Гимназијалац број 34
Transcrição
Гимназијалац број 34
l ac a j ac l n i m az a ii m n a z ij G G ☺ broj 34 - decembar 2006.god godina - X List u~enika i profesora Gimnazije Kosovska Mitrovica UMESTO UVODA CRTICE - Nau~io sam ja, ali za sutra! - Ma nisam ja radoznao, A ko vam je to rekao? -Ne mogu da igram profesore, {kripi mi koleno! - Razlika izme|u vazduha i vode je u tome {to vazduh mo`e postati vla`niji a voda ne. J L I A T N I G M J A C I N A V N JJ N A Z N A S K J J A T O K S O R T J N J J JJ N I JJ JA R T D N I Kvadrate sa slovima i ☺ O prenesite u lik tako da dobijete ispravne ukr{tene re~i. DOMINO UKR[TENICA G I M O V A R I S S A L I K A A R O I L O R I M J A R I C A A S O M A N Ukr{tenicu popuwavati po~ev od obele`enih poqa a u pravcu strelica. -2- 1 2 3 4 5 6 1. jedan mesec; 2. zabava; 3. prostor gde se odvija borba (mn.); 4. na{ proizvo|a~ sladoleda; 5. vrsta rakije; 6. pomogala za otvarawe fla{a. - 27 - K V V I I Z Z NEZ K IMATE LI KEFALO? 1. Ako je M paran broj, onda je suma naredna dva neparna broja jednaka 2M+2 2M+3 2M+4 2M+5 2. Nacrtajte kovertu, kao na slici, jednim potezom ruke tako da olovkom ne idete dvaput jednom istom linijom. 3. Koliko je sada sati ako je preostali deo dana pet puta du`i od onoga koji je pro{ao? 5.Postoji jedna re~ koja zavr{ava prvu a po~iwe drugu. Koja je to re~? P I ( __ __ __ ) N I K 4. Osam cifara rasporediti tako da uzastopne cifre ne budu u susednim poqima (ni po dijagonali). NAM 1. Kako se zove glumac koji je ovekove~io lik Radovana III? 2. Koja je hemijska formula sumporaste kiseline? 3. [ta je LINUX? 4. Koji je najpoznatiji ma|arski fudbaler svih vremena? 5. Koja grupa izvodi pesmu * Smoke on the water *? 6. [ta na turskom zna~i *balkan*? 7. U kom delu sre}emo motiv zeca {to stalno kasni? 8. Napi{i rimskim brojevima 2006? 9. [ta je oposum? 10. [ta na engleskom zna~i *scarf*? 11. Kad je sru{en Berlinski zid? 12.Kako se zove posledwi nastavak filma o Xejmsu Bondu? 13. Koja je dr`ava prva po kupovini automobila? 14. Kako se zove NBA klub iz [arlota? 15. Koji postaje{ kad pretekne{ drugog u trci? 6. Koja slova nedostaju? Od 13 do 15 p o en a : ^estitamo. Pravi si gimn a zijalac. Od 9 do 12 p o en a : Dob r o je. Bi}e od teb e n e {to. Od 5 do 8 p o en a : Jo{ uvek ima {an s e za teb e , ali mora{ da radi{ vi{e. Isp o d 5 p o en a : Mewaj {kolu. Gimn a zija n i je za teb e ! G A E X J T 15 13 12 11 9 9 ? I 8. Na|ite re~ koja ne ide sa ostalima VAZDA RISTO ETAPA DEJAN Odgovori: 1.Zoran Radmilovi}; 2.H2SO3; 3.Operativni sistem; 4.Pu{ka{; 5.Deep Purple; 6.Planina; 7.Alisa u zemqi ~uda; 8.MMVI; 9.@ivotiwa; 10.[al; 11.1989; 12.Kazino Rojal; 13.Sjediwene ameri~ke dr`ave 14.Bobcats; 15.Drugi. 7. Koji broj nastavqa niz - 26- Z L G M A I A A N J C -3- I n t e r vijzum i { q e n i Pedagogica: [ta je? Gde }ete? Opet da pitate profesore da vas spoje? Ne mo`e, nema spajawa ~asova! Hajde u u~ionicu!!! Gimnazijalac: Ma ne, pedagogice. Do{li smo da porazgovaramo sa Vama. Pedagogica: Imate neki problem? Ostavila te ona mala sa jezi~kog? Gimnazijalac: Ma ne, ne! Do{li smo da nam date intervju za na{ list. Ako ho}ete, naravno? Pedagogica: Aaa, pa {to odmah ne ka`ete?! Gimnazijalac: Ne mo`emo da do|emo do re~i. Pedagogica: Ajde pitajte, {ta vas zanima? Al' nema {kakqivih pitawa, da znate. Vi znate da ja mnogo toga znam al' ne smem o tome da pri~am. Ne mogu da izgubim poverewe u~enika i profesora. Gimnazijalac: Naravno, naravno, znamo da ste Vi osoba od poverewa. Evo, za po~etak, kako smo pro{li na posledwoj sednici Odeqenskih ve}a? Pedagogica: Ko ka`e da ste pro{li?! Tek }ete da "pro|ete" kad vas ja pozovem na razgovor. Gimnazijalac: Pa nemojte tako, Vi treba da nas razumete. I kad nas niko ne razume mi treba da imamo pedagoga. Pedagogica: Jeste, jeste, ne ka`em da nije, al' razumite i vi mene, moram malo. To mi je u opisu radnog mesta - da pomalo vi~em i . . . jo{ pone{to. Gimnazijalac: Jasno, jasno. Nego, Vi ste glavni i odgovorni za rad U~eni~kog parlamenta. Kako parlament radi? Pedagogica: Pa parlamentarno. Gimnazijalac: Dobro, znamo, rekli ste da ne mo`ete da ulazite dubqe u na{u problematiku ali ipak, {ta bi se desilo da svi u~enici parlamenta izglasaju nepoverewe nekom profesoru? Pedagogica: Pa naravno, odmah bismo ga smenili. Gimnazijalac: Profesora??? Pedagogica: Ma ne, parlament. Ja sam uvek na strani slabijih. A u ovoj situaciji je profesor "sam protiv svih"! Gimnazijalac: Nismo ni sumwali da }ete {tititi slabiju i neza{ti}enu stranu. Ne mo`emo da Vas na kraju ne pitamo za Va{u drugu {kolu -- ekonomsku. Mo`ete li da napravite pore|ewe nas i u~enika ekonomske {kole? Pedagogica: Mogu. Gimnazijalac: Pa recite. Pedagogica: A, nisam rekla da mogu i da ga obrazlo`im. Gimnazijalac: Vi uvek u svom stilu "diskrecija zagarantovana". Pedagogica: Naravno, ni o ovom intervjuu ne}u nikome -4da pri~am. A sad hajde na ~as! U~esnike takmi~ewa pozdravili su predsednik Saveza za {kolski sport i omladinu Milan Mi{i}, na~elnik Ministarstva prosvete i sporta Republike Srbije Predrag Stoj~etovi}, a takmi~ewe je otvorila direktorica Gimnazije K. Mitrovica Slobodanka @ori}. Takmi~ewu su prisustvovali, a time ga i uveli~ali, i druge li~nosti, me|u kojima bi naro~ito istakli direktora Tehni~ke {kole u K. Mitrovici Radovana Tani}a, koji je aktivno ispratio ceo tok takmi~ewa. [mek utakmicama dala je i publika, koja je svojim vatrenim, ali primerenim i po{tenim navijawem bodrila sve ekipe. I na kraju rezultati. U mu{koj konkurenciji pobednik je ekipa tehni~ke {kole iz Leposavi}a, koja je u uzbudqivoj i do samog kraja neizvesnoj finalnoj utakmici pobedila ekipu Gimnazije iz K. Mitrovice, koja je time osvojila drugo mesto, dok je tre}e mesto osvojila ekipa tehni~ke {kole “M.P.Alas” iz K.Mitrovice.U `enskoj konkurenciji pobednik je ekipa Gimnazije iz K. Mitrovice, koja je u finalu pobedila ekipu Poqoprivredne {kole iz Le{ka. Sve pohvale `enskoj ekipi na osvojenom prvom mestu, ali i mu{koj koja je igrala odli~no, imala igru, pona{awe, dostojanstvo i sportski duh. - 25 - S P O R T Svi su pobednici. Ba{ tako, svi su pobednici. I takmi~ari i organizatori i doma}ini i gledaoci. Jer, takmi~ewe je bilo, kao i {to prili~i sportu, po{teno, fer, i ~isto. Doma}in je ovoga puta bila na{a {kola i, kao {to re~e gospodin Mi{i}, perfektno je, zajedno sa Sportskim savezom, organizovala takmi~ewe. Naravno da to ne bi bilo mogu}e, da tome nisu doprinele i sve ekipe koje su se zajedno sa svojim profesorima izuzetno korektno pona{ale. Tako i prili~i mladim qudima, takav sport i treba da bude. Da se u`iva u igri, da predstavqa zadovoqstvo za svakog u~esnika i da se uz normalnu `equ za pobedom, ali ne po svaku cenu, zabavqa i dru`i, i stisne ruka onome ko je u tom trenutku boqi. Ovoga puta je upravo tako bilo. U sportskom duhu, u slavu sporta. A ko misli da je sport samo takmi~ewe, - 24 - grdno gre{i. K AKO SE KA @E? pripremila Qudi ~esto gre{e, ali retko u~e na svojim Ivana [ugi} gre{kama. ^udno je {to je mnogima va`nije da znaju da pri~aju strani jezik boqe i pravilnije od materweg. Zapravo, to nije samo ~udo, to je sramota. Ne znati pade`e, a znati engleska vremena - ~est je slu~aj. Danas, uz Gimnazijalac i kao pravi gimnazijalac, proveri koliko poznaje{ ta~ne nazive stanovnika pojedinih dr`ava i gradova. Nekad je jednostavnije nego {to se ~ini. Samo sledi logiku. Mitrovica Sombor Pri{tina Prag Po`ega Po`arevac Pan~evo Napuq Madrid Qubqana Vr{ac Vrbas Vaqevo Finska [panija [vajcarska Tunis - Re{ewa: Mitrov~anin, Mitrov~anka; Somborac, Somborka; Pri{tevac i Pri{tinac, Pri{tevka i Pri{tinka; Pra`anin i Pra`anka; Po`e`anin i Po`e`anka; Po`arevqanin i Po`arevqanka; Pan~evac i Pan~evka; Napolitanac (mawe obi~no Napuqac) i Napolitanka; Madri`anin i Madri`anka; Qubqan~anin i Qubqan~anka; Vr{~anin i Vr{~anka; Vrba{anin i Vrba{anka; Vaqevac i Vaqevka; Finac i Finkiwa; [panac i [pankiwa; [vajcarac i [vajcarkiwa; Tuni{anin (boqe nego Tuni`anin) i Tuni{anka. S P O R T OKRU@NO TAKMI^EWE SREDWIH [KOLA U KO[ARCI -5- Svet sa gledi{ta... zrna peska Po~iwem da sumwam u svoju jedinstvenost. Dru`io sam se sa beskona~no mnogo devojaka. Zajedno smo gradili dine, prisustvovali predivnim izlascima sunca i stiskali se no}u, poku{avaju}i da zadr`imo toplotu na{ih malih tela u hladnim pustiwskim no}ima. Ali, niti jedna od wih mi nikada nije rekla "ti si poseban". Posle mi recite da izgled nije bitan. [to se mene ti~e, ja sam jako mlad i zbog toga jako mali. Znate onu: "Sve je lako kad si mlad."? E pa, to je la`. Ja sam mlad i mali, ali nije mi lako, jer i mlado zrno peska je samo zrno peska. Pitam se {ta bih mogao da uradim da bih se razlikovao. Pomi{qao sam na to da, kada dune vetar, po|em na suprotnu stranu od ostalih. Onda se setih da bih time samo pove}ao razdaqinu izme|u mene i cura. Dileme, dileme... Nas ima milijardi i milijardi, a da li ste ikada ~uli da pesak `eli da preuzme svet!? Naravno da niste. A nas bukvalno gaze ve} vi{e miliona godina!!! Niko od nas nikada nije bio zvezda nekog filma. Pitam se, postoji li film "Zrno peska se vra}a ku}i"? Nema. Ali zato Lesi ima. A za{to je Lesi boqa od bilo koga od nas? No comment! Dobro de, u magnum opus-u Frenka Herberta pesak jeste preuzeo celu planetu Dinu, ali je i tada samo slu`io qudima da ga gaze. Mislim, iskreno, nije fer je l' da? ^ove~e, cela jedna planeta podpadne pod na{u hegemoniju, a nas gaze. Sva{ta. Tako|e, ~ujem da planiraju da nas otmu iz maj~ice Sahare, te posledwe velike enklave na{eg zrnastog naroda, i iskoriste nas kao gra|evinski materijal. ^itavi milioni nedu`nih zrnaca bi}e uzidano u temeqe slede}eg {op-centra, stambene zgrade ili ko zna ~ega! Nepravda, pa to ti je! Ali C’est la vie... -6- Gogo i Mi{o 8 Koje godine je po~eo da izlazi na{ list “Gimnazijalac”? Koja je na{a pop-rok peva~ica bila u~enica na{e Gimnazije? 10 9 Nabroj bar tri bra~na para koja su radila ili rade u na{oj Gimnaziji? Koliko matemati~kih, a koliko jezi~kih odeqewa ima trenutno na{a Gimnazija? 12 11 Kako je pravo ime profesora Bajce? Navedi prezime bar jedne porodice koja je imala istovremeno troje dece u na{oj gimnaziji? 14 13 Na kojoj od ovih funkcija nije trenutno na{ gimnazijalac (podvuci): predsednik op{tine Zve~an, direktor Trep~e, pred. Savetodavnog tela K.M. N A G R A D N A I G R A - 23 - N A G R A D N A I G R A Kog datuma je Gimnazija u Kos. Mitrovici po~ela da radi? 1 ^ije je ime nosila Gimnazija u periodu posle Drugog svetskog rata do 1991.? Koji je svetski poznati hirurg u~io i maturirao u na{oj gimnaziji? 3 Kako se zvao prvi direktor Gimnazije u Kos. Mitrovici? 5 - 22- 4 Koji je bio naslov pro{logodi{we priredbe povodom Dana Gimnazije? Koji je u~enik na{e gimnazije osvojio drugo mesto na republi~kom takmi~ewu iz fizike? 7 2 6 Nabrojte bar tri direktora na{e Gimnazije? Nikole Godina T esle Ova godina, je godina Nikole Tesle, i mi }emo se truditi da ga u svim brojevima ove godine bar deli} wegovog genija adekvatno predstavimo. “Re{io sam problem moga motora za naizmeni~nu struju. Ovo je sjajno, ovo je uzvi{eno, ovo je trenutak koji }e mi omogu}iti da napravim tehni~ku revoluciju koja }e po svom zna~aju biti ve}a od one koju je donela parna ma{ina. Sve {to sam u ovom trenutku uradio je vrlo jednostavno. Ovo je moj dar ~ove~anstvu. @elim da taj motor predam svetu kako qudi vi{e ne bi bili robovi rada.“ Tesla, 1882. u Budimpe{ti “U meni ima ne{to {to mo`e biti i obmana, kao {to ~e{}e biva kod mladih odu{evqenih qudi, ali ako budem sre}an da ostvarim bar neke od svojih ideja, to }e biti dobro~instvo za ~itavo ~ove~anstvo. Ako se te moje nade ispune, najsla|a }e mi biti misao da je to delo jednog Srbina“ Tesla, 1892. u Beogradu “Pomisli}ete da sam sawalica ako vam ka`em ~emu se stvarno nadam. Ali, vam mogu sasvim sigurno re}i da se sasvim pouzdano nadam da }u mo}i da {aqem vesti kroz zemqu i atmosferu bez upotrebe `ica. Isto tako se nadam da }u mo}i da prenosim elektri~nu snagu bez slabqewa, na isti na~in.“ Tesla, 1894. ~asopis The World “Najve}e dobro do`ive}e tehni~ki napredak koji te`i k sjediwavawu i harmoniji, a moj be`i~ni oda{iqa~ je, pre svega, takav. pomo}u wega bi}e svuda reprodukovan qudski glas i lik, fabrike udaqene hiqadama kilometara od vodopada bi}e snabdevene enegrijom, lete}e ma{ine kru`i}e oko Zemqe bez prestanka. Sun~eva energija upotrebi}e se za stvarawe jezera i reka, za pretvarawe pustiwa u plodnu zemqu.“ Tesla, 1919. g. u Americi “Neka ih, neka se raduju u sada{wosti od koje }u primiti samo ono {to sam, a neka budu}nost ka`e istinu i svakoga oceni po radu i zasluzi. Wihova je sada{wost, a moja budu}nost za koju sam radio.“ Tesla, o qudima koji su hteli da wegove izume pripi{u sebi -7- NA[ U^ITEQ MATEMETIKE U CIRKUSU U~iteq iz prethodne pri~e je ~esto svojim |acima zadavao zadatke tipa: - Neki farmer je broje}i pili}ima i prasi}ima noge prebrojao 100 nogu. Broje}i im glave izbrojao je 40 glava. Koliko ima pili}a, a koliko prasi}a? Ili: - Vra}aju}i se iz zoolo{kog vrta Milo{ je broje}i noge i o~i `irafama i nojevima izbrojao 30 o~iju i 44 noge. -8Koliko ima `irafa , a koliko nojeva? V E L I K A N I NA[ U^ITEQ MATEMETIKE Pri~a je potekla od ostalih nastavnika na{e {kole i {irila se kao po`ar. Oni koji nisu razumeli jo{ su pone{to dodavali. Mi smo bili deca i ni{ta nismo razumeli. Ono ~ega se se}am je ~udna autobiografija koju je u~iteq dao direktoru {kole, koja je sve nastavnike bacila u ~udo. Evo u~iteqeve autobiografije, po se}awu: "Fakultet sam zavr{io sa 44 godine. Godinu dana kasnije, kada sam bio stogodi{wi mladi}, o`enio sam se trideset~etvorogodi{wom devojkom. Mala razlika u godinama - svega 11 godina - pru`ala nam je mogu}nost istih interesa i snova. Nekoliko godina kasnije ve} sam imao malu porodicu od desetoro dece. Novac sam primao u gradu, mese~no svega 200 dinara, od kojih sam 1/10 davao sestri, tako da smo mi sa decom `iveli sa 130 dinara mese~no, {to nam nije bilo dovoqno, pa sam se odlu~io da potra`im posao u provinciji…" Brzo se postavilo pitawe u Op{tinskom komitetu: treba li nam takav ~udan ~ovek u varo{ici? Kako }e nam vaspitavati decu? Da nije namerno uba~en ba{ u na{u varo{icu da nas raspame}uje? U~iteq je primqen, ali podozrivo. Nikad mu nisu dali neku politi~ku funkciju. On kao da im je bio zahvalan zbog toga. Mi, wegovi |aci, kad smo porasli i postali ozbiqni qudi, kao najlep{u uspomenu iz {kole nosimo svog u~iteqa matematike i wegovu misao: "Nije stra{no gre{iti - svi gre{imo, stra{no je ne ispravqati gre{ke, kada ve} mo`emo." Koja je prava biografija u~iteqa iz pri~e? n a [ i PRI^AM TI PRI^U matematika Zanimqiva Josif Pan~i} (1814-1888) Josif Pan~i} je na{ najpoznatiji nau~nik, odnosno botani~ar. Bio je prvi predsednik Srpske akademije nauka. Upoznao se sa Vukom Karaxi}em u Be~u, po ~ijem je savetu i do{ao u Srbiju 1846. Po dolasku u Srbiju bio je najpre lekar, zatim okru`ni fizikus, a 1856. postao je profesor Liceja u Beogradu, od kada neumorno radi na prou~avawu flore. Objavio je mnoge priloge o flori Bugarske i Crne Gore, a tako|e opisao i znatan broj novih vrsta za floru tada{we Srbije, od kojih je najpoznatija Pan~i}eva omorika. Wegovo glavno delo je Flora kne`evine Srbije. Vojislav Ili} (1860-1894) Vojislav Ili} je pesnik koji se smatra osniva~em moderne lirike u srpskoj kwi`evnosti. Pisao je elegi~ne, setne pesme u kojima preovladavaju motivi pro{losti i samo}e. Wegova poezija predstavqa raskid sa dotada{wom romanti~arskom poezijom. Kriti~ki stav prema dru{tvu svog vremena izrazio je u satiri. On je izvanredno mnogo uticao na poeziju sve do pojave simbolista, kojima je otvorio puteve svojom pesni~kom fazom. U periodu 1887-89 objavqena su mu dva izdawa Pesama, a posle wegove smrti su objavqena potpuna izdawa 1907. i 1909. od strane Srpske kwi`evne zadruge, a 1961. od strane Prosvete. - 21 - Metal Hammer stage 23:50 Cavalera sti`e autom, penje se na scenu i garantuje nam dobar provod. Ispunio je o~ekivanja svojih fanova i bio raspolo`en da se posle svirke upozna sa njima. 08.07.2006. Main stage 18:30 Gledam program. Slede}i su Beet Fleet. Prvi put ~ujem za njih. Ok, izlaze... Reperi... Ne, ovo nisu reperi (ne}u da vre|am repere) ovo su osobe sa kompleksom vi{e vrednosti! Sat i po vremena smaraju. Main stage 19:40 Deathstars. Kako je bilo: Ok. Vri{tanje je, uglavnom, bilo upu}eno najmla|em i novom ~lanu benda (gitaristi) Cat-u, koji se posle svirke posebno obradovao tzv. groupie devojkama koje su ih (bukvalno) jurile po tvr|avi (it's strange what desire make foolish people do). Sama svirka je bila sasvim u redu. Ina~e su momci sasvim opu{teni, komunikativni i ~ak su oni bili ti koji su insistirali na dru`enju sa nama. Fino, fino ☺ Andrea Moj lik u ogledalu /O~i su ogledalo du{e/, ka`u... Verovatno su zato svake o~i razli~ite, jedinstvene. Kao i o~i, svaka osoba ima svoj lik, unikatni odraz u ogledalu. Jo{ od ranog jutra, i prvog pogleda na ogledalo, zavisi kakav }e mi biti ostatak dana. Zato se trudim da dan po~nem s osmehom jer mislim da je previ{e nervoze na ovom svetu. Nisam nervozna osoba, ali me pojedine stvari mnogo naqute. Kao na primer, nepristojno pona{awe. Kada bi se pojedini potrudili, mnogo bi lep{e `iveli, u to sam sigurna. Kao i svaka druga osoba, imam svoje vrline i mane. Optimista sam, i verujem da sve mo`e biti boqe i lep{e. [to nekad i nije tako dobro... Volim da sam uvek zauzeta, i da svoje vreme dobro iskoristim. U`ivam u tome, mada mi mnogi zameraju. Emotivna sam, ali to retko kada i kome pokazujem. Oni koji me poznaju, znaju to. I ja znam, i to mi je sasvim dovoqno. Retko kada se gledam u ogledalu. Uvek otkrijem ne{to novo, {to mi se nekad i ne svidi. A nekad bih ga najradije razbila. Ipak, ne radim to. Kao mala slu{ala sam pri~e da razbijeno ogledalo donosi sedam nesre}nih godina. Nisam sujeverna, ali priznajem da me malo pla{i. Za sada je tu, ogledalo u obliku sunca, oka~eno na zidu moje sobe. Dosta je visoko, i ne vidi se odraz iz svakog ugla sobe. Pri|em mu, nekad... Retko kada, ali pri|em... Danica Milenkovi} - 20 - Zadatke su starija deca lako re{ila. Za prvi zadatak 10 prasi}a i 30 pili}a, a za drugi zadatak 7 `irafa i 8 nojeva. Ali jednog dana, kada je poveo decu u cirkus, u~iteq postavi zadatak: - Slu{ajte sada, deco. Po{to idemo u cirkus, evo jednog "cirkuskog zadatka". - U areni cirkusa nastupa grupa izvo|a~a. Ako se prebroje u~esnici (ra~unaju}i i qude i kowe) po glavama i nogama dobija se 18 glava i 50 nogu. Osim toga, pored arene u kavezima su divqe `ivotiwe. Ako i wih prebrojimo po glavama i nogama dobija se 11 glava i 20 nogu. Me}u wima je ~etvoronogih dvaput vi{e od dvonogih. Koliko ima artista, kowa i divqih `ivotiwa u kavezu? Lako se kao u prethodnim zadacima nalazi da je qudi 11, a kowa 7. Problem je sa divqim `ivotiwama. Koji? ANAGRAM LAKO LIDIJI, VE] NEMA N RE[EWA NA[ U^ITEQ MATEMETIKE U~iteq je svoju biografiju ispisao u peteri~nom sistemu, za razliku od dekadnog na koji smo navikli. U dekadnom sistemu svaki broj je zapis pomo}u dekadnih jedinica i cifara 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9. U peteri~nom cifre 0,1,2,3,4 i osnova je 5. Na primer: 56=5*10+6 u dekadnom; 24=2*5+4=10+4=14 u peteri~nom sistemu. Ako bi zamenili osnovu 10 osnovom 5, tada bi podaci koje je u~iteq dao bili: "44"=4*5+4=24 ; "100"=1*52 +0*51 +0*50 =25; "34"=3*5+4=19; " 11"=1*5+1=6; "200"=2*52 +0*51 +0*50 =50; "10"=1*5+0=5; "1/10'=1/5; "130"=1*52 +3*51 +0*50 =40. Alogia. Sve njihove fanove }u morati da razo~aram... Smorila sam se. Zvu~ali su mi kao neuspela kopija Iron Maiden-a. NA[ U^ITEQ MATEMETIKE U CIRKUSU Lak{i "cirkuski zadatak" bismo odradili kao sistem j-na: q+k=18 (broje}i glave) i 2q+4k=50 (broje}i noge). Re{avawem sistema dobijamo q=11, k=7. [to se ti~e drugog dela zadatka, neka bude: d-dvonoge `ivotiwe, ~-~etvo-ronoge. Tada je: d+~=11; 2d+4~=20. Re{avawem sistema dobijamo negativno re{ewe, a to nije dobro. U ra~unici ne{to fali, a to je da me|u divqim `ivotiwama ima i beznogih, tj zmija. One imaju glavu, a nemaju noge. Neka je sada z-broj zmija. Tada je sistem jedna~ina: d+z+~=11; 2d+4~=20. Re{avawem sistema dobijamo da ~etvorono`nih `ivotiwa mo`e biti najvi{e 4, dvono`nih 2 i zmija 5. Metal Hammer stage 21:50 -9- KWIGA ZA ^ITAWE drugo, kwiga }e vas makar nau~iti da pazite na svaku pojedinost zagonetke, jer vas ~ak i naizgled nebitna stvar mo`e dovesti do re{ewa. Testirajte svoju inteligenciju! Neobi~ne pri~e (zagonetke) iz traperskog naseqa testira}e va{u inteligenciju, znawe ali najvi{e domi{qatost. Neke zagonetke }e vam biti poznate, ali svaka od wih je upakovana u posebnu pri~u. Neki od ovih zadataka }e vas ba{ namu~iti, mo`da vam poneka re{ewa ne}e biti zadovoqavaju}a (mo`da }e vam se vi{e svideti va{e, iako ne priznato, re{ewe), ali ova kwiga je zami{qena tako da vas zabavi, testira, a i pone~emu nau~i. Ako ni{ta Uro{ Petrovi} Zagonetne pri~e Jedina re~ Vidara Gofa su upitali koja mu je zagonetka bila najte`a. On im je odgovorio: -Jednom prilikom, dok sam jo{ bio radoznali de~ak, ja sam to isto pitawe postavio tada{wem velikom druidu. Rekao mi je da postoji jedna jedina imenica sredweg roda, a zavr{ava se slovom A! -I koja je to re~?- upita{e nestrpqivi traperi. -Probajte sami da je prona|ete. Ako vam odmah ka`em, misli}ete da biste se i sami brzo setili- odgovori Gof. Boko se prvi setio te re~i, ali tek za tri meseca... Te`ina re{avawa: 7 ginkovih listi}a U prevodu - nemogu}a misija, ali ne brinite, nije toliko nemogu}a... kada znate re{ewe :) Maja - 10 - EXIT FESTIVAL 2006 06.07.2006. Prilazim ulazu i ponosno pru`am kartu. Zna~i, ovako to izgleda! Momci iz obezbe|enja pretresaju i vra}aju nekog tipa ({to bi u Novom Sadu rekli - nekog garija :). Pu{taju nas da pro|emo, ja uzimam sestru za ruku i kora~am dalje, jo{ uvek u neverici da sam zapravo ovde. Dobijamo mapu, vodi~ kroz festival i ~asopis "Frka", promotivno izdanje. Fusion stage 19h Bend Tide. Mi kao najverniji fanovi u prvim redovima (a veze nemam ko su likovi). "Dobro ve~e Novi Sad!" govori peva~. Okre}em se oko sebe... Malo ljudi. Prime}ujem da su gotovo svi iz Slovenije. "Mi smo bend Tide iz Slovenija. Ve~eras smo ovde samo zbog vas." Posle svirke dobijamo nalepnice od mena|era benda. Tide-ovci nas pozdravljaju i ustupaju binu bendu Vroom. Main stage 20:45h The Cardigans zvani~no otvaraju Exit 06. Ne{to o njima: [vedski bend nastao 1992. ~vrsto definisan originalni zvuk pop-produkcije. Zahvaljuju}i snala`enju u mutnim vodama bend je i danas prisutan u samom vrhu aktuelne svetske pop scene. Nakon pro{logodi{njeg izdanja "Super Extra Gravity" od ostrvske rok-kritike dobili su epitet u stilu "sreli se Fleetwood Mac i Velvet Underground". Kako je bilo: Masa ljudi je skakala, vri{tala, pevala... "Thank you for this Serbia. Are you having fun tonight?!" govori Nina Persson. Vri{tanje. "This is Exit festival 2006 and allow me to say that I'm so proud to be here tonight with all of you! Make some noise!" Opet vri{tanje. Naravno, svi hitovi su propra}eni glasovima publike, a vrhunac je bio kad su zasvirali "My favorite game". Main stage 22:30h Franz Ferdinand su se predstavili na srpskom ({trebali da bi nas odu{evili): "Zdravo Serbia!" Ne{to o njima: Najpopularniji britanski indi-rok sastav dana{njice je ve} na samom po~etku karijere obezbedio mesto u istoriji svetske scene kao bend sa najbr`im usponom (s obzirom na to da je izme|u osnivanja 2001. i prvog ve}eg uspeha singla Darts of Pleasure proteklo samo dve godine). Oktobra 2005. objavljuju drugi album "You could have it so much better...with Franz Ferdinand" u prepoznatljivom indi-rok fazonu i bacaju fanove na kolena. Kako je bilo: "So if you're lonley, you know I'm here waiting for you..." ~ulo se iz hiljade grla. Ups, bilo je i nepristojnih ponuda :! Ludo zabavljanje, vri{tanje, skakanje... Iako sam mislila da }u da se smorim, bilo je odli~no. ~ak je i kraj bio spektakularan. Alex Kopranos (vokal) je otvorio bocu {ampanjaca, rekao "@iveli! Hvala puno. Enjoy." Poklonili su se i oti{li (za razliku od nekih koji su bukvalno pobegli sa bine). World music stage 00:00 Ortodox Celts. Grupa ljudi u krugu igra. ~lanovi benda se zadovoljno sme{kaju i pozdravljaju fanove. "Hvala ljudi." Ovde nije bilo ba{ zabavno. Metal Hammer stage Madball. Kapiram da su dobri jer ima gu`ve. "Najstra{niji i najopasniji stejd`", kako smo ~uli. Verujte, ni{ta posebno opasno ni stra{no. "Najgore" {to tamo mo`e da vam se desi je da vas neko zgazi "martinkom" u {utki (zato se {utka, uglavnom, izbegava). Nema nasilja i definitivno ima manje "uduvanih" (takvi su obi~no udaljeni i izbegavamo ih) nego na Dance Areni (kroz koju sam NA@ALOST morala da pro|em da bih stigla do ovog stejd`a). 07.06.2006. Main stage 18:30 Siddharta Kako je bilo: Odli~no!!! Malo je te{e pevati sa njima, jer pevaju na slove- na~kom, ali to nam nije pokvarilo raspolo`enje. Za suvenir, uspela sam da uhvatim Tomijev pe{kir. - 19 - PREPORU^UJEMO “WHY DO WE FIGHT? @anr: Istorijska drama Du`ina: deset 50minutnih epizoda Re`iser: Xon Milius, Viqem MekDonalds Scenario: Bruno Heler HBO je poznat po visokobuxetnim serijama koje se odlikuju kvalitetom i visokom gledano{}u. Posle uspe{ne sage o Drugom Svetskom ratu ( Band of Brothers ), HBO je odlu~io da ispri~a pri~u o Rimu. Rimska civilizacija je oduvek bila zanimqivo {tivo za snimawe filmskih epova, serija i dokumentarnih emisija. Stoga je novac prikupqen i anga`ovana je talentovana gluma~ka ekipa, uglavnom sa britanskog tla, koju uspe{no predvodi poznati Kiaran Hinds zajedno sa izvanrednim Kevinom MekKidom, Rejom Stivensenom i brojnim drugim glumcima. Fabula je veoma intriganta i gledaoca dr`i prikovanog za stolicu dok saznaje sve o spletkama i zaverama na najvi{im nivoima vlasti, ali i upoznaje pri~u o iskrenom i neiskvarenom prijateqstvu, porodi~noj qubavi, staroj rimskoj tradiciji i moralu rimskih vojnika i gra|ana. Serija po~iwe 52. godine pre nove ere, i pokriva Cezarov povratak u Rim posle 8. godi{weg Galskog rata. Dok wegove pristalice `eqno i{~ekuju wegov povratak, vladaju}i patriciji strahuju da }e Cezar, potpomognut od strane sve naprednijeg plebsa, ukinuti Republiku. U Senatu uticajni plemi}i poku{avaju da umawe wegov uticaj ube|ivawem wegovog starog prijateqa i zeta, Pompeja Velikog, da general predstavqa pretwu po opstanak Republike. S druge strane, daleko na frontu, vojnicima Luciju Vorenu i Titu Pulu se osmehuje sre}a posle nekoliko povoqno okon~anih misija. I dok se Cezarove legije pribli`avaju Rimu, odanost vojnika i obi~nih gra|ana je stavqena na probu a tenzije eskaliraju i prete da izazovu sukob ogromnih razmera i nesagledivih posledica po ceo Stari svet. - 18 - Petar Poznato je da postoji odre|eno rivalstvo izme|u na{e i Medicinske {kole. Mo`da nije tako veliko kao {to to mo`e biti, ali opet, na|e se poneka podsvesna pomisao u najzaba~enijem uglu na{eg mozga koja nas upozorava: Sinak, ovaj nije na{... Nemojte me shvatiti pogre{no, konkurencija je zdrava, poma`e nam da se daqe usavr{imo kao {kola, da napredujemo, ali mislim da bi taj napredak trebao da prestane u onom pravcu gde postajemo kao oni. Medicinska {kola je dobila svoj ugled dobre {kole kroz, po mom mi{qewu besmisleno visoku, ponekad i samo besmislenu, disciplinu. Ja znam i prvi podr`avam da trebaju postojati odre|ene granice pona{awa, koje se u bilo kojoj situaciji ne smeju kr{iti, ali ne i neke besmislice koje su tu samo da zagor~aju u~eniku `ivot, tipa: u slu~aju da `elite u WC, morate predati "zahtev za izdavawe zahteva za dobijawe zahteva za odlazak u toalet". Get the picture? Ne govorim da smo mi boqi ili gori od wih, samo govorim da se razlikujemo. I nama je tako|e disciplina na zavidnom nivou. Ali boqe je "bivstvovati" u opu{tenijoj atmosferi koja tako karakteristi~no defini{e ovu {kolu, daje je joj ~ar i prepoznatqiv {mek, nego i}i negde gde su i {kolski pacovi nam}ori. Da, ~iwenica je da }ete morati dodatno da se uhodavate u slu~aju da upi{ete medicinu, ali kad razmislite- dok dobijete zvawe doktor, najverovatnije }ete imati ~ir na `elucu i bar 2 primerka qudske vrste koji }e vas oslovqavati sa "tata", tako da ovih 2-3 meseca u~ewa i ne izgleda tako puno, jel' da? Boqe je slu{ati prof. Nadicu kako govori o opasnostima turbo-xihada ( Property of Perica Ltd. ) koje poluinteligentne i inteligentne jedinke na{eg roda tako `arko nastoje izbe}i. Boqe je {aliti se sa prof. Zoricom koja na va{u opasku, kao po pravilu, - 11 - uputi osmeh, ali i pogled koji nedvosmisleno govori "]era}emo se jo{", slu{ati prof. Bajicu i famozno "Vi ste Gimnazijalci!" sa kojim }e bez problema odgovoriti na svako postavqeno pitawe. Poenta: Mi JESMO Gimnazijalci, i trebali bi svi da budemo ponosni na to, no matter what! Osim Zvonka i wegovog nenametqivog pevuckawa narodwaka, this school rocks!!! J P.S. [alim se Zvonko, mi te svi volimo. P.S.S I daj napravi nam tu bravu vi{e... Sojke J Poseta Sajmu kwiga u Beogradu Kao i prethodnih godina i ove godine je 36 gimnazijalaca posetilo Sajam kwiga u Beogradu. U subotu, 28.10.2006. godine, pod budnim okom profesorki Nadice, Sla|e i Danice krenuli smo na najve}i skup qubiteqa pisane re~i Sajam kwiga. Nije nam smetalo {to smo ustali dosta rano i {to smo putovali {est ~asova do Beograda. Posle kupqenih ulaznica i dogovora sa profesorima o mestu i vremenu povratka pohrlili smo u Veliku halu broj 1 gde su bili pore|ani {tandovi sa mnogim starim i novim naslovima kwiga. Hala je bila puna posetilaca i mi smo sa neskrivenim odu{evqewem u{li u tu masu sveta koja se kretala napred, zastajala, skretala ~as levo, ~as desno. Ubrzo smo po~eli da kupujemo kwige za nas i na{e prijateqe, i sa sobom smo po~eli da vu~emo plasti~ne kese pune kwiga. Sa profesorima smo odabrali kwige za na{u {kolsku Biblioteku koja je posle Sajma postala bogatija za desetine novih naslova. Iz Beograda smo, malo umorni i puni utisaka, krenuli u 18 ~asova i ku}i se vratili posle pono}i. Bilo je sve tako prelepo i prosto nestvarno. Da se pamti i po`eli da budemo uvek na Sajmu kwiga! Gorana \uri} - 12 - W W W POTRA@ITE www.gimnazijakm.edu.yu Gimnazija u Kosovskoj Mitrovici predstavqa jednu od najstarijih {kola na prostorima Kosova i Metohije. Ona je rasadnik talenata u svim oblastima i jedan od nosioca kulturno-dru{tvenog `ivota u Kosovskoj Mitrovici i okolini. Na ovom sajtu na}i }ete pone{to o istorijatu ove {kole, ali i aktuelne stvari kao {to su sastav kolektiva koji danas radi u {koli, izgled prostorija u kojima se izvodi nastava, prikaz uspeha na aktuelnim takmi~ewima, fotografije sa ekskurzija, poseta, proslava, maturskih ve~eri i drugo. Za one koji vole zabavu tu je zabavna strana sa doga|ajima iz {kole. A onaj koji bude `eleo da vidi gde se nalazi Gimnazija, tu su i fotografije Kosovske Mitrovice. www.zobnatica.co.yu Kada se pomene Zobnatica, svi prvo pomisle na ~uvenu ergelu, osnovanu pre vi{e od 200 godina, i na wene nadaleko poznate galopere koji su pobe|ivali u trkama na hipodromima {irom nekada{we Jugoslavije. Zobnatica, me|utim, nije poznata samo po kowima - to je privredni kombinat sa zapa`enim rezultatima u ratarskoj i sto~arskoj proizvodwi, a odnedavno i u turizmu i ugostiteqstvu. Pre nego {to odlu~ite da posetite ovu prirodnu oazu nadomak Ba~ke Topole, "svratite" na mre`nu prezentaciju Zobnatice i upoznajte se sa atrakcijama koje ona nudi. Qubiteqi lova, sportskog ribolova i jahawa svakako }e prona}i ne{to za "svoju du{u", a posebno privla~na mesta za obilazak su Muzej kowarstva, kova~nica i hipodrom s mawe`om. www.veronauka.org.yu Veronauka se, od pre nekoliko godina, ponovo predaje u na{im {kolama, pa je zadatak i ciq Kancelarije za veronauku da nastavu prilagodi u~enicima da bi lak{e razumeli materiju koju izu~avaju. Jedan od ciqeva Kancelarije je i da pove`e sve verou~iteqe u Srbiji radi wihove lak{e komunikacije, razmene iskustava i literature itd. -17- - Kad smo krenuli iz Praga ka Budimpe{ti to je ve} zna~ilo da smo na povratku. Ali imalo je jo{ dosta toga da se vidi i da se do`ivi. Budimpe{ta je prelepa, naro~ito no}u, u to smo se uverili voze}i se brodom po Dunavu i u`ivali smo uprkos tome {to su no}i ve} po~ele da bivaju hladnije, a to se na reci naro~ito oseti. Ima dosta toga {to je u ovome gradu vezano i za nas sa ovih prostora, pa smo se nekako ose}ali u ovom gradu kao da smo bli`e ku}i, {to je ako }emo pravo i geografski istina. A tu u Budimpe{ti sreli smo se i sa drugim na{im ekskurzijama, koje su tako|e do{le da vide da li se ne{to u Evropi promenilo od pro{le godine. Na boqe ili na gore. I naravno najboqe dru{tvo bili smo jedni drugima. Ko }e kod koga ako ne}e svoj kod svoga. I zato, naravno, nismo mogli d a do|emo ku}i, a da ne obi|emo na{u Sent Andreju. Ta~nije re~eno nekada na{u, jer, kako saznadosmo od na{eg vodi~a, u Sent Andreji `ivi ukupno 8 i slovima osmoro Srba. Bez obzira na to srpske svetiwe u tom mestu i daqe opstaju i ~uvaju uspomenu na Srbe koji su tu do{li i `iveli, i ~uvali granice nekada{we carevine. Naravno, poseban je do`ivqaj kada u|ete u svoju zemqu bez obzira koliko ste bili izvan we. I vazduh ~ini se druga~ije miri{e, a da ne ka`emo ve} za pqeskavice, ili }evap~i}e. Tu`ni {to se ekskurzija privodi kraju, jer bilo je prelepo, a sre}ni {to smo ipak ku}i, me{aju nam se ose}awa. Uostalom, a i kako bi kod nas druga~ije. - 16 - EKSKURZIJA 2006 K.M. - BUDIMPE[TA - PRAG Ovoga puta odlu~ili smo da u okviru maturske ekskurzije obi|emo severnije krajeve i pribli`imo se centralnoj Evropi. Da vidimo gde to ho}emo i {ta nas tamo ~eka. I nismo pogre{ili. I agencija koju smo odabrali, i mesta koja smo obi{li, i vreme koje nas je pratilo, sve je bilo super. Ba{ kao da smo naru~ili. Kad ‘o}e, ‘o}e! Put, normalno dug. A i kako bi druga~ije kad je ekskurzija. I to ima svoje ~ari. Mada bi neki voleli da mogu da se teleportuju. Ali, onda ne bi mogli da upoznaju ono uz put. Predele, granice, mesta, qude. [ta re}i za Prag? Dok smo ga obilazili, tj. upoznavali samo neke wegove delove, sa kopna i sa vode, divili smo se predivnoj arhitekturi i ume{nosti kojom se ona neguje i ~uva. Pa ipak, negde u dubini, da li kao neko opravdawe za nas ili ve} drugo ne{to, pomislili smo kako se oni nisu nalazili na vetrometini koja ~esto uni{tava puno lepih stvari na ovom brdovitom Balkanskom prostoru. Karlove Vari zaslu`eno nose epitet najlep{e bawe Evrope. Puno izvora ne ba{ prijatne vode za telo, i puno mirne {etwe za du{u i to, naravno, deluje i le~i. - 13 - - 14 - - 15 -