LIA-NAROMAN Xefe suku foin-sa`e ida husu ba Governu no ONU
Transcrição
LIA-NAROMAN Xefe suku foin-sa`e ida husu ba Governu no ONU
UNMIT LIA-NAROMAN www.unmit.unmissions.org g B o l e t í n Núm: 116 / 21 Juñu 2010 Xefe suku foin-sa’e ida husu ba Governu no ONU atu kumpre sira-nia promesa ba povu Suai Suai iha Loron 9 fulan Juñu hodi partisipa komemorasaun Loron Nakloke ba Pás nian iha Suku Maudemo, Maria Fatima nia Suku. Suku ne’e nu’udar parte husi Projetu ne’ebé lidera husi Komunidade rasik ho apoiu husi UNIFEM iha Kovalima no Bobonaru distritu rua-ne’ebé iha fronteira Timor-Leste nian. » UNMIT Photo/Antoninho Bernardino “ Ita ko’alia kona-ba border pass (pasefronteira) tinan hira ona, maibé ita seidauk iha rezultadu. Ha’u-nia suku iha baliza ho Indonesia. Ami iha família, inan aman sira ne’ebé hela iha fronteira sorin balun no ami presiza pase-fronteira atu bele ba vizita sira,” ida-ne’e mak hato’o husi Maria Fatima ba partisipante sira durante Loron Nakloke ba Pás. Tema ba eventu ida-ne’e nian mak “Parseria ba Pás” no partisipa husi Ameerah Haq, Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian, no maizumenus ema na’in 50 feto no mane mai husi sosiedade sivíl, Governu, Parlamentu, Igreja, Mídia no Polísia – tantu Polisia Nasionál (PNTL) no Polísia ONU. Sira hotu nu’udar parte interesadu relasiona ho implementasaun ba Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 konaba Feto, Pás no Seguransa. Maria Fátima nu’udar Xefe Suku Maudemo, Suai, no eleitu nu’udar xefe suku ho idade nurak ne’ebé foin 29, hafanu atensaun audiénsia sira nian. Nia halo audiénsia sira atensaun makaas atu rona kada liafuan mak nia ko’alia sai, no sira responde ba nia oin ne’ebé nakonu ho aten barani ne’e ho hamnasa kontente tebes. “Ha’u ko’alia iha ne’e iha Malae sira-nia oin (ho Tetun signifika Ema tasi balun sira) tanba bainhira ha’u nu’udar reprezentante foin-sa’e iha ami-nia konsellu suku ha’u simu formasaun barak, hanesan husi UNIFEM”, Maria Fatima kontinua esplika kona-ba importánsia husi fó-formasaun ba feto sira hodi bele tulun feto sira iha área rurál, ‘’Sira husu ha’u atu hato’o ba Ita-Boot sira atu mai fó-formasaun iha distritu, la’ós de’it iha Dili, atu nune’e ami feto sira iha área rurál mós bele partisipa no aprende”. Sira hasoru malu ho feto no mane sira iha área rurál, ne’ebé balun mós nu’udar sobrevivente husi masakre 6 Setembru 1999 ne’ebé hala’o husi milísia pro Indonézia sira hafoin liu tiha loron hira referendu ne’ebé hala’o husi ONU no ikus mai Timor-Leste hetan ninia independénsia. Ema balun sirania oan feto ema kaer lori hakat tiha fronteira ba Timor Osidentál iha Indonézia. Juliana “Alola” dos Santos nu’udar feto ida husi sira na’in hira ne’ebé hetan violasaun seksuál ho violénsia maka’as bainhira tinan foin mak 14, no ema lori nia hakat tiha fronteira ba iha sorin balu. Ninia naran sai rohan la’ek tiha de’it liuhosi naran grupu feto nian ida bolu, Fundasaun Alola. Antes Loron Nakloke » UNMIT Photo/Antoninho Bernardino ho RESJ iha Mudemo, grupu ONU nian vizita tiha Uma Mahon ne’ebé pertense ba Madre Espíritu Santu sira. Sira mós hasoru malu ho feto sira hela iha ne’ebá, balu foin sa’e maibé ko’us hela oan, no sira ko’alia kona-ba apoiu no konfortu ne’ebé sira simu husi Madre sira iha Uma Mahon (Signifika abrigu iha Tetun). Feto notavel na’in rua seluk tan husi Suai partisipa iha Loron Nakloke Dili nian; Membru Polísia, Amelia Amaral, nu’udar responsavel ba Unidade Ema Vulneravel nian iha Eskuadraun Polísia Suai no Madre “Fó treinu ba ami atu nune’e ami hotu bele hamriik iha Ita-Boot sira-nia oin no ko’alia ba Ita-Boot sira hanesan ohin ha’u ko’alia,” sujere Xefe Suku ne’ebé foin-sa’e ne’e. RESJ, Ameerah Haq, no ofisiál ONU nian husi UNDP, UNIFEM no UNMIT semo ba » UNMIT Photo/Antoninho Bernardino Mafalda, nu’udar diretór Uma Mahon Salele. “Vítima sira agora la sente moe ona atu informa insidente ruma ba VPU,” informa Amelia Amaral. Amelia servisu hamutuk ho ONG ida naran FOKUPERS, ne’ebé harii mós Uma Mahon ida ba feto sira iha Suai. Uma Mahon ida-ne’e, hanesan ho Uma Mahon Salele nian, ne’ebé feto Suai sira mak iha ideia atu estabelese, agora daudauk sai nu’udar rede referál iha territóriu tomak ba feto no labarik vítima husi violénsia. » UNMIT Photo/Antoninho Bernardino “Bainhira feto ida deside atu filafali ba nia família, ba dala uluk, ami hala’o enkontru ho família ka ko’alia ho sira,” informa Madre Mafalda. Uma Mahon Salele nu’udar fatin ida-ne’ebé fó treinu ba ema joven sira husi komunidade mak besik iha ne’ebá, hanesan bordadu, soru tais no halo lilin, no mós prepara ai-moruk tradisionál. Uluk atu estabelese Uma Mahon ne’e, sira tenke aluga uma-oan ida ho folin $50, agora Uma Mahon ne’e kompostu husi edifísiu ha’at (4) ne’ebé halo husi semente no fó husi governu lokál. Fundu ba konstrusaun ne’e nian mai husi doadór lubuk ida, inklui mos UNMIT, Manos Unidas, UNIFEM, UNDP no Australian Justice Facility. “Mai ita selebra istória ida-ne’ebé fó inspirasaun, ne’ebé ita foin rona iha ne’e ohin loron husi Maria Fatima, Amelia Amaral no Sister Mafalda. Ida-ne’e mak istória konaba feto sira ne’ebé servisu hamutuk, ho apoiu husi komunidade, autoridade, ONG no doadór sira, hodi garante katak ema sira ne’ebé hetan violénsia doméstika, abuzu seksuál no tráfiku umanu, agora daudaun bele hetan asisténsia”, informa RESJ, Ameerah Haq bainhira taka ninia diskursu. Lei kona-ba Violénsia Doméstika, ne’ebé aprova fulan kotuk husi Parlamentu Nasionál, hetan aprovasaun maka’as husi feto sira Suai nian, no mós husi Rede Feto, rede nasionál ba organizasaun sira feto nian, no mós husi Pontu Fokál Jéneru iha Sekretariadu Seguransa ba governu nasionál. La’os dokumentu ofisiál - ba informasaun de’it. Semana Espesiál Loron Meiu-ambiente Loron Meiu-ambiente Mundiál S Lixu iha ambiente naturál F o’er hirak ne’ebé mak soe arbiru de’it bele afeta ba ema hotu-hotu. Lixu no fo’er hirak ne’ebé mak soe ilegál de’it bele hafo’er bee iha rai okos no rai leten, hahú kria problema saúde nian, hakanek animál fuik-sira, hamenus » UNMIT Photo/Martine Perret valór sira propriadade nian, hanesan mós estraga furak-sira ita-nia ambiente naturál nian. Fo’er barak liu ne’ebé mak soe iha estrada ninin no tasi ibun sira hanesan rezultadu tanba laiha kuidadu. Ho kuidadu ne’ebé boot hodi soe fo’er signifikantemente bele hamenus kuantidade fo’er iha ita-nia ambiente naturál. ientista sira konsege identifika de’it millaun rua hosi espésies kala besik millaun 10 resin ne’ebé mak sei eziste. Ema nu’udar espésies ida hosi espésies hirak ne’ebé mak ninia dezenvolvimentu populasaun boot ba bei beik, enkuantu animál no » UNMIT Photo/Breanna Ridsdel ai-moris sira ne’ebé susár atu hetan no oituan de’it Tinan Biodiversidade Internasionál ona. Totál espésies 17.291, ne’ebé mak koñesidu hetan ona ameasa estinu ba buat hotuho estinsaun nian. Loron Meiu-ambiente Mundiál ba tinan ida ne’e hotu ne’ebé mak moris nian, ne’ebé selebra iha loron 5 fulan-Juñu, konvida ema hotu atu iha Mundu ne’e iha proteje atividade sira hotu-hotu moris nian ne’ebé maka lori ba sira- relasaun ne’ebé mak metin ho nia terminasaun rasik. biodiversidade, ho variadade boot hosi animál no ai-moris no Rai-bokon Tasitolu ninia arredores ambiente sira. » UNMIT Photo/Breanna Ridsdel anu garsa ida semo liu Diversidade ba vida nian haraik iha bee ki’ikoan tasi-tolu alimentasaun, kombustives, ai-moruk, no buat importante sira seluk nia leten, iha Dili. Lagoa ne’ebé mak lahó sira ita ema labele moris. Entretantu diversidade hirak Tasi-Tolu, ne’ebé inklui bee-lihun ne’ebé mak riku ne’e hahú lakon iha grau ne’ebé boot lais liu tanba masin tolu no fatin ida ne’ebé mak aktividade sira ita ema nian. NU proklama tiha tinan 2010 hanesan dominadu hosi savana Eucalyptus. Tinan Biodiversidade Internasionál nian. Tasi-tolu hanesan húmidas (raibokon) ida ne’ebé importante Timor-Leste nia Ai-Parapa ne’ebé destroe liu iha Timor-Leste. Ne’ebé mak i-laran parapa nian impressionante ho manu akuátika hanesan ekosistema sira hamutuk 45 ne’ebé maka oras ne’ebé produtivu liu ne’e identifika tiha ona iha áre idaiha mundu. Sira kria fatinne’e. hakmatek ba ikan tolun, D M A » UNMIT Photo/Martine Perret K ampaña MTV EXIT ohin loron ne’e aviza lansamentu iha Timor laran ho inisiativa kombate tráfiku umanu no eventu oin-oin lubuk ida liuhusi programa televisaun. Kampaña ne’e sei komesa ho transmisaun “ direta MTV EXIT iha Dili” konsertu gratuita bo’ot ne’e halo iha fulan, Juñu 25 aprezenta husi artista senior TimorLeste nian no artista megastar husi Indonesia mak hanesan Superman is Dead (S.I.D). MTV EXIT (hapara/halakon exploitasaun no tráfiku) ne’ebé Organizasaun MTV EXIT maka prodús iha parseira ho EUA nia Agency for International Development (USAID) iha Timor-Leste. Kampaña ne’e hetan apoiu husi Governo Timor-Leste IOM no Alola Fundation. Iha loron, 25 Juñu konsertu direta iha Dili sei aprezenta iha Kampu Demokrasia iha oras 6.00 kalan no hein katak atu atrai maluk sira liu husi 15,000 ne’ebé mak favorite ka gosta múzika. Ida ne’e akompaña mós ho S.I.D. no mós múzika favorite husi Ego Lemos, 5 de Oriente, Rai Nain, Detective no Banda Diosis Putri. Konsertu ne’e sei informa joven foin-sa’e kona-ba sinais perigu tráfikuumano no fornese sira ho informasaun importante no material sira, atu proteje sira nia-an ne’ebé mak hetan esploitasaun. Liu ema miliaun 2.5 ne’ebé hetan tráfiku umanu iha tinan-tinan, ho vitima maioridade mai husi Asia-Pasifik. Konsertu ne’e sei kontra no fo poder ba joven foin-sa’e atu bele indentifika sinais perigu husi tráfiku umanu. Komprensaun di’ak ba kestaun ne’e sei fo valor iha vida. www.unmit.unmissions.org haluut tolun, no fó hahán ba espésies ikan sira, hanesan mós fatin subar ba animál fuik » UNMIT Photo/Breanna Ridsdel sira seluk. Sira proteje tasi-ibun sira, estabiliza tasi-ibun sira no hahalok hanesan filtur naturais ba polusaun nian. Servisu livre ekosistema nian tomak ne’ebé mak haraik hosi ai-parapa ne’e iha valór ekonomia ne’ebé mak boot tebes ba komunidade lokál-sira. Ai-parapa hirak ne’e presiza hetan protesaun hasoru forsa estraga hosi negosiu umanu nian no indústria sira. Loron Oseanu Mundial T asi esensiál tebes ba seguransa alimentár no saúde nian no sobrevivénsia ba moris hotuhotu nian. Sira mak hanesan ita-nia forsa klima nian no ne’ebé hanesan parte fundamentál ida hosi biosfera nian. Maibé tasi iha mundu tomak komesa hetan degradasaun hosi polusaun no peska ne’ebé mak boot liu. Loron Oseanu Mundiál, ne’ebé selebra iha loron 8 fulan-Juñu, hanesan oportunidade ida hodi hasa’e konxiénsia globál ba dezafiu atuais hirak ne’ebé mak enfrenta hosi komunidade internasionál hodi proteje ita-nia tasi sira. » UNMIT Photo/Martine Perret Rona Futuru Nabilan Programa regular radio UNMIT kada Sábadu oras 5:30 Lokraik no Domingu oras 6:00 kalan iha RTL Haree Programa regular TV UNMIT kada semana rua iha Segunda 7:30 kalan iha TVTL La’os dokumentu ofisiál - ba informasaun de’it.