Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH

Transcrição

BROJ 138 GODINA XVI NORRKÖPING
JANUAR-FEBRUAR 2008.
CIJENA 20 SEK
Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH
Panel diskusija - ” Bosnia - Beyond the Silence” . Ekipa filma ”Esma” i Midhat Ajanović - Ajan (foto:O. Ćatović)
Domaćini i gosti na festivalu u Göteborgu
Gosti na prezentaciji piramida u Norrköpingu
Semir Osmanagić u akciji: (Srednja) Bosna će biti centar europskog turizma
Sa dočeka Nove godine u Boråsu
Atmosfera u ”ludoj noći” u BKC Norrköping
UVODNIK
Poštovani čitaoče!
OSNOVAN/GRUNDAT 1993.
Izdavač/Utgivare
SAVEZ BOSANSKOHERCEGOVAČKIH
UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ
BOSNISK-HERCEGOVINSKA
RIKSFÖRBUNDET I SVERIGE
Glavni i odgovorni urednik/
Chefredaktör och ansvarig utgivare
Muhamed Mujakić
Grafički urednik/Grafisk redaktör
Samir Rajić
Lektor/Korrekturläsare
Dr. Izet Muratspahić
Redakcija/Redaktion
Muharem Numanspahić
Muhamed Mujakić
Sadeta Murić
Azra Jelačić
Lejla Sijerčić
Andrine Lood
Adresa redakcije/Redaktionens adress
Glas BiH, Box 2293
600 02 Norrköping
tel. 0046 (0)11 16 66 22
fax 0046 (0)11 16 69 33
www.bhsavez.org
e-post: [email protected]
U ruci ti je najnoviji broj lista sa kojim već šesnaestu godinu Savez
bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, odnosno njegovi organi,
informišu svoje članstvo i širu javnost o onom što je urađeno i kako
je urađeno, kao i o onom što se namjerava uraditi. Težnja je onih koji
pripremaju ovaj list da bude što više informacija iz naših udruženja.
Da se njihov rad predstavi drugima, da drugi nađu inspiraciju za takvu
aktivnost u svojoj sredini, ili da se što bolje upoznamo. U ovoj velikoj
zemlji, i pored svih modernih sredstava veze, ponekad se osjećamo
usamljeno. Osim stranica ovog lista, koji na vaše adrese dolazi svaki
drugi mjesec, brzo, jednostavno i efikasno možemo se družiti na našoj
stranici na internetu. Potrebno je samo da javite telefonom, mailom ili
kako hoćete, o onom što je zanimljivo u vašoj sredini. Na takav način
informacija o vama nije dostupna samo u Švedskoj, nego i u Australiji,
Novom Zelandu i u bilo kojoj zemlji u kojoj žive naši ljudi. Možda će
to biti prvi ”haber” o vama nekom poznaniku iz djetinjstva, a usprkos
daljinama imaćemo osjećaj zajedništva. Javite se!
Ovaj prvi broj u ovoj 2008. prestupnoj godini, imaće priliku da pročitaju
delagti Sedamnaeste skupštine našeg Saveza. Oni su se okupili u Gislavedu da procijene i ocijene rad svoje organizacije u protekloj godini i da
daju saglasnost za planove aktivnosti u ovoj godini. O tome kako je naša
organizacija radila imali ste prilike da se upoznate na stranicama ”Glasa
BiH”, pa i u ovom broju. O rezultatima rada Skupštine obavijestićemo
vas u narednom broju, a prije toga i na našoj internet stranici: www.
bhsavez.org.
Pred nama je proljeće i mnogo datuma koji će nas podsjetiti zašto smo
ovdje. Svoju odanost domovini BiH pokazali smo na referendumu 1.
marta 1992. godine i na to smo ponosni!
Srdačan pozdrav do narednog broja!
Vaš Muhamed Mujakić, urednik ”Glasa BiH”
List izlazi dvomjesečno.
Godišnja pretplata: 6 brojeva 120 SEK
Švedska: PG 621 69 04-0
Pretplata i reklame na tel:
0046 (0)11 16 66 22
e-post: [email protected]
Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju
Štampa/Tryck
LTAB
Linköpings Tryckeri AB
Naslovna stranica:
VRELO BOSNE
Foto: Muhamed Mujakić
Svim građanima BiH i svojim članovima
Sretan 1. mart -Dan nezavisnosti BiH i
Sretan 8. mart Međunarodni praznik žena
žele
Savez bh. udruženja u Švedskoj, Bosansko – švedski savez
žena, Bosansko – hercegovački omladinski savez i Glas BiH
Ispravke: U broju 137 na strani 3 – Uvodnik greškom je izostavljeno ime autora
teksta: Bakir Prlja. Na strani 11 u tekstu ”Nagrađeni jastuci” treba da stoji da je
muž Mirjane Berberović rekao: ”Mirjana, ne daj da nam režu Bosnu!” Redakcija
se izvinjava autorima i čitaocima .
Broj 138 | januar - februar 2008
3
PRVA SJEDNICA GLAVNOG ODBORA
Pozitivan osvrt na prošlu godinu
MUHAREM NUMANSPAHIĆ
P
rva sjednica Glavnog odbora u
2008. godini održana je u Nyköpingu, u prostorijama Bosanko
–švedskog udruženja „Hand i hand“.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Saveza Bakir Prlja, a prisustvovali
su članovi i zamjenici članova Glavnog
odbora: Bajrić Enisa, Begović Mirsad,
Filipović Mirsad, Jelačić Azra, Jujić
Sead, Kadrić Muhamed, Murić Sadeta,
Numanspahić Muharem, Sačić Almedina i Voloder Jasminka, članovi Kandidacione Komisije Avdagić Zlatko i
Sead Maslan, Predsjednik Nadzornog
odbora Rabija Arslanagić, sekretar
Saveza Nesib Karišik i urednik „Glasa
BiH“ Mujakić Muhamed.
4
Sjednica je protekla u analizi dosad
urađenog i pripremama za Sedamnaestu
godišnju skupštinu koja će se održati u
Gislavedu.Težište rada u periodu između
dvije godišnje skupštine je stavljeno na
daljoj konsolidaciji Saveza i proveđenju
zaključaka skupštine u Norrköpingu.
Pozitivna finansijska situacija u Savezu
bosanskohercegovačkih udruženja je
iskorištena da se provedu tradicionalne
aktivnosti ( Smotra kulture, rad dopunskih škola na bosanskom jeziku, odlazak najboljih učenika u BiH, učešće na
prvenstvu BiH dijaspore u malom fudbalu) te pokrenu nove.
Projekat za povećano učešće naših
građana na izborima BiH „Izborni
budilnik“ i projekat „BiH književnost
na švedskom“ su skroman doprinos
promociji naše domovine.
Na sastanku je podnesen finansijski
izvještaj za 2007. godinu, te izvještaji
o radu odbora koji djeluju u okviru
Saveza. Prisutni članovi Nadzorne i
Kandidacione komisije su predočili
svoje izvještaje. Usvojen je prijedlog liste kandidata za rad u Glavnom
odboru, te prijedlog budžeta za 2008.
godinu. Ovi materijali, uključujući
Revisionberättelse, te prijedloge o izmjenama i dopunama Statuta, upućeni su
udruženjima kao materijal za Sedamnaestu skupštinu.
Glas Bosne i Hercegovine
AKTUELNI INTERVJU: BAKIR PRLJA, PREDSJEDNIK SAVEZA BH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ
Budućnost BiH je vrednija od
privatnih interesa
Na pragu smo Sedamnaeste godišnje skupštine Saveza bh. udruženje
u Švedskoj. Sa ove distance bilo bi
interesantno osvrnuti se na trenutak
kada ste došli na čelo Saveza.
Već šestu godinu sam prisutan u
Savezu i mnogo toga se dešavalo u tom
periodu. Ono što je zajednička karakteristika za taj period je stalna borba
da organizacija bude zaista takva da
ima kapacitete i mogućnosti da na najbolji način predstavlja naše sugrađane
ovdje u Švedskoj. Sa druge strane, bilo
je potrebno održati kontakt sa BiH,
te promovisati sve njene vrijednosti
na putu prema demokratiji i članstvu
u EU. To je jedan zahtjevan i obiman
posao, a koliko smo uspjeli na našem
članstvu je da prosudi. Želio bih napomenuti da je uložen ogroman trud i da
rezultati nisu izostali. Bosna i Hercegovina je danas itekako prepoznatljiva
na ovim prostorima, a njeni građani
ovdje u Švedskoj su među prvima što
se tiče integracije, zaposlenja i uklapanja u novo društvo. To nam svi
priznaju i navode nas kao pozitivan
primjer. Naravno, to nije zasluga samo
Saveza, ali smo mi danas kao i prethodne generacije dali veliki doprinos
tome.
Kako ocjenjujete sadašnje stanje u
Savezu i na kojim poljima se u ovom
periodu najviše uradilo?
Ako bi se moglo reći jednom
rečenicom, onda mogu konstatovati
da je situacija u Savezu danas prilično
dobra. Urađeno je zaista puno toga u
posljednje dvije godine, a karakteristika tog perioda je prije svega stabilizacija i dovođenje organizacije u realne
okvire. Prije svega
bilo je potrebno procijeniti i postaviti prioritete u aktivnostima
u skladu sa finansijskim mogućnostima.
Nije bilo lako preorjentisati sredstva sa
potrošnje na aktivnosti. U ranijem periodu je taj omjer bio
2:1 u korist troškova,
dok je danas obrnuto.
S time se otvorila
mogućnost
pokretanja novih aktivnosti, a i povećana je
sigurnost same organizacije i njenog
opstanka. Danas kancelarija i Glavni
odbor troše minimalna sredstva i ne
opterećuju organizaciju. Mogućnosti
da se ti troškovi smanje postoje još
uvijek, ali ne u velikoj mjeri. Sve
stare aktivnosti su zadržane, ali im
je kvalitet poboljšan, što je zahtijevalo dodatna sredstva. Pokrenute su
nove aktivnosti u vidu projekata koje
najvećim dijelom finansira Savez. Tu
se prije svega misli na projekte ”Edicija
BiH književnosti”, ”Izborni budilnik”
itd. Najviše sredstava i vremena posvetilo se školstvu koje je bilo prioritet u
prošlom periodu. Na polju kulture,
sem redovnih smotri, organizovali su
se seminari za pojedine oblasti, što će
biti praksa i u narednom periodu. Ono
što je najvažnije, za razliku od ranijeg
perioda, Savez je postao prepoznatljiv
jer smo se oglašavali u javnosti i bili
prepoznatljivi u svim situacijama koje
su se ticale naše zemlje. To je jedan
novi kvalitet koji se više ne smije da
izgubi.
Kako vidite rad Saveza u narednom
periodu, a posebno u svjetlu novih
vladinih pravila za useljeničke organizacije na saveznom nivou?
Naredni period će jedno vrijeme
biti težak, pošto se stalno mijenjaju
pravila poslovanja useljeničkih organizacija. To će svakako zahtijevati
budnost i ažurnost. Međutim, to ne
smije da nas pokoleba, pošto je organizacija postavljenja na zdrave i realne
osnove. Kako bude ostalima, tako će
biti i nama. Mi smo uvijek visoko kotirali, tako da sam siguran da će tako i
ostati. Budući zadaci će biti prije svega
da se osigura kontinuitet organizacije,
a aktivnosti još bolje osmisle, te da se
kvalitet poboljša u svakom segmentu
djelovanja. Ono što je veoma važno je
da GO i kancelarija funkcionišu bez
poteskoća, što će omogućiti članovima
GO da posvete više pažnje lokalnim
organizacijama i članstvu. Povjerenje
članstva je najvažnije pitanje za svaku
organizaciju, pa i za našu. Tu se mora
raditi stalno i uporno, jer bez baze i
ljudi ne može se učiniti ništa. Sada je
situacija dobra, ali je mogla sigurno
biti bolja. Dio krivice snosim i ja lično.
Jedini razlog što je tako jest nedosta-
5
tak vremena. Ovaj posao je volonterski
i uzima svo slobodno vrijeme. Veoma
su rijetki vikendi kada je čovjek slobodan i može se posvetiti sebi lično i
svojoj porodici. Ljudi koji danas vode
organizaciju i koji će to raditi sutra to
dobro znaju. Međutim, samosvjesnost o tome da se radi jedan plemenit
i važan posao daje snagu da se istraje
i bori. Takvih ljudi ima među nama i
nisam zabrinut za budućnost. Želio
bih ipak da apelujem na naše članstvo
da se još više angažuje, kako na lokalnom nivou, tako i na nivou Saveza i
njegovih organa.
Koja su Vaša očekivanja od tješnje
suradnje Saveza i organizacija sa
bh. predznakom u Švedskoj?
U ovom peridu pokrenute su i aktivnosti vezano za saradnju sa drugim
organizacijama sa BiH predznakom.
To je sada realnost i na tome se mora
raditi. Usitnjavanje organizacije nije
dobro po mojoj slobodnoj procjeni i
ja nisam pristalica toga. Ovakva situacija je naslijeđena i zbog toga se ne
može izbjeći. Ali, to ne treba da bude
praksa ubuduće, nego treba raditi
na jedinstvu. Savez je prva i najveća
organizacija Bosanaca i Hercegovaca
ovdje u Švedskoj. Pokušaj da u svojim
redovima formira podorganizacije iz
redova žena i omladine, po ugledu na
poznate organizacije u Švedskoj, grubo
je zloupotrijebljen i došlo je do devijacija koje su odnijele puno nepotrebne
energije. Danas je Savez spreman
odraditi zajedničke projekte sa drugim
organizacijama, ako su od koristi za
našu zajednicu u Švedskoj. Savez nije
spreman praviti nikakve kompromise
oko svoga mjesta i uloge, kako ovdje u
Švedskoj, tako i u okviru SSD-e. Dokaz
naše demokratičnosti i dobre volje za
saradnjom je vidljiv, jer u GO Saveza
sjede tri predsjednika drugih saveza.
Oni imaju potpuni uvid u naš rad. Sa
druge strane, GO Saveza nema svojih
predstavnika u njihovim GO-ima. Tu
će se morati uspostaviti reciprocitet,
jer, ako se želi iskrena saradnja, onda
svačiji rad mora biti transparentan.
Bez obzira na sve nesuglasice iz
prošlosti, ja sam optimista. Budućnost
BiH je važnija od privatnih interesa.
Vremena su još uvijek teška i moramo
se držati zajedno. Nadam se, takođe,
da će i saradnja sa ambasadom BiH u
Švedskoj biti još bolja, te da ćemo se
zajedničkim snagama moći oduprijeti
svim izazovima koji stoje pred nama i
pred državom BiH.
U ime čitalaca ”Glasa BiH” zahvaljujemo na intervjuu i želimo Vam
puno uspjeha u Vašem daljem radu.
Razgovarao: Muhamed Mujakić
VELIKE PROMJENE U BIH DIPLOMATIJI
Skočibušić odlazi - dolazi Zelenika
K
ako javlja novinska agencija
FENA, Predsjedništvo BiH
razriješilo je na svojoj sjednici od 13.
februara 11 dosadašnjih ambasadora.
Razriješeni su: Josip Brkić – Madrid,
Jakob Skočibušić – Štokholm,
Midhat Kujundžić – Berlin, Tanja
Milašinović – London, Krunoslav
Vasilj – Aman, Jasmina Pašalić – Bern,
Mustafa Mujezinović – Kuala Lumpur,
Faik Uzunović – Oslo, Sead Maslo –
Kopenhagen, Senahid Bristić – Teheran i Izmir Talić – Ljubljana.
Razriješeni su i Jadranka Kalmeta Ženeva, Misija pri UN-u, Filomena
Primorac – generalni konzul u Čikagu,
Dragan Bagarić – generalni konzul u
Štutgartu i Dragoljub Ljepoja – generalni konzul u Milanu.
6
“Svih 15 su razriješeni zbog isteka
mandata“, kazao je na pres-konferenciji predsjedavajući Predsjedništva BiH
Željko Komšić.
Predsjedništvo je donijelo odluku o ime-
novanju ambasadora: Željana Zovko –
Madrid, Darko Zelenika – Štokholm,
Jakob Finci – Bern, Ensar Eminović –
Kuala Lumpur, Elma Kovačević - Oslo,
Emina Kečo-Isaković – Ženeva, Muhamed Hajdarević – Kopenhagen, Tarik
Bukvić – Džakarta, Zlatko Dizdarević
– Aman i Ivana Levi – Tel Aviv.
Za ambasadora u Tripoliju ponovno
je imenovan Ferhat Šeta.
Prema Komšićevim riječima, za
narednu sedmicu-dvije ostaje da se
popune ostala ambasadorska mjesta.
”Predsjedništvo BiH je ovim imenovanjima ispunilo svoj dogovor da se i za
pripadnike ’ostalih’ osiguraju ambasadorska mjesta“, kazao je Komšić.
Darko Zelenika
AKTIVNOSTI BH DIJASPORE U SVIJETU
Na web stranici Svjetskog saveza dijaspore BiH pronašli smo ove informacije o aktivnostima bh. građana u svijetu. Dio tekstova prenijeli smo i na
naše stranice:
DANSKA:
Osnovano Udruženje logoraša
U gradu Odense – Danska održana
je Osnivačka skupština Udruženja
logoraša BiH u Danskoj. Skupu je
osim velikog broja bivših bh. logoraša
i gostiju, prisustvovao i ambasador
USA – BOSTON:
Izložba fotografija "Izdaja Srebrenice“
U prostorijama Univerziteta u Bostonu otvorena je izložba fotografija i
radova pod nazivom "The Betrayal of
Srebrenica“ (Izdaja Srebrenice) u znak
sjećanja na 8.000 ubijenih muškaraca u
Srebrenici u julu 1995. godine i 23.000
protjeranih. Nezavisne novine Univerziteta Boston prenose da se ova izložba
organizuje s ciljem podsjećanja na
etničko čišćenje, koncentracione logore
i odavanja počasti žrtvama genocida.
USA - ST. LOUIS:
Izložba fotografija o etničkom čišćenju
u BiH
Fotografije izgladnjelih i izmučenih
osoba koje su preživjeli brojne koncentracione logore u BiH izložene su u
St. Louisu u tamošnjem muzeju Holocaust. Izložba pod nazivom "Prijedor:
Lives from the Bosnian Genocide“
predstavlja pakleni put nekadašnjih
BiH u Kraljevini Danskoj Sead Maslo.
Ambasador Maslo obratio se prisutnim i podržao inicijativu za osnivanje
Udruženja, a Sulejman Huskić, predsjednik BiH saveza Danske, obećao
je pomoć u radu i od ove organizacije. Delegati su usvojili Statut, iza-
brali Upravni odbor i druga tijela
Udruženja, te donijeli odluku o pristupanju Savezu logoraša BiH. Za predsjednika Udruženja logoraša izabran
je Ekrem Pekaz. U narednom periodu
preostaju aktivnosti na registraciji
organizacije kod danskih institucija.
"Betrayal of Srebrenica“ je zajedničko
djelo Lise DiCaprio, profesorice historije na Univerzitetu u Bostonu i Paule
Allen, fotografkinje i aktivistice za ljudska prava čije su fotografije objavljivali
renomirani magazini kao što je The
New York Times, Newsweek i News
of the World. Komemoracija obuhvata
izložbu fotografija i radova koje je pisala
DiCaprio kao i brojnih intervjua sa
preživjelim, članovima Međunarodnog
Crvenog križa i drugim zvaničnicima
koji su na ovaj ili onaj način bili sudionici srebreničke tragedije.
Na fotografijama Paule Allen mogu
se vidjeti i brojne masovne grobnice
otkopane na području Tuzlanskog kantona. "Kako bi proces mira i pomirenja
na prostorima BiH mogao biti sproveden do kraja, potrebno je da zločinci
odgovaraju za svoja zlodjela“, kazala je
DiCaprio.
Izložba pod nazivom "The Betrayal of
Srebrenica“ predstavljena je i na Univerzitetu u Washingtonu, a u prostorijama Univerziteta u Bostonu bit će
postavljena do kraja februara.
logoraša. Materijal koji je bio potreban
za uspostavu ove izložbe sakupili su
preživjeli koncentracionih logora koji
žive u St. Louisu uz svesrdnu pomoć
sunarodnjaka i ljudi iz BiH, izvještava
AP.
Prijedor je jedan od mnogih
bosanskohercegovačkih gradova koji je
prošao torture koncentracionih logora.
Mnogi koji su preživjeli logore pomogli
su u organizaciji ove izložbe koja nudi
hronološki pregled događanja u Prijedoru od 1992. godine pa sve do bliske
prošlosti koju su obilježila brojna iskopavanja masovnih grobnica.
U St. Louisu živi oko 50.000 Bosanaca i Hercegovaca koji su kao izbjeglice došli u SAD. Izložba će u muzeju
Holocaust koji se nalazi u prostorijama
Fontbonne Collegea u St. Louisu biti
postavljena do maja tekuće godine.
7
HUMANITARNE AKTIVNOSTI
Prikupljena i predana pomoć za bolesne dječake u BiH
N
eobično, drugačije i sigurno lijepo
je započela nova 2008. godina za
prisutne goste na novogodišnjoj zabavi
u bh. udruženju ”Bosna ” u Boråsu.
Nakon što je uz zvuke pjesama Elvire
Rahić, jedne od zvijezda bh. estrade,
otkucala ponoć, nakon što su se obavila
čestitanja i stišale sve rakete i petarde,
prisutni su pozvani da novu godinu
počnu dobrim djelom. Neko u tom
trenutku nije bio veseo i sretan kao
prisutni. Nekome je trebala podrška i
pomoć.
Abdulmedžid i Ilija, oboljeli dječaci,
njihove majke - Hidajeta i Boženka,
sa strepnjom čekaju sljedeću godinu.
Novinar jednog dnevnog lista u BiH
napisa da ”ako sakupe novac, za ova dva
dječaka ima nade”. Stoga se Boråsari
imaju čime i pohvaliti. Radosno i otvorenih srca napuniše košare aktivistkinja
BŠSŽ-a. U toku večeri je napravljena i
aukcija autobuskih karata za BiH doniranih od sponzora ”Papalina ” i ”Autoprevoz” i u dobrom raspoloženju cifra
dostiže skoro njihovu pravu vrijednost.
Na upit našoj Šefiki zašto ne kupi onu
jeftiniju, odgovori: ”Ma čekala sam da
se još neko javi, dobro je da se još nešto
skupi ...treba pomoći toj djeci.” I njoj ne
bi žao da doda to malo više.
Akcija prikupljanja pomoći oboljeloj djeci u BiH je započela 1. decembra
2007. godine na manifestaciji ”Bosna
u srcu”. Novac je skupljan među prisutnima na manifestaciji i odziv je bio
veliki. Veliko zadovoljstvo je navesti
primjer aktiva žena bh. udruženja iz
Gislaveda. One, koje su bile spriječene
da lično dođu, svoje priloge su poslale
uredno zapakovane u koverte. Kad su
se sabrali svi prilozi, visina sakupljene
pomoći je bila nešto veća od 21.000
kruna. Odlučeno je da se pomoć pošalje
na tri adrese u BiH.
Gospođa Emira Čutuk je u Sarajevu,
a u ime naše organizacije predala je
porodicama skupljenu pomoć. Inače,
gospođa Emira je nezaobilazni saradnik našeg Saveza. Uvijek je spremna da
nađe donatore među svojim poslovnim
partnerima, svim autoprevoznicima na
relaciji Švedska – BiH, kao i prevoznicima unutar same Švedske.
Želja nam je da pomognemo i materijalno i moralno onima kojima pomoć
stvarno treba. Nadamo se da će svi s
pravom steći osjećaj da nisu napušteni,
da u svijetu ima dobrih ljudi, koji su
spremni pomoći kad je najpotrebnije.
Želimo im brz oporavak, dug i zdrav
život.
Napisala: Almedina Sačić
Udruženje ”Bosanska Krajina” Malmö
izostati. Uspjeh je zaista veliki, jer je
za jednu noć prikupljeno 45.000 SEK.
Ovu akciju su odradili:
Azra
Jelačić,
Bakir
Prlja,
Mesud
Mulaomerović,
Nihad
Jelačić, Amir Osmančević, Galib
Hadžišaković, Halid Demirović,
Rijad
Beganović,
Mensura
Jusufović, Arna Osmančević, Ibrahim Jusufović, Dino Osmančević,
Zemira Sarajlić, Said Hadžalić,
Suad Turanović, Asim Cerić, Omer
Čirkić, Senad Agić, Dilfija Čirkić,
Ferid Suljanović, Olimpia Bratanis,
Ćazim Đugumović i Enis Gunić.
Ranije, u prvoj fazi, za Turbe je
prikupljeno 75.000 SEK (15.000
KM). Turbe će biti izgrađeno prema
originalnom projektu i kao takvo
ponovo biti upisano kao kulturno
dobro i stavljeno pod zaštitu države.
Zavičajno udruženje ”Gornji Šeher” iz
Malmöa je do sada ukupno prikupilo
oko 82.000 KM za izgradnju Jamadžamije i Halil-pašinog Turbeta.
Paralelno sa tim se vodi akcija animiranja ljudi za lokalne izbore u
2008. godini. Potrebno je uraditi
puno više da bi se pomoglo svom
gradu. Prikupljanje materijalnih
sredstva, odlazak u Banjaluku,
animiranje ljudi da glasaju na
izborima je ono što je potrebno
u ovom trenutku. Ako se sada svi
ne angažujemo na konkretnim
zadacima, onda zaista postoji
opasnost da od Banjaluke ostanu
samo uspomene.
Izvor: www.gornjiseher.net
Humanitarni koncert za
izgradnju Halil-pašinog Turbeta u Banjaluci
Krajem decembra u prostorijama udruženja ”Bosanska Krajina”
u Malmöu održan je humanitarni
koncert namijenjen izgradnji Halilpašinog Turbeta u Banjaluci. U okviru
ovog udruženja već nekoliko godina
djeluje zavičajno udruženje ”Gornji
Šeher”, čiji je osnovni cilj i zadatak
prikupljanje sredstava za izgradnju porušenih objekata u Gornjem
Šeheru. Rukovodstvo ovog najboljeg i
najvećeg udruženja u Švedskoj pomagalo je sve akcije i stavljalo sve svoje
resurse na raspolaganje, te zajedno sa
Odborom za izgradnju nastojalo da
se zacrtani ciljevi ostvare. Tako je bilo
i ovoga puta. Kada se akcija dobro
osmisli i kada postoji iskrena želja da
se nešto uradi, onda uspjeh ne može
8
GODIŠNJE SKUPŠTINE U UDRUŽENJIMA
Uspješni rezultati čine
”Bosanku” ponosnom
U
gradu Skövdeu od 2000. godine
djeluje
bosansko-švedsko
udruženje ”Bosanka”. Udruženje je 9.
februara ove godine održalo svoju 8.
godišnju skupštinu. Danas „Bosanka“
ima 130 članova, a kako samo ime
udruženja govori, u svojim redovima imaju i izvjestan broj Švđana.
Sumirajući izvještaj o radu udruženja
za prošlu godinu zaključeno je da se
mnogo toga uradilo, pa i više od planiranog. Od najmlađih do najstarijih
članova, svako na svoj način doprinosi da se realizuju mnoge aktivnosti.
Tokom godine najviše su bili aktivni
članovi sljedećih sekcija: dramske, recitatorske, horske i ilahije.
U saradnji sa ABF-om realizovan je
kurs demokratije, te kurs švedskog
jezika za starije. Naravno, ne smijemo
zaboraviti djecu koja svake nedjelje
dolaze na nastavu bosanske dopunske
”BiH” Gislaved – 16.
godišnja skupština
U
Gislavedu je 19. januara 2008.
godine održana 16. godišnja
skupština Udruženja ”BiH” kojoj je
prisustvovalo 50 članova. Izvještaj
o radu i finansijski izvještaj za 2007.
godinu bile su najznačajnije tačke koje
su privukle pozornost članstva. Pored
Izvještaja o radu, kojeg je obrazložio
predsjednik Udruženja Fikret Kadić,
svoje izvješaje u pismenoj formi iznijeli su Aktiv žena i vođe sekcija za
školstvo, kulturu, sport, te zaduženi
za saradnju sa ABF-om i NBV-om.
Prezentiran je i izvještaj o realizaciji
projekta ”Polisy mot droger o mobbning” kojeg Udruženje realizuje već
treću godinu. Sa ovim materijalima
zaokružena je slika događaja i zbivanja
u 2007. godini ovog udruženja sa oko
škole. Udruženje je ponosno na njih,
jer svake godine učestvuju na Saveznom školskom takmičenju, koje organizuje Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj i tu postižu
zavidne rezultate. Da škola ima
budućnost govori podatak da u
„Bosanki“ imamo i predškolsko odjeljenje. Primjetan je interes za učešćem
u aktivnostima koje potpomažu
integraciju i predstavljanje rada ovog
udruženja švedskoj javnosti. Tokom
godine bilo je niz aktivnosti na ovom
polju, a najznačajnije predstavljanje
široj javnosti bilo je prilikom manifestacije ”Kulturnatt” u organizaciji
komune Skövde. Za Dan Ujedinjenih
nacija provedena je akcija u okviru
borbe protiv raka. Udruženje je
održalo vlastitu manifestaciju ”Kulturkväll” otvorenog tipa, gdje su svi
bili dobrodošli i gdje je predstavljen
dio bh. književnog stvaralaštva, te
održano predavanje na temu ”Historija bosanske i švedske religije”. Ostvarena je dobra saradnja sa ”Konsu-
mentförening Väst” gdje svakog mjeseca prezentiramo bosansku kuhinju
u trgovinama “COOP foruma“, a
u okviru projekta ”Världensmat”.
U organizaciji ABF-a putovalo se
u Stockholm u posjetu Riksdagu.
Naravno, članovi ističu da svim ovim
aktivnostima posebno zadovoljstvo
pričinjava zajedničko druženje. Oni
se druže prilikom proslave 8. Marta
– Međunarodnog dana žena i drugih
značajnih praznika. Zajednički idu na
ribarske izlete, odlaze sa najmlađima
na bazen, priređuju “Dane filma“ koje
omladina organizuje uz dobru posjetu.
Neki članovi “Bosanske“ su aktivni
i izvan udruženja. Pozitivnim je ocijenjeno njihovo angažovanje u radu
Glavnog odbora BH saveza, Oblasti
Västragötaland, Bosansko-švedskog
saveza žena i BHUF-a. Za ovu godinu
članovi udruženja “Bosanka“ postavili
su pred sebe još ambicioznije zadatke
i nadaju se da će ih sa uspjehom ostvariti.
Napisala: Nevzeta Begić
350 članova. Kao veoma vrijedne
aktivnosti treba istaknuti: organizacija vikend – druženja u Gislavedu
učenika bh. dopunske škole ”Mak
Dizdar”; organizacija gostovanja
grupe glumaca i režisera filma ”Slunjska brda”, projekcije filma, te organizacija tribine i razgovora sa Muratom
Tahirovićem, predsjednikom Saveza
logoraša BiH; organizacija Regionalne
smotre kulture za oblasti Östergötland i Jönköpings län na kojoj je bilo
oko 350 učesnika i posjetilaca i gdje
je pet prvih mjesta osvojilo udruženje
iz Gislavda; organizacija prijema i
boravka učenika i nastavnika iz Breze
u Gislavedu; iznajmljivanje novih
prostorija i adaptacija, gdje je pedesetak članova uložilo više od hiljadu
sati rada; svečano obilježavanje Dana
državnosti, organizacija dočeka Nove
godine i drugo. Ove pomenute aktivnosti, ali i druge, uz pozitivan finan-
sijski rezultat dali su veoma pozitivnu
sliku, prijatnu atmosferu i osjećaj
zamozadovoljstva
kod
članstva.
Upućene su kritike i ukazano je od
strane članstva i na propuste u radu,
prije svega Aktiva omladine i sportske
sekcije. Planovi su i za narednu
godinu ambiciozni, a Upravni odbor
i predsjednik udruženja očekuju punu
podršku članstva za njihovu realizaciju. Učesnici Skupštine podržali su
rad i djelovanje Saveza bh udruženja,
Bosansko – švedskog saveza žena i
Omladinskog saveza, ali se istovremeno zahtijeva da međusobni odnosi
između tih saveza i njihove baze –
bh. udruženja, moraju u budućnosti
počivati i na međusobnom interesu.
Udruženje ”BiH” iz Gislaveda očekuje
od tih saveza, posebno od Saveza bh.
udruženja, da konkretizuje mjere
saradnje u svjetlu ekonomskih interesa.
Napisao: Muhamed Babović
9
UZ MEÐUNARODNI DAN ŽENA
Almedina - žena za primjer
RABIJA ARSLANAGIĆ
A
ko je Maksim Gorki u romanu
”Mati” rekao: ”Čovjek, kako
to gordo zvuči”, onda sigurno
možemo reći. ”Naša Almedina Sačić je
čovjek – kako to lijepo zvuči!”
Rođena je u Glamoču u bosanskoj
patrijahalnoj porodici i tu je živjela sve
do odlaska na studije elektronike u Banjaluku. Iz svoje porodice i svog grada
ponijela je sa sobom kao dar lijepo
kućno vaspitanje, gdje se sve stavlja na
svoje mjesto, pa i sami ljudski osjećaji. U
tom kodeksu ponašanja respekt i duhovnost zauzimaju zavidno mjesto.
Uspješno je završila studije i u momentu
kada je trebala kao mlad stručnjak pokazati i tu dobru stranu svoje ličnosti
grubo je zaustavljena. Kao prognanik
našla se u Švedskoj i u ovoj novoj sredini
Almedina je pokazala sve svoje ljudske
kvalitete. Već petnaest godina je uz svoj
narod, majke, nene, uz našu ženu, koja
se ratnim vihorom našla izgubljena u
prostoru i vremenu.
Uz sve to Almedina – Alma, nalazi
vremena da rad na tri kolosijeka:
džemat/islamska vjerska zajednica, bh.
udruženje ”Bosna” u Boråsu i na svom
radnom mjestu u ”Ericssonu”. Istovremeno njeguje svoj brak i privatnost
vlastitog života. Svima oko sebe udah-
Iz aktivnosti bosansko-hercegovačkih
udruženja
državnosti BiH, te je privukla veliki
interes kod Bosanaca i Hercegovaca u
ovoj komuni. ”BiH radio Värnamo” će
imati dvije polusatne emisije sedmično
i emitovaće se na FM-talasima od
98,1MHz.
U Värnamu živi oko 2.000 Bosanaca i Hercegovaca, te djeluje pet bh. udruženja.
Lokalni radio na bosanskom jeziku i u
Värnamu
Familiji bh. udruženja koja imaju svoj
program na bosanskom jeziku uskoro
će se pridružiti i „BiH“ – Värnamo.
„Obimne pripreme za start našeg radija
su u završnoj fazi. Matična komuna se
prihvatila finansiranja ovog projekta,
obezbijeđena je frekvencija i sad se
samo čeka na dozvolu nadležne državne
institucije”, riječi su Seada Maslana,
predsjednika ovog udruženja
Pilot emisija je već emitovana za Dan
10
nula je duhovnost našeg podneblja,
koja nam je bila jako potrebna u vremenu u kojem živimo i okolnostima u
kojima smo se našli. Kruna Almedinine
uspješnosti je izbor za predsjednicu
„Biser“ dobija svoju školjku
Cijelu prošlu godinu „Biser“ iz Alveste
je proveo na „ulici“. Naime, nakon
gubitka prostorija ovo udruženje je bilo
prinuđeno da nađe metod za svoj opstanak. U čekanju na rješenje stambenog
pitanja mlađi članovi su se okupljali na
Bosansko – švedskog saveza žena. Na
čelo ove organizacije došla je u najtežem
trenutku. Za njena dva mandata, uz
grčevitu borbu i nesebičnu podršku
saradnica, ovaj savez je ponovno jedna
stabilna organizacija sa vidnim uspjesima na svim poljima. Almedina će
nastaviti sa onim aktivnostima koje joj
najbolje odgovaraju: humanitarne akcije
i pomoć našim ljudima i našoj zemlji.
Na putu koji je prešla i koji je pred njom,
imala je i imaće podršku svog supruga
Mirsada.
Sa dubokim razumjevanjem za njeno
žrtvovanje za dobro drugih, on je njen
pratilac, saradnik, savjetnik i podrška.
Njihove vrline su iste, razumijevanje je
duboko kao i međusobno poštovanje,
pa se čini da iznad njihovih glava lebdi
božji blagoslov. Jednom je rečeno da
”između ruku i glave posrednik mora
biti srce”. Upravo je tako kod naše Alme,
jer sve što ona radi to radi srcem.
Hvala ti Almedina! Družeći se i radeći
sa tobom upoznali smo i zavoljeli jedno
divno ljudsko stvorenje.
ulici ili na sportskim terenima.Unatoč
tome, uspješno je provedeno nekoliko
akcija, te organizovane fešte za Bosance
i Hercegovce u ovom gradu. Smanjene
aktivnosti ovog, inače veoma primjetnog udruženja u Alvesti, potakle su
regionalne novine „Smålandsposten”
da se uključe u traženje adekvatnih
prostorija. Intervju sa predsjednikom
udruženja Mustafom Memićem, te
posjete lokalnim stanodavcima, pokrenule su ovaj problem sa mrtve tačke.
Već su nađene dvije alternative i sad je
izvjesno da će se i ovo udruženje uskoro
smiriti u novim prostorijama.
Piše: M. Numanspahić
PREDSTAVLJAMO KONSULENTE NBV-a
Benjamin Imamović – NBV Östergötland Linköping
Bajka o zaposlenju
NESIB KARIŠIK
O
vaj put nije trebalo daleko putovati. U komšiluku, na nekih
stotinjak metara od mene, na
broju 1. u Snickaregatan, prostorije
NBV-a Linköping, u starom zdanju
punom stila, sa visokim prizemljem. Na
samom smo raskršću, preko puta Centralne stanice i pored hotela Stångå, uz
veliku frekvenciju naroda, auta, taxija
i vozova. Sa jedne strane veći parking
pod krošnjama visokih topola, a sa
druge manji, službeni. Gotovo svakodnevno, već petnaestak godina, prolazim
ovuda i uvijek se okrenem u nadi da ću
na prozorima sresti meni poznata lica
i pozdraviti ih mahanjem ruke. Utorkom navečer, navikao sam da zastanem
i pogledam jednog čičicu sa harmonikom i njegovih nekoliko ”cirkelaša” istih
godina. Zadnjih šest mjeseci i sa posebnim razlogom, jer tamo radi Benjamin
Imamović, poznanik i prijatelj svih ovih
godina u Švedskoj.
U dogovoreno vrijeme nađosmo se svi
na kafi u zajedničkoj prostoriji. Monica,
Lena, Nicklas, Benjamin i šefica AnnHelene, koja je uvijek spremna i da se
našali sa starim poznanicima. A kada
joj spomenem ”bivši prijatelji”, onda
prsnemo u smijeh, jer su i Švedi naučili
na šalu, ranije svojstvenu samo nama. I
Benjamin mi je ispričao da se na poslu
često šale i zezaju i da je to postalo
sastavni dio prijatnog dana.
– Otkud baš njega da zaposlite?pokušavam da isprovociram na naš
način.
Reaguje odmah Monica i kaže da je
Benjamin pun entuzijazma, angažovan,
radoznao, prijatan i veoma pozitivan. A
ja joj, za tako brz odgovor i pregršt epiteta, obećah sliku sa njim. I svi se opet
slatko nasmijasmo.
Ubrzo smo ostali sami i Benjamin je
počeo svoju priču:
- Rođen sam u Zenici i kada sam imao
tri mjeseca roditelji su se preselili u
Banju Luku. Mati mi je Banjalučanka pa
je to vjerovatno bilo kod mog rahmetli
oca ono ”odakle si – odakle mi žena”.
Završio sam za mašinskog tehničara i
upisao mašinstvo. Nisam dugo studirao
jer me u tome spriječio teatar, koji je u
đačkim i studenstkim danima bio moja
velika pasija i ljubav. Bio sam jedan
od osnivača studentskog pozorišta u
Banjoj Luci, koje je pored Mostarskog
teatra mladih, bilo jedno od najboljih
na prostorima bivše. Volio sam uloge
negativca i komedije. Posebno mi je u
sjećanju ostala uloga u parodiji na film
”Let iznad kukavičjeg gnijezda”, u kojoj
sam tumačio lik ljekara koji je liječio
Benjamin Imamović i Monica Åkerblom
11
ljude, a koji je bio najbolesniji od svih.
Bio sam aktivan u mnogim udruženjima
građana i sportskim organizacijama.
Radio sam petnaestak godina u ”Rudi
Čajavecu” i u civilnim i vojnim pogonima, a zadnjih godina, prije rata, bavio
sam se malom privredom. Druženja iz
đačkih i studentskih dana se ne mogu
zaboraviti, a žao mi je da naša djeca
neće doživjeti ni djelić toga. Danas je
to, u ovoj tuđini, sve nekako drugačije,
uz gledanje ličnih interesa i sve više
mjereno novcem.
Banju Luku sam napustio 1994.
godine, zajedno sa ženom i dvoje
djece, majkom, punicom i puncem.
Put preko Hrvatske, uz pomoć humanitarnih organizacija, doveo nas je u
Švedsku, u mali grad Kisa u Östergötlandu. Odmah sam prionuo na učenje
jezika i ubrzo završio SFI, a nakon toga
dobio zaposlenje u Rimasteru u Rimforsi. Preko njih sam dobio posao u
Ericssonu na 20 dana i tamo ostao šest
godina. Preselili smo se u Linköping
i nakon Ericssona dobio sam posao
u SAAB-u, gdje sam radio do prošle
godine. Kao član jednog bh.udruženja
u Linköpingu uređivao sam i vodio
radio- program i tako ostvario kontakt
sa NBV-om. Pored redovnog posla bio
sam angažovan u NBV-u kao „studieombud“, sa zadatkom pronalaženja što
više članova i novih kružoka, naročito
među Bosancima i Hercegovcima. Prije
izvjesnog vremena SAAB otpušta oko
500 radnika. Dobijam otkaz, ali imam
pravo raditi jos 1,5 godinu. Eh, tada
počinje američka bajka o zaposlenju.
Saznavši da ću ostati bez posla u narednih godinu i po, šefica u NBV-u mi nudi
posao. Za nepovjerovati. Ja stranac,
pedesetih godina i tako lahko do posla.
Prihvatam objeručke i pristajem da se
doškolujem za narodno obrazovanje
(folkbildning) u narednoj godini.
I kada se bližio završetak rada u
SAAB-u, dobijem ponudu da ostanem
i nastavim raditi. Zahvalio sam se, jer
sam već prihvatio posao u NBV-u gdje
radim od avgusta prošle godine. Dok
drugi, puno mlađi, traže i ”nogama i
rukama” posao, ispade da ja mogu da
12
biram. Pa reci, bolan, zar nije prava
američka bajka?
Primljen sam na poslove „studiekonsulenta“ sa odgovornošću za pitanja
integracije u najvećem dijelu i drogama
u manjem obimu. Iako mi je sjedište
u Linköpingu, po ovim pitanjima sam
zadužen na cijelom Östergötlandu.
Naročito sa Bosancima i Hercegovcima.
Za kratko vrijeme ušao sam u nekoliko projekata. Interesantan projekat je
„Bätre framtid“ (Bolja budućnost) gdje
su pored NBV-a uključeni i zatvor Skäninge i organizacija KRIS. Cilj je da se
pomogne zatvorenicima prije izlaska iz
zatvora i početka novog života.
Drugi projekat je ”Almanacka 08”,
čiji cilj je pomoć u traženju posla,
zaposlenje, studiranje i uopšte svi
dijelovi integracije u švedsko društvo.
Najnoviji projekat imamo sa Internacionalnim udruženjem žena pod
nazivom ”Våld mot kvinnor”, a sa
ciljem upoznavanja o nasilju prema
ženama. Osnovni cilj je saradnja sa
našim udruženjima i našim ljudima.
Od njih očekuješ najviše pomoći i razumijevanja. Ponekad ispadne i obratno.
Takvi smo mi ljudi. Za ovo kratko vrijeme boravio sam u Tuzli u svojstvu
predstavnika NBV Švedske, kao i u Briselu na studijskom putovanju. Stekao
sam puno poznanika i stvorio pravu
mrežu kontakata. Sa kolegama Bosancima i Hercegovcima, studiekonsulentima u drugim dijelovima, imam dobru
saradnju i vjerovatno da je njihov
dobar rad i dobar glas uticao i na moj
prijem u NBV. U toku doškolovavanja
za narodno obrazovanje, najveći dojam
na mene je ostavio Gösta Westlund,
97-godišnji počasni doktor Univerziteta u Linköpingu, i danas aktivan, koji
slušaocima daje inspiraciju i gleda na
stvari po nekoliko godina unaprijed.
Aktivno sam bio uključen u politiku i
na proteklim izborima bio na listi (s).
Nisam bio zadovoljan integracijom i
za sada sam to sve napustio. Član sam
i upravnog odbora Kommunal friskolan. Želio bih da savjetujem roditelje da
šalju djecu u Bosansku dopunsku školu,
da uče svoj jezik, da ga ne zaborave. Da
uključe djecu u sportske aktivnosti, jer
će tako skloniti djecu sa ulice i mnogih
poroka današnjice, te pomoći im u
razvoju i formiranju njihove ličnosti.
Slobodnog vremena je malo, ali se i
to iskoristi za aktivnosti sa familijom i
prijateljima. Napokon radim posao koji
volim. Nema ”kapije” i striktnog režima
rada, nego po vlastitom taktu i bez
određenog radnog vremena – završi
Benjamin svoj monolog.
Zasjedili smo se pravo. U običnom
ćaskanju se sazna puno toga iz života.
Interesantnih doživljaja je uvijek na
pretek. Benjamin mi je ispričao da voli
da kuha i sprema naša stara bosanska
jela. Specijaliteti su mu sogan dolma,
bosanski lonac i biber meso. Kaže mi,
sa smiješkom na licu, da je nedavno
izmislio i novu varijantu starih jela.
Nit´ je lonac, nit´ je sać, nego nekakav
novi ”bućkuriš”. Poseban specijalitet za
prijatelje je riba, koju priprema sa apetitom. Ovo oko hrane je bilo ”u povjerenju” i neobavezno, jer bi se inače
mogli i ”papučari” prepoznati u svemu
ovome. U slobodno vrijeme ode rado u
ribolov sa rajom. Ispočetka su ga ”trzali”,
udarajući po štapu dok je on pripremao
mamce. Ono, počne zvonjava na sve
strane, a on u trk da kontrira. Ubrzo ih
je skužio i danas je pravi. Padne pokoja
pastrmka, a bogami i štuka. U vrijeme
kraćih raspusta ode na sjever, u planine,
sa prijateljima Feruhom, Zenaidom,
Ismetom i bratom Nerminom. Padanja
sa skija, smrzavanja, puna njedra i
pune uši snijega, čine posebne zimske
draži. A tek zvrčke sa ”vrsnim” skijašem
Feruhom, kome stalno, proturajući
se prečicama, za petama bude neko
od ”lošijih” skijaša, pa se on ne može
čudom načuditi.
Banju Luku je volio iz duše. I Vrbas, i
Aleju lipa, i svaku rupu u asfaltu. Prije
se živilo za čaršiju i sa čaršijom. Ali,
nakon svih dešavanja, poželi da se tamo
nikad ne vrati. Nešto je, ipak, jače od
njega i on se ne predaje. Tamo je očev
mezar i sinovljeva obaveza.
STEFAN DEGURLUND, NY REKTOR PÅ NBV
NBV s framtid är mycket ljus!
MUHAMED MUJAKIĆ
B
osnisk- hercegovinska Riksförbundet (BHRF) och Studieförbundet NBV är samarbetspartner i flera år. Framför de öppnas nya
möjligheter och BHRF kan få starkare
roll som medlem i den här studieförbundet. Vi hade tur att träffa en av tre
NBV s rektorer – Stefan Degerlund
och bad honom att svara på några
frågor till vår medlemstidning ”Glas
BiH”.
Hej, Stefan! Vi vill att du först presentera sig till våra läsare.
-Under nästan hela 90-talet var jag
rektor på NBV. Jag fick då vara med om
en stark expansion av verksamheten
inom det internationella området där
de globala frågorna också sattes högst
upp på prioriteringslistan. Undre min
först tid på NBV startade vi samarbete
med de bosnier som kom till Sverige
redan 1993. Vi skrev på ett gemensamt
samarbetsavtal 1996 och startade ett
kontor i Sarajevo 1998. Den verksamhet som startades i Bosnien under
1998-2002 har bl a IOGT-NTO nu
följt upp genom besök och överläggningar om samarbete. Under perioden
2002 - 2007 var jag ansvarig för medlemsrekrytering inom IOGT-NTO då
många människor från Bosnien blev
medlemmar.
Min nuvarande roll innebär att ansvara för verksamhetsutvecklingen
inom förbundet, vilket bland annat
innebär många kontakter med medlems- och samarbetsorganisationer.
Det innebär också att utveckla, stödja
planerad eller redan startad verksamhet. Min uppfattning är att vi nu
behöver ta nya steg i samarbetet med
de bosniska organisationerna i Sverige
genom att förstärka arbetet på flera
sätt. Främst måste fler personer arbeta
med frågorna, material tas fram och
verksamhetsinsatser initieras som kan
göra att ett framgångsrikt folkbildning arbete ska kunna genomföras.
Under flera år har jag varit engagerad i
0-tolerans projektet och jag har sett på
nära håll att stora saker kan åstadkommas om man samarbetar. Det är också
viktigt att vara långsiktig i allt samarbete. Det tar tid att lära känna varandra och om man ger ett samarbete tid
så kommer oftast många nya idéer och
initiativ fram och blir tydliga.
NBV-s dagens roll i svenska sam-
hället och internationellt?
-NBV verkar idag som ett av nio studieförbund. Vi har 16 medlemsorganisationer som genom sina beslut på
förbundsmötet väljer styrelse, beslutar om inriktning, verksamhet och
budget.
NBV finns idag över hela Sverige och
genom vår verksamhet kommer vi i
kontakt med över 800 000 deltagare
varje år. Vi arbetar med att påverka det
politiska arbetet vad gäller folkbildningsfrågorna, såväl lokalt/regionalt/
nationellt. Vi arbetar med de viktiga
globala frågorna där vi tydligt profilerar oss som studieförbund som arbetar
13
med att öka kunskapen om drogernas
skadeverkningar. Vi anser att bildning
ökar människors förmåga att utvecklas
som individer, att förstå sig själv och
sin omgivning bättre och att lättare
kunna se sina möjligheter i samhället.
NBV arbetar inom hela landet med
integration av de människor som
födda i ett annat land, därför att vi vet
att de ger oss nya kunskaper, insikter och upplevelser som berikar oss
som människor och den verksamhet
vi bedriver. Staten och kommunerna
beviljar studieförbunden pengar varje
år till verksamheten som bedrivs i studiecirklar, kulturprogram eller annan
folkbildningsverksamhet.
NBV stödjer medlemsorganisationerna med information och kunskaper
om hur man enklast kan arbeta med
cirklar och kultur. NBV stödjer också
organisationerna vid utbildning av de
egna medlemmarna, styrelserna eller
andra grupper. Varje studieförbund har
sina medlemsorganisationer. Det finns
etiska regler mellan studieförbunden
där man informerar varandra om vilka
medlemsorganisationer man har. På så
sätt undviker man att man ”trampar”
in på någon annans område.
Vilken är skillnad mellan "samar-
14
betspartner" och " medlem" i NBV?
-Som medlemsorganisation inom
NBV är man med och påverkar vilken
verksamhet som ska prioriteras,
vilken inriktning verksamheten ska
ha, vilka målgrupper vi ska arbeta
med, vilka resurser som ska användas
och hur verksamheten ska följas upp
och utvecklas vidare. Dessutom utser
medlemsorganisationerna styrelse i
förbundet och för alla avdelningar. Styrelserna lägger varje år fram verksamhetsplaner och budget, vilket är det
instrument som styr verksamheten.
Det är Riksförbundet stadgar som
avgör om man kan bli medlem i NBV.
Föreningar som arbetar med andra
studieförbund påverkar inte Riksförbundets medlemskap i NBV.
Väljer man att bara vara samarbetsorganisation så har man ett betydligt
mindre inflytande på hur verksamhet
och budget ska läggas upp.
Hur ser ut NBV s framtid ?
-NBV s framtid är mycket ljus eftersom det finns ett stort personligt
engagemang från många anställda
och förtroendevalda, cirkelledare och
medlemsorganisationer. NBV har en
väl organiserad verksamhet över hela
landet och goda resurser att ta sig an de
viktiga framtidsfrågorna.
Vi arbetar på att fler ska bli
medlemmar i NBV och att
fler ska vilja samarbeta med
oss för att därigenom nå ut
med bl a drogfrågorna till
föräldrar, ungdomar, lärare
och andra grupper. När fler
hjälps åt så blir resultatet
bättre.
Vid ett seminarium i
Norrköping diskuterade
styrelserna för de olika
Bosniska organisationerna
i Sverige med NBV och
IOGT-NTO om vad ett
medlemskap skulle innebära. Det framkom tydligt
vid seminariet att de närvarande organisationerna
ville ha stöd för sin egen
inre utveckling och för sina medlemmar. NBV kan ge det stödet, på såväl
central som regional/lokal nivå.
Detta är några enkla utgångspunkter
för varför vi vill bredda antalet medlemsorganisationer.
Na seminaru u Norrköpingu za
bh.saveze u Švedskoj, održanom
krajem aprila prošle godine, i u
ovom intervjuu, naglašene su
prednosti članstva u NBV-u.
Savez bh.udruženja, po broju
svojih članova, imao bi u tom
slučaju veći broj delegata u
Skupštini, njegovi predstavnici
u Upravnom odboru NBV-a
imali bi veći uticaj na raspodjelu budžeta, a time i veće
mogućnosti finansiranja aktivnosti svojih udruženja. Prema
Statutu NBV-a članice Saveza
bh. udruženja i dalje imaju
slobodu izbora organizacije sa
kojom će sarađivati. NBV je
organizacija sa dugim stažom i
velikim respektom u Švedskoj i
van njenih granica.
SEMIR OSMANAGIĆ U BOSANSKOM KULTURNOM CENTRU NORRKÖPING
Dolazi vrijeme Bosanskih piramida
ELMIN ZEBA
U BiH se nalazi devet piramida * Cilj - postati top turistička destinacija u svijetu * Potreban novac, ali i što više promocije * Posjeta skandinavskim zemljama – širenje istine o
piramidama
Bosanski Indiana Jones napokon je
stigao i do Švedske. U četiri grada održao
je svoja predavanja pred više stotina
posjetilaca. U Norrköpingu oduševljen
prijemom dao je i kratki intervju za
”Glas BiH” o našim piramidama. Semir
Osmanagić istraživač je i arheolog koji
”živi i radi” u Hjustonu (USA). Objavio
je desetak djela sa utiscima o značajnim
arheološkim nalazištima. U posljednje
dvije godine zamijenio je svoj američki
dom utočištem u visočkoj dolini.
Tragajući za piramidama na atraktivnim lokacijama diljem svijeta, stigao je
i u Visoko, gdje ”slučajno” otkriva piramidalne komplekse na poziciji brda
Visočica.
Zanimljiva avantura u Bosanskoj dolini
piramida
- Prvi utisci bili su zapanjujući, jer tri
brda iznad grada Visokog neodoljivo su
svojim oblikom stvarala utisak da se radi
o nečemu što nije nastalo prirodnim
putem i u to danas sve više vjerujem.
Nakon prvih sondažnih bušenja na brdu
Visočica dobio sam i potvrdu mojih
indicija – objašnjava Osmanagić.
Da to ne bi bila ”obična” uzvišenja,
bosanski istraživač daje i podobna
imena: Sunce, Mjesec i Zmaj. U samoj
dolini nalaze se još dvije piramide koje
je imenovao kao Hram Zemlje i Piramida Ljubavi.
Nakon prvih iskopavanja 2006. godine
na brdu Visočica, osniva se Fondacija
”Arheološki park: Bosanska piramida
Sunca”, s ciljem da se što prije cijelom
svijetu pokaže da se u BiH nalaze monumentalne građevine.
- Sve naučne analize članova fondacije ukazuju na postojanje bosanskih
piramida. Fotografski i satelitski snimci,
termalne analize objekata, iskopavanja
na svih pet lokaliteta i nađeni artefakti
potvrđuju da se nalazimo na mjestu
gdje je nekad živjela razvijena civilizacija starija od deset hiljada godina.
Spojeni vrhovi tri piramide prave
jednakostranični trokut sa stranicama
od 365 metara. Na piramidi Sunca
postoje četiri reda pravilno obrađenih
blokova iste debljine od 45 centimetara. Zabranom iskopavanja na Visočici
istraživanja su nastavljena na Plješevici,
gdje je na nekoliko mjesta vršeno iskopavanje i ponovo potvrđena teza o piramidama. Popločane sekcije, koje smo
otkrili nakon uklanjanja zemlje, ”tjeraju”
nas da se jos više angažujemo na projektu – riječi su Osmanagića.
Članovi Fondacije ”Bosanska piramida
Sunca” volonterskim angažmanom i
mukotrpnim radom našli su dokaze koji
ukazuju na to da se u visočkoj dolini
ipak ”nešto” nalazi i da se tome treba
posvetiti. Ipak, kao po nekom ustaljenom ”principu” ponavlja se stara izreka:
Tuđi uspjeh, doživljava se kao vlastiti
neuspjeh.
- Nažalost, brojni domaći stručnjaci
misle da smo prevaranti i da obmanjivanjem javnosti želimo izvući ličnu
korist, te da uništavamo historijsko i
kulturno nasljeđe Bosne i Hercego-
15
vine. Čudna stvar u svemu je da se ti
isti stručnjaci nisu udostojili posjetiti
nalazišta, a još tvrde da su sve tvorevine
nastale prirodnim putem – nastavio je
Semir, te dodao:
- Želim naglasiti da se iskopavanja ne
vrše na zaštićenim lokalitetima i da mi
ustvari ne uništavamo nego otkrivamo
historiju, ne samo BiH, nego možda i
cijelog ljudskog roda. Ovaj projekat trebala bi podržati država, jer bi se moglo
desiti da otkrivamo činjenice u kojima
piše da je na balkanskim prostorima
puno prije postojanja bilo kakvih civilizacija egzistirao narod, koji je hiljadama
godina kasnije bio uzor svima. Dok su
na sjeverozapadu kontinenta bile velike
naslage leda, u dolini Bosanskih piramida cvjetao je život, a onda su nakon
otopljenja naši preci nastanili Evropu.
Kada to gledate iz sadašnjeg vremena
i znate ono što su nas učili u školi, sve
izgleda nevjerovatno i spektakularno,
ali u Bosanskoj dolini piramida to i jeste
tako.
Čudesni tuneli u cijeloj dolini
Mreža tunela koja povezuje visočke
piramide
prema
pretpostavkama
Osmanagića nalazi se u cijeloj dolini i
ispod samog grada. Ulaskom u tunele
Ravne i KTK istraživači su ostali zapan-
jeni preciznošću kojom su pravljeni
podzemni kompleksi. Njihovo postojanje je neobjašnjivo, da li su korišteni
kao zaštita od neprijatelja, kao putevi za
transport ili je to savršen sistem klimatizacije, ostaće za sada tajna.
- Tuneli su dugi stotine metara u svim
smjerovima. Ulaz u tunel Ravne nalazi
se udaljen oko dva kilometra od Piramide Sunca. Svi prolazi pod uglom
su od 45 stepeni, napravljen je pravi
labirint i to je misterija građenja koja
svakim danom nudi sve više otkrića.
Nađeni su megalitni obrađeni kameni
blokovi na kojima stoje znakovi i crteži,
te ako se dokaže da su piramide stare
više od deset hiljada godina, onda će to
biti najstarije pismo na svijetu. Najveći
dokaz o postojanju piramida je artefakt
sa mapom koji vjerodostojno ukazuje
na položaj objekata u visočkoj dolini i
vjerujem da ćemo slične ”mape” nalaziti
što više budemo ulazili u unutrašnjost.
Efekti otkrića
U aprilu 2008. godine počinje nova
sezona iskopavanja i istraživanja bosanskih piramida. Prilika je to za sve one
koji nisu posjetili nalazišta da to učine.
Konačno otkriće piramida značilo bi za
visočku regiju i za cijelu Bosnu i Herce-
govinu puno toga.
- U toku prošle godine lokalitet Bosanskih piramida posjetilo je oko 400 hiljada
znatiželjnika, naučnika i ljudi koji žele
dati podršku projektu. Želimo povećati
posjetu na milion ljudi godišnje. Vidite,
u Egiptu glavna ”industrijska” grana je
turizam usko vezan za piramide. Zato
bh. piramide trebaju postati svjetska
turistička top destinacija i mjesto koje
će u budućnosti imati moć zadržati
mlade bh. stručnjake, pa i dovesti neke
ljude iz inostranstva. Prošle godine
dogodilo se i malo čudo - preko 30%
anketiranih srednjoškolaca u pojedinim
školama izrazilo je želju bavljenja arheologijom, što je veliki korak. ”Mijenja se
svijest, postoji nada – naglašava Semir
Osmanagić i šalje molbu svim građanima
Bosne i Hercegovine u domovini i svijetu:
- Govorite o piramidama i širite istinu
– to vrijedi više od bilo čega!!
Po tvrdnjama našeg Semira u BiH se
nalazi ukupno devet piramida, pet njih
kod Visokog, po jedna kod Maglaja i
Kalesije, te dvije u RS. Trebaće dosta
vremena da se uklone naslage zemlje
i sve one ugledaju svjetlo dana, ali to
doba dolazi, jer: Vrijeme prkosi svemu,
ali piramide prkose vremenu...
”IZBORNI BUDILNIK”:
Informacija o dolaska gostiju iz Centralne
izborne komisije BiH.
U posjetu dolaze: Suad Arnautović
i Tihomir Vujičić, članovi CIK BiH.
Arnautović je najveći stručnjak za
izborno pravo u BiH, a vjerovatno i u
cijeloj regiji.
Oni će razgovarati sa građanima
i odgovoriti na pitanja vezana za
izbore u BiH, a saslušaće i primjedbe
i predloge građana na izborni zakon i
proces.
Susreti s građanima će se održati:
22.02. u 20:00 sati u BKC u Norrköpingu
23.02. u 12:00 sati u Gislavedu
u okviru Godišnje skupštine BiH
16
Saveza
23.02. u 20:00 sati u klubu Bosanska
krajina u Malmöu
24.02. u 12:00 sati u klubu Ljiljan u
Växjöu
24.02. u 20:00 sati u klubu Vrbas u
Stockholmu.
Dodatne informacije na telefon: 08 38
32 55 ili 073 10 10 999.
NOSIŠ LI SVOJU NACIONALNOST KAO BREME?
Znaš li gdje si i znaš li ko si?
RABIJA ARSLANAGIĆ
P
ovodom novogodišnjih praznika nazva me prijatelj i uputi
mi čestitke. Zaželi mi sreću i
zdravlje. Bila sam ugodno obradovana
njegovim javljanjem, jer kada god bi
se čuli putem telefona bio bi to jedan
ugodan i nikad prazan razgovor.
Ovo moje pisanje i želju da svoja
sjećanja i zebnju na sva zbivanja koja se
dešavaju oko mene pretočim u pravu
riječ, ponukalo je pitanje koje mi uputi
moj prijatelj: ”Šta očekuješ i čega se
plašiš u novoj godini, kao i u godinama
koje dolaze?”
Sama sam sebi također postavila
to pitanje. Jedna misao i neki strah
jesu prisutni i očiti. Da, plašim se
ljudske gluposti, plašim se odricanja
onog našeg prepoznatljivog, one naše
bosanske duše i našeg jezika. Jer, toplina rodnog doma je utkana u nama.
Ona je prisutna kada smo radosni i
kada smo tužni. Osmišljava naš svakodnevni život, ohrabruje nas kada
smo u životnim nevoljama i budi nadu
u srećni ishod događanja koje dolazeće
vrijeme sobom nosi. Doživljaji iz
rodnog doma su temelj naše psihološke
sigurnosti. O unutrašnjoj ljepoti i
snazi našeg doma, a i našeg zavičaja,
govore i spoznaje naših znanaca prostorno udaljenih od nas. Napuštanje
doma u kome smo rođeni i sredine u
kojoj smo živjeli doživljavamo teško,
a kada to radimo pod prisilom i kada
spašavamo gole živote, to preraste u
tragediju i dramatičnost. Sam čin rastanka sa radnim krajem i iskonom u
duši ostaje dok živimo, kao grč i bol.
U novoj sredini sve je drugačije: geografski, kulturno i socijalno. Promjena
sredine znači promjenu ranijeg života
i vidova komuniciranja. U početku
je to bilo stanje ambivalencije, stanje
polusvjesnosti i dvojake vrijednosti,
sada to poprima sasvim drugu boju
i to nije samo stanje straha ili stanje
dileme povratka. U raznim nijansama,
ali prepoznatljiva, među nama u egzilu
egistira žeđ za materijalnim dobrima.
Ovaj poriv dobrano potiskuje osjećaj
emocionalne i nacionalne pripadnosti.
Naš ekonomski i socijalni status u
Švedskoj je iznad očekivanog. Povoljan status izborili smo radnim navikama, solidnim znanjem jezike zemlje
domaćina i uspješnim prilagođavanjem
normama švedskog društva. Zadovoljni socijalnim statusom pojedinci
ispoljavaju nostalgiju prema Domovini jednom godišnje – za vrijeme ljetnih praznika, ali ne misle na povratak.
Svoju zemlju sad već doživljavaju kao
”zemlju siromaštva”. I takva, ona ih ipak
privlači, jer samo tamo ih čeka poznata
rijeka, grad, planina, ljudi i poznata
riječ. U ovoj švedskoj sredini, u kojoj
mi je puno toga dostupno, najviše mi
nedostaje taj specifični bosanski jezik,
njegova mehkoća i bogatstvo izraza.
Pojedinci jezički siromaše i
u njihovom svakodnevnom
govoru sve je više izraza
poput: ”klarati”, ”lånati” i
slično. Jezik nam je najjača
spona sa korijenjem. Ako
ne naša djeca, a onda će nas
pitati naši unuci: odakle
smo, ko smo i zašto smo to?
Ja sam Bosanka u Švedskoj
i Bosanka sa pedigreom
i korijenima u mojoj
domovini Bosni. Dakle,
ne mogu biti Šveđanka,
mogu biti samo naturalizovana, jer sad živim tu.
Osjećam respekt i dužno
poštovanje prema zemlji
domaćinu, ali se ne mogu
odreći svoje nacionalnosti
i vjerske pripadnosti. Uporno opominjem da je usprkos dobroti zlo i dalje
moćno, naročito ako dođe kao rezultat zaborava, povlađivanja zlu, samopotcjenjivanja, kratkog pamćenja...
Nažalost, toga ima i kod naših ljudi.
Odronjava li se naša etnička pripadnost? Šta je to sa nama Bošnjacima
kada tako važne stvari lahko puštamo
da ih voda nosi? Ne, ne mogu prihvatiti da se neko od nas može odreći
one naše neposrednosti, susretljivosti,
duhovitosti, sabura, ljepote svog jezika,
pa makar i sa onim ”Đe si, ba?” Živi po
kodeksu zemlje domaćina, ali nemoj
nikad zaboraviti maternji jezik i odreći
se nacionalne pripadnosti. Bez maternjeg jezika ti si NIKO, tada te nema ni u
vremenu ni u prostoru. Tada si isljenik
iz sreće, istjeran iz života i smijeha.
Čega se bojim: ljudske gluposti –
odreći se svog jezika i svoje nacionalnosti. Jezik je moć, kroz jezik ne
razumjemo samo govor i stvarnost oko
sebe, već i sami sebe.
17
NORRKÖPING:MUZEJSKA IZLOŽBA O BH IZBJEGLICIMA
Šta ponijeti sa sobom kad bježiš?
J
asmina Mujakić je imala 12
godina kada je počela pisati dnevnik. Kada je napunila 16 godina
pobjegla je od rata u Bosni. Danas ona
ima 28 godina i njena priča je jedan
dio izlozbe NÄR – KAD u Muzeju
rada (Arbetets museum) u Norrköpingu.
Dva fotografa su izložila svoje fotografije: Jens Olof Lasthein prikazuje
izbor slika iz ”Moments in between” iz
vremena kad je bio rat 1994 – 1997, a
Adam Haglund je prikazao zbirku pod
nazivom ”Där börjar livet”, koja pokazuje period poslije rata i fotografije su
napravljene 2005. godine.
U Arbetets museumu je 2005. godine
predstavljena je izložba ”Opkoljeno
Sarajevo”, koja je došla iz Historijskog
muzeja u Sarajevu i prikazuje rat i
ljude koji su živjeli u njemu. Postoji
zamisao da se ova izložba, koju je producirao Olle Emilsson iz programa
”Kultura, društvo i medija” na Campusu Norrköping prikaže i u Sarajevu.
Na izloženim slikama vidimo nijansu
koja pri prvom pogledu asocira na
običan dan, ali rupe u zidovima kuća
podsjećaju nas da se ovdje dešava rat.
Istovremeno, to je i obična svakodnevnica. Naizgled prazne kuće. Tamo
žive ljudi. Preživljavaju.
Dugo smo u sebi imali osjećaj da
se kuće i ljudi ovdje razlikuju od
švedskih. Ali, dok ta mala curica ili
dječak trče između porušenih kuća,
pomislim da bi to isto tako moglo biti i
u jednom od kvartova u Norrköpingu,
izgrađenom 40-tih godina. Ne može
se odrediti datum slika. To je moglo
biti ovdje. Sada. Svakodnevnica se
nastavlja u slikama Adama Haglunda.
Poslijeratna svakodnevnica. Kuće još
uvijek imaju ožiljke što se vide. Ljudski ožiljci su unutra. Oni se ne vide.
Jasmina Mujakić se vraćala u Bosnu
nekoliko puta da posjeti rođake i prij18
atelje. Ali budućnost za sebe ona tamo
ne vidi.
– Jedno je otići u posjetu, ali ja se ne
osjećam dobrodošlom ako bi se vratila da tamo živim, kaže ona. Jasmina
je Bošnjakinja i priča o onima koji nisu
imali izbora i morali su se prisilno vratiti.
– Oni su izloženi prijetnjama i
ponižavanjima i bilo bi za mene nesigurno da se vratim.
Osim slika, izložba se sastoji i od
pet sjećanja. Pet različitih osoba, koje
su prislilno napustili zemlju u ratu
izbrali su jedan lični predmet prije
progona. Jedna od njih je i Jasmina.
Ona je izabrala da sa sobom ponese
svoj dnevnik.
– Najvažnije što stoji u dnevniku je
to kako sam saznala da je moj stric
ubijen u koncentracionom logoru i
kako sam to sve doživljavala. Ja sam
bila šokirana i nisam to mogla shvatiti. Jednog dana bila sam vani i igrala
se. Odjednom sam počela plakati,
ne shvatajući zašto. Sada kada čitam
dnevnik sve to bolje razumijem i to
mi pomaže da lakše prihvatim svoj
bol, kaže Jasmina. Ona je ponosna
što učestvuje na izložbi i smatra da je
izložba veoma važna.
– Ja rado pričam svoju priču. Ona
je važna da mladi Bosanci, koji su
rođeni u Švedskoj, saznaju kako je
bilo u toku rata. Takođe je važno da
i Šveđani to znaju. Mnogi od njih se
druže sa Bosancima, ali ne znaju šta
nam se desilo. Za mene je važno da
ispričam o tome da sam imala takođe
jedan život prije dolaska u Švedsku. O
svemu lijepom. O tome da sve nije bilo
samo mračno i tužno, nego da sam
imala i malo normalnog tinejdžerskog
života, kaže Jasmina. Na izložbi su bila
predstavljene još četiri priče o predmetima koji su izabrani da se spakuju
prilikom bjekstva.
Piše: Åsa Hanell
(Zahvaljujemo autoru i redakciji lista
”Folkbladet” na ustupljenom tekstu)
KULTURNI DOGAÐAJI
Vad tar du med dig när du flyr?
Jasmina Mujakic var tolv år när hon
började skriva dagbok. När hon var
sexton flydde hon kriget i Bosnien. Idag
är hon 28 år och hennes berättelse är en
del av utställningen NÄR-KAD på Arbetets museum.
Två fotografer, Jens Olof Lasthein visar
bilder i ett urval "Moments in between"
från den tiden då kriget pågick 19941997, Adam Haglunds bilder "Där börjar
livet" visar livet efter kriget, tagna 2005.
2005 visades utställningen "Sarajevo
belägrat" på Arbetes museum som kom
från Historiska museet i Sarajevo och
visade kriget och människorna som
levde mitt i det. Det finns en tanke om
att kunna visa den här utställningen
som är producerad i Norrköping av Olle
Emilsson, från Kultur samhälle mediagestaltning vid Campus Norrköping, i
Sarajevo.
Här ser vi färgfoton som vid en första
anblick signalerar vardag, men hålen i
husväggarna påminner oss om att ett
krig pågår. Också en slags vardag. Till
synes tomma hus. Där människor lever.
Överlever.
Länge har vi kunnat slå ifrån oss närheten genom att byggnader och människor skiljer sig från det svenska. Men
31. INTERNACIONALNI FILMSKI
FESTIVAL - GÖTEBORG 2008.
KARTA VIŠE ZA DOKUMENTARCE IZ
BiH
K
arakteristika ovogodišnjeg Internacionalnog filmskog festivala u Göteborgu, za koga se može reći da spada u kategoriju prestižnih u svijetu, jeste posebno
zanimanje Bosanaca i Hercegovaca, koji
žive na ovim prostorima. Nije ovo prvi put
da se na ovom festivalu prikazuju filmovi iz
BiH, ali je, možda, prvi put da su karte za bh.
filmove ”planule”. Veoma je zanimljiv i način
na koji su stigla četiri dokumentarca iz BiH.
No, da počnem od početka.
Dvoje mladih ljudi, Lamija Bracković i
Omar Ćatović, vrijedni aktivisti u omladinskom "pogonu" Udruženja Trebinjaca u
Göteborgu, autori su projekta pod nazivom
"FILMSKI MARATON". Sa projektom su
učestvovali na konkursu raspisanom od
där en liten flicka, eller pojke, springer
på en öppen plats mellan sönderskjutna
hus slås jag av tanken att det lika gärna
skulle kunna vara i något av Norrköpings
40-tals kvarter. Det går inte att datera
bilden. Det kunde ha varit här. Nu.
Vardagen fortsätter in i Adam Haglunds
bilder. Vardagen efter kriget. Husen har
fortfarande sår som syns. De mänskliga
såren sitter på insidan. Svårare att se.
Jasmina Mujakic har varit tillbaka i
Bosnien flera gånger för att hälsa på släktingar och vänner. Men någon framtid
för sig själv ser hon inte att det finns där.
Det är en sak att komma dit på besök,
men jag känner mig inte välkommen att
återvända för att bo där, säger hon.
Jasmina är muslim och hon berättar
om de som inte haft något val utan tvingats återvända.
- De utsätts för hot och trakasserier
och det skulle inte vara riskfritt för mig
att återvända.
Förutom bilderna består utställningen
även av fem minnen. Fem olika personer
som tvingats fly från kriget har valt ut
varsin sak från tiden innan de flydde. En
av de är Jasmina. Hon har valt att ta med
sin dagbok.
- Det viktigaste som står i dagboken
är där jag skriver om att jag tog reda på
att min farbror blev mördad i koncen-
trationsläger, och hur jag hanterade det.
Jag blev så chockad att jag inte kunde ta
till mig det. En dag när jag var ute och
lekte började jag helt plötsligt att gråta
utan att jag förstod varför. Men när jag
läser i dagboken förstår jag och det har
hjälpt mig att bearbeta min sorg, säger
Jasmina.
Jasmina är stolt över att medverka
i utställningen och tycker att den är
viktig.
- Jag berättar gärna min berättelse. Det
är viktigt att unga bosnier som är födda
i Sverige vet hur det var under kriget.
Och det är viktigt att svenskar också
vet. Många umgås med bosnier, men
känner ändå inte till vad som har hänt.
För mig är det viktigt att få berätta om
att jag hade ett liv innan jag kom till Sverige också. Om allt det roliga. Att det
inte bara var mörkt och dystert, att jag
faktiskt hade lite vanligt tonårsliv också,
säger Jasmina.
Ytterligare fyra personers minnen, av
det de valde att packa med sig på sin flykt
visas tillsammans med kort berättelser
kring föremålen.
strane Saveza BiH omladine u Švedskoj. U
konkurenciji velikog broja pristiglih radova,
projekat Lamije i Omara, osvaja prvu
nagradu vrijednu 20 hiljada kruna, koje
mogu utrošiti u realizaciji svog projekta.
Laureati ove nagrade, zamislili su da organizuju reviju dugometražnih bh. filmova, ali
kako u tome nisu imali iskustva, za pomoć
su se obratili, na pravu adresu – filmologu
Midhatu Ajanoviću Ajanu.
Uvijek spreman da pomogne mladima,
Ajan je sugerisao da ponude upravi festivala u Göteborgu četiri kratkometražna
bh. filma, koji su već ranije polučili dobre
rezultate. Sugestija je prihvaćena, a stigao je
i pozitivan odgovor, da ti filmovi mogu ući
u ovogodišnji repertoar Göteborškog filmskog festivala.
Helem, zahvaljujući Lamiji i Omaru, a svakako i pomoći Ajana, ljubitelji sedme umjetnosti imali su priliku (ukoliko su bili sreće
da nabave karte) da vide četiri izvanredna
kratkometražna filma i to: "ESMA" Alena
Drljevića, "TERETLI POSO" Nedžada
Begovića, "AMBASADORI UČE JEZIKE"
Semsudina Gogića i "INFORMATIVNI
RAZGOVORI" Namika Kabila. Osnovna
karakteristika ova četiri dokumentarca
je snažna i sugestivna priča o današnjem
životu u BiH.
" Bio sam prijatno iznenađen kada sam
među brojnom publikom vidio veliki broj
svojih vršnjaka, mladih ljudi, koji se i na ovaj
način interesuju za svoju domovinu,” kaže
skromni Omar.
Praksa na ovom festivalu je da se poslije
svake projekcije filmova organizuju panel
diskusije. Na veliko zadovoljstvo prisutnih
bh. građana, tim je putem izrečeno mnogo
pohvala na račun kvaliteta naših filmova,
kako od strane filmskih stručnjaka, tako i
običnih gledalaca. Na kraju, zašto ne reći i
jedno veliko AFERIM za Lamiju i Omara,
bez čijeg projekta i velikog angažovanja
ovi filmovi ne bi ni bili na ovogodišnjem
Filmskom
festivalu
u
Göteborgu.
Kad är bosniska och betyder när.
Åsa Hanell
Napisao: ing. Atif Kučuković
19
PREDSTAVLJAMO ODJELJENJA BOSANSKOHERCEGOVAČKE DOPUNSKE ŠKOLE ”MAK DIZDAR”
Škola odličnih đaka
B
osanska dopunska škola u
Gislavedu osnovana je 18. 9.
1997. godine, a tom svečanom
trenutku prisustvovao je veliki broj roditelja i djece, kao i Nesib Karišik, tadašnji
predsjednik Odbora za školstvo Saveza
bosanskohercegovačkih
udruženja
u Švedskoj. Te godine je u Švedskoj
radilo 57 dopunskih škola sa preko
2,500 učenika, a nastavu je izvodilo 249
nastavnika.
Od svog osnivanja, pa do danas, škola
u Gislavedu radi kontinuirano. Nastavu
pohađa veliki broj učenika, mada u
redovnoj švedskoj školi imaju časove
maternjeg (bosanskog) jezika. Organizator početka rada škole bila je Sadeta
Murić, Prijedorčanka. U svom rodnom
gradu radila je kao nastavnik u istoj
školi 26 godina. Nakon progona našla
se u Växjöu, gdje se u kampu, među oko
2.000 izbjeglica, organizuje nastava za
djecu u tavanskim prostorijama. Bilo
je entuzijazma i svi su očekivali skori
povratak, pa je učenje maternjeg jezika
bilo važno. Sada, kada većina traži
svoju budućnost van zemlje, mnogo je
teže motivirati djecu.
U prvim danima škole Sadeti su pomagali: Emira Medić, Samir Bosno i Asim
Bešić. Ova pomoć trajala je oko godinu
dana, a zbog organizacionih problema
i zahtjeva da u nastavi rade samo pedagozi, u školi je ostala samo Sadeta.
Tako i danas. Sadeta je napustila rad u
gimnaziji i prešla u osnovnu školu, i to,
kako reče: ”Iz jednog razloga - samo da
organizujem nastavu maternjeg jezika”.
A kako radi ova škola u Gislavedu i
kakve rezultate postiže?
– Nastavu održavamo u prostorijama
udruženja ”BiH”. Osim nastave u našem
dopunskom odjeljenju postoje gotovo
sve vannastavne aktivnosti i oblici
druženja djece/učenika. U te aktivnosti uključena su i mlađa djeca, čak
i petogodišnjaci. Svi su oni uključeni
u rad od neke sekcije /grupe: horska,
recitatorska, dramska, plesna, folklorna
20
i izvođači sevdalinki. U svim oblastima,
osim folklora, osvojili smo prva mjesta
na regionalnom takmičenju. Na Saveznom školskom takmičenju u znanju
imali smo pobjednika više nego sve
škole zajedno. Takve uspjehe nižemo
godinama. Ne njegujemo favorite, već
nam je želja da se zajedničke aktivnosti, pa i škola omasove. To do sada
uspjevamo na zadovoljstvo svih, - ističe
Sadeta.
U udruženju ”BiH” u Gislavedu smatraju da je opstanak dopunskog odjeljenja omogućen u prvom redu dobroj
organizaciji,
interesu
udruženja,
roditelja, a i učiteljice Sadete koja ”ne
ispušta konce iz ruku”. Zahvaljući
organizovanosti i dobroj povezanosti
članova udruženja i roditelja u ovom
gradu nije bilo teško organizovati i
sprovesti mnoge aktivnosti Saveza bh.
udruženja u Švedskoj kao i drugih bh.
saveza i organizacija.
A kako to Sadeta Murić ima dobar
uvid kada je u pitanju nastava maternjeg jezika?
– Obzirom da radim i u redovnoj
nastavi sa maternjim jezikom, a glavni
sam organizator te nastave u komuni
Gislaved, imam dosta dobar uvid u ovoj
oblasti i u cijeloj Švedskoj, - pojašnjava
Sadeta.
O tome da iz Sadetine škole u Gislavedu ima najviše đaka – prvaka na
Saveznom takmičenju – to je poznato,
ali Sadeta saopštava još jednu prijatnu
novost:
– Čekamo zvaničnu potvrdu, ali
je gotovo sigurno, da je jedna naša
učenica proglašena za Učenika godine
– Årets modersmålelev! Ceremonija
proglašenja održaće se u Malmöu 23.
februara. Ista učenica je prošle godine
proglašena Učenikom godine u generaciji osmih razreda. Ona nije propustila ni jedan čas dopunske nastave
i zadnje četiri godine osvajala je prvo
mjesto na Saveznom takmičenju.
Kakve su aktivnosti ovih dana?
– Upravo sad spremamo izložbu o
našem radu povodom ”Dana maternjeg
jezika”, koji se obilježava u cijeloj zemlji
21. februara. Ova izložba će biti postavljena u Gradskoj biblioteci u Gislavedu,
- informiše nas Sadeta.
Kako vas prihvataju u Gislavedu?
– Regionalne novine ”Värnamo nyheter” su u više navrata pisale o radu u
našem udruženju sa posebnim osvrtom na rad sa djecom i omladinom, a
škola je uvijek bila na prvom mjestu, sa ponosom ističe Sadeta.
E, kad o Sadetinoj školi tako lijepo pišu
švedske regionalne novine, može i ”Glas
BiH”. Sa dobrim razlogom. O Sadeti,
velikom humanitarcu, o uspješnim
akcijama za pomoć djeci šehida u BiH i
nezbrinutoj djeci, odličnim učenicima i
drugim ljudima u nevolji u domovini, u
kojma su bez razlike učestvovali gotovo
svi bh. građani u Gislavedu – sljedeći
put.
UOČI V SVJETSKOG PRVENSTVA DIJASPORE BiH
Serijom turnira do reprezentacije
O
staće zabilježeno da su se 2004.
godine u austrijskom gradu Lincu
(Linz) po prvi put sastali sportaši
iz bh. dijaspore na fudbalskom turniru
kojeg nazvaše I svjetsko prvenstvo. Savez
bh. udruženja iz Švedske predstavljala je
ekipa NIF ”Bosna” iz Norrköpinga, pobjednik l. izbornog saveznog turnira. Linc će i
naredne, 2005. godine, biti opet domaćin II
svjetskom prvenstvu. Bosanci i Hercegovci
iz Švedske biće opet među učesnicima, ali sa
pravom reprezentacijom dobijenom nakon
više odigranih turnira po regijama.Ekpu će
voditi selektor Muhamed Cerić, nekadašnji
profesionalac u ljubijskom ”Rudaru”, a u toj
ulozi biće i na prvenstvima u Briselu (Belgija) i Minhenu (Njemačka). Ove godine u
Birmingham (V. Britanija) ide pobjednik
izbornog turnira, koji će se održati 8. marta
u Gnosjöu. Da se podsjetimo kvalifikacionih turnira.
NORRKÖPING: Udruženje ”BiH” i fudbalski klub ”Bosna” bili su organizatori
11. tradicionalnog turnira koji se održava
u povodu Bajramskih blagdana. Da ovaj
turnir ima veliki ugled kod ljubitelja malog
fudbala govori podatak da su nastupile 32
ekipe sa preko 300 igrača. Poslije dužeg vremena pobjednik je bila domaća ekipa i ona
će učestvovati na završnom turniru za odlazak na Svjetsko prvenstvo.
GNOSJÖ: Domaćin još jednog tradicionalnog turnira u Smålandu bilo je
Bosansko-švedsko udruženje ”Gnosjö 2000”.
Nastupilo je 14 ekipa, a, kako pobjednička
ekipa nije član Saveza bh. udruženja, to će
na završnom takmičenju učestvovati kombinovana ekipa od najboljih igrača turnira.
Iz ove oblasti do sada je više igrača nosilo
dres reprezentacije Saveza bh. udruženja iz
Švedske.
ENKÖPING: Po tradiciji u ovom mjestu
turnir se održava posljednje subote u
decembru. Na 14. turniru nastupilo je 11
ekipa (mnogi su ”zarađene dane” iskoristili
za odlazak u BiH) i po tradiciji pokazan je
zavidan kvalitet. Organizator je Udruženje
”BiH Enköping”. Turnir se u ovoj oblasti
pažljivo prati, jer je glavnina igrača u reprezentaciji Saveza dolazila iz ekipa sa ovog
turnira. Kao i prošle godine pobjednik je
bila ekipa ”Ljiljan” iz Strängnäsa. Ova će
ekipa potvrditi uspjeh i na ”dodatnom turniru” kojeg je organizovalo bh. udruženje
”BSK” iz Västeråsa. Zbog nedostatka dvorane igralo se u Hallstahammaru, a treneru
Ceriću preostaje da od velikog broja dobrih
igrača izabere najbolju osmoricu.
GÖTEBORG: Kao i svake godine, Oblasna
organizacija bh. udruženja u Västra Götalandu organizira sportsko takmičenje. Ove
godine razlog je bio veći, jer pobjednik turnira ima pravo učešća na Saveznom turniru
u Gnosjöu na kojem će se izabrati predstavnik za Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u
malom fudbalu. Učešće na turniru uzelo
je 5 bh. udruženja i nakon žestokih borbi
redoslijed je sljedeći:
1.”Bosna IF – Ljiljan” – Göteborg,
2.”Bosna”-.Borås, 3. ”Bosna IF”- Göteborg,
4. Hjällbo IF – Göteborg, 5. KIC ”BosnaBergsjön”- Göteborg.
Za najboljeg igrača turnira izabran je
Grozdanić Alen iz ”Bosna IF – Ljiljan” –
Göteborg, najbolji golman je Puškar Demir
iz Hjällbo IF – Göteborg, a pehar fair-play
pripao je udruženju ”Bosna IF”- Göteborg.
IZBORNI TURNIR
Za 8. mart zakazan je izborni turnir
nakon kojeg će se dobiti predstavnik
Saveza bh. udruženja na V svjetskom
prvenstvu dijaspore BiH. Turnir će se
održati u sportskoj hali Tröllstorpshallen, ulica Fritidsvägen 6 u Gnosjöu.
Dolazak ekipa je planiran do 17 sati,
a onda će domaćin Bosansko-švedsko
udruženje ”Gnosjö 2000” izvesti prigodan program na otvaranju turnira.
Završetak turnira i podjela nagrada
predviđeni su za oko 21 sat. Ekipe
će igrati po sistemu ”svak sa svakim”
dvokružno. Otežavajuća okolnost
je što je broj igrača ograničen, na
prvenstvu dijaspore BiH učestvuju
samo državljani BiH i za Veliku Britaniju ne vrijede švedske boravišne vize,
pa nosilac bh. pasoša mora imati ulaznu
britansku vizu. Ovog puta prijedlog je
da u Birmingham putuje pobjednička
ekipa, a ne reprezentacija, jer se igrači
bolje poznaju i veće su šanse za bolji
plasman.
”GLAS BiH” NA PRVENSTVU
Domaćin prvenstva u Birminghamu vrši temeljite pripreme da ovo
takmičenje protekne u najboljem redu.
Anes Cerić, jedan od bh. aktivista u
ovom gradu i učesnik svih dosadašnjih
prvenstava, očekuje da će ovo biti
najorganizovanije prvenstvo do sada.
Inače, domaćin ima pune ruke posla,
jer se uoči prvenstva održava redovna
sjednica Glavnog odbora SSDBiH na
kojoj će se dogovoriti tok priprema za
naredni kongres Svjetskog saveza. Na
V svjetskom prvenstvu dijaspore BiH u
malom fudbalu pojaviće se ”Glas BiH”
kao sponzor. Uz redovno informisanje
o toku priprema za prvenstvo koje se
održava 28-30. marta na Savezovoj
web stranici, ”Glas BiH” dodijeliće po
jednogodišnju pretplatu najboljem
igraču, strijelcu i golmanu.
21
SERVISNE STRANE
Ako ste pomislili da ćemo vam u
ime naših saradnica, Mirjane i Samije,
preporučiti neka ”jaka” jela sa puno
začina, mesnih sastojaka i puno kalorija,
onda niste u pravu. Ova dva jela privlače
jednostavnošću pripreme, a opet su
bogata i za oko i za želudac. Oba su
jednako dobro došla u svim prilikama.
Prvo jelo (”francuska salata”) sa neznatnom promjenom sastojaka dobilo bi ime
”ruska salata”. Razlika je u nijansama, ali
je zajedničko za obje salate da su se u
Francuska salata
Mirjana Berberović
Sastojci: 4 krompira, 3
mrkve i 3 jaja. Skuhati krompir, mrkvu i jaja, pa dok su još
topli oguliti ih. U nastavku su
nam potrebni: 4 veća kisela
krastavca, 1 konzerva (400 gr)
graška, 20 dkg sušene tučetine
ili jedno pečeno, a može i
kuhano pile. Od začina: sol,
crni biber – mljeveni, 1 veća
tuba majoneze sa limunom i 2
– 3 supene kašike povlake.
Sve izrezati na sitne kockice i dodati ocijeđen grašak, zatim posoliti,
pobiberiti prema ukusu, izmiješati, te na kraju staviti majonezu i povlaku.
Sve ponovno dobro izmiješati. Ova salata se može praviti i bez mesnih
dodataka što odgovara vegetarijancima. Može se jesti sama, ali je odlična
i kao prilog pečenoj jagnjetini ili pohovanim šniclama. Može se praviti i
dan prije posluživanja. Ja je uvijek pravim kad imam goste.
Slatki recept:
KOLAČ OD JABUKA
Samija Vidinlić
Jabuka je jedna od voćaka
koja se veoma često koristi
za pripremu raznih kolača.
Pošto je jabuka u prodavnicama prisutna tokom cijele
godine nije problem da se
nabavi i napravi neki jednostavni kolač poput ovog.
Tijesto: 10 dkg margarina, 7 dkg brašna, 7 dkg šećera, 2 žumanca,
15 dkg oraha.
Priprema: Umiješati prhko tijesto od brašna, šećera, žumanaca i
oraha. Razvaljati u veličini većeg pleha i napola ispeći.
Krema: 2,5 dl mlijeka, 2 kašike brašna, 3 kašike šećera, 1 kesica
vanilin šećera, 3 žumanceta.
Priprema: Žumanca, šećer i valin šećer, te brašno skuhati u mlijeku i ostaviti da se ohladi. Kremom premazati polupečeno tijesto
i vratiti u rernu da se osuši.
Nadjev od jabuka: 1 kg jabuka, sok kod jednog limuna, 5 bjelanaca, 20 dkg šećera u prahu.
Priprema: Jabuke oguliti, narendati, dinstati sa malo šećera i
sokom od limuna. Sa ohlađenom smjesom premazati tijesto sa
osušenom kremom. Na kraju sve prekriti sa čvrsto tučenim snijegom od bjelanaca i šećera. Sve vratiti u rernu i sušiti na laganoj
temperaturi dok ne dobije blago žutu boju. Prijatno!
22
narodnoj tradiciji pripremale za zimske
praznike. Dok se u prvom jelu sve češće
kao ekstra dodatak susreće kisela jabuka,
ova voćka je glavni sastojak u poslastici
ili kolaču koji nam preporučuje Samija.
STOMATOLOG VAS SAVJETUJE
Stalni zubi počinju nicati u šestoj godini života i prvo
niču molari tj. šesti zubi u nizu. Dijelovi zuba su zubna
caklina, zubna kost (dentin), zubni cement i zubna srž.
Iako je zubna caklina najtvrđa tvar u našem organizmu,
čak je tvrđa od kosti, vrlo je krhka kada je u pitanju djelovanje kiseline iz usne šupljine. Kemijski element koji je
najzastupljeniji u zubnom tkivu jeste kalcij i fosfor.
Zašto bole zubi?
Zubna caklina je prva na udaru kiselina u našim
ustima. Karijes zahvaća prvo zubnu caklinu. Ako se na
vrijeme ne ode stomatologu, bakterije prodiru dublje u
strukture zuba i zahvaćaju zubnu pulpu. Tada nastaju
spontani bolovi ili pak bolovi na neki termički podražaj,
npr. toplinu. Bolovi mogu biti stalni ili pak na mahove.
Zapušteni karijes može dovesti do upale i okolnog tkiva,
što se manifestira jakim bolovima i oticanjem. Bolovi
se mogu širiti prema oku, vratu, uhu i mogu dovesti do
povišene tjelesne temperature, pa čak i pogoršanja općeg
stanja organizma.
Jedan od glavnih zadataka zuba jeste žvakanje hrane.
Zbog toga zubi zahvaćeni karijesom, ili nepotpuni zubni
niz, direktno utječu na funkciju žvakanja, a time i samu
probavu, koja opet dijeluje na cijeli organizam. Pokvareni zub kao fokalno žarište može dovesti do poremećaja
u probavnom sustavu, raznim oboljenjima na očima,
koži, plućima, zglobovima, srcu i bubrezima.
Što znači kada zubno meso krvari?
Osim zuba u ustima se nalazi i zubno meso koje ima
zaštitnu funkciju. Manjkavost oralne higijene se vrlo
brzo vidi u promjenama na zubnom mesu. Prvo crvenilo i otečenost, a zatim i krvarenje, jesu znakovi bolesti
zubnog mesa. Oboljele desni (zubno meso) moraju
se liječiti. Liječenje je ponekad dugotrajno i uspijeh se
može postići samo ako je liječenje popraćeno ispravnim
higijenskim mjerama. Ako se oboljelo zubno meso ne
liječi, bolest će napredovati, biti će zahvaćena čeljusna
kost, što može dovesti prvo do klimavosti, a zatim i ispadanja čak i zdravih zuba. U novije vrijeme jeste upravo
oboljelo zubno meso češći uzrok gubitka zuba od samog
karijesa.
Ispravna higijena zuba i redovne kontrole sprečavaju
oboljenja zubnog mesa i zuba.
Piše: Jasminka Rajić, stomatolog
IZAŠLA JE
IZ ŠTAMPE PRVA KNJIGA
”Edicije BiH književnosti”
na švedskom
Roman
DŽEVADA KARAHASANA
”SARA I SARAFINA”
Izdavač: Savez
bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj
Informacije o narudžbi i
distribuciji na telefon
Saveza: 011-16 66 22
JÖNKÖPING 2007
1
2
3
4
5
0,01
850,01
700,01
500,01
400,01
200,01
300,01
* Cijena za slanje do 850 kr.
Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkih
lokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momenta
kada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovima
usluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca.
Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu.
^
U dane 1. i 2. septembra u Jönköpingu su se okupili na zajedničkom sastanku predstavnici upravnih organa osam saveza sa bh.predznakom. Ovo je do
sada najveći skup ovakvog oblika i očekivati je korisne rezultate ovog dogovora.
NOVO!
POSALJITE DO 850 kr
ZA SAMO
Iznos
1
2
3
4
5
16
850,00
700,00
500,00
400,00
200,00
300,00
900,00
70,00
105,00
130,00
150,00
180,00
200,00
250,00
70kr
Naknada
Next Day*
!
!
O
V
NO
� 020-90 10 90
© 2008 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved.
Na slici su:( s lijeva stoje): Haris Tucaković, Faik Saltagić, Jasminka Ustamujić, Asima Pašalić, Dragutin Mras, Zlatko Avdagić, Muhamed Kadrić, Fikret Babović, Idriz Karaman, Bakir Prlja, Izet Bešić,
Nesib Karišik, Mirsad Begović i Azra Mujagić. U pozadini: Sakib Kenjar i Suljo Haljković. .S lijeva(sjede): Muhamed Ibrahimbegović, Mesud Mulaomerović, Jasna Perić, Selma Borovac, Ismeta
Šeremet, Halida Islamović, Fatima Kovačić, Sebiha Crnić, Mirsad Filipović, Rabija Arslanagić, Azra Jelačić, Sadeta Murić, Jasna Voloder, Irma Kilim, Nerma Grozdanić, Elma Jakupović, Muhamed
Mujakić. Nedostaju: Sajima Dizdarević, Minela Voloder, Jasmina Begić, Suzana Pargan, Belma Hafizović, Fikret Kadić, Mustafa Memić, Muharem Numanspahić i Fikret Tufek (iza foto aparata)
*

Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH

Transcrição

Documentos relacionados

XBM1088 BREAD MAKER INSTRUCTION MANUAL

44800002 Nº - Grove Knutsen

Číslo 3 ()

Aton Q

ano - Spolek pro vojenská pietní místa

Kompletný monitoring médií - Ekonomická univerzita v Bratislave