relatóriu - Comissão Anti-Corrupção | Komisaun Anti
Transcrição
2º Workshop ho Tema: Fortifika Desempeñu Funsionáriu Alfándega no Reseitas atu Minimiza Risku sirak iha Korrupsaun COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO RELATÓRIU WORKSHOP DARUAK IHA DIRESAUN-JERÁL RESEITAS NO ALFÁNDEGA, MINISTÉRIU FINANSAS Loron 28 fulan-Juñu 2011 DIRESAUN PREVENSAUN SETÓR PÚBLIKU Rua DR. Sérgio Víeira de Melo, Nº. 7, Farol, Díli, Timor Leste Telp (+670) 3331329/3331382, E-mail : [email protected] 1 Lia-fuan Ba Dala Uluk Dala ida-tan hodi naran Komisaun no Diresaun Prevensaun la haluha hato’o obrigadu wain ba Komisáriu, Adjuntu EKP no pesoál tomak CAC nian no mós ba Ministra no Vise iha Ministériu Finansas ho Xefia sira iha Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega nian ne’ebé hatudu vontade boot no esforsu tomak ba dala ida-tan hodi servisu hamotuk ba realiza 2º workshop ida ne’e, sai susesu no iha signifikadu boot. Komisaun liu hosi Diresaun Prevensaun iha Setór Públiku sei realiza koordenasaun tuir pontu ka rekomendasaun sirak ne’ebé hasai hosi workshop ne’e, hodi nunee bele fó esperansa ba servisu diak no kualidade iha futuru nian. Atividade ba workshop hanesan ne’e, halao tuir misaun CAC nian ne’ebé estipula iha artigu haat (4) Dekretu-Lei Nº. 8/2009. Misaun ne’e fahe ba parte rua, Prevensaun Kriminál no Investigasaun Kriminál. Iha parte prevensaun nian Komisaun destaka ba área rua (2) importante: área prevensaun iha setór públiku no área edukasaun, kampaña no perkiza ne’ebé lao tuir ninia planu asaun 2011 nian. Workshop ba 2º faze ne’e, hatudu ona pasu konkretu ba papel CAC nian iha instituisaun Estadu nian no iha esperansa boot katak 2º workshop ne’e bele fó ona ninia implikasaun pozitivu ba funsionáriu tomak iha diresaun-jerál ba reseitas no alfándega nian. Komisaun senti onra tamba antusiasme boot iha diskusaun, hatudu vontade no esperansa atu hadia duni buat ruma iha diresaun nia laran. Tantu hatudu ona hosi 1º workshop no 2º. Relatóriu ne’ebé fó sai iha ne’e, halibur hotu-hotu nia perspektiva liu hosi aprezentasaun matéria hosi palestrante sira no diskusaun grupu haat nian. Pontu sirak ne’e sei sai hanesan indikador ba CAC hodi akompaña dezempeñu funsionáriu nian ba halao sira nia servisu lorloron nian atu prevene hahalok korrupsaun. Obrigadu ba hotu-hotu nia kontribuisaun. CAC, loron 12 fulan-Jullu 2011 Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun i 2º Workshop Ekipa Komisaun Organizadora ba Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas Loron 28 fulan-Juñu tinan 2011 Responsável Másimu : Komisáriu Adérito de Jesus Soares Koordenador Jerál : Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun Manuel C.C. Bucar C. Real Koordenador : Diretór Prevensaun João Bosco Soares Ekipa Téknika no Administrasaun : a. Ofisiál Prevensaun - Abrão José Freitas - Antonino da Cruz - Aniceto C. X. Filipe b. Ofisiál Finansas - Carlos Bento Mau Bere - Maria da Costa Belo c. Ofisiál Logístika - Roberto Carlos d. Ofisiál Rekursu Humanu - Maria Asvia B. Correia e. Ofisiál IT -António Maia Barros ii Índise Lia-fuan ba dala uluk i Ekipa Komisaun Organizadora ii Índise iii Rezumu iv A. Introdusaun 1 B. Baze Legál 1 C. Objetivu ba 2º workshop 2 D. Aprezentasaun matéria 2 1. Palestra hosi Vise-Ministru Finansas 2 2. Palestra hosi Komisáriu 4 3. Rezumu kona-ba 1º workshop hosi Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun 9 E. Matéria diskusaun grupu ba 2º workshop 12 F. Rezultadu Diskusaun Grupu 13 1. Grupu I 13 2. Grupu II 14 3. Grupu III 15 4. Grupu IV 16 G. H. Reflesaun Sirak 17 1. Diretór-Jerál Reseitas no Alfándega 17 2. Diretora Nasionál Alfándega 18 3. Diretór Impostu Doméstiku 20 Lia Badak Taka Workshop 21 Komisáriu 21 I. Konkluzaun 23 J. Rekomendasaun 24 K Lista Partisipante Funsionáriu Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega 25 iii Rezumu Workshop ba daruak ne’e realiza nafatin ho Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas ho tema jerál “Fortificar o Desempenho dos Funsionários de Alfándega e Reseitas para Minimizar os Riscos da Corrupção”. Iha 2º workshop ne’e Vise-Ministru núdar primeiro palestrante hateten katak ohin ne’e eventu ida importante tamba depois de sorumutu iha fulan ida liu ba, loron 17 fulan-Maiu 2011, katak rezultadu ne’ebé mak mósu, hakerek sistemátiku teb-tebes iha relatóriu ne’e, hanoin ida ne’e, bele dehan katak esforsu boot ida ne’ebé mak durante ne’e CAC halao. Iha segunda aprezentasaun, Komisáriu CAC, hatoo intervensaun katak ohin ita hotu-hotu la halao servisu iha idaidak nia fatin, mas mai tuir workshop ne’e parte ida importante atu hasa’e ita nia responsabilidade no dever servi ho kualidade iha servisu. Ohin ita atu tur hamutuk fó hanoin ba malu hodi hakat ba oin, hodi hadia sistema sirak ne’ebé mak ita servisu ba dadaun. Aprezentasaun ne’e atu lori deit tama ba diskusaun ne’ebé mak orsida ita boot sira tamaba, hakarak hahu uluk hodi update oituan informsaun en-jerál kona-ba prosesu tinan ida ne’e nian, liu-liu saida mak ita dehan “Avaliasaun kona-ba Konvensaun Anti-Korrupsaun ne’ebé mak ratifika tinan tolu kotuk ba, Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC), fulan-Dezembru tinan 2008. Tama iha prosesu ne’ebé mak ita atu diskuti dadaun, liu-liu kona-ba konvensaun ne’e iha parte boot ida mak koalia kona-ba Asaun Prevensaun. Dala ida tan hakarak dezafia públiku, dezafia maluk barak ona iha fatin barabarak, dehan kombate korrupsaun ne’e laos investigasaun deit, kombate korrupsaun ne’e la sinonimu ho halo deit investigasaun, hatama ema ba kadeia. Ida ne’e mak iha ita nia sosiedade laran, dala barak ita lakohi fó atensaun ba aspetu Prevensaun, ema hotu-hotu koalia kona-ba kombate korrupsaun, sira husu deit ba CAC, agora kazu hirak ona, investiga hirak ona, hatama ema hirak ba kadeia ona. Ida ne’e (prevensaun) refleta ita nia konseitu ne’ebé mak boot liu atu hare kona-ba oinsa ita nia esforsu kombate korrupsaun. Iha enseramentu, Diretór-Jerál Reseitas no Alfándega, nia komentáriu, agradese ba Komisáriu no Komisáriu Adjuntu sira, bele disponibilija workshop daruak ne’e, atu nune’e bele hare no atu hadia duni prosedimentu, atu hadia duni hahalok ne’ebé durante ne’e iha persepsaun husi públiku ba alfándega no husi Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega hakarak duni koopera ho CAC atu nune’e iha prevensaun ba kombate korrupsaun bele lao efikaz. iv RELATÓRIU WORKSHOP BA DARUAK IHA DIRESAUN RESEITAS NO ALFÁNDEGA, MINISTÉRIU FINANSAS A. INTRODUSAUN Kompeténsia Comissão Anti-Corrupção nian estipula iha artigu 5.º, pontu 1, alinea c “fó hanoin (akonsella) kualkér Instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian”. Bazeia ba inkumbénsia ida ne’e Comissão AntiCorrupção hamotuk ho Ministériu Finansas realiza kontinuasaun workshop ba daruak ne’ebé akomoda partisipante hamutuk 47 hosi nível diretór jerál, diretór nasionál, xefe departamentu ho xefe seksaun hosi Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas. Workshop ne’e ho tema hanesan workshop dahuluk “Fortificar o Desempenho dos Funcionários de Alfándega e Receitas para Minimizar os Riscos da Corrupção”. Liu hosi eventu ida ne’e Diresaun Prevensaun, núdar komisaun organizadora fó apoiu másimu ba diskusaun ida klean no refleta liu ba pontus prinsipáis, métodu no estratégika oinsa prevene no kombate korrupsaun iha Diresaun-Jerál ne’e. Workshop ne’e realiza tuir termus referénsia, númeru ofísiu: 19/C.Adj-P/VI/2011, loron 28 fulan-Juñu. B. BAZE LEGÁL Iha 2º workshop ne’e palestrante ho partisipante sira fó nia hanoin bazeia ba implementasaun lei CAC no lei kódigu penál no prosesu penál ne’ebé iha relasaun ho krimes korrupsaun mak hanesan: Lei CAC No.8/2009 iha loron 15 fulan-Jullu; Kodigu Penál, Dekretu-Lei No. 19/2009 iha loron 8 fulan-Abril; Kodigu Prosesu Penál, Dekretu lei-Lei No. 13/2005 iha loron 1 fulan-Dezembru. 1 C. OBJETIVU 2º WORKSHOP Objetivu ba workshop ne’e Comissão Anti-Corrupção hakarak: 1. Fó koñesementu ba funsionáriu públiku DGRA sira hotu kona-ba Lei CAC nian no dokumentu legál sirak seluk ne’ebé relasiona ho prosedementu Diresaun-Jerál Alfándega no Reseitas, Ministériu Finansas. 2. Transforma rezultadu servisu grupu nian iha 1º workshop ba planu asaun ne’ebé sai nudar mata-dalan ba kombate korrupsaun iha futuru. 3. Hato’o informasaun regular iha trimestrál no semestrál ba CAC. 4. Hetan informasaun ne’ebé mak adekuada kona-ba sistema prosedementu kobransa reseitas ba Estadu. 5. Hadia metódu kontrulu ida efikáz no efetivu iha servisu alfándega no reseitas atu hamenus risku korrupsaun. Figura 01: Partisipantes workshop hosi Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándegas D. APREZENTASAUN MATÉRIA 1. Palestra hosi Vise-Ministru Finansas Hotoo laran haksolok no mós kontenti ba diretór-jerál, diretór nasionál, xefe departentu sira no imi hotu ne’ebé mak ohin loron bele mai marka prezensa iha eventu ida ne’e, uluk nanain hakarak hato’o diskulpa tamba afinál orseik hau aseita tiha atu mai abertura iha fatin ida ne’e, maibe infelizmente UNICEF mós marka tiha ajenda ba Ministra, tamba laiha, hau tenki reprezenta ba abertura. Tamba ne’e, mak hau sempre dehan katak hau bele sai hanesan pemadam kebakaran (bombeiros) halai tun halai 2 sa’e, ahi iha ne’ebé hau tenki ser halai tun sa’e, mais prontu, ida ne’e mak hanesan servisu ba ita nian hotu. Ita bele hateten katak ohin ne’e eventu ida importante tamba depois de ita nia sorumutu iha fulan ida liu ba, loron 17 fulan-Maiu 2011, iha rezultadu ne’ebé mak mósu hakerek sistemátiku teb-tebes iha relatóriu ne’e, bele dehan katak esforsu boot ida ne’ebé mak durante ne’e CAC halo, para ita bele iha konsiénsia kona-ba lalaok servisu ninian atu ses hosi korrupsaun. No mós bele dehan katak ho limitasaun númeru partisipante, liu-liu iha level senior ba leten tuir funsaun públika, ida ne’e hanesan oportunidade ida diak teb-tebes para atu bele lori hotu-hotu atu diskuti klean liutan kona-ba rekomendasaun sirak ne’ebé mak fó sai ona para mais ou menus iha futuru ne’e, asaun saida mak ita bele konkretiza para hodi nune’e bele evita lalaok kona-ba korrupsaun nian. Nunee, hanesan ministériu ne’ebé mak iha funsaun para atu kordena liñas miniteriál hotu-hotu iha parte ezekusaun orsamentu no mós iha reseitas ninian, bele mós tau netik hanoin ruma ne’ebé mak importante para ita bele ses-an hosi korrupsaun. Figura 02: Palestra hosi Vise-Ministru, Sr. Rui Hanjam Iha parte seluk, hakarak hato’o katak, hare mós iha pontu ida oinsa atu bele hadia funsionáriu públiku liu-liu ba reseitas no alfándega ninia nível salariál para kuandu buat ne’e aplika loloos ona, bele aplika mós hanesan kódigu konduta ka buat ne’ebé mak ita aseita para atu implementa. Mós hatete katak prontu, imi funsionáriu sira, Estadu fó osan hanesan ne’e, mais mak ne’e, funsionáriu ida labele involve iha 3 korrupsaun, se involve karik, iha ne’e pasiénsia tamba ne’e ita tenki tuir regras ne’ebé mak ita tau, ita tenki ser kumpri. Ho hanoin ida ne’e, hakarak hato’o no mós koalia tiha ona iha Konsellu-Ministru kuandu Komisáriu ho Adjuntu Komisáriu ba halo aprezentasaun iha ne’eba, hanesan Vise-Ministru, hein hela CAC ninia relatóriu para atu bele kaer hanesan baze ida para se dehan katak melloria kondisaun ba nível salariál ba DG Reseitas no Alfándega ninia ne’e importante. Bazeia ba ida ne’e mós, nudar Vise bele lori fila fali aprezentasaun ida ne’ebé mak uluk pendenti tiha hela tamba iha intervensaun hosi Komisaun Funsaun Públika tamba asuntu ne’e bele fó impaktu fali ba ministériu sirak seluk. Ho relatótriu ne’e, iha razaun forte atu aprezenta fali ba Konsellu-Ministru hodi kria diskusaun profunda oinsa bele fó rejime espesiál salariál ba DG ne’e, tamba nia hanesan diresaun prinsipál ida fó reseitas ba nasaun no evita hodi la monu ba risku ka hahalok korrupsaun. Ikus liu, hakarak hatoo katak diskusaun ba ohin loron ne’e bele sai hanesan diskusaun ida ke detailladu no bele mosu ho rekomendasun sirak ne’ebé mak ita bele implementa hodi nune’e bele hadia instituisaun Ministériu Finansas, liuliu iha DG Reseitas no Alfándegas, hodi nune’e ema hotu-hotu kuandu mai iha servisu fatin, reseitas no alfándegas, ema hotu-hotu sei respeita, ema hotu-hotu sei hakruk ba ita nia servisu, tamba ita fó atendimentu ne’ebé diak. 2. Palestra hosi Komisáriu Iha palestra ne’e ho tópiku kona-ba “Oinsa koordensaun diak entre CAC ho Instituisaun Estadu sirak seluk”. Iha intervensaun ne’e, Komisáriu hatete katak, ita hotu-hotu ohin hapara servisu lubuk ida hodi mai iha ne’e, mas ida ne’e, mós, parte ida hosi ita nia servisu, atu tur hamutuk fó hanoin ba malu hodi hakat ba oin hodi hadia sistema sirak ne’ebé mak ita servisu ba dadaun; Iha aprezentasaun ne’e, atu lori deit tama ba diskusaun ne’ebé mak orsida ita boot sira liu-ba. Hakarak hahu uluk hodi update oituan informsaun en-jerál kona-ba prosesu tinan ida ne’e nian, liu-liu saida mak ita bolu dehan “Avaliasaun kona-ba Konvensaun Anti-Korrupsaun ne’ebé mak ita ratifika tinan tolu kotuk ba, ratifika UNCAC ne’e iha fulan-Dezembru 2008. CAC foin primeira-vez partisipa iha Viana, Austria ho naran “Implametation Review Club ka grupu kona-ba reviu ka avaliasaun ba konvensaun ne’e. Iha partisipasaun ne’e, 4 Komisáriu mak representa Estadu Timor-Leste. Iha fatin sekretariadu ONU nian, partisipa mós represetante hosi Estadu hotu-hotu, ne’ebé mak sai membru ba konvensaun ne’e. Objetivu ba enkontru ne’e, atu halo avaliasaun ba nasaun sirak ne’ebé mak ratifika ona konvensaun ne’e. Liuliu ba Timor-Leste, ita bele husu atu hadia dala ida tan, entaun iha tinan kotuk podia mai halo ona avaliasaun ba ita, mas Governu Timor-Leste rasik mak momentu ne’e liu hosi Comissão Anti-Corrupção husu atu hadia tiha prosesu avaliasaun ba tinan ida ne’e. Konsellu-Ministru iha tinan ida ne’e desidi CAC hanesan vokál point ba asuntu sirak ne’ebé mak iha relasaun ho konvensaun ne’ebé mak ita ratifika. Prosesu avaliasaun ne’e sei lao iha tinan ida ne’e. Ba avaliasaun ne’e, liu hosi dada rifa, iha nasaun rua mak mai halo avaliasaun mai Timor-Leste, mak nasaun Namibia, Kontinente Afrika ho Fizi, Pasífiku, atu hare oinsa ita nia “Implemetasaun kona-ba konvensaun ne’e. Métodu halo avalaiasaun ne’e diferente ho avaliasaun sirak seluk, por-ezemplu konvensaun Internasionál kona-ba direitus sivil polítiku, konvensaun kona-ba direitu labarik nian, ita mak prepara relatóriu depois lori ba hato’o iha Zenebra. Figura 03: Aprezentasaun hosi Komisáriu Sr. Adérito de Jesus Soares 5 Agora ida ne’e, nasaun rua ne’e mai halo avaliasaun mai ita “oinsa ita implementa konvensaun ne’e” antes sira mai halo avaliasaun ba ita nia implementasaun konvensaun ne’e, ita prepara saida mak ita dehan “Self assessment cheklist” hanoin maluk sira iha reseitas no alfándega mós tuir konferénsia ne’ebé mak CAC organiza iha fulan-Marsu 2011. Iha konferénsia ne’e, fó formasaun oituan kona-ba self assessment cheklist, ne’ebé mak uza sistema software ida ne’ebé mak ita tenke responde pergunta lubuk ida, karik iha pergunta balun iha relasaun ho reseitas no alfándega nia servisu ho diresaun sirak seluk nia servisu, sira bele husu kona-ba lei ka implementsaun lei ne’ebé ita nia rasik. Ida ne’e, ita tenke responde liu hosi software ne’e, depois mak ita manda software ne’e ba Sekretariadu ONU nian iha Viana. Depois avaliador sira hosi Namibia ho Fizi sei estuda dokumentu ne’ebé mak ita haruka, entaun iha fulan-Outobru tinan ida ne’e, sira sei hakat mai Timor-Leste hasoru ita atu klarifika kona-ba ita nia resposta sirak ne’ebé mak ita tau iha software ne’e. Iha semana kotuk fulan Juñu, Komisáriu ho Adjuntu halo aprezentasaun iha KonselluMinistru esplika kona-ba prosesu ne’e, prosesu tuir mai hosi konvensaun ne’e mak ita dehan Conference of State Parties, konferénsia ne’ebé mak sei halo iha nasaun Maroko, Afrika Norte iha fulan-Outubru. Iha proposta ba Konsellu-Ministru para ida ne’e tenke sai hanesan “Desizaun ida hosi Konsellu-Ministru hodi bele delega ekipa ida representa ita nia Estadu atu ba tuir konferénsia ida ne’e.” Iha Viena, Austria ne’e, Komisáriu mesak deit mak representa, maibe nasaun seluk-seluk mai ho nia delegasaun boot, balun too nain sanulu, balun nain sanulu resin lima. Avaliasaun ne’e, tama iha prosesu ne’ebé mak ita atu diskuti dadaun liu-liu kona-ba konvensaun ne’e iha parte boot ida mak koalia kona-ba Asaun Prevensaun. Dala ida tan, hanesan Komisáriu dezafia públiku, dezafia maluk barak ona iha fatin bara-barak dehan “kombate korrupsaun” ne’e laos investigasaun deit, kombate korrupsaun ne’e la sinónimu deit ho halo investigasaun. Ita hatama ema ba kadeia, ida ne’e mak sai atensaun iha ita nia sosiedade laran, dala barak ita lakohi fó atensaun ba aspetu Prevensaun. Ema hotu-hotu koalia kona-ba kombate korrupsaun, sira husu deit ba CAC, agora kaer kazu hira ona? Investiga ema hira ona? Hatama ema hira ona ba kadeia? Ida ne’e refleta ita nia konseitu ne’ebé mak boot-liu atu hare kona-ba oinsa ita nia esforsu kombate korrupsaun, nune’e mak ita hotu-hotu tur hamutuk iha fulan 6 kotuk liu hosi ami nia enkontru ho Sra. Ministra ho Vise-Ministru atu koalia kona-ba asaun prevensaun, ida ne’e faze ida importante tebes. Ida ne’e CAC fiar bele sai modelu ida ba entidade sira seluk. Workshop ne’e hanesan orgullu boot ida ba ita nia esforsu hamutuk no rezultadu bele sai modelu ida ne’ebé mak entidade sira seluk bele replika fali hosi ita nia aprosimasaun ne’ebé mak ita hare dadaun ba oin. Serteja, agora hanoin took saida mak ita atu hare ba oin hamutuk, iha tempu kotuk ita koalia barak ona kona-ba kontiúdu saida mak korrupsaun. Iha estudu ida ne’ebé mak Asia foundation halo, iha sira nia aprezentasaun dehan maluk funsionáriu balun nia koiñesimentu kona-ba rejime legais sirak ne’e ladun klean; ida ne’e bele sai rekomendasaun ne’ebé Komisaun bele hola inisiativa nafatin kolabora ho ita boot sira, ita bele halo nafatin prosesu diszeminasaun informsaun ba maluk sira ne’ebé mak ladun iha kompreensaun kona-ba rejime legál sirak ne’ebé mak iha dadaun iha ita nia rain, liu-liu mak relasina ho ita nia servisu. Ne’e parte ida deit, ita mós bele hanoin iha parte seluk tan, Komisaun hamutuk ho ita boot sira, ita bele implementa iha fulan hirak mai, hakat ba oin, sei bele koalia hamutuk nafatin kona-ba buat sirak ne’e. Serteja, ita boot sira mós koalia kona-ba kódigu konduta ne’ebé mak sei iha prosesu nia laran, Komisaun bele oferese atu fasilita nafatin diskursaun kona-ba kódigu konduta mak ita boot sira hakarak hare ba oin. Iha semana kotuk ita mós koalia asuntu balun hanesan Decalration of Arusha, Diretór-jerál husu para ita mós halo panfletu kiik-oan, materia ruma ne’ebé mak ita bele esplika kona-ba prosedur sirak ne’ebé mak lao dadaun. CAC planeia, dahuluk konsentra ba DG reseitas no alfándega, atu bele hare hamutuk oinsa ita bele implementa rekomendasaun balun ne’ebé mak konkretu, hodi halao ba oin. Iha Vise-Ministru nia aprezentasaun koalia kona-ba oinsa iha rekomendasaun atu hadia rejime salariál funsionáriu sira nian, no iha aprezentasaun CAC nian iha Konsellu.Ministru, Premeiru-Ministru rasik aponta kona-ba asuntu salarial ne’e. Atualmente, funsionáriu ida atu moris ho saláriu $100, $150 ka $200 ho nia oan karik 5 ka 6, sustenta-tan familia sirak seluk, ida ne’e hotu-hotu hatene katak funsionáriu sira ne’e infrenta hela situasaun ida ke todan ka difísil. Hare ba situasaun hanesan ne’e, Komisaun toma konsiderasaun ba asuntu ne’e hodi diskute ho ita-boot sira nia lideransa másimu iha ita boot sira nia diresaun. Ami mós hakarak halo análize didiak ida hamosu rekomendasaun ruma atu hare kona-ba asuntu ida ne’e. 7 CAC nia aprezentasaun iha Konsellu-Ministru, Komisáriu levanta kestaun ida ne’e tanba ita imajina ita nia funsionáriu públiku agora kuaze 13 mil ne’e, agora dadaun halo prosesu atu sai permananente hotu, entaun sei iha impaktu oituan wainhira iha tinan oin karik ita kria munisípiu depois tama iha elisaun ne’e sei estende tan funsionáriu, mas estabelese ho númeru ida menus hosi 30 mil funsionáriu públiku no bele mantein nafatin ona. Importante mak hasa’e deit sira nia kualidade, hadia sistema no mós hadia ema nia rejime salariál. Importante mak kria rejime funsionáriu públiku ne’ebé mak naton, forte no efikáz. Lalika halo hanesan Indonesia nia tempu, funsionáriu barak liu, funsionáriu nia produktividade kikuan tebes. Liu hosi 2º workshop ne’e, CAC sei hasoru fali Sra. Ministra no Sr. Vise-Finansas atu koalia kona-ba asuntu ne’e. Rekomendasaun sirak atu hatoo sei halo kombinasaun, balun ita ezije duni ba funsionáriu sira atu hatudu sira nia servisu, mas ita mós konsidera asuntu ida ne’e sei halo análize para hatoo ho rekomendasaun ida ke diak. Ida ne’e sei halo kordenasaun ida ke-diak ho Vise-Ministru ne’ebé mak tau matan kona-ba asuntu ne’e. Lia-fuan ida koalia kona-ba transparénsia, ida ne’e mós bele dezafia ita nia an, iha 1º workshop mensiona mós kona-ba asuntu ne’e no diskute oituan ho Sr. DGRA atu bele hanoin hamutuk por-ezmplu, kria buildboard (kuadru) iha diresaun alfándega ne’ebé mak bele fó informasaun ba públiku katak iha fulan ida ne’e nia laran ka semana ida nia laran, serteja, tenki sukat ho enerjia ba halo buat ne’e, katak iha kontentor A, B ka C tama iha portu. Buat ne’e realiza, CAC sei konvida Sr. Premeiru-Ministru atu simbolikamente loke atu hatudu ba públiku dehan ita avansu ho prosesu ida hanesan ne’e. Ida ne’e hanesan hanoin ida mai hosi diskusaun fulan kotuk. Ba tempu ida ne’e bele diskute didiak-tan oinsa koordenasaun entre diresaun sirak ne’e ho CAC para diskute oinsa bele kria mekanismu koordensaun ida ke diak liu-tan. Hanesan Komisáriu, hakarak soe mós ba meja hanoin ida karik depois workshop ida ne’e, bele kria ekipa koordenasaun ida ne’ebé kompostu hosi Komisáriu Adjuntu Prevensaun, Diretór Prevensaun hamutuk ho DGRA inklui mós diretór nasionál sira hotu hosi reseitas no alfándega, hanesan ekipa koordenasaun ida ba halao 8 rekomendasaun sirak ne’e. Hosi faze ida ne’e, ita hakbesik ba koalia ho Sra. Ministra ho Sr. Vise-Ministru. Objetivu ba atividade ne’e hakarak hamosu pasu konkretu ruma atu bele implementa iha servisu nian ba oin. Workshop ne’e, atu kria diskusaun ida klean tuir nesesidade no sei diszemina informasaun ba funsionáriu sira ne’ebé mak iha diresaun-jerál ne’e mak ladun hetan informasaun kompleta. Komisaun bele koordena nafatin ho DGRA oinsa bele kontinua fó formasaun ba funsionáriu alfándega sira iha fatin sirak seluk. Maluk sira ida ne’e ideia jerál ne’ebé mak hakarak hatoo ba diresaun-jerál ne’e atu diskute hamutuk hodi hare saida mak ita bele halo hamutuk hodi prevene korrupsaun no bele kria sistema ida diak ne’ebé mak ita bele oferese ba Estadu ida ne’e. Diresaun-jerál ne’e nia servisu barak mas CAC iha esperansa atu bele fó liman ba malu, hatudu duni ba públiku hodi kria duni sistema Estadu ida servi duni ba povu. Nudar Komisáriu, dezafia tan diresaun-jerál ne’e katak liu hosi workshop ne’e, hamosu kolaborasaun entre CAC ho diresaun-jerál ne’e atu sai hanesan modelu ida ke bele aplika ba identidade instituisaun sirak seluk. Ho nune’e, workshop ne’e bele mosu duni rekomendasaun ne’ebé mak diak ba instituisaun ida ne’e. 3. Rezumu kona-ba 1º Workshop hosi Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun Tuir misaun CAC nian iha área prevensaun, konsta iha pontu 1, alinea c, artigu 50 katak lei ne’e fó kompeténsia ba CAC atu “Fó hanoin (akonsella) kualkér Instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian”. Lia fuan fó hanoin ka akonsella, katak CAC halo planu adekuadu iha área prevensaun nian iha setór públiku liu hosi atividade sirak hanesan workshop, monitorizasaun, inspesaun, análize dokumentu administrasaun no finansas, análize diploma legál sirak, no sst. Bazeia ba mandatu ka misaun ne’e, Diresaun Prevensaun iha Setór Públiku iha nia planu asaun 2011, estabelese programa “garantir a efectividade da prevenção no Sector Público” ho nia tipu atividade hanesan temi tiha ona. Liu hosi atividade 1º workshop uluk ne’e, Komisaun foti tema jerál “Fortificar o Desempenho dos Funcionários de Alfândega e Receitas para Minimizar os Riscos da Corrupção”. No tema jerál ne’e kontinua mantein nafatin iha 2º workshop ne’e. 9 Figura 04: Aprezentasaun Rezumu 1.º Workshop hosi Komisáriu Adjuntu Prevensaun Workshop dahuluk, eskolla diresaun-jerál ne’e iha Ministériu Finansas, laos tamba intrepretasaun negativa, maibe hanesan parte dahuluk hosi workshop ministeriál nian no atividade hanesan ne’e sei realize mós iha ministériu sirak seluk. Ita hotu-hotu hatene katak Diresaun-Jerál nia servisu importante no sentrál tebtebes iha Ministériu. Diresaun-Jerál ne’e mak kontrola sasán merkadoria tama no sai iha teritóriu nasionál no fó reseitas impostu ba Estadu. Risku boot ba diresaun-jerál ne’e, enkuantu sasán merkadoria tama sai, bele mós mósu, hanesan dadus iha mundu internasionál hatudu katak país sirak seluk preokupa makas ho trafiku ilísitu ba droga nian, kilat ilegal, revista pornografia nsst. Atu hateten katak, realizasaun actividade ho diresaun-jerál ne’e sei halao to’o fulanDezembru tinan ida ne’e. Iha palestra nian, Komisáriu CAC hanesan 1º orador, esplika korrupsaun tuir lei CAC nian ne’ebé difini iha tipu oi-oin hanesan korrupsaun pasivu aktu ilísitu, pasivu aktu lísitu, korrupsaun ativu, abuzu poder no sst. Atu kombate korrupsaun ho tipu oi-oin ne’e laos CAC nian knaar mesak deit maibe sai hanesan “Movimentu Nasionál” katak instituisaun Estadu ho sosiedade sivil tomak tenke esforsu hamutuk hodi halo asaun prevensaun no kombate korrupsaun. Estudu barak hatudu katak kombate korrupsaun ne’e lato’o, se ita halo investigasaun deit, maibe ita tenke esforsa an hodi halo prevensaun inklui edukasaun, kampaña no peskiza. Iha segunda sesaun hosi Vise-Ministru Finansas, nia hatete katak korrupsaun ne’e akontese iha paíz barak iha mundu, inklui mós paíz balun ne’ebé mak adiantadu ona mós sei hasoru dezafiu ida ne’e, maibe paíz ne’ebé mak halo korrupsaun makas 10 sempre iha ninia gap entre ema kiak no riku ne’e bo’ot tebes no ida ne’e bele atraza prosesu dezenvolvimentu iha nasaun nia laran. Vise mós destaka katak diresaun reseitas no alfándega sai núdar “lahan basah” no hamósu tentativa barak atu halo korrupsaun, tan ne’e mak Ministériu Finansas koko atu estabelese sistema, regras no prosedementu atu evita no minimiza atu la bele monu-ba tentasaun korrupsaun. Tuir oradora hosi parte igreja nian Sra. Madre Esmeralda aprezenta ho tema: “Ética e Morál dos funçionários na Prevenção a Corrupção” hatete katak núdar Timor-oan tenke iha sentimentu hanesan Timor-oan, ita tenke ekilibradu iha ita nia moris loronloron, iha ita nia responsabilidade atu halo buat ruma atu sai realidade hodi bele prevene korrupsaun, nunee mós hosi aprezentasaun Diretór Jerál Reseitas no Alfándega, katak diresaun ne’e mak hatama reseitas ba Estadu atu nune’e governu bele halo dezenvolvementu nasionál ne’ebé governu planeia tiha ona no fó protesaun ba fronteiras, halo kontrolu ba fronteira no teritóriu nasionál tomak. Asesór Jurídiku ba Diresaun Reseitas Sr. Roger Maguire hare krime liga ho kódigu penál, hanesan artigu 303, 304, 305 nsst no indika mós ba Regulamentu UNTAET 2000/18. Iha parte seluk Asesór Jurídiku ba Diresaun Reseitas Petrolíferu, Sr. Bobby hate katak Diresaun Nasionál Reseitas Petrolíferu halao determinasaun GDP ba nasaun Timor-Leste kona-ba kobransa reseitas. Iha diresaun ne’e la iha posibilidade ba funsionáriu sira atu halo Korrupsaun tamba funsionáriu sira la direitamente simu osan hosi kontribuinte sira, bele hateten katak dirasun ida ne’e difísil ba funsionáriu atu halo Korrupsaun. Diresaun ne’e mós hare no avalia dokumentu kompañia hanesan Conoco Philips hodi hatene iha iregularidade ka lae ne’ebé bele afeta ba korrupsaun. Estadus Unidus Amerika iha interese boot ba hare korrupsaun iha kompañia sirak nian ne’ebé halo explorasaun minarai iha rai seluk hanesan iha tasi Timor. Diresaun ne’e la toma konta ba taxa ne’ebé ho montante kiik maibe toma konta ba taxa ho investimentu bo’ot. Importante mak iha jestaun ne’ebé loloos no diak hodi jere reseitas rai ida nee nian. Tansa mak buat nee importante, parte ida tan kompañia Conoco Philips ne’ebé hanesan investor minarai ne’ebé boot iha ita nia rai Timor-Leste. 11 Iha sesaun lokraik nian halao diskusaun grupu ne’ebé kria grupu 4, ho tema: 1. Korrupsaun ne’e saida? 2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun? 3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun? 4. Saida maka diak para kombate korrupsaun? E. MATÉRIA DISKUSAUN GRUPU BA 2º WORKSHOP Tama iha sesaun diskusaun grupu, Komisariu Adjuntu Bucar akresenta liu tan objetivu ba diskusaun ne’e importante tebes, katak materia hirak ne’e sei fó hanoin ba ita tomak oinsa prevene no kombate korrupsaun iha ita nia instituisaun no entidade Estadu nian sirak seluk, tamba ne’e mak husu ba partisipante sira tenke fó ita boot sira nia hanoin ida ke konstrutivu no responsivu. Figura 05 : Atividade Diskusaun grupu iha segundu workshop Partisipante sira iha workshop ne’e fahe ba grupu hát (4): A, B, C ho D no ema (mais ou menus) nain sanulu resin rua (12) kada grupu, ne’ebé mai hosi Diresaun Alfándega, Diresaun Receitas no Diresaun Reseitas Petrolíferu ho apoius hosi ofisiais Diresaun Prevensaun, Comissao Anti-Corrupção. Matéria ba diskusaun grupu nian ho objetivu atu diskute métodu hirak ne’ebé atu prevene korrupsaun iha instituisaun Estadu nian, tamba ne’e, husu ba partisipante sira tenke fó hanoin ida adekuada no konstrutivu. Pontu sirak ba diskusaun iha workshop ne’e hamutuk perguntas sanulu resin rua mak hanesan tuir mai ne’e: 1. Oinsa mak sidadaun ida bele hato’o keixa kona-ba korrupsaun? 2. Oinsa ita bo’ot sira nia hanoin kona-ba liña koordenasaun entre CAC ho Alfándega, atu prevene no kombate korrupsaun? 12 3. Oinsa no saida deit mak ita bele halo atu implementa sistema kontrola ida diak? 4. Oinsa grupu ki’ik ida bele halo monotorizasaun atu hasa’e no hadia diak liu tan atendimentu? 5. Oinsa mak ita bele implementa kona-ba deklarasaun riku-soin. Saida mak ita presija? 6. Oinsa mak ita bele kria formasaun regular? Tuir ita bo’ot nia opiniaun, saida deit mak presija atu inklui iha formasaun nee? 7. Oinsa mak ita bo’ot sira nian rekomendasaun kona-ba prosedimentu atu reforsa sistema pagamentu impostu iha Banku? 8. Tuir ita bo’ot sira nian hanoin tipu brosura saida mak kria atu prevene no kombate korrupsaun? 9. Oinsa mak ita bele halo esplikasaun ne’ebé simples kona-ba termus, prosedimentu no tau iha kuadru avizu ka pamfletu? 10. Atividade kampaña saida mak ita bo’ot sira bele rekomenda? 11. Oinsa mak ita bo’ot bele prevene atu negosiantes sira labele uza funsionáriu alfándega sai fali hanesan calo ka broker? 12. Saida deit mak diresaun alfándega tenke halo ba nia funsionáriu sira ne’ebé submete iha pratika korrupsaun? F. REZULTADU DISKUSAUN Iha diskusaun ne’e, partisipantes sira fahe ba grupu hat (4) ne’e, kada grupu halo análiza ba pergunta tolu (3). Iha aprezentasaun nian, kada grupu iha obrigasaun atu responde perguntas, kestaun ka sujestaun sirak seluk hatoo hosi grupu seluk. Objetivu ba diskusaun ne’e, atu hatur medidas sirak adekuada atu fortifika koordenasaun no kooperasaun diak entre CAC ho DGRA. Pergunta no Rezultadu diskusaun hosi grupu ida-idak iha workshop ne’e mak hanesan tuir mai: Grupu I: 1. Oinsa maka sidadaun ida bele hato’o keixa kona-ba korrupsaun? 13 Ami konkorda totalmente ba kriasaun call centre ida hodi bele kombate hahalok ne’ebé kausa aktu korrupsaun. 2. Oinsa ita bo’ot sira nia hanoin kona-ba liña koordenasaun entre Diresaun Alfándega ho Comissão Anti-Corrupção? Wainhira funsionáriu (ajente) ruma iha indisius ba kauza korrupsaun ami prontu para koordena ho CAC atu klarifika asuntu ne’ebé deit CAC persija no prontu atu koopera kualker momentu. 3. Saida no oinsa mak ita bele halo atu implementa sistema kontrolu ida diak? Atualmente DGRA uza sistema integradu: Sigtas ho Asycuda. Atu implementa kontrola ne’e halo diak ita sei halo monitorizasaun no evaluasaun no karik iha failansu ruma sei halo koreksaun imidiatu. Grupu II. 1. Oinsa grupu ki’ik ida bele halo monotorizasaun atu hasa’e no hadia diak liu tan atendimentu? Atu hametin liu-tan étika pratika iha kada departamentu atu tulun hasa’e diak liu-tan atendimentu liu hosi: Halao tuir prosedimentu no sistema servisu ne’ebé refere iha instituisaun nia laran; Fó koñesimentu servisu ba funsionáriu tomak atu nunee bele atende públiku ho didika no lalais; Sai profisionál iha atendimentu, atu nunee la bele sai fali obstaklu ba kliente públiku; Kria kaixa keixa nian (kotak pengaduan); Internál audit bele follow up komplience ka informasaun keixa ne’ebé tama; Hatoo rekomendasaun ba diresaun nasionál ida-idak. 2. Oinsa mak ita bele implementa kona-ba deklarasaun riku-soin. Saida mak ita presija? 14 Husu ba Estadu ka Governu atu halo lei ka dekretu lei ida atu bele fó dalan ba funsionáriu hot-hotu atu bele deklara sira nia riku-soin. 3. Oinsa mak ita bele kria formasaun regular? Tuir ita bo’ot nia opiniaun, saida deit mak presija atu inklui iha formasaun nee? Formasaun kona-ba kódigu étika funsionalismu nian; Semináriu ka workshop kona-ba papél dezenpeñu servisu nian; Semináriu kona-ba konvensaun internasionál sirak, hanesan Arusha Declaration in Customs. Grupu III. 1. Oinsa mak ita bo’ot sira nian rekomendasaun kona-ba prosedimentu atu reforsa sistema pagamentu impostu iha Banku? Atu reforsa sistema pagamentu bankaria liu husi sistema online deretamente husi importador ba banku (ne’ebé oras ne’e utilize ona). Kria mata dalan/métode ne’ebé simples kona-ba atividade ne’ebé bele halo prevensaun no kombate korrupsaun. 2. Tuir ita boot sira nian hanoin tipu brosura saida mak kria atu prevene no kombate korrupsaun? Brosura ne’ebé halo kona-ba korrupsaun sei hatoo ba labarik eskola oan sira husi SD, SMP, SMA, mahasiswa no populasaun hotu no mós tenke uja lingua ne’ebé simples atu nunee ema hotu bele kompreende liu-liu ba kontribuinte ho importador sira. Brosur sirak ne’e bele tau iha fatin avizu/prosesu atu hetan atendimentu iha kuadru avisu/informasaun iha fatin ne’ebé bele hetan asesu ba. 3. Oinsa mak ita bele halo esplikasaun ne’ebé simples kona-ba termus, prosedimentu no tau iha kuadru avizu ka pamfletu? Tau iha fatin publiku iha fatin alfándega nian: Tenke transparénsia (atu ema hotu bele hetan asesu); 15 Tenke kria Infomation Desk ou loket informasiatu nune’e kliente sira bele hetan (info verbal); Kria Website. Grupu IV: 1. Atividade kampaña saida mak ita bo’ot sira bele rekomenda? Tau informasaun iha radio atu fó hanoin ba negosiante sira kona-ba hadok an husi korrupsaun. Formasaun mós ba broker no agente importador sira; Edukasaun no kapasitasaun ba funsionáriu sira kona-ba tékniku servisu espesífiku nian; Implementa loloos kódigu étika DGRA; Hasa’e salariál DGRA nian. 2. Oinsa mak ita bo’ot bele prevene atu negosiante sira labele uza funsionáriu alfándega sai fali hanesan calo ka broker? Implementa lei nº 15/2007; Implementa prosidimentu knaar ajénsia ka broker nian; Defini loloos nia knaar liga ho DGRA. 3. Saida deit mak diresaun alfándega tenke halo ba nia funsionáriu sira ne’ebé submete iha pratika korrupsaun? Ministériu liu hosi diresaun inspesaun sei halo auditoria no kopia bele hatoo ba CAC; Hatoo informasaun diretamente ba CAC hodi husu intervensaun, kopia sei hatoo ba superior ka ministru/a; Husu nafatin diresaun prevensaun CAC nian halao nafatin workshop. 16 G. REFLESAUN SIRAK Últimu sesaun ba workshop ne’e, tuir programa hatoo reflesaun hosi xefias sira iha DGRA, hanesan tuir mai ne’e: 1. Diretór-Jerál Reseitas no Alfándega Workshop ba segunda faze ne’e bele hare no atu hadia duni prosedimentu, hahalok ne’ebé durante ne’e iha presepsaun husi públiku ba alfándega. DGRA hakarak duni koopera ho CAC atu nune’e iha parte prevensaun ba kombate korrupsaun. Antes CAC harí, DGRA iha tiha ona auditoria interna ida maibé auditoria ne’e seidauk servisu máximu tamba falta rekursus umanus. Diresaun auditoria nia knaar mak halo visita ba fronteira no mós karik hetan reklamasaun ruma, nia halo prosesu investigasaun no rekomenda ba DGRA atu enkamiña ba funsaun públika. Figura 06: reflesaun hosi Diretór-Jerál Reseitas no Alfándega DGRA denúnsia ona kazu iregularidade balun ne’ebé to’o agora iha hela prosesu CAC nian no diresaun-jerál ne’e sei lapara atu denúnsia tan karik iha futuru iha indísiu korrupsaun ruma, indísiu seidauk refleta iha korrupsaun, só dehan indísu iha iregularidade ruma komete husi funsionáriu sira. Diresaun alfándega iha seksaun ida naran konferénsia finál, seksaun ne’e nia knaar katak bainhira dokumentus ida nia prosesu hotu ona, seksaun ne’e halo fali verifikasaun ba dokumentu ne’e no karik iha ne’eba hetan indísiu iregularidade ruma ne’ebé komete hosi funsionáriu ruma ka Customs broker ruma, sei iha penalidade. Ba kompañia iha obrigasaun atu selu adisionál ba prosedimentu laloos ne’e no ba funsionáriu ruma sei foti medida indisiplinar sirak ba nia, maibe tenki liu hosi prosesu ida, tenki halo investigasaun hosi komisaun investigasaun ne’ebé ke enkaixa iha seksaun auditoria. Tékniku 17 auditoria sei kaer dokumentu no hare ba prosedementu hodi halo investigasaun. Parte hanesan ne’e halo beibeik ona. Momentu ida ne’e iha Diretór, Xefe Departemetu no Xefe Seksaun sira katak ida-idak tenki iha responsabilidade ba ida-idak nia funsionáriu. Se funsionáriu ruma komete iregularidade dala-ruma mós falta komunikasaun entre nia superior ho nia subordinadu sira, katak la iha atensaun atu haré lei ne’ebé ke tuir loloos atu halo tuir nia dever, dala ruma prosedimentu ne’e la hanesan ne’e maibe hanesan ne’ebá fali no tamba-sa mak xefia sira la hare katak funsionáriu ne’e mai ka lae no tansa mak laiha prezensa iha servisu fatin. Parte ne’e hanesan meus ida ba superior sira bele iha atensaun ba funsionáriu sira ne’ebé nia atitude la koresponde ho servisu. Iha CAC nia oin, hakarak fó lia menon ba xefia sira hotu, katak la iha superior ida ba interfere fali servisu iha seksaun seluk hodi husu dokumentu ida. Despaxu ne’ebé hatun hosi diretór-jerál ka diretór nasionál fó ba funsionáriu sira atu prosesu no prosesa tuir kontiudu no bazeia ba lei aduaneira ka lei tributaria. DGRA ne’e tenki kria kualidade servisu tamba diresaun ida ne’e maka buka fini atu halo dezemvolvimentu ba nasaun ida ne’e tamba se karik dever la-tuir prosedimentu no la defende interesse Estadu nian entaun diresaun-jerál ne’e labele reklama ba nia direitu ida katak hodi hetan rezime espesiál no CAC mós la toma konsiderasaun ba asuntu ida ne’e. Ikus hakarak informa ba CAC no Diresaun-Jerál ne’e katak foin dadauk ne’e hasoru sekretaris-jerál organizasaun mundiál alfándega nian iha Bruselas, Belgica no nia hatete iha futuru eis ministru Indonezia nian mai Timor-Leste. Iha oprtunidade ne’ebá nia rekomenda katak atu servisu tékniku alfándega nian lao diak ho kualidade, tenki iha rejimi espesiál ida kona-ba saláriu. Organizasaun Mundiál Alfándega hasai tiha ona pontu ka pilar sanulu ne’ebé importante no iha pontu ida mak akresenta kombate korrupsaun. 2. Diretóra Nasionál Alfándega Reflesaun ne’e haré kona-ba servisu no saida mak funsionáriu alfándega halao ona no mós saida mak iha workshop ne’e bele foti pontu importante sirak hodi hadia para lori diresaun ne’e ba oin atu servi ho diak liu tan ba ita nia povu. 18 Figura 07: Diretóra Nasionál Alfándega Sra. Brigida Suzana da Silva Iha pontus balun mak Komisáriu koalia no mós hosi diskusaun ne’ebé mak halao ne’e, hasai rekomendasaun balu kona-ba liña sentrál atu bele fó sujestaun ka fó informasaun ba CAC kona-ba atendimentu públiku ne’ebé mak halao iha DGRA. Ideia ida ne’e diak tebes, hanesan pasu ida ba oin, tamba iha fatin sirak seluk iha mós liña sentrál hanesan ne’e. Parte ida ne’e, iha mós desvantajen katak hasai informasaun dala barak ladun-loos tamba sira nia hanoin, sira nia hakarak ka sira ladun gosta funsionáriu balu nia atendimentu la tuir sira nia hakarak maske sira halo la los sira bele informa dehan ita mak la los. Parte pozitivu nian mak bele kria trasparénsia atu nakloke para ema hotu (funsionáriu mós) bele hare no avalia kondisaun reál servisu nian, karik lao diak ka la diak. Parte tuir mai kona-ba atendimentu. Ida ne’e presija hare funsionáriu sira nia kondisaun servisu, diak para bele servi ho kualidade. Iha diskusaun ne’e, funsionáriu DGRA propoin makas kestaun ida ne’e no husu ba CAC bele hatutan ba Governu tamba ida ne’e importante tebtebes bainhira hakarak halo servisu diak, tenki mós iha kondisaun ne’ebé mak diak no favorável. Vise-Ministru kestiona mós oinsa funsionáriu sira nia moris tenki sufisiente atu bele halao servisu iha parte tékniku no iha risku nian. Kondisaun servisu DGRA ejiji makas ba funsionáriu maibe bainhra sira nia kondisaun ladun diak, prejudika servisu labele lao tuir planu ne’ebé estabelese. Parte ida kona-ba deklarasaun riku-soin. Funsionáriu DGRA fó konsiderasaun ba pontu ida ne’e, maibe bazeia ba baze legál ida. Proposta hosi CAC ba diskusaun ne’e 19 importante, bele sai hanesan isu nasionál ida hodi diskuti hodi bele sai diploma legál ida para bele hatene loloos riku-soin kada funsionáriu idaidak. Diretora mensiona katak diresaun nasionál alfándegas nia informasaun ba liur seidauk barak maibe ohin ho komitmentu iha workshop ida ne’e, hatudu sinseridade hakarak lao duni ba oin hodi fó informasaun barak no bele liu hosi brosuras ka kartaz publisidade. Iha fulan-Dezembru 2011, DGRA atu kria ninia website rasik. 2. Diretór Nasionál Impostu Doméstiku Diskusaun iha workshop ne’e fó oportunidade tomak ba xefias ka funsionáriu ida-idak atu hanoin no fó resposta ka sujestaun atu identifika problema ne’ebé DGRA infrenta, nune prezisa atu garante servisu diak ba oin, hodi alkansa objetivu ne’ebé mak diresaun-jerál ne’e infrenta. Figura 08: Diretór Nasionál Impostu Doméstiku Nudar funsionáriu direasaun-jerál, sempre halao tuir dinámika ida ne’ebé mak la ses hosi dezafiu no atu iha mudansa sirak ne’ebé ohin hotu-hotu halo diskusaun kona-ba asuntu atu minimiza risku korrupsaun. Korrupsaun ne’e fenómena ida afeta ba ema hotu-hotu tamba ne’e mak importante liu oinsa atu diresaun-jerál ida ne’e mak dala barak fó asisténsia ba kliente ka ema. Kom-serteja hanesan ema umanu ka individu ne’ebé la ses hosi sala, tamba ne’e mak ho workshop hanesan ne’e, fó fali hanoin ba funsionáriu DGRA katak presija hadia buat ruma bele diak liu ba atendimentu públiku ka ba komunidade ne’ebé mak peresija DGRA nia servisu. 20 Atu hasae dezempeña servisu nian iha DGRA, presija iha koiñesementu tékniku ba ita nia servisu no esensiál duni no mós tenki iha honestidade no morál. Hosi CAC hateten katak DGRA presija mós iha koiñesementu ba diploma legál ka lei sirak, hodi nune’e bele regula loloos servisu ne’ebé mak atu halao. Komisáriu CAC no Vise-Ministru fó apresiasaun ba funsionáriu nia saláriu no asusntu ida ne’e mai DGRA fundamentál tebes atu sai hanesan insentivu hodi bele promove integridade no konduta diak ba servisu nian. Ho workshop ida ne’e fó hanoin fila fali katak asuntu ida ne’ebé mak tenki fó konsiderasaun mak oinsa bele aumentu saláriu ba funsionáriu sira ne’ebé mak servisu iha área risku ba korrupsaun. Iha 2º workshop ne’e maioria kaer kargu hanesan diretór nasionál, xefe departementu no xefe seksaun sira. Apelu katak, liu hosi workshop ne’e, iha néon ida deit hamutuk prevene atu labele mosu korrupsaun. Asuntu ne’e relasiona ho ida-idak nia kna’ar para bele halo servisu ba oin hodi labele tolera asaun sirak ne’ebé ladun diak no hatun DGRA nia imajen. H. LIA BADAK TAKA WORKSHOP HOSI KOMISÁRIU Atu akresenta katak halao workshop ne’e ho espetativa ida, optimismu boot atu hadia sistema sirak ne’ebé seidauk lao ho diak. Dalabarak enkuandu ita rona debates sirak iha Timor-Leste ne’e kuandu ema koalia kona-ba kombate korrupsaun, ema balun hanoin katak, fim-do-mundo ona. Hosi aspetu positivu katak kombate ne’e, mudansa ba saida mak ita hakarak halo. Dalabarak koalia kona-ba korrupsaun ne’e, balun hakarak polítiza fali. Kom-serteza balun mós hanoin katak ita tama rai kuak ona, lae, maluk sira, iha diskusaun kona-ba komparasaun ho nasaun bar-barak, ita orgullu, tamba ita hakat to’o ba oin, bele kaer mesak ona DGRA ne’e. Maibe, por-zemplu kompara ho Nasaun Mozambique ne’ebé hetan independénsia iha 1975, foin tinan hirak kotuk ba, foin bele kaer rasik sira nia out source, ne’e fó ba entidade seluk mak hare fali diresaun alfándega, ita própriu lae. Hakarak hahu hodi hateke, katak ba oin, CAC hakarak koalia no ho esforsu no optimism boot atu hamotuk hadia sistema tamba sistema ne’e sei nurak hela (foin implementa) entaun oportunidade boot tebes atu hadia. 21 Iha semana kotuk Komisáriu halo aprezentasaun iha Konsellu-Ministru katak atividade sira ne’ebé mak halo iha Komisaun bazeia ba interpretasaun positiva atu hakat ba oin ho loloos ho hanoin atu bele hadia sistema sirak ne’ebé oras ne’e estabelese hela no oras ne’e lao hela. Aprezentasaun ida iha INAP, iha diretór-jerál ida hamrik no hato’o pergunta sirak hanesan ne’e: Saida mak abuzu poder? Saida mak pekulatu? Saida mak korrupsaun pasivu ba aktu ilisítu no sst. Definisaun sirak ne’e regula iha kódigu penál. Iha tempu ne’ebá, Komisáriu esplika ho métodu simples no hatoo ho ezemplu simples. Rekomendasaun balun mak ohin hatoo iha diskusaun atu iha oportunidade hodi halo formasaun ba funsionáriu sira ne’ebé iha nível kraik ho objetivu atu hatene didiak saída mak korrupsaun no oinsa bele kombate korrupsaun ne’e. Lia-fuan ne’ebé hatoo mai CAC, korrupsaun loloos saida? bele fó definisaun hanesan ne’e “Corruption = Political Power + discretionary – accountability (Kligaard 1988:75)”1. Definisaun ida ne’e bele lé iha literatura alfándega, tamba definisaun sirak ne’e mós adopta iha ne’eba. Definisaun ne’e, adopta mós hosi OECD no Banku Mundiál, dala-ruma mosu korrupsaun tamba iha monopoli boot ida no iha descretion katak laiha regras ida mak metin loloos, nune’e bele dehan labele halo ida ne’e, labele halo ida ne’ebá, entaun hola kebijakan ida ne’ebé iha akontabilidade (responsabilidade). Ba oin sei iha ekipa kiik oan ida mak sei atu tein tasak fali sujestaun sirak ne’ebé mak mosu iha rerkomendasaun sirak ne’e no CAC sei marka fali enkontru ida ho Sra. Ministra atu apresenta powerpoint ba Sra. Ministra ho Sr. Vise no sei hakarak involve mós diretór-jerál ho diretór sira hotu. Iha aprezentasaun ne’e, asuntu ida mak kona-ba nível salariál. Parte ida ne’e tem-ke-ser liu hosi konsellu-ministru hodi halo dezisaun ida ne’e. Kona-ba rejime espesiál saláriu nian, laos dalan úniku ida para atu hamenus ou prevene korrupsaun, iha ema balun riku loos ona mais nia hakarak halo korrupsaun nafatin, maibe kona-ba ida ne’e importante para tahu iha konsiderasaun, mais labele hanoin dehan ida ne’e dalan ikus ona para atu rezolve problema sirak ne’e. Karik lae, nah, asuntu balun mósu mós iha setór privadu, Komisaun mós iha planu hela atu konvoka mós workshop ho setór privadu sirak no wainhira sei halao workshop 1 Kligaard, Robert, Controlling Corruption (Berkely and Los Angeles: University of California Press, 1988 22 hanesan ne’e, Komisaun sei hakarak konvida mós diretór-jerál no diretór nasionál sira atu hato’o papel ruma ba iha forum ne’ebé mak Komisaun sei kria ho setór privadu sirak. Komisaun agora análize hela kona-ba deklarasaun riku-soin, ne’e hanesan asuntu ne’ebé sei diskuti klean liu no ida ne’e mós tenki sai nudar desizaun polítika ida. Iha lei ne’ebé mak regula kona-ba deklarasaun riku-soin, mais ba Xefe do Estadu, Membru-Governu no ba Komisáriu2. Mekanismu ne’e seidauk efetivu ida, purezemplu wainhira hetan kargu nudar Komisáriu, halo ona deklarasaun folla ida, mais laiha mekanismu ida atu bele monitoriza ka avalia depois liu tiha fulan-nen ka tinan ida. Asuntu ne’e, Komisaun hanoin hela tinan oin atu propoin oinsa bele kria mekanizmu ida atu bele iha website ida para atu hateten duni a, b, c sira ninia rikusoin. Ikus nian, hakarak bolu atensaun nafatin ba funsionáriu hotu-hotu atu kombate korrupsaun. Kombate iha metódu ida kompreensivu, tuir Komisaun nia perspektiva katak kombate korrupsaun laos sinónimu “tidak sama dengan memasukan orang dalam penjara”. Kombate korrupsaun mais ampla, katak ita komesa hanorin ita nia oan sira koalia ba malu ho lia-fuan simples kona-ba efeitu negativu hosi korrupsaun, laos deit hanoin deit ema nain hira mak ba tama kadeia. La kombate korrupsaun hanesan ne’e, hau nia estudu rasik hatudu hanesan ne’e, peskiza barak hatudu hanesan ne’e. Wainhira hetan tomada de posse iha Parlamentu Nasionál, Komisáriu deklara katak kombate korrupsaun ne’e tenki sai nudar movimentu nasionál ida ne’ebé ema Timor-oan hotu koalia no hola parte. I. KONKLUZAUN Pontus importante lubun ida mak sai núdar substánsia konkluzaun ba segundu workshop ne’e mak hanesan tuir mai: Agora ba oin (futuru) atu estabelese liña koordensaun servisu entre CAC ho DGRA. Garanti existénsia polítika CAC nian iha ambiente servisu DGRA atu prevene aktu korrupsaun. 2 Artigu 6.º to’o 8.ª, Lei Nº 7/2007, loron 25 fulan-Jullu 23 Fó informasaun ne’ebé adekuada kona-ba lei CAC no regulamentu ba funsionáriu sira seluk. Deside estratégia foun iha programa no atividade atu prevene korrupsaun ho diak, inklui instituisaun rua ne’e (CAC ho MF) hamutuk atu halo diskusaun ho Funsaun Públika kona-ba rezime espesiál ba funsionáriu iha DGRA. Iha disponiblidade hosi DGRA atu halo tuir rezultadu hosi matéria diskusaun iha segundu workshop ida ne’e. Comissão Anti-Corrupcao liu hosi diresaun prevensaun disponível atu halo nafatin koordenasaun ba workshop iha futuru. J. REKOMENDASAUN Rezultadu hosi workshop 1º no 2º sai hanesan indikador ida ba CAC hodi akompaña servisu DGRA ba oin. Ministériu Finansas bele foti medidas hosi rekomendasaun ne’ebé mak aprezenta iha 1º no 2º workshop ne’e, hodi bele garante servisu kualidade DGRA nian ba oin. DGRA kontinua nakloke an ba servisu hamotuk ho CAC iha future nian. Parte ne’ebé deit mak impede ka viola rezultadu hosi rekomendasaun sirak ne’e, sei responsabiliza iha lei nia okos. 24 K. ANEKSU: Lista partisipante Diresaun-Jerál Reseitas no Alfándega: No Naran Pozisaun Grau 1. Brígida Suzana Esteves da Silva Diretora Nasionál Alfándega B 2. José de Araújo Chang Xefe Formasaun Aduaneira A 3. Francisco L.X. Gonçalves Xefe Departementu Administrasaun C 4. Valente António F. de Araújo Xefe Departementu C 5. Júlio de Araújo Xefe Departementu C 6. Lourenço dos R. Carvalho Xefe Departementu Gestaun Risku no Comformida C 7. Evangelino Aguas Xefe Ekipa Juridiku D 8. Vital da Silva Xefe Seccao Gestao Mercadorias & Entrepostos D 9. Manuel Tito Correia Xefe Seccao CREP D 10. Pio Nelson Pereira da Silva Xefe Seccao ASYCUDA E 11. Áureo de Cruz Belo Xefe Seccao Risco e Comformidade D 12. Idalio da Costa Soares Xefe Seccao Patrulha Marina D 13. Duarte Felicidade Xefe Seccao Verif.Fisico C 14. Gaspar Mendonça Araújo Xefe Seccao Plano e Financas (Administração) C 15. José Sarmento Freitas Xefe Seccao Alfándegas Baucau D 16. Elias Mesquita Freitas Xefe Seccao Alfándega Areoporto C 17. Mário da C. da Costa Soares Xefe Seccao Alfándegas Batugade D 18. José da Costa Xefe Seccao Oecusse D 19. Aurélio da C. de Jesus das Neves Xefe da Unidade de Recursos Humanos C 20. Joaquim Gonçalves dos reis Xefe Seccao de PCA (Post Cleearence Audit) D 21. David Rafael Soares Apoio Dlrecção-Jerál C 22. Rui Tilman Xefe da Unidade de Encomenda Postais D 23. Arlinda Salsinha Senior Profiler Grade D 24. Juleita E, Gusmão Senior Analyst Grade D 25. Marlina de C, da Silva Xefe de Unidade Valor & Tarifas D 26. Lucio Barros Xefe Seccao Alfándega Maliana E 27. Domingos Gomes Xefe Seccao Alfándega Suai D 28. Cosme de Rosario Magno Xefe Adjunto Operações D 29. Domingos Rodrigues Pereira Xefe Seccao Alfándega Porto de Dili C 30. José Alves Caldas Xefe de Unidade Auditoria Interna C Komersiu 25 Direcçao Nasionál dos Impostos Domésticos 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. Uldarico Maria Rodrigues Julio Araujo da Silva Maria Jose Carvalho Amaral Maria Fatima Agustina Oliveira Dionisio Gorreia Edmundo Guterres Jaime Smith Jacinto Alves Brito Luis Norberto Abilio Viegas Americo Domingos Gama Jose Tilman Elisabeth Carmen Soares Director Director Nasionál lmpostu Domistic Xefe Departemento Pequenhas e Empresasa Xefe Departemento Grandes Empresas Xefe Departemento Juridico Xefe Unidade Xefe Seccao Auditoria Xefe Seccao Unidade Xefe Seccao Registo Xefe Seccao NGO Xefe Seccao Maliana Xefe Unidade Baucau Xefe Unidade Accounting Xefe Unidade Administracao B C C C D D D D D E D D G D Direcçao Nasionál Receitas Petroliferas 45. Monica Rangel da Cruz Directora Petroliveras B 46. Joao Demetro Xavier Xefe Departemento Operasional C 47. Helga F. Sarmento Fernandes Xefe Departemento of Compliance C 26
Documentos relacionados
Comissão Anti-Corrupção | Komisaun Anti
Konstitusionál, Estadu harii fali CAC ho knaar mak halo prevensaun no investigasaun kriminál no revoga tiha knaar PDHJ nian iha papél kombate korrupsaun. Iha tinan-2007, Parlamentu Nasionál kria le...
Leia maisLisaun 1: Hasee malu (greetings)
Alves, Alberto Correia, Isaias Nivio H.F. Pereira, Humberto Carlos, Carvarinho M.J. Bento, Frederico S. Cabral, Graziela Xavier, no Duarte da Silva. Ba sira hotu hau hatoo hau nia agradesimentu.
Leia maisEdisaun I/Nº 2/Setembru-Novembru 2009
Virginia Ana Belo sei fo rezultadu positivu hodi hametin liu tan kooperasaun entre Timor-Leste ho Kuba no Brazil iha futuru oin mai. Ita hein katak kooperasaun bilateral entre Timor-Leste ho Kuba n...
Leia maisTimor Lorosa`e adopta lei eleisaun nian
iha Timor leste iha 8 marso. Marcha paz neee REDEfeto Timor Lorosa’e maka organiza hodi ajuda husi Administrador Ditrito Dili nian, komisaun Assuntos Genero ETTA nian no programa Dezenvolvimento Na...
Leia maisTimor-Leste 2013 - Timor Leste Studies Association
ne´e maibe implementasaun ba konesimentu lokal hosi fatin ida no fatin seluk lahanesan. Prosesu implementasaun tara bandu ne’e atu la’o ho susesu no diak presija partisipasaun ativu hosi komunidade...
Leia mais