Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community
Transcrição
Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community
Relatoriu Esklusivu:Community Briefing iha Distritu Ainaro, Sub-Distritu Ainaro Villa: Suco Ainaro Villa, Suco Cassa, Suco Soro no Manu-tasi iha fulan Marsu 2010 Komesa; 08-11 Marsu 2010 Ekipa Community Briefing Luta Hamutuk: 1. Elio P.Guimaraes (Koordenador Ekipa) 2. Zenilton Zenves (Organizadora) 3. Agusto Monteiro (Organizadora no Fasilitador) 4. Manuel Nicolao Freitas (Fasilitador) 5. Francisco Monteiro (Fasilitador) 6. Jonathan Goncalves (Organizadora no Fasilitador) Relatoriu Esklusivu:Community Briefing iha Distritu Ainaro, Sub-Distritu Ainaro Villa: Suco Ainaro Villa, Suco Cassa, Suco Soro no Manu-tasi iha fulan Marsu 2010 Indisiu A. Introdusaun B. Objektivu Espesifiku C. Metodologia D. Materia Aprezentasaun E. Lalaok Diskusaun F. Feedbeck Aktividade kada Suco a. Suco Ainaro Villa b. Suco Cassa c. Suco Soro d. Suco Manu-tasi G. konkluzaun H. Anexu 1: Perguntas no Rekomendasaun I. Anexu2: Lista kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Distritu Ainaro A. Introdusaun Hodi habelar informasaun sobre riku-soin minarai no orsamentu estado ba iha komunidade iha areia rurais, tinan-tinan Luta Hamutuk sempre hala’o aktividades community briefing. Community briefing hanesan meius ida ba Luta Hamutuk hodi fahe informasaun ba povu nomos rona dereitamente komunidade nia hanoin kona-ba prosesu dezenvolvimentu iha seitor extraktiva industria minarai no impaktu husi investimentu orsamento estado ba iha povu nia moris. Aliende fahe informasaun no rona dereitamente komunidade nia hanoin, Luta Hamutuk mos uza oportunidade ne’e hodi haré rasik kondisaun povu iha distrito. Aktividade né konsege halao ona iha Distritu 9 nian laran, komesa husi tinan 2005 Luta Hamutuk hahu ona aktividade né husi parte leste (Lautem, Baucau no Viqueque), Parte rai klaran (Manatuto, Dili no Aileu) no iha tinan 2009-2010 Luta Hamutuk sei fokus ba iha parte oeste (Liquica, Bobonaro, Ainaro, Manufahi, Suai no Oecusse). Tamba programa Community Briefing né responsabiliza husi Community Networking Initiative (CNI) Luta Hamutuk, nune antes atu halao aktividade briefing iha Distritu Ainaro, iha semana ida nia laran ekipa organizador nain rua mak hanesan Zenilton Zenves nudar Community Networking Initiative Officer ho nia Assistant Jonanthan Goncalves ba halo koordenasaun ho Autoridade Lokal sira mak hanesan Administrador Distritu no sub distritu, Xefe do Suco balun atu identifika fatin nebe mak iha posibilidade atu halao briefing. Iha prosesu né ekipa organizadora mos koordena ho Autoridade Seguransa iha Distritu Ainaro hanesan PNTL. Prosesu koordenasaun né importante ba Luta Hamutuk wanhira halao briefing iha distritu nebe deit, atu nune aktividade né bele hetan koiñesimentu no kolaborasaun entre Luta Hamutuk ho Autoridade iha fatin nebe refere. Hahu dia 8 – 11 de Marsu 2010, Luta Hamutuk hahu hala’o community briefing iha Distrito Ainaro; liu-liu iha Sub-distrito Ainaro Villa ho suco hat mak hanesan: Suco Ainaro Villa, Casa, Soro nomos Manu-Tasi. Ekipa Luta Hamutuk ema nain 6, nebe lidera husi Elio Pereira Guimaraes nudar Budget Transparency Officer hamutuk ho nia ekipa mak Zenilton Zeneves, Francisco Sigiloy, Manuel Freitas, Jonathan Goncalves nomos Augusto Monteiro. Fatin hirak nebe mak ekipa briefing vizita kuaze estrada nia kondisaun at, kondisaun ponte balun ladiak tamba halo ho ai (Suco Soro) nebe amiasadu bainhira mota bo’ot, instalasaun bee-mos ladiak nune komunidade barak defisil hodi asesu bee-mos, falta transporte publiku nomos kondisaun merkadu at liu. Ainaro nudar Distritu ida nebe mak situadu iha parte sudoeste Timor Leste nebe sei baliza ho Distritu Covalima, Bobonaro, Ermera, Aileu Norte no Manufahi Leste. Distritu né nia luan area hamutuk 797 km² nebe ho total populasaun hamutuk nain 55.381 (Data Sensus 2004) distritu né kompostu husi Sub- distritu 4 mak hanesan Ainaro, Hatu Builicu, Hatu Udo no Maubise. Distrito Ainaro famozu ho plantasaun kafe, kondisaun ambiente mak fresku tamba haleu ho foho nebe matak. Viazen ho kareta husi Capital Dili ba Distrito Ainaro kuaze ho oras 7, Luta Hamutuk sente seguru bainhira to’o iha neba. Prezensa ekipa Luta Hamutuk iha Distritu Ainaro hetan kolaborasaun diak ho autoridades local sira mak hanesan Xefe do Suco, Xefe Aldeia, Responsavel Juventude Feto-Mane, PNTL no komunidades babain. B. Objektivu Espesifiku Aktividade Briefing nebe mak Luta Hamutuk halao durante né ho objektivu espesifiku mak hanesan; 1. Atu fahe informasaun baziku ba komunidade sira iha area rurais kona-ba asuntu riku soin mina no gas iha Timor Leste no prosesu orsamentu geral do estadu. Objektivu ida né importante tebes tamba, nudar povu Timor sira iha direitu hatene no akompaña prosesu dezenvolvimentu iha rai laran, liu-liu iha area riku-soin mina no gas nomos prosesu orsamental nebe mak sei sentralizadu liu iha nivel nasional. 2. Atu kapasita komunidade iha areas rurais hodi partisipa ba dezenvolvimentu rai laran. Objektivu ida né Luta Hamutuk konsidera importante tebes ba komunidade sira, liu-liu ba autoridade lokal sira mak nudar liman-ain ba governu iha base. Tamba intensaun husi objektivu né atu oinsa kapasita komunidade no lidera lokal sira ho informasaun, nune sira bele iha partisipasaun nebe mak kualidade ba iha dezenvolvimentu rai laran. 3. Atu identifika kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nian iha Distritu Ainaro. Identifikasaun kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nudar objektivu ikus nebe mak mos importante ba interese komunidade iha rural no Luta Hamutuk rasik. Tamba Pontu Fokal sei sai hanesan agente transformador iha komunidade nia let. C. Metodolojia Hodi bele kria ambiente diskusaun nebe mak kritiku nune bele provoka partisipante sira nia vontade atu bele intende diak liu tan materia né, ekipa briefing koko hodi uza sistema nebe mak fleksibel, ezemplu kada briefing moderador diskusaun fo opsaun ba partispante sira mak deside rasik metode nebe mak diak liu atu nune sira labele baruk atu akompaña diskusaun né. Dala ruma partispante sira konkorda liu atu halo kedas diskusaun iha aprezentasaun kada materia no iha fatin balun partisipante sira hakarak aprezenta hotu mak tama ba iha diskusaun. Kada aprezentador materia iha modelu (Gaya Presentasi) nebe mak lahanesan ka tuir ida-ida nia karakter, atu nune bele atrai partispante sira nia laran hodi akompaña didiak materia. Kada materia mak aprezenta husi membrus ekipa ida-ida uza tempu ±45 minitus. D. Materia Aprezentasaun Geralmente, materia mak ekipa Luta Hamutuk aprezentasaun iha aktividade Briefing né kompostu husi asuntu 2 mak hanesan lalaok Mina no Gas iha Tasi Timor nomos lalaok orsamentu geral do estadu, tamba ne’e asuntu 2 ne’e fahe ba topiku 5 mak hanesan ; 1.Rezerva Mina no Gas, 2. KOntratu Fahe Produsaun, 3.Fundu Petroliferu, 4.Orsamentu Geral do Estadu no 5.Extrative Industry Transparency Initiative. 1. Materia Rezerva Mina no Gas; kontiudu husi materia né informa kona-ba pontensia minarai no gas mak Timor Leste iha nudar riku soin, mak hanesan Pontensia Mina no Gas iha rai maran (Onshore) no Pontensia Mina no Gas iha tasi laran (Offshore) nebe mak sei fahe ba area rua mak hanesan Area tasi soberanu Timor Leste no Area Dezenvolvimentu Minarai Hamutuk nebe hanaran JPDA. 2. Materia Kontratu Fahe Produsaun; kontiudu husi materia ida né atu informa kona-ba lalaok kontratu (mekanismu) nebe mak durante né estadu Timor Leste, Estadu Australia no Kompania uza hodi fahe rendimentu husi rezultadu esploitasaun mina no gas iha Bayu Undang durante né. Iha materia né ekipa briefing tenta hodi esplika detailhu lalaok kontratu fahe produsaun ho ezemplu simples mak hanesan halao komparasaun ba bidon ida oinsa direitu estadu Timor, Autralia no kompania. Ekipa briefing mos koko fo rajoens kona-ba direitu nebe mak la henesan entre parte tolu, nebe mak mensiona iha Production Sharing contract. 3. Materia Fundu Petroliferu; kontiudu husi materia ida né ekipa briefing esplika kona-ba lalaok ka prosesu Reseitas, Jestaun no Investimentu mak governu Timor Leste halo durante né ba rendimentu husi mina no gas husi Bayu Undang no tipe rendimentu saida deit mak mai husi dezenvolvimentu mina iha Tasi Timor. Iha mateira né mos esplika klean kona-ba oinsa prosesu utilizasaun osan husi Fundu Minarai ba orsamentu geral do estadu kada tinan hodi halo dezenvolvimentu iha rai laran. 4. Materia Orsamentu Geral do Estadu; Emgeral materia né esplika kona-ba sistema orsamental / sistema finanseiru mak durante né lao iha Timor Leste. Tamba né kontiudu husi materia né informa asuntu tolu mak hanesan; Premeiru; Tipus Reseitas mak durante né sai fontes ba orsamentu estadu kada tinan, Segundu; kategoria despeza / alokasaun orsamentu no terseiru; Siklus planeamentu no implmentasaun orsamentu geral do estadu. 5. Materia EITI; materia né esplika kona-ba komitmentu estadu Timor Leste atu hatudu transparensia ba rai laran no komunidade internasional nudar nasaun nebe mak iha riku soin mina no gas, hodi estabelese ona Working Group Extractive Industry Transparency Initiative iha Timor Leste. Kontiudu husi materia né esplika kona-ba modelu serivsu mak working group EITI Timor Leste uza hodi hatudu transparensia kona-ba kualker rendimentu nebe mai husi rezultadu esplaitasaun mina no gas iha Tasi Timor. E. Lalaok Diskusaun Prosesu normal mak ekipa briefing Luta Hamutuk uza hanesan standard ba aktividade briefing durante né iha aktividade Distirtu sira seluk nomos uza iha Distritu Ainaro, aktividade loron ida né sei liu sesaun tolu, mak hanesan: 1. Sesaun premeiru; Antes atu hahu aprezentasaun materia no diskusaun kada fatin briefing Xefe do suco sempre fo introdusuan no halo abertura formalmente. Iha sesaun né Elio P.Guimaraes nebe nudar koordenador ekipa mos ható introdusaun kona-ba saida mak Luta Hamutuk no oinsa objektivu lolos husi programa briefing né rasik. 2. Sesaun segundu; iha sesaun né sei halo aprezentasaun no perguntas tamba né nudar moderador nebe mak dirije aktividade né, sei organiza tempu ba aprezentador sira atu ható sira nia materia. Iha sasaun né bele akontese fleksibilidade tamba moderador sei fo oportunidade ba partispantes sira atu deside opsaun diskusaun nebe mak diak ba sira. 3. Sesaun terseiru; sesaun ida né nudar sesaun ikus mak atu remata aktividade, nebe iha sesaun né moderador sei halo resumu ba prosesu hotu mak lao durante aprezentasaun no diskusaun materia. Iha sesaun né mos ekipa briefing sei halo evalusaun ba partispante sira hodi nune bele identifika partisiapante nebe mak bele sai kandidatu pontu fokal Luta Hamutuk nian tuir kriteiru normal. Nudar sesaun ikus moderador fo tempu fila-fali ba koordenador ekipa atu ható mensagen ba partispante sira nomos fo tempu ba Xefe do suco atu ensera diskusaun loron ida nian. 1. Briefing iha Suco Ainaro Villa, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro Data Oras Fatin partisipantes : 08 Marsu 2010 : 09.00 : Sede Suco Ainaro Villa : Nain 40 (Mane: 34 nomos Feto: 6) Suco Ainaro Villa nudar Suco ida nebe mak iha los sentru subdistritu Ainaro, nebe ho totalidade populasaun hamutuk nain 3.921 mak kompostu husi Mane nain 1.793 Pessoas no Feto nain 2.128 Pessoas. Suco Ainaro Villa iha Aldeia hamutuk 7 mak hanesan; Aldeia Builico ,Hatumera, Sebagu, Lugatu, Nugufu no Teliga. maioria komunidade iha Suco né moris ho vida Agrikultura hanesan Kafe, Batar no modo tahan. Iha elisaun Xefe do Suco foin dadauk né, Sr. Agapito Fatima Martins hetan konfiansa nafatin / nomeadu ba dala 3 atu asume nafatin kargu Xefe do Suco Ainaro Villa. Iha loron 8 de Marsu de 2001, tuir orariu mak iha ekipa Luta Hamutuk hahu uluk aktividade briefig né iha Suco Ainaro Villa. Aktividade nebe mak halao iha suco né konsege hetan partispasaun husi komunidade hamutuk nain 40 kompostu husi Mane nain 34 no Feto nain 6. alen prosesu diskusaun né lao, partispante sira interesante duni atu akompaña didiak materia sira nebe mak aprezenta no diskusaun né konsege homosu perguntas, sugestaun, preokupasaun no rekomendasaun ba ekipa briefing. Iha prosesu diskusaun né partisipante balun kestiona makas kona-ba orsamentu jeral do estadu 2010 nebe mak Governu aloka liu husi Ministerios das Infra-Estrutura atu halo kontrusaun Tembok Penahan no Rehabilita Estrada tama ba WTP Nugufu- Ainaro, tamba to agora agora projeitu né seidauk implementa. Informasaun konaba projeitu né sira hatene wanhira aprezentador materia OGE fo hatene kona-ba projeitu saida deit mak sei tama iha Distritu Ainaro liu husi Orsamentu Geral do Estadu 2010. tamba partisipante sira konsiente katak informasaun nebe mak Luta Hamutuk ható ba sira né importante nune sira rekomenda ba Luta Hamutuk katak Ami lakohi ONG Luta Hamutuk nia programa labele para iha ne’e deit, tanba durante né Luta Hamutuk kontrola makás kona-ba ita nia Orsamento Geral do Estado no ita nia rikusoin mina no gas nebe mak iha tasi laran no iha rai maran. Wainhia remata tiha diskusaun iha Suco Ainaro Villa, ekipa Luta Hamutuk konsege identifika kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nian hamutuk nain 3 nebe kompostu husi Mane nain 2 no Feto nain 1. Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa. 2. Briefing iha Suco Casa, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro Data Fatin Oras Partisipantes : 09 Marsu 2010 : Sede Suco Cassa : 09.00-15.00 : Nain 30 (Mane: 30 nomos Feto: 7) Suco Cassa nudar Suco nebe mak baliza ho Sub distritu Hatudu no Sub distritu Jumalai. Wanhira halao viazen ba suco né sempre liu husi fatin historiku nebe hanaran Jakarta 2, tamba akontese masakre iha fatin ferere iha tempu okupasaun militar Indonesia. Kondisaun klima iha suco né manas hanesan distritu Dili. Rendementu papolasaun iha Sucu Cassa, mayorparte mai husi aktividade agrikultura ho totalidade populasaun mak moris iha Suco Casa hamutuk nain 3.556 Iha loron 09 de Marsu de 2010, ekipa Luta Hamutuk kontinua halo aktividade Briefing iha Suco Cassa, nebe parsitisipa ema hamutuk nain 30 né, kompostu husi Xefe do Suco, Xefe Aldeia, Reprezentante Juventude Feto-Mane, PNTL no komunidade bai-bain. iha prosesu diskusaun mak lao durante loron ida nia laran iha sede suco, iha duni antusiasmu tamba iha partisipante balun nebe ho hanoin kritiku atu buka hatene klean oinsa prosesu fahe kontratu fahe produsaun husi rendimentu mak tama ba iha kontas fundu petroliferu. Partispante sira mos husu kona-ba rendimentu mina no gas ma tamba loron-loron ba kontas estadu hira. Depois rona tiha informasaun né, partisipante sira balun mos kestiona makas konaba konstruksaun Projeitu Bemos nebe laiha kualidade tamba komunidade sira la sente benefisiu husi projeitu né. Projeitu nebe mak implementa né sira konsidera la transparante tamba to agora komunidade lahatene osan hira mak uza hodi halo projeitu né. Iha prosesu diskusaun né, ekipa briefing konsidera katak, partispante sira balun ladun iha intensaun atu akompaña materia diskusaun. Tuir ekipa briefing nia observasaun, katak Situasaun né akontese tamba Xefe do Suco ladun tegas ba sira nia komunidade mak partisipa iha diskusaun né. Makse nune aktividade né bele lao diak to lokraik no molok remata aktvidade ekipa mos konsege identifika kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk hamutuk nain 3 nebe kompostu husi Feto nain 1 no Mane nain 2. Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa. 3. Briefing iha Suco Soro, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro Data Fatin Oras Partisipantes : 10 Marsu 2010 : Cede Suco Soro : 09.00-16.00 : Nain 33 (Mane: 23 nomos Feto: 10) Suco Soro nebe ho totalidade popuasaun hamutuk nain 1.800 kompostu husi Aldeia Poelau, Leolala, Terlora no Guerudu. Soro nudar Suco ida nebe mak besik liu ho Suco Ainaro Villa. iha Suco né mayorparte komunidade mak hela iha neba moris mos ho vida agrilkultura. Kondisaun fatin né fresku tamba pozisaun fatin iha laletek, nune fatin né iha potensia rai nebe mak diak atu kuda café no modo matak. Aktividade briefing ba loron 3 nian, Luta Hamutuk halao iha Suco Soro nebe konsege partisipa ema nain 33 nebe nebe kompostu husi Autoridade local sira mak hanesan Xefe do suco, Xefe aldeia, membrus konsellu suco, reprezentante juventue feto-mane, media lokal no komunidade babain. Durante loron ida nia laran paritispante sira aktivu hodi akompaña materia sira nebe mak aprezenta husi ekipa Luta Hamutuk. Iha prosesu diskusaun partispante sira ható prekupasaun barak nebe mak relasiona ho asuntu orsamentu geral do estadu no riku soin mina no gas. Wainhira sira rona informasaun kona-ba lalaok orsamentu geral do estadu, partisipante balun kestiona funsaun membrus parlamentu nasional (Deputadu sira) nebe mak nunka vizita sira nia suco hodi hare kondisaun povu iha fatin né tamba komunidades sira iha Suco Soro durante né preokupa ho sira nia kondisaun Estrada at, Ponte to agora sei uza ai no Bemos araska. Kondisaun hirak né to agora governu la tau-matan, maske kondisaun hira né sira ható ona ba autoridade local no nasional maibe laiha resposta. Sira preokupa ho funsaun membrus Parlamentu Nasiona sira wainhira sira rona katak deputadu sira iha osan Viajen Local (Perdiem, Konsumsi, Pulsa, Akomodasi no fasilidade kareta nebe mak governu sosa ho osan povu atu fasilita sira nia servisu). Durante loron ida nia laran iha suco soro, aktividade briefing lao diak tamba iha partisipasaun nebe makas husi partisipante sira atu buka hatene diak liu tan kona-ba prosesu Fundu Petroliferu no Orsamentu Geral do Estadu liu husi perguntas o sugestaun. Finalidade husi aktividade né, ekipa briefing konsege identifika kandidatu pontu fokal hamutuk nain 4 nebe kompostu husi feto nain 2 no mane nain 2 nebe pronto atu servisu ho Luta Hamutuk. Juventude sira nebe mak partisipa iha briefing né hato sira nia komitmentu atu pronto kolabora ho sosiedade sivil sira, liu-liu ho Luta Hamutuk nebe mak konsege fahe informasaun importante ba sira. Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa. 3. Briefing iha Suco Soro, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro Data Fatin Oras Partisipantes : 11 Marsu 2010 : Sede Suco Manutasi : 09.00-16.30 : Nain 56 (Mane: 49 nomos Feto: 15) Suco Manutasi nebe ho populasaun hamutuk nain 2.100 né kompostu husi aldeia Bauhatilau, Canudu, Hatumetahudu no Raebutihudu. Briefing iha Suco Manu-Tasi nudar aktividade loron ikus nian ba programa Luta Hamutuk (Community Briefing) iha Distritu Ainaro. Ekipa breifing sente kontente tamba Aktividade iha fatin né mak involve partisipante sira barak liu kompara ho suco sira seluk, tamba konsege hetan partisipasaun komunidade hamutuk nain 56 nebe kompostu husi Autoridade local Suco no Aldeia, reprezentante juventude Feto-Mane no Komunidade bai-bain. Tamba né, Prinsipalmente aktividade loron ida nian laran iha Suco Manu-Tasi lao ho susesu. Wainhira partisipante sira komesa kompriende materia mak ekipa briefing aprezenta, partisipante sira komesa ható sira nia preokupasaun no sugestaun ba Luta Hamutuk. Tamba rona katak Timor Leste iha ona osan barak nebe mai husi rikusoin Mina no Gas iha tasi laran nomos orsamentu geral do estadu nebe mak aprova kada tinan iha Parlamentu Nasional, partisipante sira sente marginalizadu husi prosesu dezenvolvimentu mak lao durante né ho osan mak barak, tamba to agora sira seidauk sente benefisiu ruma husi riku-soin Timor Leste e sira dehan katak dezenvolvimentu mak lao durante né sei sentralizadu liu iha kapital dili maibe la to ba iha baze. Aktividade briefing né partisipante sira konsidera hanesan oportunidade diak ba sira atu espresa sira nia preokupasaun mak durante né sira hasoru iha rurais, tamba to agora sira sidauk hetan oportunidade hanesan né nebe organiza husi govenu ka membrus Parlamentu Nasional atu rona sira nia preokupasaun mak hanesan kondisaun estrada la diak, eletrisidade no kampu servisu ba juventude sira. Antes atu taka aktividade diskusaun iha Suco Manu-tasi liu husi evaluasaun ekipa briefing konsege identifika kandidatu pontu fokal nain 4 kompostu husi Mane nain 1 no Feto nain 3 nebe sei kopera ho Luta Hamutuk iha oin mai. Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa. F. Konkluzaun Aktividade community briefing nebe mak lao durane loron hat iha distritu Ainaro nudar susesu boot tamba, aktividade né lao tuir planu no objektivu Luta Hamutuk rasik. Husi aktvidade nemos ekipa briefing sira hetan lisaun barak husi partisiapante sira nia perguntas no segestaun, nune bele hadiak liutan kapasidade staff sira hodi fahe informasaun ba iha areas rurais. lideransa lokal no komunidade sira agradese teb-tebes ho prezensa Luta Hamutuk iha sira nia fatin, tamba durante né maske sira nudar lider lokal maibe sira laiha koñesimentu natón ba informasaun kona-ba riku soin mina no gas iha Timor Leste nomos informasaun kona-ba lalaok orsamentu geral do estadu nebe mak utiliza orsamentu husi fundu minarai. Tamba né waihira iha introdusaun Xefe do Suco sira iha briefing, hateten katak informasaun hira nebe mak Luta Hamutuk hakarak ható ba povu, né importante tebes atu nune komunidade sira labele monu ba iha manovras politika. Iha prosesu diskusaun nia laran partisipante sira aktivamente halo perguntas hodi bele kompriende didiak oinsa lalaok fundu minarai no orsamentu Geral do estadu no Kuaze perguntas sira nebe mak ható husi partisipantes, konsege hetan duni resposta husi ekipa Luta Hamutuk mak halo aprezentasaun materia tuir dadus no inforasaun mak iha. Prosesu diskusaun iha suco 4 né, partisipante sira ható sira nia preokupasaun no sugestaun barak ba ekipa Luta Hamutuk atu hatutan ba iha governu nasional tamba tuir komunidade katak prezensa Luta Hamutuk nudar oportunidade diak ba sira atu ható sira nia preokupasaun mak durante né sira infrenta iha areas rurais. Tamba durante né komunidade sira iha fatin refere laiha komunikasaun direita ho ukun nain sira mak hanesan minsitrus no membrus Parlamentu Nasional sira nebe mak uluk sira vota. Nune aktividade loron 4 nia laran, ekipa briefing simu rekomendasaun barak husi lideransa lokal no komunidade sira atu hatutan ba iha nivel nasional. Kuaze Problema mak komunidade sira iha suco hat mak Luta Hamutuk tama né mak hanesan; laiha Bemos, Ponte at, Estrada at no Kampu de Traballu laiha ba jovens sira. Husi usi aktividade briefing né, hatudu duni katak besik tinan 10 ona e prosesu dezenvolvimentu nasional nebe mak utiliza osan lubun bót husi riku soin mina no gas atraves politika orsamental kada tinan, maibe komunidade sira iha areas rurais no remotas seidauk bele sente di-diak nia benefisiu, tamba fenomena sosial nebe mak sira hasoru lor-loron la refleta katak Timor Leste nudar nasaun ida iha mundu nebe mak iha riku soin mina no gas. Nudar rezultadu husi aktividade briefing né, ekipa Luta Hamutuk konsege identifika kandidatu Pontu Fokal hamutuk 14 nebe kompostu husi feto nain 7 no mane nain 7 tuir suco mak hanesan: Suco Ainaro Vila nain 3, Suco Casa nain 3, Suco Soro nain 4 no Suco Manutasi nain 4. Kandidatu Pontu Fokal né kualifikadu tamba Identifikasaun kandidatu né basea ba rezultadu avaliasaun ba partisipante sira mak partisipa iha briefing, nune kandidatu pontu fokal sira né sei tuir programa Luta Hamutuk nebe hanaran Training of Trainer hodi hetan kapasitasaun diak liu tan. Programa ne’e suporta husi: União Europeia Anexu 1: Tabela Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun iha aktividade Community Briefing durante loron 4 iha Distritu Ainaro: No I Fatin Aktividade Suco Villa Naran Ainaro Adelino de Araujo Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun Orsamentu Mina no Gas iha tinan ida nia laran hamutuk hira? Timor Leste iha riku-soin Mina no Gas barak, tamba saida mak dezenvolvimentu durante né la lao? I.1 Silvino Amaral Total Osan mina no gas agora hamutuk hira ona? I.2 Angelino Da Silva Tamba sa mak ita nia osan mina nian fahe fali ba Australia? : Tamba sa mak Governu Timor Leste la foti osan liu 3% kalkulasaun Rendimentu Sustentavel? Tamba Sa mak Primeiru Ministru mak la foti osan husi Banku Nova York? II II.1 Suco Cassa Cipriano De Mina bidon ida nia osan hira mak hasai husi Banku Nova York? Aruojo Xefe do Osan mina to’o hira mak Timor Leste bele iha osan rasik ka laos uza dolar? Suco Bernadino Magno Prosesu fahe kontratu entre Timor, Australia ho kompania nia né, iha : kontrolu ka lae, karik iha se?? Durante né governu Timor Leste uza osan mina Luta Hamutuk hatene ka lae? Tanba Samak Osan mina nian tau iha Banku Nova York, nusa mak la tau iha Banku Timor Leste? II.3 III Suco Soro Marcelino de Tamba saida mak ami ható proposta ba ministeriu agrikultura atu fo ajudu Araujo trator maibe depois trator né mai lao to fali ami maibe ba fali grupu seluk? Isac de Araujo Riku soin mina barak kompania mina supa hotu tiha ona ,kompania sei Costa kontinua supa tan iha fatin seluk ka lae? Governu Anterior no governu actual iha diferensia ka lae, konaba utilizasaun osan iha fundu minarai? Tamba saida mak osan minarai Timor Leste tenke rai iha Banku Nova Yorke? Osan Minarai iha kontas Fundu Petroliferu né iha funan ka lae? III.1 Alexandre Tamba sa ita nia mina sira uza deit tasi laran nusa mak la uza ita nia mina iha rai leten? III.2 Jose De Araujo Rendimentu mina barak ona, maibe governu uza ba benefisiu povu ka seidauk? III.3 Orlando Santos Dos Oinsa lalaok osan nebe mak Governu audit? Governu aprova orsamentu bo’ot kada tinan maibe tamba saida mak ami povu seidauk sente? Tamba saida mak osan ba idozus sei ki’ik? Lalaok porsesu EITI lao oinsa ? III.4 Izac de Costa Araujo Rekomendasaun: Osan mina nia barak maibe ami povu seidauk senti osan nia lala’ok ba dezenvolvimentu! Husu ba Luta Hamutuk atu hatutan ami nia lian ba nasional kona-ba ami katak ami iha suco né sei preokupa Bemos nebe mak araska liu e tamba durante né komunidade sira ba kurun be iha mota bót. III.5 Manuel Aldeia III.6 Joao Pereira 4 IV.1 Suco tasi chefe Ami husu kompania mina tenki tahu denzenvolvimentu iha ami nia suco? Rekomendasaun: Ami husu ba Luta Hamutuk atu programa né labele para iha né deit, tamba durante né Luta Hamutuk servisu makas atu monitoriza orsamentu geral do estadu nomos Fundu Minarai. da Se aban bairua mina sei hotu, kareta-motor atu uza mina saida? Manu- Valdemar Silva Fernandes Ita nia osan tau ona iha Nova York tanba sa mak osan ne’e labele fahe ba povu? Roberto Aroujo de Ho razaun sa ida mak mina la dada mai Timor Leste dada fali ba Australia? Durante ami rona deit katak osan Timor Leste nia husi Mina no Gas bót tebes, maibe osan né halo ona ba saida deit? IV.2 Leonardo Carvalho Nusa mak Governu tau osan iha Banku Nova York? Timor Leste nia osan mina barak ona, tamba saida mak Governu lakohi uza osan né hodi kira kampu de trabalho ba juventude sira hodi servisu? Tanba saida mak esplorasaun mina no gas iha area tasi soberau Timor Leste halo deit iha bloku A,B,C,E,H nusa mak la halo mos bloku seluk? IV.3 Noberto Oinsa diferensia JPDA ho ANP? Kompania ne’e Timor Leste ho Australia mak harí ka oinsa? IV.4 Joana Baptista Tarbalhador sira mak fo taxa ba kompania inklui Timor Leste nia trabalhador ka lae? IV.5 Jose de Jesus Tanba samak Governu Australia ho Timor Leste lakohi halo dezenvolvimentu ba ita nia mina iha rai maran? Tamba tuir ami nia haré mina iha rai maran né estraga deit. IV.6 Moises de Aroujo Relatoriu mak governu halo kona-ba Gastus orsamentu né, ba tinan hira nain? IV.7 Valdemar da Kona-ba halo porposta ba Governu mak la pasa ne’e orsamentu mak la tó Silva Fernandes ka liafuan mak sala? IV.8 Jose de Jesus Sugestaun: tamba Timor Leste nia osan barak ona, husu ba governu atu loke kampu servisu ba juventude sira halo netik serivsu tamba, uluk liu husi prosesu ukun rasik an ida né ami povu tomak mak halo elisaun no governu agora mos povu mak hili, mai to agora ami seidauk sente dezenvolvimentu iha ami nia suco. Anexu 2: Tabela naran Kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nian iha Sub-Distritu Ainaro, Distirtu Ainaro: Fatin Suco Ainaro Villa Suco Cassa Suco Soro Suco Manu-tasi Naran Agapito F. Martins Angelino da Costa Agustina M. Soares Aleixo de Bianco Agripina Araujo Moujinho Frederica de Sousa Alexandre de A. Martins Aquelina da Lux Izac de Araujo Costa Leonardo de Araujo Laura da Costa Eugenia Fatima da Silva Ana Paula Pozisaun Xefe Suco Ainaro Villa Membrus ALdeia Joventude Xefe Suco Cassa Chefe Juventude Lian nain Juventude Adjuntu Xefe Suco Soro Xefe Juventude Profesores Aktivista igreja Katholika Juventude Xefe Juventude Manu-tasi Membru Rede feto Suco Manu-tasi No. Kontaktu 729 6013 731 2120 744 9208 735 0777 731 3532 765 7653 752 5596 765 7075 740 7417 765 6591 741 2865 736 7737 -
Documentos relacionados
humanitarian update timor-leste
ona. Iha tempu hanesan ekipa ne’e mos halo ona monitorizasaun besik liu tan ba familia sira ne’e. Ekipa ne’e akompanha kobertura kampu deslokadu Central Pharmacy no espesífikamente asisti familia r...
Leia maisSIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N
sesaun edukasaun sivika ho laiha violensia durante eleisaun iha sesaun edukasaun sivika no votante hala’o husi orgaun jestaun nasional ba eleitoral (STAE no CNE); fasilita prosesu prepa...
Leia mais1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento
UNESCO iha tinan 1987 nudar riku soi historia mundu ne’ebe harii iha area ho luan 720.000 m2, kobre uma 980, ho 8.707 kuartu - ne’ebe uluk nudar rezidensia ba dinastia nia fen sira. Konstrusaun ba ...
Leia mais