010, Sekretariu Geral, Par- soens nebe difisil tebes maka hanesan; tura no hasae rekursu umanu atu servi
lamentu Nacional João Rui
(1) Falta rekursu umanu no infra- diak liu lejisladores sira;
Amaral no José Cornelio Gu- estrutura atu harii instituisaun. Nunee
(4) Problema dependensia orsaterres, Direitor Centru Peskiza Parla- sira halo Estudu ida que diak atu suporta mentu ba governu liu-liu Ministeriu Fimentar Partisipa iha konferensia Inter- servisu lejislasaun no fiskalizasaun iha nansas mos la dun favorese desizaun
nasional ida ho tema “Frost Salomon parlamentu nasional;
sekretariadu parlamentu nasional nian;
Taskforce” iha Warsawa, Polónia.
(2) Falta suporta politika husi nain
(5) Kondisoens moris (salariu) ba
Nasoens rua nolu restaffs parlamentu nian la
sin rua maka partisipa iha
dun sufisiente kompara ho
konferensia nee. Nasoens
staffs ajensia internasionais
sia (9) husi House Demosira seluk .
cratic Partnership (HDP)
Maibe liu tian tinan 20
nian inklui Timor-Leste
nia laran, iha nasoens balu
no Indonezia no mos Nainklui Polónia, ho ajudus
soens sanolu resin tolu
Estadus Unidus, liu-liu husi
(13) husi Europa sentral
espertu nain rua (2) Mr. Bill
no Oriente nian. Iha
Robinson no Mr. Francis Miko,
oportunidade ida nee,
CRS nian, sira hetan susesu
Nasoens 13 husi Europa
tebes iha prosesu harii desentral no oriental ne’e,
mokrasia iha nasaun neba
fahe sira nia esperentanba iha instituisaun pessias diak no át durante
kiza no biblioteka parlamentinan 1990-2010, tinan
tar nebe forte tebes.
rua nolu hafoin sai husi
Legisladores sira mos
rejime komunista iha
senti katak analiza no inDireitor Centru Peskiza Parlamentar, José Cornelio (karuk) ho
tempu neba. No oinsa Sekretariu Geral Parlamentu Nasional, João Rui Amaral (kuana)
formasoens ajuda tebes
papel Peskiza no Biblio- iha Konferensia internasioanal ho tema “Frost Salomon Taskforce”. sira nia servisu lejislasaun
teka Parlamentar iha proiha parlamentu nasional.
sesu demokratizasaun
Liu-liu sira senti katak soida nee.
ulun, ka lejisladores sira ba servisu ida siedade nebe demokratiku tanba parNasoens barak fahe sira nia espe- nee, tanba ba sira la dun importante; lamentu nebe forti tenki hetan suporta
riensia katak bainhira sai husi rejime
(3) Tanba informasaun ba sira la dun husi peskiza no biblioteka parlamentar
komunista nian no lao iha dalan tranzi- importante, sira la dun tau orsamentu nebe forte no servisu diak.
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
5
ANALIZA
Negosiasaun Greater
Sunrise Husi Perspektiva
Relasoens Internasionais
D
urante fulan rua tutuir malu, asuntu Greater Sunrise
nebe hola parte iha zona Joint Petroleum Development Area (JPDA) sai hikas konsumo publiku liu husi
publikasaun imprensa. Polemika mosu tanba kompania Woodside ho nia konsorsium tenta ho sira nia proposta atu dezenvolve
projecto Floating LNG hanesan dalan klaran ou win-win solution,
hodi troka opsaun kona ba dada kadoras ba Australia ou mai
Timor-Leste. Proposta kompania nee, hetan reasaun maka’as
husi lideransa estadu Timor-Leste nian. Primeiru Ministru, Xanana
Gusmao rasik rezeita proposta kompania nee. Aliansa Maioria
Parlamentar (AMP) mos hatudu reasaun nebe hanesan, katak
hakarak ka lakohi, uniku opsaun mak dada kadoras Greater
Sunrise mai Timor-Leste.
Pozisaun governu Timor-Leste nian klaru no firme, ho sentidu katak laiha opsaun seluk relasiona ho kadoras Greater
Sunrise. Tanba tuir governu AMP nia hanoin, kadoras Greater
Sunrise sei fo benefisiu ba dezenvolvimentu sosio-ekonomiku pais
ida nee nian. Problema mak nee; oinsa kapasidade estadu (governu) nian atu manan negosiasaun hodi realiza kadoras mai TimorLeste?
Analiza
Negosiasaun ba kualker asuntu
interese nasional, la-sees husi influensia poder. Relasaun poder (power relations)1 entre entidade rua
iha meja negosiasaun dalabarak sai
faktor determinante ba ninia rezultadu ikus. Negosiasaun Greater
Sunrise hodi hakotu opsaun Floating LNG, kadoras ba Australia
ou mai Timor–Leste la sees mos husi relasaun poder husi
estadu ida-idak nian.
Imajem power relations bele haree uitoan atravez de konseitu interdependensia ho dependensia nebe bai-bain akademiku relasoens internasionais sira utiliza hodi aproxima fenomena
relasaun entre paiz sira2. Konseitu interdependensia refere ba
relasaun dependensia mutualizmu, nebe signifika katak, laiha
estadu ida superior ka inferior liu estadu seluk. Ida nee kontrariu
ho konseitu dependensia nebe deskreve relasaun asimetria husi
estadu sira. Konseitu dependensia hatuur nasaun ida nia pozisaun boot liu ka kiik liu nasaun seluk, ho tendensia katak nasaun
boot sempre obriga sira nia hakarak ba nasaun kiik, ka nasaun
kiik submete no halo tuir deit saida mak nasaun boot sira hateten.
Ho konseitu rua nee, Australia dalaruma haree Timor-Leste
ho perspetiva dependensia. Perspetiva nee mosu tanba Australia
sente-an forte teb-tebes. Nasaun nee iha poder real (real power)
nebe boot, atu instrumentaliza no movimenta ninia kapasidade
negosiasaun. Perspektiva nee mos mosu tanba Australia sente
halo ona buat barak ba Timor-Leste, no hanesan pais foun nebe
sei kiak no fraku, Timor-Leste ninia dependensia ba Australia boot
teb-tebes, liu-liu iha aspeitu seguransa no defeza. Ezemplu mak
intervensaun komando Interfet post Referendum 1999 to’o
prezensa International Security Force iha krizi 2006. Bazeia ba
realidade nee, Australia bele iha hanoin ida katak Timor-Leste
fasil atu hakruuk ba ninia dominasaun, no hateten “seja feita a
vossa vontade” ba propaganda proposta Woodside.
Tanba nee mak Sekretariu Estadu Rekursus Naturais TimorLeste nian, Alfredo Pires rasik hateten katak kompania Australianu (Woodside) arogante liu hodi tenta “obriga” sira nia proposta ba estadu soberano RDTL3. Arogante tanba lo-loos desizaun dada kadoras la’os kompetensia kompania nian. So estado
RDTL ho Australia mak bele tuur iha meja negosiasaun hodi determina asuntu nee. Australia hanesan estadu soberano, “terkesan cuek” ka fase liman hodi husik kompania Woodside mai
halo tentativa ho estadu Timor-Leste. Primeiru Ministru (reformado) Australia, Kevin Ruud ho ninia Ministro dos Negoçios
Estrangeiros rasik lakohi “fera ulun” ba kestaun fatin explorasaun
Greater Sunrise, no fo tomak kompetensia ba Kompania Woodside
ho Estadu RDTL atu desidi hamutuk liu husi negosiasaun4. Ida
nee hatudu inkonsistensia estadu Australia nian, tanba bazeia
ba konkordansia iha primeiro governu konstitusional Timor-Leste
nian nebe xefia husi Dr. Mari Alkatiri,
fahe ona katak produsaun Posu Bayu
Undan ninian dada ba DLNG (Australia) no Greater Sunrise sei dada
mai Timor.
Iha kontekstu diplomasia, negosiasaun so bele hala’o entre entidade
nebe nivel hanesan bazeia ba asuntu nebe atu diskute. Kompania
ida halo negosiasaun ho kompania seluk, estadu ida halo negosiasaun ho estadu seluk, governu ida halo negosiasaun ho governu
seluk. Atetude kompania Woodside halo tentativa negosiasaun
ho estadu Timor-Leste, hatudu mo-mos Australia nia arogansia no
hatuun dignidade Timor-Leste hanesan pais soberano.
Iha parte seluk, Timor-Leste rasik haree Australia ho perspetiva interdependensia. La’os deit Timor-Leste mak depende
ba Australia, maibe paiz rua nee iha relasaun dependensia mutualizmu. Por ezemplu, kestaun fronteira maritima ho tratamentu
rekursus naturais iha tasi laran, Australia labele foti desizaun
unilateralmente. Australia presiza trata asuntu ida nee ho TimorLeste.
Pozisaun jeografika Timor-Leste nian hanesan zona kruzamentu Azia-Pasifiku mos presiza hetan konsiderasaun husi
Australia. Maske ida nee seidauk sai poder real (real power)5,
maibe bele konsidera nudar poder potensial (potential power)6
Timor-Leste nian iha futuru. Kleur ka lalais, Australia sei konsiente importansia Timor-Leste nian atu servisu hamutuk hodi
trata trafiku nebe movimenta iha maritima entre pais rua nee,
hodi prevene actos illegais ruma nebe mosu iha zona neba.
Haree hikas ba istoria, povu Timor-Leste mos kontribui ona buat
Kontinua ba pajina 7
6
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
ORÇAMENTO RECTIFICATIVO 2010
A
Proposta de Lei n.º 37/II
”Primeira Alteração à Lei n.º
15/2009, de 23 de Dezembro,
que aprova o Orçamento Geral
do Estado para 2010" deu entrada no
Parlamento Nacional no dia 1 de Junho
de 2010. A Proposta de Lei, no seu artigo
4º solicita um levantamento do Fundo
Petrolífero de 811 milhões de dólares
norte-americanos. Este valor ultrapassa,
conforme é reconhecido pela própria PPL,
o limite do Rendimento Sustentável Estimado (RSE), conforme definido na n.º Lei
9/2005, de 3 de Agosto (Lei do Fundo Petrolífero), que é para o ano de 2010 de
502 milhões de dólares, já autorizado na
Lei 15/II/2009, de 23 de Dezembru (OGE
2010).
De acordo com análise Macroeconómica feita pela Comissão, que o principal
impacto da crise económica mundial iniciada no segundo semestre de 2008 na
economia timorense reflectese na baixa
dos preços de petróleo. Consequentemente, as receitas petrolíferas de TimorLeste diminuíram, afectando a política
fiscal, que prossegue o crescimento económico, o combate ao desemprego e baixas taxas de inflação.
os
É importante ter em mente que
juros do Fundo Petrolífero
podem vir a diminuir graças à baixa
das taxas de juros mundiais,
particular-mente dos juros da
dívida pública norte-americana.
A recuperação da economia
mundial tem-se baseado no recurso aomento da dívida pública.
Como o serviço da dívida é financiado
através de impostos, que não se querem
ver au-mentados, provavelmente a recuperação económica irá demorar. Uma
recuperação mais rápida apenas terá lugar
ou com o recurso à redução das taxas de
juros da dívida ou com o prolongar dos
prazos de pagamento das dívidas ou ainda
através da combinação dos dois factores.
De qualquer das formas, a fim de permitir uma recuperação menos traumática
da economia mundial, os juros deverão
permanecer baixos por um longo período
nos mercados internacionais. Neste cenário, a acumulação de capital do Fundo
Petrolífero diminuirá, a menos que os levantamentos anuais passem a ser inferiores aos actuais e o envelope fiscal seja
reestruturado para programas que garan-
tam uma real diminuição da pobreza,
canalizando o investimento público
para as áreas da saúde, educação
e agricultura.
O Governo apresentou nesta
Proposta de Lei, um conjunto de
medidas e programas que não
constavam do Orçamento para 2010,
com o argumento da sua necesneste momento, USD 759, 258 milhões,
dos quais 502 milhões referem-se a transferências do fundo petrolífero, para executar até dia 31 de Dezembro do presente ano de 2010.
Considerando o quadro económico acima descrito, nomeadamente, o perigo potencial de desvalorização do preço do crude
nos mercados internacionais e a baixa generalizada dos juros, a Comissão considera
que o Fundo Petrolífero encontra-se em
sérios riscos de ver o seu valor real diminuído, caso o Governo continue a gastar
como se este Fundo de um recurso ilimitado se tratasse.
É, assim, necessário, desde já, alterar a estrutura de gastos de forma a
garantir que os recursos minerais de TimorLeste sejam utilizados de forma a garantir
o desenvolvimento sustentado do país.
Negosiasaun Greater sunrise...> husi pajina 6
ruma ba Australia, liu-liu iha Segunda Guerra Mundial7. Tanba
nee, la’os Australia deit mak bele reklama sira nia-an hanesan
salvador ou anjo da guarda.
Kaer ba realidade hirak nee, Timor-Leste lakohi hatuur-an
nudar pais dependente nebe halo tuir deit pais boot hanesan
Australia nia hakarak. Bele kiak, kiik no frajile iha aspeitu seguransa no defeza, maibe Timor-Leste dignifika nafatin ninia
soberania hodi tau-an iha relasaun interdependensia ho Australia
maske ho poder real nebe kiik.
Solusaun Alternativa
Bazeia ba relasaun poder entre Australia ho Timor-Leste
nebe deskrita ona, Timor-Leste bele prefere solusaun alternativas hirak tuir mai nee hodi hasa’e kapasidade negosiasaun,
nunee bele realiza mehi atu dada kadoras mai Timor-Leste.
Ida, hapara negosiasaun asuntu explorasaun Greater Sunrise
hodi husik hela ba jerasaun aban bainrua, wainhira opsaun kadoras mai Timor-Leste la realiza8. Impaktu husi alternativa ida
nee mak Timor-Leste sei lakon oportunidade ida atu hetan rendimentu minimu husi asuntu ida nee. Impaktu seluk mak presu
mina nian sempre fluktuativa, labele siik ninia folin tuun ka sa’e
ka bele mos valor iha ka lae iha tempu futuro, quanto mais teknolojia kona ba enerjia alternativa seluk komesa dezenvolve
ona iha nasaun barak.
Rua, hakotu relasaun kooperativa ho Woodside, hodi buka
fali kompania seluk nebe iha disponibilidade dada kadoras mai
Timor-Leste, tanba Greater Sunrise pertense ba Timor-Leste
nia zona maritima tuir prinsipiu median line iha UNCLOS (United
Nations Convension on the Law of the Sea). Ninia konsekwensia
mak Australia bele sensitivu hodi reklama no retira fali ajudos
sira nebe durante nia fo ba Timor-Leste. Ida nee bele hamosu
relasaun diplomatika nebe laduun diak entre pais rua nee. Se
Timor-Leste prontu simu konsekuensia nee, entaun tenke
hakbesik-an hodi buka apoiu maximu husi nasaun Sudeste
Aziatiku sira. Maibe ida nee depende mos ba benevolensia
nasaun sira nee, tanba Indonesia nebe influensia maka’as iha
Sudeste Aziatiku sei iha problema passado balun nebe seidauk
rezolvidu ho Timor-Leste.
Tolu, introduz diplomasia total. Solusaun ida nee bele
favorabel ba Timor-Leste nebe ninia real power (kbiit real) kiik
liu Australia nian. Diplomasia total refere ba envolvementu entidades hotu-hotu iha estadu nia laran hodi halo asaun hasoru presaun
estadu seluk nia interese. Total diplomasia bele hetan susesu
wainhira Timor-Leste konsidera pontus importante hirak nee;
a) Konsolidasaun Internal9. Signifika katak entidades hotu-hotu
iha vizaun ida deit, tanto prezidente republika, governu (primeiru
ministru), parlamentu nasional no organizasaun naun govermentais,
hotu-hotu iha prinsipiu ida deit, laiha diferensa ideias atu dada
kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste. b) Negosiasaun Transparente ou Nakloke10. Saida deit mak akontese iha meja negosiasaun tenke publika hodi movimenta simpatia domestika,
Kontinua ba pajina 30
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
7
Aktividade Komisaun
Rezultadu Fiskalizasaun Komisaun B Durante Tinan 2008-2010
PNTL Iha Baze Lamenta Falta Ekipamentu
Ajente polisia nasional Timor-Leste nebe servisu iha
Distritu no sub-Distritu lamenta kona ba sira nia difikuldade servisu nian, liu-liu falta ekipamentu no
nesesidade seluk-seluk tan. Sira mos sujere atu aumenta tan personalia PNTL iha Distritu no sub-Distritu
sira. Nee mak rezultadu balun nebe Komisaun B
hetan wainhira vizita distritu no subdistritu balun
durante tinan 2008-2010 nia laran.
K
omisaun B Parlamentu
Nasional nebe responsavel
ba asuntu Negosiu Estrangeiros, Defesa no Siguranca
Nasional, iha fulan Novembru 2008 - 2010 hala’o fiskalizasaun
ba programa governu nian iha Distritu
hitu (7) maka hanesan Distritu Ermera,
Oecussi, Lautem, Aileu, Liquiça, Manatutu no Bobonaro.
Membru Komisaun B lidera husi
Prezidente Komisaun B, Deputado Duarte
Nunes ho deputado nain 3 inklui staf
teknik ida. Fiskalizasaun iha Distritu Ermera hala’o iha loron 6 – 8 Novembru
2008. Iha momento neba deputado sira
hala’o mos vizita ba Sub-Distritu nen (6)
nebe maka iha Distritu Ermera hanesan; Sub-Distritu Railaco, Gleno, Ermera,
Hatolia, Letefoho no mos Atsabe. Iha
neba, deputado sira inkontru ho membru
PNTL, UNPOL inklui mos lideransa lokal
sira iha fatin nebe refere.
Assuntu no problema relevantes
nebe maka fiskalizador sira hetan iha
Distritu Ermera maka, menus ekipamentu barak nebe presiza tebes hodi
fasilita servisu no operasaun PNTL nian
iha Distritu Ermera. Por ezemplu; transporte, komputador, radio komunikasaun
no selu-seluk tan. PNTL mos informa ba
deputados sira kona-ba problema krimi
nebe akontese iha Distritu neba. Alem
de problema krimi, iha mos problema
trafiku nebe sai assuntu importante ba
PNTL hodi hato’o ba deputados sira.
Preokupasaun balun mak hanesan
8
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
sinais trafiku nebe seidauk estabele iha
Distritu neba, nunee mos membro PNTL
seidauk sufisiente atu kontrola aktividade populasaun tomak iha Distritu
Ermera.
Iha loron 13-15 Novembro 2008,
Komisaun B mos hala’o vizita ba Distritu
Oecusse. Iha dislokasaun nee, Komisaun B nebe lidera hosi Deputado Paulo
de Fatima Martins hala’o vizita ba Posto
Polisia UPF Sakatu-Fronteira. Aproveita
oportunidade nee, Agente Komandante
UPF José Pineiro hateten katak normalmente situasaun fronteira laiha problema. Polisi UPF Timor-Leste, TNI
(Tentara Nasional Indonesia) ho populasaun iha fronteira iha relasaun diak.
Maske nunee Polisia UPF rasik sei
enfrenta limitasoens barak hanesan
menus ba transporte, lampra atu uza
iha kalan no mos membro polisia mos
limitadu nain walu (8) deit no labele
halao patrulha iha area tomak nebe
maka sai responsavel ba Polisia UPF
nian.
Husi Fronteira Posto Polisia UPF Sakatu, Oecusse, deputado sira iha loron
Komisaun B asuntu Negosiu Estrangeiros, Defesa no Siguranca Nasional halo
sorumutuk ho Komandante Geral PNTL, Longuinhos Monteiro iha Parlamentu
Nasional.
Aktividade Komisaun
Problema no informasaun nebe Komisaun B hetan barak liu kona-ba fasilidade nebe menus atu fasilita polisia
sira nia knaar. Fasilidade nebe maka
menus hanesan laiha eletrisidade, telefone, vencimento kiik no selu-seluk tan.
Guarda Floresta mos presiza kuda atu
fasilita sira ninia aktividaade wainhira
kontrola area floresta iha Distritu neba.
Iha loron 15-18 Abril 2009 Komisaun B disloka fali ba Distritu Aileu. Fatin
nebe komisaun vizita mak hanesan;
Estasaun Liquidoe, Centru Siguransa
Sivil Aileu, Centru Bombeiros Aileu, Komando Geral PNTL Aileu, Estasaun PNTL
Remexio no ikus liu iha Estasaun Laulara. Problema no informasaun nebe
membru Komisaun B hetan iha Distritu
Aileu barak liu maka ekipamentus atu
fasilita knaar polisia nian menus. Hanesan radio komunikasaun, linha electrisidade, linha telefone fixu, laiha sanitasaun, bee moos, sintina no selu-seluk
tan. Problema menus ba fasilidade nee
laos deit iha Posto Polisia Distritu no
Sub-Distritu Aileu maibe problema hanesan mos iha Centru Siguranca Sivil
no Centru Bombeiros iha Distritu Aileu.
Hafoin Distritu Aileu, Komisaun B
nebe lidera husi Prezidente Komisaun
B Duarte Nunes hamutuk ho deputado
nain rua (2) ho staff teknika ida hala’o
fali vizita ida ba Distritu Liquica, SubDistritu Maubara no mos Sub-Distritu
Bazartete iha loron 7 fulan Maio 2009.
Iha fiskalizasaun nee, Komisaun B halo
inkontru ho membru PNTL nebe servisu
iha fatin tolu (3) nebe refere. Problema
no informasaun nebe hetan iha Distritu
Liquica hanesan mos ho distritu selukseluk kona-ba menus ekipamentu atu
fasilita knaar Polisia nian. Parte pozitivu
ida mak Polisia Liquica iha ona kondisaun atu kaer siguransa mesak iha futuru.
Maibe problema maka atu proteja krimi
ruma sei menus ba fasilidade hanesan
sela ka prisao hodi kastigo ema iha distrito neba.
Iha loron 27 Junho 2009, membru
Komisaun B hamutuk nain haat (4) ho
staff teknika ida ba vizita Distritu Bobonaro. Programa Komisaun nian maka
vizita Posto Polisia UPF Nubadak-Batugade. Iha fatin nee Komisaun B hala’o
sorumutuk ho Komandante Polisia UPF
Nubadak-Batugade, Komandante Polisia
UPF Mota-ain no mos Komandante Polisia
Imigrasaun Mota-ain. Iha sorumutuk
nee komandante ida-idak hato’o sira nia
knaar no misaun durante servisu iha
fatin neba. Sira mos hato’o sira nia problema nebe sira infrenta wainhira hala’o sira nia knaar iha fatin neba. Liuliu membru Polisia sidauk sufisienti iha
Distritu tolu (3) nebe maka fronteira ho
nasaun Indonezia hanesan Distritu
Covalima, Bobonaro no Oecusse.
Iha loron hanesan Komisaun B Parlamentu Nasional halao mos vizita ba
Kompania Falintil-FDTL iha Tunu-Bibi,
Maliana. Problema no informasaun nebe
hetan husi Kompania F-FDTL iha Postu
Tunu-Bibi hanesan mos ho problema
seluk-seluk nebe polisia sira infrenta.
Ikus liu iha loron 3 de Marco 2010,
Komisaun B mos halao vizita Distritu Manatuto no sub-Distritu selu-seluk hanesan; Laclo, Laclubar, Laleia no Barique.
Sujestaun nebe maka Polisia sira hatoo
ba komisaun B maka presiza kapasitasaun no mos hala’o estudu komparativu husi nasaun seluk. Problema no informasaun nebe maka polisia sira infrenta iha Distrio Manatuto mos hanesan
ho polisia sira iha Distritu selu-seluk.
>
tuir mai 14 Novembru 2008 halao vizita
mos iha posto fronteira Polisia Citrana,
Oecusse. Informasaun no problema nebe Komisaun B hetan husi membro Policia UPF, hanesan mos ho preokupasaun
nebe Posto Polisia Sacato nian hato’o.
Problema mak hanesan fasilidade atu
fasilita operasaun polisia nian menus
no mos uma nebe maka polisia sira uza,
halo ho du’ut.
Membru Komisaun B mos halao vizita iha estasaun Polisia Oecusse iha
loron 15 Novembru 2008. Informasaun
no problema nebe maka membru Komisaun B hetan durante sorumutu ho
polisia iha estasaun Oecusse maka hanesan mos problema iha fatin rua (2)
nebe maka temi iha leten.
Iha fulan Novembru loron 20 – 21
tinan 2008 mos deputado sira husi
Komisaun B hala’o fiskalizasaun iha Distrito Lautem. Vizita ba Distritu Lautem
maioria deputadus sira hala’o sorumutuk ho polisia iha estasaun Luro,
Moro no Iliomar. Komisaun B mos hala’o vizita iha Sekretariado Administrasaun Lautem nian iha Distritu neba.
>
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
9
Aktividade Komisaun
Fiskalizasaun Komisaun G
iha Baucau, Lautem, Ainaro,
Aileu, Ermera no Liquiça
PPR: Projeitu Barak
Kualidade Uituan
Objetivu kria PPR atu hadia no hari infra-estruturas
bazikas hanesan estradas, eskolas, pontes,
proteksaun rai monu, normalizasaun mota no
selseluk tan. Nunee populasaun nebe hela iha
area rurais bele hetan benefisiu husi PPR nee.
Maibe iha parte seluk kompania barak nebe halao
projeitu la tau kualidade projeitu nudar prioridade,
maski orsamentu ba projeitu hirak nee boot.
I
ha fulan Fevereiru 2010, komisaun G halo fiskalizasaun iha distritu
nein (6) mak hanesan; Baucau,
Lautem, Ainaro, Aileu, Ermera no
Liquiça. Vizita ba iha distritu hirak nee
komisaun fahe ba ekipa tolu.
Ekipa dahuluk kompostu husi Prezidente Komisaun G, Pedro dos Martires
da Costa, Deputadu Joaquim Amaral no
Manuel Chradus Barreto nudar Tekniku
Apoiu komisaun. Ekipa nee halo fiskalizasaun iha Baucau no Lautem.
Ekipa daruak nebe halo fiskalizasaun iha Aileu no Ainaro mak hanesan
Sekretariu Komisaun G, Deputadu Arão
Noe de Jesus C. Amaral, Deputadu Francisco Araujo no Belinha Sanches Viana,
tekniku Apoiu komisaun.
Projeitu Pakote
Referendum ba
Reabilitasaun Estrada
Laga ba Baguia
Ekipa datolu nebe desloka ba Ermera no Liquiça mak Vice Prezidente
Komisaun G, Deputadu Inacio Moreira,
Deputadu Francisco Araujo no Manuel
Chradus, tekniku Apoiu Komisaun.
Objetivu prinsipal husi komisaun G
desloka ba iha distritu hirak nee atu
observa, verifika no halo fiskalizasaun
ba Ezekusaun Projeitu Pakote Referendum (PPR), 2009, Realizasaun projektus
fizikus OGE, 2009 no asuntus relevantes kona ba Ministeriu Infra-estruturas
nian hanesan Obras Públikas, Eletresidades, Agua no Saneamento, edifikasaun no projeitus emergencias.
Durante vizita iha Distritu hirak nee,
komisaun halo enkontru ho Administrador Distritu, Chefe Departementu
Obras Públiku regional, Chefe Departementu Eletricidade, Chefe Departementu SAS, no ikus liu vizita fatin
projeitus.
DISTRITU BAUCAU
D
urante vizita komisaun G iha
Baucau, komisaun halao sorumutuk ho autoridade lokal hanesan Chefe EDTL Distritu Baucau, Chefe
Servisu Agua no Saneamento (SAS) no
Supervisor Obras Públikas Regional
Baucau. Iha sorumutuk nee, diskusaun
foka liu ba nivel kordenasaun entre kompania ne’ebé kaer projeitu ho autoridades lokal, kualidade obras, sistema supervizaun no klima ne’ebé afeita ba tempu ezekusaun projeitu.
Komisaun simu informasaun katak
kompania barak la tau kualidade hanesan prioridade maibé, mekanismu distri-
10
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
buisaun projeitu maka sai hanesan
perioridade ba sira.
Observa fatin projeitus
PPR ba Reabilitasaun Estrada Laga
ba Baguia. Montante orsamentu $ 650.
000.00. Hahu servisu iha fulan Novembru. Volume servisu ateru estrada (road
surface gavel) ba 20500 m 2, hahu husi
Larisula. Kontraktor Timor Leste Independencia. Projeitu lao hela (ongoing)
maibé, klima nebe udan bei-beik afeita
ba tempu no kualidade servisu liu-liu
pemadatan (Compres). Observasaun
Komisaun katak kondisaun projetu la
iha kualidade (tanba tuir desenhu
spesifikasaun aterru nia mahar ke tenke
varia entre 15cm - 30cm), estrada balu
ateru ladun mahar no provoka tahu no
persiza ateru fila fali (Regravelling) iha
tempu badak. Material ba ateru hotuhotu liu husi laboratorium.
PPR ba Normalizasaun mota Seical
(Seical River). Orsamentu $ 234, 432.29.
Konstrusaun husi Kompania Modena.
Lda. Projeitu konklui ona no kualidade
diak.
PPR loke dalan foun ba asessu Agricula (Accces road Lelalai-Uatalata Que-
Aktividade Komisaun
Projeitu Pakote Referendum ba Normalizasaun mota Seical
licai-Baucau)/MAPF. Orsamentu $
100,000, Volume servisu loke estrada
foun 3 km. Projeitu halao husi kompania
Tres Corentes. Lda/Veteranos. Projeitu
konklui 100% no pagamentu mós selu
hotu ona maibé, iha item servisu balun
seidauk hotu. Projeitu ne’e halo la iha
kordenasaun ho Obras Públikas regional
tanba nee projeitu la iha kualidade no
oras nee aat fali ona.
PPR ba rehabilitasaun Muralha Hospital Baucau. Orsamentu $ 65,000
Projeitu husi Kakatua Matebian Lda.
Kualidade diak maibe, haré hosi parte
estrada kualidade reboka mihis hela.
Maioria konstrusaun eskola emergensia iha distritu Baucau ho montante
orsamentu $ 20.000 la iha kualidade
tanba ai-rin no ai travesaun ne’ebé uja
hodi hari no taka kalen tau fali ai Fau
ne’ebé nia kualidade la diak. Oras nee
dadaun komesa nakfera fali ona.
Projeitu ekstensaun linha foun energia eletricidade iha Fatumaka, Tiriloka,
Ostilu, Loilubu, Venilale, Baguia, tuir Chefe EDTL Baucau katak nia la hatene projeitu nee mai hosi Orsamentu ne’ebé?
Pakote Referendum ka Orsamentu Geral
do Estado 2009? No mós Postes EDTL
ne’ebé monta dadaun ba iha Baguia.
Fiskalizasaun komisaun G hatudu
katak postes sira nee instala iha fatin
sira nee tomak nomos iha kolaborasaun husi populasaun hodi autoriza tesi
ai-horis atu hari ai-rin eletrisidade nian.
DISTRITU LAUTEM
I
ha Distritu Lautem, ekipa komisaun
G halao sorumutuk ho Administrador
Distritu Lautem ho Ofisial Dezenvolvimentu Señor Lino. Diskusaun foka
liu ba nivel kordenasaun entre kompania ne’ebé hala’o projeitu iha distritu
ho autori-dades lokal, kualidade obras,
sistema supervizaun no klima ne’ebé
afekta ba tempu ezekusaun projeitu.
Iha mos informasaun husi Ofisial Dezenvolvimentu (DDO) Distritu Lautem
katak es-tabelese tiha ona ekipa integradu ida ba Monitorizasaun PPR
ne’ebé involve departementu sektorais
hanesan Edukasaun, Saude, Seguransa Civil, Policia, Agricultura e supervisor OP regional.
Vizita fatin projeitus
PPR ba Reabilitasaun Estrada Foema
Iliomar. Montante orsamentu $ 511, 000.
Projeitu halao husi kompania Sara Nero
Joint Venture. Volume servisu ateru
(Gravel)12 km. Projeitu nia kualidade
diak. Oras nee ateru (Gravel) to’o ona
areia Cacaven. Projeitu nee hetan supervizaun hosi site engineiru durante
24 oras. Buat ida falta mak, Projeitu
nee la iha quadru avizu.
PPR ba Reabilitasaun sala Izolamentu
Lospalos. Montante orsamentu $ 72,321.
Projeitu Pakote Referendum ba Reabilitasaun Estrada Foema-Iliomar
25. projeitu halao husi kompania Perekiki Lda. Observasaun Komisaun, projeitu atinzi ona 80% falta odanmatan,
sintina no intalasaun ba eletricidade.
Projeitu nia kualidade diak.
PPR ba konstrusaun tanke akaptasaun udan Been (Rain Water Harvesting Tutuala) ba tanke 5000 litru. Orsamentu $ 9,923.44. konstrusaun husi kompania Titer Unippesoal. Lda. Projeitu konklui 100%, kualidade diak. Health Post
Tutuala uja ona.
PPR ba konstrusaun Esquadra Po-
licia Tutuala. Montante orsamentu $ 63,
000. 00. konstrusaun Kompania Ulau
unip, Lda. Projetu ninia progresu fiziku
atinzi ona 80%. Projeitu nia kualidade
diak.
Assesu Estrada ba Tore Timor Telekom–TT (Acces Road to TT), iha Alto Laleno, suco Mahina 2a uza orsamento do
estadu, OGE 2009. Projetu halao husi kompania Perekiki Unip. Lda. Kualidade ladiak tanba alkatraun komesa nakloke
fali ona (Surface Breaking).
Konstrusaun Mini Merkado Tutuala.
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
11
Aktividade Komisaun
Projeitu Pakote Referendum ba Reabilitasaun
Estrada Lospalos - Mehara, Tutuala
PPR ba konstrusaun Tanki
akaptasaun udan Been (Rain Water
Harvesting Tutuala)
Montante orsamentu $ 20,000.
husi Orsamentu Geral Estadu,
(OGE) 2009. Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvimentu kompleta ona maibé to’o oras nee
abandonadu. La iha aktividade
ekonomia iha merkadu nee.
Komisaun mós hetan infórmasaun husi Ofisial Dezenvolvimentu Distritu Lautém katak,
Konstrusaun ba Postu Imigrasaun COM, Inklui mós iha PPR
maib’e kuandu konfirma iha
lista, projeitu nee la inklui iha
laran.
DISTRITU ERMERA
A
ntes atu halo observasaun iha
fatin projeitus, ekipa fiskalizasaun halao sorumutuk ho Assisten Supervisor Señor Bendito Salsinha. Diskusaun foka liu ba total PPR
iha distritu Ermera no kordenasaun entre kompania kaer projeitu ho Supervisor distritu.
Vizita fatin projeitus
PPR ba Reabilitasaun Estrada Railaco
- Gleno. Valor orsamentu $ 209,823.80.
Projeitu halao husi kompania Jogi. J. Venture. Reabilitasaun ba estrada sira neebé
tama iha kategoria aat. Kualidade projeitu diak, maibé iha tempu udan nebe
naruk halo estrada ne’ebé foin ateru
(Gravel) komesa naksobu ka nakloke
fali ona. Projeitu nee mos la iha kuadru
avisu.
PPR ba Reabilitasaun Estrada Ermera
–Hatolia. Montante orsamentu $ 450,
000.00. Projeitu halao husi Kompania
Matata Joint Venture. Reabilitasaun halo
ba item servisu sira hanesan; Ateru (Gravel), parede protesaun, drainagen. Pro-
jeitu konklui ona
100%. Maibé tanba
tempu udan ne’ebé
ás oras nee tahu
fali ona.
PPR ba Manutensaun Periodika
Estrada Ermera –
Letefoho-Atsabe.
Montante orsamentu, $ 900, 000.
00. Projeitu halao
husi Kompania Gunung Kijang. Reabilitasaun halo
ba fondasi alkatraun (Base Course) ho volume servisu 20 km, no pakote
servisu sira seluk hanesan pa-rede
protesaun, esgotu no bareira (Ban-gunan
pelengkap). Fizikamente projeitu atinzi
100%, maibé tempu udan halo estragus
balun komesa nakfera no tohik fali ona.
PPR ba Reabilitasaun asesu estrada
ba Paroquia Ermera (Accces road to Paroquia Ermera). Montante orsamentu
Projeitu iha quadru aviju, maibé la tau
Montante orsamentu
$ 52,501.60. Projeitu halao husi kompania Ainapa Joint Venture. Projeitu ida
nee bazeia ba lista Pakote Referendum
tama iha kategoria estradas, maibé faktus
neebé Komisaun hetan hatudu katak,
orsamentu nee uza ba halo fali konstrusaun ba drainagen ho volume servisu
200 m no parede protesaun 300m. Projeitu konklui ona no kualidade diak.
DISTRITU LIQUIÇA
D
urante sorumutuk entre ekipa
Komisaun G ho Supervisor Claudio Mota iha Liquiça, diskusaun
foka liu ba kordenasaun ba ezekusaun
PPR. Kordenador Pakote Referendum
distritu nunka ba fó koñesimentu ba Administrador distritu.
Vizita fatin projeitus
PPR ba Reabilitasaun Estrada Tibar
12
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
–Loes, Montante orsamentu $ 450, 000.
Projeitu halao husi Kompania F U Unip
no Montana Diak. Pakote ba Projeitu nee
ke’e kurva halo luan (Cut to spoil), Ke’e
Esgotu foun (Escavation drains soft
material) no Parede Protesaun (Stone
Masunry wall). Projeitu nee la iha kuadru avizu.
PPR ba Reabilitasaun Estrada Ebeno
–Darlete. Valor orsamentu $ 350,000.00.
konstrusaun husi kompania Metalica ho
Always. Projeitu halo ateru (gravel) ba
estrada ho volume servisu 1km ba estrada foun ne’ebé foin loke iha tinan kotuk (2008) inklui mós obra assesoria
(bangunan pelengkap) hanesan Ke’e
Esgotu foun (Escavation drains soft material), Parede Protesaun (Stone Masunry wall). Wainhira komisaun hala’o
fiskalizasaun iha terenu projeitu la’o hela
Aktividade Komisaun
PPR ba Reabilitasaun Estrada Tibar – Loes.
(ongoing). Obra nia kualidade diak maske servisu hala’o iha udan laran.
PPR ba Perfurasaun no Instalasaun
sistema bee mós no moru Protesaun
Suco Dato. Valor orsamentu $ 88.370
Projeitu halao husi Kompania Lep Laco
PPR ba Reabilitasaun Estrada Ebeno–Darlete.
Dato, Lda. Informasaun ne’ebé Komisaun hetan katak, perfurasaun konklui ona maibé la iha Bee.
PPR ba konstrusaun Moru Protesaun
Mota Maumeta I (Maumeta river 1) ho
Mota Maumeta II (Maumeta River II).
Montante orsamentu $ 300,000 Kompania Mundias maka kaer protesaun ba
moru Maumeta I no kompania Maubara
Fitun + Fiar Ami maka kaer Protesaun
ba moru Maumeta II. Projeitu konklui
ona no kualidade diak.
DISTRITU AILEU
Obras Publikas
E
strada iha kruzamentu Remexiu
- Lequidoe, Distrito Aileu ninia
kondisaun aat, difikulta movimentu kareta transportes publikus atu
asesu lori sai produtu lokais ba merkadu no movimentasaun populasaun.
Estrada foun ne’ebe loke husi Aileu
Vila – Lequidoe husi orsamentu tinan
fiskal (OGE) 2008. Konstrusaun husi
Kompania Montana Diak. Kualidade
diak.
Estradas ne’ebe liga Sub-Distrito Lequidoe ba Suku hitu, nia kondisaun aat
hela tanba ne’e iha tempu udan motor
deit mos labele asesu.
Autoridades lokais sira lamenta ho
projetus ne’ebe tama iha sira nia area,
nunka fo konhesimentu no kordenasaun.
Kuandu iha problema ona maka foin ba
husu sira atu resolve.
Estrada ba Sub-Distritu Remexiu
kondisaun la diak, se la halo manutensaun lalais maka bele kotu total.
Eletrisidade, Agua no Urbanizasaun
Gerador eletrisidade ho marka Volvo
iha Sub-Distritu Lequidoe ajuda husi
ADB iha tinan 2001. Kondisaun gerador
agora ladun diak tanba desde 2001 too
agora seidauk halo manutensaun. Ida
ne’e halo gerador nia forsa la iha, tanba
Estrada foun husi Aileu Vila - Leqidoe (foto karuk). Estrada ne’ebe liga Sub-Distrito
Leqidoe ba Suku hitu kondisaun at (kuana).
nee uza sistema rotativa atu fornese
eletrisidade ba konsumidor. Se la halo
manutensaun lalais maka gerador bele
at total tanba obriga servisu.
Projeitu ekstensaun linha transmisaun eletrisidade ho 18 km iha vila Aileu
– Seloi kraik, ne’ebe hala’o husi komp
Aitula Lda, kualidade diak. Ho aumentu
linha transmisaun ba eletrisidade nee
bainhira la aumenta gerador foun maka
sei hetan defikuldades atu suporta eletrisidade ba konsumidor foun tanba gerador ezistente la iha kapasidade sufisiente.
Problema seluk, Central EDTL iha
Distrito no Subdistritu la iha edifisiu no
material ba admistrasaun atu hodi halao
servisu.
Suku hitu ne’ebe iha Sub-Distritu
Lequidoe, suku tolu maka iha asesu ba
eletrisidade, Suku hat lae. Entre Suku
hat nee, rua isoladu liu mak hanesan
Suku Betulau no Suku Haturialau. Suku
rua nee so bele asesu ba eletrisidade ho
solar panel.
Projetu 2008 dada Bee mos iha Betulau, Suku Berleu, Sub-Distritu Lequidoe
halo husi kompania Tari ho orsamentu
$ 47.575.00. Projetu nee adia dala rua
ona maibe nunka konklui too agora. Iha
tinan 2005-2006 iha mos projetu ida ba
dada Bee mos iha Betulau ho valor
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
13
Aktividade Komisaun
husi mota
Daisoli neebe iha tempu
udan povu
konsume bee
foer tanba la
iha sistema
destilasaun
ka filtrasaun.
orsamentu $ 30.000 resin, kompania
mos abandona tiha. Projetu ne’ebe maka abandona hela deit fo impaktu ba
estadu nebe lakon osan no komunidade
iha area nebe refere lahetan benefiisiu
husi projeitu nee.
Bee mos ba vila Lequidoe sufisiente
maibe tanba la iha kontrola no manutensaun maka sempre iha failansu ka
falta bee mos. Bee mos ba vila Aileu dada
Seluseluk
PPR iha
Distritu Aileu
hamutuk 33
projetus. 32
projetus husi
ministeriu, 1
husi Obras Publikas. Husi projetus 33
nee barak maka konklui tiha ona. Projeitu
nebe sei prosesu laran mak hanesan;
Projetu reabilitasaun Estrada AileuMaubisse. Valor orsamentu $ 162. 265.
93. Projeitu nee halao husi Kompania
Jacky Cons. + Raco ho pakote servisu tolu;
halo valeta, muru no loke dalan foun.
Loke dalan foun seidauk konklui tanba
iha fatuk boot nebe susar atu fera no
agora parado hela.
Projetu perfurasaun bee mós, estalasaun bomba, uma operador no muru
hadulas iha Mantane (Aileu vila). Orsamentu $ 96.000 Projeiitu nee halo husi
kompania Rischi Unipessoal Lda. Projetu nee bainhira hotu sei fo perigu tanba
halo los iha mota Mantane nia ninin no
iha los mota rua hasoru malu. Se la iha
muru atu proteje maka mota sei sobu
iha loron ruma.
Konstrusaun ba eskuadra Polisia iha
Lequidoe seidauk konklui 100%. Hanesan mos konstrusaun ba eskola temporaria iha Raefusa no projetu dada bee
mos iha Bereleu seidauk konkluidu.
Konstrusaun uma Eskola iha Rai-fusa,
Sub-Distritu Lequidoe ne’ebe halo husi
kompania Biluma Hatu seidauk konklui
tanba fatin izoladu liu.
Konstrusaun kampu volleyball no
basket ball iha Sub-Distritu Remexiu ho
valor orsamentu $ 50.000 la iha kualidade tanba komesa nakfera fali ona.
Kompania Leo Foti Lda mak halao projeitu nee.
DISTRITU AINARO
Obras Publikas
E
strada Aitutu-Same ne’ebe kotu
iha Leusati, liu husi projetu emergensia Obras Publikas nian, kompania Timor Expres Lda, loke dalan
foun.
Estrada iha Urhou, kruzamentu Maubise-Turiskai, ne’ebe uluk monu no halo
fali bronjong hodi protéjé agora hetan
ameasa fali tanba, kintal nain taka tiha
kadalak nee no desvia be halo tama
Estrada laran nebe bele estraga Estrada.
Ponte Sarai neebe liga Ainaro Vila
ba Suru-Kraik kotu. Populasaun ho inisiativa rasik hadia provizoriu. Se laiha
intervensaun lalais ponte nee bele kotu
total.
Ponte Kasa ameasadu tanba mota
sobu ona rin bot husi parte oeste ne’ebe
liga ba Estrada nasional Ainaro-Suai.
14
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
Estrada nasional Ainaro-Suai, iha
“Jakarta dua” ameasadu ona. Persiza
intervensaun lalais, se lae bele kotu total.
PPR ba manutensaun Estrada Maubisse-Turiskai. Valor orsamentu $ 175.
788.00. Kompania Crocodile Lda mak
halao projeitu nee. Projetu konkluidu
ona no entrega iha 6 Dezembru 2009.
Kualidade ladun diak.
Projetu reabilitasaun Estrada Maubise-Ainaro. Montante orsamentu $
111.454.50. Kompania Flexa Konsersium mak halao projeitu nee. Projetu
seidauk konkluidu no la iha kualidade.
Selu-seluk :
1.
PPR ba Distritu Ainaro, iha area
ministeriu seluk nian, iha projetu
40. Projetu sira nee barak maka
konklui ona. Projeitu balun mak sei
iha prosesu ba finalizasaun mak
hanesan;
a) Reabilitasaun Hospital Ainaro
b) Konstrusaun no instalasaun
bee mos iha Merkadu Ainaro.
c) Konstrusaun temporaria uma
eskola iha Maubisse.
d) Projetu fura/ke’e be iha Bonuk
Sub-distritu Fatu-udu. Ke’e
deit aliserse no paradu to’o
agora. Kompania Leoliku Unip.
Lda mak halao projeitu nee..
2.
Konstrusaun armazem iha Maubisse seidauk hotu. Iha informasaun katak atrazu nee tanba subkontrak ba kompania seluk.
Aktividade Komisaun
PN Hamosu Resolusaun Anti Korupsaun
T
Rezultadu Konferensia Internasional nebe Organiza
husi Komisaun C, Parlamentu Nasional
inan ida nee, Komisaun C
Parlamentu Nacional nebe
servisu ba area ekonomia,
finansas no anti-korupsaun
konsege realiza konferensia internasional ida ho tema “Impaktu Korupsaun ba Dezenvolvimentu Nasional.”
Konferensia nee hala’o durante loron rua
nia laran, 21-22 de Abril de 2010, iha
Salaun Konferensia Ministerio dos Negocios Estrangeiros-Dili.
Partisipantes iha konferensia nee
mai husi entidades oi-oin mak hanesan;
autoridade nasional husi ministeriu relevantes, administrador distritu, administrador sub-distritu, xefe suku sira, konfisoens relijiozus, organizasaun naun
govermentais, no estudante balun. Iha
oradores nasionais no internasionais
nebe fahe sira ninia matenek no esperensia durante konferensia loron rua
nee.
Rezultadu ida husi konferensia nee
mak, hamosu draft rezolusaun nebe
deskreve kona ba kestoens no rekomendasoens balun nebe deputadu sira
presiza konsidera atu bele ezerse diak
liu tan sira nia funsaun em termos de
kombate korupsaun iha nasaun foun ida
nee. Tuir mai Jornal Parlamentar (JP)
hatun rezolusaun nee ho kompletu.
Resolusaun Konferensia Internasional
Impaktu Korupsaun ba Dezenvolvimentu Nasional Timor-Leste
Dili, 21-22 de Abril de 2010
I
ha loron rua nia laran, 21-22 de Abril de 2010, Parlamentu
Nasional organiza konferensia internasional ida kona-ba
Impaktu Korupsaun ba Dezenvolvimentu Nasional Timor-Leste.
Konferensia loron rua ne’e hodi hamutuk peritus no pratikador
politika anti korupsaun husi Canada, Singapora no Indonesia
ho lideransa instituisaun Estadu no governu Timor-Leste nian,
hamutuk ho sosiedade sivil tomak hodi buka dalan atu forma
politika nasional ida ne’ebe bele prevene no kombate korupsaun
iha Timor-Leste no mos harii Rede Anti-Korupsaun
Iha loron rua nia laran, ita rona ona kestaun oi-oin, ita mos
rona solusaun alternativu oi-oin, ita rona oinsa dezafiu nebe’e
instituisaun Estadu no Governu sira hasoru hodi kombate
korupsaun no mos ita rona ona pratika diak ne’ebe mai husi rai
seluk.
Haree ba faktu sira ne’e, ita bele dehan katak, Parlamentu
Nasional atinji duni ona objetivu husi konferensia internasional
ne’e hanesan:
•
•
•
Fahe esperiensia no rona pratika diak husi nasaun seluk
Hamutuk buka solusaun no idea ba forma politika no
tekniku kombate korupsaun
Eventu ne’e mos sai nudar opurtunidade ba Parlamentu
Nasional (deputadu sira) atu identifika kna’ar deputadu
ida-ida nian lolos no legislasaun ne’ebe nesesidade atu
kombate korupsaun.
Haree ba objetivu sira ne’e, nudar Presidenti Komisaun C,
nudar organizadora Konferensia ne’e, Ami halo resume badak ida
ne’ebe. Ami hanoin resultadu diak husi konferensia ne’e, responde
duni objektivu konferensia ida ne’e nian.
Resume ka konklusaun ne’e sei dezenvolve diak-liu tan
nune’e sei sai nudar Resolusaun Parlamentu Nasional nian hodi
halo politika nasional ida hodi prevene no kombate korupsaun.
Tuir mai ne’e pontu sira ne’ebe importante ita rona hamutuk
durante loron rua ne’e:
1. Legislasaun ne’ebe nesesidade no urgentemente persisa
hodi kombate korupsaun:
•
Ho limitasaun ne’ebe Kode Penal Timor-Leste iha hodi
julga kazu korupsaun, Parlamentu Nasional sei halo tan
Lei Anti Korupsaun.
•
Estadu Timor persiza halo memorandum ho estadu nebe’e mak iha potensia nudar fatin ba ema Timor hodi
rai nia riku soi (Conta Bankaria, riku soi seluk) – Lei kooperasaun investigasaun internasional-Interpol.
•
Parlamentu Nasional hatutan Lei Kode Penal TimorLeste halo Lei Espesial Anti-Korupsaun hodi foti artigu
artigu balun husi Lei Indonesia kona-ba kombate
korupsaun.
•
Deputadu sira iha previleziu atu asesu ba informasaun
husi instituisaun Estadu no Governu. Membru EstaduGovernu sira iha dever atu hatan ba Parlamentu Nasional bainhira Parlamentu Nasional bolu.
2. Formasaun Instituisaun
•
Estadu Timor-Leste persisa harii Tribunal Administrativu Das Contas.
•
Kapasita rekursu humanu, tekniku no finanseiru ba
instituisaun judisiario (Ministeriu Publiku no Tribunal
sira) hodi kombate korupsaun.
3. Aktu ba Prevensaun Korupsaun
Parlamentu Nasional husu ba governu atu kria kurikulum prevensaun korupsaun ba eskola sira iha Timor-Leste.
Dili, 22 de Abril de 2010.
DR. Manuel Tilman
Deputadu
Presidenti Komisaun C
Parlamentu Nasional
RDTL
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
15
Aktividade Komisaun
OECUSSE
Presiza Foti Medidas Hasoru
Kompanhia Inkualidade
Komisaun G Parlamentu Nasional nian, husu
ba Ministeriu Infra-estrutura atu foti medidas
ruma hasoru kompania nebe kaer projeitu ho
rezultadu nebe laiha kualidade no la tuir
prazu projeitu nian nebe determina ona.
Rehabilitasaun estrada Pante Makasar – Wini. 3-7/2/10
P
edido ida nee mosu hafoin
Komisaun G nebe toma konta
infra-estrutura no equipamentu
sociais vizita Oecusse iha loron
3 - 7 de Fevereiro de 2010. Vizita nee
rasik ho objetivu atu observa no fiskaliza Projeitu Pakote Referendum no projeitus fizikus balun nebe realiza ho
Orsamento Geral Estado 2009 nian. Komisaun mos tenta atu haree besik liu
tan projeitus Ministeriu Infra-estruturas
nian hanesan, Obras Públikas, Eletricidades, Agua no Saneamentu, Edifikasaun no Projeitus Emergencias sira.
Ekipa nebe disloka ba Oecusse kompostu husi; Deputado Pedro da Costa
(Presidente Komisaun), Deputado Joaquim Amaral (Membru), Deputado
Francisco Araújo (Membru), João Bosco
16
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
Inacio Sarmento no Manuel Chradus
(Tekniku Komisaun).
Aktividade balun neebe Komisaun
G hetan liu husi audiencias no vizitas
ba terenu maka hanesan tuir mai nee:
Enkontru ho Chefe Gabinete
Enkontru ho Chefe Gabinete, Sr.
Zeferino ba situasaun jeral iha enclave
Oecusse, lansamentu ba verifikasaun
base de dadus ba idozus sira. Iha oportunidade nee Prezidente Komisaun
hato’o objetivu fundamental vizita komisaun nian kona ba programa fiskalizasaun Projeitu Pakote Referendum no
projeitu area infra-estruturas nian sira
seluk.
Enkontru ho Obras Públikas
Regional Oecusse
Enkontru foka liu ba falta rekursu
humanus, falta de apoio de transportes
no subsidios adicionais atu fasilita servisus supervizaun nian. Koalia mos kona
ba falta de kordenasaun entre kompanhias sira nebe kaer projeitu no obras públikas regional atu halo supervizaun ba kualidade obras nian. Chefe
Regional Oecusse, Abrão Vieira hato’o
katak iha OP Oecusse, divizaun estradas iha funcionarios nain 20, inklui regional supervizor, assistente supervizor
nain 2 no supervizor permanente. Pessoal ba divizaun edifikasaun iha enjineiru nain ida deit, ladauk iha apoio fasilidades atu halo supervizaun ba obras
edifisiu estadu nian. Funsionarios kontratadus mak barak liu. Maibe tuir informasaun husi Sekretariu Estadu Obras
Públika katak la kleur-tan funcionarios
sira nee sei integra hotu ba iha funsaun publika.
Diskusaun ho Chefe Eletricidade
Diskusaun foka liu ba falta edificio
ba servisus administrasaun EDTL iha
Oecusse, no sub-distritu sira, falta pessoal
EDTL no apoio transportes ba funcionarios EDTL nian atu atende pedidos
klientes sira nian kuandu ai tohar hodi
halo circuito ruma. Laiha problema ho
fornesementu enerjia eletricidade iha
Oecusse no sub distritu sira, tanba kapasidade jerador bo’ot nee suficiente
ba populasaun tomak. Problema mak
falta kordenasaun entre kompanhias
sira EDTL-Central haruka ba hala’o projeitu manutensaun no ekstensaun ba
rede foun elektrisidade nebe liga Pante
Makasar-Wini. Projeitu nee laiha kuadru informasaun, durasaun tempu, progressu fizikus atinjidos no fontes de finansiamentu. Faltas hirak nee difikulta
tebes komisaun atu halo fiskalizasaun
ba projeitu hirak nee.
Aktividade Komisaun
Sorumutuk ho Administrador
Distritu
Sorumutuk ho Administrador Oecusse, Komisaun hetan informasaun
katak implementasaun Projeitu Pakote
Referendum iha distritu neba, laduun
iha koordenasaun diak ho Administrador Distritu no Obras Publika Regional.
So kuandu iha problema ona mak fo hatene ba administrasaun distrital. Koalia
mos kona ba nesesidade iha komisaum
integradu distrital nebe involve Supervizor Regional Obras Publika, Autoridade Distrital kompetente, Koordenador Pakote Referendum atu bele
akompanha prosesu fahe projeitu/tenderizasaum, ezekusaun projeitu, fazes
nebe bele selu projeitu atu nunee bele
iha garantia ruma ba kualidade no transparensia projeitus sira.
Enkontru ho Koordenador Pakote Referendum
Diskusaun foka liu ba nivel ezekusaun Pakote Referendum iha Distritu
Oecusse neebe atinji ona 80%. Kondisaun klima nebe difikulta hala’o servisu ho diak hotu tuir tempo nebe determinado; falta rekursu humanus iha
Obras Publika atu kontrola no superviziona Pakote Referendum; Kontraktor
barak mak fo fali ba sub-kontraktor
husi liur, tanba falta ekipamentus servisu sira nian rasik, nunee mos trabalhadores no motorista husi rai liur.
Rekonhese mos katak sei iha emprezarios malandros nebee ladun fo atensaun ba intensaun diak estado nian atu
hadia infra-estruturas bazikas, ba hadi’a povo nia moris, hanesan loke izolamento, acesso ba mobilizasaun forsas
nian iha fronteira no atendimento lalais
ba populasaun kuando moras.
Vizita Fatin Projeitus
Projeitu Pakote Referendum ba Rehabilitasaun estrada Pante Makasar –
Wini, ho montante orsamentu $ 300.
000.00, númeru kontratu RDTL-95615
(Oe)-A1. Kontraktor Duta Galaxy Construction, Lda hahu servisu 06/11/2009
to’o 31/12/2009, ho volume servisu 8
km. Husi 8 km inklui Parede Protesaun
(Stone Masunry Wall) lokal ida ho komprimentu 63 m iha Mahata Bizai Fui,
esgotu (Grout Stone Piching) ho kumprimentu 275 m iha Sakato Mopu no esgotu (Grout stone piching) iha Sakato
Bijai Fui 213 m no Parede Protesaun
(Stone Masonry Wall) iha Inur Sakato
ho naruk 105 m kompleta ona.
Kondisaun estrada nebe ateru, depois de kompress ho cilindro nia kondisaun diak maibe iha tempo rai maran
deit. Estrada nee mos ateru deit ho rai
mean nebe laliu husi teste laboratoriu.
Estrada nee la kahur ho fatuk rahun.
Needuni, estrada nee sei la dura no iha
possibilidade atu hetan estragu iha
tempu udan. Tanba nee supervizor regional haruka tiha ona karta ida ba Site
Engineer, Duta Galaxy atu servisu tuir
espesifikasaun no troka fali rai mean
ho komprimentu 400 m ho rai nebe la
provoka tahu.
Projeitu Pakote Referendum ba Rehabilitasaun trosu estrada Saben Oesilo
– Tumin, ho montante orsamentu $ 350.
000.00, númeru kontratu RDTL 95615
(Oe) A3. Kontraktor Raynaldo’s Construction, Lda hahu servisu 6/11/2009
to’o 31/12/2009. Pakote servisu ke’e
Rehabilitasaun trosu estrada Saben Oesilo – Tumin. 3-7/2/10
halo luan (cut to spoil) 1360 m2, ateru
parede protesaun (back fill) 289.50m2.
Esgotu foun (Grout stone piching)
3565.00m2, Parede Protesaun (Stone
Masunry wall) 286.25 m3 , ke’e esgotu
(Escavation drains soft material) 1557.
000 m3 no ke’e gorong-gorong (Escavation for culvert) 99,90 m3 no ateru 4
km. Trosu balu seidauk kompress ho
cilindro i aktividades sei halao dadauk
hela, tanba kondisaun rai udan progressu lao neneik loos.
Rehabilitasaun trosu estrada
Saben Oesilo – Tumin. 3-7/2/10
Projeitu Rehabilitasaun trosu estrada Pante Makasar – Bobometo (OeSilo),
ho montante orsamentu $ 400.000.00.
Kontraktor Ambeno Indah, ho pakote
servisu: gorong-gorong 7 m, ateru
7300m3, ke’e no ateru 150 m3, Esgotu
3000m2, parede protesaun 76800 m2,
bronjong 150m 2, reabilitasaun 1 km.
Projeitu lao hela no kualidade diak.
Maibe ninia superfisie komesa estraga
uituan-uituan durante tempo udan e sei
estraga bo’ot liu tan kuando udan tau
beik-beik.
Kontrolu de Cheias
Projeitu Pakote Referendum ba
konstrusaun protesaun mota Webaha
ho montante orsamentu $ 200.000.00,
númeru kontratu: Moi/421/RBFC/x/
2009. Kontraktor Bobometa Unipessoal,
Lda (Ass. Veteranos. J. Venture). Tempu
kontratu hahu husi 9/11/2009 to’o 29/
12/2009. Volume servisu ba parede
protesaun ho naruk 200 m no klean 2,50
m.
Projektu Pakote Referendum ba
normalizasaun Mota Tono ho valor orsamentu $200.000.00, volume servisu
naruk 200 m – luan 100 m. Kompanhia
Empat Bersaudara maka kaer. Projeitu
nee iha inicio atu konstrui parede protesaun maibe hare ba kustu nebe limitadu, nune’e muda fali hodi ke’e deit.
Rezultadu diak tanba mota halai tuir
ona nia dalan, no la afekta populasaun
sira nia rai no uma nebé hela besik
mota ninin.
Edifikasaun
No. RDTL-96020, ho valor $80.000,
fatin iha Palaban, ezekuta husi Kontrator Nuntinho Unip. Ltd. Tempu projeitu
hotu ona ate 31 Janeiro 2010, progresso
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
17
Aktividade Komisaun
Konstrusaun Protesaun mota Webaha (Webaha River Wall Protection). 3-7/2/10
fiziku foin mak atinje 60%. Iha mos
Projeitu Eskola Tumin husi OGE 2009.
Konstrusaun hotu ona no ho kualidade
diak e agora halo ona aktividades iha
laran.
Projeitu Konstrusaun Rezidensia ba
Defensoria Publica Regiaun Oecusse,
Ministerio Justiça, valor $ 86.578.000.(OGE 2009), tempu: 16-Set-2009 - 16Jan-2010. Kontraktor Neno Unp. Ltd mak
ezekuta. Tempu hotu ona, maibe progressu fiziku foin mak 70%. Projeitu
nee ninia kualidade diak tanba hetan
supervizaun husi divizaun edifikasaum
regional.
Projeitu Konstrusaun Officio MTCI
Regiaun Oecusse, iha Palaban (OGE
2009). Tempu projeitu 26-8-09 - 2812-09, valor $ 108.455. Kontrator Irmão
Timor Unp. Ltd ho kontratu No. RDTL21-900-0006; Prazu liu tia ona maibe
progresso fiziku foin mak atinje 90%
ho kualidade diak. Projeitu Halo Campo
Volley no Basquet, husi Sekretariu Estado Juventude Desporto nian. Tempu
hotu ona maibe tabela ba bola basket
seidauk iha e kualidade mos ladun diak.
Armazem edukasaun nian husi OGE
2009, ninia obra hotu ona i agora uza
dadauk ona ho kualidade diak. Projeitu
konstrusaun Viveiros Permanentes ho
valor orsamentu US$ 150.000 Tempu
servisu hahu husi 1/10/2009 to’o 31/12/
2009. Kompanhia neebé kaer obra nee
mak Jendila Unipessoal, Lda. Edifisiu
18
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
kompleta ona, no komesa halo fali konstrusaun ba fatin Viveiros (2 Seeding
House ). Equipamentus ba seeding
house kompleta ona.
Água no Saneamentu
Projeitu konstrusaun ba tangki bee
mós iha Suku Sakato (OGE 2009) neebé sei uza hodi distribui bee mos ba 54
chefe familia kompleta ona 100%. Kompanhia Howmany Construction maka
halo. Oras nee dadaun hein hela atu
halo inagurasaun ba projeitu nee.
Projeitu konstrusaun ba tanki bee
no makina dada bee atu suporta
Demplot hortikultura per-manente
(Holok sa,
Suco Lalisuk Pante Makasar) ho orsamentu $ 25.
159. Kompania Enclave
maka kaer e
servisu 100%
kompleta ona
ho kualidade
diak.
Projeitu
konstrusaun
ba tanki bee
mós iha suco
Sakato
Eletricidade
Central EDTL Distritu Oecusse iha
jerador tolu ho marka Deutch ho kapasidade 300 kva, Camis ho kapasidade 250 kva no Camis 600 kva. Agora dadaun uza deit mak Camis 600 kva,
rua seluk hanesan rezerva. Camis 600
kva agora dadaun tau deit iha kontentor
laran, laiha edifisiu hodi tau, tanba nee
iha tempu udan no bee sa’e bele afecta
ba jerador nia funsionamentu. Persiza
halo manutensaun jeral ba jeradores
husi Sub-distritu Nitibe, Pasabe no Oesilo tanba oras operasaun liu ona. Projeitu instalasaum postes eletrisidade
Aktividade Komisaun
iha Sakato – Mahata ne’ebé kompania
UD Aquarius maka kaer, oras nee projeitu la’o hela no komesa monta ona
assesores, falta fiu maka seidauk dada.
Falta edifisiu administrasaun, armajen, rezidensia operador, transportes
ba EDTL iha Distritu no Sub-distritus sira
iha Oecusse, nebe difikulta tebes funsionarios sira halo servisu ida ke diak i
atende klientes sira nia pedido de atendimento em casos de curto-circuito.
Tuir observasaun jeral Komisaun G nian
iha Oecusse, Pakote Referendun kria
benefisiu barak ba populasaum hanesan; envolvimento trabalhadores lokais
barak nebe kontribui barak atu hadia
sira nia moris, responde lalais lamentasoens de falta infra-estruturas bazikas iha fatin barak, loke izolamentu ba
povu atu sira bele mos iha assessu ba
transportes, nunee bele fasilita sira nia
produtus lokais ba merkadu, no fasilita
assistensia saude, kria kondisoens de
mobilizasaun diak ba ajentes de seguransa no defeza iha areas fronteira nian.
Maibe iha parte seluk, Pakote Refe-
rendum mos fo impaktu negativu balun
hanesan; obras barak
laiha kualidade tanba
hakarak implementa
lalais iha tempu badak
nia laran, falta de envolvimentu autoridades lokais iha implementasaun no monitorizasaun projeitus,
halo mos emprezarios
balun sai malandro e
hakarak riku lalais.
Bazeia ba vizaun
hirak nee, Komisaun G rekomenda
katak; Pakote Referendum bele kontinua ba projetos kiik-oan sira iha áreas
rurais no projeitus konstrusaun ho valores menus de 250 mil dolares. Tipu
projeitu hanesan nee, se bele involve
deit emprezarius no trabalhadores
lokais nebe hatudu ona sira nia kapasidade em-prezarial no hatudu duni ona
sira nia-an hanesan parceiros dezenvolvimentu. Projeitu fizikus hotu-hotu
tenke sentralizadu iha Obras Publika
nebe involve enjineiru kompetente,
presiza mos sukat tempu ou klima
wainhira halo projeitu ruma. Projeitu
nebe hala’o iha distritu tenke iha konhesementu ba autoridades lokais sira hodi
bele halo koordenasaun no supervizaun. Kona ba estrada, Komisaun G
husu atu halo teste laboratorio ba rai
nebe uza. Estrada foun presiza kompleta kedas ho drainajem.
Rezultadu Fiskalizasaun Komisaun G
Projeitu Turiskai Abandonado, Laclo 100%
Projeitu Pakote Referendum ho orsamentu
$ 220.000 nebe aloka ba reabilitasaun
estrada rurais, Same - Turiskai la konsege
konklui ho razaun orsamentu la to’o. Projeitu
nee mos la kompleta ho esgotus no goronggorong, nee duni estrada nee aat fali hotu no
labele uza. Iha parte seluk, reabilitasaun
estrada Manatuto - Laclo nebe halo ho orsamentu Pakote Referendum realiza ona 100%.
Maibe projeitu nee la inklui konstrusaun
drainajem tanba la tama iha dezenho tekniku. Nee duni wainhira tempu udan, estrada
nee iha possibilidade hetan estragu husi bee.
N
ee mak rezultadu fiskalizasaun Komisaun G nian
nebe hala’o ba Distritu
Manatuto ho Manufahi iha
dia 7 to’o 10 de Abril de
2010. Desklokasaun ba distritu rua nee
fahe ba equipa rua husi membru Komisaun G. Ekipa ba Manatuto kompostu
husi; Deputado Pedro dos Martires da
Costa (Prezidente), Deputado Joaquim
Amaral (membru), Domingos Savio
(Tekniku Apoiu Komisaun). Entretanto
ekipa ba Manufahi kompostu husi Deputado Inacio Freitas Moreira (Vice Prezidente Komisaun), Deputado Arão Noé
de Jesus C. Amaral (Sekretariu Komisaun), no Manuel Chradus Barreto (Tekniko Apoiu Komisaun).
Assuntu ne’ebé komisaun InfraEstruturas hetan liu husi audiensias no
vizitas ba fatin projeitus maka hanesan
tuir mai:
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
19
Aktividade Komisaun
Distritu Manufahi
P
rojeitu Pakote Referendum ba
konstrusaun Moru Protesaun
Mota Clere I, – lokaliza iha
Welakateu-Weberek, Suku
Dotik Sub-Distritu Alas ho montante orsamentu $ 120,000 Volume servisu halo
moru protesaun ho naruk 200 m. Projeitu konstrusaun konklui ona no kualidade diak. Kompania Same Diak maka
halo. Projeitu nee la iha kuadru avizu.
Projeitu Pakote Referendum ba
konstrusaun Moru Protesaun Mota
Clere II, – lokaliza iha Welolo-Weberek,
Suku Dotik, Sub-Distritu Alas ho montante orsamentu $ 120,000.00. Volume
servisu halo moru protesaun ho naruk
200 m. Projeitu konstrusaun konklui ona
no kualidade diak. Kompanhia Rayus da
Rosa maka halo. Maibé komunidade
Weberek ho komunidade Wesar sei prekupa hela no husu ba governu atu iha
tempu badak halo normalizasun ba inur
ida iha mota Welolo ho mota Welakateu nia let. Inur nee ho naruk kuaze 50
m, se la antisipa lalais maka mota bele
sobu tia moru ne’ebe halo no tama e
sobu uma no ai horis nebe iha.
Distritu Manatutu
P
rojeitu Pakote Referendum
fornesimentu bee mos iha BeEda. Projetu ida remata ho
kualidade nebe diak, maibe
kestaun bo’ot nebe Komisaun G hetan
maka projeitu ne’e fo deit benefisio ba
uma kain rua. Ida ne’e la tuir standar
nebe iha, tamba projeitu ho montante
U$ 40.000,00, tuir loloos bele benefisiaria uma kain barak.
Projeitu Pakote Referendum fornesementu bee mos ho sistema Water
Pump nebe kaer husi kompanhia H2O.
Servisu perfurasaun remata ona, maibe
seidauk kompleta ho sistema atu dadabee husi posu ba tanki (resevoir), tanba seidauk liga ho elektrisidade. Jerador
aktual mos ninia kapasidade la suficiente atu fornese enerjia ba makina
Water Pump para bele funsiona. Ate
agora populasaun seidauk hetan benefisia husi projeitu ida ne’e.
20
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
Kontrolu Cheias no Obras Mitigasaun mota Sahen (Sahen II River), Orsamentu Geral do Estado, 2009 ho montante orsamentu $ 100,000.00 ho volume servisu halo moru protesaun (Retainig Wall) ho naruk mais ou menus 60
m. Projeitu kualidade diak maibé kompanhia ne’ebé kaer projeitu la halo ateru
hosi kotuk ba moru no husik halo luan
deit. Tuir observasaun komisaun iha
terenu katak kompanhia abandona tiha
ona projeitu. Komisaun mós identifika
katak wainhira mota bo’ot moru nee sei
la iha rezistensia atu tahan ba korentes
mota, tamba muru nia kotuk la ateru.
Komisaun mos identifika katak iha Weberek ho projetu pakote referendum
halo projetu normalizasaun mota ho
orsamentu $ 120.000,00 hodi halo muru
ho distansia 200 m maibe, ida nee ho
$ 100.000,00 halo deit muru por volta
de 60 m.
Bee Mós
Projeitu Pakote Referendum ba
Konstrusaun intake foun iha Erluli, ho
montante orsamentu $ 100,000.00,
kompanhia finaliza ona konstrusaun no
qualidade diak. Kompanhia Same Construction maka halo.
Projeitu Pakote Referendum ba Konstrusaun Lavandaria no Instalasaun Sistema bee mós iha Mercado Same, ho
montante orsamentu $ 80,000.00.
Komapania Reslaun Unip. maka halo.
Kompanhia finaliza tiha ona konstrusaun no kualidade diak. Maibé komunidade barak maka hato’o sira nia lamentasaun kona-ba konstrusaun lavandaria
nee, tamba, sobu fali terminal neebé
pasazeirus sira uza bai-bain, hodi halo
fali konstrusaun ba projeitu nee. Aktu
kompanhia neebé sobu terminal nee
mós la-iha konhesementu hosi autoridade lokal liu-liu Administrador
distritu no gestor Obras Publiku distritu.
Projeitu Instalasaun sistema Painel
Solar no fornesimentu bee mós iha
Fatu-berliu, OGE 2009 ho montante
$ 75, 000. Projeitu konklui ona maibé
Painel solares la funsiona ho diak,
tanba nee instituisaun sira hanesan
Polisia esquadra Fatuberliu, Sentru
saude Fatuberliu la hetan assesu ba
bee mós no projetu la iha kualidade.
Rehabilitasaun ba Kanu distribuisaun Hat-Airam-Letefoho, Manufahi,
OGE 2009 ho montante $ 75,000
Projeitu konklui ona no uja tiha ona.
Kompanhia Buka Fini. Lda maka halo.
Aktividade Komisaun
Edifikasaun
Projeitu Pakote Referendum husi
Sekretaria Estadu Seguransa ba Konstrusaun Esquadra Polícia Fatuberliu, ho
montante orsamentu $ 73,000 no kontratu RDTL 94827 (E) 4. Kompania Cv.
Mukun Brother maka halo. Kompanhia
finaliza tiha ona projeitu no kualidade
diak maibé falta instalasaun ba bee mos.
Projeitu Pakote Referendum husi
Ministeriu Saude ba Konstrusaun Klinika Maternidade Wedauberek-Alas, ho
montante orsamentu $ 141,000 Kom-
pania M2 Construction maka halo. Tuir
observasaun Komisaun iha terenu,
kompania finaliza tiha ona projeitu no
kualidade diak. Maibé kompanhia M2
lamenta tamba iha kontratu projeitu
nee ho valor $ 145,326.27 maibé quandu
AECCOP halo pagamentu selu deit $
141,000.00.
Projeitu Pakote Referendum husi
Ministeriu Agrikultura no Pescas (MAFP)
ba konstrusaun manu luhan iha DotikAlas, ho montante orsamentu US$ 49,
000 Kompania Flomar maka halo.
Kompanhia konklui ona projeitu maibé,
nia kualidade la diak. Agora dadaun airin balu komesa mout no simenti sira
komesa nakfera.
Projeitu Pakote Referendum husi
Ministeriu Agrikultura no Pescas (MAP)
ba Konstrusaun fahi luhan iha DotikAlas, ho montante orsamentu $ 58, 000
Kompanhia Vaonda maka halo. Iha mos
projeitu konstrusaun bibi luhan iha fatin
neba ho montante orsamentu nebe
hanesan. Projeitu bibi luhan nee Kompania Solideo mak kaer. Projeitu rua
nee hotu ona maibe kualidade la diak,
no seidauk bele uza, tanba cemente
nebe nahe nakfera hikas fali ona.
Projeitu seluk husi Ministeriu Agrikultura no Pescas (MAP) mak konstrusaun karau luhan iha Dotik-Alas, ho
montante orsamentu $ 85,000.00. Kompania Quintas das Flores maka halo.
Kompanhia finaliza ona projeitu maibé,
nia kualidade la diak. Fatin nee mos
seidauk uza tanba rai ne’ebe cimentadu
nakfera fali ona.
Iha parte seluk, Projeitu Pakote
Referendum MAP mos aloka ba Konstrusaun Edificio Lotas de Pesca iha
Betano-Same, ho montante orsamentu
$ 45,000.00. Kompania Atlas maka
halo. Kompanhia konklui ona projeitu
maibé, tuir observasaun Komisaun iha
terenu hatudu katak kompanhia seidauk
entrega projetu ba MAP maibe abandona hela edificiu ne’e, panelis sollares
lakon tia ona no torneira seidauk monta,
tanki bee instala tiha ona maibe bee
laiha.
Komisaun mos observa projeitu
ne-be konkluido ho kualidade diak. Projetu nee mak konstrusaun muru ba Centro Extensaun Agrikultura BetanoManufahi, ho orsamentu Pakote Referendum $ 80.566,00, husi Kompania
Au-laku.
Projeitu Pakote Referendum fornesementu bee mos ho sistema Water
Pump nebe kaer husi kompanhia H2O.
Servisu perfurasaun remata ona, maibe
seidauk kompleta ho sistema atu dadabee husi posu ba tanki (resevoir), tanba
seidauk liga ho elektrisidade. Jerador
aktual mos ninia kapasidade la sufi-
siente atu fornese enerjia ba makina
Water Pump para bele funsiona. Ate
agora populasaun seidauk hetan benefisia husi projeitu ida ne’e.
Projeitu Pakote Referendum husi Ministeriu Saude (MS) ba Perfurasaun no instalasaun sistema Bee Mós iha Sentru
Saude Fatuberliu, ho montante orsamentu $ 15,933.43 no kontratu MOH/
PR/WI/09/92. Kompanhia Nove Irmaos
maka halo. Kompanhia finaliza tiha ona
perfurasaun, monta tiha ona bomba no
kano maibe, Bee la sai, husik hela deit.
Enfermeiros no parteiras sira prekupa
tamba bee laiha. Projetu kanalizasaun
bee mos iha Suku Tutuluro, Sub-Distritu
Same no Suku Fahinehan, ho OGE 2008
to’o agora seidauk konkluido. Lahatene
tamba razaun saida.
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
21
Aktividade Komisaun
Obras Públicas – Estradas
Projeitu Pakote Referendum ba reabilitasaun estrada Manatuto – Laklo realiza ona 100%, maibe la halo Konstrusaun
ba drainagem no konstruksaun sira seluk,
tamba la inklui iha dezenho tekniku.
Wainhira iha tempo udan estrada aat
fali deit tamba hetan estraga husi be.
Projeitu Pakote Referendum Mabeleru–MAP - mota Laclo, halo servisu muru
protesaun no tau bronjong atu bele garante bee tama natar. Projeitu ida nee
Kompanhia Sampdoria maka kaer. Servisu nia kualidade ladiak, kontraktor abandona hela projeito sem selu trabalhadores sira nebe kaer borongan servisu
no nem fo benefisiu ida ba populasaun
nebe hein hela atu projeitu Ida ne’e bele
garante bee ba sira nia natar.
Projeito Emergencia atu atende hadia
estradas iha Subaun no ba estrada entre
Manatuto-Laleia hala’o hela atu garante
sirkulasaun transportes entre cidade
Dili no Distritu Manatuto no Baucau. No
entanto parte sira ne’e tenke hetan atendimento lalais, ba actividades seluk hanesan nahe tan ho alkatraun atu bele
garante idade naruk.
Iha vizita fiskalizasaun ida ne’e, komisaun G la konsege hasoru malu ho
autoridade lokal tamba Adminitrador
Distritu Manatuto iha tempo neba halao
servisu nebe importante. Komisaun G
hasoru deit funcionario SAS no ba vizita
Projeitu Pakote Referendum.
Bazeia ba observasaun no informasaun hirak nee, Komisaun G rekomenda
pontus importante balun hanesan tuir
mai nee; Ida, projeitus fizikus hotu-hotu
tenke envolve supervisaun no fiskalizasaun husi Obras Publika, atu bele iha
sinkronizasaun ba kualidade obras;
Rua, envolvimento autoridades lokais
ba prosessu implementasaun projeitus
iha distritus no sub-Distritus importante,
atu bele garante kualidade servisu no
manutensaun futuru; Tolu, servisus
edifikasaun, Servisus de Obras Publika
no Servisus EDTL iha distritus tenke
hetan garantia transportes adekuados
husi estadu atu nune’e sira bele akompanha no fiskaliza lalaok projektus hotuhotu iha distritus no sub-distritus; haat,
Projeitu Pakote Referendum Bee mos
tenke halo nia sistema instalasaun atu
bele fornese ba komunidade. Lima,
projeitos ne’ebe halo iha fatin ne’ebe
deit, iha nasaun ne’e, presiza halo
koordenasaun ho autoridades lokais, no
kria sistema legal ida ba implementasaun projeitus hirak ne’e.
Fiskalizasaun komisaun G iha Distritu Viqueque
Orsamento Pakote Referendum La Realistiku
K
estaun ida nee Komisaun G
Parlamentu Nasional hetan
atravez de halo fiskalizasaun ba projeitu balun iha
Distritu Viqueque durante loron tolu,
25-27 de Marco 2010. Ekipa nebe disloka ba distritu refere, kompostu husi
Prezidente Komisaun G, Deputado Pedro
Martires da Costa, Deputado Inacio
Freitas Moreira (Vice Prezidente Komisaun G), Deputado Arão Noe de Jesus
C. Amaral (Sekretario Komisaun G),
Deputado Joaquim Amaral (Membro)
no Domingos Savio Freitas (Analista e
Peskizador Parlamentu Nasional).
Objectivo prinsipal husi vizita nee
mak; Ida, atu observa, verifika no halo
fiskalizasaun ba ezekusaun projeitu
Pakote Referendum 2009. Rua, realizasaun projeitus fizikus Orsamento Geral
Estado 2009 nian no assuntus relevantes kona-ba projeitu iha Ministeriu Infraestruturas nian hanesan, obras publikas,
eletricidades, agua no saniamentu, edifikasaun no projeitus emergencias.
Programa neebé Komisaun hala’o
durante vizita maka halo enkontru ho
Administrador Distritu, Chefe Departementu Obras Públiku regional, Chefe
departementu Eletricidade, Chefe de-
22
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
Orsamento nebe
aloka husi Pakote
Referendum ba
projeitu balun iha
Distritu Viqueque
la realistiku. Por
ezemplu, reabilitasaun edifisiu
Centro Saude
Ossu nian gasta
kedas orsamento
ho montante
$ 120,000.
partementu SAS, Kordenador Pakote
Referendum no ikus liu halo vizita ba
fatin projeitus. Liu husi audiencias no
vizitas ba fatin projeitus, Komisaun G
hetan rezultadu hanesan tuir mai nee:
Obras Públicas
Projeitu Pakote Referendum ba reabilitasaun estrada Assalaitula – Ossu
realiza ona 100%, maibé projeitu nee
alem de la uza alkatraun, la halo mos
konstrusaun ba drainajem. Tuir dadus
nebe Komisaun G hetan, konstrusaun
drainajem la tama ba projeitu nee tanba
la inklui iha dezenho tekniku. Ho kondisaun hanesan nee, wainhira tempu udan,
estrada nee aat fali deit tanba hetan
estragu husi bee.
Iha parte seluk, Projeitu Pakote Referendum ba reabilitasaun estrada Ossu
– Liaruka mos halo ho kualidade neebé
la dun diak. Tanba prosesu atu hatoos
dalan (pemadatan) uza ekipamentos
pessado nebe la tuir estándar. Nunee
estrada nia kondisaun hanesan fali laloran tasi nian. Problema ne’ebé hanesan, akontese mos ba projeitu pakote
referendum ba rehabilitasaun estrada
Loihuno – Buanurak.
Aktividade Komisaun
Estrada Assalaitula-Ossu nebe rehabilita ho PPR
Komisaun G mos iha oportunidade
ba fiskaliza Projeitu Pakote Referendum
ba konstrusaun parede protesaun Ponte
Umatolu ho montante $90,000.00 dolares. Tuir observasaun Komisaun G,
volume servisu husi projetu nee kiik liu
maibe hetan alokasaun orsamentu nebe
bo’ot.
Iha okaziaun nee, Komisaun G observa mos Mega Projeitu Irigasaun
Bebui husi Ministeriu Agrikulutra no
Peska (MAP) ho montante $ 8,977.
542.86 dolares. Projeitu nee kaer husi
Kompanha UNITED GENERAL CONS-
TRUCTIONS (UGC). UGC halo fali SubContract ba Contrator ROCKY CONSTRUTIONS ba item hirak hanesan dum,
intake no murus fortifikasaun margens
mota Be’ebui, sem konhesimentu projeitu nain no konsultan. Iha parte seluk,
UGC kaer konstrusaun kanal primariu
no sekundario, uma armazem ida ho
medida 10 x 30 m, edificio ki’ik ida ba
reuniaun agrikultores sira nian no terrasu
habai hare. Rezultadu fiskalizasaun husi
Komisaun G hatudu katak obra sira
ne’eb’e UGC kaer, kualidade ladun-diak.
Servisu kanal primariu no sekundariu
halo husi populasaun lokal, maibé laiha supervizaun no fiskalizasaun ida ke
diak, rezultadu ladun diak.
Komisaun G hetan informasaun
ne’ebé hatudu katak kualidade konstrusaun la diak no iha problema barak,
tanba orsamentu entre main kontraktor
ho sub kontraktor selu malu ladun furak.
Iha keixa husi Konsultan Supervizor
katak, projeitu ne’e la tuir dezenhu ne’ebé
iha kontratu no la ezekuta projetu tuir
tempo ne’ebé determina ona. Iha mos
keixa husi Sub kontraktor katak sira
seidauk hetan pagamentu husi Main
Projeitu Pakote Referendum ba rehabilitasaun estrada Ossu – Liaruka la iha kualidade
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
23
Aktividade Komisaun
mak kaer. Projetu nee konstrui Tembok
Penahan (Retaining Wall) 100 m maibé
hetan estraga kedas husi mota wainhira
konstrusaun nee remata.
Ponte Uma-Tolu nebe rehabilita ho PPR.
Kontraktor maski prosesu pagamentu
husi Ministerio Finansas ba Main Kontraktor liu tia ona 50 %, maibé selu ba
sub-kontraktor demora liu. Parte sub
kontraktor informa liu tan katak; osan
ba sub-kontrator nebe demorado,
kauza aquizisaun material hanesan
cemente, besi no seluk-seluk atrazadu
ba fatin servisu; Tempu udan foindadauk nee mak tau, i tempo maran
barak ami hetan (Uatu-lari tinan ida
nee bain-loron naruk tebes-tebes);
Agora difisil ba obra ida nee atu remata
tanba udan tau fali ona e ladun favoravel atu kaer servisu kontrusaun Dum
no Intake. Tanba nee UGC husu, atu
prolonga tan tempu servisu no pronto
atu hadia servisu hotu ne’ebe seidauk
diak.
Projeitu Pakote Referendum seluk
mak Irigasaun Quiadekun ho montante
$ 125,220.00 ne’ebé kompanha rua
kaer; Kompanha ENIGMA no Kompanha
VIZUM. Projeitu nee konstrui Tembok
Penahan 300 m maibé hetan estraga
kedas husi mota wainhira konstrusaun
nee remata. Pintu Air nebe atu supply
be ba natar mos nia elevasi aas liu permukaan air, tanba nee bee la tama ba
natar.
Projeitu Pakote Referendum Irigasaun Wereka ne’ebé Kompanha Welaku
Edifikasaun
Projeitu Pakote Referendum ba konstruksaun Centro Saude iha Lugasa besik
atu remata ona no halo ho kualidade
nebe diak, maski halo ho orsamentu
ne’ebe limitadu. Kompanhia ne’ebe kaer
projeitu nee mak Kulu-laran, Unip. Lda.
Iha mos Projeitu Pakote Referendum ba konstrusaun Eskuadra Polisia
Watolari ne’ebe kaer husi Kompanha
FRATERNA Unip. Lda nia prosesu fiziku
komesa tarde liu, e ate agora séidauk
remata tuir tempo ne’ebe determina
iha kontrato. Konsultan SULIMAI mak
halo supervizaun ba projetu ida nee,
maibé konsultan supervizor ida nee
mos la halo nia servisu tuir regulamentu
iha kontratu.
Projeitu Pakote Referendum ba
Konstrusaun Eskuadra Polisia Sub Distrito Viqueque ho montante $ 58,000 e
kaer husi Kompanha LUMINAR Unip. Lda
no remata ona 100 % ho kualidade nebe
la diak. Finishing ba odamatan, janela,
kakuluk ladun diak no edifisio nia kantu
la esquadrilha. Konstrusaun bee mos
ba edifisiu mos la halo ho kualidade
ne’ebe diak.
EDTL Viqueque
Projetu Gas Eletrisidade Aliambata
ne’ebe hetan or-samentu 50% husi
Governu no 50% husi Banco Mundial
fahe ba Pakote tolu:
Irigasaun Kiadekun depois de hetan hadia ho PPR naksobu fali ona
24
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
Aktividade Komisaun
Ida, konstrusaun no montazem gerador remata ona
ho kualidade diak.
Rua, konstrusaun supply
gas husi gas fatin ba gerador
seidauk realiza to’o agora.
Tolu, instalasaun linha
distribusaun nebe Kompanha
PPS mak kaer e instala tiha
ona 13 km no falta 7 km, agora dadaun iha prosesu instalasaun. Tuir informasaun prosesu instalasaun atraza tanba
material lakon bei-beik. Projetu nee tuir kontrato inisio
Kompanha ZTCO mak halo,
maibe tanba kompanha ZTCO
abandona tiha maka Kompanha PPS kaer fali projetu
nee.
Tuir observasaun no informasaun nebe Komisaun G
hetan, katak laiha rehabilitasaun ba edifisio no Centru
Eletrisidade iha Distritu Viqueque maske ho kondisaun
ne’ebe ladiak. Iha EDTL Viqueque rasik mos laiha Petty Cash
atu ajuda servisu operasional. Nunee mos jerador iha
Centro Elektrika distritu no
sub distritu tuan liu ona
maibe seidauk iha planu atu
troka jerador sira nee. Por
ezemplu, iha Uatulari konsumedores barak liu e to’o ona
beban maximo.
Kestaun seluk nebe hato’o mos mak EDTL Vique-
que la hetan suporta transporte
nebe sufisiente aju
ajuda halo servisu
operasional no iha
problema ho per
diem ba funsionariu distritu atu
halo dezlokasaun
ba servisu iha Dili.
Chefe EDTL Distritu Viqueque lamenta tebe-tebes Central EDTL Alianbata no matan Gas
tanba promove no
hetan tiha ona tomada de estudo no buka alternativa
posse hanesan chefe deviza- atu bele hetan assesu ba be
saun, maibe sei simu hela mos husi fatin seluk, nunee
salariu nivel 3 nian. Problema labele depende deit ba bee
ida nee quaze akontese iha nebe mai husi Loihuno.
Jeralmente, ho vizita ida
distritu hotu.
nee, Komisaun G foti figura
jeral ida katak projeitu OGE
Servisu Agua e
2009 ezekuta hotu maibe,
Saneamento (SAS)
Projetu bee mos barak projetu balu iha kualidade
liu hetan ajuda orsamentu diak no balu la iha kualidade.
Iha mos projeitu balun
husi Parseiro Dezenvolvimentu sira, hanesan; USAID, nebe abandonado, ezemplu
RWSSP, CWS no selseluk projeitu bee mos Nahareka.
tan. Relasiona ho servisu agua Komisaun mos haree katak
e saneamento, mosu pro- laiha koordenasaun no orienblema ida kona ba prosesu tasaun husi menisteriu idakonstrusaun bee mos iha idak ba kompanhia no suNahareka-Ossu. Projetu nee pervizor, menisteriu mos la
kompania tolu mak kaer, ho halo koordenasaun ho autoorsamentu U$ 300,000.00 ridades lokais sira. Tanba
maibe ate agora projeitu nee nee difikulta autoridades loseidauk remata tuir tempo kais sira atu kontrola no monebe determina. Maske nu- nitoriza projetus sira nee.
nee, SAS Viqueque mos halo Kuadru avizu projetu nian
nebe atu dada mai gerador
mos laiha nafatin. Nee mak
komunidade sira deskonhese
volume projetu nebe hala’o
iha sira nia area.
Iha mos fenomena kona
ba fo tutan projetus husi
kompania ida ba compania
seluk sem liu husi kontratu
legal ruma. La-iha transporte
nebe sufisiente atu suporta
servisu administrasaun no
staff tekniku distritu nune’e
mos ho departementu sira
seluk.
Bazeia ba dadus hirak
nebe hetan iha fiskalizasaun
nee, Komisaun G rekomenda
assuntu balun hanesan tuir
mai nee:
Ida, projeitus fizikus hotuhotu tenke envolve supervizaun no fiskalizasaun husi
Obras Publika, atu bele iha
sinkronizasaun ba kualidade
obras.
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
25
Aktividade Komisaun
coarse tenki fo prioridade ba
tau alkatraun, se lae bele at
fali.
Hitu, atu labele hamosu
deskontentamentu, komisaun rekomenda atu osan ba
kargu Chefe EDTL Viqueque
tenki hetan mos hanesan
Distritu sira seluk tanba simu
ona pose iha fulan agostu
2009. Walu, rekomenda ba
governu atu muda Dekreto
–Lei ne’ebé fo over time ho
valor $ 0,71 por horas ba
montante ida satisfaktori.
Sia, presiza halo manutensaun ba jeradores distritus
Irigasaun Wereka.
Rua, presiza envolvimento autoridades lokais ba prosesu implementasaun projeitus iha distritus no subDistritus, atu bele garante
kualidade servisu no manutensaun ba futuru;
Tolu, servisu edifikasaun,
servisu de Obras Publika no
servisu EDTL iha distritu hotuhotu tenke hetan garantia
transportes adequados husi
estado atu nune’e sira bele
akompanha no fiskaliza lala’ok
projei-tus hotu-hotu iha distritus no sub-Distritus;
Haat, kompanhia ne’ebe
halo projeitu la iha kualidade
no la kumpri kontratu tenki
fo sansaun ou hasai nia lisensa
hanesan kompania,
no kompania sira neebe halo projeitu ho
kualidade tenki fo
serti-fikasaun.
Lima, projeitu
konstrusaun irigasaun Be-Bui, husu atu
halo investigasaun
tanba iha indikasaun
projeitu laiha kualidade no halo sub-kontratu laliu husi prosesu normal ka legal
no atrazu ka kleur liu
tanba kompania laiha
kapasidade.
Neen, estradas
ne’ebe hetan ona rehabilitasaun ka tau ona baze
Sentru Saude Lugasa nebe iha faze konstrusaun
Postu Polisia Watulari nebe sei iha faze konstrusaun
26
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
sira tuir tempu determinadu,
nune’e jerador sira labele
avaria bei-beik.
Sanulu, projeitu Gas
Aliambata husu atu kompanhia halo instalasaun lalais
kanal husi gas fatin mai jerador atu nune’e bele funsiona
ona no mos instala baixada
ba uma komunidade sira.
Komisaun mos rekomenda
katak projeitus ne’ebe atu
hala’o presiza koordena ho
autoridades lokais, no kria sistema legal ida ba implementasaun projeitus hirak nee.
Uma Eskuadra Polisia Sub-Distritu
Viqueque, nebe halo ho PPR
kualidade ladiak
Aktividade Komisaun
Aktividade Komisaun
KOMISAUN G HALO FISKALIZASAUN IHA DISTRITU COVALIMA NO BOBONARO
Implementasaun Projeitu Pakote Refendum:
Menus Kualidade
Implementasaun Projeitu Pakote Referendum (PPR) iha
Distritu Covalima no Bobonaro hatudu projeitu barak mak
laiha kualidade. Persija rekruta tan rekursus humanus
kompetentes hanesan Engineirus hodi halo supervizaun no
fiskalizasaun ba projetus.
E
kipa husi komisaun G nebe halao
observasaun, verifikasaun no fiskalizasaun ba ezekusaun Projeitu Pakote Referendum
(PPR), 2009, iha Distritu
Covalima no Bobonaro
hatoo rekomendasaun lubuk ida katak, Realizasaun
Projektus Fizikus OGE,
2009 iha distritu refere
tenke haforsa tan ekipa
teknika iha ministerio das
infra-struturas, liu-liu iha
obras publikas no iha
aprovisionamento atu prepara Deseñus de spesifikasaun obras, halo BoQ ba
projektus no halo Deseñus
projektus nian ho kualidade.
Membru komisaun G
nebe halo fisklizasaun iha
Distritu Covalima no Bobonaro, iha loron 10 too 14
Marsu 2010 fulan hirak liu
ba, fahe ba ekipa rua; ekipa ba halao fiskalizasaun
iha Distritu Covalima mak
hanesan; Prezidente Komisaun G, Pedro dos Martires da Costa, Deputadu
Joaquim Amaral no Manuel
Chradus Barreto nudar
Tekniku Apoiu Komisaun.
Ekipa fiskalizasaun iha
Distritu Bobonaro mak hanesan; Vice Prezidente Komisaun G, Deputado Inacio Freitas Moreira, Sekretariu Komisaun, Deputado Arão Noé de Jesus
C. Amaral, Deputado Francisco Araújo no Domin-
estrada, maibé servisu ladun
tuir spesifikasaun ne’ebe iha,
valetas balu luan liu, balu
klean liu, superfisialmente
estrada diak (permukaan jalan). Projeitu nee la iha quadru avizu.
PPR ba Reabilitasaun trosu estrada Tilomar-Fatumea.
Montante orsamentu $ 750,
000.00. Pakote servisu; ateru
(Base Coarse), ke’e valeta
foun (escavation crouted stone), ke’e no konstroe muru
protesaun (Escavation stone
massury wall), konstrusaun
ba Valeta (crouted stone
Piching) husi Kompania Cas-
telo Fronteira,
Golden W ho EDS.
Kualidade projeitu
diak. Komisaun la
hetan volume servisu tanba la iha
kuadru avizu.
Projeitu Reabilitasaun Estradas
Urbanas, Passeios
no Drainagem,
Montante orsamentu $300, 000.
00. husi Orsamentu
Geral do Estado,
2009. Pakote servisu; reabilitasaun
ba passeios, drai-
gos Savio Freitas nudar
Tekniku Apoiu Komisaun.
Durante halo fiskalizasaun iha distritu rua ne’e,
komisaun halo enkontru
ho autoridade lokal sira
hanesan Administrador
Distritu, Xefe Departementu Obras Públiku regional, Xefe departementu Eletrisidade, Xefe departementu SAS, Koordenador pakote referendum. Ikus liu, halo vizita
ba fatin projeitus.
Distritu Covalima
P
Obras Públicas
PR ba Reabilitasaun
trosu estrada Cassa,
Zumalai. Montante orsamentu $ 419, 088.90. Pakote servisu; ateru ho gravel
(Wearing Coarse Repair) ba
estradas 16 km, ke’e valeta
foun (escavation crouted
stone), konstrusaun ba muru
protesaun (Escavation stone
massury wall) 6 km, konstrusaun ba Valeta (crouted
stone Piching) husi kompania
Timór Building ho Cradel.
Projeitu konklui ona, iha
melhoramento ba kondisaun
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
27
Aktividade Komisaun
nagem no melhoramentu ba alkatraun
500m. Projeitu konklui ona maibé nia
kualidade la dun diak tamba fatin passeios komesa nakfera fali ona. Kompania Holgapa Lda, Maka halo ho numeru kontratu 09642.
Controlo de Cheias
Projeitu konstrusaun ba Kontrolu
Cheias no Obras Mitigasaun mota Lomeia (Lomeia River-Suai). Montante
orsamentu $ 100,000.00 husi Orsamentu Geral do Estado, 2009. Volume
servisu halo muru protesaun ba Mota
Lomeia. Projeitu konklui ona no kualidade projeitu diak maibé kompania la
halo aterru (Back Fill) ba moru hosi parte
ligasaun ponte ho mota.
Projeitu konstrusaun ba Kontrolu
Cheias no Obras Mitigasaun mota Mola
(Mola River-Suai). Montante orsamentu
$ 100,000.00 husi OGE, 2009. Volume
servisu halo muru protesaun ba Mota
Mola. Projeitu Konklui ona. Observasaun Komisaun projeitu la atinzi nia
targetu (failha atinzi targetu), mota
la’o ketak no moru protesaun konstrui
iha fatin ketak.
Projeitu melhorar Estradas Selesionadas (Rampa Para Ponte Mola - A02
3 km Contrapartida com Japão). Montante orsamentu $ 300,000.00, husi
OGE, 2009. Volume servisu halo Rampa
(Ligasaun) entre Ponte Mola ba Estrada
ho komprimentu 3 km. Tuir observasaun Komisaun iha terenu katak iha ona
preparasaun husi kompania atu hahu
konstrusaun tanba tuir
informasaun ne’ebé komisaun hetan, kompania
ida husi Japão mai halo
tiha ona Survey no agora
komesa hamós ona fatin
ba kompania atu hela
(Base Camp) no dada tiha
ona arame protesaun ba
fatin nee.
Projeitu Konstrusaun
Ponte Mota Bee-Mós.
Montante orsamentu $
510,000.00. Uza OGE,
2008 ho Volume servisu
halo ponte ho naruk 25,
6 m, luan 8,4 m. Estrada
152m ho rampa. Projeitu
atraza tamba maioria
material importa husi liur,
28
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
kondisaun klima no
pagamentu nebe
atrajadu husi Governu. Projeitu atinji
ona 75%, falta
Muru Protesaun
(stone massury
wall), alkatraun no
item servisu hanesan atéro (Wearing Coarse repair) lao hela (ongoing). Konstrusaun nee husi Kontraktor Top Liberty
88, Lda. Teknikus
no trabalhadores balu mai husi Filipina
no barak liu rai nain.
Bee Mós
PPR ba Perfurasaun no instalasaun
sistema Bee Mós iha suco Camanasa.
Montante orsamentu $ 88,000.00. Projeitu perfurasaun konklui ona maibé la
iha aktividades seluk hanesan motabomba atu dada bee husi posu hatama
ba tanki reservatoriu atu halo distribuisaun ba konsumu populasaun lokal.
Kompania H20 mak kaer projeitu instalasaun nee.
PPR ba konstrusaun Tanke Rezervatóriu Zincalima 190m3 iha Debos. Montante orsamentu $ 70.000.00. Konstrusaun konklui ona maibe tanke rezervatóriu seidauk bele uja tanba seidauk
halo instalasaun ligasaun bee ba tanke.
Konstrusaun husi Kompania Mayul Jebet
Unip. Lda.
Eletrisidade- EDTL
Extensaun ba liña foun Elektrisidade
iha areia Busakukun-Lakonak-Trans
Salele 1 & 2- Lalawa-Akarlaran-Suai
Loro-Beco. Orsamentu $ 1,124.228,.35.
Projeitu halao husi Kompania Dili Machineries Unip, Lda. Projeitu kolokasaun
postes no dada fiu konklui ona, maibe
seidauk instala ligasaun ho sentral
distrital. Iha Central EDTL Suai iha deit
gerador ida ho kapasiadade 1 MW tanba
nee nia kapasidade lato’o atu fornese
enerjia ba populasaun tomak.
Radio Televizaun Timór
Leste (RTTL)
Falta rezidensia ba pesoal neebé
servisu iha transmiter TVTL iha Distritu
Covalima. Iha terrenu
pesoal nebe servisu ba
transmisaun, uza deit
dos hodi toba iha semente no sintina la-iha.
Projeitus S E S
(Secretaria de Estado Segurança)
PPR ba Rehabilitasaun Esquadra Policia
Suai Vila. Montante orsamentu $ 32,000.00.
projeitu halao husi kompania Dinikede Unipesoal Lda. Projeitu konklui ona, kualidade diak.
Aktividade Komisaun
PPR ba Kontinuasaun konstrusaun Quartel Distritu Covalima. Montante orsamentu $
82,000.00. No kontratu RDTL
94817, data hahu 8-11-2009
to’o 31-12-2009. Maské data
kontratu hotu ona maibé konstrusaun lao hela (ongoing).
Projeitu nee kompania Vivacia
Lda maka halo maibé la konklui, projeitu to’o deit 31 %.
Projeitu nee kompania abandona tiha deit—tanba nee PPR
mai kontinua deit. Kualidade
ladun diak, ladun iha fiskalizasaun husi kordenador Pakote
Referendum ho autoridades
responsavel edifikasaun distrital. Material ne’ebe uza ladun
tuir spesifikasaun ne’ebe iha,
halo didin ho eskadas arbiru
deit, sama bosok deit nakfera
ona. Obra nee pinta tiha ona
maibe reboka (Finishing) sabaraut hela deit.
PPR ba Konstrusaun postu
UPF Walalama. Valor orsamentu $ 50,000.00. Konstrusaun husi kompania ETHAN
construction. Projeitu konklui
ona maibé seidauk uza. Kualidade projeitu ladun diak tanba odanmatan uza deit triplex ne’ebé mihis, no
kahor simente ladun diak.
ETHAN construction. Projeitu
konklui ona no kualidade diak.
Iha fatin nee, iha mós Projeitu
konstrusaun ba Torre Vigilancia Postu
UPF Walalama ho montante orsamentu
US$ 7,000 Konstrusaun husi kompania
PPR dada bee mos/Àgua
Potavel no konstrusaun tanké
ba Postu UPF Walalama. Valor
orsamentu 105,000.00. Projeitu
kompania IL CALEIC unipessoal
Lda maka halao. Projeitu konklui ona, no bee to’o ona iha
posto, maibé obra nee la iha
kualidade tanba tanki reboka
(Finishing) la mahar, nee duni
bee sulin hosi tanki nia lolon
no tanki matan mós rahun fali
ona.
PPR ba Konstrusaun postu
UPF Salele. Valor orsamentu $
45,000.00. Konstrusaun husi
kompania Silveira Lda. Projeitu
konklui ona maibé seidauk uza.
Projeitu nia klualidade diak.
Maibé falta bee mós, sintina no
ligasaun enerjia eletricidade.
Projeitu konstrusaun edificio Registo Civil (New construction of civil registry Oficce in
Suai) Montante orsamentu $
162,464.75, no kontratu RDTL
– MJ-92546. Konstrusaun husi
kompania Lyenda Lele unip.
Tempu servisu 10/7/2009 to’o 10/12/
2009. Projeitu konklui ona 100%
kualidade diak no uza tiha ona.
Projetu konkluidu, laiha kuadru avizu
no kualidade ladun diak.
PPR ba reabilitasaun estrada iha jct.
Mau Lolok-Kaboe (Bobonaro). Orsamento $ 107.500,00. Projetu husi Kompania Leohilin Grup. La iha kuadru avizu
no halo deit ateru ba estrada la halo
saluran muru.
PPR ba reabilitasaun estrada MalianaKailaku. Orsamentu $ 185.484.30. Projetu husi kompania Hugo Amor Grup.
Projetu hotu ona maibe kualidade ladun diak tanba ateru deit rai la uza silindro hodi hanehan no deskoñese volume projetu.
Iha livro Orsamentu Geral do Estado
(OGE) 2009, iha projetu ba manutensaun de estradas entre distritos Maliana-Suai-Ainaro ho valor $ 200. 000,00,
maibe Regional OP Maliana deskoñese
orsamentu ida nee.
Kondisaun estrada Balibo-Kova
nebe uluk hadia ho OGE 2008, liu husi
projetu reabilitasaun estradas rurais,
kondisaun at tiha ona difikulta asesu
ba transportes publikus, liu-liu ba
Polisia iha fronteira.
Estrada rural iha Suku Hatas-Rairobo-Atabae, nebe iha tinan 2008 komesa loke maibe la iha kontinuasaun
too agora. Komunidade lamenta ba ida
ne’e no husu halo kontinuasaun tanba
komunidade barak maka hela iha parte
ida nee.
PPR Obras Publikas regional so iha
kbi’it halo monitorizasaun no rekomendasaun ba nasional konsidera ka lae
sira nia rekomendasaun atu halo paga-
Distritu Bobonaro
P
Estradas pontes no
kontrolu de seias
PR ba normalizasaun mota Nunura. Orsamentu $ 200.000. Projetu husi kompania IMELBEMRIK
no kompania MAR VERMELHO. Projetu
100% hotu ho kualidade diak. La identifika projetu nia volume tanba laiha
kuadru avizu nian.
Projetu rehabilitasaun Estradas
Rurai. Orsamentu $ 220.000 fahe ba
pakote rua; Loke estrada foun ba Cailako
ho orsamentu $ 110.000 no Atabae $
110.000 Ba Kailaku la konsege konklui
tanba orsamentu la to’o.
PPR ba reabilitasaun estrada OeleuLolotoe. Orsamentu $ 605.780,60. Projetu husi kompania Maliana Brothers.
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
29
Aktividade Komisaun
mentu ba kompania nee kompetensia
nasional nian ka projetu nain (ministeriu
ida-idak).
Servisu Bee Mos no
Saneamentu (SAS)
PPR ba konstrusaun lavandaria no
instalasaun bee mos iha Mota Ain. Orsamentu $ 80.000 Projeitu husi Kompania
Dividil Unip. Lda. Projetu konkluido.
PPR ba perfurasaun no instalasaun
sistema bee mos iha Batugede-Balibo.
Orsamentu $ 96.000 Projetu husi kompania Fronteira Cavalo, Unip. Lda. Projetu konkluidu maibe bee nia kapasidade la to’o ba komunidade.
Bee mos ba vila Sub-Distrito Balibo
diak maibe la to’o ba komunidade, liuliu iha tempu bailoro nebe komunidade
balu tenki ba kuru bee do’ok husi sira
nia hela fatin.
Divizaun SAS iha Dsitrito Bobonaro
iha deit kareta ida nebe Chefe SAS uza
ba deslokasaun ruma mai Dili no ba SubDistrito no mos uza ba tula material ba
manutensaun ka hadia kanu nebe aat.
Kareta nee tuan ona no avaria bei-beik.
Bee mos ba vila Maliana fornese liu
husi mota bomba nebe uza gerador. Ba
operasional gerador nee SAS hetan
alokasaun gazoliu 300 litros/mes, nebe
la sufisiente atu fornese bee mos loron
tomak. Tanba nee sira halo operasaun
loron ida horas rua deit atu ense bee
ba tanki no destribui ba komunidade,
tanba nee maka bee la sufisiente.
Parte seluk, iha Sub-Distritu Atabae,
NGO Amizade ho apoiu orsamentu husi
AUZAID, fura bee mos no distribui ba
komunidade iha Sub-Distritu refere.
Projetu foin hahu no deskoñese volume
orsamentu.
Divizaun SAS iha Distrito Bobonaro
lamenta kona-ba projetus PPR atu dada
bee mos, la iha koordenasaun ho sira
nebe difikulta sira atu halo monitorizasaun no kontinuasaun.
Eletresidade
Gerador eletresidade iha vila Balibo
maske halo tiha ona manutensaun maibe
forsa la iha nafatin. Tanba nee sentral
fornese eletresidade rotativa ba konsumidores sira. Se la hadia lalais gerador
bele avaria total.
Iha inisiu tinan 2009 sentral EDTL
Maliana hetan apoiu gerador foun rua
ho marka VOLVO, liu fulan ida deit gerador ida avaria tiha no ida seluk liu
fulan neen avaria tan. Gerador nee kompania KILAT LAKU maka hola. Presisa
halo investigasaun ba Kompania nee.
Agora dau-dauk sentral EDTL iha
gerador foun ida ho kapasidade 1,2
MW. Tanba konsumidor barak, lorloron
fornese energia 1,05 MW. Nee katak
uza ona forsa masimu husi gerador ho
horas servisu 12 horas de tempu. Se
la aumenta gerador foun ida ho kapasidade hanesan maka la-keleur tan gerador nee bele avaria, satan agora iha
aumentu 40 km linha estensaun eletresidade foun.
Funsionariu iha sentral EDTL Maliana iha ema nain nen (6) deit hamutuk
ho Chefe EDTL. Sira halo servisu horas
14 loron ida, loron tama servisu normal
no kalan tenki pikete too loron hodi
kontrola gerador. Over time iha maibe
$ 0,71 ba horas ida—ho maximu fulan
ida labele liu $ 30,00 ba ema ida.
Problema boot liu maka over time nee
fulan tolu hat foin simu no nunka kompletu, dala barak mos dehan hangus.
EDTL Maliana iha kareta ida nebe
uza ba hodi halo kontrolu no halo manutensaun ba fiu sira. Chefe EDTL uza
mos kareta ne’e desloka ba Sub-Distrito
no Nasional se iha enkontro ruma. Momentu Komisaun ba vizita kareta nee
nia rolamentu rahun no paradu hela.
Husu tan sa la hadia, dehan sei hein
mekaniku husi nasional tanba la-iha
autorizasaun hodi hadia rasik.
Negosiasaun Greater sun rise...> husi pajina 6
nunee bele fo presaun ba Australia nia pozisaun. Pontu ida
nee importante, tanba durante nee informasaun sobre negosiasaun asuntu minarai laduun hetan asesu husi publiku. c) Movimenta
Propaganda iha Australia rasik, em termos de kria relasaun diak
no amizade ho entidades ou povu Australianu nebe la konkorda
ho pozisaun sira nia governu rasik. Uluk iha governu anterior
Australia nebe iha tempo neba lidera husi John Howard, asuntu
Tasi Timor sempre hetan reasaun kontraditoria husi ninia povu
rasik. Povu no sosiedade sivil Australianu, ejizi Governu Australianu
atu respeita direitu no soberania Timor- Leste nian.11 Nee duni
envolvementu sosiedade sivil no povu husi nasaun rua nee
presiza rekonhese nudar parte integradu husi luta atu hetan
benefisiu Greater Sunrise nian. Partisipasaun entidade sira nee
fo ona presaun balun ba Australia, ezemplu mak persentajem
fahe reseitas Greater Sunrise nebe hetan mudansa maka’as
husi 18% ba 50%. 12 d) Movimenta Propaganda iha Nivel
Diplomasia Internasional. Presiza foti kazu nee iha forum ou
dialogu internasional sira hanesan ONU, ASEAN + 3, Asian
Regional Forum (ARF), CPLP no forum sira seluk, nunee bele hetan simpatia internasional ba asuntu nee. Simpatia internasional husi pais nebe boot no forte sei fo presaun psikolojika
nebe signifikante ba pozisaun Australia nian. e) Movimenta Balanço
de Poder (balance of power)13. Timor-Leste presiza konvense
nasaun Asia sira seluk atu bele tama ba membru ASEAN.
Wainhira tama ona ba komunidade ASEAN, sei fo impaktu ba
30
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
kapasidade bargaining of power Timor-Leste nian ho Australia
iha negosiasaun ba asuntu disputa ruma. Perspetiva Australia
sei muda-an husi konseitu relasaun dependensia ba relasaun
interdependensia ho Timor-Leste.
Ginanjar Bagyo, “HUBUNGAN INTERNASIONAL (HI)” http://anjar.
student.umm.ac.id/, 06 Junho 2010
2
Ibid
3
Tempo Semanal, “Timor-Leste Proven It’s Suspicious of Australian
Woodside Company”, http://temposemanaltimor.blogspot.com/2009/
06/tempo-semanal-edisaun-143-addendum.html, 24 Junho 2010
4
Timor Post, edisaun 29 de Junho de 2010, pág. 1
5
Ramlan Subakti “Memahami Ilmu Politik”, PT Gramedia Widiasarana
Indonesia, Jakarta, 1992, hal.60
6
Ibid
7
John G.Taylor, “Perang Tersembunyi, Sejarah Timor-Timur Yang
Terlupakan”, Fortilos, Jakarta, hal.25
8
Pasific.Scoop, “Timor-Leste Dismisses Woodsides Sunrise Concept“,
http://pacific.scoop.co.nz/2010/04/timor-leste-dismisses-woodside%E2%80%99s-sunrise-concept/, Dili, 18 Junho 2010.
9
Walter Jones, “Logika Hubungan Internasional “, PT Gramedia
Pustaka/Utama, Jakarta, 1993, hal.199
10
Roger Dawson, Secret of Power Negotiating, PT Gramedia Pustaka
Utama, Jakarta, 2004, pág. 408 & 418.
11
La’o Hamutuk, http://laohamutuk.org/Oil/Boundary/
06CMATSLH.htm
12
Ibid
13
Walter Jones, op.cit, hal.35
1
COOPERAÇÃO TÉCNICA PARLAMENTAR
ENTRE A ASSEMBLEIA DA REPÚBLICA DE PORTUGAL
E O PARLAMENTO NACIONAL DE TIMOR LESTE
A
Cooperação técnica parlamentar
entre a Assembleia da República
de Portugal e o Parlamento Nacional de Timor-Leste tem por objectivo
reforçar a capacidade institucional do
parlamento timorense, aperfeiçoar e
aumentar as capacidades profissionais
dos funcionários parlamentares no desempenho das suas funções e reforçar
a capacidade de gestão dos recursos
humanos, materiais e financeiros, através do uso das novas tecnologias como
instrumento de apoio à administração
parlamentar.
Para realização da cooperação
técnica parlamentar foi estabelecido o
protocolo de cooperação entre a Assembleia da República de Portugal e o Parlamento Nacional de Timor Leste, celebrado no dia 11 de Fevereiro de 2008
pelos respectivos Presidentes, que
constitui o quadro formal para a institucionalização de um mecanismo de
cooperação no domínio parlamentar e
para o fortalecimento da capacidade
institucional das duas administrações.
Para a materialização das acções previstas no protocolo, os Secretários-Gerais
de ambos os Parlamentos estabelecerão um programa plurianual de acções
em áreas que consideram relevantes
para o aumento da eficácia e eficiência
dos respectivos serviços.
Nexte contexto, a Secretária-Geral
da Assembleia da República de Portugal
e o Secretário-Geral do Parlamento Nacional de Timor Leste assinaram em Dili,
em 29 de Agosto de 2009, o Programa
de Cooperação Parlamentar que tem
por objectivo a implementação de um
conjunto de acções já definidas. O âmbito da cooperação parlamentar compreede a assistência técnica, a capacitação e formação e o investimento em
material. As áreas de cooperação previstas são as seguintes:
a.
b.
c.
d.
e.
Relações Internacionais;
Biblioteca e Arquivo;
Gestão do Parlamento;
Protocolo Parlamentar;
Ensino da língua Portuguesa.
O presente programa de cooperação parlamentar entra em vigor na
data da sua assinatura e termina a 31
de Dezembro de 2012.
Assim, para desenvolver o programa
de cooperação, a Assembleia da República de Portugal designou, para o
exercício das funções de encarregado
de missão junto do Parlamento Nacional
de Timor Leste, a Dr.ª Cristina Ferreira,
jurista, assessora principal e especialista na área das relações internacionais, a qual desempenhará a missão
de cooperação a que se refere no programa de cooperação, com vista assegurar a ligação entre os serviços dos dois
parlamentos. (16 de Junho de 2010)
Database – DocBweb http://pndata-svr/docbweb
K
operasaun teknika entre
Assembleia Republica
Portugal ho Parlamentu Nasional Timor-Leste nebe maka
asina akordu iha fulan Agustu 2009
kona-ba apoia teknika ba Biblioteka
Parlamentu Nasional Timor-Leste.
Iha fulan Julho 2010, staff teknika
ida husi Asemblea Republica Portugal,
senhor Luis Filipe Correia da Silva, fo
treinamentu ba staf Parlamento Nasional iha fatin Biblioteka liu-liu iha progama katalogasaun no mos database.
Iha programa katalogasaun, oinsa
atu uza sistema database bainhira atu
aksesu ba livru ruma ho dalan oinsa atu
entri data kona-ba livru foun no mos
oinsa estabelese sistema empresta livru
nebe maka iha Bi-blioteka Parlamentu
nian.
Sistema seluk
mos bele halo peskiza kona-ba livru
no dokumentus sira nebe maka iha
Biblio-taka maibe
tenke uza komputador sira nebe iha
ligasaun ho Servidor Parlamentu
Nasional nian. Programa atu asesu
maka tenki hakerek http://pndatasvr/docbweb ho
enter, maka sei
mosu hanesan fotographia iha sorin
nee.
JP Tinan II/No3/Julho - Setembru 2010
31