Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community

Transcrição

Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community
Relatoriu Esklusivu:Community Briefing iha Distritu
Ainaro, Sub-Distritu Ainaro Villa: Suco Ainaro Villa, Suco
Cassa, Suco Soro no Manu-tasi iha fulan Marsu 2010
Komesa; 08-11 Marsu 2010
Ekipa Community Briefing Luta Hamutuk:
1. Elio P.Guimaraes (Koordenador Ekipa)
2. Zenilton Zenves (Organizadora)
3. Agusto Monteiro (Organizadora no Fasilitador)
4. Manuel Nicolao Freitas (Fasilitador)
5. Francisco Monteiro (Fasilitador)
6. Jonathan Goncalves (Organizadora no Fasilitador)
Relatoriu Esklusivu:Community Briefing iha Distritu
Ainaro, Sub-Distritu Ainaro Villa: Suco Ainaro Villa, Suco
Cassa, Suco Soro no Manu-tasi iha fulan Marsu 2010
Indisiu
A. Introdusaun
B. Objektivu Espesifiku
C. Metodologia
D. Materia Aprezentasaun
E. Lalaok Diskusaun
F. Feedbeck Aktividade kada Suco
a. Suco Ainaro Villa
b. Suco Cassa
c. Suco Soro
d. Suco Manu-tasi
G. konkluzaun
H. Anexu 1: Perguntas no Rekomendasaun
I. Anexu2: Lista kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Distritu Ainaro
A. Introdusaun
Hodi habelar informasaun sobre
riku-soin minarai no orsamentu
estado ba iha komunidade iha
areia rurais, tinan-tinan Luta
Hamutuk
sempre
hala’o
aktividades community briefing.
Community briefing hanesan
meius ida ba Luta Hamutuk hodi
fahe informasaun ba povu
nomos
rona
dereitamente
komunidade nia hanoin kona-ba
prosesu dezenvolvimentu iha
seitor extraktiva industria minarai
no impaktu husi investimentu orsamento estado ba iha povu nia moris. Aliende fahe
informasaun no rona dereitamente komunidade nia hanoin, Luta Hamutuk mos uza
oportunidade ne’e hodi haré rasik kondisaun povu iha distrito. Aktividade né
konsege halao ona iha Distritu 9 nian laran, komesa husi tinan 2005 Luta Hamutuk
hahu ona aktividade né husi parte leste (Lautem, Baucau no Viqueque), Parte rai
klaran (Manatuto, Dili no Aileu) no iha tinan 2009-2010 Luta Hamutuk sei fokus ba
iha parte oeste (Liquica, Bobonaro, Ainaro, Manufahi, Suai no Oecusse).
Tamba programa Community Briefing né responsabiliza husi Community Networking
Initiative (CNI) Luta Hamutuk, nune antes atu halao aktividade briefing iha Distritu
Ainaro, iha semana ida nia laran ekipa organizador nain rua mak hanesan Zenilton
Zenves nudar Community Networking Initiative Officer ho nia Assistant Jonanthan
Goncalves ba halo koordenasaun ho Autoridade Lokal sira mak hanesan
Administrador Distritu no sub distritu, Xefe do Suco balun atu identifika fatin nebe
mak iha posibilidade atu halao briefing. Iha prosesu né ekipa organizadora mos
koordena ho Autoridade Seguransa iha Distritu Ainaro hanesan PNTL. Prosesu
koordenasaun né importante ba Luta Hamutuk wanhira halao briefing iha distritu
nebe deit, atu nune aktividade né bele hetan koiñesimentu no kolaborasaun entre
Luta Hamutuk ho Autoridade iha fatin nebe refere.
Hahu dia 8 – 11 de Marsu 2010, Luta Hamutuk hahu hala’o community briefing iha
Distrito Ainaro; liu-liu iha Sub-distrito Ainaro Villa ho suco hat mak hanesan: Suco
Ainaro Villa, Casa, Soro nomos Manu-Tasi. Ekipa Luta Hamutuk ema nain 6, nebe
lidera husi Elio Pereira Guimaraes nudar Budget Transparency Officer hamutuk ho
nia ekipa mak Zenilton Zeneves, Francisco Sigiloy, Manuel Freitas, Jonathan
Goncalves nomos Augusto Monteiro. Fatin hirak nebe mak ekipa briefing vizita
kuaze estrada nia kondisaun at, kondisaun ponte balun ladiak tamba halo ho ai
(Suco Soro) nebe amiasadu bainhira mota bo’ot, instalasaun bee-mos ladiak nune
komunidade barak defisil hodi asesu bee-mos, falta transporte publiku nomos
kondisaun merkadu at liu.
Ainaro nudar Distritu ida nebe mak situadu iha parte sudoeste Timor Leste nebe sei
baliza ho Distritu Covalima, Bobonaro, Ermera, Aileu Norte no Manufahi Leste.
Distritu né nia luan area hamutuk 797 km² nebe ho total populasaun hamutuk nain
55.381 (Data Sensus 2004) distritu né kompostu husi Sub- distritu 4 mak hanesan
Ainaro, Hatu Builicu, Hatu Udo no Maubise. Distrito Ainaro famozu ho plantasaun
kafe, kondisaun ambiente mak fresku tamba haleu ho foho nebe matak. Viazen ho
kareta husi Capital Dili ba Distrito Ainaro kuaze ho oras 7, Luta Hamutuk sente
seguru bainhira to’o iha neba. Prezensa ekipa Luta Hamutuk iha Distritu Ainaro
hetan kolaborasaun diak ho autoridades local sira mak hanesan Xefe do Suco, Xefe
Aldeia, Responsavel Juventude Feto-Mane, PNTL no komunidades babain.
B. Objektivu Espesifiku
Aktividade Briefing nebe mak Luta Hamutuk halao durante né ho objektivu espesifiku
mak hanesan;
1. Atu fahe informasaun baziku ba komunidade sira iha area rurais kona-ba
asuntu riku soin mina no gas iha Timor Leste no prosesu orsamentu geral do
estadu. Objektivu ida né importante tebes tamba, nudar povu Timor sira iha
direitu hatene no akompaña prosesu dezenvolvimentu iha rai laran, liu-liu iha
area riku-soin mina no gas nomos prosesu orsamental nebe mak sei
sentralizadu liu iha nivel nasional.
2. Atu kapasita komunidade iha areas rurais hodi partisipa ba dezenvolvimentu
rai laran. Objektivu ida né Luta Hamutuk konsidera importante tebes ba
komunidade sira, liu-liu ba autoridade lokal sira mak nudar liman-ain ba
governu iha base. Tamba intensaun husi objektivu né atu oinsa kapasita
komunidade no lidera lokal sira ho informasaun, nune sira bele iha
partisipasaun nebe mak kualidade ba iha dezenvolvimentu rai laran.
3. Atu identifika kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nian iha Distritu Ainaro.
Identifikasaun kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nudar objektivu ikus nebe
mak mos importante ba interese komunidade iha rural no Luta Hamutuk rasik.
Tamba Pontu Fokal sei sai hanesan agente transformador iha komunidade
nia let.
C. Metodolojia
Hodi bele kria ambiente diskusaun nebe mak kritiku nune bele provoka partisipante
sira nia vontade atu bele intende diak liu tan materia né, ekipa briefing koko hodi uza
sistema nebe mak fleksibel, ezemplu kada briefing moderador diskusaun fo opsaun
ba partispante sira mak deside rasik metode nebe mak diak liu atu nune sira labele
baruk atu akompaña diskusaun né. Dala ruma partispante sira konkorda liu atu halo
kedas diskusaun iha aprezentasaun kada materia no iha fatin balun partisipante sira
hakarak aprezenta hotu mak tama ba iha diskusaun. Kada aprezentador materia iha
modelu (Gaya Presentasi) nebe mak lahanesan ka tuir ida-ida nia karakter, atu nune
bele atrai partispante sira nia laran hodi akompaña didiak materia. Kada materia
mak aprezenta husi membrus ekipa ida-ida uza tempu ±45 minitus.
D. Materia Aprezentasaun
Geralmente, materia mak ekipa Luta Hamutuk aprezentasaun iha aktividade Briefing
né kompostu husi asuntu 2 mak hanesan lalaok Mina no Gas iha Tasi Timor
nomos lalaok orsamentu geral do estadu, tamba ne’e asuntu 2 ne’e fahe ba
topiku 5 mak hanesan ; 1.Rezerva Mina no Gas, 2. KOntratu Fahe Produsaun,
3.Fundu Petroliferu, 4.Orsamentu Geral do Estadu no 5.Extrative Industry
Transparency Initiative.
1. Materia Rezerva Mina no Gas; kontiudu husi materia né informa kona-ba
pontensia minarai no gas mak Timor Leste iha nudar riku soin, mak hanesan
Pontensia Mina no Gas iha rai maran (Onshore) no Pontensia Mina no Gas
iha tasi laran (Offshore) nebe mak sei fahe ba area rua mak hanesan Area
tasi soberanu Timor Leste no Area Dezenvolvimentu Minarai Hamutuk nebe
hanaran JPDA.
2. Materia Kontratu Fahe Produsaun; kontiudu husi materia ida né atu informa
kona-ba lalaok kontratu (mekanismu) nebe mak durante né estadu Timor
Leste, Estadu Australia no Kompania uza hodi fahe rendimentu husi rezultadu
esploitasaun mina no gas iha Bayu Undang durante né. Iha materia né ekipa
briefing tenta hodi esplika detailhu lalaok kontratu fahe produsaun ho ezemplu
simples mak hanesan halao komparasaun ba bidon ida oinsa direitu estadu
Timor, Autralia no kompania. Ekipa briefing mos koko fo rajoens kona-ba
direitu nebe mak la henesan entre parte tolu, nebe mak mensiona iha
Production Sharing contract.
3. Materia Fundu Petroliferu; kontiudu husi materia ida né ekipa briefing
esplika kona-ba lalaok ka prosesu Reseitas, Jestaun no Investimentu mak
governu Timor Leste halo durante né ba rendimentu husi mina no gas husi
Bayu Undang no tipe rendimentu saida deit mak mai husi dezenvolvimentu
mina iha Tasi Timor. Iha mateira né mos esplika klean kona-ba oinsa prosesu
utilizasaun osan husi Fundu Minarai ba orsamentu geral do estadu kada tinan
hodi halo dezenvolvimentu iha rai laran.
4. Materia Orsamentu Geral do Estadu; Emgeral materia né esplika kona-ba
sistema orsamental / sistema finanseiru mak durante né lao iha Timor Leste.
Tamba né kontiudu husi materia né informa asuntu tolu mak hanesan;
Premeiru; Tipus Reseitas mak durante né sai fontes ba orsamentu estadu
kada tinan, Segundu; kategoria despeza / alokasaun orsamentu no terseiru;
Siklus planeamentu no implmentasaun orsamentu geral do estadu.
5. Materia EITI; materia né esplika kona-ba komitmentu estadu Timor Leste atu
hatudu transparensia ba rai laran no komunidade internasional nudar nasaun
nebe mak iha riku soin mina no gas, hodi estabelese ona Working Group
Extractive Industry Transparency Initiative iha Timor Leste. Kontiudu husi
materia né esplika kona-ba modelu serivsu mak working group EITI Timor
Leste uza hodi hatudu transparensia kona-ba kualker rendimentu nebe mai
husi rezultadu esplaitasaun mina no gas iha Tasi Timor.
E. Lalaok Diskusaun
Prosesu normal mak ekipa briefing Luta Hamutuk uza hanesan standard ba
aktividade briefing durante né iha aktividade Distirtu sira seluk nomos uza iha Distritu
Ainaro, aktividade loron ida né sei liu sesaun tolu, mak hanesan:
1. Sesaun premeiru; Antes atu hahu aprezentasaun materia no diskusaun kada
fatin briefing Xefe do suco sempre fo introdusuan no halo abertura
formalmente. Iha sesaun né Elio P.Guimaraes nebe nudar koordenador ekipa
mos ható introdusaun kona-ba saida mak Luta Hamutuk no oinsa objektivu
lolos husi programa briefing né rasik.
2. Sesaun segundu; iha sesaun né sei halo aprezentasaun no perguntas
tamba né nudar moderador nebe mak dirije aktividade né, sei organiza tempu
ba aprezentador sira atu ható sira nia materia. Iha sasaun né bele akontese
fleksibilidade tamba moderador sei fo oportunidade ba partispantes sira atu
deside opsaun diskusaun nebe mak diak ba sira.
3. Sesaun terseiru; sesaun ida né nudar sesaun ikus mak atu remata
aktividade, nebe iha sesaun né moderador sei halo resumu ba prosesu hotu
mak lao durante aprezentasaun no diskusaun materia. Iha sesaun né mos
ekipa briefing sei halo evalusaun ba partispante sira hodi nune bele identifika
partisiapante nebe mak bele sai kandidatu pontu fokal Luta Hamutuk nian tuir
kriteiru normal. Nudar sesaun ikus moderador fo tempu fila-fali ba
koordenador ekipa atu ható mensagen ba partispante sira nomos fo tempu ba
Xefe do suco atu ensera diskusaun loron ida nian.
1. Briefing iha Suco Ainaro Villa, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro
Data
Oras
Fatin
partisipantes
: 08 Marsu 2010
: 09.00
: Sede Suco Ainaro Villa
: Nain 40 (Mane: 34 nomos Feto: 6)
Suco Ainaro Villa nudar Suco ida
nebe mak iha los sentru subdistritu
Ainaro,
nebe
ho
totalidade populasaun hamutuk
nain 3.921 mak kompostu husi
Mane nain 1.793 Pessoas no
Feto nain 2.128 Pessoas. Suco
Ainaro Villa iha Aldeia hamutuk 7
mak hanesan; Aldeia Builico
,Hatumera, Sebagu, Lugatu,
Nugufu no Teliga. maioria
komunidade iha Suco né moris
ho vida Agrikultura hanesan
Kafe, Batar no modo tahan. Iha
elisaun Xefe do Suco foin
dadauk né, Sr. Agapito Fatima Martins hetan konfiansa nafatin / nomeadu ba dala 3
atu asume nafatin kargu Xefe do Suco Ainaro Villa.
Iha loron 8 de Marsu de 2001, tuir orariu mak iha ekipa Luta Hamutuk hahu uluk
aktividade briefig né iha Suco Ainaro Villa. Aktividade nebe mak halao iha suco né
konsege hetan partispasaun husi komunidade hamutuk nain 40 kompostu husi
Mane nain 34 no Feto nain 6. alen prosesu diskusaun né lao, partispante sira
interesante duni atu akompaña didiak materia sira nebe mak aprezenta no
diskusaun né konsege homosu perguntas, sugestaun, preokupasaun no
rekomendasaun ba ekipa briefing. Iha prosesu diskusaun né partisipante balun
kestiona makas kona-ba orsamentu jeral do estadu 2010 nebe mak Governu aloka
liu husi Ministerios das Infra-Estrutura atu halo kontrusaun Tembok Penahan no
Rehabilita Estrada tama ba WTP Nugufu- Ainaro, tamba to agora agora projeitu né
seidauk implementa. Informasaun konaba projeitu né sira hatene wanhira
aprezentador materia OGE fo hatene kona-ba projeitu saida deit mak sei tama iha
Distritu Ainaro liu husi Orsamentu Geral do Estadu 2010. tamba partisipante sira
konsiente katak informasaun nebe mak Luta Hamutuk ható ba sira né importante
nune sira rekomenda ba Luta Hamutuk katak Ami lakohi ONG Luta Hamutuk nia
programa labele para iha ne’e deit, tanba durante né Luta Hamutuk kontrola makás
kona-ba ita nia Orsamento Geral do Estado no ita nia rikusoin mina no gas nebe
mak iha tasi laran no iha rai maran. Wainhia remata tiha diskusaun iha Suco Ainaro
Villa, ekipa Luta Hamutuk konsege identifika kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk
nian hamutuk nain 3 nebe kompostu husi Mane nain 2 no Feto nain 1.
Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes
Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa.
2. Briefing iha Suco Casa, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro
Data
Fatin
Oras
Partisipantes
: 09 Marsu 2010
: Sede Suco Cassa
: 09.00-15.00
: Nain 30 (Mane: 30 nomos Feto: 7)
Suco Cassa nudar Suco nebe mak
baliza ho Sub distritu Hatudu no Sub
distritu Jumalai. Wanhira halao
viazen ba suco né sempre liu husi
fatin historiku nebe hanaran Jakarta
2, tamba akontese masakre iha fatin
ferere iha tempu okupasaun militar
Indonesia. Kondisaun klima iha suco
né manas hanesan distritu Dili.
Rendementu papolasaun iha Sucu
Cassa,
mayorparte
mai
husi
aktividade agrikultura ho totalidade
populasaun mak moris iha Suco
Casa hamutuk nain 3.556
Iha loron 09 de Marsu de 2010, ekipa Luta Hamutuk kontinua halo aktividade
Briefing iha Suco Cassa, nebe parsitisipa ema hamutuk nain 30 né, kompostu husi
Xefe do Suco, Xefe Aldeia, Reprezentante Juventude Feto-Mane, PNTL no
komunidade bai-bain. iha prosesu diskusaun mak lao durante loron ida nia laran iha
sede suco, iha duni antusiasmu tamba iha partisipante balun nebe ho hanoin kritiku
atu buka hatene klean oinsa prosesu fahe kontratu fahe produsaun husi rendimentu
mak tama ba iha kontas fundu petroliferu. Partispante sira mos husu kona-ba
rendimentu mina no gas ma tamba loron-loron ba kontas estadu hira.
Depois rona tiha informasaun né, partisipante sira balun mos kestiona makas konaba konstruksaun Projeitu Bemos nebe laiha kualidade tamba komunidade sira la
sente benefisiu husi projeitu né. Projeitu nebe mak implementa né sira konsidera la
transparante tamba to agora komunidade lahatene osan hira mak uza hodi halo
projeitu né. Iha prosesu diskusaun né, ekipa briefing konsidera katak, partispante
sira balun ladun iha intensaun atu akompaña materia diskusaun. Tuir ekipa briefing
nia observasaun, katak Situasaun né akontese tamba Xefe do Suco ladun tegas ba
sira nia komunidade mak partisipa iha diskusaun né. Makse nune aktividade né bele
lao diak to lokraik no molok remata aktvidade ekipa mos konsege identifika
kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk hamutuk nain 3 nebe kompostu husi Feto nain
1 no Mane nain 2.
Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes
Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa.
3. Briefing iha Suco Soro, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro
Data
Fatin
Oras
Partisipantes
: 10 Marsu 2010
: Cede Suco Soro
: 09.00-16.00
: Nain 33 (Mane: 23 nomos Feto: 10)
Suco Soro nebe ho totalidade
popuasaun hamutuk nain 1.800
kompostu husi Aldeia Poelau,
Leolala, Terlora no Guerudu. Soro
nudar Suco ida nebe mak besik liu
ho Suco Ainaro Villa. iha Suco né
mayorparte komunidade mak hela
iha neba moris mos ho vida
agrilkultura. Kondisaun fatin né
fresku tamba pozisaun fatin iha
laletek, nune fatin né iha potensia rai
nebe mak diak atu kuda café no
modo matak.
Aktividade briefing ba loron 3 nian, Luta Hamutuk halao iha Suco Soro nebe
konsege partisipa ema nain 33 nebe nebe kompostu husi Autoridade local sira mak
hanesan Xefe do suco, Xefe aldeia, membrus konsellu suco, reprezentante juventue
feto-mane, media lokal no komunidade babain. Durante loron ida nia laran
paritispante sira aktivu hodi akompaña materia sira nebe mak aprezenta husi ekipa
Luta Hamutuk. Iha prosesu diskusaun partispante sira ható prekupasaun barak nebe
mak relasiona ho asuntu orsamentu geral do estadu no riku soin mina no gas.
Wainhira sira rona informasaun kona-ba lalaok orsamentu geral do estadu,
partisipante balun kestiona funsaun membrus parlamentu nasional (Deputadu sira)
nebe mak nunka vizita sira nia suco hodi hare kondisaun povu iha fatin né tamba
komunidades sira iha Suco Soro durante né preokupa ho sira nia kondisaun Estrada
at, Ponte to agora sei uza ai no Bemos araska. Kondisaun hirak né to agora governu
la tau-matan, maske kondisaun hira né sira ható ona ba autoridade local no nasional
maibe laiha resposta. Sira preokupa ho funsaun membrus Parlamentu Nasiona sira
wainhira sira rona katak deputadu sira iha osan Viajen Local (Perdiem, Konsumsi,
Pulsa, Akomodasi no fasilidade kareta nebe mak governu sosa ho osan povu atu
fasilita sira nia servisu).
Durante loron ida nia laran iha suco soro, aktividade briefing lao diak tamba iha
partisipasaun nebe makas husi partisipante sira atu buka hatene diak liu tan kona-ba
prosesu Fundu Petroliferu no Orsamentu Geral do Estadu liu husi perguntas o
sugestaun. Finalidade husi aktividade né, ekipa briefing konsege identifika kandidatu
pontu fokal hamutuk nain 4 nebe kompostu husi feto nain 2 no mane nain 2 nebe
pronto atu servisu ho Luta Hamutuk. Juventude sira nebe mak partisipa iha briefing
né hato sira nia komitmentu atu pronto kolabora ho sosiedade sivil sira, liu-liu ho
Luta Hamutuk nebe mak konsege fahe informasaun importante ba sira.
Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes
Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa.
3. Briefing iha Suco Soro, Sub-Distritu Ainaro, Distritu Ainaro
Data
Fatin
Oras
Partisipantes
: 11 Marsu 2010
: Sede Suco Manutasi
: 09.00-16.30
: Nain 56 (Mane: 49 nomos Feto: 15)
Suco Manutasi nebe ho populasaun
hamutuk nain 2.100 né kompostu
husi aldeia Bauhatilau, Canudu,
Hatumetahudu no Raebutihudu.
Briefing iha Suco Manu-Tasi nudar
aktividade loron ikus nian ba
programa
Luta
Hamutuk
(Community Briefing) iha Distritu
Ainaro. Ekipa breifing sente kontente
tamba Aktividade iha fatin né mak
involve partisipante sira barak liu
kompara ho suco sira seluk, tamba
konsege
hetan
partisipasaun
komunidade hamutuk nain 56 nebe
kompostu husi Autoridade local Suco no Aldeia, reprezentante juventude Feto-Mane
no Komunidade bai-bain. Tamba né, Prinsipalmente aktividade loron ida nian laran
iha Suco Manu-Tasi lao ho susesu.
Wainhira partisipante sira komesa kompriende materia mak ekipa briefing aprezenta,
partisipante sira komesa ható sira nia preokupasaun no sugestaun ba Luta
Hamutuk. Tamba rona katak Timor Leste iha ona osan barak nebe mai husi rikusoin Mina no Gas iha tasi laran nomos orsamentu geral do estadu nebe mak aprova
kada tinan iha Parlamentu Nasional, partisipante sira sente marginalizadu husi
prosesu dezenvolvimentu mak lao durante né ho osan mak barak, tamba to agora
sira seidauk sente benefisiu ruma husi riku-soin Timor Leste e sira dehan katak
dezenvolvimentu mak lao durante né sei sentralizadu liu iha kapital dili maibe la to
ba iha baze. Aktividade briefing né partisipante sira konsidera hanesan oportunidade
diak ba sira atu espresa sira nia preokupasaun mak durante né sira hasoru iha
rurais, tamba to agora sira sidauk hetan oportunidade hanesan né nebe organiza
husi govenu ka membrus Parlamentu Nasional atu rona sira nia preokupasaun mak
hanesan kondisaun estrada la diak, eletrisidade no kampu servisu ba juventude sira.
Antes atu taka aktividade diskusaun iha Suco Manu-tasi liu husi evaluasaun ekipa
briefing konsege identifika kandidatu pontu fokal nain 4 kompostu husi Mane nain 1
no Feto nain 3 nebe sei kopera ho Luta Hamutuk iha oin mai.
Anexu 1: Lista Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun husi partisipantes
Anexu 2: Lista naran kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk iha Suco Ainaro Villa.
F. Konkluzaun
Aktividade community briefing nebe mak lao durane loron hat iha distritu Ainaro
nudar susesu boot tamba, aktividade né lao tuir planu no objektivu Luta Hamutuk
rasik. Husi aktvidade nemos ekipa briefing sira hetan lisaun barak husi partisiapante
sira nia perguntas no segestaun, nune bele hadiak liutan kapasidade staff sira hodi
fahe informasaun ba iha areas rurais. lideransa lokal no komunidade sira agradese
teb-tebes ho prezensa Luta Hamutuk iha sira nia fatin, tamba durante né maske sira
nudar lider lokal maibe sira laiha koñesimentu natón ba informasaun kona-ba riku
soin mina no gas iha Timor Leste nomos informasaun kona-ba lalaok orsamentu
geral do estadu nebe mak utiliza orsamentu husi fundu minarai. Tamba né waihira
iha introdusaun Xefe do Suco sira iha briefing, hateten katak informasaun hira nebe
mak Luta Hamutuk hakarak ható ba povu, né importante tebes atu nune
komunidade sira labele monu ba iha manovras politika.
Iha prosesu diskusaun nia laran partisipante sira aktivamente halo perguntas hodi
bele kompriende didiak oinsa lalaok fundu minarai no orsamentu Geral do estadu no
Kuaze perguntas sira nebe mak ható husi partisipantes, konsege hetan duni
resposta husi ekipa Luta Hamutuk mak halo aprezentasaun materia tuir dadus no
inforasaun mak iha.
Prosesu diskusaun iha suco 4 né,
partisipante sira ható sira nia
preokupasaun no sugestaun barak ba
ekipa Luta Hamutuk atu hatutan ba iha
governu
nasional
tamba
tuir
komunidade katak prezensa Luta
Hamutuk nudar oportunidade diak ba
sira atu ható sira nia preokupasaun
mak durante né sira infrenta iha areas
rurais. Tamba durante né komunidade
sira iha fatin refere laiha komunikasaun
direita ho ukun nain sira mak hanesan
minsitrus no membrus Parlamentu
Nasional sira nebe mak uluk sira vota. Nune aktividade loron 4 nia laran, ekipa
briefing simu rekomendasaun barak husi lideransa lokal no komunidade sira atu
hatutan ba iha nivel nasional. Kuaze Problema mak komunidade sira iha suco hat
mak Luta Hamutuk tama né mak hanesan; laiha Bemos, Ponte at, Estrada at no
Kampu de Traballu laiha ba jovens sira.
Husi
usi aktividade briefing né, hatudu duni katak besik tinan 10 ona e prosesu
dezenvolvimentu nasional nebe mak utiliza osan lubun bót husi riku soin mina no
gas atraves politika orsamental kada tinan, maibe komunidade sira iha areas rurais
no remotas seidauk bele sente di-diak nia benefisiu, tamba fenomena sosial nebe
mak sira hasoru lor-loron la refleta katak Timor Leste nudar nasaun ida iha mundu
nebe mak iha riku soin mina no gas.
Nudar rezultadu husi aktividade briefing né, ekipa Luta Hamutuk konsege identifika
kandidatu Pontu Fokal hamutuk 14 nebe kompostu husi feto nain 7 no mane nain 7
tuir suco mak hanesan: Suco Ainaro Vila nain 3, Suco Casa nain 3, Suco Soro nain
4 no Suco Manutasi nain 4. Kandidatu Pontu Fokal né kualifikadu tamba
Identifikasaun kandidatu né basea ba rezultadu avaliasaun ba partisipante sira mak
partisipa iha briefing, nune kandidatu pontu fokal sira né sei tuir programa Luta
Hamutuk nebe hanaran Training of Trainer hodi hetan kapasitasaun diak liu tan.
Programa ne’e suporta husi:
União Europeia
Anexu 1: Tabela Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun iha aktividade Community Briefing durante
loron 4 iha Distritu Ainaro:
No
I
Fatin
Aktividade
Suco
Villa
Naran
Ainaro Adelino de Araujo
Perguntas, Sugestaun no Rekomendasaun
Orsamentu Mina no Gas iha tinan ida nia laran hamutuk hira?
Timor Leste iha riku-soin Mina no Gas barak, tamba saida mak
dezenvolvimentu durante né la lao?
I.1
Silvino Amaral
Total Osan mina no gas agora hamutuk hira ona?
I.2
Angelino Da Silva Tamba sa mak ita nia osan mina nian fahe fali ba Australia?
:
Tamba sa mak Governu Timor Leste la foti osan liu 3% kalkulasaun
Rendimentu Sustentavel?
Tamba Sa mak Primeiru Ministru mak la foti osan husi Banku Nova York?
II
II.1
Suco Cassa
Cipriano
De Mina bidon ida nia osan hira mak hasai husi Banku Nova York?
Aruojo Xefe do
Osan mina to’o hira mak Timor Leste bele iha osan rasik ka laos uza dolar?
Suco
Bernadino Magno Prosesu fahe kontratu entre Timor, Australia ho kompania nia né, iha
:
kontrolu ka lae, karik iha se??
Durante né governu Timor Leste uza osan mina Luta Hamutuk hatene ka
lae?
Tanba Samak Osan mina nian tau iha Banku Nova York, nusa mak la tau
iha Banku Timor Leste?
II.3
III
Suco Soro
Marcelino
de Tamba saida mak ami ható proposta ba ministeriu agrikultura atu fo ajudu
Araujo
trator maibe depois trator né mai lao to fali ami maibe ba fali grupu seluk?
Isac de Araujo Riku soin mina barak kompania mina supa hotu tiha ona ,kompania sei
Costa
kontinua supa tan iha fatin seluk ka lae?
Governu Anterior no governu actual iha diferensia ka lae, konaba
utilizasaun osan iha fundu minarai?
Tamba saida mak osan minarai Timor Leste tenke rai iha Banku Nova
Yorke?
Osan Minarai iha kontas Fundu Petroliferu né iha funan ka lae?
III.1
Alexandre
Tamba sa ita nia mina sira uza deit tasi laran nusa mak la uza ita nia mina
iha rai leten?
III.2
Jose De Araujo
Rendimentu mina barak ona, maibe governu uza ba benefisiu povu ka
seidauk?
III.3
Orlando
Santos
Dos Oinsa lalaok osan nebe mak Governu audit?
Governu aprova orsamentu bo’ot kada tinan maibe tamba saida mak ami
povu seidauk sente?
Tamba saida mak osan ba idozus sei ki’ik?
Lalaok porsesu EITI lao oinsa ?
III.4
Izac de
Costa
Araujo Rekomendasaun: Osan mina nia barak maibe ami povu seidauk senti
osan nia lala’ok ba dezenvolvimentu!
Husu ba Luta Hamutuk atu hatutan ami nia lian ba nasional kona-ba ami
katak ami iha suco né sei preokupa Bemos nebe mak araska liu e tamba
durante né komunidade sira ba kurun be iha mota bót.
III.5
Manuel
Aldeia
III.6
Joao Pereira
4
IV.1
Suco
tasi
chefe Ami husu kompania mina tenki tahu denzenvolvimentu iha ami nia suco?
Rekomendasaun: Ami husu ba Luta Hamutuk atu programa né labele para
iha né deit, tamba durante né Luta Hamutuk servisu makas atu monitoriza
orsamentu geral do estadu nomos Fundu Minarai.
da Se aban bairua mina sei hotu, kareta-motor atu uza mina saida?
Manu- Valdemar
Silva Fernandes
Ita nia osan tau ona iha Nova York tanba sa mak osan ne’e labele fahe ba
povu?
Roberto
Aroujo
de Ho razaun sa ida mak mina la dada mai Timor Leste dada fali ba Australia?
Durante ami rona deit katak osan Timor Leste nia husi Mina no Gas bót
tebes, maibe osan né halo ona ba saida deit?
IV.2
Leonardo
Carvalho
Nusa mak Governu tau osan iha Banku Nova York?
Timor Leste nia osan mina barak ona, tamba saida mak Governu lakohi uza
osan né hodi kira kampu de trabalho ba juventude sira hodi servisu?
Tanba saida mak esplorasaun mina no gas iha area tasi soberau Timor
Leste halo deit iha bloku A,B,C,E,H nusa mak la halo mos bloku seluk?
IV.3
Noberto
Oinsa diferensia JPDA ho ANP?
Kompania ne’e Timor Leste ho Australia mak harí ka oinsa?
IV.4
Joana Baptista
Tarbalhador sira mak fo taxa ba kompania inklui Timor Leste nia
trabalhador ka lae?
IV.5
Jose de Jesus
Tanba samak Governu Australia ho Timor Leste lakohi halo
dezenvolvimentu ba ita nia mina iha rai maran? Tamba tuir ami nia haré
mina iha rai maran né estraga deit.
IV.6
Moises de Aroujo
Relatoriu mak governu halo kona-ba Gastus orsamentu né, ba tinan hira
nain?
IV.7
Valdemar
da Kona-ba halo porposta ba Governu mak la pasa ne’e orsamentu mak la tó
Silva Fernandes
ka liafuan mak sala?
IV.8
Jose de Jesus
Sugestaun: tamba Timor Leste nia osan barak ona, husu ba governu atu
loke kampu servisu ba juventude sira halo netik serivsu tamba, uluk liu husi
prosesu ukun rasik an ida né ami povu tomak mak halo elisaun no governu
agora mos povu mak hili, mai to agora ami seidauk sente dezenvolvimentu
iha ami nia suco.
Anexu 2: Tabela naran Kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nian iha Sub-Distritu Ainaro, Distirtu
Ainaro:
Fatin
Suco Ainaro Villa
Suco Cassa
Suco Soro
Suco Manu-tasi
Naran
Agapito F. Martins
Angelino da Costa
Agustina M. Soares
Aleixo de Bianco
Agripina Araujo
Moujinho
Frederica de Sousa
Alexandre de A. Martins
Aquelina da Lux
Izac de Araujo Costa
Leonardo de Araujo
Laura da Costa
Eugenia Fatima da Silva
Ana Paula
Pozisaun
Xefe Suco Ainaro Villa
Membrus ALdeia
Joventude
Xefe Suco Cassa
Chefe Juventude
Lian nain
Juventude
Adjuntu Xefe Suco Soro
Xefe Juventude
Profesores
Aktivista igreja Katholika
Juventude
Xefe Juventude Manu-tasi
Membru Rede feto Suco Manu-tasi
No. Kontaktu
729 6013
731 2120
744 9208
735 0777
731 3532
765 7653
752 5596
765 7075
740 7417
765 6591
741 2865
736 7737
-

Documentos relacionados

humanitarian update timor-leste

humanitarian update timor-leste ona. Iha tempu hanesan ekipa ne’e mos halo ona monitorizasaun besik liu tan ba familia sira ne’e. Ekipa ne’e akompanha kobertura kampu deslokadu Central Pharmacy no espesífikamente asisti familia r...

Leia mais

SIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N

SIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N sesaun  edukasaun  sivika  ho  laiha  violensia  durante  eleisaun  iha  sesaun  edukasaun  sivika no votante hala’o husi orgaun jestaun nasional ba eleitoral (STAE no CNE); fasilita  prosesu prepa...

Leia mais

1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento

1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento UNESCO iha tinan 1987 nudar riku soi historia mundu ne’ebe harii iha area ho luan 720.000 m2, kobre uma 980, ho 8.707 kuartu - ne’ebe uluk nudar rezidensia ba dinastia nia fen sira. Konstrusaun ba ...

Leia mais