avaliasaun servidor suporta distritu/ssd projetu

Transcrição

avaliasaun servidor suporta distritu/ssd projetu
Agustu 2009 AVALIASAUN
SERVIDOR SUPORTA DISTRITU/SSD
PROJETU SENTRU REKURSU BA FETO
FUNDASAUN
ALOLA
Futura iha Feto Nia Liman Laran ‐ The Future in Women’s Hands Alola DraftDdrafy
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Avaliasaun Projetu: Servidor Suporta Distritu – Sentru Rekursu ba Feto Timor Leste Futuru iha Feto Nia Liman Laran Agostu 2009 Dokumentu Final Ba Fundasaun Alola Autor: Sarina Kilham Page 2 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Foto iha Mapa‐oin: Soru‐Tais‐Na’in ida (Baucau), feto ida no ninia manu iha manu luhan ne’ebé fóin harí (Baucau), homan raga husi Same (Manufahi), feto ida iha ninia kantedeiru (Baucau), Pontu Fókal Jéneru hamriik iha spanduk Loron Internasional ba Feto nia oin (Manufahi), pintura ida husi Unidade Pessoas Vulnerável nian (Covalima). Rekérimentu Hanoin hirak ne’ebé espresa iha relatóriu ne’e, hanoin sira ne’ebé mai husi konsultór no la’os husi Fundasaun Alola ka husi ajénsia fundus nian ruma. Wainhira atensaun no kuidadu fó ona hodi estabelese akurásia husi material sira ne’ebé publika tiha ona, autór sei la klaim kona‐bá liabilidade ba falta ruma ne’ebé karik mosu tamba ema ruma nia asaun relasiona ho konteúdu husi dokumentu ne’e. Títulu: Avaliasaun ba Projetu Servidor Suporta Distritu Autor/letratu: Sarina Kilham Kontaktu Sarina Kilham +61.(0)405938463 [email protected] skype: sarinakilham Page 3 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Koñesimentu Agradesimentu hato’o ba Servidor Suporta Distritu sira no funsionáriu projetu sira husi Fundasaun Alola ne’ebé akompaña ona avaliasaun ne’e ho enerjía no komitmentu. Hato’o mós agradesimentu espesiál ba membrus husi grupu feto sira iha Baucau, Manufahi no Covalima ne’ebé benvinda ami ba iha sira nia komunidade no fahe sira nia hanoin kona‐bá moris iha area rurais Timor‐Leste nian. Page 4 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Sumáriu Ezekutivu Programa Servidor Suporta Distritu (SSD) hahu’u iha 2007 nu’udar parte ida husi Programa Advokásia Fundasaun Alola nian (FA) ho suporta husi Governu Norwéjia via Rede ba Povu Norwéjia no Feto Timor‐Oan nian (NET – Network for Norwegian and East Timorese women (NET) and Women for Development (FÓKUS) ba Dezenvolvimentu (FÓKUS). Programa ne’e la’o ho ativu tebes, iha tinan 2.5 liu‐bá liu‐husi organiza treinamentu múltiplu ba dezenvolvimentu komunidade no organiza mós konferénsia barak ba feto sira ne’ebé hela iha distritu. Projetu Servidor Suporta Distritu inisialmente konseptualizadu husi faktus rua: a) Katak FA simu pedidu barak ba ‘proposta projetu’ ba feto sira husi distritu sira b) Nesesidade atu hetan kontaktu lokál ida hodi fó dalan ba FA atu hetan asesibilidade boot ba kada distritu. Metas primária husi projetu ne’e mak atu dezenvolve kapasidade lideransa feto sira nian, promove pás no rekonsiliasaun no fasilita asesu ba saúde, direitus umanus, no asesu feto sira nian ba justisa. Metas husi projetu ne’e agora dau‐daun iha hela prosesu nia laran no rekére servisu konstanta. FA ho susesu boot fó tiha konstribuisaun boot bam etas sira ne’e, nu’udar parte ida husi rede de aktor ida ké boot liu ne’ebé servisu ho objetivu atu atinji metas sira ne’e iha Timor‐Leste. Projetu SSD involve feto ida ne’ebé rekrutadu lokalmente iha kada distritu hodi suporta grupu feto nian 3, jeralmente ativu no estabelese tiha ona grupus. Iha treinamentu sira hotu, treinu kona‐bá jéneru, justisa, violénsia doméstika no tráfiku umanu ne’ebé ofesidu husi hetan partisipasaun másimu. Atividades SSD/FA nian sira ne’ebé hala’o iha nível distrital ne’ebé identifikadu nu’udar kbiit boot ida mak asesu ba informasaun. Maské nune’e, tema jeral ida husi avaliasaun SSD nian ne’e mak kombinasaun entre dezenvolvimentu komunidade, treinamentu no advokásia ne’ebé sei iha falta de klaridade iha mata‐
dalan estratéjiku tomak no kontribusaun ba iha Porgrama Advokásia FA nian. Ne’e mak hatudu‐dalan ba eestaf sira implementa atividade kiik‐oan ne’ebé barak no ne’ebé dook liu‐fali husi área sira ne’ebé sira iha kbiit atu hala’o. Advokásia tenki dirizi ho aprosimasaun husi kraik ba leten no FA igualmente lokalizadu, ein termus de rekursu, portofólio no eestaf sira ne’ebé kapasitadu, hodi buka tuir feto sira nia opiniaun kona‐bá asuntus sira ne’ebé fó benefísiu boot liu ba sira iha nível suku nian. Agora FA iha esperiénsia tinan tolu (3) nian kon‐bá hala’o programa bazeia‐ba distritu. Só FA mak úniku ONG ne’ebé iha ninia reprezentante iha kada distritu no ne’e tenki konsidera nu’udar FA nia kbiit prinsipal ida. FA tenki persege suporta ba kontinuasaun prezensa iha distritu maské ho forma ida ké diferente. Agora FA presiza atu konsidera mata‐dalan estratéjiku foun ida ba sira nia programa Advokásia, no marka mós prezensa ida iha Distritu sai nu’udar komponente esensial ida bodik ba fortalesimentu feto iha Timor‐Leste. Relatóriu ne’e rekomenda FA atu dezenvolve modélu servisu foun ida hodi nune’e prezensa iha Distritu bele kontinua nafatin, maizu menus funsionáriu ida iha kada distritu atu bele asegura katak Page 5 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
feto sira nia lian iha assuntu dezenvolvimentu nasional hotu‐hotu bele forte no klaru, no katak feto mós bele iha asesu ba informasaun via FA. Konteúdu ABREVIASOENS ............................................................................................................................................ 8 SAIDA MAK SAI OBJETIVU HUSI AVALIASAUN IDA NE’E? ...................................................................................... 9 Avaliasaun ne’e dedika ba sé? ........................................................................................................ 9 Avaliasaun ida ne’e nia modélu saida? ........................................................................................... 9 Sé mak hala’o avaliasaun ne’e? .................................................................................................... 10 Avaliasaun ne’e hahu’u hala’o iha fulan Jullu 2009 nia laran ho períodu loron sanulu‐resin‐haat (14). ............................................................................................................................................... 10 ANTESEDENTE: .......................................................................................................................................... 11 Saida mak sai programa ne’e nia Fokus? ...................................................................................... 11 Papel Servidor Suporta Distritu ......................................................................................................... 11 Papel NET nian .................................................................................................................................. 15 Papel FÓKUS nian .............................................................................................................................. 16 Monitorizasaun no Avaliasaun ba Projetu ne’e ................................................................................ 17 Relatóriu Finansiál ............................................................................................................................. 19 ALKANSAMENTU OBJETIVU SIRA ................................................................................................................... 19 To’o iha ne’ebé ona objetivu sira husi projetu ne’e nian alkansadu/atinjidu? ............................ 19 To’o iha nível ida ne’ebé grupu álvu sira alkansadu ona? ............................................................ 21 Fatór saida deit mak sai ona impedimentu ba implementasaun projetu ne’e? ........................... 23 Fatór sira ne’ebé deit mak promove ona implementasaun projetu ne’e? ................................... 24 Sei iha tan instituisaun seluk ne’ebé mak oferese servisus hanesan ne’e? .................................. 25 VIDA SUSTENTÁVEL NO PODER FETO HO JUVENTUDE NIAN ................................................................................ 25 Projetu nia impaktu ba poder feto no juventude iha área ........................................................... 25 Komunidade nia nesesidades no panu asaun hodi hala’o kampañador kona‐bá mudansas iha komunidades. ................................................................................................................................ 27 Ho maneira oinsá mak projetu ne’e bele influensia situasaun juventude nian iha Timor‐Leste. 27 PARSEIRU KOPERASAUN .............................................................................................................................. 27 Komprensaun no komunikasaun hamutuk entre Alola no NET .................................................... 27 INFRA‐ESTRUTURA ..................................................................................................................................... 28 Se material rekursus nian sufisiente hodi bele kompleta objetivus? ........................................... 28 Page 6 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
RELEVÁNSIA HUSI INKREMENTU BA KAPASIDADE NE’EBÉ FORNESE ...................................................................... 28 Se treinamentu ne’ebé SSD fasilita inkrementa aumenta duni kapasidade ba grupu ne’ebé iha target? ........................................................................................................................................... 28 Será‐ké iha partisipante husi mane sira suporta atividades feto sira nian iha komunidade? ..... 30 Treinu lideransa ba konselhu eleisaun Suku no komite feto lokal ............................................... 30 SUSTENTU NO PERSPETIVA BA FUTURU .......................................................................................................... 31 Longu‐prazu finansa sustentável no fator sosio‐kultural no rekursus. ......................................... 31 Futura sustentabilidade depois de ajuda fundus husi FOKUS/NORAD......................................... 31 REKOMENDASOENS .................................................................................................................................... 32 Monitorizasaun no Avaliasaun ...................................................................................................... 32 Revizaun ba Programa Advogásia ................................................................................................. 32 Presence of FA in the Districts under a new model ...................................................................... 33 Sumáriu husi rekomendasaun ne’ebé mosu husi relatóriu .......................................................... 34 EMA NE’EBÉ AMI KONSULTA IHA AVALIASAUN ................................................................................................ 36 Intervista Formal Individual (orden kronolójika): ......................................................................... 36 Kolókiu Servidor Suporta Distritu ................................................................................................. 38 Kolókiu Grupu Feto sira ................................................................................................................. 38 METODOLÓJIA .......................................................................................................................................... 39 REFERENCES ............................................................................................................................................. 41 Annex 1: Ethics in Evaluations (Tetun language version) ............................................................. 42 Anexu 2: Ajenda Workshop ho Servidor Suporta Distritu sira (versaun língua Tetum) ................ 44 Anexu 3: Survei ba Servidor Suporta Distritu (versaun língua Tetum nian) ................................. 45 Page 7 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Abreviasoens AMKV Asosisaun Mane Kontra Violencia (English: Association of Men Against Violence) CEDAW Convention for the Elimination of All Forms of Discrimination Against Women CNRT Congresso Nacional da Reconstrucao de Timor (English: National Congress of Timorese Reconstruction) DSW/SSD District Support Workér/Servidor Suporta Distritu
FA Fundasaun Alola (English: Alola Fóundation) FAO United Nations Fóod and Agriculture Organisation FHP Family Health Promoter
FÓKUPERS Forum Komunikasi Untuk Perempuan Timor Lorosa'e (English: Womens Communication Forum) FÓKUS Forum for Women and Development (Norway based) Fretilin Frente Revolucionária de Timor‐Leste Independente (English: Revolutionary Front for an Independent East Timor) GFP Gender Fócal Point OIM/IOM Organizasaun Internasional ba Migrasaun/International Organisation for Migration JSMP Judicial System Monitoring Program MAP/MAF Ministériu Agrikultura no Peskas/Ministry of Agriculture and Fisheries M&A/M&E Monitorizasaun & Avaliasaun/Monitoring and Evaluation
GSI/MSG Grupu Suporta Inan/Mother Support Groups MSI Marie Stopes International NET Network for Norwegian and East Timor women
NGO/ONG Non‐government Organisations/Organizasaun sira Naun‐Governamental NORAD Norwegian Agency for Development Cooperation OPMT Organisasaun Popular Mulheres de Timor (English: Popular Organisation of Timorese Women)
PRADET Psychosocial Rehabilitation and Development for East Timor WRC/SRF Women’s Resource Centre/Sentru Rekursu ba Feto UNICEF United Nations Children Fund
Page 8 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Saida mak sai objetivu husi Avaliasaun ida ne’e? Objetivu husi avaliasaun ida ne’e mak atu halo revizaun ba efetividade, impaktu no sustentabilidade de intervensoens to’o ohin loron no fornese rekomendasoens ba FA kona‐bá karik projetu SSD ne’ebé agora da‐daun konstruidu no hetan suporta fundus ne’e sei kontinua hetan nafatin suporta iha tinan 2010 no liu‐tan ka lae. Avaliasaun ne’e dedika ba sé? Avaliasaun ne’e hala’o hodi fornese informasaun ba: i)
ii)
iii)
Fundasaun Alola (FA), Timor‐Leste Rede ba Feto Norwéjia no Timor‐Leste (NET), Norwéjia Forum ba Feto no Dezenvolvimentu (FÓKUS), Norwejia Avaliasaun ida ne’e nia modélu saida? Avaliasaun ne’e bele deskreve nu’udar avaliasaun esternal ida, ne’ebé, uluk‐liu, sei foka liu‐bá asuntus kualitativus bazeia ba workshop partisipatóriu ho grupu feto benefisiáriu sira, intervista formal no la‐formal ho parseiru sira no estaf nune’e mós halo vizita obzervatóriu ba grupu feto sira. Iha kuantidade de dadus, estrimamente limitadu tebes ne’ebé disponível iha mekanízmu Monitorizasaun no Avaliasaun nia laran tomak ne’ebé estabelese tiha ona. Laiha liña de baze ba survei nian no tan ne’e avaliasaun ne’e konsentra ba prosedimentu kualitativu deit. Distritu tolu (3): Baucau, Manufahi and Covalima ne’ebé hetan vizita tiha ona nu’udar parte ida husi avaliasaun ne’e, eskollidu bazeia ba, primeiru, persepsaun estaf FA nian kona‐bá susesu ka limitasoens projetu SSD nian. Atu atinji balansu ida, distritu ho “susesu aas” no distritu ho “susesu nato’on” mak eskoilidu, nune’e mós distritu treseiru ne’ebé konsideradu “komún” husi estaf sira. Kritéria tuir mai tan inklui asesibilidade no balansu ida entre projetu sira ne’ebé komesa tiha ona iha 2007 no projetu sira ne’ebé komesa iha 2008. Husu ona ba kontra‐parte sira husi Governu nian iha kampo no parseiru sira seluk atu hato’o sira nia opiniaun kona‐bá projetu SSD ne’e. Kontra‐parte sira ne’ebé hetan intervista formal iha kada distritu iha variedade depende ba relasoens servisu ne’ebé estabelese tiha ona no depende mós ba kontra‐
parte sira nia disponibilidade wainhira avaliasaun ne’e hala’o. Laiha grupu feto ka kontra‐parte ida mak hetan tiha pagamentu ho osan ka relevante ba sira nia partisipasaun. Tenki toma nota, katak só distritu tolu (3) husi distritu 13 ne’e mak hetan vizita. Variasaun rejionál entre distritu tolu (3) ne’e sujere katak projetu ne’e nia susesu depende maka’as liu ba personalidade no esperiénsia SSD ne’e, nune’e mós variasaun jeográfikal, polítikal no sosial entre distritu sira ne’e. Page 9 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Relatóriu ne’e tenta atu foka sai lisaun sira ne’ebé kle’an liu husi esperiénsia sira ne’ebé grupu Feto sira husi distritu tolu (3) nian, maibé mós rekoñese katak ne’e izemplu kiik ida ne’ebé relativu liu, no katak distritu sira seluk karik iha rezultadu projetu nian ne’ebé seluk ka la hanesan. Sé mak hala’o avaliasaun ne’e? Avaliasaun ne’e pela primeira ves no liu‐liu hala’o husi konsultor, Sarina Kilham, asisti husi ekipa FA/Projetu SSD iha Timor‐Leste no rekruta tan asistente peskiza nian na’in rua espesialmente hodi suporta komponente avaliasaun bazeia ba komunidade. Estaf FA fasilita ona kolókiu barak ho supervizaun husi Konsultor ne’e, tamba Konsultor ne’e no estaf jestór sennior FA nian konsidera ida ne’e nu’udar faze aprendizajen no hasa’e kapasidade nian ne’ebé idenfikadu hanesan komponente importante ida. Períodu Avaliasaun? Avaliasaun ne’e hahu’u hala’o iha fulan Jullu 2009 nia laran ho períodu loron sanulu‐resin‐haat (14). Saida mak tenki akontese tuir mai?
Iha sekuénsia importante lubun ida mak presiza akontese hafoin avalaisaun ne’e remata: 1.
Sosializasaun‐internal: Ekipa Servidor Suporta Distritu tenki tuur hamutuk hodi diskuti rekomendasaun hirak ne’e. Kada membru estaf no Servidor Suporta Distritu presiza hatene rekomendasaun sira ne’e no asuntu sira ne’ebé diskuti tiha ona iha relatóriu ne’e. 2.
Planu Asaun sira: Tenki identifika rekomendasaun sira ne’ebé mak ekipa ne’e aseita no asaun sira ne’ebé mak tenki hala’o hodi implementa ka realiza rekomendasaun sira ne’e. Asaun sira ne’e tenki definidu tuir tempu ne’ebé iha no prátikal. Planu asaun sira ne’e tenki involve liña de tempu no asaun saida deit mak presiza hala’o hodi hala’o preparasaun ba rohan husi fundus korente iha Dezembru 2009. 3.
Sosializasaun‐ external: Iha grupus feto nian, parseirus no estaf guvernu nian sira fó sira nia tempu no vontade diak hodi partisipa iha avaliasaun ne’e, no sira hetan tiha informasaun ona katak rekomendasaun sira ne’ebé temi ona iha avaliasaun ne’e sei hato’o fila fali ba sira. Importante katak atu la’o tuir tempu determinadu ida ke razoável, normalmente semana 6 – 8 hafoin relatóriu finál. 4.
2010 no ba oin: Sé karik fundus tuir mai la estabelesidu antes besik ba Dezembru 2009, FA presiza atu konsidera oinsa kontinuasaun husi projetu ne’e, karik halakon tiha ka hatama fali ba iha FA nia projetu sira seluk. Sé FA hili atu buka tan fundus, organizasaun ne’e presiza konsidera rekomendasaun sira husi relatóriu ne’e. Page 10 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Antesedente: Sentru Rekursu ba Feto (SRF) estabelese tiha ona iha Fundasaun Alola (FA) iha 2003. Iha tinan 2004, rekoñesidu katak FA presiza atu espanda hodi servisu diretamente ba iha distritu sira, iha parte ne’e atu responde ba númeru de proposta sira ne’ebé barak loos mai husi grupus sira hodi husu treinamentu nomós suporta. FA realiza ona katak falta de koñesimentu ‘iha báze’ sobre situasaun iha kada distritu sira ne’e, no katak vizita sira ne’ebé halo husi estaf sira ne’ebé iha Dili, temin mós asuntu sira kona‐bá asesu, tempu no limitasoens finansiál. Husi 2004 – 2006, FA buka suporta husi esternal bodik ba projetu Servidor Suporta Distritu (SSD), no iha Setembru 2006, Rede ba Feto Norwéjia no Timor‐Leste (NET) no Forum ba Feto & Dezenvolvimentu (FOKUS) responde ba pedidu de suporta husi FA ne’e. FÓKUS halo revizaun ba proposta FA nian ne’e atu inklui atividades kona‐bá promosaun Rezolusaun Konseilu Seguransa ONU nian no 1325 no Konvensaun ba Eliminasaun ba Formas de Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW). Ho fundus ne’ebé fó hahu’u 2007 to’o 2009, projetu ne’e nu’udar projetu tinan‐tolu‐nian ida ne’ebé rekére FA atu aplika ne’e ba kada tinan kalendáriu, entretantu, atividades jerál no estrutura husi projetu ne’e hanesan nafatin /la muda, atividades iha kada tinan mak muda. Iha tinan rua dahuluk (ba dala uluk), projetu ne’e hetan fundus husi Ajénsia Kooperasaun Norwéjia ba Dezenvolvimentu ka NORAD no iha tinan finál husi projetu ne’e hetan fundus diretamente husi FOKUS. Iha primeira anu projetu ne’e nian, iha SSD na’in neen mak rekrutadu ona iha distritu sira ne’ebé estabelesidu ona Grupu Suporta Inan (GSI) liu‐husi FA. SSD na’in 7 ne’ebe seidauk, tuir mai rekrutadu iha tinan daruak husi projetu ne’e. Avaliasaun ne’e hala’o iha fulan Jullu 2009, no ho fundus ne’ebé restu husi fulan neen nian. Saida mak sai programa ne’e nia Fokus? Dokumentasaun projetu ne’e nian deskréve fokus sira hanesan: Hakbiit kapasidade grupus feto nune’e bele partisipa ho ativu iha lideransa no dezenvolvimentu iha sira nia komunidade no halo pilótu ba foin‐sae sira nune’e bele mos partisipa. Dezenvolve badaen iha lideransa nian, fasilitasaun komunidade nian no badaen atu halo programa dezenvolvimentu hodi foti asuntus prioridade lokál nian. Servidor Suporta Distritu sira (SSD) koordena programa ne’e, suporta feto no foin‐sae sira no servisu atraves de grupu sira ne’ebé ezisti ona ne’ebé liga ho programas Alola nian no rede servisu sira hotu ka estabelese grupu foun tuir presiza, hodi harí kapasidade komunidade lokál kona‐bá jestaun, lideransa no badaen iha fasilitasaun nian, (haré 2009 pájina 2 – deskrisaun hanesan ho aplikasaun iha 2007 no 2008 nian). Papel Servidor Suporta Distritu Page 11 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Servidor Suporta Distritu nia papél, inisialmente konseptualizadu ho faktus oin rua iha hanoin: a) Katak FA simu bebeik ona pedidu ba ‘proposta de projetu’ ba feto sira husi distritu, no estaff sira, momentu ne’ebá realiza katak sira iha kompriénsaun mínimu kona‐bá situasuan úniku kada distritu nian; b) Nesesidade atu hetan kontaktu lokál ida hodi fó dalan ba FA nia asesibilidade másimu, hanesan falta de infra‐estrutura ida ne’ebé signifika katak preparasoens ba enkontru, halo kontaktu ba grupu feto lokál sira no ba administrasaun lokál iha nível distritu, sub‐distritu no suku bes‐besik sira, bele imposível sé kuandu la monta estaf lokál ida iha ne’ebá; Atu hadalan sirkumstánsia sira ne’e, ho papél ne’ebé SSD iha konsege fasilita ona kontaktu diak tebes entre eskritóriu sentral FA nian iha Dili ho distritu ida‐ida. Limitasoens infra‐estrutura konsege melloradu ituan‐ituan iha tinan tolu liu‐bá nia laran, no espekta katak FA nia hakarak atu iha nafatin kontaktu ho feto rural sira no mantein relevánsia husi programa sira hotu ne’ebé FA iha, katak prezensa servidor ida iha distritu esensiál loos iha tempu badak no médiu. Servidor Suporta Distritu sira kontratadu atu servisu loron tolu (3) kada semana ho suporta orsamentu husi komponente projetu prinsipál FÓKUS/NET nian, no SSD balun servisu loron lima (5) kada semana ho fundus husi fontes seluk. SSD atende enkontru loron tomak ida kada fulan iha Dili no momentu ne’e bele mós uza ba treinamentu, diskusaun, fahe informasaun, rezolve kontas mensal, hato’o relatóriu eskrita no servisu sira seluk tan. Oras ne’ebé dedika ba ‘treinamentu’ iha variedade, inisialmente estaf sira relata katak maioria husi sesoens treinamentu sira ne’e hahu’u husi dadersán to’o ba oras intervalu nian ka ‘kafé dader’ nian (tuku 08.00 – 10.30) – oras 2.5 ba sesaun ida maibé sente katak oras ba treinamentu ne’e bele to’o fali oras 5 nia laran. Iha distritu tolu ne’ebé vizita tiha ona nu’udar parte husi avaliasaun ne’e, nota katak SSD sira ho susesu harí ona relasaun diak ho stakéholders lokál sira, maské iha mós notas diferentes entre distritu tolu ne’e. Iha distritu rua ne’ebé iha ona Pontu Fokál ba Jéneru (PFJ) nian, hatene ona kona‐bá prezensa SSD nian, atividades FA nian no jeralmente iha hanoin pozitivu kona‐bá FA. Distritu rua ne’e konsege organiza tiha ona atividade konjuntu ho PFJ ne’e, no sira na’in rua, pozitivamente re‐enforsa papél úniku no imporante SSD ne’e. Ita bele dehan katak iha ona mudansa kiik‐aon ida husi 2007‐2009,purizemplu wainhira iha treinamentu iha Baucau, feto sira ne’ebé mai husi fatin dook hodi partispa …maibé hau hakarak hatene, tansá mak SSD só ba deit sub‐distritu sira ne’ebé besik? Hau rona katak orsamentu la sufisiénte, PFJ sira ne’ebé mai husi guvernu mós hetan problema ké hanesan, laiha orsamentu ba atividades feto nia.....1 Pontu Fokál ba Jéneru, Baucau. 1
Kuota iha Tetun: Mudansa hituan 2007-2009,por exemplo treinamentu iha Baucau feto partisipa,
ema mai husi dook hakarak tuir...tamba-sa ba distritu besik la ba dook? Mana dehan fundus la to’o.
Ami iha governu iha problema hanesan, orsamento laiha.
Page 12 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Distritu ida seidauk iha PFJ ida, no ne’e mosu, la tuir hakarak, katak PFJ ida sei aponta iha tempu badak nia laran tamba iha inkonkordánsia entre nível distritu ho nível nasional kona‐bá apontamentu mane ida ba pozisaun ne’e. Administrador Distritu rekomenda atu monta mane ida ba pozisaun PFJ no rekomendasaun ne’e la hetan aseitasaun iha nível nasional. Pontu Fokál ba Jéneru ne’e presiza ba Dili bebeik no kustus (transporte) mak difísil….feto ida atu halo viázen ba Dili ho kondisaun saida deit? – laiha feto ida mak bele halo ida ne’e2 Administrador Distritu Covalima Iha distritu tolu ne’e, SSD hetan difikuldade atu asesu ba administrasaun senior lokál hanesan asesu atu hasoru‐malu ho Administradór Sub‐Distritu no Administrador Distritu sira. Aumezmu tempu, relatóriu projetu médiu prazu nian (hanesan temi tiha ona iha pájina 3) hateten katak SSD tenki halo enkontru mensal ho Administrador Distritu sira, ne’e la’os kazu ne’ebé mosu iha distritu tolu ne’ebé hetan vizita tiha ona. Difikuldades husi SSD feto ida atu hetan asesu hodi hasoru‐malu ho administrasaun senior lokál sira tenki labele tuir estimasaun deit. Violénsia doméstika iha ligasaun ho kultura Timorense nian, iha tinan barak karik tinan atus‐ba‐
atus seráke ne’e bele muda? Iha tinan sanulu nia laran ital abele halo buat barak, ema nia mentalidade só bele muda ho jerasaun foun ida Administrador Distritu Covalima Iha distritu ida, SSD iha relasaun diak ho Xefi Suku lokál, maibé iha distritu rua seluk só iha deit kontaktu ne’ebé mínimu ho nível de administrasaun lokál ne’e. Iha misturasaun relasaun diak ester ONG sira seluk, espesialmente nasionalidade Timorense ka ONG sira ne’ebé bazeia lokálmente. Ne’e iha parte balun karik bazeia ba konesaun sira ne’ebé personál, purizemplu, iha ne’ebé SSD hala’o ona servisu hamutuk ho Diretór ONG lokál ida liu‐husi ninia pozisaun anterior, maibé iha izemplu de ligasaun ne’ebé hala’o dau‐dauk, ho fenzidu, ho ONG lokál sira nune’e bele realiza atividade konjuntu sira. Maské nune’e, durante avaliasuan ne’e ekipa projetu SSD nian hakarak vizita deit ONG sira ne’ebé mak iha relasaun servisu espesífiku no direta ho FA iha nível distritu, no lakohi atu vizita ONG sira seluk hodi koko nível de konsiénsia husi atividade SSD no FA nian. Ho ne’e, hakarak dehan katak atu kria/harí relasaun diak iha nível distritu depende liu ba antesedente SSD ne’e nian, ninia kontaktu husi ninia servisu fatin ida uluk nianno depende mós ba ninia abilidade individual hodi bele harí relasaun servisu foun. Iha distritu rua, wainhira ekipa avaliasaun ba vizita ONG sira ne’ebé ‘la’os parseiru’, ami deskobre katak sira implementa duni projetu sira ne’ebé komplimentadu ka leno‐tuir FA nia servisu, purizemplu, mikro‐kréditu no melloramentu projetu ekonómia ba feto sira hodi hasa’e nível uma‐kain nian. Estaf projetu SSD nian seidauk hare hetan relavánsia husi vizita sira ne’e, ne’ebé, infelizmente, FA tenki buka atu kria perfíle 2
Quote in Tetun: ba/mai Dili osan susah, feto ida ba/mai Dili qualquer kondisaun?- feto laiha
Page 13 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
diak ida no halo koperasaun ho hotu iha nível Distritu, la’os deit implementa parseiru sira nia projetu sira. SSD simu estipéndiu kada fulan $120 konta ba servisu loron tolu nian, aumenta tan ho kustu ospitalidade nian $20 (hodi organiza enkontrus iha sira nia komunidade laran), $60 ba transporte lokál nian (uza ba viázen iha sira nia distritu laran hodi vizita grupus feto sira), $20 uza ba viázen hodi atende enkontru mensal), $60 kustu diáriu/per diem ba enkontru mensal nian (mata‐bisu, jantar no akomodasaun nian, almosu FA mak responsabliza), $20 ba pulsa telefone nian. Ein total, SSD ida simu $300 ba devér básiku sira. Nu’udar aumentu ba ne’e, maizumenus SSD na’in walu (8) ne’e ema ida simu tan osan extra nian $89 ba atividade sira ne’ebé orsamenta liu‐husi Marie Stopes International (MSI). Ne’e lori total ruma ba SSD balun hodi hetan $389. Relevánsia husi ne’e, relasiona ho nível de matenek/badaen no espektasaun sira FA nian ba SSD ne’e. SSD sira hotu ne’e, fo‐foun rekruta la’os tamba sira iha badaen nu’udar servidor/servisu‐nain nian, no ne’e mós refleta ba variedade de idade, badaen, educasaun no esperiénsia husi kada SSD. Kada SSD simu simu kontratu husi FA ho saláriu mensal ne’ebé klaru, no SSD sira ne’e mós assume katak sira FA nia estaf no hetan tratamentu hanesan iha sira nia respetivu distritu. Maské nune’e, FA seidauk iha klaridade ida sé enkuandu SSD ne’e ema voluntáriu ida, hanesan temin ona iha dokumentu original, kona‐bá estipéndiu ida, ka estaff ida iha kazu ne’ebé sira tenki refere‐bá prosesu rekrutamentu kompetitívu no hetan pagamentu hanesan ho eskala saláriu ofisial FA nian. FA mós seidauk iha klaridade ida kona‐bá terminolójia de “estipéndiu’ ne’ebé normalmente selu ba voluntáriu ka estudante ida hodi kobre kustus ruma ne’ebé asosiadu ho sira nia pozisaun, hanesan transporte no ospitalidade, ne’ebé FA sei selu separadu ba SSD. Tuir rezultadu survei kiik‐ona ida nian, hatudu katak 75% husi SSD sira ne’e senti katak sira nia ‘estipéndiu’ (refere liu‐bá hanesan saláriu ida) la sufisiénte. Ne’e tenki konsidera nu’udar resposta surpreza ida tamba total kompénzasaun ne’e refleta ba mínimu ‘rendimentu médiu’ Timor‐Leste nian. Pagamentu ‘extra’ ne’ebé alokadu ba SSD balun no fundus esternal sira ne’ebé iha, komplika fali assuntus kona‐bá ‘estipéndiu’ ka saláriu. Iha kazu ida mak mosu, katak SSD ida hato’o aplikasaun/pedidu ba duadór seluk, hodi naran ninia komunidade nian nune’e bele hetan grante ida ho montante besik $1000. Osan grante ne’e alokadu diretamente ba ninia distritu no FA laiha kontrolu ka kontabilidade ba gastus husi fundus ne’e. Hanesan duadór ne’e hanoin katak FA involve iha aplikasaun ne’e no iha espenditúra nian, ne’e kria ona friksaun entre FA ho SSD ne’e. ‘Área sinza’ ne’ebé haleu papel SSD ne’e fó dalan ba situasaun sira hanesan ne’e atu mosu no hamosu mós pergunta barak kona‐bá papel SSD nian. SSD ne’e voluntáriu ida ka sira nu’udar membru estaf nian ida? Seráké montante remunerasaun sira ne’e refleta ba nível de kapasidade/badaen SSD ne’e nian no seráké ne'e kompetetívu wainhira kompara ho padraun governu nian ka ONG lokál sira seluk nian? Ne’e la posível atu responde pergunta sira ne’e kompletamente durante avaliasaun tamba limitasaun de tempu. Maské nune’e, FA tenké ho sériu konsidera atu hala’o revizaun ka hare fila fali estatudu SSD nian seráké nu’udar voluntáriu ida ka membru estaf ida. Page 14 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Revizaun ne’e, dalaruma, tenki inkorporadu ba iha revizaun ida ké luan‐liu kona‐bá voluntáriu sira ne’ebé asosiadu ho FA, tamba hanesan relata tiha ona katak ezisti dau‐daun ona friksaun signifikante entre ‘voluntáriu sira’ iha MSG (laiha estipéndiu, laiha kompénzasaun) no SSD ‘voluntáriu’ ida (hetan pagamentu ba estipéndiu no kompénzasaun sira seluk). Estandarizasaun ida ba padraun voluntáriu nian ba FA nia programa sira hotu, ba nível de responsabilidades ne’ebé espektadu, kódigu de konduta no kompenzasaun sira ne’e bele hetan reklamasaun, sei kria transparénsia boot iha área ne’e. Papel NET nian NET ne’ebé ativamente involvidu nu’udar parseiru FA nian hodi asegura fundus ba projetu SSD nian, regularmente halo vizita ba projetu ne’e no tau‐aan nu’udar ‘mediador’ ba FA no FOKUS. NET suporta ona FA hodi responde ba rekérimentu fundus FÓKUS/NORAD nian, no asisti liu‐husi hakérek relatóriu no kontribui ba submisaun dokumentasaun nian tuir presiza. NET konsisti husi voluntáriu sira ne’ebé demonstra ona sira nia komitmentu boot‐tebes ba projetu ne’e no ba futuru atividades FA nian iha distritu sira ne’e. NET mós tenta ona atu fornese troka‐cruza‐kultural ne’ebé inovatívu, liu‐husi fasilita soru‐na’in sira husi Norwéjia nian atu vizita Timor‐Leste hodi bele hasoru‐malu no troka informasaun ho soru‐na’in lokál sira. NET kompleta ona vizita dala‐rua mai Timor‐Leste iha momentu ne’ebé relatóriu ne’e hala’o, no vizita datoluk tuir planeia tiha ona hala’o iha semana kontuk fulan Jullu 2009. Objetivu husi NET nia vizita sira ne’e tuir kontratu ne’ebé halo tiha ona entre NET ho FA mak: Parseiru Norwéjia nian sei vizita projetu ne’e kada tinan hodi kompriénde kona‐bá atividade sira ne’e no kona‐bá rezultadu sira husi atividade sira ne’e no passa informasaun ba Rede ba Jéneru Norwéjia sira nian, buka atu estende rede de kontaktu sira entre Norwéjia no Timor‐Leste (p.6 Mathisen no Bunning 2007). NET fornese ona brósura sira no karta de informasaun ne’ebé uza tiha ona hodi promove FA/SSD iha Norwéjia kona‐bá atividade sira FA/SSD nian no haruka tiha ona maizumenus karta de informasaun neen (6) ba membru sira NET nian kada tinan, ne’ebé iha karta ne’e nia laran inklui mós informasaun kona‐bá FA. Ne’e la posível atu, independentimente, verifika sé rede de kontaktu sira entre Norwéjia no Timor‐
Leste aumenta nu’udar rezultadu ida ké direta ka la‐direta husi vizita sira ne’e. Momentu ne’ebá, laiha informasaun antesedente ruma ké disponível kona‐bá ligasaun institusional ka solidariedade entre Norwéjia no Timor‐Leste wainhira projetu ne’e hahu’u iha 2007, no tan ne’e laiha dalan atu sukat sé ligasaun sira ne’e aumenta, estátiku nafatin ka deklínida ka menus. Enkuantu vizita sira ne’e sai importante ba NET hodi mantein relasaun servisu ne’ebé diak ho FA, husi pontu de vista jestaun projetu nian ida, vizita sira ne’e la hatudu atu oferese hanoin foun ka aumenta valór ba projetu ne’e no maioria informasaun sira ne’ebé inklui iha relatóriu vizita sira ne’e nian bele hetan atravéz de email. Ida ne’e hamosu pergunta, seráké vizita sira ne’e oferese ‘valór ba osan’ no hetan sira nia objetivu original. NET no FA deskréve vizita sira ne’e hanesan….. Vizita sira ne’e liu‐liu liga ba atividade‐buka‐osan nian no papel duador NET nian. Husi vizita sira ne’e mak hetan informasaun sufisiénte hodi kontinua prosesu sira ne’e iha Norwéjia kada tinan uza 10% Page 15 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
husi fundus ne’e, ne’ebé volume de fundus ne’e dependente ba. Vizita sira ne’e hala’o husi voluntáriu sira, no sira resposta sira ba saida mak sira haré, sira nia foto sira no sira nia kompromísu ho ema sira ne’ebé involvidu iha projetu ne’e relata fila fali ba suportadór sira iha Norwéjia. Estaff sira iha FA iha ona impresaun katak vizita sira ne’e nu’udar vizita ‘monitorizasaun’ nian. Ne’e mosu mós katak NET mós trata, maizumenus vizita ida husi vizita sira ne’e, nu’udar vizita ‘monitorizasaun’ ida, no jestaun projetu inklui kontas, kontratu sira no planu de servisu sira sai mós asuntu atu halo revizaun. Rezultadu sira relatóriu nian ba 2007‐2008 deklara katak Komplesaun projetu nian hetan avaliasaun durante vizita projetu anuál nian husi Norwéjia (p.6) Ne’e la’os situasaun ida ké fortuna, tamba hadalan ona ekipa projetu FA/SSD sira atu fiar katak monitorizasaun adekuadu akontese hela dau‐dauk iha momentu ne’ebá no katak rezultadu sira ne’ebé ho tempu ida ké naruk no rezultadu sira ne’ebé hetan ho tempu ne’ebé badak, ho hakarak ne’ebé boot, hetan avaliasaun pozitivu, tamba ho reasaun/resposta korájen nian ne’ebé fó husi vizita sira ne’ebé NET halo. Iha momentu ka instante ida ne’e, mosu katak propózitu ne’ebé espresa husi vizita bodik ba rede de servisu ne’e la defini klaramente no ne’e fó fali ‘boraun’ entre rede de servisu ho vizita ‘monitorizasaun’ nian sira. Enkuantu vizita sira ne’e karik bele konsidera nu’udar vizita ‘monitorizasaun’ nian husi pontu de vista NET nian, ne’e mak asegura katak fundus ne’ebé hetan husi atividade‐buka‐osan ka fundraising nian ne’e uza dau‐dauk hela hodi implementa projetu ne’e, loloos ne’e tenki deklara ho klaru tebes katak ‘Monitorizasaun’, husi pontu de vista jestaun projetu nian ida, nu’udar atividade teknikal ida ne’ebé involve halo sasukat ba progresu to’o ba iha pakote indikadór sira no responde perguntas avaliasaun prinsipál nian hanesan relevánsia, efetifidade, efisiénsia, impaktu no sustentabilidade. Dokumentasaun vizita nian la identifika obstáklu sira ne’ebé mosu hasoru Servidor Suporta Distritu sira, faktus katak laiha survei profunda ida ne’ebé kompleta tiha ona no enkuantu grupu feto sira barak mak halo enkontru regularmente no ativu, ne’e mak rezultadu husi servisu ho grupu sira ne’ebé estabelesidu ho forti, duké rezultadu direta husi programa FA/SSD nian. Durante intervista ho parseiru/stakéholder, NET nota katak vizita sira ne’e importante nune’e bele mantein antuziásmu no perfile Timor‐Leste nian ida iha Norwéjia. Vizita sira ne’ebé personal nian fasilita hodi harí relasaun no fiar entre estaf sira, hasa’e komunikasaun krúza‐kultural no fó dalan atu hetan kompriensaun ida ké diak‐liu kona‐bá kontextu lokál. Vizita sira ne’ebé NET halo ne’e karik bele iha papel no fatin apropriadu ida ba iha kuádru de servisu koperasaun nian entre NET ho FA. Ba ida ne’e, relatóriu ne’e rekomenda katak, iha futuru, NET ho FA bele kontórna/outline ho klaru teb‐tebes propózitu husi vizita sira ne’e, responsabilidade sira no kontórna/outline mós oinsá vizita sira ne’e bele kontribui ba projetu ne’e. Papel FÓKUS nian FÓKUS mak duadór primáriu ba projetu Servidor Suporta Distritu ne’e. Papel FOKUS nian halai‐liu ba assuntu administrativu nian, ne’ebé liu‐liu foka ba korespondénsia kona‐bá kontratu sira no fundus nian. Iha 2007 no 2008, fontes primária fundus nian mai husi Ajénsia Koperasaun ba Dezenvolvimentu Norwéjia (NORAD). Iha 2009 aranju de fundus nian hetan mudansa. Iha korespondénsia (13 Marsu 2009) husi FÓKUS iha Marsu 2009 hateten tiha ona katak Page 16 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
NORAD seidauk fó grante montante kompletu ne’ebé aplika tiha ona ba… Entertantu, NET hateten katak la’os falta de fundus husi NORAD ne’ebé múda turma sobre fontes de fundus, maibé desizaun estratéjiku ida, hodi naran FOKUS nian, atu uza fundus ba sira nia ‘portofóliu TV’ ne’ebé presiza atu espanda (intervista ho Sra. Bente Mathisen 20/07/09) Ho dalan seluk, movimentu ne’e fó implikasaun barak ba FA, nu’udar aranju de fundus foun fó ona signifikasaun katak remunerasaun Administrativu/suspensu ida la inkluindu iha orsamentu 2009 no NET deklara tiha ona hanesan ‘non‐negosiável’ (korespondénsia via email, 20 Marsu 2009). Ne’e dehan katak, iha momentu ne’ebá, husik hela FA iha situasaun ida ké difisil, ho kontratu sira ne’ebé asina tiha ona no atividade sira ne’ebé planeia tiha ona to’o ba tinan 2009 nia rohan, FA iha obrigasaun tomak atu kontribui hodi fornese saláriu sira no implementa programa ne’e. Atu hetan informasaun didiak kona‐bá trimester dahuluk tinan fiskal (2009) ne’e nian ne’ebé estandar/padraun ba remunerasaun Administrativu/suspensu nian la inkluindu, hatudu le’et ka espasu ida ké sériu kona‐bá kompriensaun no komunikasaun entre FA, FÓKUS no NET. Ne’e mós la husik hela eskoilia ida ba FA maibé atu kontinua implementa no koko atu kobre le’et/gap ne’e ba iha remunerasaun Administrasaun nian husi programa sira seluk. Programa SSD labele hala’o maibé bodik ba suporta administratívu estensívu husi FA, no laiha razaun sufisiente ruma ne’ebé FOKUS no NET fó ba pozisaun ‘non‐negósiavel’ husi ida ne’e nian. Nota/mensájen husi FÓKUS NORAD hala’o operasaun ho remunerasaun suspensu/administrativu 8% nune’e projetu sira no programa sira bele hetan suporta. Montante ne’e loloos uza hodi kobre kustus administrativu husi organizasaun parseiru sira Norwega nian, maibé ne’e depende ba parseiru Norwega nian sira atu desidioinsá montante ne’e tenki distribui/gasta tiha. Montante boot ida husi suporta finansiál ba Fundasaun Alola, dirijidu ba despezas administratívu; saláriu sira no espenditura operasaun nian. FOKUS la’os iha pozisaun ida ne’ebé atu kobre despezas sira hanesan ne’e nune’e mós remunerasaun suspensu ida ba Alola inklui mós suporta administratívu ba NET. Wainhira halo komunikasaun ho NET, FOKUS koko ona atu esplika ne’e klaramente. Komforme relatóriu avaliasaun ne’e, parseiru Timorense sira kompriénde tiha kona‐bá ida ne’e kompletamente, no falta de komunikasaun ne’ebé iha, konserteza buat ida ké lamentável. Ne’e kompriendidu katak montante ekivalente remunerasun Administrativu/suspensu 5% nian inklui tiha ona iha proposta orsamentu finál nian, maibé aloka tiha fali ba área diferente hanesan kombustível ba kareta, entaun probelema la’os ho montante fiskal maibé ho liña orsamentu ‘administrasaun/suspensu’. Haré ona katak duadór la hanesan fornese montante ké la hanesan ne’ebé sira hakarak atu kontribui ba kustus administrative/suspensu nian, ne’e hakarak atu dehan katak FA tenki hili persentázen mínimu ida ne’ebé sé duadór ida bele ka sei la kontrbui, FA hili atu lakohi atu persege programa ka projetu ne’e. Monitorizasaun no Avaliasaun ba Projetu ne’e Monitorizasaun no Avaliasaun (M&A) husi projetu ne’e bele konsidera mukit. Enkuantu iha dokumentu projetu sira hotu, M&A estensívu planeadu ona, iha realidade, estaf sira seidauk iha baze Page 17 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
de dadus ida ka kolesaun informasaun kona‐bá dadus kuantitativu. Afastadu liu tan, dokumentasaun projetu ne’e nian konfuzu fali survei profunda ida, refere ba ‘avaliasaun profunda’ ida. Seidauk iha survei profundu ida iha pontu saida deit iha projetu ne’e. Ne’e halo ona prosesu avaliasaun ba impaktu husi projetu ne’e sai difisil, tamba indikador barak sira ne’ebé dezenvolve tiha ona só relasionadu ba atividade sira duké rezultadu sira, no depende ba kresimentu de kuantidade iha partisipasaun (iha treinamentu), númeru grupus estabelesidu, membru grupu ka lider Feto Suku no/ka komunidade sira. Estaff sira halo viázen regulár ba Distritu sira no SSD sira atende enkontrus mensal iha Dili, iha enkontru ne’e mak relatóriu eskrita ida ne’ebé iha tiha ona fornese ba kada estaf projetu SSD nian. Atividade sira balun hetan ‘follow‐up’ ona liu‐husi relatóriu kualitativu, maibé nível de relatóriu sei nafatin vágu/distraídu no kontribui oituan deit hodi halo avaliasaun ba impaktu no efetividade programa ne’e nian. Problema sira ne’ebé identifika tiha ona ne’e foka ba falta materiais fízikal ka input sira, no rekomendasaun sira ne’ebé iha foka ba ‘hasa’e SSD nia kapasidade’ sein identifika area de kapasidade/badaen ne’ebé presiza atu hasa’e. Tuir mai, kualidade relatóriu balun kona‐bá atividade sira ne’e la loos. Purizemplu, iha Relatóriu Programa Projetu Médiu Prázu 2008 nian, relata ona katak distritu sanulu‐
resin‐rua husi sanulu‐resin‐tolu aprezenta aprezentasaun rádiu semanal ida (eskluindu Atauro, Distritu Dili). Iha distritu sanulu‐resin‐tolu ne’ebé hetan vizita nu’udar parte ida husi avaliasaun ne’e, laiha aprezentasaun rádiu semanal hanesan ne’e, no defaktu, estasaun rádiu komunidade nian ne’e aat tiha ona no la funsiona durante tinan lubun nia laran iha Distritu Manufahi. Ne’e fó sujestaun katak karik relatóriu ne’e halo ho hakarak atu falsifika, estaf sira ne’ebé iha Eskritóriu sentral Dili mukit ho informasaun kona‐bá atividade sira ne’ebé atualmente hala’o iha distritu sira ne’e ka iha bareira de komunikasaun entre estaf Timor‐oan sira no estaf internasional sira. Iha diskusaun no klarifikasaun ne’ebé halo ho estaf FA kona‐bá asuntu ne’e, laiha ida husi estaf sira ne’e mak diretamente involvidu iha hakerek relatóriu médiu prázu nian, entertantu, sira senti katak FA prodúz hela tiha ona programa rádiu sira, maské laiha iha kada distritu, no ‘mis‐komunikasaun’ kona‐bá komplesaun ka achievements sira entre estaf nasional ho internasional sira sai ona kauza prinsipal ba failansu ne’e. Ne’e tuir mai ilustradu husi relasaun ne’e deklara tiha ona ho Administrador Distritu SSD sira servisu besik ho Administrador Distritu iha sira nia área (pj. 4 Relatóriu Programa Projetu Médiu Prázu) Durante avaliasaun ne’e, só posível atu hasoru‐malu ho Administrador Distritu ida deit, no só nia deit mak destraídamente hatene momoos atividade sira FA nian no defaktu, hatudu hakarak atu diskuti kona‐bá atividade sira FOKUPERS nian iha ninia distritu. SSD ida ne’ebé deklara katak nia seidauk iha relasaun servisu diak ho ninia AD iha ninia distritu, defaktu, servisu besik liu ho Pontu Fokal ba Jeneru distritu ne’e nian, no iha distritu ida ikus‐liu, AD, momentu ne’ebá iha hela Dili ba asuntu bisnis nian. Page 18 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Ne’e la’os atu dehan katak SSD la koko atu iha relasaun servisu ida ké besik ho ninia Administrador Distritu (AD). Ne’e rekoñesidu katak SSD ne’e karik iha bareira lubuk ida atu asesu ba AD ne’e, inklui perséve importánsia husi (ka falta dissu) asuntu sira feto nian, FA nu’udar ONG lokál ida ho fundus ne’ebé limitadu no demandas aas ne’ebé jerál ba AD nia tempu no rekursu sira ne’ebé limitadu. Entertantu, preferável ba FA atu identifika no rekoñese bareira sira ne’e duké koalia barak liu kona‐
bá alkansamentu iha harí relasaun. Frakeiza sira ne’ebé identifika tiha ona iha M&A ba projetu SSD nian nu’udar halo parte ba falta de kompriénsaun ne’ebé boot‐liu kona‐bá M&A iha área Advogásia nia laran no posívelmente iha FA nia laran. Aprosimasaun log‐frame, ka aumenta indikador sira ne’ebé simplez hanesan ‘kresimentu de partisipasaun’ la fornese informasaun adekuadu hodi implementa M&A. M&A ne’e importante, la’os deit ba duador esternal sira, maibé ninia uzu ba‐dala‐uluk tenki uza hodi fasilita aprendizázen internal no hodi meilora dezempeñu projetu. Estaf sira nota katak rekerimentu atu prodúz relatóriu sira ho Ingléz limita ona sira nia possessaun direta ba konteúdu no ne’e salienta asuntu importante ida kona‐bá dezenvolvimentu kapasidade iha FA nia laran. Iha mós izemplu balun, iha ne’ebé, estaf internasional sira hola responsabilidade atu halo relatóriu eskrita nune’e bele kompleta rekerimentu ne’ebé mai husi duador esternal sira. Ne’e fó sujestaun katak estaf lokál sira hetan suporta atu foti papel pro‐ativu ida ké makaas liu kona‐
bá hakerek relatóriu ba duador esternal sira. Ne’e fó korájen ‘possessaun’ ba konteúdu husi relatóriu sira hanesan ne’e no asisti estaf sira atu hola foti responsabilidade ba rezultadu tempu badak sira, atividade sira no aprezenta relatóriu tuir tempu determinadu. Relatóriu Finansiál FA, independentemente, halo audit kada tinan finansial. Iha momentu ne’e, Programa Advogásia simu ninia fundus besik 50% husi NET no FÓKUS (espesífikamente ba programa SSD nian), no 50% husi duador sira seluk. Relatáriu finansiál sira fahe ba NET no FOKUS. Laiha evidénsia ka relatóriu kona‐bá sala‐jestaun ba fundus ne’ebé deit durante períodu avaliasaun ne’e nian. Alkansamentu Objetivu sira To’o iha ne’ebé ona objetivu sira husi projetu ne’e nian alkansadu/atinjidu? Iha aplikasaun 2009 nian, metas primáriu husi projetu ne’e mak alistadu hanesan a) Identiika no dezenvolve badaen/matenek iha área lideransa nian iha feto sira no foin‐sa’e sira ho hasa’e sira partisipasaun ativu iha sosiedade sívika no iha transformasaun komunidade; b) Promove páz no rekonsiliasaun iha territóriu Timor‐Leste tomak; c) Fasilita forum sira ho organizasaun lokál no internasional sira no governu hodi responde ba saúde, direitus umanus no feto sira nia asesu ba justisa. Iha Norwéjia, meta mak atu fahe informasaun kona‐bá atividade‐projetu sira ho ONG Norwéjia nian sira no grupu solidariedade sira hodi harí no estende rede de kontaktu entre Norwéjia no Timor‐Leste Meta husi projetu ne’e mak loloos nu’udar prosesu ida ke la’o‐ba‐nafatin ne’ebé presiza servisu konstanta. FA sei nafatin kontribui deit ba meta sira ne’e nu’udar parte husi rede de autór sira nia Page 19 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
ne’ebé luan/boot liu ne’ebé servisu atu hetan alkansamnetu meta sira ne’e hotu. Atividade sira ne’ebé FA hala’o haktuir kontratu ne’ebé halo tiha ona ho NET no FOKUS ne’ebé bele konsidera sei atinjidu ho susesu boot mak fó kontribusaun forti ida ba prosesu hakbiit feto sira iha Timor‐Leste. Ne’e hatudu katak maioria grupu feto sira ne’ebé FA konsidera nu’udar parseiru, grupu sira ne’ebé ativu, no katak iha partisipasaun másimu iha treinamentu sira ne’ebé oferesidu husi FA kona‐bá jéneru, justisa, violénsia doméstika no tráfiku umanus. Grupu sira ne’e, dala barak, identifika treinamentu nu’udar atividade importante ida, espesialmente fó ba koordenador sira ba grupu nian. Konferénsia Feto sira ba Páz nu’udar esforsu ida ké hetan susesu boot no temin separadamente iha relatóriu sira konferénsia nian. FA halo ona ligasaun iselente sira ho ONG parseiru barak, iha nível nasional inklui PRADET, JSMP, FÓKUPERS, AMKV, UNICEF, IOM, MSI, Ministériu Sosial & Solidariedade no Ministériu Agrikultura no Peskas. Parsería sira ne’e iha kbiit nomós frakeiza ida husi programa ne’e. Kbiit ida ne’ebé kria ligasaun sira no servisu ho treinador no fasilitador sira iha Timor‐Leste ne’ebé iha ona matenek/badaen, sai nu’udar modélu iselente ida ba implementasaun programa. Frakeiza ida ne’ebé atividades projetu ne’e kobre hanesan misturasaun boot ida ké ekipa projetu no SSD sira esforsa hafahe tiha ona atu jere implementasaun husi variedade de atividade sira. Estabelesimentu SSD ne’e sai importante hodi hasa’e asesu no aumenta perfile FA nian iha distritu sira. Nota ona katak enkuantu objetivus projetu sira hotu nian atinjidu ho susesu boot no ativtidade sira individual nian kompleta tiha ona, nível de kontribusaun ne’ebé projetu SSD fó ba lideransa feto sira nian, hakbiit‐nian no asesu ba justisa nafatin limitadu tamba fatór nível‐mákro nian ne’ebé improvável atu muda iha kuádru de tempu badak projetu ne’e nian. Tuir mai, projetu mós iha eskopu ne’ebé limitadu ho SSD nai’in ida deit ba kada distritu hodi kobre populasaun ne’ebé barak, hela do‐dook‐malu no izoladu ne’ebé la fásil atu asesu ba. Razau n ‘Altu 10’ tansá SSD konsidera sira nia papel, importante 1.
SSD hetan treinamentu, hasa’e (ami nia) kapasidade atu implementa atividade sira iha kada distritu 2. SSD bele sai mata‐dalan baa mi komunidade no feto sira 3. SSD bele forma rede de servisu iha distritu sira 4. (Ami) fó motivasaun ba grupu feto sira 5. SSD hala’o monitorizasaun 6. SSD hetan asisténsia husi guvernu 7. SSD bele refere kazu sira ba UPV Polísia nian, PRADET no ospitál 8. SSD iha distritu 13 9. SSD hetan valór liu‐husi saláriu ne’ebé simu husi FA 10. SSD simu osan transporte nian husi FA Ne’e tenki nota katak pontu rua ikus‐liu foka liu‐bá benefísiu personál ba SSD ne’e. SSD ne’e hili Alto 10 sira ne’e nu’udar suporta formál husi FA no ninia ‘pozisaun’ konsideradu aspetu xave ba susesu. Page 20 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
To’o iha nível ida ne’ebé grupu álvu sira alkansadu ona? Susar atu avalia to’o nível ida ne’ebé grupu álvu sira ne’e alkansadu ona, tamba dokumentasaun projetu ne’e la identifika grupu alvu ida espesifikamente projetu SSD ne’e duké refere fali ba grupu álvu sira ne’e ba fali programa FA nian sira seluk. Grupu álvu sira ba projetu ne’e mak feto no foin‐sa’e sira iha área rejoinál sira ne’ebé mak nu’udar membru husi grupu sira ne’ebé asosiadu ho FA nia programa korente sira iha soru, promosaun ba susu‐been‐inan nian no edukasaun. (p.3 Kontratu 2007) Kontratu 2009 nian espesífiku liu‐tan 1. Grupu produtór 20 mak reprezenta feto 400, 2. Grupu Suporta Inan 22 mak promove susu‐been‐inan nian no nutrisaun – reprezenta feto 337 3. Estudante Bolsu Estudu sira no projetu sira ba eskola amizade nian reprezenta feto foin‐sa’e sira iha eskola 84 4. Grupu Suporta Feto iha báze – grupu 65 mak reprezenta kada sub‐distritu sira iha Timor‐
Leste (p.3). Husi grupu haat ne’e – grupu rua bele diskonta ona imidiatamente tamba laiha grupu sira ne’ebé reprezenta kada sub‐distritu no SSD ne’e nunka servisu ho estudante bolsu estudu sira ka eskola amizade sira.3. GSI servisu ona ho SSD ho nível de partisipasaun ne’ebé váriu. Friksaun ne’ebé iha entre GSI ho SSD, uluk‐nanain relasiona ho estatutu ne’ebé diferente entre voluntáriu sira (hanesan deskuti tiha ona iha Papel SSD nian) hatudu signifikasaun katak iha partisipasaun mínimu husi GSI iha SSD nia atividade sira. GSI iha sira nia obstáklus rasik (haré Hobday et al 2008). Grupu álvu primária husi SSD ne’e, hanesan fali mesa grupu produtor sira. Grupu produtor sira ne’e nia atividade iha variedade, maské nune’e sira nia atividade principal sira mak soru tais, suku/kustura no resentemente liu‐husi FA, mosu mos ativdade agrikultural sira. Husi Distritu tolu ne’ebé vizita tiha ona, grupu sira ne’e hotu ezisti tiha ona antes de estabelesimentu SSD ne’e. Grupu balun iha ona relasaun ho FA liu‐husi programa seluk (purizemplu, dezenvolvimentu ekonómiku) aumezmu tempu, ba grupu sira seluk, relasaun ho FA liu‐husi SSD relativamente foun. Tarjetu ba grupu sira ne’ebé ezisti hela, iha konsekuénsia pozitivu no negativu. Konsekuénsia pozitivu sira mak katak grupu sira ne’ebé ezisti estabelese ona sensu de unidade, kustumadu atu organiza atividade sira hamutuk no goza hamutuk4. Ne’e halo SSD fasil atu servisu ho grupu sira ne’e, no grupu sira ne’ebé hetan vizita ne’e bele liga ba iha instituisaun sira hanesan administrasaun lokál, igreija nomós ONG sira seluk. Feto sira iha grupu sira ne’e nia laran hatudu katak sira feto forti, konfidente ho sira nia kapasidade rasik no bele lidera sira nia komunidade. Iha distritu Manufahi, tuir obzervasaun katak feto sira ne’ebé partisipa ona FA nia avaliasaun ne’e, 3
Ekipa projetu SSD la aseita ho deklarasaun ne’e no nota katak liu-husi parseira ida ho UNICEF, treinamentu ‘Moris-Badaen’
implementa dau-daun hela iha eskola amizade barak no katak SSD involvidu iha organiza partisipante sira. Entertantu, durante
kolákiu ne’e, nein SSD ida mensiona, katak treinamentu ida ne’e la temi nu’udar atividade ida, nein eskola ida iha distritu sira
ne’e mak hetan vizita nu’udar parte ida husi avaliasaun ne’e no nein dokumentu ida mak fornesidu ba konsultór ne’e kona-bá
atividade ne’e. FA karik espera atu hato’o relatóriu separadu kona-bá asuntu ne’e.
4
Grupu sira ne’e, dala barak, mensiona deit kona-bá impontánsia atu iha ‘espasu’ hodi hasoru-malu no koalia kona-bá asuntu
sira feto nian
Page 21 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
atende ona treinamentu ai‐moruk tradisional iha Mádre Katólika sira nia rezidénsia iha mezma semana. (la’os FA nia atividade asosiadu ida). Konsekuénsia negativu husi servisu ho grupu sira ne’ebé estabelese tiha ona ne’e mak katak iha kazu balun, FA hanesan fali inklinadu tiha ona, tan ne’e, hili atu servisu deit ho grupu feto sira ne’ebé determinadu ona no la’os ho sira seluk. SSD sira relata katak iha grupu feto balun mak ‘siuzu/diskunfia ho grupu feto husi FA nian sira tamba sira bele iha asesu ba podér, fundus no asesu ba suporta husi guvernu5. Ne’e kria ona friksaun/desputa iha komunidade balun. Asosiasaun sira Polítikal nian Izemplu parsialidade persevida interesante ida mosu iha distrilu Manufahi, iha ne’ebé, grupu sira hotu ne’ebé estabelesidu iha ne’ebá asosia‐aan ho Organisasaun Popular Mulheres Timor (OPMT – aliansa political ida ba movimentu feto resiténsia husi pre‐1999), PFJ ne’e relata katak SSD/FA hatudu sentidu, polítikalmente parsialida no grupu feto sira seluk seidauk kompriende tansá mak FA lakohi servisu ho sira. Ne’e pontu interesante ida, katak OPMT jeralmente asosiadu ho Frente Revolucionária de Timor‐Leste Independente (Fretilin) partidu polítiku, no iha durante avalaisaun ne’e nia laran tomak, konsiderandu katak FA asosiadu ho Congresso Nacional da Reconstrução de Timor (CNRT) hatudu husi parseiru/stakeholder balun. Izemplu ne’e ilustra nesesidade atu iha criteria klaru ida hodi bele servisu ho grupu feto sira ne’ebé komunikadu ona ba komunidade hotu nune’e bele evita sala‐kompriensaun.
Tuir mai, grupu produtor sira balun ne’ebé independente ona, agora dau‐daun, troka sira espektasaun sira ba FA sai nu’udar sira nia ‘komprador’ primária no duador. Grupu soru‐nian independente husu ba Alola atu fornese kábas soru nian no sira espresa sira nia desapontamentu/frustrasaun katak FA la sosa ona sira nia tais Alola mai iha ne’e hodi suporta ami atu soru tais, tan ne’e ami soru tais bar‐barak maibé ikus‐mai sira la sosa tais sira ne’e fali. Ne’e sei halo ami lakon. Soru‐na’in, Baucau. Aparte situasaun ida ne’e mosu tamba SSD sira la treinadu no laiha badaen atu interkámbiu/dealing ho tesidu/téxtil tradisional no raga sira. SSD sira mós la hetan treinamentu atu sai servidor sira ba dezenvolvimentu komunidade no SSD balun fiar katak dezenvolvimentu ekonómiku só, simplezmente kuandu FA sosa produtu sira ne’ebé grupu sira ne’e halo. Maneira ne’e hadalan ona ba espektasaun sira ne’ebé la realístiku kona‐bá presu ba tesidu no raga sira ne’ebé ninia kualidade mínimu. Asuntu ne’e diskuti ona dala barak iha relatóriu ne’e kona‐bá grupu produtór sira ho organizasaun ‘Threads of Life’ (haré Howe, J 2009). Rekomendasaun primária husi relatóriu ne’e mak katak FA tenki interkámbiu deit ho espertu ne’ebé iha badaen aas no treinadu espesialmente kona‐
5
Kuota iha Tetun: DSW hetan kecemburuan social hosi feto sira nebee la tama ba grupo. Iha grupo balun nebe la gosta DSW
nia grupo tamba grupo sempre hetan ajuda
Page 22 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
bá tesidu/téxtil nian. FA tenki interkámbiu ho grupu produtor sira bodik ba grupu sira ne’e independénsia ekonómiku. Feto klosan sira só marka prezensa deit iha grupu ida iha distritu ida ne’ebé hetan ona vizita nu’udar parte ida husi avalaisaun ne’e no la klaru sé karik partisipante sira no atividade sira ne’ebé diskuti ne’e loloos parte husi atividade sira FA/SSD nian6. Hanesan nota ona liu‐ba, FA fiar katak feto‐foin‐sa’e sira sai alvú ona liu‐husi UNICEF nia projetu ‘Abilidade‐Moris’. Fatór saida deit mak sai ona impedimentu ba implementasaun projetu ne’e? Dokumentasaun projetu ne’e identifika riskus no obstaklu hirak tuir mai ne’e ba projetu ne’e: 1. Situasaun seguransa; 2. Bareiras kultura tradisional ne’ebé forte; 3. Kiak kualidade edukasaun iha eskola sira; 4. Faltas de infra‐estrutura estrada; 5. distánsia ne’ebé dook no; 6. falta de kobrementu liña telekomunikasaun Sira ne’e idenfikadu ho korretu ona no kontinua relevante nafatin iha momentu avaliasaun ne’e nian. Obstáklu sira ne’e, karik tama ona iha estimasaun nia laran ho hare ida katak kada SSD hanesan úniku servidor, toma responsabilidade mesak ba sira oan rasik no sira nia uma‐kain rasik, depende ba transprote públiku hodi asesu ba grupu sira ne’e no bele, frekuentamente, kontrola asuntu kona‐
bá sai servidor feminínu ba organizasaun ida ne’ebé promove feto sira. Bareira sira cultural no tradisional nian signifikante duni, no afeta ba abilidade SSD ne’e atu bele efetivamente prenda‐aan ka interkámbiu ka halo ligasaun servisu nafatin ho xefi suku sira, Igreija nomós administrasaun lokál sira. Realidade mak katak SSD ne’e la hetan konvite atu tuir enkontru sira, tamba SSD ne’e feto ida no la hetan hataan atu koalia liu fali mane sira7 SSD Manufahi Hanesan servidor feminínu mesak ida iha nível distrital, SSD sira hotu ne’ebé hetan vizita, hala’o servisu ‘besik ba uma’ (katak iha deit Sub‐Distritu ne’ebé relativamente asesível). SSD husi distritu tolu ne’ebé hetan vizita ona hateten katak sira halo vizita ba kada grupu sira ne’e ful‐fulan, maibé mós rekoñese katak dala barak vizita sira hanesan la akontese tamba alein de falta transporte, iha mós razaun seluk ne’ebé sai impedimentu, hanesan estrada ne’ebé la asesível (tamba kondisaun de tempu rai udan), isin‐rua ka atrapalla ho haré oan sira. SSD ida espressa atu fornese susu‐been ba ninia bebé fulan 5, nune’e nia bele halo viázen ne’ebé lori tempu loron ida tomak hodi vizita grupu 6
Nota, kompetisaun voleibol ida intra-distritu temin mós hanesan atividade ida ke importante liu. Nein estaf FA, SSD ka grupu
sira seluk ruma mak temi ne’e nu’udar atividade FA nian ida. Estaf FA senti katak feto-foin-sa’e ida ne’e koalia kona-bá ninia
atividade ‘‘extra-kurriculár’, la’os FA nia atividade sira.
7
Quote in Tetun“realidade waihira iha enkontru sira la konvida DSW, tamba hanesan feto e la hetan hataan atu koalia liu fali
mane sira.”
Page 23 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
sira ne’e. SSD ida seluk ne’ebé isin‐rua hela planeia ona atu la halo movimentu ba grupu sira, maské asesível ho fasil tamba nia ‘estadu’ hela. FA nia espektasaun sira kona‐bá saida mak SSD presiza atinji karik aas liu tamba haré ba sirkumstánsia lokál nian sira. Maioria husi SSD sira ne’e feto‐foin‐sa’e, ne’ebé tenki toma nota tamba deit sosiedade ida ho hirárkial aas ne’ebé valoriza idade no esperiénsia. Iha Timor‐Leste, dala barak ne’e susar ituan ba feto‐foin‐sa’e sira atu bele fó sira nia ‘lian’, nune’e mós ba asuntu sira ne’ebé realsionadu ho jéneru enkunadu maioria líder lokál, atu hanesan líder cultural ka hanesan serventi sivíl mesa mane sira ho idade boot liu. Fatór sira ne’ebé deit mak promove ona implementasaun projetu ne’e? Iha momentu ida ne’ebé telekomunikasaun ne’e mukit hela no falta de transporte identifikadu nu’udar obstáklus boot ba SSD ne’ebé tenta atu halo kompleta sira nia servisu, iha sensu ida fali obstáklus sira ne’e fó kontribusaun ba kbiit programa ne’e nian. SSD sira uza hela trasnporte públiku no sira nia komunikasaun hotu‐hotu ne’ebé sira halo ho grupu sira, hasoru‐malu fízikalmente oin‐ho‐oin. Ne’e fó signifika katak SSD nafatin iha konesaun ‘nível báze’ ké iselente ho komunidade no jeralmente iha relasaun interpersonal ne’ebé diak ho grupu feto sira hotu ne’ebé sira suporta. Konesaun personal ne’e sai ona hanesan fatór xave ida ba susesu, no iha futuru, sé programa ne’e nafatin atu kontinua, bele mós rekruta fali iha nível sub‐distritu, duké espanda tan responsabilidade servidor ida bazeia ba distritu nian. Limitasaun de fundus ne’ebé fornese ba atividade sira ne’e tenki hare nu’udar kbiit ida husi programa ne’e nian, tamba programa ne’e kria ona kultura dependénsia ida ka nu’udar espektasaun ida ba ‘oferta’ ho númeru boot husi FA, maské nune’e iha mós perígu ida mak sei mosu husi ne’e iha tempu badak. Komitmentu, kbiit no dezeju atu aprende kona‐bá membrus grupu individual sira tenki rekoñese nu’udar fatór xave ne’ebé promove ona programa nia susesu. Maské aumezmu tempu iha variasaun entre grupu sira ne’e, ein jeral grupu sira ne’ebé hetan vizita tiha ona, tamba komitmentu feto sira nian, sensu nu’udar na’in ba sira nia grupu no tamba mós benefísiu husi hetan ‘espadu seguru ba feto’ ida (mentalmente la’os fízikalmente) ne’e mak kria ona susesu. Ne’e la’os tamba SSD ka FA, maské grupu barak mak espresa katak tamba FA mak tau‐matan nune’e sir abele hasoru‐malu regularmente, maibé tamba, defaktu, FA hili atu servisu ho grupu estabelesidu sira ne’ebé iha ona susesu boot. Ami hasoru‐malu semana ida dala ida, uluk‐liu hasoru hodi soru no daruak hodi koleta osan, no ami koalia, dalaruma kona‐bá ami nia osan sira, dalaruma kona‐bá jardim, dalaruma hodi halo lamentasaun kona‐bá ami nia káben! Maibé ne’e diak atu to’o hamutuk hodi halakon frustrasaun sira hotu husi ami nia hanoin… Memru Grupu Covalima Komitmentu boot ne’ebé SSD hatudu, merese duni atu hetan apresiasaun. Klaramente SSD hatudu sira nia antuziástiku no komete ba sira nia papél. Durante avaliasaun ne’e, laiha reklamasaun ka akuzasaun boot ruma kontra SSD, no komfiánsa ne’ebé iha entre SSD ho grupu feto sira sai hanesan kontributor boot ida ba susesu projetu ne’e nian. Nune’e mós SSD nia dedikasaun no atitude responsável halo ona balánsu hasoru obstaklu sira ne’ebé iha. Page 24 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Sei iha tan instituisaun seluk ne’ebé mak oferese servisus hanesan ne’e? Kada distritu iha Pontu Fokal ba Jéneru (PFJ) ka Gender Focal Point (GFP), no tamba guvernu foin dau‐daun ne’e adopta politíka ida ne’ebé dehan katak PFJ hotu‐hotu tenki ser feto, ne’eduni pelu menus iha kada distritu sei manten hela vaga ida ba feto. Ezisti PFJ iha administrasaun lokal, nomós eziste iha liña ministerial balun nian laran, ho grau atividades oi‐oin, ne’ebé mak depende ba sira nia responsabilidade seluk iha servisu. Funsaun PFJ mak uluk‐nanain atu promove atividades feto nian iha guvernu atu nune’e bele komplementa funsaun SSD nian. Iha intervista ho membru PFJ nian na’in rua, sira espresa sira nia satisfasaun tamba relasaun servisu ne’ebé diak entre PFJ no SSD. NGO barak iha distritu mak involve iha projetu dezenvolvimentu komunidade nian, inklui projetu agrikultura no atividades mikrofinansas nian ne’ebé mak target ba feto sira, maibé hatene katak SSD seidauk iha esperiénsia iha área ida ne’e, ne’eduni mak mosu pergunta se PFJ ne’e bele sai hanesan atividades FA nian ka lae. PFJ rasik seidauk iha abilidade atu sai hanesan ‘rabentador’ hodi sustenta resposta imediata ba nesesidade husi dezenvolvimentu komunidade nian. Ida ne’e sei hatama iha rekomendasoens hodi hala’o diskusaun kle’an liu tan. Iha mos evolusaun frekuente husi grupu feto nian tamba prezensa SSD no FA sai hanesan inspirasaun ida hodi suporta sira nia grupu atu bele manten enkontrus no servisu hamutuk, no sira sente katak oportunidades (ba treinamentu ka dezenvolvimentu ekonómiku) disponível ona tamba FA iha interese duni hodi suporta sira nia grupu. Falta de interese husi guvernu lokal ka nasional hodi suporta atividades no grupu Feto nian, sai hanesan konsensu ida ne’ebé mosu frekuentemente durante avaliasaun ne’e. SSD sai hanesan advogadu ba feto, be‐matan informasaun no hanesan fatin kontaktu FA nian tamba laiha tan instituisaun seluk iha nível distrital nian mak hakarak oferese an hodi sai fatin kontaktu ba FA. Bele konsidera ida ne’e hanesan aspetu xave ida iha projetu SSD nian ne’ebé úniku no folin as tebes. Vida sustentável no Poder feto ho Juventude nian Projetu nia impaktu ba poder feto no juventude iha área Atividade SSD nian barak no oi‐oin deit desde 2007. Todan tebes atu sukat poder feto nian liu husi projetu, tamba la iha data kuantitativa ida ne’ebé bele sai indikador ilustradu hodi hatudu imazen klaru ida kona‐bá atividades individuais no oinsá atividades hirak ne’e kontribui ba objetivu em jeral (pur izemplu, aumentu ba partisipantes nia rendimentu tamba atividades ajudadora husi FA). Sertamente, vizita ba grupu feto nian hirak ne’e relata reasaun ne’ebé pozitiva tamba sira bele hetan asesu ba treinamentu, informasaun, ajudas no vizilánsia diak ba sira nia grupu. Liu husi vizita ba grupu feto nian hirak ne’e, ho prezensa mane nian ka lae iha kolókiu, nota katak rezultadu pozitivu ida mak, iha evolusaun ba abilidades feto nian hodi kontribui ba rendimentu doméstiku. Mane sai hanesan ajuda diak ida liu husi sira nia lia‐fuan ba grupu feto nian, feto relata katak sira nia katuas‐oan agora sente felíz tebes tamba sira nia partisipasaun no tamba katuas‐oan bele haré benefísiu direta. Page 25 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Reasaun hirak ne’e ilustra katak estratéjia FA nian iha dezenvolvimentu ekonómiku ba feto, kontribui ba igualdade de jéneru ne’ebé relevante no apropriadu tuir kontestu Timor‐Leste nian. Maneira saida mak halo ona hodi promove vida sustentável? Projetu ne’e mos identifika ona parseiru ne’ebé apropriadu (Ministériu Agrikultura no Peskas, World Vision) no atividades iha promosaun ba vida sustentável (asesu ba finis, manu inan). Identifika atividades hirak ne’e liu husi konjunsaun entre feto iha grupus, no iha tempu avaliasaun nian, partisipantes sira nia satisfasaun ba atividades hirak ne’e (no ho sira nia nan‐manu foun ne’e). Maibé, atividades hirak ne’e hala’o iha relativu izolamentu tamba halo aprosimasaun sustentável iha tempu naruk. Bele nota katak: •
Hakiak animal ki’ik oan ida: SSD nia aprosimasaun ba vida sustentável hanesan aprosimasaun ‘reasionária’ ne’ebé responde rekérimentu ba manu iha distritu ida no habelar atividades ba distritu seluk. SSD hetan treinamentu sobre hakiak manu husi treinador ne’ebé mai husi Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAF), iha Dili, iha fatin treinamentu FA nian, sein prezensa manu nian. Espera katak SSD bele hanoin kona‐bá oinsá atu ‘hakiak manu saudavel’ atu bele fo fali treinamentu ba grupu. Ida ne’e reprezenta aprosimasaun ida kiak tebes ba vida sustentável no ba treinamentu prátiku. Simu treinamentu loron ida deit labele halo SSD sai esperiente ka sai treinador abilitadu. Tan ne’e, grupu balun fa’an tiha ona manu ne’ebé sira simu, iha kazu barak mak manu husik lemorai deit no seidauk iha hanoin ida atu fo hanesan estratéjia longu prazu ne’ebé bele asegura katak grupu nia membru hotu‐hotu simu manu8. •
Abilidades sobre kadernu rejistu ba grupu: grupu simu tiha ona treinamentu kona‐bá rai osan no kréditu, ne’ebé mak grupu hirak ne’e relata katak buat hirak ne’e sei funsiona nafatin. Maibé, la iha grupu ida ne’ebé ami vizita mak atualiza ba livru data finanseira, rejistu entrada ikus liu ne’ebé ami hetan komesa husi Marsu 2009, enkuantu grupu balu mak seidauk iha rejistu entrada desde Outubru 2008. Liu‐liu, grupu barak nia livru mak sei falta ho detailhus (kuluna kona‐bá kréditu no débitu nian la kompleta) no grupu barak mos mak la hetan kontinuasaun no suporta husi SSD ka FA. Espera katak sei sustenta atividades hirak ne’e iha tempu naruk ituan deit. Fini sira ne’eb”e fahe iha distritus ne’e simu husi Nasoens Unidas nia Organizasaun sobre Hahan no Agrikultura (OHA) ka Food and Agricutural Organisation (FAO) no fini hirak ne’e mesak hibridas deit, ne’ebé mak so vale ba moris iha temporada ida deit no sei la produz tan iha tinan tuir mai. Fahe tipu fini ida ne’e apropriadu duni tuir pontu de vista seguru alimentar nian, ne’ebé sei asegura aumentu iha konsume vejetavel durante tinan ida nia laran, maibé la’os aprosimasaun ba vida sustentável longu prazu nian. Sei la iha fini ne’ebé atu rai ka atu tau iha armazen wainhira kolheta hodi rezerva ba grupu. Iha konfuzaun ituan entre FA sai hanesan ‘rabentador’ ba atividades no simplezmente fasilitador ba distribuisaun lori MAF nia naran, ka FA simu fundus diretamente husi MAF hodi implementa rasik. Tamba produz relatóriu konflituozu rua durante avaliasaun ne’e, mak sai hanesan avizu ida ba FA atu bele fo atensaun liu tan. 8
Manu hirak ne’e maioria tau iha kaixa ida no rai iha kordenador grupu nia uma. Kordenador grupu nian simu ho total manu
10. Seidauk iha planu ida kona-bá oinsa iha futuru atu fahe hanesan manu oan ka tolun, ka oinsa programa manu nian ne’e
bele to’o ba membrus hotu grupu nian.
Page 26 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Pontu husi izemplu rua ne’e mak, estaf husi projetu SSD nian fo fokus liu atu kompleta atividades no fahe material husi subsidiu ‘extra’ ki’ik ida, ne’ebé kontrária fali ho inkrementu ba abilidade membrus grupu nian ba longu prazu. Ida ne’e se sai hanesan késtaun ida katak uza ho efetivu duni osan Per Diem, kondutor, kareta no estaf nia tempu ka lae. FA presiza atu tau limite klaru ida ba funsaun FA nian ne’ebé mak atu sai nu’udar rabentador ka implementador direta. Atividades hamutuk ho parseiru sira presiza atu hetan kritériu báziku husi kontribuisaun hodi bele hetan projetu nia objetivu, la’os deit atu hetan grupu feto sira nia nesesidades ka hakarak, maibé mos atu asegura katak gastus no estaf nia tempu ne’ebé dedika ba atividades ne’e garantidu. Komunidade nia nesesidades no panu asaun hodi hala’o kampañador kona‐bá mudansas iha komunidades. Husi grupu ne’ebé ami vizita hanesan parte husi avaliasaun, la iha grupu ida mak dezenvolve planu asaun ka hala’o kampaiña ba mudansa iha sira nia komunidade nível Suku, sub‐Distritu ka Distritu. Maibé, bele konsidera kongresu Feto ba Paz hanesan kampaña ba mudansas iha ‘nasaun tomak’, no realidade hatudu katak buat hirak hanesan ne’e, iha tempu agora bele halo rona feto nia lian iha Timor‐Leste. Kongresu Feto ba Paz ne’e sosializa ba suku izoladu barak iha distritu hotu. Bele konsidera ida ne’e hanesan forsa konferensia nian ida ne’ebé asegura katak fahe informasaun iha diresaun rua, husi distritu mai Dili no husi Dili ba distritu. Hanesan esbosa ona iha leten, feto barak mak espresa katak sira sente grupu ne’e hanesan espasu importante ida atu bele diskute sobre problemas feto nian no ‘halakon stress’ liu husi informasaun informal ne’ebé sira fahe ho sira nia kolegas. Ho maneira oinsá mak projetu ne’e bele influensia situasaun juventude nian iha Timor‐Leste. Juventude ituan los mak involve no ida ne’e ita haré katak em jeral juventude la’os target SSD nian. Iha barak mak potentes atu servisu iha área ida ne’e, maibé konsiente katak FA iha vizaun longu prazu kona‐bá mudansas ba feto. Jerasaun feto joven tuir mai bele benefisia husi aumentu iha asesu ba informasaun, inkrementu abilidades no treinamentu. Hanesan ita nota tiha ona, FA iha program ho UNICEF hodi fornese treinamentu kona‐bá ‘abilidade moris nian’ ‘Life‐skills’ ba feto joven. No informasaun kona‐bá buat hirak ne’e disponível durante periodu avaliasaun nian. Parseiru koperasaun Komprensaun no komunikasaun hamutuk entre Alola no NET Ajudu NET nian ne’e konsidera hanesan relasaun importante ida ho FA. Vizita ne’e mos bele distrai konfiansa no konstroi relasaun entre individual, no ba estaf NET nian atu bele familiariza sira nia an ho SSD nia realidades no dezafius. NET suporta FA atu implementa SSD liu husi estilu no maneira ida Page 27 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
ne’ebé mak FA fiar katak apropriadu duni. Solidariedade internasional entre grupus feto nian hanesan parte importante ida ba dezenvolvimentu iha Timor‐Leste. Maibé, tenki konsidera NET nia konkursu atu buka servisu administrativu ne’ebé tau iha FA hodi bele fasilita aplikasaun anual, kontratus no vizitas lori NET nia naran. Pozisaun CEO nian kobre deit 0.15/Loron/Semana iha projetu SSD – montante ida ne’e 1.2 oras pur semana, no ne’e bele obzerva katak CEO klaramente lakon liu tempu duké nia suporta estaf projetu SSD nian, no lakon liu tempu iha enkontrus mensais duké saida mak esbosa ona iha kontratu. Ida ne’e seidauk inklui tan tempu ne’ebé lakon ba SSD nia finansas, kontrata estaf, aplikasaun no finansia kontratus. Enkuantu bele kompriende katak NET sei kobre deit presentazen ki’ik ida husi saláriu CEO nian, Net mos tenki esforsa makas hodi reduz no limita buka servisu administrativu ba NET nia parte. Bele asume katak NET ajuda duni sai asisténsia ba FA hodi kompleta formuláriu aplikasaun ba fundus nian, no atua hanesan FA nia promotor iha Norwéjia. Ne’e iha vantazen klaru ida ba FA, hanesan asesu ba fundus, ajuda internasional ba FA nia atividades no kontribui ba dalan hodi hetan perfil ne’ebé boot. Se relasaun ida ne’e la kontinua, NET tenki esforsa hodi suporta jestaun senior timor‐
oan iha FA atu bele iha kapasidade hodi bele kompleta formuláriu fundus nian no aplika sem asisténsia. Hanesan deskute tiha ona iha leten, (haré ba seksaun ‘funsaun NET’), iha tempu ne’ebá interpreta sala tiha intensaun husi vizitas ne’e. Infra‐estrutura Se material rekursus nian sufisiente hodi bele kompleta objetivus? Material rekursus nian ne’ebé fornese liu husi projetu ne’e sufisiente no apropriadu. Futuru fundu tenki konsidera material ne’ebé mak uzadu ka at hanesan Laptop no kareta (ne’ebé mak tamba uzadu no tamba klima Timor Leste nian ne’ebé ladun agradavel tende atu deterioriza lalais no presiza atu troka ho frekuensia). Persentazen as husi SSD nia rekérimentu kona‐bá kamera dijital, komputador, transportes (hanesan motorizadas) no grupu Feto nian frekuentemente rekére atu konstrui sentru ida ba feto. Konsultor sira espresamente akonselha kontra kualkér material inkluidu, tamba rekérimentu hirak ne’e nia kontraste, mak hanesan folin proibidu no operasaun no manutensaun ba komputador no motorizadas hirak ne’e sei okupa montante signifikativu ba SSD nia tempu. SSD konfia tebes ba nia konesaun iha kampu nível distrital, nune’e relativamente, rekursu material ne’ebé kiak, signifika katak maioria tempu sira pasa diretamente ho grupu, hanesan duni saida mak FA no NET hakarak. Relevánsia husi inkrementu ba kapasidade ne’ebé fornese Se treinamentu ne’ebé SSD fasilita inkrementa aumenta duni kapasidade ba grupu ne’ebé iha target? Page 28 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Tamba la iha estudu kompletu ida iha baze, mak la posivel atu hatene se partisipantes sira nia ‘kapasidade’ aumenta duni ka lae.9. Aplikasaun 2009 nian esbosa área xave hodi bele inkrementa kapasidade partisipantes sira nian, ne’ebé mak: ♦ District Support Workér (SSD) nia ablidades kona‐bá fasilitasaun, jestaun no lideransa komunitária. ♦ Soru, inan nian susu‐ben, grupu estudantes no eskola komunidade sei hetan abilidades iha prioridades, planus, media no área teknika selesionada. ♦ Planu no kordenasaun ba asaun komunitária. ♦ Integrasaun hodi dezenvolve inisiativas liu husi setores no intereses grupu nian. ♦ Jestaun finanseira no obtensaun ba subsidiu iha eskala ki’ik. SSD rasik partisipa tiha ona iha área treinamentu barak no tuir mai, hein katak bele fo treinamentu no fasilita kolókius, treinamentus no enkontrus kona‐bá tópikus oi‐oin. SSD nia ramu treinamentu no nia ema dezenvolve an as tebes iha atividades hirak ne’ebé kompleta tiha ona ne’e, maibé wainhira husu kona‐bá nesesidade futura no dezafiu aktual, fo fokus liu ba pontus materiais hanesan saláriu, ekipamentu eskritóriu, kamera dijital no transportes. Enkuantu ne’e apropriadu duni iha serta estensaun hodi hein atu SSD bele fasilita treinamentu báziku ruma ba grupu feto nian, maibé sei labele hein katak SSD atu bele hetan abilidade as iha ‘ronde hotu‐hotu’. Ramu atividades dadaun nian ne’e buka atu SSD sai fasilitador, lider komunitáriu, esperiente iha dezenvolvimentu komunitáriu, treinador, trabailador sosial. Iha mos papel teknika hirak ne’ebé rekére treinamentus signifikativus no esperiénsia iha tinan barak – ne’e la’os esperansa razoavel ba estaf seluk, maibé ne’e dala barak heinkatak SSD kompleta papel oi‐oin. FA presiza atu konsidera saida mak papel prinsipal SSD nian, tamba ne’e saida mak abilidade prinsipal tenki dezenvolve uluk iha kurtu no médiu prazu. Tamba SSD iha antecedente no esperiénsia misturadu, treinamentu no ‘inkrementu ba kapasidade’ ba kada SSD tenki hetan saida mak sira nia individual presiza. Ne’e iha dupla signifikadu hanesan grupu treinu ba SSD no oportunidades hodi partisipa iha treinamentu seluk ka funsaun papel nian seluk ne’ebé individual identifika rasik. Feto sira iha grupu ne’ebé hetan avaliasaun aktiva iha sira nia komunidade no grupu nian prioridade ba prezensa SSD nian. Observa mos katak feto hirak ne’e partisipa iha treinamentu ne’ebé organizasaun seluk fornese, nune’e atribui feto ba asaun komunitária hanesan rezultadu husi inkrementu kapasidade ne’e inapropriadu ba FA. Sertamente, feto ne’ebé partisipa iha avaliasaun hetan avizu kona‐bá nível teorítikal husi tópikus problema oi‐oin nian ne’ebé mak sira hetan tiha ona iha treinamentu, hanesan violénsia doméstika, koñesimentu jéneru, justisa no trafiku umanu. Projetu SSD nian sertamente bele akuzadu hodi fo koñesimentu ba feto kona‐bá tópikus hirak ne’e, no feto frekuentemente hetan asesu ba informasaun liu husi SSD hanesan atividade importante ida. 9
‘inkrementa kapasidade’ implika katak iha mudansas ona entre individual ka organizasaun. Ne’e jeralmente loke ona dalan
ba nasaun tanba mudansa transformativu akontese tiha ona, no individual ida abilitadu diak ona ka ho kapasidade diak hodi
kompleta sira nia servisu.
Page 29 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
SSD mos konsideradu hanesan pontu kontaktu ba kazus referidus husi violénsia doméstika ka abuzus. Eziste dalan referensia ida ba kazus hirak hanesan ne’e iha kada distritu, ho varia grau susesu nian. La rekomentada atu SSD toma papel lider ba atividades hirak hanesan ne’e, tamba SSD la’os treinadu, la iha suporta no FA la iha kapasidade atu superviziona estaf ne’ebé sofre konfrontasaun no situasaun disturbada. Aseitável duni ba SSD atu sai parte iha dalan referénsia, maibé la’os atu sai kontaktu xave, kampañador ka suportador ba vitima. Ita hatene katak servisu suporta ba vitimas violénsia doméstika no abuzu sexual ne’e inadekuadu iha distritu, no feto hasoru obstaklu barak iha sistema justisa nian. Késtaun ida ne’e hanesan parte inapropriadu ba FA nia programa advogásia, maibé FA tenki haré entre oinsá mak hala’o kampañador ba mudansas iha provizaun servisu suportadu, ka atu fornese servisu suportadu espesifikadu ne’ebé mak hetan fundus separadu. Suporta ba vitima labele konsidera hanesan atividade ‘menor’ ba SSD. Será‐ké iha partisipante husi mane sira suporta atividades feto sira nian iha komunidade? Durante avaliasaun, grupu tolu (3) husi grupu walu (8) hola parte iha prosesu avaliasaun ne’e mai husi partisipante mane sira. Ein jeral, mane sira, moralmente suportivu tebes ba atividade feto nian no senti katak sira kontribui ona ba susesu grupu sira nian liu‐husi fó asisténsia ba kuda modo no konstrusan (manu luhan) ka simplezmente liu‐husi suporta morál. Mane sira konsidera atividade feto sira nian ne’e importánsia ida, partikularmente wainhira rendimentu doméstiku nian melloradu ona. Maské nune’e, interesadu tebes atu observa partisipasaun mane nian durante avaliasaun hala’o, tamba sira (mane) dala barak tenta atu domina kolókiu no nune’e nesesáriu atu separa mane iha grupu fokus ki’ik atu nune’e feto bele iha espasu barak hodi partisipa. Mane bele sai grupu ne’ebé iha target ba FA nia treinamentu no kolókiu barak, espesialmente relasionadu ho violénsia doméstika, koñesimentu jéneru no trafiku umanu. Iha organizasaun barak, hanesan Asosiasaun Mane Kontra Violénsia (AMKV) ne’ebé mak parseiru apropriadu ba FA, no relasaun ida ne’e tenki konstrui diak liu tan. Alternativamente, FA bele ativamente enkoraja suporta husi asosiasaun hirak ne’e ka treinamentu ba mane liu husi organizasaun parseira hanesan Judicial System Monitoring Porgram, Justice Facility no Organizasaun Internasional ba Imigrasaun (IOM). Treinu lideransa ba konselhu eleisaun Suku no komite feto lokal Iha momentu avaliasaun ne’e la iha treinu lideransa espesifiku ba preparasaun ba eleisaun konselhu suku no komite feto lokal. SSD la iha koñesimentu ba numeru feto nian ne’ebé rejista tiha ona sira nia nomeasaun hanesan kandidatu ba eleisaun, no la iha planu ida ne’ebé targeta ba treinamentu durante 2009. Sei interesante atu obzerva se iha inkrementu ka dekrimentu ba numeru feto xefi suku ileitu iha eleisaun Konselhu Suku 2009. estrutura konselhu suku nian muda tiha ona desde eleisaun ikus liu, no feto garantidu ona pozisaun rua – reprezentante feto adultu no reprezentante feto joven. Tenki konsidera falta treinamentu ba pre‐eleisaun konselhu suku hanesan lakon oportunidade lori programa nia naran no vizilánsia signifikativa ida ne’ebé fo mak SSD hanesan parte Sentru Rekursu ba Feto (SRF) no programa advogásia iha FA. Page 30 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Mezmu nune’e, FA tenki identifika reprezentante feto ileitu foun ruma, no dezenvolvimentu abilidade, treinamentu formal no rekursus ne’ebé sira presiza hodi bele hala’o operasaun iha konselhu suku. Reprezentante konselhu suku ne’ebé demokrátikamente ileitu no reprezenta lideransa formal, lida ho programa guvernu nian no dala barak involve iha iventu kultural no sosial importantes. La posível atu hatene liu husi avaliasaun se feto sira aumenta tiha ona sira nia papel lideransa iha vila tuir konsensu non‐formal nian. Sustentu no Perspetiva ba futuru Longu‐prazu finansa sustentável no fator sosio‐kultural no rekursus. Iha meadus 2008 relatóriu projetu programa hateten katak Feto iha distritu prontu ona atu hahu’u sira nia programa treinamentu no advogásia rasik, independentemente husi Eskritóriu Alola nian iha Dili no ho deit ajuda finanseira minima husi SSD (p.9). Ekipa projetu SSD nian identifika atividades hirak ne’e hanesan halo marmelada, agrikultura no soru raga. Ida labele independentemente identifikadu katak distritu hirak ne’e la’os parte husi vizitas husi parte avaliasaun nian, maibé bele konsidera rezultadu ida pozitivu. Modélu korente husi projetu SSD nian ne’e la’os sustentável, primeiru tamba faktu katak projetu ne’e la’o maka’as lo’os tuir modélu dezenvolvimentu komunitáriu ne’ebé mak fiar ba FA mak sai hanesan rabentador ba atividades husi ONG/guvernu ka fornese fundus liu husi projetu hodi liga atividades ne’ebé ki’ik no kiak. Atividades ne’e falta komponenti ida ne’ebé fokus ba dezenvolvimentu entre grupu (pur izemplu, rai fini, fahe manu ho sistema ida ba membru grupu nian hotu, kontinuidade ba investimentu rasik iha rai osan no kréditu), no dezenvolvimentu no espansaun husi atividades hirak ne’e konfia ba FA atu buka futuras sujestoens. Ida ne’e lao dok tiha husi ideia orijinal ne’ebé dehan SSD iha hodi fasilita kontaktus entre FA no feto iha distritus, no atu fornese kompriensaun diak liu kona‐bá situasaun distritu nian. Apezar de ida ne’e, konsultor mos rekomenda mak’as los atu FA buka fundus ba SSD nia prezensa nafatin iha 2010 no ba oin tan. Ida ne’e sei rekomendasaun atu bele diskute diak liu tan. Futura sustentabilidade depois de ajuda fundus husi FOKUS/NORAD FA iha parseirus ho ONG seluk‐seluk tan no ho miniterius guvernu nian, fornese servisus, atividades no fundus ba SSD nia projetu. Liu 50% husi fundus ba projetu SSD nian mak hetan husi fontes de fundus seluk, ne’ebé mak la’os NET/FÓKUS or NORAD mak fo. Enkuantu sai posivel ba projetu atu bele kontinua, rekomendasaun ne’e halo atu bele kontinua prezensa SSD nian maibé, liu‐husi kontratu no kona‐bá programa advogásia, diferenti. Ida ne’e nia Page 31 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
konsekuénsia mak sei afeta ba nível suporta finanseira ne’ebé presiza no FA tenki konsidera rekomendasaun uluk liu mak atu buka fundus seluk. Rekomendasoens Ein jeral, projetu SSD nia halo iselente, se okazionalmente la iha konduta, susesus desde 2007, bele konsidera projetu ida ne’e hanesan ‘faze pilotu’ tamba FA no SSD aprende barak ona husi prezensa lokal iha nível distrital. Prezensa Programa Advogásia FA nian iha nível distrital tenki ser konsideradu esensialmente futuru poder feto timor oan nian. Antes de tentativa hodi kontinua projetu SSD nian, FA presiza atu halo revizaun ba programa advogásia, aprosimasaun no estratéjias. Projetu SSD nian sai mistura boot husi atividades oi‐oin, barak iha área ‘dezenvolvimentu komunitáriu’ la’os advogásia. Programa advogásia nian tenki separa ho dezenvolvimentu komunitáriu (ne’ebé mak talvez apropriadu liu tau iha área programa seluk FA nian) no dezenvolve estratéjia iha: A. Oinsá FA atu konsulta ho feto iha nível distrital atu asegura katak programa advogásia ne’ebé involve reprezenta sira nia presiza, konsiénsia no dezeju ba mudansas B. Área xave ne’ebé mak programa advogásia nian atu diresiona ba iha tempu tinan 1, 3 no 5 nia laran mak inklui estratéjias kampañador nian, rede, no sistema M&A ida hodi sukat mudansas C. Oinsá mak FA marka nia prezensa iha nível distrital hodi implementa programa advogásia (ne’e mak, la’os atu asume katak sei repete atu iha modélu SSD ida hanesan iha kada distritu ba atividades hotu‐hotu). Monitorizasaun no Avaliasaun FA tenki investe iha treinamentu husi médiu to’o longu prazu ba M&A atu sai jestor ba nível estaf. Peskiza ba liña baze tenki ser kompletu ba kualkér projetu iha futuru se FA hakarak uza indikador kuatitativu hodi sukat progresus. Avaliasaun iha tempu nia klaran tenki ser feita ba programa hotu‐hotu no diresiona tuir detailhu iha perguntas xave ne’ebé relevánte, efetivu, efisiente, impaktu no sustentável. Tenki enkoraja no suporta estaf nasional sira atu bele dezenvolve abilidades hodi bele halo relatórius ba duador sira, independentemente. Revizaun ba Programa Advogásia Tuir mai atu konsidera futuru projetu SSD nian, konsultor rekomenda atu FA presiza rekonsidera estrutura no fokus husi programa advogásia atual. Page 32 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Jeralmente, dezenvolvimentu komunitáriu la konsidera komponenti ida husi programa advogásia nian, no nia prezensa iha FA nia programa advogásia ne’e konfuzu, ezekuta ho maneira ida kiak no kontribui oituan deit atu bele lori feto rural sira nia lian ba guvernu ba mudansas iha sira nia moris loro‐loron. Maioria asuntu husi SSD nia avaliasaun mak mistura husi dezenvolvimentu komunitáriu, treinamentu, advogásia ne’ebé falta klareza iha nia diresaun estratéjika global. Iha ituan deit ka ligasaun a’at liu entre atividades no treinamentus, no dala barak treinamentu ne’ebé fo’o ‘dala ida deit’ no kontinua suporta ka hala’o. Tuir mai, FA la iha esperiénsia ka rekursus hodi jere projetu boot dezenvolvimentu komunitáriu nian ne’ebé involve fahe bens materiais (hanesan bens agrikulturais) FA presiza atu deside oinsá mak diak liu atu programa advogásia ne’e bele fasilita feto nível rural, distrital no nasional nia lian atu halo kampañador hodi kria mudansas no atu asegura katak perspetiva feto nian inklui iha ajenda dezenvolvimentu nasaun nian. Iha papél klaru ida ba membru estaf nível distrital hanesan parte husi programa advogásia nian, maibé modélu atual hodi haktuir atividades iha eskala ki’ik no gasta osan mak labele repete tan iha futuru. Programa ne’e bele atu sai ‘todan tebes’ tamba numeru barak tebes husi estaf ne’ebé mai husi Dili hodi fo suporta ba SSD maibé ho falta de klareza tuir sira nia papel individual. Tuir mai fali, iha ligasaun aat ba SRF – programa rua ne’e so asosiadu tamba sira mai husi programa advogásia. Uma vez ké global diresaun estratéjika mak hili ba programa advogásia, ne’e sei sai papel klaru katak trabailador baze iha distritu mos kontribui ba ida ne’e. Trabailador baze iha distritu labele servisu ho produtor grupu nian, hanesan previamente esbosa tiha ona iha Threads of Life. FA tenki konsidera oinsá atu pasa ka fo sai atividades ho produtor grupu nian iha fulan 6 (nen) nia laran tuir mai. Presence of FA in the Districts under a new model NET no FA nia programa nível estaf espresa tiha ona konsensu balu ne’ebé mak dehan FA/SSD halo tuir aprosimasaun iha ‘rastu’. Rekoñese katak rastu ne’e ajuda duni iha médiu prazu maibé so depois de FA rekoñese tiha diresaun estratéjika ba programa advogásia nian. Kria rastus ka pasus iha momentu ida ne’e bazeia ba programa atual repete fali mistura atividades ho impaktu final ituan deit ka rezulta ba feto iha komunidade nia laran. Rekomenda katak tamba FA ne’e iha personalidade as nu’udar ONG lokal, iha futuru so presiza kordenador ida deit ba SSD, no personalidade ema ida ne’e nian tenki ser konsideradu ho kuidadu. FA okazionalmente involve iha késtaun sensivel no kordenador programa nian tenki ser feto idade ida ne’ebé iha esperiénsia barak kona‐bá advogásia nian ne’ebé mak konfidente hodi rezolve problemas nível distrital nian asim ké sira to’o ba. Timor‐Leste ne’e sosiedade hirárkia ida, ho idade no prestíjiu hanesan fatór sosial importante ida wainhira hasoru problema sensível ida. Fatór sira hanesan idade no esperiénsia talvez mos presiza atu konsidera wainhira halo rekrutamentu ba estaf foun iha distritu liu husi programa advogásia baze distrital. Page 33 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Atu konsidera modélu foun ba FA nia prezensa iha distritu ejiste komponente xave balu ne’ebé tenki sai gia ba programa •
•
•
•
FA unikamente tau, iha termus rekursus nian, estaf personalizadu no abilitadu, hodi feto nia opiniaun kona‐bá késtaun ne’ebé preokupa sira iha nível vila. Advogásia tenki konduz ho aprosimasaun husi kraik ba leten, la’os ho aprosimasaun ida ne’ebé donator sira mak diriji. Ida ne’e talvez signifika la inklui ka hatama donasaun ne’ebé la apar ho FA nia vizaun estratéjika advogásia foun wainhira fundus hirak ne’e sei estika estaf nia kapasidade atu bele jere sira nia responsabilidades ho konfidénsia no kalma. Buat ida komun liu atu identifika husi atividades FA nian ne’ebé barak tebes iha nível distrital mak hetan asesu ba informasaun. Feto sira apresia sira nia asesu ba informasaun ne’ebé mak sira hetan husi FA no simpátika tebes hodi simu tan informasaun. FA agora iha ona esperiénsia tinan tolu (3) hala’o programa nível distrital. So FA mak ONG lokal ida ne’ebé marka prezensa iha kada distritu, no ida ne’e bele konsidera nu’udar forsa prinsipal FA nian. FA tenki kontinua ativamente fo suporta ba sira nia kontinuasaun prezente iha distritu, embora liu husi forma ida direta. FA tenki buka asisténsia husi fasilitador esternal ida (nasional ka internasional) hodi diriji estaf sira iha prosesu definisaun ba vizaun estratéjika programa advogásia nian, separa komponente dezenvolvimentu komunitáriu (posivel atu hatama ida ne’e ba responsabilidade dezenvovlvimentu ekonómiku nian) no halo asisténsia ba preparasaun atu dezeña programa ida ne’ebé mak bele hetan susesu realístiku. Sumáriu husi rekomendasaun ne’ebé mosu husi relatóriu • FA tenki seriamente konsidera revizaun ba estatutu SSD nian hanesan voluntáriu ka membru estaf. • FA tenki halo revizaun boot kona‐bá voluntáriu asosiadu ho FA. Estandarizasaun ba programa FA nian hotu hodi selu presu ba voluntáriu, tuir nível responsabilidade ne’ebé hakarak, kódigu de konduta no toleránsia ne’ebé bele reklama sei kria transparénsia boot iha área ida ne’e. • FA tenki hili persentazen minima ne’ebé rekére ba donor esternal ba Administrasaun/Kustus Extras, ne’ebé mak se donor labele fo ka sei la kontribui, FA hili atu la kontinua hala’o programa ka projetu. • Suporta estaf lokal hodi hala’o liu tan papel pro‐ativu iha hakérek relatóriu ba esternal donor. Ida ne’e sei enkoraja ‘apropriasaun’ ba konteudu relatóriu nian duni no asisti estaf hodi toma responsabilidade ba projetu nia rezultadu, atividades no tempu relatóriu nian. • So ho abilidade as no espesialmente ‘tekstil’ treinadu esperiente estaf FA nian mak bele lida ho produtor grupu nian ba longu prazu independénsia ekonómika grupu nian. •
Funsaun SSD nian hanesan advogadu ba feto, be‐matan informasaun no hanesan kontaktu lokal ba FA tamba la iha tan instituisaun seluk mak oferese an iha nível distrital no tenki konsidera hanesan aspetu xave ba projetu SSD nian ne’ebé úniku no vale atu kontinua. Page 34 of 45
Avaliasaun
•
•
•
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
FA presiza atu iha limitasaun klara sobre nia papel hanesan rabentador ka implementador diretu. Atividades ho parseiru sira presiza hetan kritéria bazika ida hodi bele kontribui ba projetu nia objetivu. FA tenki haré oinsá atu kampañador ba mudansas husi servisu suportadu provizionadu ba vitimas violénsia doméstika no abuzus. Page 35 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Ema ne’ebé ami Konsulta iha Avaliasaun Intervista Formal Individual (orden kronolójika): 1.
Anne Finch CEO Fundasaun Alola Dili 01/07/09 2.
Cecília Fónseca Jestor Dezenvolvimentu Fundasaun Alola Dili 01/07/09 Fundasaun Alola Dili 01/07/09 Administrasaun Distritu Baucau 09/07/09
Pessoas Estasaun Polísia Baucau Baucau 09/07/09 Ekonómiku 3.
Teresa (Alita) Verdial Jestor Programa Advogásia 4.
Regina do Sousa Pontu Fokál ba Jéneru 5.
Madeline Ximenes Freitas Xefi Unidade Vulnerável 6.
Maria Teresa Pereira Kordenador Feto
ONG Buka Hatene Baucau 09/07/09
Baucau 7.
Augusto Pires Diretór Cailalu NGO Baucau 11/07/09 8.
Beatriz Ximenes Sequiera Ofisial Programa Saúde Inan & Fundasaun Alola Baucau 11/07/09
Servidor Suporta Distritu Fundasaun Alola Baucau 11/07/09 Assessor Internasional Psychological Recovery Dili Oan 9.
Fransisca Ribeiro Fraga 10. Susan Kéndall 12/07/2009
and Development for East Timor (PRADET) 11. Adão Mendes Koordenador 12. Jacinta Jesus Sub‐Distritu Administrasaun Same Distritu Daia ba Saúde Inan & Oan Klínika Sub‐
Manufahi 13/07/09
Saúde Manufahi 13/07/09 Komunidade 13. Mateus da Costa Noronha Xefi Aldeia Susurai
Suco Betano , Same
14. Jose D.Sarmento Ofisial Asistente ba Unidade Estasaun Polísia Manufahi 14/07/09
Manufahi 14/07/2009 Pessoas Vulnerável 15. Lorindo dos Reis Chefe Suco Suco Babulo Same
Manufahi 14/07/2009
Suco Letefóho Same
Manufahi 14/07/2009
Fernandes 16. Argapito Soares Chefe Suco Page 36 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
17. Fatima Estrela Soares Jestór Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Gabinete Concern Manufahi 15/07/09 Worldwide Same 18. Madre Gasparine CIJ Madres Relijioza
ONG Medisina Manufahi 15/07/09
Tradisional 19. Isabel Cepeda Costa Pontu Fokál ba Jéneru Administrasaun Distrital Manufahi 15/07/09 20. Ancelmo Tilman Soares Diretór ONG Ba‐Futuruo Manufahi 15/07/09
Fundasaun Alola Manufahi 15/07/09 Administrasaun Distrital Covalima 16/07/09
21. Eldina Inácia Tilman Servidor Suporta Distritu Pereira 22. Ignacio Pires da Silva Administrador Distritu 23. Amelia de Jesus Amaral Xefi Unidade Pessoas Estasaun Polísia Covaliaa 16/07/2009 Madres Kanosiana Suai Covalima 17/07/2009
FÓKUPERS Covalima 17/07/2009 Edifísiu Oxfam Covalima 17/07/2009
Vulnerável 24. Sister Elisa Fernanades Religious Sister
25. Maria Fatima Sarah & Marino da Cruz Jesus 26. Marcel de Araujo Kordenador ba Moris no Parsería 27. Jose Marcal Jestor Atividade Fasilidade Justisa Covalima 17/07/2009 28. Maria de Jesus Pereira Servidor Suporta Distritu
Fundasaun Alola
Covalima 18/07/09
29. Bente Mathisen Koordenador Network for Norwegian Norway 20/07/09 and East Timor Women (NET) 30. Florencio Gonzaga Diretór Ein‐Ezersísiu Diresaun Ministériu Sosial & Dili Nasional Sosial no Reinsersaun 31. Fransilino Sarmento La‐hatene Pozisaun
Martins 32. Maria Jose 20/07/09 Solidariedade Ministériu Sosial & Dili 20/07/09
Solidariedade Diretór Administrasaun Finansas & Secretary of State for the Promotion 20/07/09 of Gender and Equality 33. Adelia Caetano Conzaga Treinador dos Santos 34. Luis Ximense Department of Ministry of Agriculture Dili Planning and Programs and Fisheries Diretor Belun Dili 20/07/09 20/07/09 Page 37 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
35. Raimundo Caetano IT Database Support Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Belun Dili 20/07/09 Kolókiu Servidor Suporta Distritu Hala’o iha 8 de Juliu, kolókiu ida ho SSD hotu, hahu’u husi tuku 10 dader to’o tuku 3 lokoraik, oras ida ba han meiu‐dia. SSD kobre atividades xave balu hanesan: •
•
•
•
•
Aprezentasaun kona‐bá benefísiu no dezafius husi kada distritu ne’ebé feto oferese Alista atividades ne’ebé FA kompleta Vota no tau atividades hirak ne’e iha grupu Diskute kona‐bá tansá mak sertas atividades koloka hanesan importante liu Kompleta peskiza ki’ik iha privasidade. Partisipantes: No Naran Distritu / Pozisaun 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Fransisca Ribeiro Fraga Graciana da Silva Farrah Loundes M. Fólrindo Joana da Silva Luciana Guteres Maria Adelaide Neves Maria Monteiro Eldina Inacia Tilman Pereira Sanha Miis Salsinha Josefina Quintaon Pereira Joanina da costa Maria de Jesus Pereiira Beatriz Sarmento Carvalho Paula Assis Belo Joanico Oliveira Cecilia da Fónseica Teresa ‘Alita’ Verdial Baucau Liquica Ermera
Manatuto Viqueque Lospalos
Oe‐cusse Manufahi Atauro
Ainaro Maliana Covalima
Aileu Ofisial Projetu Ofisial Projetu
Kordenador Projetu Jestor Programa Advogásia Numeru Kontaktu 7349305 7326317 7471025 7349304 7349301 7363145 7465143 7375043 7375044 7375045 7375046 7375047 7375041 7245310 7374021 7274311 7239337 Kolókiu Grupu Feto sira Kolókiu ne’e hala’o ho grupu hirak tuir mai ne’e. Lista partisipantes nian rai no disponível iha FA se rekére karik. Distritu Sub‐Distritu Suku
Grupu nia Naran
Baucau Manufahi Covalima Covalima Baucau Kota ‐ Venilalae Same Same Same Suai Kota Suai Kota Tirilolo
Quelicai Watu‐haco Letefóho
Betano Babulu Suai Loro
Suai Loro Feto Forte Kulugisa
Feto Hasae Kapasidade Feto Forte Venilale Grupo Hakfen
Grupo Soru Tais Grupo Haburas Feto ba Futuro
Feto Haburas numeru Partisipantes 13 8 10 17 14 12 12 8 Page 38 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Metodolójia Metodolójia ba kolókiu hotu‐hotu bazeia ba prinsípiu avaliasaun partisipatória, espesialmente targeta ba feto timor oan. Ekipa avaliasaun nian konsiste husi konsultor internasional, ekipa projetu SSD no Asistente Peskiza iha kada distritu. Objetivu ida husi avaliasaun nian ne’e mak atu hasa’e kapasidade ekipa projetu SSD hodi fasilita kolókiu no hala’o avaliasaun. Só konsultor internasional sira mak halo análiz no hakérek relatórius. Rekomendasaun ne’e deskuti tiha ona ho estaf FA nian antes de publikasaun no kópia raskuña ida disponibiliza ba FA, NET no FOKUS atu fo komentáriu antes de finalizasaun. Antes atu hahu’u kolókiu iha distritu, Ekipa Avaliasaun nian halo series perguntas relasionadas ho étika atu konduz peskiza no avaliasaun, no oinsá étika hirak ne’e bele hatudu dalan hodi konduz avaliasaun. Konsiderasaun ba étika hirak ne’e primeiramente fo fokus ba atu asegura katak partisipantes sira, izemplu, fo espasu, tempu no oportunidade ba feto atu bele partisipa kompletu iha avaliasaun. Kolókiu oras rua ne’e organiza tuir orden: • Introdusaun no hanaran jogus; • Fahe sira ba grupu ki’ik entre ema nain 3‐4 no hala’o kompetisaun kakutak lalais ida, primeiru, kona‐bá tansa mak sira nia distritu ne’e diak tebes ba feto, depois halo aprezentasaun no depois, segundu, tansa sira nia distritu ne’e at tebes ba feto depois halo aprezentasaun husi kada grupu; • Alista atividades hotu‐hotu ne’ebé mak grupu sei hanoin no kompleta hamutuk ho FA; • Vota ba atividades ne’ebé ‘importante liu’ – bazeia ba preferensia individual • Fahe ba grupu ki’ik tolu hodi deskuti kona‐bá atividades tolu ne’ebé hetan votus barak liu; • Fo fokus ba tansa mak hili atividade ida hanesan importante liu, nia impaktu no bele afeta ba sé; • Diskuti ho parseiru kona‐bá vantazen ida no frakéza ida husi programa FA nian; • Snacks ka lanche (han lokoraik) Ekipa avaliasaun nian anota numeru balu husi konsiderasaun xave, inklui maibé la’os limite ba: • Tempu: feto dala barak liu iha limitasaun ba tempu tamba servisu uma nian no responsabilidade atu kuidadu labarik. Kolókiu ne’e konduzidu durante loron no planeia ba durasaun oras rua; • Lingua: feto barak mak so koalia sira nia lian lokal, tamba ne’e fasilitador sira tenki rekoñese katak wainhira ida ne’e sai problema no sei adapta ba interpretador lokal. Ida ne’e signifika katak fo korajen ba grupu atu diskuti ho sira nia lian rasik no bele hala’o aprezentasaun ho sira nia lian rasik; • Analfabetu: iha numeru aas tebes analfabetu nian ba feto timor oan sira, nune’e kolókiu ne’e dezeñadu iha grupu trabalho ki’ik no suporta husi fasilitador atu bele asegura katak ‘kapta’ diskusaun hotu‐hotu (ne’ebé mak hakérek tiha) maibé la iha presaun ba individual hodi hakérek rasik; Page 39 of 45
Avaliasaun
•
•
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Partisipasaun mane nian: iha grupu ne’ebé misturadu, mane tende atu domina diskusaun no espasu ‘kolókiu’ nian – fizikamente no mentalmente. Fasilitador konsidera oinsá atu asegura katak mane bele partisipa sem afeta feto nia partisipasaun ka dominiu iha kolókiu. Ida ne’e halo liu husi enkorajamentu ba mane hodi formalmente partisipa duké ‘la’o ba‐mai’ iha espasu kolókiu nian no pasivamente domina liu husi aumenta komentarius no sai harédor. Depois fahe tiha mane husi feto durante diskusaun no fo topiku seluk hodi bele kontinua ho kolókiu; Espasu fiziku: kolókiu ne’e konduzidu husi uma, iha branda, espesialmente konstruidu ho au no la iha didin no iha sede suku. Fasilitador kontrola organizasaun ba kadeiras atu asegura katak ema hotu‐hotu tuur iha sirkulu inisialmente, depois muda avolta ba grupu apropriadamente. Durante grupu de trabailhu, enkoraja kada grupu hodi tuur dok ituan husi grupu seluk tuir espasu fiziku ne’ebé permite; •
Espasu mental: rekoñese katak feto balun senti nervuz ka nakadedar sobre avaliasaun no sira nia preparasaun. Partikularmente kona‐bá koalia iha grupu nia oin no karik sira nia resposta ne’e ‘lo’os ka sala’. Fasilitador lida ho buat hirak ne’e liu husi dezeñu kolókiu nian (komesa husi hamoris konfiansa fasil iha diskusaun kona‐bá tópikus) no liu husi reforsa pozitiva durante kolókiu, inklui asegura partisipantes nia hamnasa no basa‐liman regularmente ba malu wainhira grupu ida hala’o aprezentasaun. Fasilitador la kuriji ema ne’ebé koalia la loos, komentáriu sala ka fo reasaun la diak; •
Reflesaun: Iha variedade kona‐bá nível kapasidade no esperiénsia entre membru ekipa avaliasaun nian. Konsultór internasional fasilita ona kolókiu rua, ida hala’o iha vizita inisial ba Baucau no ida seluk iha vizita inisial ba Manufahi‐Covalima. Ne’e hodi ajuda ekipa projetu SSD sira atu bele familiariza ho saida mak espera husi kolókiu ne’e no fo tempu hodi aprende Metodolójia. Ekipa ne’ebé fasilita kolókiu, dala barak partilha papel iha mesmu kolókiu. Komponente ida ne’ebé importante liu mak sesaun sobre reflesaun diaria. Ekipa tomak tur hamutuk no kada individual refleta sobre prosesu loron ohin nian kontinua ba étika de konduta no anota hela saida mak sira tenki hadia fali iha loron tuir mai. Prosesu reflesaun ne’e permite atu ekipa toma nia responsabilidade ba sira nia asaun (izemplu, ida‐idak tenki toma nota sobre frakéza ruma iha kolókiu) no hodi aprende hamutuk nu’udar grupu. Page 40 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
References 2007 Contract between Støttegruppen for East‐Timors Kvinner / Network for Norwegian and Timorese Women (SØTK / NET) and Alola Foundation 2008 Alola Foundation District Support Workér Program Project Mid‐Term Report Fundasaun Alola 2009 Application District Support Workérs ‐ Women’s Resource Centre Timor Leste GLO‐06/281‐30 Fundasaun Alola Buletin Fundasaun Alola Volume 2 Issue 12 February 2009 Fadnes, Gerd 2007 Prosjektbesøk på Øst‐Timor, 19. ‐ 24.nov 2007 Network for Norwegian and East Timorese Women. FÓKUS and NET Project Annual Report 2007 District Support Workérs ‐ Women’s Resource Centre Timor Leste GLO –05/ 274 Hobday K, Guterres, M.I, Wells Brown, T, 2008 Evaluation of the Work of the Alola Foundation’s Mother Support Groups Fundasaun Alola Howe, J 2009 Fundasaun Alola An Opportunity to promote traditional textile & baskétry arts of Timor‐Leste Fundasaun Alola and Threads of Life. Kløve‐Juuhl, Marta. date unknown Making a textile journey to East Timor. Network for Norwegian and East Timorese Women Mathisen , Bente Email correspondence 20 March 2009. Subject: Contract proposal Mathisen, Bente and Verdial, Alita 2009 Results Report 2007‐ 2008, for projects receiving support from Norad GLO‐06/281‐30 Fundasaun Alola and Network for Norwegian and East Timorese Women Mathisen, Bente and Bunning, Anne Contract between Støttegruppen for Øst‐Timors Kvinner / Network for Norwegian and Timorese Women (SØTK / NET) and Alola Fóundation for 2007 Mathisen, Bente, Skille‐Olsen,Kristin & Kløve‐Juuhl, Marta 2008 Report: Project‐visit Timor Leste: November 2‐11, 2008 Fundasaun Alola and Network for Norwegian and East Timorese Women Oliveira , J. Un‐dated Relatóriu Hakiak Manu Lokal iha 13 Distritu. Fundasaun Alola Oliveira , J.Un‐dated Relatóriu Implementasaun Projetu Segurança Aihan no Agricultura Faze ba‐
Dauluk nian iha Distritu Maliana no Aileu. Fundasaun Alola Page 41 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Annex 1: Ethics in Evaluations (Tetun language version) Based on Australia Government National and Medical Research Council 2005 Exploring what ethical research means Canberra Australia “Nanti Dulu dong.....” Étika iha Avaliasaun Saida mak Étika? Lia fuan ‘Étika’ nia definisaun hanesan ‘saida mak Ita fiar’ – no mos oinsa Ita nia hanoin, oinsa Ita nia hahalok Étika iha ligasaun ho diak/aat no mos justisa /laiha justisa. Tamba sa Étika importante bainhira Ita halo Avaliasaun? Avaliasaun ne’ebé involve ema sempre iha ligasaun ho Étika. Étika bele fó mata dalan ba avaliador hodi halo ‘peskisa avaliasaun’ ne’ebé seguro, ho respeito, responsavel (tanggung jawab) no qualidade aas. “La’o ho Étika durante avaliasaun” 1. Relasaun entre Avaliador ho Komunidade a. Iha relasaun entre Avaliador ho komunidade? Fiar malu? b. Avaliador iha respeitu ba protokolu no valór lokál? c. Avaliador fó tempu sufisiente ba komunidade ka ema bele involve 100%? 2. Hanoin “da‐uluk” a. Saida mak objetivu husi avaliasaun? b. Ema hatene tamba‐sa Ita atu halo avaliasaun? c. Ema presiza interpreter? Inklui lian‐lokal (kéta hanoin tetun/bahasa/port/eng deit!) d. Saida mak benefísiu ba partisipante husi avaliasaun? e. Saida mak benefísiu ba Alola husi avaliasaun? f. Saida mak risiko asosiadu ho avaliasaun nee? 3. Hanoin “lanjut” a. Métodu ne’ebé hili tuir kultura no mos nesesidade ema? b. Iha esplikasaun klaru ba partisipate kona‐bá métodu, prosesu no mos rezultadu? c. Oinsa data, rezultadu, entrevizauns, nst bele rai ho seguru? d. Data, rezultadu, entrevizauns dll atu rai ba tinan hira? e. Ba futuro, se mak bele asesu ba data avaliasaun nian (laos relatóriu maibe data) f. Se nian data husi avaliasaun? Komunidade ka partisipante iha direito asesu ka lae? g. OInsa rezultadu husi avaliasaun atu fahe ba públiku? h. Oinsa rezultadu husi avaliasaun atu fahe ba partisipante sira? 4. Gestaun Prosesu Avaliasaun Page 42 of 45
Avaliasaun
5.
6.
7.
8.
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
a. Iha opurtunidade rona hanoin ema ne’ebé involve durante prosesu avaliasaun? (Avaliador / peskisador / estaff/ partisipante /komunidade) b. Avaliasaun la’o tuir planu? Tempu sufisiente? c. Oinsa atu identifika difikudade ne’ebé hetan? Prosesu rezolve oinsa? d. Partisipante sira fó sira nia ‘lisensa’ atu hasai sira nia fóto, uza sira nia naran? e. Fóto ne’ebé hasai mostra ema ho dignidade no respeitu? f. Ema sufisiente involvidu? Se lae, sé tan mak presiza involve? g. Hetan obstaklu saida? Presiza halo mudansa ba planu avaliasaun? Analisa a. Oinsa atu analisa data ne’ebé iha? b. Iha opurtunidade ba komunidade sira halo analisa ka fó sira nia hanoin kona‐bá data ne’ebé iha? c. Partisipante sira konkorda ho analisa husi avaliador /estaff? d. Saida atu kontese se partisipante / komunidade la konkorda ho avaliador /estaff? Relatóriu a. Relatóriu saida atu produz husi avaliasaun? (hakérek, presentasaun, radio, CD, enkontru ho komunidade, workshop) b. Sé iha asesu ba relatóriu no tamba‐sá importante sira iha asesu? c. Sé atu involve fó komentáriu kona‐bá relatóriu? d. Saida mak Alola atu halo se partisipante ka komunidade “la satisfás” ho relatóriu? e. Oinsa Alola atu identifika, ka proteje identifikasaun, ema ne’ebé partisipa? f. Fóto ne’ebé usa, iha lisensa husi ema? g. Alola iha responsibilidade saida ba organisasaun/doador, produz relatoriu ida? Fahe Resultadu a. Presiza halo ‘avizu’ iha média? Tamba‐sa? b. Husi rekomendasaun, saida mak Alola atu halo? c. Oinsa bele garantia ‘fóllow‐up’ husi rekomendasaun? d. Ema ne’ebé importante simu resultadu? Oinsa atu komunika resultadu ba ema ne’e? Lisaun ne’ebé hetan a. Saida mak diak husi prosesu hala’o avaliasaun? b. Saida mak Ita aprende hamutuk? c. Saida mak Ita mesak aprende? d. Saida mak Ita bele hadia aban‐bain‐rua ho avaliasaun? Page 43 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Anexu 2: Ajenda Workshop ho Servidor Suporta Distritu sira (versaun língua Tetum) Avaliasaun Workshop SSD 1. Hahu’u a. Bem‐vindu husi Funsionáriu Alola b. Introdusaun Sarina / Lazaro /Elisa 2. Jogu a. Hau nia naran..hau gosta...Hau nia kolega.. 3. Avaliasaun a. Objetivu b. Prosesu c. Resultadu no aban‐bain‐rua 4. Atividade 1: Hau nia distritu kapás ba feto tamba .. 5. Atividade 2: Hau nia distritu dezafiu ba feto tamba... Group Work: 6. Atividade 3: SSD nia kna’ar kapás tamba ....SSD 7. Atividade 4: SSD hetan difikuldade hanesan ....(fó valór ba ida ne’ebé importante liu – ladu’un importante) 8. Ativiade 5: Hau nia vizaun (rekursu hotu) 9. Atividade 6: Hau nia vizaun (rekursu zero). Reflesaun Individuál 10. Survei SSD 11. Sumáriu 12. Final Page 44 of 45
Avaliasaun
Servidor Suporta Distritu/SSD
Projetu Sentru Rekursu ba Feto
Anexu 3: Survei ba Servidor Suporta Distritu (versaun língua Tetum nian) Distritu:______________________________ Fulan/tinan ne’ebé hahu hanesan DSW Tuir treinamentu saida durante tempo ne’ebé sai hanesan DSW? Fatin Kantor Dala hira tama ba kantor semana ida? Semana ida usa horas hira hodi halao knaar DSW? Desafio sai DSW iha Ita nia distritu saida? Ita nia Atividade saida ne’ebé han tempo mak‐barak hanesan DSW? Alola forte suporta DSW ho.... Alola fraku suporta DSW ho.... Tuir hau nia hanoin, tinan 1 ba oin, DSW bele .... Tuir hau nia hanoin, tinan 5 ba oin DSW bele...... Grupo ne’ebé besik ho DSW Grupo ne’ebé hasoru dala ruma Grupo ne’ebé susar atu hasoru malu Hanesan DSW, fó treinamentu saida tihaona? (se sidauk fó, hakérek deit sidauk) Iha hau nia distritu, feto sira haree mai DSW hanesan.... Iha hau nia distritu, mane sira haree mai DSW hanesan Komentario Fulan: Tinan: Loron 5 (Segunda too sexta) loron balun loron ida/semana ida Ladun tama kantor tuir neccesidade seluk Atensaun: Ne’e la’os medida original. Ne’e reduzidu tiha ona hodi bele inkluiiha Anexu. Page 45 of 45

Documentos relacionados

treinamentu kapasitasaun membro arte marsial iha distrito baucau

treinamentu kapasitasaun membro arte marsial iha distrito baucau Lá iha respeitu ba direitu moris no dignidade humana Lá iha penegasan hukum (hatun Lei lláá forte ba ida nebe komete krime) Julgamentu pú públiku AM hanesan problema nia hun AM lá iha akompañ akomp...

Leia mais

humanitarian update timor-leste

humanitarian update timor-leste ne’e sai hanesan dezafiu boot ida. Husi perspetivu operasional, fatin sira tuir mai mak disponivel: Becora I no II (kuartu 19) no Tasi Tolu (kuartu 75). Tabela iha okos hatudu númeru okupasaun agor...

Leia mais

humanitarian update timor-leste

humanitarian update timor-leste Ekipa diálogu adisional ida selesionadu ona ba Baucau, nebe sei kobre atividade sira iha distritu no mos distritu Viqueque no Lautem; sira sei komesa servisu bainhira ekipamentu nebe sira presiza k...

Leia mais

pnds relatoriu nacional

pnds relatoriu nacional Atu atinji metas planu ne’e nian, governu Timor-Leste dezenvolve ona programas dezentralizadu foun nebe’e foka ba dezenvolvimentu lokal iha nivel komunidade iha sukus no aldeas. Planu ne’e mos pres...

Leia mais

RelatóRiu anuál - Alola Foundation

RelatóRiu anuál - Alola Foundation Tinan 2012 ne’e sai nu’udar tinan ida ne’ebé importante no memorável, tantu ba Timor-Leste nune’e mos ba Fundasaun Alola, ne’ebé marka hamutuk ho aniversáriu independensia nasional nian ba dala san...

Leia mais