VHS Kurs Bosnisch / Kroatisch / Serbisch

Transcrição

VHS Kurs Bosnisch / Kroatisch / Serbisch
VHS Kurs
Bosnisch / Kroatisch / Serbisch
(Linz, Korefschule, November 2002 - April 2003)
Kurs Nr.: 2.705.070
Mitschrift
Verfasser:
Johann Murauer
Durchgesehen von: Aleksandra Zubić
Letzmalig bearbeitet:
25.09.2003 16:30
(Draga Aleksandra, puno ti hvala za podršku. Ona je bila vrlo dragocjena!)
VHS Kurs:
Kroatisch / Serbisch / Bosnisch
Organisatorisches
Kursleiterin: Ana Martinčević (D.I.)
Tel.Nr. Kursleiterin: 0664 6145102
705.070
Bindermichl-KeferfeldOed
Anmeldeschluss: 18. 9. 2002
MI, 19.30 - 21.00 Uhr ab 2. 10.
2002
Korefschule, € 112,Dipl.Ing. Martincevic Anna
Anz.freie Plätze
Kurstermine
Datum
Zeit
Ort
2. 10. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (1)
9. 10. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (2)
16. 10. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (3)
23. 10. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (ausgefallen)
30. 10. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (4)
6. 11. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (5)
13. 11. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (6)
20. 11. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (7)
27. 11. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (ausgefallen)
4. 12. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule ok (8)
11. 12. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule Æ Restaurant: Alte Brücke Mostar
18. 12. 2002
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (findet nicht statt)
8. 1. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (findet nicht statt)
15. 1. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (9)
Seite 2 von 65
22. 1. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (10)
29. 1. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (11)
5. 2. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (ausgefallen)
12. 2. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (12)
26. 2. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (13)
5. 3. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (14) Æ nicht teilgenommen
12. 3. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (15)
19. 3. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (16)
26. 3. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (17)
2. 4. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule (18) Æ letzter Abend
9. 4. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule Æ Restaurant: Fischermandl
23. 4. 2003
19.30 - 21.00 Uhr
Korefschule Æ da ist nichts!!!
Seite 3 von 65
1. Abend, 2.10.2002
Kako se ti zoveš?
Ja se zovem Ana.
Kako je tvoje ime?
Moje ime je Ana.
Tko si ti?
Ja sam Ana.
Tko je to?
To je Ana.
Tko sam ja?
To je Ana.
Jesi li ti Hans?
Wie heißt du?
Ich heiße Ana.
Wie ist dein Name?
Mein Name ist Ana.
Wer bist du?
Ich bin Ana.
Wer ist das?
Das ist Ana.
Wer bin ich?
Das ist Ana.
Bist du Hans? (Anmerkung: das ti / bist dient
nur zu Betonung, könnte auch weggelassen
werden. Wichtig: jesi zusammenschreiben)
Ja, ich bin Hans
Nein, ich bin Oskar
Da, ja sam Hans
Ne, ja sam Oskar
Vokablen:
li
steht in jedem Fragesatz,
Fragepartikel
abeceda
Alphabet (n) / kroatisch
azbuka
(f) kyrillisches Alphabet
štampana slova (n) Druckschrift
slovo
(n) Buchstabe
oznaka
(f) Kennzeichen,
Bezeichnung
primjer
(m) Beispiel
glas
(m) Stimme, Ruf, Laut
on
er
ona
sie
ono
es
kako
wie
se
refl. Pron (sich)
zoveš
von zvati se, heißen
ti
du
Lautlehre:
č
ć
dž
Ð, đ
Lj
Nj
š
ž
c
je
tvoje
ime
moje
tko
tkogod
si
ja
to
sto
sam
da
ne
što
gdje
sein, 3.P.s
tvoj, dein
(n), (Vor-) name
moj, mein
wer
irgendwer
sebi, sich
ich
das
hundert
ja sam, jesam, biti, sein
(1.P.s.)
ja, dass, damit
nein, nicht
was
wo
Doppelhatschek, tsch, sehr hart, wie Tschick, Rutsche
weicher Apostroph, wie in Hütschen
dsch, wie Dschungel
wie di in Medien
Le, wie in Vanille
gn wie in Bologna, Lasagne
sch, wie Schiff
wie in Journal
wie das deutsche c, „ts“, nicht als k
Seite 4 von 65
Anmerkungen:
Es gibt kein „stummes h“
Es gibt keine Artikel
Zur Tastatureinstellung in Word:
šŠ
üÜ
čČ
öÖ
ćĆ
äÄ
žŽ
#‚
đĐ
+*
Kroatisch
¨
¸
! ~ "
1 2
# ^ $ ¢ % ° & ² / ` (ÿ
3 4 5 6 7 8
=
½
0
? ¨ *¸
'
+
P
p
Š÷ Ð ×
š ð
Q\ W| E
q w e
R
r
T
t
U
u
I
i
O
o
A
a
S
s
D
d
F[ G] H
f
g h
J
j
K³ L£ È
k l
è
Y
y
X
x
C
c
V@ B { N } M
v b n §
m
>
<
Z
z
)´
9
Æ
ß
æ
Ž¤
ž
;< :> _
,
.
-
Š - Zeichen, die auf der deutschen Tastatur nicht vorhanden sind
Zeichen, die auf der deutschen Tastatur einen anderen Platz belegen
@-
Päsens sein, unbetonte Form:
ja sam
ti si
on, ona, ono je
ich bin
du bist
er sie es ist
mi smo
vi ste
oni, one, ona
su
wir sind
ihr seid, Sie sind
sie sind
jesmo
jeste
jesu
wir sind
ihr seid, Sie sind
sie sind
Päsens sein, betonte Form:
jesam
jesi
jest
ich bin
du bist
er sie es ist
Seite 5 von 65
2. Abend, 9.10.2002
Otkuda si ti? Von wo kommst du? (von wo bist du?)
Odakle si ti? Von wo kommst du?
odakle woher, von wo
otkuda gleiche Bedeutung wie odakle
Otkuda / odakle ste vi?
Von wo kommen Sie? (Höflichkeitsform, 2.P.P.)
iz
Ja sam iz Hrvatske.
Ja sam iz Zagreba
is gesprochen: aus, von
Ich bin von Kroatien.
Ich bin aus Zagreb.
Städtenamen (dekliniert, 2.F):
Zagreba
(Zagreb)
Beča
(Wien)
Berlina
(Berlin)
Linza
(Linz)
Sarajeva
(Sarajewo)
Rima
(Rom)
Ländernamen (dekliniert, 2.F):
Austrije
(Österreich)
Njemačke
(Deutschland)
Bosne
(Bosnien)
Italije
(Italien)
Mađarske
(Ungarn)
Amerike
(Amerika)
Danske
(Dänemark)
Norveške
(Norwegen)
Srbije
(Serbien)
Turske
(Türkei)
Grčke
(Griechenland)
Poljske
(Polen)
Lokativ:
Ja sam u Linzu. Ich bin in Linz..
(das „e“ am Ende wird als „a“ gesprochen)
(die Endungen hier sind bereits dekliniert, beziehen sich auf .. iz. Andernfalls würde Wien
einfach Beč heissen).
Fälle: 1 - 4 wie gewohnt, 5: Vokativ, 6: Lokativ, 7: Instrumental
Städte sind oft maskulin, Länder sind oft feminin.
Berufe
Što si po zanimanju?
Što ste po zanimanju?
po
zanimanje
Was bist du vom Beruf?
Was sind Sie von Beruf?
Präp., gemäß, örtlich: von, in, zeitlich: auf, nach
(n) Beruf, Interesse
Ja sam radnik
Ja sam radnica
Ja sam programer / programerka
Ja sam učitelj / učiteljica
Ja sam učenik / učenica
Ja sam sekretar / sekretarica
Ich bin Arbeiter
Ich bin Arbeiterin
Programmierer / in
Lehrer / in
Schüler / in
Sekräter (leit. Funktion) / Sekretärin (Tippse)
Seite 6 von 65
Arzt / Ärztin
Hausherr (nicht Hausmann !!!) / Hausfrau
Tante, auch Kindergärtnerin
Ich bin Tante (des Kindergartens)
Ja sam liječnik / liječnica
Ja sam domaćin / domaćica
Ja sam teta
Ja sam teta u dječjem vrtiču
(tete
Plural von teta)
dječji vrtić
vrt
(m) Kindergarten
(m) Garten
Ja sam student / studentica
Ja sam službenik / službenica
Ja sam prodavač / prodavačica
Ja sam trogovac / trogovkinja
Ja sam tetovirac / tetovirkinja
Ja sam socijalni radnik
Ja sam socijalna radnica
Ja sam stjuardes / stjuardesa
zidar
stolar
pekar
mesar
mehaničar
bravar
vozač
frizer
frizerka
postolar
krojač
krojačica
Maurer
Tischler
Bäcker
Fleischhauer
Mechaniker
Schlosser
Kraftfahrer
Friseur
Friseusse
Schuster
Schneider
Schneiderin
sestra
brak
brat
Schwester
(m) Ehe
Bruder
Student / Studentin
Angestellter / in
Verkäufer / in (hält sich immer im Geschäft auf)
Verkäufer / in (ist immer im „draußen“, Vertreter)
Tätowierer / Tätowiererin
Sozialarbeiter
Sozialarbeiterin
Stewardess / in
Elektriker
Maler
Maler (unüblich)
Künstler
Künstlerin
Unternehmer
Unternehmerin
Besitzer, Eigentümer,
Inhaber
vlasnica
Besitzerin, …
medicinska sestra Krankenschwester
električar
maler
soboslikar
umjetnik
umjetnica
poduzetnik
poduzetnica
vlasnik
Wenn man was nicht verstanden hat
Molim vas ponovite.
Ich bitte Sie, wiederholen Sie (Bitte wiederholen Sie)
Molim te ponovi.
Ich bitte Dich, wiederhole
Govorite polako molim vas. Sprechen Sie langsam, ich bitte Sie
Govori polako molim te.
Sprich langsam, ich bitte dich.
ponovno, ponovo
ponoviti, ponavljeti
polako
govori, govorite
erneut, wiederholen (adv)
wiederholen
langsam (adv)
sprich,sprechen Sie
Nationalitäten
Što si po narodnosti?
Ja sam Hrvatica / Hrvat
narodnosti
Was bist du für eine Nationalität?
Ich bin Kroatin / Kroate
Nationalität
Seite 7 von 65
nacionalnost
narod (m) , nacija (f)
koji
Bosanka / Bosanac
Austrijanka / Austrijanac
Njemica / Njemac (D)
Talijanka / Talijan (I)
Mađarica / Mađar (H)
Amerikanka / Amerikanac
Engleskinja / Englez (GB)
Sprachen
Koji jezik govoriš?
koji
f, Nationalität
Nation
welcher, der
Poljakinja / Poljak
Srbijanka / Srbin (Serbien)
Slovenka / Slovenac
Čehinja / Čeh (CZ)
Šveđanka / Šveđanin (Schweden)
Francuskinja / Francuz (F)
Welche Sprache sprichst du?
welche, der
Ja govorim hrvatski
Ja govorim hrvatskim jezikom
jezik
strani jezik
Ich spreche kroatisch.
Ich spreche die kroatische Sprache (Zunge)
Anmerkung: das ist der Instrumental !!
m, Zunge, Sprache
m, Fremdsprache
arapski
poljski
češki
španjolski
slovenski
makedonski
ruski
bosanski
njemački
francuski
mađarski
srpski
engleski
grčki
turski
Koji jezik učiš?
Ja učim hrvatski jezik .
Ja učim bosanski.
Welche Sprache lernst du?
Koji jezik učite?
Welche Sprache lernen Sie?
učiti
lernen
Beispiel:
Land
Srbija
Bosna
Hrvatska
Austrija
Španjolska
Rusija
Pozdrav i oproštaj
Dobar dan!
Dobro jutro!
Nationaliät (f)
srbijanka
bosanka
hrvatica
austrijanka
španjolka
ruskinja
Nationaliät (m)
srbin
bosanac
hrvat
austrijanac
španjolac
rus
Sprache
srpski jezik
bosanski jezik
hrvatski jezik
njemački jezik
španjolski jezik
ruski jezik
Begrüßung und Abschied
Guten Tag
Guten Morgen
Seite 8 von 65
Dobra večer (f)
Dobro veče (n)
Do slušanja
Laku noć!
Do viđenja!
Zbogom
Lockere Sprüchlein
Hallo, Ciao, Und Tschüß!
Tschüß (in Dalmatien)
Was machst du so? (häufig in Bornien,
niemand will wirklich wissen, was man
macht)
Wie geht es dir / Ihnen?
Danke, gut.
Na, geht so.
Ach, schlecht
Ćao!
Adio!
Što radiš!
Kako si / ste ?
Dobro, hvala.
Pa, tako.
Ah, slabo.
Hvala
Hvala lijepa (auch üblich: hvala lijepo)
Molim
Molim lijepo
Puno ti / vam hvala.
Hvala na ...
Izvoli / te
Dopustite! Dozvolite!
Oprosti (te)!
Oprostite što kasnim / smetam
Ništa, ništa.
Nema problema.
Izvini
Izvinite
Dopusti
Dopustite
ništa
pun
nema
problem
lijep
izvoli (te)
kasnije
kasniti
kasan
smetati
Guten Abend (f) / üblich in Kroatien
Guten Abend (n) / auch manchmal
Auf Wiedersehen, wiederhören (am Telefon)
Gute (leichte) Nacht
Auf Wiedersehen
Lebewohl (Mit Gott!)
Hinweis: üblich bei Kroaten, nicht in Serbien
oder Bosnien, kann mißverstanden werden !!!
nichts
viel
kein (3.p.s)
m, Problem
schön
bitte sehr
später (adv)
sich verspäten
spät
stören, belästigen
Danke, Bitte, Entschuldigung
Danke
Danke (schön)
Bitte
Bitte (schön)
Vielen Dank (normal, Höflichkeitsform)
Danke für ...
Bitte sehr
Erlauben Sie! Gestatten Sie!
Verzeih (en Sie), Entschuldige (n Sie)
Entschuldigen Sie, dass ich zu spät komme /
störe.
Macht nichts! Schon gut! Keine Ursache!
Kein Problem
Entschuldige
Entschuldigen Sie
Erlaube
Erlauben Sie
(izvoli bitte sehr)
(dopusti , dozvoli erlaube, gestatte)
(izvini, oprosti entschuldige, verzeihe)
Seite 9 von 65
3. Abend, 16.10.2002
Wiederholung zu den Berufen:
(Beiblatt: on i ona)
On je liječnik, a ona je liječnica.
On je poštar, a ona je poštarka
Ona je pjevačica, a on je pjevač
Ona je učiteljica, a on je učitelj
On je frizer, a ona je frizerka
On je slikar, a ona je slikarica
Ona je konobarica, a ona je konobar
Ona je književnica, a on je književnik
On je profesor, a ona je profesorica.
On je trgovac, a ona je trgovačica
On je trgovac, a ona je trgovkinja
Ona je sportašica, a on je sportaš
Ona je sekretarica, a on je sekretar.
On je prodavač, ona je prodavačica
Ona je učenica, a on je učenik.
On je radnik, a ona je radnica.
Ona je službenica, a on je službenik.
On je kuhar, a ona je kuharica.
On je skijaš, a ona je skijašica.
On je elektičar, a ona je električarka
Ona je pravnica, a on je pravnik
On je student, a ona je studentica.
(Arzt / Ärztin)
(Briefträger / -in)
(Sängerin / Sänger)
(Lehrerin / Lehrer)
(Maler – Kunst)
(Kellnerin / Kellner)
(Schriftstellerin / Schriftsteller)
(Professor)
(Verkäufer/in im Aussendienst)
(Verkäufer/in im Aussendienst)
(Sportlerin / Sportler)
(Sekretärin / Sekretär)
(Verkäufer / Verkäuferin im Innendienst)
(Schüler / Schülerin)
(Arbeiter / Arbeiterin)
(Angestellte / Angestellter)
(Köchin / Koch)
(Schifahrer / -in)
(Elektriker / -in)
(Rechtsanwältin / Rechtsanwalt)
(Student / -in)
Wiederholung zu den Berufen und Nationalitäten:
(Beiblatt)
Maja je prodavačica. Maja je Hrvatica.
Što je Gabi po zanimanju? Gabi je liječnica.
Što je Daniel po narodnosti? Daniel je Austrijanac.
Je li Erika književnica? Ne, Erika je prodavačica.
Je li Reinhard mesar? Da, Reinhard je mesar.
Što je Klaus po zanimanju? Klaus je električar.
Peter je Hrvat? Ne, Peter je Nemac.
nije ist nicht
nego sondern
Crna Gora
Montenegro
Crnogorka (f) - Crnogorac (m)
Italija – Čileanac:
Francuska – Hrvat:
Hrvatska – Šveđanka:
Austrija – Njemica:
Engleska – Talijan
Amerika – Australac:
Švicarska – Švicarac:
Bosna – Slovenka:
Portugal – Holanđanin:
On nije Čileanac, nego (je) Talijan.
On nije Hrvat, nego (je) Francuz.
Ona nije Šveđanka, nego (je) Hrvatica.
Ona nije Njemica, nego (je) Austrijanka.
On nije Taljian, nego (je) Englez.
On nije Australac, nego (je) Amerikanac.
Ona nije Švicarac, nego (je) Švicarka.
Ona nije Slovenka, nego (je) Bosanka.
On nije Holanđanin, nego (je) Portugalac.
Seite 10 von 65
Crna Gora – Čehinja:
Ona nije Čehinja, nego (je) Crnogorka.
tko
wer (Lebewesen)
što
was (Sachen)
to je kreda
to je ploča
das ist (eine) Kreide
das ist (eine) Tafel
školska ploča
školska torba
školska knijga
knijga
sto auch stol
stolica
školska klupa
to je penkalo
nalivpero
spužva
prozor
pod
strop
lampa
kanta
smeće
kanta za smeće
za
zid
Schultafel
Schultasche
Schulbuch
Buch
Tisch (sto ... gebräuchlicher)
Sessel
Schulbank (klupa: Bank- Möbelstück)
das ist (ein) Kugelschreiber
Füllfeder
Schwamm (Tafel, Meer, ...)
Fenster
Boden (Fußboden)
Decke, Plafond
Lampe
Kübel, Eimer
Mist
Mistkübel
für
Wand
imenica
imenice
jednina
množina
Hauptwort
Hauptwörter
Einzahl
Mehrzahl
Zur Geschlechtsbestimmung eines Wortes achte man auf die Endung:
... a
feminin sing. oder neutrum plural
... Konsonant maskulin sing.
Geschlecht und Endungen bei Hauptwörtern (imenice) im 1. Fall:
muški rod (maskulin)
ženski rod (feminin)
srednji rod (neutrum)
jednina (Einzahl)
endet mit Konsonat
endet mit a
endet mit e oder o
suglasnik (Mitlaut) Mitlaut maskulin sing.
prijatelj (Freund) Mitlaut maskulin sing.
godina (Jahr) a feminin sing.
prijateljica (Freundin) a feminin sing.
jelo (Speise) o neutrum sing.
more (Meer) e neutrum sing.
množina (Mehrzahl)
endet mit -i
endet mit -e
endet mit -a
prijatelji i maskulin plural
godine e feminin plural
prijateljice e feminin plural
jela a neutrum plural
mora a neutrum plural
Ausnahmen:
Seite 11 von 65
grad (Stadt) mask. sing.
gradovi (Städte) mask. plural.
stvar (Sache, Ding) feminin, sing
stvari (Sachen, Singe) feminin, plural
Internaionale Begriff sind maskulin: bife (Buffet), taksi, auto, radio
Die Pluralbildung geschieht durch durch die Änderung der Endung
kreda krede
ploča ploče
aus ein --a wird ein --e (feminin)
aus ein --r wird ein --i (maskulin)
aus einem --e wird ein --a (neutrum)
Ausnahmen gibt es:
pod podovi
Zu den Beiblättern:
popuniti tablicu
Tabelle ausfüllen
popuniti
tablica
ausfüllen
Tabelle
napraviti, naparavim
machen (anrichten)
a
i
na
doch, und ~~~~ ungefähr so ähnlich wie aber
und, auch, sowohl als auch, ~~~~ zudem
Präp. auf, an
nema na čemu
Keine Ursache (als Antwort auf «Danke»)
Beiblatt zur Bestimmung von Zahl und Geschlecht:
Rauchfang:
dimnjak
mask, sing.
Gebüsch:
grm
mask, sing.
Fenster:
prozor
mask, sing.
Baum:
drvo
neutr. sing.
Greis:
starac
mask, sing.
Haus:
kuća
fem, sing
Mädchen:
djevojčica
fem, sing
Knabe, Bub:
dječak
mask. sing.
Katze:
mačka
fem, sing
(Schwimm)Becken: bazen
mask, sing.
Springbrunnen:
vodoskok
mask, sing.
Rutsche:
tobogan
mask, sing.
Schaukel:
ljuljačka
fem, sing.
ovaj (dieser) / ova (diese) / ovo (dieses) m, f, n hinweisende Fürwörter
Seite 12 von 65
Bildung der Mehrzahl (Beiblatt alles maskulin)
Knabe
dječak
dječaci
Schulbuch
udžbenik
udžbenici
Wörterbuch
rječnik
rječnici
Arzt
liječnik
liječnici
Kranke
bolesnik
bolesnici
Soldat
vojnik
vojnici
Stock
štap
štapovi
Park
park
parkovi
Uhr / Stunde
sat
satovi
Igel
jež
ježevi
Vogel Strauß
noj
nojevi
Messer
nož
noževi
Garten
vrt
vrtovi
Mast
stup
stupovi
Maus
miš
miševi
Schnecke
puž
puževi
König
kralj
kraljevi
Drache
zmaj
zmajevi
Bett
krevet
kreveti
(wertvoller) Teppich
sag
sagovi
Kühlschrank
hladnjak
hladnjaci
Polster
jastuk
jastuci
Fernseher
televizor
televizori
Tisch
stol
stolovi
(offener) Kamin
kamin
kamini
Sammelbegriff Decke
pokrivač
pokrivači
Schrank / Kasten
ormar
ormari
Waschbecken
umivaonik
umivaonici
Herd
štednjak
štednjaci
Lehnsessel
naslonjač
naslonjači
Deklination von student (sing / pl)
N: student
G: studenta
D: studentu
A: studenta
V: studente
L: o studentu
I: s studentom
---N: studenti
G: studenata
D: studentima
A: studente
V: studenti
L: o studenima
I: s studentima
studentica
studentice
studentici
studenticu
studentico
o studentici
s studenticom
studentice
studentica
studenticama
studentice
studentice
o studenticama
s studenticama
k ci
k ci
k ci
k ci
k ci
k ci
p povi
k kovi
t tovi
ž ževi
j jevi
ž ževi
t tovi
p povi
š ševi
ž ževi
lj ljevi
j jevi
t ti
g govi
k ci
k ci
r ri
l lovi
n ni
č či
r ri
k ci
k ci
č či
Konjungation von učiti (lernen)
(Präsens / Vergangenheit / Zukunft Ind.)
1.P.s. učim sam učio
ću učiti
2.P.s. učiš si učio
ćeš učiti
3.P.s. uči
je učio
će učiti
--1.P.p. učimo smo učili
ćemo učiti
2.P.p. učite ste učili
ćete učiti
3.P.p. uče
su učili
će učiti
naslon Lehne bei einem Sessel o.ä.
Seite 13 von 65
4. Abend, 30.10.2002
vrt
prati
umivati
frižider
bašta Garten auf serbisch / bosnisch
Garten auf kroatisch,
waschen (Auto, etc)
die Tätigkeit, mein Gesicht zu waschen
Kühlschrank
selo
ploča
kreda
stolica
stol
prozor
pod
zid
more
banka
Dorf
Tafel
Kreide
Sessel
Tisch
Fenster
Boden
Mauer
Meer
Bank
(Beiblatt)
jagoda
kurška
malina
banana
naranča
trešnja
Erdbeere
Birne
Himbeere
Banane
Orange (auch: naranđža)
Kirsche
glasovir
ormar
krevet
televizor
telefon
naslonjač
Klavier (klavir - serb.)
Kasten
Bett
TV
Telefon
Lehnsessel
pl: sela
pl: ploče
pl: krede
pl: stolice
pl: stolovi, stolevi
pl: prozori
pl: podovi
pl: zidovi
pl: mora
pl: banke
Gesundheit:
na zdravlje Gesundheit (beim Niesen)
Prost / Zum Wohl (beim Trinken)
(die Angeprochenen bestimmen das Geschlecht)
živjeli zu Männern oder einer gemischten Gruppe
živjele zu einer Gruppe von Frauen
živio als Ana zu Oskar
živjela als Ana zu Barbara
Die wichtigsten Fragewörter (Beiblatt)
tko
wer
koga
wen
komu
wem
s kim
mit wem
što
was
čemu
wozu
čime
womit
Seite 14 von 65
gdje
wo
odakle
woher
kamo
wohin
kako
wie
koliko
wie viel
pošto
wie teuer
zašto
warum
kad / kada
wann
otkad / otkada
seit wann
do kad / do kada
bis wann
(ob man die kurze oder lange Form verwendet ist egal, man sollte aber innerhalb eines Textes
die Form nicht wechseln -- kad / kada -- otkad / otkada -- do kad / do kada)
Die wichtigsten Richtungsangaben
desno
(nach) rechts
lijevo
(nach) links
ravno
geradeaus
serb: pravo
sve dalje
immer weiter
daleko
weit
nazad / natrag
zurück
prekoputa
gegenüber (vis a vis)
blizu
nah
u centru
im Zentrum
izvan grada
außerhalb der Stadt
(baš) tu
(genau) da
tamo
dort
iza ugla
um die Ecke
(odmah) ovdje
(gleich) hier
odmah: sofort
raskrsnica
Kreuzung
raskršče
Kreuzung
semafor
Ampel
ugao
Ecke (kroatisch)
čošak
Ecke (serbisch)
(Beiblatt)
cipela
čizma
tenisica
sandala
čarapa
papuča
Schuh
Stiefel
Tennis / Turnschuh
Sandale
Socke
Pantoffel
cipele
čizme
tenisice
sandale
čarape
papuče
brdo
sunce
selo
jezero
polje
more
Hügel, Berg
Sonne
Dorf
See
Feld
Meer
brda
sunca
sela
jezera
polja
mora
Seite 15 von 65
ovdje: hier
(Beiblatt: voće Obst
Obst
voće
jabuka (e)
Apfel
kruška (e)
Birne
šljiva (e)
Zwetschke / Pflaume
grožđe
bijelo / crno grožđe
breskva (e)
marelica (e)
banana (e)
jagoda (e)
ribizla (e)
ogrozd (i)
kupina (e)
Trauben
weiße / blaue Trauben
Pfirsich
Marille
Banane
Erdbere
Ribisel / Johanisbeere
Stachelbeere
Brombeere
kivi
Kiwi
naranča (e)
crvena naranča
crvene naranče
limun limunovi
lubenica (e)
Orange
Blutorange
dinja (e)
smokva (e)
Zuckermelone
Feige
mandarina (e)
trešnja (e)
višnja (e)
borovnica (e)
malina (e)
ananas (i)
Mandarine
Kirsche
Weichsel
Heidelbeere
Himbeere
Ananas
maslina (e)
avokado (i)
grejpfrut (i)
Olive
Avocado
Grapefruit
Zitrone
Wassermelone
povrće Gemüse)
povrće
Gemüse
krumpir (i)
Kartoffel
Tomate
rajčica /
paradajz (i /
ovi)
krastavac /
Gurke
krastavci
paprika (e)
Paprika
feferoni
Pfefferoni
kupus (i)
Kraut
mrkva (e)
Karotte
celer (i)
Sellerie
vlasac
Schnittlauch
hren / hreni
Kren / Meerrettich
luk / luki
Zwiebel
pori luk /
Porree
pori luki
češnjak (i)
Knoblauch
serb.: bjeli luk
salata (e)
Salat
cikla (e)
rote Rübe
repa (e)
šećerna repa /
šežerne repe
peršin (i)
karfiol (i) /
cvjetača (če)
kelj (i)
tikva (e)
tikvica (e)
blitva (e)
špinat (i)
grah (i) / grasi
serb: pasulj
mahune (a)
grašak / grašci
leća (e)
artičoka (e)
patlidžan (i)
prokula (e)
Seite 16 von 65
Rübe
Zückerrübe
Petersilie
Blumenkohl / Karfiol
Gemüsekohl
Kürbis
Zucchini
Mangold
Spinat
Bohnen
Schnittbohnen
Erbsen
Linsen
Artischocken
Melanzani
Brokkoli / Rosenkohl
5. Abend, 6.11.2002
zoveš kommt von zvati (Nennform)
Zeitwort
Gegenwart
Konjugation
konjugieren
Fürwort
glagol
prezent
konjugacija
konjugirati
zamjenica
vježba
razgovor
biti
htjeti
Übung
Gespräch, Unterhaltung
sein
wollen, werden
Verben setzen sich aus Stamm und Endung zusammen. Bsp: zvati: Stamm: zva, Endung ti
Die Infinitive enden immer auf ti oder ći
raditi – radim
arbeiten
učiti – učim
lernen
pisati – pišem
schreiben
ići – idem
gehen
čitati – čitam
lesen
zvati se - se zovem heißen
sanjati – sanjam
träumen
spavati – spavam
schlafen
hodati – hodam
gehen
pišati – pišam
urinieren
pjevati – pjevam
singen
umivati se – se umivam sich waschen
sunčati se – se sunčam sich sonnen
češljati se – se češljam sich frisieren
oblačiti se – se oblačim
sich anziehen (Kleider)
obuvati se – se obuvam
sich anziehen (Schuhe, Socken)
pitati – pitam
fragen
piti – pijem
trinken
jesti – jedem
essen
nositi – nosim
tragen
vježbati – vježbam üben
razgovarati – razgovaram
sprechen, unterhalten
sjediti – sjedem
sitzen
kuhati – kuham
kochen
padati – padam
fallen
vidjeti – vidim
sehen
voljeti – volim
lieben
čuti – čuem
hören
krasti – kradem
stehlen
moći – mogu
können
poći – pođem
(los)gehen
doći – dođem
(an)kommen
govoriti – govorim sprechen
držati – držim
halten
bacati – bacam
werfen
boljeti – bolim
schmerzen
željeti – želim
wünschen
bježati – bježim
fliehen, flüchten
trčati – trčim
rennen, laufen
ležati – ležim
liegen
peći – pečem
backen
strići – strižem
scheren
dignuti – dignem
hochheben
plesti – pletem
flechten
umrjeti – umrem
sterben
uzeti – uzmem
nehmen
postajati – postajem entstehen
davati – dajem
geben
mahivati – mahajuem winken
kupovati – kupujem kaufen
lagati – lažem
lügen
rezati – režem
schneiden
vježbati – vježbam üben
oblačiti (ohne se! ) – oblačim
es bewölkt sich
Es gibt vier Endungsreihen: -am / -im / -em / -jem
Es gibt keine Regeln, um anhand des Infinitivs die Endungsreihe feststellen zu können. Für
jedes Infinitiv muss man 1.P.S. mitlernen (Bsp.: zvati -- zovem)
VJEŽBA Übung
vježbati -- vježbam üben, ich übe
Seite 17 von 65
Anmerkungen zu 3.P.S. und 3.P.P.: man kann on, ona, ono bzw. oni, one, ona verwenden,
hierbei ändert sich das Zeitwort nicht. In den Tabellen wird immer nur die männliche Form
angegeben
čitati (lesen)
ja čitam
ti čitaš
on čita
sanjati (träumen)
ja sanjam
ti sanjaš
on sanja
spavati (schlafen)
ja spavam
ti spavaš
on spava
ići (gehen)
ja idem
ti ideš
on ide
mi čitamo
vi čitate
oni čitaju
mi sanjamo
vi sanjate
oni sanjaju
mi spavamo
vi spavate
oni spavaju
mi idemo
vi idete
oni idu
hodati (gehen)
ja hodam
ti hodaš
on hoda
raditi (arbeiten)
ja radim
ti radiš
on radi
pisati (schreiben)
ja pišem
ti pišeš
on piše
pišati (urinieren)
ja pišam
ti pišaš
on piša
mi hodamo
vi hodate
oni hodaju
mi radimo
vi radite
oni rade
mi pišemo
vi pišete
oni pišu
mi pišamo
vi pišate
oni pišaju
pjevati (singen)
ja pjevam
ti pjevaš
on pjeva
umivati se (sich
waschen)
ja se umivam
ti se umivaš
on se umiva
sunčati se (sich
sonnen)
ja se sunčam
ti se sunčaš
on se sunča
češljati se (sich
kämmen / frisieren)
ja se češljam
ti se češljaš
on se češlja
mi pjevamo
vi pjevate
on pjevaju
mi se umivamo
vi se umivate
oni se umivaju
mi se sunčamo
vi se sunčate
oni se sunčaju
mi se češljamo
vi se češljate
oni se češljaju
Anmerkung: es gibt sehr viele rückbezügliche Wörter. Diese sind immer mit „se“ zu bilden.
Das „se“ steht nach dem Wort, wenn das Wort im Infinitiv verwendet wird. Wird das Wort
konjugiert, dann steht „se“ zwischen Fürwort und Zeitwort - es wird in keiner Person
geändert.
oblačiti se (anziehen
-- die Kleider)
ja se oblačim
ti se oblačiš
on se oblači
obuvati se (anziehen
- Schuhe, Socken)
ja se obuvam
ti se obuvaš
on se obuva
pitati (fragen)
piti (trinken)
ja pitam
ti pitaš
on pita
ja pijem
ti piješ
on pije
mi se oblačimo
vi se oblačite
oni se oblače
mi se obuvamo
vi se obuvate
oni se obuvaju
mi pitamo
vi pitate
oni pitaju
mi pijemo
vi pijete
oni piju
Seite 18 von 65
jesti (essen)
nositi (tragen)
vježbati (üben)
ja jedem
ti jedeš
on jede
ja nosim
ti nosiš
on nosi
ja vježbam
ti vježbaš
on vježba
razgovarati
(sprechen /
unterhalten)
ja razgovaram
to razgovaraš
on razgovara
mi jedemo
vi jedete
oni jedu
mi nosimo
vi nosite
oni nose
mi vježbamo
vi vježbate
oni vježbaju
mi razgovaramo
vi razgovarate
oni razgovaraju
sjediti (sitzen)
ja sjedim
ti sjediš
on sjedi
kuhati (kochen)
ja kuham
ti kuhaš
on kuha
padati (fallen)
ja padam
ti padaš
on pada
mi sjedimo
vi sjedite
oni sjede
mi kuhamo
vi kuhate
oni kuhaju
mi padamo
vi padate
oni padaju
Die Personalpronomen - lična zamjenica (Fürwort -- zamjenica)
ja / ti / on, ona, ono || mi / vi / oni, one, ona
1.Fall
Persönliche Fürwörter und Hilfszeitwort „sein“
Lične zamjenice i glagol „biti“
ja sam, ti si, on (ona, ono) je || mi smo, vi ste, oni (one, ona) su
Endungsreihen, Präsens
-am
-im
-aš
-iš
-a
-i
-em
-eš
-e
-jem
-ješ
-je
-amo
-ate
-aju
-emo
-ete
-u
-jemo
-jete
-ju
-imo
-ite
-e
Bei der Präsensreihe -am hat das Infinitiv immer die Endung -ati.
Beispiele:
čitati (lesen)
pitati (fragen)
čitam
pitam
čitaš
pitaš
čita
pita
čitamo
čitate
čitaju
pitamo
pitate
pitaju
Bei der Präsensreihen -im können die Infinitve -iti, -jeti oder -ati sein.
Seite 19 von 65
Beispiele:
govoriti (sprechen)
govorim
govoriš
govori
vidjeti (sehen)
vidim
vidiš
vidi
držati (halten)
držim
drižiš
drži
govorimo
govorite
govore
vidimo
vidite
vide
držimo
držite
drže
Weitere Beispiele für die Präsensreihe -im:
1.p.s.
2.p.s.
3.p.s.
bacam
bacaš
baca
bacati
(werfen)
učim
učiš
uči
učiti
(lehren,
lernen)
nosim
nosiš
nosi
nositi
(tragen)
volim
voljeti
(lieben)
bolim
boljeti
(schmerzen)
želim
željeti
(wünschen)
1.p.p.
bacamo
2.p.p.
bacate
3.p.p.
bacaju
učimo
učite
uče
nosimo
nosite
nose
voliš
voli
volimo
volite
vole
boliš
boli
bolimo
bolite
bole
želiš
želi
želimo
želite
žele
bježim
bježiš
bježi
bježimo
bjžite
bjže
bježati
(fliehen,
flüchten),
auch:
pobjeći)
trčim
trčiš
trči
trčimo
trčite
trče
trčati
(rennen,
laufen)
ležim
ležiš
leži
ležimo
ležite
leže
ležati
(liegen)
Bei der Präsensreihe -em können die Infinitive -ći, -sti, -gnuti und -eti sein. Bei den
Infinitiven mit den Endungen -ći und -sti kann es dabei zu Veränderungen im Stamm
kommen.
Beispiele:
peći
strići
dignuti
jesti
plesti
umrjeti
uzeti
(backen)
(scheren) (hochheben) (essen)
(flechten) (sterben)
(nehmen)
pečem
strižem
dignem
jedem
pletem
umrem
uzmem
pečeš
strižeš
digneš
jedeš
pleteš
umreš
uzmeš
peče
striže
digne
jede
plete
umre
uzme
pečemo
pečete
peku
strižemo
strižete
strižu
dignemo
dignete
dignu
jedemo
jedete
jedu
Seite 20 von 65
pletemo
pletete
pletu
umremo
umrete
umru
uzmemo
uzmete
uzmu
Der Endungsreihe –jem können die Infinitive –jati, -avati, -ivati und –ati zugrunde liegen. Bei
einem Zusammentreffen von Konsonant und j kann es zu lautlichen Veränderungen kommen.
Beispiele:
postajati
kupovati
pisati
lagati
rezati
davati
mahivati
(entstehen, (geben)
(kaufen)
(schreiben) (lügen)
(schneiden)
(winken)
wird auch
postajat
[in Klammer:
andere
Version]
geschrieben)
postajem
dajem
postaješ
daješ
postaje
daje
postajemo
dajemo
mahujem
(mašem)
mahuješ
(mašeš)
mahuje
(maše)
kupujem
pišem
lažem
režem
kupuješ
pišeš
lažeš
režeš
kupuje
piše
laže
reže
mahujemo kupujemo pišemo
lažemo
režemo
(mašemo)
postajete
dajete
mahujete
kupujete
pišete
lažete
režete
(mašete)
postaju
daju
mahuju
kupuju
pišu
lažu
režu
(mašu)
Hilfszeitwörter biti und htjeti (moći)
biti
htjeti Æ wollen, werden
moći Æ können
Æ sein
Damit werden die zusammengesetzten Zeiten gebildet. Es gibt von ihnen eine Kurz- und eine
Langform (lang: betonte Form; kurz: unbetonte Form). Die Kurzform wird häufig bei der
Bildung der zusammengesetzten Zeiten verwendet. Im Prinzip sind aber beide Formen gleich,
man sollte aber in einem Text (Satz) die Form nicht wechseln.
biti, betont
biti,
htjeti,
htjeti,
moći
unbetont
betont
unbetont
können
jesam
sam
hoću
ću
mogu
jesi
si
hoćeš
ćeš
možeš
jest
je
hoće
će
može
jesmo
smo
hoćemo
jeste
ste
hoćete
jesu
su
hoće
Die Deklination der Personalpronomina
ja
ti
on
Nominativ
(ich)
(du)
(er)
ćemo
ćete
će
ona
(sie)
ono
(es)
mi
(wir)
mene
(meiner)
meni
Dativ
(mir)
mene
Akkusativ
(mich)
Vokativ
meni
Lokativ
Instrumental mnom
nje
(ihrer)
njoj
(ihr)
nju
(sie)
njoj
njom
njega
(seiner)
njemu
(ihm)
njega
(es)
njemu
njim
nas
(unser)
nama
(uns)
nas
(uns)
nama
nama
Genetiv
tebe
(deiner)
tebi
(dir)
tebe
(dich)
ti
tebi
tobom
njega
(seiner)
njemu
(ihm)
njega
(ihn)
njemu
njim
Seite 21 von 65
možemo
možete
mogu
vi
(ihr)
oni /
one/
ona
(sie)
vas
njih
(euer) (ihrer)
vama njima
(euch) (ihnen)
vas
njih
(euch) (sie)
vi
vama njima
vama njima
6. Abend, 13.11.2002
tegnuti dehnen (an einem Seil ziehen)
(Aleks-Version: potezati)
Wörterbuch:
ziehen, sich in die Länge ziehen: protegnuti, protezati
protegnuti, protezasti: ausstrecken, ~se: sich ausstrecken, fig. sich erstrecken
Glagol „učiti“ (lernen), sadašnje vrijeme prezent (Wörter für Gegenwart)
jednina: ja učim, tu učiš, on / ona / ono uči
množina: mi učimo, vi učite, ono / one / ona uče
Glagol „govoriti“ (sprechen), sadašnje vrijme prezent
jednina: ja govorim, ti govoriš on / ona / ono govori
množina: mi govorimo, vi govorite, oni / one / ona govore
Upiši u križaljku što oni rade! (Schreib im Rätsel, was die machen)
upisati -- upišem (upiši -- Imperativ)
Što oni rade?(Was machen sie?)
(razgovarati, unterhalten i.S.v. sprechen)
(zabavljati se, unterhalten i.S.v. feiern)
(pjevati, singen)
(umivati se, Gesicht waschen)
(češljati se, kämmen)
Antworten:
Oni razgovaraju.
Oni se zabavljaju.
Oni pjevaju.
Oni se umivaju.
Oni se češljaju.
Što on, ona, ono radi?
(zabavljati se, unterhalten i.S.v. feiern)
(glačati, bügeln)
(uzimati, nehmen)
(crtati, zeichnen)
(spavati, schlafen)
Antworten:
On se zabavlja.
On glača.
On uzima.
On crta.
On spava.
Što ti radiš?
(češljati se)
(crtati)
(šetati se, spazieren gehen)
(spavati)
Antworten:
Ti se češljaš.
Ti crtaš.
Ti se šetaš.
Ti spavaš.
Što mi radimo?
(spavati)
(pitati)
(umivati se)
(svirati)
Antworten:
Mi spavamo.
Mi pitamo.
Mi se umivamo.
Mi sviramo.
Što ja radim?
(razgovarati, reden)
(vježbati, üben)
(igrati se, spielen)
(pjevati, singen)
(crtati, zeichnen)
(razmišljati, denken)
Antworten:
Ja razgovaram.
Ja vježbam.
Ja se igram.
Ja pjevam.
Ja crtam.
Ja razmišljam.
Seite 22 von 65
Antworten:
Vi svirate.
Vi spavate.
Vi se sunčate.
Što vi radite?
(svirati, musizieren)
(spavati)
(sunčati se)
Übungsblatt: Vornamen / Tätigkeit
Trpimir crta. (crtati - zeichnen)
Neda sanja (sanjati - träumen)
Mislav večera (večerati zu Abend essen)
Zvonimir svira (svirati - musizieren)
Mladen hoda (hodati - gehen)
Marko lupa (lupati - lärmen)
Zlatko pliva (plivati - schwimmen)
Hrvoje čeka (čekati - warten)
Jurica slika (slikati - malen)
Vedran se sunča (sunčati se - sonnen)
Petar se igra (igrati se - spielen)
Zorica čita (čitati - lesen)
Miljenka mašta (maštati - tagträumen)
Josip spava (spavati - schlafen)
Danica se češlja (češljati - kämmen)
Domagoj se umiva (umivati se - Gesicht waschen)
Maja i Jakov razgovaraju (razgovarati - reden)
Vera pjeva (pjevati - singen)
Dinko pita (pitati - fragen)
Zrinka sluša (slušati - hören)
Übungsblatt:
Kad naš brod plovi ... (Wann unser Schiff fährt)
ploviti -- plovim Tätigkeit auf dem Wasser zu bewegen (schwimmen, fahren, segeln)
ispuni križaljke! Stavi glagole u odgovarajući oblik!
(Kreuzwort)Rätsel lösen (ausfüllen) Setze Verb in passender Form ein!
ispuniti -- ispunim
križaljke
staviti -- stavim
odgovarajući
oblik
eintragen, ausfüllen
Kreuzworträtsel
einsetzen, hinstellen
entsprechend
Form
Ja ...:
misliti (denken)
moliti (bitten)
paliti (anzünden)
Ja mislim.
Ja molim.
Ja palim.
Ti ...:
raditi
Ti radiš.
Seite 23 von 65
vidjeti
šutjeti (still sein)
pušiti (rauchen)
Ti vidiš.
Ti šutiš.
Ti pušiš.
On, ona, ono ...:
bušti (bohren)
živjeti (leben)
rušiti (zerstören)
vidjeti (sehen)
držati (halten)
žuriti (eilen)
On buši.
On živi.
On ruši.
On vidi.
On drži.
On žuri.
Mi ...:
štititi (beschützen)
stajati (stehen)
šutjeti (still sein)
moliti (bitten)
Mi štitimo
Mi stojimo.
Mi šutimo.
Mi molimo.
Vi ...:
slaviti (feiern)
šutjeti (still sein)
raditi (arbeiten)
Vi slavite.
Vi šutite.
Vi radite.
Oni, one, ona ...:
štititi (beschützen)
šutjeti (still sein)
moliti (bitten)
stajati (stehen)
raditi
vidjeti
Oni štite.
Oni šute.
Oni mole
Oni stoje.
Oni rade.
Oni vide.
računati -- računam
račun
rechnen, berechnen
Rechnung, Quittung
Pomoćni glagol «biti»
unbetont
ja sam
(ich bin)
ti si
(du bist)
on / ona / ono je
(er sie es ist)
Hilfszeitwort sein
betont
Frageform
jesam
jesam li (ja) ?
(bin ich ?)
jesi
jesi li (ti) ?
(bist du ?)
jest
je li (on, ona, ono)?
(ist er sie es ?)
mi smo
(wir sind)
vi ste
(ihr seid)
oni / one / ona su
(sie sind)
jesmo
jeste
jesu
jesmo li (mi)?
(sind wir ?)
jeste li (vi) ?
(seid ihr ?)
jesu li (oni, one, ona) ?
(sind sie ?)
Seite 24 von 65
Verneinungsform
nisam
(ich bin nicht)
nisi
(du bist nicht)
nije
( er sie es ist nicht)
nismo
(wir sind nicht)
niste
(ihr seid nicht)
nisu
(sie sind nicht)
Glagol «imati»
Normal
(ja) imam
(ich habe)
(ti) imaš
(du hast)
(on, ona, ono) ima
(er sie es hat)
(mi) imamo
(wir haben)
(vi) imate
(ihr habt)
(oni, one, ona) imaju
(sie haben)
Hilfszeitwort haben
Frageform
imam li?
(habe ich?)
imaš li?
(hast du?)
ima li?
(hat er sie es?)
imamo li?
(haben wir?)
imate li?
(habt ihr?)
imaju li?
(haben sie?)
Verneinungsform
nemam
(ich habe nicht)
nemaš
(du hast nicht)
nema
(er sie es hat nicht)
verneinte Frageform
nemam li ja?
(habe ich nicht?)
nemaš li ti?
(hast du nicht?)
nama li on, ona, ono?
(hat er sie es nicht?)
nemamo
(wir haben nicht)
nemate
(ihr habt nicht)
nemaju
(sie haben nicht)
nemamo li mi?
(haben wir nicht?)
nemate li vi?
(habt ihr nicht?)
nemaju li oni, one, ona?
(haben sie nicht?)
Glagol na -ati čekati
Zeitwörter auf -ati Beispiel warten
Normal
Negative Form
Frageform
verneinte Frageform
čekam
ja ne čekam
čekam li?
ne čekam li?
(ich warte)
(ich warte nicht)
(warte ich?)
(warte ich nicht?)
čekaš
ti ne čekaš
čekaš li?
ne čekaš li?
(du wartes)
čeka
on, ona, ono ne čeka
čeka li?
ne čeka li?
(er sie es wartet)
čekamo
(wir warten)
čekate
(ihr wartet)
čekaju
(sie warten)
mi ne čekamo
čekamo li?
ne čekamo li?
vi ne čekate
čekate li?
ne čekate li?
oni, one, ona ne čekaju
čekaju li?
ne čekaju li?
Anmerkungen:
Die negative Form wird mit Hilfe von „ne“ gebildet. Dies steht immer vor dem Verb und
schmilzt nicht, bis auf einige Ausnahmen, mit dem Verb zusammen.
Die fragende Form wird immer mit Hilfe von „li“ gebildet, welches immer direkt nach dem
Verb steht (bei der Kurzform).
čekaš li ti?
Wartest du ? (das ti ist optional)
ne čekam li ja?
Warte ich nicht? (das ja ist optional)
Hingegen die Langform:
Da li ti čekaš?
Vokabelliste:
razgovarati – razgovaram
zabavljati – zabavljam
češljati se – se češljam
razmišljati – razmišljam
ploviti – plovim
reden
unterhalten
sich kämmen
denken
Schiff: fahren, schwimmen
Seite 25 von 65
tegnuti – tegnum
dehnen
upisati – upišem
einsetzen
pjevati – pjevam
singen
glačati – glačam
bügeln
uzimati – uzimam
nehmen
uzeti - uzmem
nehmen
crtati – crtam
zeichnen
šetati se – se šetam spazieren gehen
svirati – sviram
musizieren
igrati se – se igram sich spielen
sanjati – sanjam
träumen
večerati – večeram abend essen
lupati – lupam
lärmen
plivati – plivam
schwimmen
čekati – čekam
warten
slikati – slikam
malen
čitati – čitam
lesen
maštati – maštam
tagträumen
slušati – slušam
hören
misliti – mislim
denken
paliti – palim
anzünden
šutjeti – šutim
still sein
pušiti – pušim
rauchen
bušti – bušim
bohren
živjeti – živim
leben
rušiti – rušim
zerstören
vidjeti – vidim
sehen
držati – držim
halten
žuriti – žurim
eilen
štititi – štitim
beschützen
stajati – stojim
stehen
slaviti – slavim
feiern
računati – računam (be)rechnen
imati – imam
haben
moliti – molim
bitten
(molba die Bitte)
moljakati – moljakam betteln
brod – brodovi
Schiff
Seite 26 von 65
7. Abend, 20.11.2002
Wiederholungen zur Konjugation, Übungsblatt:
Jedem i pijem i svemu se smijem (Essen und trinken und über alles lachen)
jesti - jedem (essen)
piti - pijem (trinken)
svemu
über alles
smijati - smijem
lachen
slati - (ver)schicken, (ver)senden
šaljem, šalješ, šalje, šaljemo, šaljete, šalju
kriti - verstecken
krijem, kriješ, krije, krijemo, krijete, kriju
ući - hineingehen
uđem, uđeš, uđe, uđemo, uđete, uđu
dar, poklon: Geschenk
ja:
čuti - čujem
jesti - jedem
ići - idem
disati - dišem (atmen)
piti - pijem
vi:
pisati - pišete
slati - šaljete
čuti - čujete
ti:
doći - dođeš ( an / kommen)
otići - odeš (weggehen)
kriti - kriješ (verstecken)
krasti - kradeš
ići - ideš
mi:
kupovati - kupujemo (kaufen)
prodavati - prodajemo (verkaufen)
darovati - darujemo (schenken)
on, ona, ono:
ići - ide
ući - uđe
doći - dođe
oni:
piti - piju
ići - idu
ući - uđu
čuti - čuju
jesti - jedu
čuti hören: ein einmaliges, abgeschlossenes Hören
slušati hören: ein andauerndes Hören, z.B. Radio, Vortrag, Konzert
torba
torbica
ručna torba
ženska torba
vrata
to je trokut
boca
flaša
Tasche
Handtasche
Handtasche
Frauen / Damentasche
to su vrata (es gibt davon nur das Plural)
Tür
Dreieck
Flasche
Flasche (serb.)
Seite 27 von 65
trčati - trčim
držati - držim
ribariti - ribarim
sjediti - sjedim
hodati - hodam
voziti - vozim
putovati - putujem
prati -perem
čistiti - čistim
peći - pečem
slušati - slušam
darovati - darujem
čestitati - čestitam
kupovati - kupujem
plivati - plivam
roniti - ronim
skakati - skačem
laufen, rennen
halten
fischen
sitzen
gehen
fahren
reisen
waschen
sauber machen
backen
hören
schenken
gratulieren
kaufen
schwimmen
tauchen
springen
Zahlen broj, brojevi
brojiti - brojim
zählen
platiti - platim
(be)zahlen
Beim Zählen (1, 2, 3, ...) wird immer die männliche Form der Zahlwörter verwendet.
Sonderfall drugi / druga / drugo: nicht nur der / die / das zweite sondern auch der andere, die
andere, das andere
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Grundzahlen (glavni brojevi)
nula
jedan / jedna / jedno
dva / dvije / dva (dvoje)
tri
četiri
pet
šest
sedam
osam
devet
deset
Ordnungszahlen (redni brojevi)
prvi / prva / prvo
drugi / druga / drugo
treći / treća / treće
četvrti / četvrta / četvrto
peti / peta / peto
šesti / šesta / šesto
sedmi / sedma / sedmo
osmi / osma / osmo
deveti / deveta / deveto
deseti / deseta / deseto
deset
dvadeset
trideset
četrdeset
pedeset
šesdeset
sedamdeset
osamdeset
devedeset
sto / stotina (serb.)
Seite 28 von 65
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
sto
dvijesto
tristo
četristo
petsto
šeststo
sedamsto
osamsto
devetsto
tisuća / hiljada (serb.)
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
10000
dvije tisuće
tri tisuće
četiri tisuće
pet tisuća
šest tisuća
sedam tisuća
osam tisuća
devet tisuća
deset tisuća
10 000
20 000
100 000
200 000
900 000
1 000 000
1 000 000 000
deset tisuća
dvadeset tisuća
sto tisuća
dvijesto tisuća
devetsto tisuća
milijun
milijarda
18
19
20
11 000
12 000
osamnaest
devetnaest
dvadeset
jedanaest tisuća
dvanaest tisuća
11
12
13
14
15
16
17
jedanaest
dvanaest
trinaest
četrnaest
petnaest
šesnaest
sedamnaest
Ergänzungen:
21
dvadeset i jedan / jedna / jedno
22
dvadeset i dva / dvije / dva
23
dvadeset i tri
24
dvadeset i četiri
25
dvadeset i pet
26
dvadeset i šest
27
dvadeset i sedam
28
dvadeset i osam
29
dvadeset i devet
30
trideset
31
trideset i jedan / jedna / jedno
101
sto jedan
121
sto dvadeset i jedan / jedna /
jedno
1001
tisuću jedan
1100
tisuću sto
200 000
dvesto tisuća / dvijesto tisuća
1 000 000
milijun
Seite 29 von 65
stotina
dvije stotine
tri stotine
četri stotine
pet stotina
šest stotina
sedam stotina
osam stotina
devet stotina
tisuća / hiljada
8. Abend, 4.12.2002
Božić
sretan Božić
Nova Godina
sretan Nova Godina
Weihnachten
Frohe Weihnachten
Neujahr / neues Jahr
Gutes neues Jahr
Kartengruß für Weihnachten und Neujahr:
Sretan Božić, te puno sreće i zdravlja u Novoj godina (2003) želi ti Martina.
Frohe Weihnachten, viel Glück und Gesundheit im neuen Jahr wünscht Dir Martina.
... wünscht Euch anstatt ti «Vam» verwenden («Vam» immer Großschreibung)
sreća
zdravlje
Glück
Gesundheit
sretan ti rođendan
rođendan
Alles Gute zum Geburtstag (rođendan Akkusativ)
Geburtstag
lijepe praznike
praznik
praznici
blagdan (kroatisch)
Schöne Feiertage
Feiertag
Feiertage
Feiertag
111 sto i jedanaest
112 sto i dvanaest
das „i“ kann weggelassen werden
Bei einer Addition:
1+3=4
jedan i (oder plus) tri je cetiri
tjedan
sedmica
nedelja
Woche (am häufigsten in Kroatien verwendet)
Woche
Woche
Kada je kurs (oder tečaj) hrvatskog jezika?
Kurs hrvatskog jezika je srijedom.
Kurs hrvatskog jezika je u srijedu.
Kurs hrvatskog jezika je svake srijede.
tečaj
Kurs
Koji je danas dan?
Danas je srijeda?
Welcher Tag ist heute?
Heute ist Mittwoch.
prekojučer
vorgestern
jučer
gestern
danas
heute
sutra
morgen
prekosutra / preksutra übermorgen
godišnja doba
Jahreszeit
Seite 30 von 65
proljeće
ljeto
jesen
zima
Frühling
Sommer
Herbst
Winter
Kada si rođen / rođena? Wann bist du geboren?
Ja sam rođena prvog siječanja (januar) tisuću devetsto petdeset godina.
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
Montag
Dienstag
Mittwoch
Donnertag
Freitag
Samstag
Sonntag
u ponedjeljak
u utorak
u srijedu
u četvrtak
u petak
u subotu
u nedjelju
am Montag
am Dienstag
am Mittwoch
am Donnerstag
am Freitag
am Samstag
am Sonntag
ponedjeljkom
utorkom
srijedom
četvrtkom
petkom
subotom
nedjeljom
montags
dienstags
mittwochs
donnerstags
freitags
samstags
sonntags
svakog ponedjeljka
svakog utorka
svake srijede
svakog četvrtka
svakog petka
svake subote
svake nedjelje
jeden Montag
jeden Dienstag
jeden Mittwoch
jeden Donnerstag
jeden Freitag
jeden Samstag
jeden Sonntag
siječanj
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
januar
februar
mart
april
maj
juni
juli
avgust
septembar
oktobar
novembar
decembar
Jänner
Februar
März
April
Mai
Juni
Juli
August
September
Oktober
November
Dezember
1. siječna 1950
3. veljače 1955
4. ožujka 1960
5. travnja 1965
10. svibnja 1970
15. lipnja 1975
20. srpnja 1976
22. kolovoza 1977
23. rujna 1978
25. listopada 1980
27. studenog 1981
28. prosinca 1985
Ergänzung: Bildung der Vergangenheit und Zukunft:
Juče je bila srijeda. Gestern war Mittwoch
Maskulin
ja sam bio (ich bin gewesen)
ti si bio (du bist gewesen)
on je bio (er ist gewesen)
Feminin
ja sam bila (ich bin gewesen)
ti si bila (du bist gewesen)
ona je bila (sie ist gewesen)
ono je bilo (es ist gewesen)
mi smo bili
vi ste bili
oni su bili
mi smo bile
vi ste bile
one su bile
ona su bila
Seite 31 von 65
Neutrum
Maskulin, Feminin, Neutrum
ja ću biti
ti ćeš biti
on / ona / ono će biti
ich werde sein
du wirst sein
er sie es werden sein
mi ćemo biti
vi ćete biti
oni / one / ona će biti
wir werden sein
ihr werdet sein
sie werden sein
Seite 32 von 65
9. Abend, 15.1.2003
isto
srce
slovo
označiti, označim
vještica
dijete (pl. djeca)
haljina
sladoled
led
jednak
auch (auch im Sinne von identisch)
Herz
Buchstabe
kennzeichnen
Hexe
Kind (Kinder)
Kleid
Speiseeis
Eis
gleich (im Sinnne von identisch)
Wörter bei Berechnungen:
manje od
weniger als
veće od
mehr als
i
plus
manje
minus
puta
mal
podijeljeno sa
dividiert durch
Ja sam rođen(a) jedanaestog veljače.
Moj rođendan je dvadesetog siječanja.
Geburtstage oder Geschichtsdaten: es wird an die Zahl die Endung og angehängt.
25.1.1966: dvadeset petog siječanja tisuću devetsto šesdeset šeste godine.
Bei einem Datum:
15.11.1945: petanaest studeni tisuću devetsto pete godine.
Übungsblatt: Wozu passt welche Form?
Što radiš? (igramo se, kupuje, sunčaju se, čitam)
Što Vi radite? (kuhamo, igraš se, pjevaju, plivam)
Što vi radite? (večeram, šetaju, gledamo, spavate)
Što radite? (ručam, ručamo, čitam, čitmao)
Antwort: čitam
Antwort: plivam
Antwort: gledamo
Antworten: ručamo, čitamo
Wie lautet die Frage auf folgende Antworten:
...? Sunčamo se.
Što vi radite? Sunčamo se.
...? Kuhate.
Što vi radite / mi radimo? Kuhate.
...? Pliva.
Što on / ona / ono radi? Pliva.
...? Spavaju.
Što oni / one / ona rade? Spavaju.
...? Čitaš.
Što ti radiš / ja radim? Čitaš.
...? Sanjaju.
Što oni / one / ona rade? Sanjaju.
Bilde die Fragen so, dass die vorgebene Form passt.
Spavaš?
Spavaš li ti?
Umivate se?
Umivate li se vi?
Sunča se?
Sunča li se on / ona / ono?
Kuhate?
Kuhate li vi?
Igraš se?
Igraš li se ti?
Seite 33 von 65
Čekaš?
Čekaš li ti?
Übungen zu den Zahlwörtern.
1 miš
Prvi miš
1 srce
Prvo srce
1 slovo
Prvo slovo
1 torba
Prva torba
1 vještica
Prva vještica
1 liječnik
Prvi liječnik
4<5
5>4
manje od
veće od
Četiri je manje od pet
Pet je veće od četiri
weniger als
mehr als
Rechnungen:
Koliko je sedam i tri?
Koliko je devet i četiri?
Koliko je devet manje tri?
Koliko je dvanaest manje pet?
Koliko je četiri puta pet?
Koliko je osam put dva?
Koliko je šest podijeljeno sa šest?
Koliko je šesnaest podijeljeno sa osam?
Sedam i tri je deset.
Devet i četiri je trinaest
Devet manje tri je šest.
Dvanaest manje pet je sedam.
Četiri puta pet je dvadeset.
Osam puta dva je šesnaest.
Šest podijeljeno sa šest je jedan.
Šesnaest podijeljeno sa osam je dva.
i
plus
manje
minus
puta
mal
podijeljeno sa dividiert durch
Seite 34 von 65
10. Abend, 22.1.2003
(Uhrzeit, Zeitangaben, etc.)
Što je to? Što je sat.
minuta / minuti
sekunda / sekunde
Koliko je sati?
sat: (Armband-) Uhr, Stunde
Minute
Sekunde
Wieviel Uhr ist es? Wie spät ist es?
Sada je šest sati.
Jetzt ist es sechs Uhr.
Nach diesem Prinzip (man beachte: sat – sata – sati):
jedan sat
trinaest sati
dva sata
četrnaest sati
tri sata
petnaest sati
četiri sata
šesnaest sati
pet sati
sedamnaest sati
šest sati
osamnaest sati
sedam sati
devetnaest sati
osam sati
dvadeset sati
devet sati
dvadeset jedan sat
deset sati
dvadeset dva sata
jedanaest sati
dvadeset tri sata
dvanaest sati
dvadest četiri sata
12:00, Mittag Sada je podne
12:00, Mitternacht Sada je ponoć.
Jetzt ist es Mittag.
Jetzt ist es Mitternacht.
In Bosnien: anstatt ponoć wird oft pola noći (halbe Nacht) verwendet.
1:00 nachmittags
Sada je jedan sat.
oder (wenn es klar ist)
Sada je trinaest sati. oder
Sada je jedan sat poslije podne
poslije podne, auch: poslijepodne
na večer, auch: veče
kada
do
poslije
prije
pola
četvrtak
tričetrvrt
wann
bis (vor)
nach
vor
halb
viertel
drei viertel
pola dvanaest
pola dva
pola tri
pola pet
halb zwölf
halb zwei
halb drei
halb fünf
Nachmittag
Am Abend
Seite 35 von 65
11:30 pola dvanaest (halb zwölf)
jedanaest sati i trideset minuta
15:35 petnaest sati i trideset i pet minuta
15:20 petnaest sati i dvadeset minuta
četrdeset minuta do šesnaest (zwanzig vor 16:00) (četiri)
13:35 dvadest i pet do dva sata (25 vor zwei)
13:55 pet minute do dva sata
Wann ist der Kurs Kroatische Sprache?
U koliko sati je tečaj Hrvatskoe jezika?
13, 14, 15, ... Uhr nachmittags
1:15
1:30
1:45
1, 2, 3 sata poslijepodne
jedan sat i petnaest minuta
jedan i četvrt
četvrt dva
jedan sat i trideset minuta
jedan i pol
pola dva
jedan sat i četrdeset i pet minuta
jedan i tričetvrt
tričetvrt dva
pola jedan
pola dva
pola pet
dvanaest sat i trideset minuta (12:30)
jedan sat i trideset minuta (1:30)
četiri sata i trideset minuta (4:30)
jedan sat i jedna minuta
dva sata i dvije minute
tri sata i pet minuta
osam sati i petnaest minuta
deset sati i dvadeset i devet minuta
1:01
2:02
3:05
8:15
10:29
za dvadeset i pet minuta pet sati
za petnaest minuta osam sati
za osam minuta jedan sat
za jednu minuta dva sata
4:35
7:45
0:52
1:59
u
od
do
za
prije
poslije
za vrijeme
prijepodne
poslijepodne
ferije
25 Minuten vor 5
um
von, seit
bis
vor
vor
nach
während
Vormittag, am Vormittag
Nachmittag, am Nachmittag
Ferien
U pet minuta do dva sata
Danas u podne
Um 13:55
Heute Mittag
Seite 36 von 65
Danas popodne
U utorak
Rade od sedam do četiri
Za vrijeme ferija
ponekad
često
sada
odmah
začas
davno
rano
kasno
dugo
kratko
brzo
uvijek
nikada
rijetko
još
već
tek
skoro
ranije
kasnije
duže
kraće
brže
danas
jučer
prekjučer
sutra
preksutra
jutro
podne
večer
noć
noću
dan
danju
Heute Nachmittag (Kurzform)
Am Dienstag
Sie arbeiten von 7 bis 4
Während der Ferien
manchmal
oft
jetzt
sofort
im Nu
lange her, längst
früh
spät
lange
kurz
schnell
immer
nie
selten
noch
schon
erst
bald
früher
später
länger
kürzer
schneller
heute
gestern
vorgestern
morgen
übermorgen
Morgen
Mittag
Abend
Nacht
nachts, in der Nacht
Tag
tagsüber, am Tag
Seite 37 von 65
11. Abend, 29.1.2003
ustajati, ustajem
doručak, doručkujem
kava
kafa
ručak
objed
večera
počinjati, počinjem
nastava
vlak
voz
polaziti, polazim
dolaziti, dolazim
čaj
zlato
srebro
pulover
suknja
čizme
košulja
hlače
pantalone
cipele
sportske cipele
čarape
majica
boja / boje
može biti
tamo
također
bilježnica
roditelj
roditelji
otac
majka
aufstehen
frühstücken
Kaffee
Kaffee (Serb. Bosn.)
Mittagessen
Mittagessen (sehr selten gebraucht)
Abendessen
beginnen
Unterricht
Zug
Zug (Serb. Bosn.)
abfahren
ankommen
Tee
Gold
Silber
Pullover
Rock
Stiefeln
Hemd
Hosen (immer Plural)
Hosen (Serb. Bosn.)
Schuhe
Sportschuhe
Socken
Leiberl (kurzärmelig, dümm)
Farbe, Farben
kann sein
dort, dorthin
auch, ebenfalls
Notizbuch (Heft)
Elternteil
beide Elternteile, auch mehrere Eltern
Vater
Mutter
U koliko sati ustaješ?
Wann stehst du auf?
Ja ustajem u šest sati i trideset minuta. (6:30)
U koliko sati doručkuješ?
Wann frühstückst du?
Ja ne doručkujem.
Ich frühstücke nicht.
U koliko sati piješ kavu?
Wann trinkst du Kaffee?
Ne pijem kavu, već čaj.
Ich trinke keinen Kaffee, sondern ich trinke Tee
(auch: Ne pijem kavu, nego čaj.)
U koliko sati je ručak?
Wann ist das Mittagessen?
Od ponedjeljka do petka je ručak u dvanaest sati, subotom i nedjeljom u 14 sati.
U koliko sati je večera?
Wann ist das Abendessen?
Večera je u osamnaest sati? Das Abendessen ist um 18:00
Seite 38 von 65
U koliko sati počinješ raditi? Wann beginnst du zu arbeiten?
U koliko sati počinje nastava? Wann beginnt der Unterricht?
U koliko sati polazi vlak?
Wann fährt der Zug ab?
U koliko sati voz dolazi?
Wann kommt der Zug an?
Ja imam sivu košulju i plave hlače.
Sunce je žuto.
Die Farben:
Die Farben werden mit dem Geschlecht und Zahl des Hauptwortes übereingestimmt. Wird nur
die Farbe alleine erwähnt (das Gelb, etc.), wird immer das Femininum verwendet. Bei den
maskulinen Formen gibt es immer eine Kurz- und eine Langform. Bei der Langform wird
immer einfach ein –i angehängt (bijel bzw. bijeli, crn bzw. crni, ...)
Bei der attributive Verwendung:
zlatn(i), zlatna, zlatno
srebren(i), srebrena, srebreno
bijel, bijela, bijelo
crn, crna, crno
siv, siva, sivo
žut, žuta, žuto
crven, crvena, crveno
narančast, narančasta, narančasto
ljubičast, ljubičasta, ljubičasto
plav, plava, plavo
zelen, zelena, zeleno
smeđ, smeđa, smeđe
šaren, šarena, šareno
prugast, prugasta, prugasto
točkast, točkasta, točkasto
ružičast, ružičasta, ružičasto
kariran, karirana, karirano
roz, roza, rozo
tamn(i), tamna, tamno
svijetl(i), svijetla, svijetlo
prozirn(i), prozirna, prozirno
golden
silbern
weiß
schwarz
grau
gelb
rot
orange
violett
blau
grün
braun
bunt
gestreift
gepunktet
geblümt
kariert
rosa
dunkel
hell
durchsichtig
Die Farben werden mit den Eigenschaftwörtern kombiniert: svijetla zelena hell grün
smeđa torba
braune Tasche
smeđe torbe
braune Taschen
Übungen:
Tko je to?
To je moja prijateljica Vera.
Ona živi u Zagrebu.
A ovo je moj prijatelj Ivan.
On je iz Beča.
On je student.
Vera i ja smo također studentice.
Ono tamo je također naš prijatelj iz Linza.
Wer ist das?
Das ist meine Freudin Vera.
Sie lebt in Zagreb.
Und der ist mein Freund Ivan.
Er ist aus Wien.
Er ist Student.
Vera und ich sind auch Studenten.
Jener dort ist auch unser Freund aus Linz.
Seite 39 von 65
On nije student, on je tehničar.
Er ist kein Student, er ist Techniker.
Što je to?
Ovo ovdje je moja knjiga.
To tu je moja bilježnica.
A ono tamo je Verin rječnik.
Ivanova knjiga nije tu.
Was ist das?
Dieses hier ist mein Buch.
Das da ist mein Heft.
Und das dort ist Veras Wörterbuch.
Ivans Buch ist nicht da.
Što su tvoji roditelji po zanimanju?
Moj otac je profesor, a majka je domaćica.
A što su tvoji roditelji?
Moji roditelji su radnici.
Was sind deine Eltern von Beruf?
Mein Vater ist Prof und Mutter ist Hausfr.
Und was sind deine Eltern?
Meine Eltern sind Arbeiter.
Seite 40 von 65
12. Abend, 12.2.2003
Test:
Tko si ti?
Moje ime je Hans.
Kako se ti zoveš?
Otkuda si?
Gdje stanuješ?
Ja se zovem Hans
Ja sam iz Pregartena.
Ja stanujem u Pregartenu.
Što si po zanimanju?
Gdje radiš?
Kojim jezikom govoriš?
Koji jezik učiš?
Što si po narodnosti?
Ja sam programer.
Radim u Linzu.
Govorim Njemački.
Ja učim Hrvatski.
Ja sam Austrijanac.
Koji je danas dan?
Koji je mjesec?
Koliko imaš godina?
Kada imaš rođendan?
Koliko godina ima tvoj prijatelj?
Što je tvoje prijatelj po zanimanju?
Jesi li student?
Danas je srijeda.
Veljača.
Imam četrdeset i tri godine.
Imam rođendan dvadeset i osmog kolovoza.
Moj prijatelj ima trideset i sedam godina.
On je prodavač.
Nisam.
Koliko košta tvoja vesta?
Koliko košta knjiga?
Koliko košta rječnik?
Imaš li brata?
Koliko dana ima mjesec?
Ona košta devedeset Euro.
Ona košta trideset i osam Euro.
On košta jedanaest Euro.
Da, imam dva brata.
Veljača ima dvadeset i osam dana.
Koliko je sati?
Kada dolazi vlak?
Koliko traje film?
U koliko sati počinje tečaj?
Sada je osam sati?
Vlak dolazi u sedamnaest sati i jedanaest
minuta.
Film traje jedan sat.
Tečaj počinje u pola osam.
Kakve boje je tvoja kosa?
Kakve boje su tvoje oči?
Kakve boje je sunce?
Moja kosa je smeđa.
Moje oči su plavo.
Sunce je žuto. / Sunce je žute boje.
Jänner
Mai
Juni
Dezember
siječan
svibanj
lipanj
prosinac
kakav, kakva, kakvo
sjeda kosa
prosjeda kosa
brada
Wer bist du?
was für ein?, welcher?
graues Haar
angegrautes Haar
Bart oder Kinn
Seite 41 von 65
stanovati, stanujem
mjesec
koliko košta
euro (Aussprache: e-uro)
vesta
traje
kosa
oko
oči
blond
blondine
wohnen
Monat
wieviel kostet
Euro
Weste
dauert
Haar
Auge
Augen
blond
Blondine
Familie / Verwandschaftsgrade:
obitelj
Familie
porodica
Familie
familija
Familie (auch im biologoschen Sinne)
roditelji
dijete
majka, mama
otac, tata
kćerka, kći
sin
sestra
brat
baka
djed
Eltern
Kind
Mutter
Vater
Tochter
Sohn
Schwester
Bruder
Großmuter
Großvater
teta
tetak
Tante (Schwester von Vater oder Mutter)
ihr Mann (angeheirateter Onkel)
ujak
ujna
Bruder der Mutter (Onkel mütterlicherseits)
seine Frau (angeheiratete Tante mütterlicherseits)
stric
strina
Vaters Bruder (Onkel väterlicherseits)
seine Frau (angeheiratete Tante väterlicherseits)
svekar i svekrva
punac i punica
snaha
zet
Schwiegereltern für die Frau
Schwiegereltern für den Mann
Schwiegertochter (Frau d. Sohnes) / Schwägerin (Frau d. Bruders)
Schwiegersohn
šogor
šogorica
Schwager
Schwägerin
bratić
sestrična
Vetter
Kusine
... Kinder Geschwister der Eltern
... Kinder Geschwister der Eltern
nećak
nećakinja
Neffe
Nichte
... Sohn / Tochter von Bruder / Schwester
Seite 42 von 65
kuma
Trauzeugin, Taufpatin (ob Taufp. oder Trauz. weiß man schon)
kum
Trauzeuge, Taufpate (ob Taufp. oder Trauz. weiß man schon)
muž
Ehemann
žena
Ehefrau
muškarac
Mann
muški
Männer
žena, žene
Frau, Frauen
gospođa, gospođe
Frau (als Anrede)
gospođica, gospođice Fräulein
gospodin, gospoda Herr
Seite 43 von 65
13. Abend, 16.2.2003
rođak, rođaci
der Verwandte, die Verwandten
rodbina
Verwandtschaft
bliža rodbina
nähere Verwandtschaft
daljnja rodbina
entferntere Verwandschaft
prijatelj, prijateljica Freund / Freundin, auch im Sinne von Lebensgefährte / in
životni drug
Lebensgefährte (unüblich)
životna drugarica
Lebensgefährtin (unüblich)
očuh
Stiefvater (hat einen negativen Beiklang)
maćeha
Stiefmutter (hat einen negativen Beiklang)
polusestra
Stiefschwester
polubrat
Stiefbruder
mnogo
viel
puno
viel
vjenčani kum
Trauzeuge
vjenčana kuma
Trauzeugin
krsni kum
Taufpate
krsna kuma
Taufpatin
krštenje
Taufe
muž
Ehemann (umgangssprachlich)
suprug
Ehemann (Hochsprache)
žena
Ehefrau (umgangssprachlich)
supruga
Ehefrau (Hochsprache)
braća
Geschwister (Brüder oder Schwestern)
Mjesec
Mond
Badnjak
Heiliger Abend
Uskrs
Ostern
Dan hrvatske državnosti
kroatischer Nationalfeiertag
Majčin dan
Muttertag
Svi sveti
Allerheiligen
Sveta tri kralja
Heilige drei Könige
Sveto pismo
Heilige Schrift
bitka
Kampf
kod
um
jesi li oženjen?
jesi li udana?
imaš li ... ?
kum / kuma alleine
Bist du verheiratet? (Frage ist an einen Mann gerichtet)
Bist du verheiratet? (Frage ist an eine Frau gerichtet)
hast du ... ?
wenn man schon weiß, ob es sich um Taufe oder Trauung handelt
Übungen zum Akkusativ:
imam jednog sina
Ich habe einen Sohn
imam dva sina
Ich habe zwei Söhne
imam jednog brata Ich habe einen Bruder
imam dva brata
Ich habe zwei Brüder
imam jednu kćerku
imam dvije kćerke
imam jednu sestru
Ich habe eine Tochter
Ich habe zwei Töchter
Ich habe eine Schwester
Seite 44 von 65
imam dvije sestre
Ich habe zwei Schwestern
Imam oca i imam jednu sestru
Ich habe einen Vater und ich habe eine Schwester (Akkusativ)
Die Großschreibung:
Personennamen, Namen von Völkern, Ländern, Städten, etc.
Vornamen:
Boris, Josip, Ana, Eva, Ivica, Marija, Katarina, ...
Familiennamen:
Martinčević, Perić, Brlenić, Šantalab, Posavec, Velebit, Šagi, ...
Kosenamen:
Braco, Cica, Seka, Koko, Beba, Stari, Svrćo, ...
Namen von Völkern:
Hrvati, Srbi, Austrijanci, Njemci, Englezi, Francuzi, Turci, ...
Ländern:
Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Švicarska, ...
Städte:
Zagreb, Linz, Beograd, Traun, London, Paris, Rim, Varaždin, ...
Kontinente:
Europa, Asija, Amerika, Australija, Afrika
Anredeformen:
Ti, Tvoj, Vi, Vaš
Himmelskörper
Mjesec, Sunce, Mars, Jupiter, Venera, ...
Feiertage (bei solchen, die aus mehreren Wörter bestehen, wird nur das erste groß
gechrieben):
Božić, Badnjak, Uskrs, Nova godina, Dan hrvatske državnosti, Majčin dan, Svi sveti, Sveta tri
kralja
Bei Organisationen, Straßen, Titeln von Büchern, Zeitschriften etc. wird das erste Wort groß
gechrieben:
Sveto pismo, Večernji list (Zeitung), Zlatarevo zlato (Roman), Ustav Republike Hrvatske
(Verfassung der Republik Kroatien), Bitko kod Siska (Roman: Kampf um Siska -- Siska:
Stadt)
Übung:
Gudrun i Marija su jučer bile u kinu i gledale su film Evita.
Gudrun und Maria waren gestern im Kino und sahen den Film Evita.
Sutra moramo ići u Linz i nabaviti stvari za Helgin rođendan.
Morgen müssen wir nach Linz gehen und Sachen für Helgas Geburtstag besorgen
Knijga od Matoša je vrlo zanimljiva moram je do Uskrsa pročitati i dati Vesni.
Das Buch von Matoš ist sehr interessant, ich muß es bis Ostern lesen und dann Vesna geben.
Zbog tebe nisam stigla pročitati vjesnik i posvađala sam se s Ivanom.
Wegen dir habe ich es nicht geschaft, die Zeitung zu lesen und mit Ivan gestritten.
Na Zagrebačkom fakultetu je puno teže nega na Linzerskom.
Auf der Zagreber Uni ist es viel schwieriger als auf der Linzer Uni.
Seite 45 von 65
U Crkvi Svetog Frane bilo je mnogo ljudi.
In der Kirches des Heiligen Franz waren viele Leute.
Moj pas Šarko laje po čitavi dan.
Mein Hund bellt den ganzen Tag.
Draga Jasna hvala što si mi tako brzo odgovarila na moje pismo.
Lieben Jasna, danke daß du so schnell auf meinen Brief geantwortet hast.
Proslavu Majčinog dana priređuje osnovna škola u Steyru.
Die Muttertagsfeier organisiert die Grundschule in Steyr.
Radnička komora u Linzu puno pomaže radnicima i službenicima.
Die Arbeiterkammer in Linz hilft den Arbeitern und Angestellten viel.
morati, moram
moramo
müssen
nabaviti, nabavim
besorgen
stvari
Sachen
vrlo
sehr
zanimljiva
interessant
dati, dajem
geben
zbog
wegen
stizati, stižem
stigla
erreichen, ankommen
pročitati, pročitam (aus)lesen
čitati, čitam
Vjesnik
Eigenname einer Zeitung
vjesnik
Bote, Kurier
novine
Zeitung
novina
Neuerung
posvađati, posvađam streiten
posvađala
teže
als
ljudi
Menschen, Leute
čovjek
Mann oder Frau (Mensch)
crkvi svetog frane
Kirche des Heiligen Franz
crkva
Kirche
crkveni toranj
Kirchturm
pas
Hund
Šarko
Eigenname (des Hundes)
lajati, lajem
bellen
čitav
ganz, gesamt
čitavi
ganzen (pl.)
draga Jasna
liebe Jasna
dragi Boris
lieber Boris
drago dijete
liebes Kind
odgovoriti, odgovorim antworten
odgovorila
pismo
Brief
proslava
Feier
priređivati, priređivam organisieren
priređuje
osnovna škola
Grundschule
Radnička komora
Arbeiterkammer
pomagati, pomažem helfen
Seite 46 von 65
wie müssen
geschafft (fem, perf.)
lesen
gestritten (fem. perf.)
geantwortet (fem. perf.)
organisiert
14. Abend, 5.3.2003
(nicht teilgenommen, es wurde keine Grammatik durchgemacht, hier folgt die Abschrift der
verteilten Zetteln)
Dijelovi tijela
trbuh
grudi
prsa
dojka
grudni koš
guzica
leđa
Körperteile
Bauch
Brust
Brust
Busen
Brustkorb
Hintern
Rücken
ruka
lakat
prst
šaka
noga
koljeno
nožni prst
peta
Hand / Arm
Ellbogen
Finger
Faust
Bein
Knie
Zehe
Ferse
glava
kosa
obrva
trepavica
uho
oko
nos
usta
gornja usna
Kopf
Haar
Augenbraue
Wimper
Ohr
Auge
Nase
Mund
Oberlippe
donja usna
zub
grkljan
vrat
čelo
lice
brada
sljepoočnica
Unterlippe
Zahn
Kehlkopf
Hals
Stirn
Gesicht / Wange
Kinn (Bart)
Schläfe
unutarnji organi
srce
pluća
jetra
slezena
želudac
crijeva
debelo crijevo
tanko crijevo
bubreg
innere Organe
Herz
Lunge
Leber
Milz
Magen
Darm
Dickdarm
Dünndarm
Niere
mjehur
maternica
jajnik
jajovod
penis
mudo, muda
prostata
gušterača
žuč
Blase
Gebärmutter
Eierstock
Eileiter
Penis
Hoden
Prostata
Bauchspeicheldr.
Galle
dio
tijelo
Teil
Körper
Seite 47 von 65
15. Abend, 12.3.2003
Ono tamo je Jakob.
Tko sam ja?
Ti si Ana.
mapa
prozor
penkala
ili
brod, brodovi
gospodin
pas
zub
nada
snaga
žena
vojvoda (m.!)
vino
radost (f)
slabost (f)
moć (f)
riječ (f)
laž (f)
datum
vojnik
borba
noga
buha
muha
mudrost
tele
drvo
ključ, ključevi
pod
zid
padež, padeži
ćela
čelo
golub
građanin
vrag
duh
momak
sluga
čavao
ekser
Das dort ist Jakob.
Wer bin ich?
Du bist Ana.
Mappe
Fenster
Füllfeder
oder, entweder – oder
Schiff
Herr
Hund
Zahn
Hoffnung
Kraft, Stärke, physikalisch: Leistung
Frau
Herzog
Wein
Freude
Schwäche
Macht, Kauf- oder Urteilskraft
Æ Wort
Æ Lüge
Æ Datum
Æ Soldat
Æ Kampf
Æ Fuss, Bein
Æ Floh
Æ Floh
Æ Weisheit
Æ Kalb
Æ Holz
Æ Schlüssel
Æ Fußboden
Æ Mauer, Wand
Æ Fall (im Sinne der Grammatik)
Glatze
Stirn
Taube
Bürger
Teufel
Geist
Bursche
Diener
Nagel (Werkzeug)
Nagel (Werkzeug)
Alle Wörter mit –ost sind feminin, einige mit ć, č und ž sind auch feminin
Seite 48 von 65
Deklinacija
1. Nominativ
2. Genitiv
3. Dativ
4. Akkusativ
5. Vokativ
6. Lokativ
7. Instrumental
wer oder was?
wessen?
wem?
wen oder was?
Anrede / Ruffall
über wen oder was?
womit? mit wem?
tko ili što?
koga ili čega?
komu ili čemu?
koga ili što?
o komu ili čemu?
s kim ili čim?
Anmerkung zum Instrumental:
Wird immer dort verwendet, wo man mit womit / mit wem fragen kann - auch wenn es kein
Mittel zum Zweck ist. Bsp.: Ich gehe mit dem Vater ins Kino (kein Zweck). Ich fahre mit dem
Auto in die Stadt (ein Zweck).
Muški rod:
Bei den Substantiven männlichen Geschlecht wird beim Akkusativ Singular unterschieden, ob
es ein Lebewesen oder eine Sache ist. Bei Lebewesen ist der Akkusativ mit dem Genitiv
identisch, bei Sachen ist der Akkusativ mit dem Nominativ identisch.
Beispiele:
S. Nominativ:
S. Genitiv:
S. Dativ:
S. Akkusativ:
S. Vokativ:
S. Lokativ:
S. Instrumental:
datum
datuma
datumu
datum
datume
o datumu
s datumom
vojnik
vojnika
vojniku
vojnika
vojniče
o vojniku
s vojnikom
P. Nominativ:
P. Genitiv:
P. Dativ:
P. Akkusativ:
P. Vokativ:
P. Lokativ:
P. Instrumental:
datumi
datuma
datumima
datume
datumi
o datumima
s datumima
vojnici
vojnika
vojnicima
vojnike
vojnici
o vojnicima
s vojnicima
Die Endungen sind also:
- | a | u | - | e | u | om ||| i | a | ima | e | i | ima | ima
- | a | u | a | e | u | om ||| i | a | ima | e | i | ima | ima
Seite 49 von 65
Ženski rod:
Hier gibt es keine Unterscheidung zwischen Lebewesen und Sachen.
Beispiel:
S. Nominativ: žena
S. Genitiv:
žene
S. Dativ:
ženi
S. Akkusativ: ženu
S. Vokativ: ženo
S. Lokativ: o ženi
S. Instrum.: s ženom
P. Nominativ: žene
P. Genitiv:
žena
P. Dativ:
ženama
P. Akkusativ: žene
P. Vokativ: žene
P. Lokativ: o ženama
P. Instrum.: s ženama
Endungen:
a | e | i | u | o | i | om ||| e | a | ama | e | e | ama | ama
Bei Konsonatengruppen lautet der Genetiv Plural im allgemeinen auf –i (borba G.P. gorbi)
Im Dativ und Lokativ Singular kommt es zu den gleichen lautlichen Veränderungen wie bei
den Pluralformen der Maskulina: k, g, h werden zu c, z und s.
majka
majci (D.S.)
noga
nozi (D.S.)
buha
buhi (D.S.)
I-Deklination der Femina:
(Hauptsächliche Verwendung bei Wörtern, die auf -ost enden)
S. Nominativ:
S. Genitiv:
S. Dativ:
S. Akkusativ:
S. Vokativ:
S. Lokativ:
S. Instrumental:
mudrost
mudrosti
mudrosti
mudrost
mudrosti
mudrosti
mudrosti / mudrošću
riječ
riječi
riječi
riječ
riječi
riječi
riječi / riječu
P. Nominativ:
P. Genitiv:
P. Dativ:
P. Akkusativ:
P. Vokativ:
P. Loaktiv:
P. Instrumental:
mudrosti
mudrosti
mudrostima
mudrosti
mudrosti
mudrostima
mudrostima
riječi
riječi
riječima
riječi
riječi
riječima
riječima
Endungen: - | i | i | - | i | i | i ||| i | i | ima | i | i | ima | ima
Seite 50 von 65
Srednji rod:
S. Nominativ:
S. Genitiv:
S. Dativ:
S. Akkusativ:
S. Vokativ:
S. Lokativ:
S. Instrumental:
P. Nominativ:
P. Genitiv:
P. Dativ:
P. Akkusativ:
P. Vokativ:
P. Lokativ:
P. Instrumental:
selo
sela
selu
selo
selo
selu
selom
sela
sela
selima
sela
sela
selima
selima
Wenn Singular und Plural die gleiche Form haben, dann erkennt man es trotzdem an der
Aussprache. Im Plural wird die letzte Silbe betont.
Beispiele zum Instrumental (womit?, mit wem?):
Danas idem s bratom na kavu.
Heute gehe ich mit dem Bruder ins Kaffeehaus.
Sutra idem sa sestram u disko.
Morgen gehe ich mit der Schwester in die Disco.
Akkusativ: Ja vidim brata.
Ich sehe den Bruder.
Vokativ: Brate čekaj!
Warte, Bruder
Beispiele von Deklinationen:
prozor
zid
prozora
zida
prozoru
zidu
prozor
zid
prozore
zide
o prozoru
o zidu
s prozorom
s zidom
ploča
ploče
ploči
ploču
pločo
o ploči
s pločom
knjiga
knjige
knjizi
knjigu
knjigo
o knjizi
s knjigom
brdo
brda
brdu
brdo
brdo
o brdu
s brdom
prozori
prozora
prozorima
prozore
prozori
o prozorima
s prozorima
ploče
ploča
pločama
ploče
ploče
o pločama
s pločama
knjige
knjiga
knjigama
knjige
knjige
o knjigama
s knjigama
brda
brda
brdima
brda
brda
o brdima
s brdime
zidovi
zidova
zidovima
zidove
zidovi
o zidovima
s zidovima
glava
glave
glavi
glavu
glavo
o glavi
s glavom
Sunce
Sunca
Suncu
Sunce
Sunce
Suncu
Suncem
polje
polja
polju
polje
polje
polju
poljem
ćela
ćele
ćeli
ćelu
ćelo
o ćeli
s ćelom
čelo
čela
čelu
čelo
čelo
čelu
čelom
koljeno
koljena
koljenu
koljeno
koljeno
koljenu
koljenom
glave
glava
glavama
glave
glave
o glavama
s glavama
Sunca
Sunca
Suncima
Sunca
Sunca
Suncima
Suncima
polja
polja
poljima
polja
polja
poljima
poljima
ćele
ćela
ćelama
ćele
ćele
o ćelama
s ćelama
čela
čela
čelima
čela
čela
čelima
čelima
koljena
koljena
koljenima
koljena
koljena
koljenima
koljenima
Seite 51 von 65
Anmerkungen:
Einsilbige Substantive werden im Plural oft durch -ov bzw. -ev erweitert
(grad, gradovi, muž, muževi, golub, golubovi)
Substantive die auf -anin oder -in enden haben diese Silbe im Plural nicht mehr
(građanin, građane, Srbin, Srbi)
Substantive die auf -k, -g oder -h enden, ändern diesen Laut vor dem -e des Vokativs in -č, -ž
bzw. -š. Vor dem -i des Nominativ Plurals und dem -ima des Dativ Plurals, Lkativ Plurals und
Instrumental Plural in -c, -z und -s.
vojnik:
Vok.S. vojniče
P. vojnici, vojnicima
vrag:
Vok.S. vraže
P. vrazima
duh:
Vok.S. duše
P. dusi, dusima
Substative mit weichen Konsonaten am Ende (j, lj, nj, c, č, đ, š, ž) haben im Vokativ die
Endung -u (kralju, vozaču) und im Instrumental die Endung -em (s vozačem, s kraljem). Bei
einsilbigen Substantiven mit weichen Konsonaten am Ende wird der Stamm im Plural durch
ev erweitert (kralj, kraljevi, puž, puževi)
Einige Maskulina haben ein flüchtiges a (siehe Genitiv Plural)
momak
Gen.S. momka
Gen.P. momaka
pas
Gen.S. psa
Gen.P. pasa
Makulina auf -a (bei denen das natürliche Geschlecht ausschlaggebend ist), werden wie die
Substantiva auf -a dekliniert.
sluga
Gen.S. sluge
vojvoda
Gen.S. vojvode
Bei einigen Substantiven auf -o geht dieses -o wieder in ein -l über, aus dem es entstanden istčavao
Gen.S. čavla
Seite 52 von 65
16. Abend, 19.3.2003
prsa
Brust (nur bei Männern, eher ein Wichtigtuerausdruck)
bolest
Krankheit
bolestan, bolesna, bolesno krank (maskulin)
bolesnik
der Kranke
bolesnica
die Kranke
bolnica
Krankenhaus
bolovanja
Krankenstand
bolesnički list
Krankenschein
povrijeda
Verletzung
povrijeđeni
der Verletzte
povrijeđena
die Verletzte
povrijediti (se), (se) povrijedim
(sich) verletzen
liječnik
Arzt
lijek
Medikament
ljekarna
Apotheke
biljana ljekarna
Kräuterapotheke
specijalista
Facharzt
liječnik opće prakse
Allgemeinmediziner
kućni liječnik
Hausarzt
ginekolog
Gynäkologe
liječnik za ženske bolesti
Arzt für Frauenkrankheiten
liječnik za uho, grlo, nos
HNO - Arzt
(anstatt liječnik kann auch immer specialista verwendet werden)
dječji liječnik
kožni liječnik
neurolog
internist
psihijatar
kirurg
zubar
ortoped
očni liječnik
liječnik za očne bolesti
patolog
veterinar
dom zdravlja
socijalno osiguranje
uputnica
crveni križ
crveni krst (bos. serb.)
prva pomoć
hitna pomoć
dežurni liječnik
ordinacija
rana
bol
prehlada
Kinderarzt
Hautarzt
Neu rologe
Internist
Psychiater
Chirurg
Zahnarzt
Orthopäde
Augenarzt
Arzt für Augenkrankheiten
Pathologe
Tierarzt
Ärztezentrum
Sozialversicherung
Überweisung
Rotes Kreuz
Rotes Kreuz
Erste Hilfe
Erste Hilfe (bos. serb.) / Notarzt
diensthabende Arzt
Arztpraxis
Wunde
Schmerz
Erkältung
Seite 53 von 65
strašno
upala
upala pluća
liječnik za plućne bolesti
upala slijepog crijena
slijep
gluh
upala srednjeg uha
zglob, zglobovi
lom
lom kosti
provala
zdravlja
lom noge
slomila sam nogu (ruku)
zdrav(a)
nezgoda
nesreća
saobraćajna nesreća
saobraćajna nezgoda
saobraćaj
promet
opeklina
opekotina
droga
uzimati drogu
bakterije
virus
bakcil
dijabetičar
zaraza
zarazna bolest
šlag
srčani vdar
recept
tableta
kapljice
sirup
sirup za kašalj
kašalj
mast
zavoj
flaster
gips
sterilizacija
cijepivo / vakcina
krpelj
cijepivo prativ krpelja
zijevati
krv
pacijent
furchtbar
Entzündung
Lungenentzündung
Lungenfacharzt
Blindarmentzündung
blind
taub
Mittelohrentzündung
Gelenk(e)
Bruch (allg., kaputt machen)
Knochenbruch
Einbruch
Gesundheit
Beinbruch
Ich habe mir das Bein (Arm) gebrochen
gesund
Unfall
Unfall oder Unglück
Verkehrsunfall
Verkehrsunfall
Verkehr
Verkehr
Verbrennung
Verbrennung
Droge
Drogenmißbrauch
Bakterium
Virus
Bazille
Diabetiker
ansteckend
ansteckende Krankheit
Schlaganfall
Herzinfakt
Rezept
Tablette
Tropfen
alle Säfte (Hustensaft etc.)
Hustensaft
Husten
Salbe, auch Fett (zum Kochen)
Verband
Pflaster
Gips
Sterilisierung
Impfung
Zecke
Zeckenschutzimpfung
gähnen
Blut
Patient
Seite 54 von 65
dom zdravlja
temperatura
gripa
proljev
vrtoglavica
alergija
sunčanica
koža
dom
Gesundheitszentrum
Fieber
Grippe
Durchfall
Schwindelanfall
Allergie
Sonnenstich
Haut
Haus, Heim
vodenica
voda
vjetar
vjetrenjača
Wassermühle
Wasser
Wind
Windmühle
Kod liječnika
Æ Beim Arzt
Muka mi je.
Osjećam se bolestan / bolesna
Imam ...
temperaturu
gripu
proljev
vrtoglavicu
alergiju
sunčanicu
Prehlađen sam / prehlađena sam
Tu me (strašno) boli.
Mir ist übel.
Ich fühle mich krank.
Ich habe ...
Fieber
Grippe
Durchfall
Schwindelanfälle
eine Allergie
einen Sonnenstich
Ich bin erkältet
Da (Hier) tut es (furchtbar) weh.
Boli me ...
glava
oko
uho
nos
zub
vrat
grlo
srce
trbuh
želudac
ruka
noga
koljeno
Mir tut ... weh.
der Kopf
das Ausge
das Ohr
die Nase
ein Zahn
der Hals
der Hals (innen)
das Herz
der Bauch
der Magen
der Arm / die Hand
das Bein / der Fuß
das Knie
Bole me ...
oči
uši
zubi
noge
leđa
(Hinweis: leđa ist immer Plural)
Mir tut / tun ... weh
die Augen
die Ohren
die Zähne
die Beine
der Rücken
Seite 55 von 65
17. Abend, 26.3.2003
Što je boli?
Gdje je boli?
veznik, veznici
Gehen wir nach Hause.
einen Moment bitte (z.B. am Telefon), auch: nur ein bisschen (z.B.
beim Essen)
Was schmerzt?
Wo tut es weh?
Bindewort, Bindewörter
sam, sama, samo
samo
s, sa
alleine
nur
mit
mnogo
puno
rekao
razum
razumjeti, razumijem
šuma
pijan
pijanac, pijanica
vremena
vrijeme
na ulici
cesta
ulica
znati, znam
plesati, plešem
auto
dolaziti, dolazim
bijelo
liker
zabaviti (se)
zabavljati (se)
zabavljam
zabava
pješati, pješam
pješice
novac
novčanik
nalaz
nalaziti se
se nalazim u kući
viel
viel (Adjektiv)
Vergangenheit von sagen, sprechen (reći, rećim)
Vernunft
verstehen (kapieren)
Wald
betrunken
der, die Betrunke/n, Trinker/in
Plural von vrijeme, die Zeiten
Zeit, auch Wetter
auf der Straße
Straße (Landstraße)
Straße (in der Stadt)
wissen, ich weiß
tanzen
Auto
ankommen
von bijel, weiß
Likör
(sich) unterhalten, vergnügen
(sich) unterhalten, vergnügen
ich unterhalte (mich)
Vergnügen, Zeitvertreib
wandern
zu Fuß
Geld
Geldbörse
Fund
sich befinden
ich befinde mich zu Hause
Idemo kući
Samo malo
Seite 56 von 65
Übung
Auswahl:
sam (1), si (2), je (3), smo (4), ste (5) su (6)
Ja ..sam.. danas kod kuće.
Boris ..je.. danas u školi.
Gdje ..je / su .. ona večeras.
On ..je.. večeras u restoranu.
Ti ..si.. u školi
Vi ..ste.. u šumi
To ..su.. moji prijatelji
To ..je.. njegova prijateljica
Mi ..smo.. večeras kod kuće
Auswahl:
jesam (1), jest (2), jesmo (3), jesu (4)
Ich bin heute zu Hause.
Boris ist heute in der Schule.
Wo ist sie / sind sie heute abend.
Er ist heute abend im Restaurant.
Er ist in der Schule.
Wie sind im Wald.
Das sind meine Freunde.
Das ist meine Freundin.
Wir sind heute abend zu Hause.
Jesi li danas kod kuće? ...Jesam
Je li to tvoj prijatelj? ...Jest
Jesu li tvoji roditelji danas u gradu? ...Jesu
Jesmo li danas poslije podne kod kuće? Jesmo
Auswahl:
nisam (1), nisi (2), nije (3), nismo (4), niste
(5), nisu (6)
Bist du heute zu Hause? Ja
Ist das dein Freund? Ja
Sind deine Eltern heute in der Stadt? Ja
Sind wir heute Nachmittag zu Hause? Ja
On ..nije.. bolestan.
Mi ..nismo.. danas u školi.
Ona ..nije.. njegova prijateljica.
To ..nisu.. njegovi roditelji.
Vi ..niste.. večeras u parku.
Ti ..nisi.. pijan
Ja ..nisam.. pijana.
Auswahl:
imam (1), imaš (2), ima (3), imamo (4), imate
(5), imaju (6)
Er ist nicht krank.
Wir sind heute nicht in der Schule.
Sie ist nicht seine Freundin.
Das sind nicht seine Eltern.
Ihr seid am Abend nicht im Park
Du bist nicht betrunken.
Ich bin nicht betrunken.
Ona ..ima.. deset godina.
On ..ima.. danas rođendan.
Ja ..imam.. dva prijatelja.
Mi ..imamo.. mnogo prijatelja i prijateljica
One ..imaju.. svoju kuću.
Vi ..imate.. danas rođendan.
Ti ..imaš.. dvadeset godina.
Auswahl:
nemam (1), nema (2), nemamo (3), nemaju
(4)
Sie ist 10 Jahre alt.
Er hat heute Geburtstag.
Ich habe zwei Freunde.
Wie haben viele Freunde und Freundinnen.
Sie haben ihr Haus.
Ihr habt heute Geburtstag.
Du bist 20 Jahre alt.
One danas ..nemaju.. vremena.
Mi večeras ..nemamo.. vremena.
On sutra ..nema. vremena.
Imaš li danas vremena? Ne, ja ..nemam. danas
vremena.
Sie haben heute keine Zeit.
Wir haben am Abend keine Zeit.
Er hat morgen keine Zeit.
Hast du heute Zeit? Nein, ich habe heute
keine Zeit.
Seite 57 von 65
Auswahl:
čeka (1), čekate (2), čekaju (3)
Ona ..čeka.. u gradu.
Boris ..čeka.. kod kuće.
One ..čekaju.. na ulici.
Ja ne znam gdje vi ..čekate..
Mi dolazimo, ako vi ..čekate..
Auswahl:
pije (1), pijemo (2), piju (3), ne pijem (4)
Sie wartet in der Stadt.
Boris wartet zu Hause.
Sie warten an der Straße.
Ich weiß nicht, wo ihr wartet.
Wie kommen an, wenn ihr wartet.
Piješ li ti vino? Ne, ja ..ne pijem..
Mi ..pijemo.. samo bijelo, a one ..piju.. samo
crno vino.
On ne pije liker, on ..pije. crno vino.
Auswahl:
misli (1), mislite (2) , mislimo (3)
Trinkst du Wein?
Wir trinken nur Weißwein, und sie trinken nur
Rotwein.
Er trinkt keinen Likör, er trinkt Rotwein.
Boris ..misli.. da je ona pijana.
Vi ..mislite.. da sam je bolesna.
Zašto on ..misli.. da sam ja pijan?
Vi ..mislite.. da sam ja kod kuće.
Što ..misli.. on? (Što on misli?)
Mi ..mislimo.. da on čeka svoje prijatelje.
Auswahl:
idete (1), idemo (2), idu (3), ideš (4)
Boris glaubt, daß sie betrunken ist.
Ihr glaubt, daß ich krank bin.
Warum glaubt er, daß ich betrunken bin?
Ihr glaubt, daß ich zu Hause bin.
Was glaubt er?
Wie glauben, daß er auf seine Freunde wartet.
Ihr geht heute ins Kino.
Vi ..idete.. danas u kino.
Ne, mi ne ..idemo.. danas u kino, mi ..idemo.. Nein, wir gehen heute nicht ins Kino, wir
gehen am Abend.
večeras.
Kamo ..idu. one danas poslije podne?
Ako vi ..idete.. večeras u kino, ..idemo.. i mi.
Kamo ..ideš..?
Auswahl:
zabavljaš (1), zabavlja (2), zabavljaju (3), se
zabavljamo (4), zabavljaju se (5)
Wohin gehen sie heute Nachmittag?
Wenn ihr heute abend ins Kino gehen, gehen
wie auch.
Wohin gehst du?
Mladen ..zabavlja.. Vesnu.
Oni plešu i ..zabavljaju.. se.
Mi se ..zabavljamo.. samo subotom.
Prijatelji ..zabavljaju.. svoje prijateljice.
Zašto se ti ne ...zabavljaš.. ?
Auswahl:
grada (1), novčaniku (2), autobusu (3),
autobusom (4), autom (5), Zagreb (6)
Mladen unterhält Vesna.
Sie tanzen und unterhalten sich.
Wir unterhalten uns nur Sonntags.
Freunde unterhalten ihre Freundinnen.
Warum unterhälts du dich nicht?
Danas idem ..autobusom.. u gradu.
Wir fahren heute mit dem Autobus in die
Stadt (Instrumental)
Er fährt mit seinem Auto in die Stadt
On ide u grad svojim ...autom..
Seite 58 von 65
Ona ide pješice u ..Zagreb..
Novac je u ..novčaniku..
Njegova kuća se nalazi u centru ..grada..
Mi čekamo u ..autobusu.
Mi čekamo na ..autobusu..
Auswahl:
sestra (1), roditelji (2), Nadu (3), knjigu (4),
Nado (5)
Boris voli ..Nadru..
..Nado.. kamo ideš? - pita Boris.
On ima svoju ..knjigu..
Njegova ..sestra.. je kod kuće.
Gdje su tvoji ..roditelji..?
On ima sestru. Njegova ..sestra.. je bolesna.
(Instrumental)
Sie geht zu Fuß nach Zagreb (Lokativ)
Das Geld ist in der Brieftasche (Lokativ)
Sein Haus befindet sich im Zentrum der Stadt
(Lokativ)
Wir warten im Autobus.
Wir warten auf den Autobus.
Boris liebt die Nadra. (Akkusativ)
Nada, wohin gehst du, fragt Boris (Vokativ)
Er hat sein Buch (Akkusativ)
Seine Schwester ist zu Hause (Nominativ)
Wo sind deine Eltern? (Akkusativ)
Er hat eine Schwester. Seine Schwester ist
krank (Nominativ)
Besitzanzeigende Fürwörter
Besitz ist im Singular:
ja
moj, moja, moje
ti
tvoj, tvoja, tvoje
on, ono
njegov, njegova, njegovo
ona
njezin, njezina, njezino
mi
naš, naša, naše
vi
vaš, vaša, vaše
oni, one, ona njihov, njihova, njihovo
Besitz ist im Plural:
ja
moji, moje, moja
ti
tvoji, tvoje, tvoja
on, ono
njegovi, njegove, njegova
ona
njezini, njezine, njezina
mi
naši, naše, naša
vi
vaši, vaše, vaša
oni, one, ona njihovi, njihove, njihova
Reflexive besitzanzeigende Fürwörter
(der Besitzer ist auch das Subjekt des Satzes)
Nominativ:
Akkusativ:
svoj svoja svoje
svoga svoju svoje
svoji svoje svoja
svoje svoje svoju
Ivan ide večeras sa svojom obitelju u restoran.
Ivan geht heute abend mit seiner Familie in ein Restaurant.
Seite 59 von 65
Ja čitam svoju knjigu
Ti čitaš svoju knjigu
On, ona, ono čita svoju knjigu
Mi čitamo svoju knjigu
Vi čitate svoju knjigu
Oni, one, ona čitaju svoju knjigu
Ich lese mein Buch.
Du liest dein Buch.
er, sie, es liest sein/ihr/sein Buch
Wir lesen unser Buch
Ihr lest euer Buch
Sie lesen ihr Buch
To je moja knjiga
Ja imam svoju knjigu
Das ist mein Buch
Ich habe mein Buch
To je tvoj prijatelj
Ti imaš svojeg prijatelja
Das ist dein Freund
Du hast deinen Freund
To je naša prijateljica
Mi imamo svoju prijateljicu
Das ist unsere Freundin
Wir haben unsere Freundin
s, sa mit
On ide s obitelji u restoran
Er geht mit der Familie in ein Restaurant
On ide sa svojom obitelji u restoran Er geht mit der Familie in ein Restaurant.
Normal wir s verwendet, das «a» wird angehängt, wenn es die Aussprache erleichtert.
Bindewörter
(veznik - veznici)
i
und (im Sinne von «und auch», man reiht Gleiches aneinander)
a
und (im Sinne von «und aber», «während», man reiht Unterschiedliches)
Ja imam dvadest godina i ti imaš dvadeset godina.
Ja imam dvadeset godina a ti imaš trideset godina.
ili
ali
jer
zašto
zato
iako
dok
budući
prije nego
pa
onda
ako
kao
da
da
da li
oder
aber
denn, weil
warum
deshalb, darum
obwohl
während
nachdem
bevor
und dann
dann
falls, wenn
so wie
dass
um zu
ob
Viele Bindeworte sind ursprünglich Frageworte:
Seite 60 von 65
kada
gdje
što
što
als, wenn; auch wann
wo
was
der, die, das, welcher, welche, welches
Ne razumijem što si rekao.
Ich verstehe nicht, was du gesagt hast.
što kann auch als Relativpronomen verwendet werden.
Žena što tamo sjedi u kafiću je sama.
Die Frau, die da im Cafe sitzt, ist alleine
Seite 61 von 65
18. Abend, 2.4.2003
Die Wortstellung im Satz ist ziemlich frei.
Bsp: Ja sam u kući.
U kući sam ja.
U kući sam. (Umgangssprachlich wird das pers. Fürwort oft weggelassen.)
Nemoj biti divlji.
Sei nicht so wild. (mask.)
Nemoj biti divlja.
Sei nicht so wild. (fem.)
sud
Gericht, Urteil
advokat
Anwalt
pravnik
Anwalt, Jurist
javni tužioc
Stadtsanwaltschaft
izvansudska nagodba außergerichtlicher Ausgleich
sudski proces
Gerichtsverhandlung
glavna rasprava
Hauptverhandlung
zatvor
Haft
zatvorska provjera Haftprüfung
istražni zatvor
Untersuchungshaft
istraga
Untersuchung (gerichtl.)
star, stara, staro
alt
bogat, bogata, bogato reich
nov, nova, novo
neu
skup, skupa, skupo teuer
dobar
gut
loš
schlecht
malo
wenig, etwas (Adverb)
velik
groß
mali, mala, malo
klein (Adjektiv)
maleni, malena, maleno klein (Adjektiv), nicht so üblich
divlji, divlja, divljo wild (ungestüm)
kratak
kurz
dug
lang
marljiv
fleißig
soba
Zimmer
uzorak
Beispiel
udobna
bequem (f)
udoban
bequem (m)
učionica
Klassenzimmer
malena
klein (f)
ljubazan
nett
dnevna soba
Wohnzimmer
lekcija
Lektion
studentski dom
Studentenheim
stan
Wohnung
kupaonica
Badezimmer
štednjak
Herd
spavaća soba
Schlafzimmer
sranje!
Scheiße!
kraj
Ende (Rand, Saum, Gegend) / räumlich
Seite 62 von 65
Ende, Schluß
Ende, Schluß (z.B. beim Film)
nicht!
svršetak
kraj
nemoj
(es gibt bei allen die Kurz- und die Langform mit angehängtem «i»)
star muškarac bzw. stari muškarac (alter Mann)
stara žena
staro selo
stari muškarci alte Männer
stare žene
stara sela
Die Steigerung des Eigenschaftswortes (Adjektiv)
Komparativ: durch Anhängen von -iji, -ija, -ijo
Superlativ:
durch Voranstellen von naj- vor das Komparativ
star
marljiv
stariji / starija / starijo
marljiviji / ...
najstariji / najstarija / najstarijo
najmarliviji / ...
Unregelmäßige Formen (kommen häugig vor):
gut
schlecht
viel
wenig
groß
klein
kurz
lang
schön
dobar
loš
mnogo
malo
velik
mali
kratak
dug
lijep
bolji
gori
više
manje
veći
manji
kraći
duži
ljepši
najbolji
najgori
najviše
najmanje
najveći
najmanji
najkraći
najduži
najljepši
Die Kurzform wird vor allem prädikativ gebraucht:
Ručak je dobar.
Das Mittagessen ist gut.
Ovaj je muškarac zdrav.
Diese Mann ist gesund. (auch: Ojaj muškarac je zdrav.)
Vrijeme je lijepo.
Das Wetter ist schön
Übung:
Njihova učionica je udobna.
A vaša učionica?
Split je velik. A Zagreb?
Naša učionica je udobnija.
Zagreb je veći.
Njihova soba je manja.
Unser Klassenzimmer ist groß. Und
euer Klassenzimmer? Unser
Klassenzimmer ist größer.
Split ist groß. Und Zagreb? Zagreb ist
größer.
Dein Zimmer ist klein. Und ihr
Zimmer? Ihr Zimmer ist kleiner.
Tvoja soba je malena. A
njihova soba?
Njihova škola je lijpea. A
vaša škola?
Goran je ljubazan. A Franjo?
Naša škola je ljepša.
Ihre Schule ist schön. Und Eure Schule?
Unsere Schule ist schöner.
Franjo je ljubazniji.
Tom je dobar student. A Ivo?
Ivo je bolji student.
Goran ist nett. Und Franjo? Franjo ist
netter.
Tom ist ein guter Student. Und Ivo? Ivo
i t i b
St d t
Seite 63 von 65
Naša kuhinja je velika. A
dnevna soba?
Prva lekcija je zanimljiva. A
peta lekcija?
Njihov udžebnik je nov. A
vaš udžbenik?
Stjepan je star. A njegovi
roditelji?
Studentski dom je udoban. A
njihov stan?
Montreal je ljiep. A Pittsburg?
Dnevna soba je veća.
Njihova učionica je velika.
Da, to je najveća učionica.
Naš profesor je dobar.
Naša ploča je malena.
Naša učionica je lijepa.
Naša dnevna soba je udobna.
Naš ormar je velik.
Naša kuća je lijepa.
Naš stol je malen.
Naš studentski dom je
udoban.
Naš udžbenik je zanimljiv.
Da, to je najbolji profesor.
Da, to je najmanja ploča.
Da, to je najljepša učionica.
Da, to je najudobnija soba.
Da, to je najveći ormar.
Da, to je najljepša kuća.
Da, to je najmanja stol.
Da, to je najudobniji
studentski dom.
Da, to je najzanimljiviji
udžbenik.
Da, to je najbolja profesorica.
Da, to je najzanimljivija
knjiga.
Naša profesorica je dobra.
Naša knjiga je zanimljiva.
Peta lekcija je zanimljivija.
Naš udžbenik je noviji.
ist ein besserer Student.
Unsere Küche ist groß. Und das
Wohnzimmer? Das Wohnzimmer ist
grč'er.
Die erste Lektion ist interessant. Und
die fünfte Lektion? Die fünfte Lektion
ist interessanter.
Ihr Schulbuch ist neu. Und euer
Schulbuch? Unser Schulbuch ist neuer.
Njegovi roditelji su stariji.
Stjepar ist alt. Und seine Eltern? Seine
Eltern sind älter.
Njihov stan je udobniji.
Das Studentenheim ist bequem. Und
ihre Wohnung? Ihre Wohnung ist
bequemer.
Montreal ist schön. Und Pittsburg?
Pittsburg ist schöner.
Pittsburg je ljepši.
učionica / moja soba / devna
soba (udobna)
Učionica je udobna, moja
soba je udobnija, devna soba
je najudobnija
soba / kuhinja / kupaonica
Soba je malena, kuhinja je
(malena)
manja, kupaonica je najmanja.
prva lekcija / druga lekcija /
Prva lekcija je zanimljiva,
peta lekcija (zanimljiva)
druga lekcija je zanimljivija,
peta lekcija je najzanimljivija.
Goran / Franjo / Ivo
Goran je ljubazan, Franjo je
(ljubazan)
ljubazniji, Ivo je najljubazniji.
hladnjak / štednjak / stol (nov) Hladnjak je nov, štednjak je
noviji, stol je najnoviji.
moj prijatelj / moj stric / moj Moj prijatelj je star, moj stric
otac (star)
je stariji, moj otac je najstariji.
stol / hladnjak / ormar (velik) Stol je velik, hladnjak je veći,
ormar je najveći.
New York / Pittsburgh /
New York je lijep, Pittsburgh
Dubrovnik (lijep)
je ljepši, Dubrovnik je
Seite 64 von 65
Ihr Klassenzimmer ist größer. Ja, das ist
das größte Klassenzimmer.
Ja, das ist der beste Professor.
... die kleinste Tafel
... schönste Klassenzimmer
... bequemste Zimmer
... größte Kasten
... schönste Haus
... kleinste Tisch
... bequemste Studentenheim
... interessanteste Schulbuch
... bester Professorin
... interessanteste Buch
Das Klassenzimmer ist bequem, mein
Zimmer ist bequemer, das Wohnzimmer
ist am bequemsten.
klein / kleiner / am kleinsten
interessant ...
nett ...
neu ...
alt ...
groß ...
schön ...
Maria / Jadranka / naša
profesorica (ljubazna)
kuhinja / spavaća soba /
dnevna soba (velik)
najljepši.
Maria je ljubazna, Jadranka je
ljubaznija, naša profesorica je
najljubaznija.
Kuhinja je velika, spavaća
soba je veća, dnevna soba je
najveća.
nett ...
groß ...
svršetak
(kraj)
Seite 65 von 65

Documentos relacionados