LIA-NAROMAN Xefe suku foin-sa`e ida husu ba Governu no ONU

Transcrição

LIA-NAROMAN Xefe suku foin-sa`e ida husu ba Governu no ONU
UNMIT
LIA-NAROMAN
www.unmit.unmissions.org g
B o l e t í n
Núm: 116 / 21 Juñu 2010
Xefe suku foin-sa’e ida husu ba Governu no ONU atu kumpre
sira-nia promesa ba povu Suai
Suai iha Loron 9 fulan Juñu hodi partisipa
komemorasaun Loron Nakloke ba Pás nian
iha Suku Maudemo, Maria Fatima nia Suku.
Suku ne’e nu’udar parte husi Projetu ne’ebé
lidera husi Komunidade rasik ho apoiu husi
UNIFEM iha Kovalima no Bobonaru distritu
rua-ne’ebé iha fronteira Timor-Leste nian.
» UNMIT Photo/Antoninho Bernardino
“
Ita ko’alia kona-ba border pass (pasefronteira) tinan hira ona, maibé ita
seidauk iha rezultadu. Ha’u-nia suku iha
baliza ho Indonesia. Ami iha família, inan
aman sira ne’ebé hela iha fronteira sorin
balun no ami presiza pase-fronteira atu bele
ba vizita sira,” ida-ne’e mak hato’o husi Maria
Fatima ba partisipante sira durante Loron
Nakloke ba Pás.
Tema ba eventu ida-ne’e nian mak “Parseria
ba Pás” no partisipa husi Ameerah Haq,
Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál
Nasoins Unidas nian, no maizumenus ema
na’in 50 feto no mane mai husi sosiedade
sivíl, Governu, Parlamentu, Igreja, Mídia
no Polísia – tantu Polisia Nasionál (PNTL)
no Polísia ONU. Sira hotu nu’udar parte
interesadu relasiona ho implementasaun ba
Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 konaba Feto, Pás no Seguransa.
Maria Fátima nu’udar Xefe Suku Maudemo,
Suai, no eleitu nu’udar xefe suku ho idade
nurak ne’ebé foin 29, hafanu atensaun
audiénsia sira nian. Nia halo audiénsia sira
atensaun makaas atu rona kada liafuan
mak nia ko’alia sai, no sira responde ba nia
oin ne’ebé nakonu ho aten barani ne’e ho
hamnasa kontente tebes.
“Ha’u ko’alia iha ne’e iha Malae sira-nia
oin (ho Tetun signifika Ema tasi balun sira)
tanba bainhira ha’u nu’udar reprezentante
foin-sa’e iha ami-nia konsellu suku ha’u simu
formasaun barak, hanesan husi UNIFEM”,
Maria Fatima kontinua esplika kona-ba
importánsia husi fó-formasaun ba feto sira
hodi bele tulun feto sira iha área rurál, ‘’Sira
husu ha’u atu hato’o ba Ita-Boot sira atu mai
fó-formasaun iha distritu, la’ós de’it iha Dili,
atu nune’e ami feto sira iha área rurál mós
bele partisipa no aprende”.
Sira hasoru malu ho feto no mane sira
iha área rurál, ne’ebé balun mós nu’udar
sobrevivente husi masakre 6 Setembru 1999
ne’ebé hala’o husi milísia pro Indonézia sira
hafoin liu tiha loron hira referendu ne’ebé
hala’o husi ONU no ikus mai Timor-Leste
hetan ninia independénsia. Ema balun sirania oan feto ema kaer lori hakat tiha fronteira
ba Timor Osidentál iha Indonézia. Juliana
“Alola” dos Santos nu’udar feto ida husi sira
na’in hira ne’ebé hetan violasaun seksuál ho
violénsia maka’as bainhira tinan foin mak
14, no ema lori nia hakat tiha fronteira ba
iha sorin balu. Ninia naran sai rohan la’ek
tiha de’it liuhosi naran grupu feto nian ida
bolu, Fundasaun Alola. Antes Loron Nakloke
» UNMIT Photo/Antoninho Bernardino
ho RESJ iha Mudemo, grupu ONU nian vizita
tiha Uma Mahon ne’ebé pertense ba Madre
Espíritu Santu sira. Sira mós hasoru malu ho
feto sira hela iha ne’ebá, balu foin sa’e maibé
ko’us hela oan, no sira ko’alia kona-ba apoiu
no konfortu ne’ebé sira simu husi Madre sira
iha Uma Mahon (Signifika abrigu iha Tetun).
Feto notavel na’in rua seluk tan husi Suai
partisipa iha Loron Nakloke Dili nian;
Membru Polísia, Amelia Amaral, nu’udar
responsavel ba Unidade Ema Vulneravel
nian iha Eskuadraun Polísia Suai no Madre
“Fó treinu ba ami atu nune’e ami hotu bele
hamriik iha Ita-Boot sira-nia oin no ko’alia
ba Ita-Boot sira hanesan ohin ha’u ko’alia,”
sujere Xefe Suku ne’ebé foin-sa’e ne’e.
RESJ, Ameerah Haq, no ofisiál ONU nian
husi UNDP, UNIFEM no UNMIT semo ba
» UNMIT Photo/Antoninho Bernardino
Mafalda, nu’udar diretór Uma Mahon
Salele.
“Vítima sira agora la sente moe ona atu
informa insidente ruma ba VPU,” informa
Amelia Amaral. Amelia servisu hamutuk ho
ONG ida naran FOKUPERS, ne’ebé harii mós
Uma Mahon ida ba feto sira iha Suai. Uma
Mahon ida-ne’e, hanesan ho Uma Mahon
Salele nian, ne’ebé feto Suai sira mak iha
ideia atu estabelese, agora daudauk sai
nu’udar rede referál iha territóriu tomak ba
feto no labarik vítima husi violénsia.
» UNMIT Photo/Antoninho Bernardino
“Bainhira feto ida deside atu filafali ba nia
família, ba dala uluk, ami hala’o enkontru
ho família ka ko’alia ho sira,” informa Madre
Mafalda. Uma Mahon Salele nu’udar fatin
ida-ne’ebé fó treinu ba ema joven sira
husi komunidade mak besik iha ne’ebá,
hanesan bordadu, soru tais no halo lilin,
no mós prepara ai-moruk tradisionál. Uluk
atu estabelese Uma Mahon ne’e, sira tenke
aluga uma-oan ida ho folin $50, agora Uma
Mahon ne’e kompostu husi edifísiu ha’at (4)
ne’ebé halo husi semente no fó husi governu
lokál. Fundu ba konstrusaun ne’e nian mai
husi doadór lubuk ida, inklui mos UNMIT,
Manos Unidas, UNIFEM, UNDP no Australian
Justice Facility.
“Mai ita selebra istória ida-ne’ebé fó
inspirasaun, ne’ebé ita foin rona iha ne’e
ohin loron husi Maria Fatima, Amelia Amaral
no Sister Mafalda. Ida-ne’e mak istória konaba feto sira ne’ebé servisu hamutuk, ho
apoiu husi komunidade, autoridade, ONG
no doadór sira, hodi garante katak ema sira
ne’ebé hetan violénsia doméstika, abuzu
seksuál no tráfiku umanu, agora daudaun
bele hetan asisténsia”, informa RESJ,
Ameerah Haq bainhira taka ninia diskursu.
Lei kona-ba Violénsia Doméstika, ne’ebé
aprova fulan kotuk husi Parlamentu Nasionál,
hetan aprovasaun maka’as husi feto sira Suai
nian, no mós husi Rede Feto, rede nasionál
ba organizasaun sira feto nian, no mós
husi Pontu Fokál Jéneru iha Sekretariadu
Seguransa ba governu nasionál.
La’os dokumentu ofisiál - ba informasaun de’it.
Semana Espesiál Loron Meiu-ambiente
Loron Meiu-ambiente Mundiál
S
Lixu iha ambiente naturál
F
o’er hirak ne’ebé mak soe
arbiru de’it bele afeta
ba ema hotu-hotu. Lixu
no fo’er hirak ne’ebé mak soe
ilegál de’it bele hafo’er bee iha
rai okos no rai leten, hahú kria
problema saúde nian, hakanek
animál fuik-sira, hamenus
» UNMIT Photo/Martine Perret
valór sira propriadade nian,
hanesan mós estraga furak-sira ita-nia ambiente naturál nian. Fo’er
barak liu ne’ebé mak soe iha estrada ninin no tasi ibun sira hanesan
rezultadu tanba laiha kuidadu. Ho kuidadu ne’ebé boot hodi soe fo’er
signifikantemente bele hamenus kuantidade fo’er iha ita-nia ambiente
naturál.
ientista sira konsege
identifika de’it millaun
rua hosi espésies
kala besik millaun 10 resin
ne’ebé mak sei eziste. Ema
nu’udar espésies ida hosi
espésies hirak ne’ebé mak
ninia
dezenvolvimentu
populasaun boot ba bei­
beik, enkuantu animál no
» UNMIT Photo/Breanna Ridsdel ai-moris sira ne’ebé susár
atu hetan no oituan de’it Tinan Biodiversidade Internasionál
ona. Totál espésies 17.291, ne’ebé mak koñesidu hetan ona ameasa
estinu ba buat hotuho estinsaun nian. Loron Meiu-ambiente Mundiál ba tinan ida ne’e
hotu ne’ebé mak moris
nian, ne’ebé selebra iha loron 5 fulan-Juñu, konvida ema hotu atu
iha Mundu ne’e iha
proteje atividade sira hotu-hotu moris nian ne’ebé maka lori ba sira- relasaun ne’ebé mak metin ho
nia terminasaun rasik.
biodiversidade, ho variadade
boot hosi animál no ai-moris no
Rai-bokon Tasitolu
ninia arredores ambiente sira.
» UNMIT Photo/Breanna Ridsdel
anu garsa ida semo liu Diversidade ba vida nian haraik
iha bee ki’ikoan tasi-tolu alimentasaun, kombustives, ai-moruk, no buat importante sira seluk
nia leten, iha Dili. Lagoa ne’ebé mak lahó sira ita ema labele moris. Entretantu diversidade hirak
Tasi-Tolu, ne’ebé inklui bee-lihun ne’ebé mak riku ne’e hahú lakon iha grau ne’ebé boot lais liu tanba
masin tolu no fatin ida ne’ebé mak aktividade sira ita ema nian. NU proklama tiha tinan 2010 hanesan
dominadu hosi savana Eucalyptus. Tinan Biodiversidade Internasionál nian.
Tasi-tolu hanesan húmidas (raibokon) ida ne’ebé importante Timor-Leste nia Ai-Parapa ne’ebé destroe
liu iha Timor-Leste. Ne’ebé mak
i-laran parapa nian
impressionante ho manu akuátika
hanesan
ekosistema
sira hamutuk 45 ne’ebé maka oras
ne’ebé produtivu liu
ne’e identifika tiha ona iha áre idaiha mundu. Sira kria fatinne’e.
hakmatek ba ikan tolun,
D
M
A
» UNMIT Photo/Martine Perret
K
ampaña MTV EXIT ohin loron
ne’e aviza lansamentu iha Timor
laran ho inisiativa kombate
tráfiku umanu no eventu oin-oin
lubuk ida liuhusi programa televisaun. Kampaña ne’e sei komesa
ho transmisaun “ direta MTV EXIT iha Dili” konsertu gratuita bo’ot
ne’e halo iha fulan, Juñu 25 aprezenta husi artista senior TimorLeste nian no artista megastar husi Indonesia mak hanesan
Superman is Dead (S.I.D).
MTV EXIT (hapara/halakon exploitasaun no tráfiku) ne’ebé
Organizasaun MTV EXIT maka prodús iha parseira ho EUA nia
Agency for International Development (USAID) iha Timor-Leste.
Kampaña ne’e hetan apoiu husi Governo Timor-Leste IOM no
Alola Fundation.
Iha loron, 25 Juñu konsertu direta iha Dili sei aprezenta iha Kampu
Demokrasia iha oras 6.00 kalan no hein katak atu atrai maluk sira
liu husi 15,000 ne’ebé mak favorite ka gosta múzika. Ida ne’e
akompaña mós ho S.I.D. no mós múzika favorite husi Ego Lemos,
5 de Oriente, Rai Nain, Detective no Banda Diosis Putri. Konsertu
ne’e sei informa joven foin-sa’e kona-ba sinais perigu tráfikuumano no fornese sira ho informasaun importante no material
sira, atu proteje sira nia-an ne’ebé mak hetan esploitasaun.
Liu ema miliaun 2.5 ne’ebé hetan tráfiku umanu iha tinan-tinan,
ho vitima maioridade mai husi Asia-Pasifik. Konsertu ne’e sei
kontra no fo poder ba joven foin-sa’e atu bele indentifika sinais
perigu husi tráfiku umanu. Komprensaun di’ak ba kestaun ne’e
sei fo valor iha vida.
www.unmit.unmissions.org
haluut tolun, no fó hahán ba
espésies ikan sira, hanesan
mós fatin subar ba animál fuik
» UNMIT Photo/Breanna Ridsdel
sira seluk. Sira proteje tasi-ibun sira, estabiliza tasi-ibun sira no hahalok
hanesan filtur naturais ba polusaun nian. Servisu livre ekosistema
nian tomak ne’ebé mak haraik hosi ai-parapa ne’e iha valór ekonomia
ne’ebé mak boot tebes ba komunidade lokál-sira. Ai-parapa hirak ne’e
presiza hetan protesaun hasoru forsa estraga hosi negosiu umanu
nian no indústria sira.
Loron Oseanu Mundial
T
asi esensiál tebes ba seguransa alimentár no
saúde nian no sobrevivénsia ba moris hotuhotu nian. Sira mak hanesan ita-nia forsa klima
nian no ne’ebé hanesan parte fundamentál ida hosi
biosfera nian. Maibé tasi iha mundu tomak komesa
hetan degradasaun hosi polusaun no peska ne’ebé
mak boot liu. Loron Oseanu Mundiál, ne’ebé selebra
iha loron 8 fulan-Juñu, hanesan oportunidade ida
hodi hasa’e konxiénsia globál ba dezafiu atuais hirak
ne’ebé mak enfrenta hosi komunidade internasionál
hodi proteje ita-nia tasi sira.
» UNMIT Photo/Martine Perret
Rona Futuru Nabilan
Programa regular radio UNMIT kada Sábadu oras 5:30
Lokraik no Domingu oras 6:00 kalan iha RTL
Haree
Programa regular TV UNMIT kada semana rua iha Segunda
7:30 kalan iha TVTL
La’os dokumentu ofisiál - ba informasaun de’it.