ZBIRKA RADOVA (edit 5)

ZBIRKU RADOVA PRIREDILI
Učenici 6.a OŠ „ MLADOST“, Osijek
Učiteljice: Brankica Majdiš, učiteljica matematike
Zorica Mohnacki, učiteljica prirode i razrednica
Nikolina Mandić , učiteljica geografije
DIZAJN NASLOVNICE I TISAK
Itienne-Ana i Dalibor Njari
OTOS Ortopedska tehnika d.o.o., OSIJEK
UVEZ
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek; GISKO
RODITELJI/POKROVITELJI:
Jasna Dijanović, Duška i Nedeljko Verkić, Lionela Lukačević, Zoran Jaćimović,
Sonja Petrović.
Pripremljeno u OŠ“Mladost“, Osijek
Tiskano u Hrvatskoj 2014.
1
2
Zbirka radova nastalih tijekom integriranog projekta iz matematike,
geografije, prirode i sata razrednika
TROKUTOM I ŠESTAROM PO SVIJETU
Učenici 6.a i učiteljice Brankica Majdiš, Zorica Mohnacki,
Nikolina Mandić
OŠ „ Mladost“, Osijek
Školska godina 2013./2014.
3
Sadržaj
Uvodnik ( Mia Haring, učenica III. gimnazije)........................................ 5
Opis projekta (Brankica Majdiš, Zorica Mohnacki, Nikolina Mandić)......... 6
Logo projekta (autor loga Matej Petrović, 6.a) ..................................... 10
Matematička pismenost ................................................................. 11
Rješenja zadataka 6. razine ..................................................14
Borneo- otok mašte................................................................18
Na suhom ..............................................................................23
Prirodoslovna pismenost ............................................................... 27
Tropske šume Azije ............................................................... 28
Voda u 21. stoljeću ................................................................ 38
Ah, ta Amerika ....................................................................... 49
Samostalno stvaramo ................................................................... 58
Rezultati upitnika za samoprocjenu rada na projektu .................... 69
Razredni poster ..............................................................................70
4
Uvodnik
Učenici šestoga a razreda tijekom godine bavili su se raznim projektima vezanim
uz prirodu, matematiku i geografiju. Potaknuti nastavnicama i nastavom u prirodi,
sami su osmislili razne problemske i logičke zadatke. Učenici su ih uz mnogo
truda vrlo uspješno riješili, a zadaci su ih naučili povezati matematiku, prirodu i
geografiju i shvatiti njihov odnos i primjenu u svakodnevnom životu što će im biti
od velike koristi u nastavku njihova školovanja.
Kao bivša učenica ove škole,a sada učenica III.gimnazije, mogu reći da ovakvi
projekti učenicima nisu opterećenje već ih zabavljaju i olakšavaju im učenje.
Problem današnjeg školovanja je to što opterećuju učenike sa mnoštvom
nepotrebnih informacija koje ne znaju i ne mogu primijeniti u svakodnevnom
životu i tako u njima ne potiču želju za znanjem. Ovakvi projekti su i meni bili
zabavni i misllim da današnji učenici osnovnih škola uživaju. Nisam primijetila da
nekome stvaraju opterećenje. U nastavku svojega školovanja nailazim na male
nedostatke, neke stvari u osnovnoj školi nismo svladali dovoljno dobro ili im nismo
ispravno pristupili. Nitko se više neće vraćati na to i ponovno nas učiti. Zato je
uključivanje učenika u projekte od velike važnosti i u njima potiče želju za
znanjem.Svaka čast nastavnicama i učenicima na uloženom trudu i strpljenju.
Mia Haring, učenica III. gimnazije u Osijeku
5
Opis projekta Trokutom i šestarom po svijetu
Rezultati OECD-ova istraživanja PISA 2012 provedenog u Republici Hrvatskoj
PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno
istraživanje koje ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od petnaest godina. Provodi se u
zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim
zemljama u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009. i 2012.). Ispituje znanja i
sposobnosti iz triju područja: matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.
Cilj PISA-e nije ispitati koliko dobro učenici mogu reproducirati naučena znanja. Umjesto toga,
PISA je usmjerena na to koliko dobro učenici mogu primjenjivati ta znanja i te vještine u novim
situacijama i nepoznatim okruženjima, u školi i izvan nje. Takav pristup temeljen je na činjenici
da današnja moderna društva ne nagrađuju pojedince za ono što znaju, već za ono što mogu
činiti sa svojim znanjem. Iz tog je razloga PISA usmjerena na kompetencije koje će
petnaestogodišnjim učenicima biti potrebne u budućnosti te ispituje kako primjenjuju ono što su
naučili.
Peti ciklus ovog OECD-ova istraživanja PISA 2012 proveden je u 65 zemalja, a ukupno je
testirano više od 510000 petnaestogodišnjih učenika, što je reprezentativni uzorak za oko 28
milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica. U Hrvatskoj je metodom slučajnog uzorka
odabrano ukupno 6853 učenika, a testirano je 6153 učenika iz 163 srednje škole. Osim
kognitivnog testa, anketirani su učenici, njihovi roditelji i ravnatelji/ce njihovih škola te su tako
prikupljeni podatci o velikom broju mogućih pozadinskih utjecaja na obrazovna postignuća. Ti
kontekstualni podatci stavljaju naglasak na karakteristike učenika, tijek njihova dosadašnjeg
školovanja, njihove navike u učenju, razinu motivacije, stavove o učenju i ključna područja
procjene te njihove navike i kompetencije u služenju računalom.
U području matematičke pismenosti . Republika Hrvatska postigla je rezultat od 471 bod te
se tako nalazi na 40. mjestu od ukupno 65 zemalja sudionica. Rezultatom od 471 bod Hrvatska
se nalazi u skupini zemalja čiji je rezultat statistički značajno ispod prosjeka OECD-a. Visok
postotak učenika (29,9%) ne dostiže razinu 2, odnosno ne posjeduje osnovna znanja i vještine
potrebne za izvršavanje zadataka iz matematičke pismenosti u različitim područjima života.
Najvišu, 6. razinu znanja i sposobnosti, dostiglo je tek 1,6% hrvatskih učenika.
U području prirodoslovne pismenosti Republika Hrvatska nalazi se na 34. mjestu (491 bod),
što Republiku svrstava u skupinu zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od prosjeka
OECD-a. Razinu 2 nije dostiglo 17,2 % hrvatskih učenika, što znači da ti učenici ne posjeduju
osnovna znanja i sposobnosti u području prirodoslovne pismenosti. Oko 4,6% učenika pokazuje
izvrsnost u području prirodoslovne pismenosti, odnosno posjeduje kompetencije na višim
razinama znanja i sposobnosti.
U području čitalačke pismenosti Republika Hrvatska nalazi se na 35. mjestu (485 bodova) od
ukupno 65 zemalja sudionica te se tako može svrstati u skupinu zemalja s rezultatom statistički
značajno nižim od prosjeka OECD-a. Ispod razine 2, koja se smatra osnovnom razinom znanja i
sposobnosti u čitalačkoj pismenosti, nalazi se 18,6% hrvatskih učenika. Svega 4,4% hrvatskih
učenika posjeduje znanja i vještine na najvišim razinama (razina 5 i 6).1
____________________________________________
1.
Michelle Braš Roth, voditeljica PISA centra
http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA_2012_priopcenje_za_medije.
6
a) Uvod
Navedeni tekst potaknuo nas je na promišljanje o uzrocima niske razine znanja i
sposobnosti u područjima matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti učenika u
Republici Hrvatskoj. Složile smo se da razvijajući navike učenja koristeći nove metode rada,
potičemo motivaciju učenika i osposobljavamo ih za samostalno oblikovanje stavova kako bi
stekli kompetencije pismenosti i održivog razvoja.
Sastav 6.a razrednog odjela je od ove školske godine promjenjen. Neki se učenici dobro
poznaju a neki ne. Isto tako imaju različite stavove, sposobnosti i osobnosti. Kao razrednica
željela sam ih potaknuti na međusobnu suradnju razvijajući socijalne i druge vještine.
Učiteljica matematike, Brankica Majdiš i učiteljica geografije, Nikolina Mandić, uočile su
želju i volju učenika da međusobno surađuju u stjecanju interdisciplinarnog znanja.
Predložile smo učenicima projektne zadatke kako bismo ostvarile navedeno.
Učenici su spremno prihvatili „putovanje svijetom“ koristeći znanja iz prirode, matematike i
geografije.Odlučile smo kroz ovaj projekt nastaviti razvijati već stečene kompetencije ali i
doprinjeti razvoju novih.
b) Ciljevi projekta i očekivanja:
•
IZ MATEMATIKE2 :Poticati i razvijati matematičku pismenost učenika. Analizirati, logički
zaključivati, te donositi utemeljene odluke prilikom postavljenja, formuliranja i
interpretiranja matematičkih problema iz stvarnog života.
•
IZ PRIRODOSLOVLJA3: Poticati korištenje prirodoslovnog znanja, prepoznavanje pitanja
i izvođenje zaključaka temeljenih na dokazima radi razumjevanja i lakšeg donošenja
odluka o prirodnom svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost.
•
Predmet matematika: osposobiti učenike da mogu samostalno analizirati, povezivati,
zaključivati, primijeniti, samostalno oblikovati, osmisliti i na kraju riješiti matematičke
probleme integrirane u svakodnevici, prirodi, ekonomiji, odnosno u životu koji ih okružuje.
•
Predmet priroda: ojačati i unaprijediti projektnu i terensku nastavu, razvijati sposobnosti
kritičkog i sustavnog razmišljanja učenika, te osjećaja vlastite učinkovitosti.
•
Predmet geografija: usmjeriti učenike ka usvajanju interdisciplinarnog znanja i uočavanju
kulturne raznolikosti, održivog razvoja gradova te razvoju sposobnosti praktične i životne
primjene znanja.
•
Sat razrednika: unaprijediti međusobnu komunikaciju, ostvariti suradnju s ustanovama
lokalne zajednice te s roditeljima i učiteljima.
_________________________________________________
2., 3.
Michele Braš Roth, Ana Markočić Dekanić, Marina Markuš, Margareta Gregurović: PISA
2009., čitalačke kompetencije za život
7
c) Aktivnosti
U projektu sudjeluje 25 učenika 6.a razreda podjeljenih u pet istraživačkih skupina. Za
pripremu projektih zadataka zadužene su učiteljice, roditelji i stručni suradnici.
U prvom dijelu projekta učenici će raditi na zadacima iz priručnika, brošura i ostalih tiskanih
materijala odobrenih od strane Agencije za odgoj i obrazovanje, te Ministarstva znanosti
obrazovanja i športa.
U drugom dijelu će istraživati samostalno odabrane teme iz područja prirodoslovlja
razvijajući kompetencije u prezentaciji samostalnog istraživačkog projekta i kompetencije
služenja računalom. U okviru projekta sudjelovat će u terenskoj nastavi na kojoj će stvarati
stavove o potrebi racionalnog korištenja prirodnih resursa.
U trećem dijelu učenici trebaju primjeniti stečena znanja, vještine i kompetencije te
samostalno ili u skupini oblikovati zadatke kojima pokazuju spremnost za djelovanje.
U četvrtom dijelu načiniti evaluaciju i samovrednovanje. Stvoriti zbirku radova i iste
predstaviti učiteljima, roditeljima i drugim učenicima škole.
d) Istraživačka pitanja
Učiteljice prirode, matematike i geografije interesiralo je u kojoj mjeri će projektna nastava
pridonijeti razvoju kompetencija pismenosti i održivog razvoja. Hoće li učenici nakon projekta
ostvariti višu razinu znanja i vještina nego petnaestogodišnjaci u Republici Hrvatskoj 2012.
godine? Koje će kompetencije biti više razvijene a koje je potrebno još intenzivnije razvijati?
Kakva je svijest o očuvanju prirodnih resursa? Mogu li učenici smostalno stvarati
problemske zadatke?
Razrednicu zanima je li komunikacija među učenicima poboljšana, u kojoj mjeri pokazuju
interes za projektnu nastavu i kakve su želje učenika u slijedećem obrazovnom razdoblju?
e) Pretpostavke
Pretpostavljamo da će projektni zadaci pridonijeti unaprjeđenju komunikacije i međusobne
suradnje, da će većina učenika pokazati interes i zanimanje za projektne zadatke i da će
polovina razreda postići visoke rezultate. Od svih učenika očekujemo napredak u podizanju
razine svijesti o očuvanju prirodnih resursa. Ne očekujemo da će svi učenici imati istu razinu
odgovornosti u rješavanju zadataka.
8
f) Metode
Osnivanje projektnih skupina
Predstavljanje zadataka skupnog rada ostalim učenicima
Terenska nastava
Pisanje izvješća
Osmišljavanje problemskih zadataka
Predstavljanje projekta učiteljima i roditeljima
Upitnik za samovrednovanje rada na projektu
Foto- izvješće
Analiza projektnog okruženja
Promatranje sa sudjelovanjem
Poftfolio
g) Rezultati
Analizom ispitnih pitanja za provjeru kompetencija utvrđeno je da su učenici radom na
projektu sposobni prepoznati informacije i reproducirati jednostavno činjenično znanje.
Probleme održivog razvoja sagledavaju s geografskog i prirodoznanstvenog aspekta.Većina
učenika sposobna je uočiti problem, ali samo trećina donosi zaključke i nudi rješenja s
ekonomskog aspekta. Većina teško procjenjuje i ne prepoznanje pravila s ekonomskog
aspekta. Na ovoj razini učenici su najmanje uspješni.
Učenici su većinom prepoznali poveznice između poljoprivrede, industrije, prometa i
opasnosti za okoliš. Najveće poteškoće uočene su u sistematiziranju, eliminiranju nebitnog i
grupiranju podataka, ali uspješno uočavaju veze između podataka. Samo dio učenika
uočava promjene u okolišu i navodi uzroke tih promjena. Mali broj koristi se stručnim
izrazima.
Većina je zadovoljna svojim sudjelovanjem u projektu, organizacijom, suradnjom s
učiteljicama i međusobnom suradnjom. Osjećaju ponos i zadovoljstvo učinjenim i spremni su
u budućnosti intenzivnije raditi na sličnim projektima. Nakon evaluacije projekta uvidjeli su
značaj ovakvog načina stjecanja znanja i vještina. Motivirani su za unaprjeđivanje znanja i
postavljaju si visoke ciljeve za budućnost.
8. Zaključak
Uzimajući u obzir dob i novo razredno okruženje, učiteljice su izuzetno zadovoljne
postignutim rezultatima. Projektom smo ostvarili više od očekivanog. Ostvarena je i suradnja
sa starijim učenicima, odnosno iskustveno učenje.
Zorica Mohnacki, Brankica Majdiš i Nikolina Mandić
9
Autor loga : Matej Petrović
Integrirani projekt iz matematike, prirode i geografije
učenika 6.a razreda OŠ „Mladost“ u 2013./ 2014. školskoj godini
Voditeljice: Brankica Majdiš, učiteljica matematike
Zorica Mohnacki, učiteljica prirode i razrednica
Nikolina Mandić , učiteljica geografije
10
Krug prijateljstva 6.a
11
Nekoliko riječi o matematičkoj pismenosti učenika 6.a u školskoj
godini 2013./2014.
Suočeni sa sve većom potrebom primjene znanja i vještina u stvarnim životnim izazovima,
umjesto stupnja do kojeg su ovladali određenim školskim kurikulumom, učenike 6.a izložila sam
situacijama u kojima su trebali analizirati, povezivati, zaključivati, primijeniti, samostalno
oblikovati, osmisliti i na kraju riješiti matematičke probleme integrirane u svakodnevici, prirodi,
ekonomiji, … u životu koji ih okružuje.
Prvi takav pokušaj jest zadatak 1 iz područja geometrije, gdje su učenici, poznavajući temeljna
saznanja o opsegu pravokutnika, trebali analiziranjem, povezivanjem, uočavanjem, logičkim
promišljanjem sami doći do zaključka, koji od ponuđena četiri lika ima isti opseg. Rješavanju
ovog zadatka pristupilo je 23 učenika 6.a razrednog odjela od ukupno 25.Rezultati su bili
sljedeći:
BROJ TOČNO
ZAOKRUŽENIH OD
MOGUĆA ČETIRI
PONUĐENA
ODGOVORA
0/4
POSTOTAK
RIJEŠENOSTI
ZADATKA
BROJ UČENIKA
POSTOTAK
UČENIKA
0%
1
4%
1/4
25%
3
13%
2/4
50%
9
39%
3/4
75%
5
22%
4/4
100%
5
22%
Uočila sam kako veći broj učenika koji su 100% točno riješili ovaj zadatak u ispitima iz
matematike iz redovnog programa ne ostvaruju ovako visok postotak rješivosti.
Nakon detaljne analize i objašnjavanja, učenici su podijeljeni u skupine te je njihov zadatak bio
„dizajnirati“ stazu zadanog opsega, na sličan način 2.
1
Zadatak je preoblikovan primjer iz knjige Michelle Braš Roth, Ana Markočić Dekanić, Marina Markuš, Margareta
Gregurović: Pisa 2009, čitalačke kompetencije za život, te je prikazan na sljedećoj stranici
2
Rješenja zadatak po skupinama su u prilogu knjige
12
1. Petar
i Julija
pripremaju se za trčanje maratona. Za kvalitetnu
pripremu bila bi poželjna staza duljine 300m. U gradu su ponuđene četiri staze s
uređenim vježalištima .
A
B
50m
50m
100 m
C
100 m
D
50m
50m
100 m
100 m
PITANJE : Zaokruži „da“ ili „ne“ za svaki nacrt da bi naznačio/la je li duljina staze
odgovarajuća, tj. iznosi li 300 m.
NACRT STAZE
A
B
C
D
DULJINA STAZE JE 300 m
da ne
da ne
da ne
da ne
2. Nacrtajte svoj nacrt staze čija je duljina 300m.
UPUTA: 300m= 300∙100 cm=30 000 cm. Koristite mjerilo 1:1000 (1cm u bilježnici odgovara 1000 cm u
prirodi, odnosno 30cm u bilježnici odgovara 30 000cm =300m u prirodi).
13
RJEŠENJA 2. ZADATKA PO SKUPINAMA
14
15
16
17
Borneo – otok mašte
Kako su nam danas informacije dostupne u svakom trenutku pomoću samo nekoliko klikova,
želimo se odmaknuti od učenja suhoparnih činjenica i raditi na primjeni stečenih znanja zbog
čega sve više radimo na korelacijama i integracijama. U nastavi geografije ostvarujemo brojne
korelacije, a svaki smo sat blisko povezani s matematikom.
Stoga smo prvi zadatak odlučili učiniti upravo geo-matematičkim te smo primjer Pisa zadatka s
računanjem površine Antarktike odlučili prilagoditi onome što smo istraživali u prvom
polugodištu iz geografije i prirode - Aziji. Bila je ovo prigoda da se prisjetimo znanja iz 5. razreda
kada smo uvježbali koristiti se brojčanim i grafičkim mjerilom te da to znanje nadogradimo
vještinama koje smo stekli na matematici.
ZAŠTO BAŠ BORNEO?
Borneo ili Kalimantan pripada skupini Malajskog otočja te se smjestio u jugoistočnoj Aziji. S
površinom od 745 561 km² (s okolnim otočićma oko 750 000 km²) 3 treći je najveći otok na
svijetu. Politički je podijeljen između tri države – Indonezije, Malezije i Bruneja. Otok je bogat
rudama, a kao njegovo najveće prirodno bogatstvo ističu se tropske kišne šume. Na Borneu se
nalazi jedna od najstarijih tropskih kišnih šuma na svijetu koja je stanište brojnim endemskim
vrstama, a bila je gotovo neistražena do polovice 20. stoljeća zbog čega su ga i nazivali otokom
mašte. Tropske kišne šume učenici su istraživali iz prirode i uvidjeli koliki je problem
deforestacije tropskih kišnih šuma upravo na Borneu.
Karta 1. Tijek procesa deforestacije na otoku Borneu od 1950. do 2010. te projekcija za 2020.
godinu.
Izvor:https://www.facebook.com/SvijetGeografije/photos/a.449910668373115.108375.4465139
72046118/474992539198261/?type=1&theater
ZADATAK 1.
Izračunaj površinu otoka Bornea koristeći se grafičkim mjerilom te prikaži postupak
izračunavanja. Možeš crtati po karti ako ti to pomaže.
3
Podatak preuzet s Proleksis enciklopedije.
18
NAČIN RJEŠAVANJA:
Površinu otoka prekriti geometrijskim likovima kojima učenici znaju izračunati površinu (kvadrat,
pravokutnik, trokut). Posebnu pažnju treba obratiti na to da površina otoka koja ostane izvan
geometrijskih likova bude približno jednaka površini mora koja će biti zahvaćena likovima.
Uzevši u obzir procjenu učenika po tom pitanju te činjenicu da karta koju smo koristili nije
detaljna, odstupanja su dozvoljena.
Postoje dva načina na koja zatim može izračunati površinu.
a) Svaku duljinu pomoću grafičkog mjerila pretvoriti u kilometre i na taj način dobiti površinu
dijela otoka u stvarnosti.
b) Izračunati površine geometrijskih likova u centimetrima, a zatim ih pretvoriti u kilometre.
Prvi način rješavanja zadatka je pojedinim učenicima predstavljao veliki izazov i uzrokovao
teškoće te su se odlučili riješiti ga na drugi način koji im je bio razumljiv i jednostavan. Njihova
odluka utjecala je na ostale skupine te su svi odabrali isti način rješavanja zadataka.
Karta 2. Karta Bornea koju smo koristili za računanje površine otoka
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Borneo
19
NAŠA RJEŠENJA:
Anja
su to ovako:
, Nika
, Jana
, Rebeka
i Iva
učinile
20
Itienne-Ana
Lorena
i Lana
, Bruna
, Julia
,
izračunale su površinu na ovaj način:
21
Petar
Antonio
, Ian
i Matej
, Zvonimir
,
dobili su ovakvo rješenje:
ZAKLJUČAK:
S obzirom na kvalitetu i veličinu karte, učenici su dobili rješenja s malim odstupanjima. Pokazali
su snalažljivost u osmišljavanju načina na koji će riješiti zadatak, primjenu grafičkog mjerila te
odlično znanje matematike koje je dovelo do ovakvih rješenja.
TKO ŽELI VIDJETI VIŠE?
Šetnja Kineskim zidom? Volite sushi? Krave i automobili zajedno u prometu? Pogledajte što
smo još dodatno pripremili na CD-u!
22
Integrirani zadaci iz prirode i matematike :NA SUHOM
1. Strip obrađuje razne aspekte vezane uz vodu. Pažljivo pročitaj priču i sastavi popis svih
aspekata koje pronađeš.
Neki od aspekata u ovom stripu su: opskrba vodom, rasipanje vode, manjak svijesti o stvarnoj
potrošnji vode, pitka voda nije dostupna svima, nestanak vode uzrokovan oštećenjem cijevi,
zagađenje vode, težak put do pitke vode, želja za vodom i iskorištavanje vode iz prirode.
2. Koliko vode stane u gumeni bazen veličine 3 m u promjeru i 1,5 m visine? Kako bi se
spriječilo preljevanje vode, bazen smije biti napunjen samo do oznake koja je sedam
centimetara ispod vrha. Zaokruži rezultat na stoticu.
Savjet: koristite formulu: V = π · r2 · h
Promjer bazena: 3m
Visina bazena: 1.5m
Kako bi se spriječilo prelijevanje vode, bazen se smije napuniti samo do oznake koja je 7
centimetara ispod vrha.
Visina bazena s kojom ćemo računati volumen, zbog toga iznosi 7cm manje.
1.5m-0.07m=1.43m
V= x r2 x h,
r2=polumjer,
=3.14,
h= visina , r= promjer:2
r=3:2
r= 1.5m
r2=1.5m x 1.5m
r2= 2.25m2
h= 1.43m
V=
x 2.25m2 x 1.43m
V= 3.14 x 2.25m2 x 1.43m
V= 3.14 x 3.2175m3
V= 10.1m3
Da bi bazen bio napunjen treba nam 10.1m3 vode ili 10100 litara vode.
23
3. Koliko je vremena potrebno četvorici prijatelja da donesu vodu, ako svaki nosi kantu od 10
litara, za svaki odlazak do potoka potrebno mu je 5 minuta, a bazen je već do pola napunjen?
Vrijeme koje je potrebno za svaki odlazak do potoka je 5 minuta.
Četvorica dječaka donose vodu.
U kantu stane 10 litara vode.
Bazen je do pola napunjen.
10.1m3 : 2=5.05m3
Dječaci moraju donijeti još 5.05m3 vode.
1m3 = 1000 litara
5.05m3= 5050 litara
5050:10=505
Dječaci trebaju donijeti 505 kanti vode.
505:4=126,25
Tri dječaka će donijeti 126 kanti vode, a četvrti 127 kanti.
Svakom dječaku treba 5 minuta do potoka.
127 x 5= 635
Dječacima će trebati 635 minuta da napune ostatak bazena.
Uradile: Bruna i Julia
24
Antonio je iste zadatake uradio ovako:
2.
3.
d=3m, v=1,5m=150cm =15 dm
bazen do pola napunjen.......10100/2=5050 l vode
v= π × v2 × h
v= 3,14x 152x14,3=10102,95dm3
Četiri prijatelja= 4 kante u 5 minuta
= 40 litara u 5 minuta
5050:40=126,25 x 5=
631 minuta= 10,5 sati
25
Anja ima isto rješenje na malo drugačiji način.
2.
Po= r2 x π
O= 2r x π
2r= 3m= 300 cm , r= 1.5 m
V= Po x h= r2 x π x h
h= 1.5 m=150 cm, h= 150 cm- 7 cm= 143 cm= 1.43 m
______________________________
V= Po x h= r2 x π x h
= 1.5 x 1.5 x 3.1416 x 1.43=
= 7.0686 x 1.43= 10.108098 = 10.11 m3
Odgovor: U gumeni bazen stane 10.11 m3 vode.
3.
1 m3 = 1000 litra
10.11 m3 = 10 110 litara
Poznato: 4 prijatelja nose svaki po 10 litara, do potoka 5 minuta
Bazen je napunjen do pola.
Račun: 10 110: 2= 5055
011
10
0
5055: 40 l= 126.375
126.375 x 5 min = 631.875 min
Odgovor: Dječacima će trebati 631.875 min da napune bazen , odnosno 10 sati 53 minute.
26
Trokut promjena
27
Postavljanje problema:
Učenici tijekom redovne nastave geografije obrađuju prirodno-geografska obilježja Azije.
Istovremeno kroz redovnu nastavu prirode upoznaju se s obilježjima i razlozima ugroženosti
tropskih šuma. Sadržaj udžbenika ne daje odgovore na većinu problemskih zadataka koji
zahtjevaju povezivanje sadržaja geografije i prirode.
Namjeravamo projektnim zadacima osposobiti učenike za prikupljanje podataka iz provjerenih
izvora, razvijati sposobnosti timskog rada, samostalno uočavanje problema i traženje
učinkovitog rješenja, prepoznavanje prirodoznanstvenih pitanja te pronalaženje dokaza i
izvođenje zaključaka .
Tijek projekta:
Korak 1. Prikupljanje podataka po skupinama u obliku teksta, slika, grafikona, tablica...
Korak 2. Obrada podataka i izbor teme za istraživanje
Korak 3. Rad na projektnom zadatku
Korak 4. Izlaganje projektnog zadatka i priopćavanje zaključaka
Prijedlozi mogućih tema (ideje): Nacionalni park Chitwan, Borneo i njegov životinjski svijet,
Spasimo kišnu šumu, U pomoć Velikom pandi, Tigar, Sekvoja ili sandalovina, Uništavanje
životnog prostora, Kava, Trgovina životinjama, Sjeme bomba, Što raste u tropskoj šumi....
Plodnost tla u tropskim šumama....
28
TROPSKE ŠUME U AZIJI
PODRUČJA TROPSKIH ŠUMA U AZIJI:
-Indija
-Šri Lanka
-Malezija (izgubila oko 2/3 svojih tropskih šuma na nizinskim plantažama)
-Brunei
-Indonezija (10% svih svjetskih tropskih šuma, 40% azijskih šuma)
-Myanmar (Burma)
UNIŠTAVANJE TROPSKIH ŠUMA AZIJE
Ukupna površina tropskog šumskog pokrova jugoistočne Azije procjenjivala se na 268 Mha
(milijuna hektara) u 1990., a u 2010. se spustila na 236 Mha. U razdoblju od 1990. do 2000.
pokrivenost se smanjivala za 1.75 Mha godišnje (0,67%), a u razdoblju od 2000. do 2010. za
1.45 Mha godišnje (0,59%).
Najviše tropskih šuma u Aziji je posječeno i uništeno na području Nepala, a zatim odmah iza
njega na Šri Lanci. Najviše tropskih šuma 2000. godine ima u Bangladešu.
SVIJET
Svake godine gotovo 170km2 svjetske šume nestane zbog pretjerane sječe. Ukoliko se to
nastavi do 2030. godine tropske bi šume mogle u potpunosti izumrijeti.
29
SJEME BOMBA
Znanstvenici su otkrili najbolji način borbe protiv uništavanja zelenih područja planeta Zemlje,
a riječ je o 'sjeme-bombama' (seedbombs) dizajnera Hwanga Jin wooka i prijatelja.
'Sjemebomba' je nekonvencionalan tip rasprskavajući bombe dizajniran kako bi, za razliku od
svojih vojnih 'sestara', pomogao u zaštiti planeta Zemlje.
Kada se 'sjemebomba' baci na 'napadnuto' područje ona se rasprsne u zraku ispuštajući
desetak 'bojevih glava' naoružanih biljnim sjemenom.
Prilikom pada na zemlju kapsule sa sjemenom se ukopavaju u tlo gdje zapravo počinje njihova
borba. Naime, zaštitna kapsula oko sjemena pruža mladoj biljci sve potrebe uvjete kako bi brzo
napredovala. Kako biljka sve više raste kapsula načinjena od biorazgradive plastike se raspada
omogućujući razvoj korijena u tlo.
Koncept 'sjemebombe' inspiriran je legendarnim američkim pilotom Galeom S. Halversonom koji
je tijekom Drugog svjetskog rata, koristeći maramice kao padobrane, njemačkoj djeci bacao
slatkiše.
Unutrašnjost ''sjeme bombe''
Stari vojni avion koji je prerađen kako bi
izbacivao 900 000 ''sjeme bombi'' na dan.
30
Rast ''sjeme bombe''
Izvori:
en.wikipedia.org
www.biogeosciences-discuss.net
www.monogabay.com
http://library.thinkquest.org
Pripremile:
Bruna
Lana
Lorena
Julia
Itienne
31
ZANIMLJIVE I UGROŽENE BILJKE TROPSKE ŠUME AZIJE
OPIS PROJEKTNOG ZADATKA
Želimo istražiti o najugroženijim i najzanimljivijim biljkama u tropskim šumama Azije.
Tropske šume su bogate biljnim zajednicama zbog povoljnih uvijeta rasta biljaka
(temperatura,vlaga,zrak.voda i svjetlost). To bogatstvo čovjek uništava naseljavanjem, sječom i
zagađanjem okoliša. Naš je zadatak da ovim projektom osvjestimo ljude da ne uništavaju
bioraznolikost.
Slika biljke
Naziv biljke
Istražio
ORHIDEJA
IVAN DIJANOVIĆ
KAKAOVAC
EDI FILIPOVIĆ
32
MESOJEDNE
BILJKE
FILIP BALIĆ
RAFFLESIA
FABIJAN MIHALJEVIĆ
MANGROVA
MATEJ PETROVIĆ
ZAKLJUČAK:
BIORAZNOLIKOST JE BOGATSTVO!
IZVORI : www.tropicalfruitnursery.com, wonkgonewild.wordpress.com, sh.wikipedia.org,
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8978,
http://orchidrecoverycenter.org/rare-endangered-orchid.
33
KAKO PREŽIVJETI U TROPSKOJ ŠUMI AZIJE?
Odlučili smo istražiti kako preživjeti u tropskoj šumi Azije.
Provesti ćemo vas kroz naše putovanje.
Tropske šume su najvlažnija mjesta na svijetu. Imaju 50 % vlage u zraku tijekom dana, a
tijekom noći do 100%. Tropske šume se smanjuju zbog čovjekovog nemara.
06:00 sati: Sunce vrlo brzo izlazi, šuma je u magli (20°C)
06:00-10.00 sati: Puno vode isparava (20°C-25°C)
10:00-13.30 sati: Nastaju veliki oblaci (28°C)
14:00-17:00 sati: Snažne oluje i pljuskovi (između 30°C i 31°C)
17:00-18:00 sati: Sunce ponovo sja (28°C)
18:00 sati: Sunce brzo zalazi (26°C)
Nakon 18:00 sati: Pada mrak; noću su temperature između 20°C i 23°C
Voda je sastavni dio života. Velika količina padalina znači da u tropskim šumama ima puno
vode. Veće količine vode isparavaju. Većina voda u tropskim šumama nije za piće. Stoga,
ukoliko idete u tropsku šumu bolje si ponesite bocu vode.
Skrovište trebamo raditi na suhim mjestima. Kako je većina tropske šume vlažna, suha se
mjesta nalaze ispod drveća.
Uglavnom radimo skrovišta od prirodnih materijala. U skrovište se unosi suho lišće ili sitne
grančice preko kojih se stavlja vreća za spavanje kako bi ležaj bio ugodniji.
Kada shvatite da ste se izgubili, na mjestu gdje se nalazite označite “nultu točku”. To mjesto
mora biti vidljivo iz daljine. Možete ga označiti odjećom, kamenjem, granjem...
Ostanite na jednom mjestu i budite smireni. Time si povećavate šansu da prije budete
pronađeni. Mirovanjem također štedite energiju, kao i potrebu za hranom i vodom.
Prvo se trebaju skupiti suhe grančice koje se lako pale. Nakon upaljenih sitnih grančica i
suhe trave stavljamo malo debelja suha drva, te kad se ona upale dodajemo sve deblje
drvo.
Jako važno! Mjesto na kojem se pali vatra treba očistiti od zemlje u krugu od 2 m² kako se
ne bi zapalilo lišće i suha trava, te tako izazvalo šumski požar.
Ukoliko želite čuvati hranu duže vrijeme (kao da je u hladnjaku) iskopajte što dublju rupu u
tlu. Ona može zadržati neku hranu svježom više od tjedan dana.
Namirnice u tropskoj šumi koje možemo koristiti: badem, banane, klinčići, muškatni oraščići,
cimet, ananas, papar...
Tropske šume su najstarije i najsloženije šume na Zemlji. U njima žive raznovrsnije
životinjske vrste nego u svim drugim područjima. Također, u tropskim šumama možete
vidjeti neke od najzanimljivijih životinja na Zemlji.
Paličnjak – kukac koji nalikuje na grančicu. On je najduži kukac na svijetu.
Zelena otrovna žabica – žarkom bojom upozorava na smrtonosni otrov što ga izlučuje
njezina koža. Ukoliko dotakemo njezinu kožu, otrov nam se može proširiti po cijelom tijelu.
Piton – velika zmija koja ubija žrtve svojim stiskom.
Majmun urlikavac – njegov kričav zov čuje se i na udaljenosti od 1,6 km.
34
Za kraj...
Zašto su nam potrebne šume?
Šume su pluća Zemlje! Drveće i biljke imaju vrlo važnu ulogu u opskrbi čistim zrakom.
Uništimo li sve šume, nestat će drveće koje preuzima ugljikov dioksid i stvara kisik. Kada
uništimo šumu, uništili smo i životinjsko stanište i dio Zemlje.
Čuvajte šumu!
Ona je stanište mnogim biljkama i životinjama.
Izvori:
http://www.biologija.rs/tropske_sume.html
http://www.dodaj.rs/f/3M/k7/3a4CgNxO/vegetacija-sveta1.pdf
http://www.ekspedicija.net/en/node/330
http://world.mongabay.com/beta/serbian.html
http://www.domaci.de/viewtopic.php?t=9357
http://www.pustolovina.com/index.php?option=com_content&view=article&id=63:kakopreivjeti-u-prirodi-2&catid=42:preivljavanje&Itemid=63
5 enciklopedija
Oprema za preživljavanje:
Šator i sat će ponijeti Anja Petrić
Kompas i zviždaljku će ponijeti Iva Turkalj
Nož i vodu će ponijeti Rebeka Matoša
Konop i prikladnu odjeću će ponijeti Jana Lukačević
Šibice i hranu će ponijeti Nika Verkić
O točnosti se brine Anja
35
ORANGUTAN
Želimo istražiti život orangutana. Znamo da nisu baš rasprostranjeni u svijetu. Imamo mnogo
popisanih dokaza. Nije prihvatljivo išta s wikipedije i ostalih neprovjerenih stranica. Zanimljiv
nam je život orangutana. Naucili smo mnogo, sve to ćemo nastojati prenijeti razredu u
prezentaciji
Podjela zadataka:
Petar je istražio zanimljivosti
Antonio njihova staništa, Zvonimir zanimljivosti o građi,
iz života ovih rijetkih bića,
Matej prehranu,
Ian je objasnio zašto orangutana ima sve manje.
Pogledajte što smo još dodatno pripremili na CD-u!
Izvori : worldwildlife.org
Orangutan sa Sumatre
Orangutan s Bornea
36
POSLJEDICE SJEČA TROPSKIH ŠUMA U AZIJI
Naša skupina istražila je posljedice sječe tropskih šuma na ekosustav.
U tropskim šumama živi više od polovine svih biljnih i životinjskih vrsta na svijetu. Postoji više
vrsta tropskih šuma. To su maglovite šume u planinskim predjelima koje sporo rastu, tamne
kišne šume u kojima je sve natkriveno gustim krošnjama stabala, bjelogorične tropske šume i
tropske šume s nešto rjeđim raslinjem.
Očuvanje tropskih kišnih šuma od velike je važnosti za svakog od nas zato što ljudi uzgajaju
mnoge vrste biljaka tog područja.Tropske su šume znanstvenicima nepresušan izvor korisnih
informacija. Podatke smo prikupljali na internetskim stranicama i u enciklopedijama koje nam je
preporučila učiteljica. Što smo novo naučili možete vidjeti u prezentaciji iz priloga. Zaključili smo
da bi se sječom tropskih šuma uništila bioraznolikost planeta Zemlje.
Uradili: Andrej, Petra, Ema, Patrik i Ivor
37
VODA U 21. STOLJEĆU
Slap Skakavac
Postavlanje problema:
Povodom Dana voda istraživali smo kopnene vode, pripremali se za terensku nastavu
Jankovac- Višnjica i prikupljali podatke za integraciju s matematikom.
U radu koristili smo edukativne i informativne materijale iz brošure „Voda u 21. stoljeću“ tiskane
za potrebe EU Twinning Projekta Implementacija Okvirne direktive o vodama u Hrvatskoj.
Materijali na ovu temu imaju svrhu da kod učenika razvijaju znanstveni način razmišljanja, da ih
upoznaju s metodama znanstvenog istraživanja i stvaranja predodžbi o vezama između
znanosti, tehnologije i društva.
Namjeravali smo poticati učenike na stvaranju stavova i odluka o primjeni prirodnih znanosti kao
i same prirode, koja je dio našeg životnog okruženja te utvrditi jesu li spremni za PISU?
Tijek rada:
•
Podjela zadataka za skupni rad
•
Istraživanje u timu i usaglašavanje stavova
•
Prezentacija uradaka, rasprava o zaključcima i stavovima pojedinih skupina na satu
prirode
•
Samostalno rješavanje pojedinačnih zadataka u svrhu utvrđivanja spremnosti za
rješavanje PISA zadataka
•
Evaluacija i vrednovanje
38
ZADATAK 1. RIJEKE KAO ŽILE KUCAVICE
1. Pročitaj gornji tekst. Izdvoji najvažnije pojmove koji objašnjavaju koristi koje ljudi imaju
od rijeka.
2. Pronađi ostale pojmove koji objašnjavaju koristi koje ljudi imaju od rijeka. Nacrtaj
simbole za svaki pojam u prazne kvadrate. Kratko opiši značenje svakog pojma.
3. Rijeke i potoci nisu korisne samo ljudima. Tko još može imati koristi od rijeka i na koji
način?
Rijeke – žile kucavice. Rijeke su oduvijek smatrane korisnima za ljudski rod, a ljepota i doživljaj
krajolika oblikovanih rijekom, oduvijek je fascinirala i pokretala ljude.1
Uradili: Matej Petrović, Filip Balić, Ivan Dijanović i Fabijan Mihaljević.
1
tekst preuzet iz brošure „Voda u 21. stoljeću“
39
ZADATAK 2. JE LI SVE JASNO?
1. Saznajte što se skriva iza svakog od navedenih pojmova. Informacije možete pronaći u
udžbenicima za biologiju i kemiju, rječnicima i enciklopedijama ili na internetu (pomoću
pretraživača). Ukratko predstavite svoja saznanja razredu. Razmislite kako biste svojim
prijateljima najbolje mogli objasniti te pojmove.
2. Povežite pojmove sa slikom i strjelicama označite put vode. Napišite u bilježnicu što se točno
događa s vodom na pojedinom mjestu.
3. Što je to siva voda, pitka voda, kišnica, otpadna voda i sirova voda? Stavite pojmove u točan
redoslijed i upišite ih na odgovarajuća mjesta na gornjoj slici.
Odgovori:
Nika Verkić
KANALIZACIJSKE CIJEVI- cijevi kroz koje prolazi voda iz odvoda i toaleta, te se ulijeva dalje u
kanalizacijski sustav.
Jana Lukačević:
REZERVOARI PITKE VODE- su spremnici u kojima se čuva pitka voda.
Iva Turkalj:
BILJNI UREĐAJ- ekološki primjer uređaja za pročišćavanje vode
Biljni uređaj se sastoji od jednog ili više bazena kroz koje prolazi otpadna voda i ona se na tom
putu pomoću bioloških, fizikalnih i kemijskih procesa pročisti. Bazeni se grade s blagim nagibom
i s dnom obloženim nepropusnom folijom. Na takvu se podlogu stavlja supstrat u koji se sade
biljke poput trske, šaša, rogoza i sl.
Procesi koji se odvijaju u biljnim uređajima predstavljaju kombinaciju fizikalnih, kemijskih i
bioloških procesa. Ti procesi oponašaju prirodu i na taj način obrađuju različite otpadne vode.
40
Anja Petrić:
VODOVOD- tvrtka koja se bavi pročišćavanjem i opskrbom pitkom vodom te odvodnjom
otpadnih voda. Budući da većina izvorišta pitkih voda nisu zdravstveno ispravna, u vodovodu se
vrši njihova prerada u zdravstveno ispravnu vodu. Prerađenu vodu vodovod distribuira
(opskrbljuje) kućanstvima, ustanovama I industriji na području grada i njegove okolice.
VODOZAŠTITNO PODRUČJE- područje oko vodocrpilišta u kojem je zabranjeno ili ograničeno
korištenje tla kako bi se zaštitile podzemne vode. Vodovod Osijek koristi podzemnu vodu
(bunari) kao izvor vode za piće. Prije se kao izvor koristila rijeka Drava.
VRSTE VODA:
1. SIROVA VODA- neprerađena voda koja se koristi kao izvor vode za piće.
Jana Lukačević:
2. PITKA VODA- pitka voda je voda koju upotrebljavamo za piće.
Nika Verkić :
3.SIVA VODA- otpadna voda iz naših kućanstava: voda iz tuševa,kada,perilica rublja...
jednostavno rečeno iz naših kupatila i kuhinja. Siva voda se jedino ne uključuje u vodu koja
izlazi iz naših toaleta, tzv. crnu vodu.
Neka kućanstva već imaju izgrađen skupljač za sivu vodu koja se sprema u spremnike.
Ta spremljena siva voda se koristi za zaljevanje vrtova ili ispiranje toaleta.
Iva Turkalj:
4.OTPADNA VODA- Posljedica razvoja naselja je zagađenje okoliša, a jedan od značajnih
elemenata zagađenja je onečišćenje voda. Povećanom potrošnjom vode raste i količina
otpadnih voda. Otpadne vode se često bez pročišćavanja ispuštaju u prirodna staništa :
vodotoke, jezera, mora i tlo. Prihvatljivije je rješenje izgradnja uređaja koji koriste prirodne
procese pročišćavanja otpadnih voda. Tako pročišćena voda se može koristiti za potrebe
natapanja poljoprivrednih površina.2 Uređaji za pročišćavanje u prirodnim uvjetima su polja za
natapanje, podzemna filtracija, lagune, oksidacijski kanali i umjetne močvare ili biljni uređaji.
Jana Lukačević:
5.KIŠNICA- voda koju prikupljamo za vrijeme oborina (kiše).
___________________________________
2
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda NN 87/10, članak 2q), članak 7 stavak 12,
članak 8, članak 10
41
ZADATAK 3. VODA U POKRETU
1. Zamislite da se vaša obitelj želi preseliti u kuću na rijeci. Bi li vaša kuća mogla biti
poplavljena? Razmislite tko bi vam mogao dati potrebne informacije o postojanju opasnosti od
poplava.
2. Pomoću interneta istražite mogućnosti obrane od poplava i predstavite ih razredu.
Ključne riječi: poplavljeno područje, renaturizacija, tehnička obrana od poplave. Suprotstavite
prednosti i nedostatke pojedinih mjera. Razmislite kako ćete vaše rezultate prezentirati razredu.
Učitelj će vas uputiti na potrebne izvore.
Vodenica s Višnjice
Odgovori:
Antonio Belaj:
U slučaju da moja obitelj kupi kuću pokraj rijeke,prvo bih pitao susjede jesu li imali poplave do
sada i koje su mjere zaštite već poduzeli. Nakon toga mogao bih i informacije provjeriti u
Hrvatskim vodama jer oni imaju Glavni centar obrane od poplava, kod vatrogasaca i u Državnoj
upravi za zaštitu i spašavanje jer se oni bave svim nepogodama.
Zvonimir Zelić:
Poplavljeno područje je područje prekriveno vodom koja se tu našla zbog utjecaja prirodnih sila.
Poplava nastaje kada se velike količine vode nađu na određenom mjestu djelovanjem prirodnih
sila (oborina), a mjesto gdje se ta voda izlila (našla) se naziva poplavljeno područje.
Ian Česko:
Renaturizacija je obnavljanje staništa uz rijeke do najprirodnijeg mogućeg stanja. Prvi korak u
renaturizaciji je uklanjanje izgrađenih pojačanja na obalama rijeke. Korito se zatim proširuje, a
obale poravnavaju. Rijeka ponovo može proteći svojim prirodnim tokom. Uz obalu se zasadi
42
drveće prikladno lokaciji. Ako se renaturirana rijeka prepusti sama sebi, ubrzo će se uz nju
naseliti brojne biljne i životinjske vrste (sukcesija). Poravnana, kanalizirana rijeka može tako
ponovo postati živa rijeka, koja, sa svojim starim i mrtvim rukavcima, meandrira kroz prirodni
krajolik.
Petar Knežević:
Mogućnosti obrane od poplava su: najviše se grade nasipi, koristi se i tehnička obrana od
poplava, ali u brdima djeluju akumulacije i retencije (nakupljanja vode)
-
gradnja nasipa: velika mogućnost obrane od poplava, zato se i najviše koristi.
-
akumulacija i retencija: u brdima to nakupljanje vode uspijeva, ali u nizinama se ne može
koristiti jer bi se poplavila cijela nizina.
Matej Karapetrić:
Tehnička obrana od poplava:
-otklanjanje uzorka koji ometa protok vode koritom
-stavljanje u funkciju objekata i za rasterećenije velike vode (oteretni kanali, preljevni, odvodni
kanali, …)
Učenici u pokretu
43
ZADATAK 4. ŽIVJETI SA RIJEKOM
Pod pojmom renaturacije podrazumjeva se obnova staništa do stanja što sličnijeg prvotnim
prirodnim staništima. Rijekama i potocima pokušava se vratiti prvotno, neizravnano korito, čime
bi se smanjila brzina toka, time i opasnost od poplavljivanja, a biljnom i životinjskom svijetu
osigurao bi se povratak na stara staništa.
VJEŽBA:
1. a) Prouči ilustracije dobivene od učiteljice. Koja ilustracija prikazuje dokaz ljudske
umiješanosti? Obrazloži svoj odgovor.
b) U kojoj rijeci živi više životinja i biljaka? Gdje će ribe pronaći bolje životne uvjete?
2. Zamisli da si u mjesnom odboru svog grada. Odbor raspravlja da li renaturirati
obližnju rijeku ili nastaviti sa regulacijom. Sastavi popis glavnih argumenata i analiziraj ih
Odgovori:
1. a) Itienne-Ana:
Prva ilustracija prikazuje dokaz ljudske umiješanosti. Ljudi su produbili korito rijeke i na
obalu donijeli velike komade kamenja za obranu od poplave. Mogli su se naseliti vrlo
blizu rijeke, no njihov otpad onečistio je rijeku i smanjio količinu ribe i biljaka.
1. b) Lorena:
U rijeci na drugoj ilustraciji živi više životinja i biljaka. Ribe će tamo naći bolje životne
uvjete. Imati će mnogo više tvari za prehranu, čistu vodu i više kisika.
1. b) Lana:
Ribe će također imati svoja prirodna staništa na koja su se prilagodile i koja će dijeliti s
ribama svoje ili različite vrste, te će se na taj način moći razmnožavati. To će pridonijeti
brojnosti riba.
2. Julia:
Na satu naša skupina napravila je raspravu, u obliku igrokaza u kojemu smo iznijeli svoje
mišljenje o tome treba li renaturirati obližnju rijeku ili nastaviti sa regulacijom. Ovo je naše
mišljenje koje je iskazano putem igrokaza:
Ljudi su preusmjeravajući tok rijeke bitno naštetili prirodi. Rijeka je svojim meandriranjem
(vijuganjem) usporavala. Međutim, ljudi su izravnavajući njezino korito, ubrzali tok. Kada
bio se njezino korito vraćalo u prvobitno stanje, ljudi bi znatno povećali opasnost za sebe
i svoju imovinu. Trajnije i bolje rješenje bi bilo postavljanje nasipa.
44
Bruna:
Kada bi postavljali branu morali bismo iseliti životinjski i raskrčiti biljni svijet. Postoji i
velika opasnost od pucanja brane. Akumulacijsko jezero s druge strane brane bi donijelo
više štete nego koristi. Čisto, prirodno stanište okupano zelenilom bilo bi pretvoreno u
veliku mrežu cesta . Ako mislite da će gradnja brane donijeti velike prihode, možemo
pokušati naplaćivati turistički obilazak čiste, zelene, izvorne prirode. To bi rezultiralo
velikim novčanim prihodom u državnoj blagajni jer danas na svijetu nema puno očuvane i
nezagađene prirode.
Pogled u budućnost
45
ZADATAK 5. NEMA PRISTUPA
1.Označite na slici područja gdje prepreke blokiraju put riba do svojih mrijestilišta?
Tekst pročitao i opisao sliku: Patrik Rilko.
Pitanja tumačio: Ivor Petrić
Dvije hidroelektrane su prepreka ribama do mjesta za mriješćenje.
Pitanje riješio i odgovorio: Andrej Kukučka
2.Razmotrite raspoložive mogućnosti kojima bi se ribama olakšalo svladavanje
prepreka.Jedno od riješenja krije se na slici?
Ribe se prilagode prolazu kroz prevodnicu ili prolazu kroz riblju stazu. Obično ribe prelaze riblje
staze plivanjem ili preskakivanjem, do druge strane pregrade. Brzina protoka vode mora biti
dovoljna da ribe mogu preći prepreke, ali ne smije biti prevelika da se riba ne izmori, tako je
često postavljanje odmarališta na ribljim stazama.
Na pitanje odgovorila:Petra Ivičić
Umjetno jezero na Višnjici
46
EVALUACIJA USPJEŠNOSTI RJEŠAVANJA SAMOSTALNIH ZADATAKA
Nakon analize zadataka po skupinama, provedena je provjera znanja i sposobnosti svih
učenika u odjelu. Svakim pitanjem utvrđena je određena razina znanja i sposobnosti.
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
RAZINE KOMPETENTNOSTI
1. razina
2. razina
3. razina
4. razina
5. razina
1. Prvo pitanje suglasno je s 1. razinom kompetentnosti. Namjenjeno je utvrđivanju
sposobni prepoznavanja informacija i reproduciranja jednostavnog činjeničnog znanja.
Učenici su visokim postotkom uspješnosti riješili ovaj zadatak.
2. Drugim pitanjem utvrđivala se sposobnost primijene svakodnevnog prirodnoznanstvenog
znanja kako bi stvarali predviđanja. To je suglasno s 2. razinom kompetentnosti. Namjera
je potaknuti učenike na razmišljanja vezana uz problematiku pitke vode (količina,
dostupnost) te da problem sagledavaju s više aspekata . Polovina učenika je uspješna
u sagledavanju problema s geografskog i prirodoznanstvenog aspekta.Većina
učenika sposobna je uočiti problem, ali samo trećina donosi zaključke i nudi
rješenja s ekonomskog aspekta
47
3. Treće pitanje suglasno je s 3. razinom kompetentnosti. Učenici su trebali razumjeti pojam
virtualne potrošnje vode. Mali broj učenika razumije pojam potrošnje vode. Većina
teško procjenjuje koliko je vode potrebno za proizvodnju određenog proizvoda i ne
prepoznanje pravilo. Na ovoj razini učenici su najmanje uspješni.
4. Četvrta razina kompetentnosti provjerena je četvrtim pitanjem. Učenici trebaju ne samo
moći identificirati opasnosti za podzemne vode uz pomoć crteža, nego ih i sistematizirati.
Učenici su većinom prepoznali, iz mnoštva informacija, poveznice između
poljoprivrede, industrije, prometa i opasnosti za podzemne vode. Najveće
poteškoće uočene su u sistematičnom grupiranju naizgled nepovezanih izvora.
Pokazali su ,kao i u prethodnim zadacima, poteškoće u sagledavanju problema s
ekonomskog aspekta.
5. Pitanje je suglasno s petom razinom kompetentnosti . Utvrđivana je konceptualna i
proceduralna prirodnoznanstvena pismenost više razine. Veliki broj učenika uočio je
vezu između podataka na slici ali nisu eliminirali nebitno. Četvrtina učenika uočava
promjene i navodi razloge izumiranja vrsta. Mali broj koristi se stručnim izrazima.
Rezultate tumačila: Zorica Mohnacki, učiteljica prirode
48
Prirodna obilježja Amerike
CILJ:
Proučavajući prirodna obilježja kontinenata možemo stvoriti pretpostavke o stanovništvu i
gospodarstvo na određenom području. Nakon što smo proučili četiri kontinenta, sposobni smo
napraviti njihovu međusobnu usporedbu, ali i donositi zaključke i pretpostavke za budući razvoj.
Geografske sadržaje povezali smo s onima iz prirode i dobili usporedbu tropskih kišnih šuma
Azije i Amerike, matematiku smo uključili pri izračunu relativne visine, a u njenom prikazivanju i
informatiku.
ZADATAK 2.:
Planinski lanac Kordiljeri pruža se kroz obje Amerike od Aljaske na sjeveru do Ognjene zemlje
na jugu. Kordiljeri se u Sjevernoj Americi dijele na Istočne i Zapadne Kordiljere, a u Južnoj se
Americi nazivaju Ande.
a) Kako su nastali Kordiljeri?
b) Istražite što čini Istočne, a što Zapadne Kordiljere u Sjevernoj Americi te koji su njihovi najviši
vrhovi. Za vrhove navedi njihovu nadmorsku visinu.
c) Kako se zove najviši vrh Anda te koja je njegova nadmorska visina?
d) Pomoću svoje karte analiziraj i usporedi visinu Kordiljera u Sjevernoj i Južnoj Americi.
e) Prikaži najviše vrhove na brojevnom pravcu i odredi njihovu međusobnu relativnu visinu.
f) Kakva klima prevladava na Kordiljerima? Koje su biljne i životinjske vrste raširene na tom
području?
g) Vežu li se neke zanimjivosti za ovo područje?
h) Usporedi živi svijet tropskih kišnih šuma Azije i Amerike.
i) Objasni zašto Amazonsku tropsku šumu nazivaju “pluća svijeta”.
j) Koji su uzroci i posljedice krčenja tropskih šuma u Južnoj Americi?
49
A) KAKO SU NASTALI KORDILJERI?
Julia: Kordiljeri su nastali podvlačenjem oceanske litosferne ploče koja se naziva Nasca pod
Južnoameričku ploču.
Antonio: Najjače su izdignuti u tercijaru, a tektonska aktivnost i danas se očituje u brojnim
vulkanima i čestim potresima.
Zvonimir: Koridljeri su dio pacifičkog vatrenog prstena.
Kao potkrijepu tome Matej P pronašao je podatak o provali vulkana Mount Saint Helens u SADu 1980. godine upravo na dodiru dvaju litosfernih ploča.
Antonio: Mlađi dijelovi sjevernoameričkih Kordiljera izdigli su se tijekom kasnog perioda krede
(prije 100 milijuna godina), a neki južni dijelovi potiču iz pretkambrija (prije 600 milijuna godina).
Planina je sastavljena od taložnih i preobraženih stijena. Ledeno doba također je imalo
značajan utjecaj na izgled Kordiljera tako da je prije 15 000 – 20 000 godina čak 90%
nacionalnog parka Yellowstone bilo pokriveno ledom. Kordiljeri Južne Amerike građeni su prete
onod paleozojskih i mezozojskih naslaga izdignutih alpskim nabiranjem i znatno prekrivenih
vulkanskim izljevima.
B) KORDILJERI U SJEVERNOJ AMERICI
Nika je podjelu Kordiljera prikazala ovako:
Kordiljeri se dijele na dva dijela – na Istočne i Zapadne.
-
Zapadne Kordiljere čine:
Aljasko gorje
Primorsko gorje (Coast Ranges)
Kaskadsko gorje (Cascade Range)
Sierra Nevada
Sierra Madre Occidental
-
Istočne Kordiljere čine:
Rocky Mountains (Stjenjak)
Sierra Madre Oriental
Julia i Matej te Petra i Jana pronašli su jednaku podjelu, ali drugačije podatake o visini Mt.
McKinleya. Julia i Matej koristili su izvor koji kao visinu vrha navodi vrijednost od
6 187 m, a
Petra i Jana koji kaže da je njegova nadmorska visina 6 194 m.
Prema najnovijim podatcima, niti jedan od ova dva podatka nije točan. 2010. godine izvršena je
nova izmjera visine vrha pomoću radarske tehnologije koja je krajem prošle godine objavila
podatak da se Mt. McKinley ‘’smanjio’’ i da mu visina iznosi 6 168 m.
50
C) ANDE
Bruna, Patrik i Petar: Najviši vrh Anda se zove Aconcagua i njegova nadmorska visina iznosi
6960m.
Anja: On je i najviši vrh obje Amerike. Nalazi se u Argentina u pokrajni Mendoza, nedaleko
od granice Čile-a. Prvi je put osvojen 1897.godine.
Slika 1. Aconcagua
D) KORDILJERI U SJEVERNOJ I JUŽNOJ AMERICI - USPOREDBA
Jana: Pomoću karte usporedila sam Kordiljere u Sjevernoj i Južnoj Americi. Ustanovnila
sam da su Kordiljeri u Sjevernoj Americi široki i niži od Kordiljera u Južnoj Americi koji su
uži, a višlji.
Petar dodaje: Visina Kordiljera je veća u Južnoj nego u Sjevernoj Americi. To zaključujemo po
tome što je najviši vrh Kordiljera u Sjevernoj Americi niži od nekoliko vrhova na Andama, a
nakon McKinleya nema mnogo toliko visokih vrhova u Sjevernoj Americi, što nije slučaj u
Andama.
Jana je to prikazala i grafički:
E) RELATIVNA NADMORSKA VISINA
Jana, Rebeka i Bruna izračunale su relativnu visinu najviših vrhova Sjeverne i Južne
Amerike (Aconcague i Mt. McKinleya). Visinska razlika između najviših vrhova u Sjevernoj
i Južnoj Americi iznosi 776m.
51
Bruna je pokazala kako je dobila tu vrijednost:
Najviši vrh Sjeverne Amerike: Mt. McKinley ili Denali – 6 194 m
Najviši vrh Južne Amerike: Aconcagua – 6 960 m
6 960 – 6 194 = 766 m
Petar je odnos visina prikazao na ovaj način i pokazao odnos visina u dva smjera:
McKinley
Aconcagua
Relativna visina vrha McKinley u odnosu na vrh Aconcagua je -766m.
Relativna visina vrha Aconcagua u osnosu na vrh McKinley je 766m.
Itienne Ana grafički je prikazala odnose najviših vrhova Sjeverne i Južne Amerike.
F) KLIMA, BILJKE I ŽIVOTINJE
Itienne Ana i Lorena: Kordiljeri priječe zonalnu zapadnu cirkulaciju, tj. jači utjecaj toplih i vlažnih
oceanskih vjetrova.U unutarnjim zavalama i u zavjetrini Stjenjaka krajevi su suši. Vlažnu brelnu
klimu s toplim ljetom imaju dijelovi Kordiljera na zapadu.
Ian: Područje Kordiljera ima puno padalina i hladnije je. Nema puno vegetacije. Na tom su
području raširene egzotične vrste biljaka i životinja, neke od najzanimljivijih su šareni arakari
(tukan) i krokodil štuka (velika ugrožena riba).
Anja: Peruanci koji žive na Kordiljerima bave se poljoprivredom i uzgajanjem ljama i
alpaka.
52
Slika 2. Peruanci s ljamama
Andrej: Mnogo vrsta voća, povrća i začina koje mi danas poznajemo i jedemo potječe upravo iz
tropskih kišnih šuma – avokado, banane, crni papar, brazilski oraščići, kajenski papar,
kasava/manioka, čokolada/kakao, cimet, kokos, kava, kukuruz, đumbir, guava, sastojci biljnih
čajeva (cvijet hibiskusa, cvijet i kora naranče, limun), naranča, papaja, paprika, kikiriki, ananas,
riža, slatki papar, šećer, rajčica, vanilija itd.
G) ZANIMLJIVOSTI
Andrej: Područje kišnih šuma veličine nogometnog igrališta nestaje svake sekunde, a više od
50 biljnih i životinjskih vrsta izumire svakog dana!
Oko 750 vrsta drveća raste na površini od 10 ha kišne šume u Maleziji. Za usporedbu, u cijeloj
Sjevernoj Americi raste samo 700 vrsta drveća.
Zvonimir: Na Kordiljerima u Južnoj Americi se nalazi najviše plovno jezero na svijetu Titicaca
koje se nalazi na visini većoj od 3600 m.
U Sjevernoameričkim Kordiljerima se nalazi Great Basin (Velika zavala) unutar koje se nalazi
Death Valley (Dolina Smrti) gdje postoji kamenje koje se kotrlja samo od sebe.
Između Kordiljera i Čileanske obale nalazi se najsuša pustinja na zemlji Atacama.
Ivor: Stjenjak (Rocky Mountains) osigurava vodu za četvrtinu SAD-a. Uz njega se nalazi
nacionalni park Yellowstone koji se smatra najstarijim svjetskim nacionalnim parkom (1872
god.). Poznat je po divljim životinjama, gejzirima, termalnim izvorima i super vulkanu. Gejziri su
rasprostranjeni po gotovo čitavoj površini Yellowstonea. To su pukotine kroz koje ovaj
supervulkan "diše" i oslobađa višak tlaka. Posljednja erupcija super vulkana u Yellowstoneu
parku bila je prije 600 000 tisuća godina te znanstvenici predviđaju da bi, ako do nje ponovno
dođe, dvije trećine SAD-a mogle biti uništene. Oblak vulkanskog pepela u potpunosti bi
"izbrisao" sav biljni svijet te bi stvorio sloj debljine oko tri metra koji bi se prostirao na više od
1600 kilometara. Stručnjaci smatraju da bi se erupcija mogla dogoditi u vrlo skoroj budućnosti.
Slika 3. Yellowstone
53
Veliko slano jezero najveće je slano jezero zapadne hemisfere površine oko 4400 km² i jedno
od najslanijih jezera u svijetu slanosti od 50 do 270‰.
Slika 4. Veliko slano jezero (Great Salt Lake)
Najraširenije mišljenje je da ime Ande dolazi od Quechuanske (Kečuanske) riječi „anti“ što znači
„visok brijeg“. Na njima se nalazi puno glavnih gradova na velikoj nadmorskoj visini. U Boliviji
(grad La Paz) teško je igrati drugim nogometnim reprezentacijama zbog nadmorske visine i
„rijetkog“ zraka, dok su domaći naviknuti na takve uvjete.
Machu Pichu – sveti grad Inka izgrađen je oko 1300. godine. Nalazi se u Andama. Jedno je od
7 novih svjetskih čuda.
H) ŽIVOT U AMERIČKOJ I AZIJSKOJ TROPSKOJ KIŠNOJ ŠUMI
Ivan: S tropskim se kišnim šumama susrećemo u vlažnim tropskim geografskim širinama oko
ekvatora gdje srednja temperatura iznosi između 20 i 29 °C, a vlaga u zraku je izuzetno velika –
oko 50% tijekom dana, a tijekom noći se približi 100%. Uvjetovane su vlažnom klimom;
prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1500 do 4000 mm.
Lorena: Američki tropi su bujni, ali su različiti od azijskih. U šumama nema toliko majmuna, ali
ima ljenjivaca i mravojeda, mnoštvo glodavaca, gmazova, ptica i riba. Jauguar je jedini veliki
kopneni grabežljivac. U Andama su tipične ljame, daleki srodnici deva. Također imaju različite
vrste majmuna.
Ian: Šareni arakari jedina je vrsta tukana koja živi samo u Amazoni, dok u Aziji žive i druge
vrste.
Slika 6. Arakari
54
Iva: Američka kišna šuma poznata je po nazivu selva. Nalazi se u nizini Amazoniji.
Ivan je u tablici prikazao usporedbu tropske šume u Aziji i Južnoj Americi.
AZIJA
- jugoistočna Azija - prostor uz ekvator
- to je područje gdje tijekom godine
padne velika količina padalina, a
temperatura je razmjerno visoka
BILJKE
- lijane
- orhideje
ŽIVOTINJE
- šišmiš
- kljunorožac
- tigar
- krokodil
JUŽNA AMERIKA
- Amazonija je najveći prostor tropske
kišne šume na Zemlji
- zauzima površinu od 7 milijuna km²,
prekriva trećinu Južne Amerike
- često je nazivaju “plućima Zemlje”
- proizvodi petinu kisika na Zemlji
- 20% Amazonije je posječeno
- ugrožena je zbog prevelike sječe
BILJKE
- orhideje
- lijane
- drvo kapok (najveće u
Amazoniji)
- vodeni ljiljani
ŽIVOTINJE
- anakonda (najveća zmija)
- kapibara (najveći glodavac na
svijetu)
- majmuni – carski tamarin,
gologlavi uakarij…
- ptice: zelenokrila ara, kolibrić,
tukan…
- kukci, pauci (npr. tarantula)
I) ’’PLUĆA ZEMLJE’’
Lana: Amazonsku tropsku šumu nazivaju ’’pluća svijeta’’ ili ’’pluća Zemlje’’ zato što proizvodi
više od 20% ukupne količine kisika na Zemlji.
Matej K.: Amazonska tropska kišna šuma je najveća tropska kišna šuma na Zemlji i predstavlja
ogroman ekosustav s nekoliko milijuna vrsta kukaca, biljaka, ptica, riba, gmazova i drugih oblika
života od kojih mnogi još nisu ni upoznati. Riječ je o najrazličitijim biološkim sustavima na svijetu
koji imaju važan utjecaj na Zemlju jer upijaju ugljični dioksid koji je glavni uzročnik globalnog
zatopljenja. Biljke u procesu fotosinteze upijaju ugljični dioksid i stvaraju kisik koji udišemo, a u
tom procesu daleko prednjače tropske kišne šume koje upijaju više ugljičnog dioksida od bilo
kojeg drugog ekosustava na Zemlji. Uz to reguliraju temperaturu i proizvode važne tvari kao što
su dušik i fosfor. Također tropske kišne šume mogu puno pomoći i na području farmakologije u
istraživanju novih lijekova jer između tisuća vrsta biljaka možda se krije i potencijalni lijek koji bi
svijet spasio bolesti kao što su rak ili AIDS. Zbog toga amazonska tropska kišna šuma nosi
naziv ''pluća svijeta''.
Anja: Amazonska tropska šuma je najveća tropska kišna šuma na Zemlji. Tropske kišne
šume u procesu fotosinteze proizvode više kisika od ostalih šuma na Zemlji. Amazonska
tropska šuma je upravo zbog svoje veličine i važnosti dobila naziv “pluća Zemlje”.
55
Nika: Amazonsku tropsku šumu nazivaju "pluća svijeta" ili "pluća Zemlje" zato što je to najveće
područje šuma u kojima ima jako puno zelenila, a zelenilo proizvodi kisik koji nam je potreban
za disanje, a ujedno i za život.
J) UZORICI I POSLJEDICE KRČENJA ŠUMA
Nika: Brazil je u razdoblju od 1970. do sada izgubio više od 600 000 četvornih kilometara
Amazonske tropske kišne šume!
Andrej: Svake godine gotovo 170 četvornih kilometara tropskih kišnih šuma nestane zbog
pretjerane sječe. Ukoliko se taj trend nastavi do 2030. Godine, tropske bi šume mogle u
potpunosti izumrijeti kao i velik broj biljnih i životinjskih vrsta u njima.
Slika 7. Deforestacija Amazonije
Zašto se krče tropske kišne šume?
Lana: Šume se krče zbog uzgoja stoke, obradivih površina (poljoprivrede), visoke cijene drvne
drvne građe, izgradnja cesta i brana.
Filip: Zbog čišćenja šumskih površina za uzgoj stoke te izgradnje farmi.
Antonio: Glavni uzroci krčenja tropskih šuma (deforestacije) su naselja tj. gradovi koji se
povećavaju i šire te razvoj zemalja, a prije svega poljoprivrede u zemljama koje obuhvaća
tropska šuma. Zbog razvoja poljoprivrede dolazi do čišćenja šumskih površina za uzgoj stoke
(po nekim procjenama 60-70% uzroka deforestacije) jer povećanje broja stoke uzrokuje
povećanje površina na kojima stoka može pasti te se šume zamjenjuju travnatim područjima i
savanama na kojima pase stoka.
Drugi veliki uzročnik deforestacije također je povezan sa poljoprivredom, ovaj put s farmama.
Budući da je većina južnoameričkog stanovništva još uvijek orijentirana na poljoprivredu, velike
površine šume se krče kako bi ostavile prostora obradivim površinama i to naročito od strane
siromašnih farmera koje u nekim zemljama čak i vladina politika potiče da se nastanjuju na
površinama koje su prethodno iskrčili.
Posljednji uzročnik deforestacije izgradnja je infrastruktura kao što su ceste i brane. Poznati
primjer izgradnja je i Transamazonske ceste kojoj je bila svrha, ne samo prometno povezivanje
zemlje, već i otvaranje novih područja farmerima te lakše iskorištavanje drvnog bogatstva.
Nakon dovršetka tog svjetski poznatog projekta deforestacija je krenula najbržim korakom do
sada te predstavlja pravi primjer kako izgradnja infrastrukture može uzrokovati ekološki kaos.
56
Iva: Šume se krče kako bi ostavile prostora obradivim površinama. Budući da se u tom
procesu najčešće koristi vatra, cijeli proces ima dvostruko negativan učinak, velike količine
ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida ispuštaju u atmosferu negativno djelujući na čitav
biološki sustav i onečišćuju zrak.
Posljedice!
Lana: Posljedica su klimatske promjene.
Antonio: Posljedice se već osjećaju (globalno zatopljenje, klimatske promjene), a ako ljudi ne
probude ekološku svijest i ne uvide negativne posljedice deforestacije, one bi mogle imati
katastrofalni učinak za čitav život na zemlji te rezultirati još većim klimatskim promjenama.
IZVORI:
- Ilić, M., Orešić, D., 2007.: Gea 2, Školska knjiga, Zagreb
- Proleksis enciklopedija
- http://www.urbancult.hr/871.aspx
ZAKLJUČAK:
Putem u daleku Ameriku na kraju smo došli do posljedica koje se već danas osjete i u našoj
blizini. Nekada nam se čini kako je Zemlja velika i da su tuđi problemi samo njihovi, ali sada
vidimo da nam je prijeko potrebno držati se onoga ’’misli globalno, djeluj lokalno’’. Učinili smo
prvi korak, nakon povratka s Jankovca i mi smo posadili stabla u dvorište naše škole. Ovime
naš posao nije završen, tek je započeo.
TKO ŽELI VIDJETI VIŠE?
Ukoliko Vas zanima nešto više o SAD-u, Kanadi, Meksiku, Brazilu, Argentini ili Čileu, pogledajte
na našem CD-u!
57
Šestar mašte
58
U sljedećoj etapi inspiraciju i nadahnuće tražili smo u prirodi.
Učenici su posjetili Planinarski dom na Jankovcu. Udahnuli su prirodu i osjetili ju svim
čulima, uočavali promjene na sebi i u prirodi promjenom nadmorske visine. Uočavali biljni
i životinjski svijet. Potaknula se kreativnost i mašta. Uočavnje, analiziranje, povezivanje i
postavljanje matematičkih problema u prirodi od jednostavnijih integracija s geografijom i
prirodom, pa do „matematizacije“ problema, postavljanja jednadžbi.
Zadovoljstvo nismo krili.
59
1. Hodajući uz slap „Skakavac“ Matej je za tri sata prešao 45 km, a Filip je za
put dugačak
sata prešao
km.
a) Kolika je duljina puta koju je prešao u jednom satu Matej?
odgovor: x - duljina puta
x= 45 : 3 Matej je u jednom satu prešao put dugačak 15 km.
x=
:3
x=
x= 15
b) Nastavili se Filip kretati istom brzinom, koliko će kilometara prijeći za 2 sata?
odgovor : za
sata Filip je prešao
za 1 sat Filip će prijeći
za 2 sata Filip će prijeći
km
(/4)
km
( /2 )
= 6 km =6.4 km
Filip će za 2 sata, nastavili se kretati istom brzinom, prijeći put dugačak 6.4 km.
60
2. Ako konj trči brzinom 70 km na sat i treba doći do Ružice grada koja je od Jankovca
udaljena 245.69 km, koliko će mu trebati vremena da dođe od Jankovca do Ružica grada?
odgovor: s-put, v-brzina, t-vrijeme
v=70 km/h
s=245.69 km
t=?
--------------------------------t=s:v
t 245.69:70
t 3.5
Konju će trebati približno 3.5 sata kako bi došao do Ružica grada.
Izradili: Matej, Rebeka, Filip, Fabijan i Ivan
61
3.
a) Što se događa sa čovjekom pri porastu nadmorske visine?
b) Koliko je iznosio tlak zraka kod Planinarskog doma na Jankovcu 4.4.2014., ako je istog
dana tlak u Osijeku bio 1018 hPa. Od vodiča smo saznali da se Planinarski dom na
Jankovcu nalazi na nadmorskoj visini od 475m, a Osijek 90m? Isto tako, uputio nas je
kako na svakih 10.5m porasta nadmorske visine tlak zraka pada prbližno za 1 hPa.
ODGOVOR:
a) Kisika u zraku ima manje što je veća nadmorska visina. Zbog smanjene količine kisika
prilikom udisaja, disanje postaje češće, žile u plućima se sužavaju kako bi porastao krvni
tlak te kako bi krv mogla doprijeti u dio pluća. Srce počinje kucati brže, brže je kolanje
krvi, te se i na taj način pokušava nadoknaditi manjak kisika.
b) 475-90=385
Od Osijeka do planinarskog doma na Jankovcu popeli smo se 385m.
Iz knjige iz matematike doznali smo da na svakih 10.5m porasta nadmorske visine tlak
zraka pada za 1hPa, približno.
385:10.5=36.6
Tlak je od Osijeka do Jankovca pao za 36.6 hPa, približno.
U Osijeku tlak zraka 4.4.2014. iznosio je 1018hPa.
1018-36.6=981.4
Tlak zraka kod planinarskog doma na Jankovcu 4.4.2014. iznosio je 981.4hPa.
ZAKLJUČAK:
Računom smo pokazali da s porastom nadmorske visine, tlak zraka pada. Uz pomoć
znanja iz prirode saznali smo što se događa sa ljudskim tijelom kada se tlak zraka
smanjuje i zbog čega se te promjene događaju.
Zadatke su osmislile i riješile: Julija, Bruna, Itienn, Lana i Lorena
62
4.
6. razredi OŠ Mladost iz Osijeka išli su na terensku nastavu u PP Papuk. Taj dan tlak zraka
na vrhu Papuka bio je 997 hPa, a vrh Papuka je visok 953 m. Koliki je bio tlak zraka na
Planinarskom domu na Jankovcu koji je na 475 m nadmorske visine?
953 - 475 = 478
478 : 10.5 46
997 + 46 = 1043 hPa
Tlak zraka na visini od 475 m bio je 1043 hPa.
5. Zvonimir je zasadio 253 sadnice batata koje je kupio na Višnjici. Uspjelo mu je samo 93
sadnice (1 sadnica batata približno daje 1 kg batata). Kakvo je Zvonimirovo stanje na računu
ako jedna sadnica košta 7 kn, a kila batata 13 kn?
253x7= 1771 (uloženo)
93x13= 1209 (zarađeno)
Zvonimir je u minusu 562 kn.
1771-1209= 562
Ali našem Zvonimiru je to tek prva godina, uvjereni smo da će idućih godina bolje proći.
63
Zadatke su osmislili i riješili: Petar, Ian, Zvonimir, Antonio i Matej
Napomena:
Različito rješenje tlaka zraka na Planinarskom domu na Jankovcu, koje su dobili Petrova i
Julijina skupina rezultat su različitih polaznih vrijednosti tlakova u Osijeku, odnosno na Papuku
istoga dana.
Zaključili smo da veliku važnost za točnost i istinitost izračuna imaju i točno iščitane (ili iz
povjerljivih izvora preuzete) polazne vrijednosti.
64
Špilje sa šišmišima
6. Na Jankovcu smo posjetili 3 špilje. U prvoj je Edi izbrojao 120 šišmiša. U drugoj špilji je
Jana izbrojala ¾ od Edijevog broja. Iva se popela do najviše špilje na visini od 700 m i izbrojala
5 puta više šišmiša od Jane i Edija, a za to vrijeme Nika i Anja sjedile su na travi. Nisu se
penjale do špilja. Nalazile su se na visini od 18.87 m.
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Koliko je šišmiša izbrojala Jana, a koliko Iva?
Koliko su šišmiša ukupno izbrojali Edi, Jana i Iva?
Tko je izbrojao najviše, a tko najmanje šišmiša? Koja je razlika u njihovom broju?
Na kojoj se visini nalazi Edi ako je on 35 puta niže od Ive?
Na kojoj se visini nalazi Jana ako je ona 3 puta više od Ive?
Koja je razlika između visine na kojoj su Anja i Nika od visine na kojoj je Jana?
a) Jana : ¾ od 120
¾ x 120 = 90
Iva = 5 x ( ¾ x 120 + 120) =
= 5 x (90 + 120) =
= 5 x 210 =
= 1 050
ODGOVOR: Jana je izbrojala 90, a Iva 1 050 šišmiša.
b) 120 + ( ¾ x 120 ) + 5 x ( ¾ x 120 +120 ) =
= 120 + 90 + 5 x ( 90 + 120 ) =
= 120 + 90 + 5 x 210 =
= 120 + 90 + 1 050 =
= 1 260
ODGOVOR: Ukupno su izbrojali 1 260 šišmiša.
c) 1 050 – 90 =
= 960
ODGOVOR: Iva je izbojala najviše, a Jana najmanje šišmiša. Razlika u broju izbrojanih šišmiša
je 960.
65
d) Edi : 700 :35 = 20
ODGOVOR: Edi se nalazi na 20 m nadmorske visine.
e) Jana = 700 x 3 =
= 2 100
ODGOVOR: Jana se nalazi na 2 100 m visine.
f)
Anja i Nika se nalaze na visini od 18.87 m, a Jana na visini od 2 100 m.
2 100 – 18.87 =
= 2 081.13
ODGOVOR: Visinska razlika između njih je 2 081.13 m.
Izradili: Anja, Nika, Jana, Iva i Edi
66
7. Nadmoraska visina Papuka je 953 m, a visina Jankovca je 475 m. Koja je visinska razlika
između Papuka i Jankovca?
Račun:
953-475=478
Odgovor: Visinska razlika između Papuka i Jankovca je 478m.
8. 6.a razred je šetao po Jankovcu. Podijelili su se na 3 skupine. Prva skupina je prešla 3/10
puta, a druga 2/10. Koliko mora prijeći treća skupina ako žele da zbroj duljina prijeđenih putova
svake skupine čini cijeli put?
Račun: 3/10 + 2/10 = 5/10
10/10 - 5/10 = 5/10 = 1/2
Odgovor: Treća skupina mora prijeći 1/2 puta.
Izradili: Ivor, Andrej, Patrik, Petra, Ema
67
9. Trska je od davnina služila kao čvrst materijal za krovove. Danas uglavnom služi za gradnju
ukrasnih kućica i nadstrešnica. Raste uz obale voda stajaćica i sporijih rijeka. Raste i uz obale
Jankovačkog jezera. Našu je pažnju privukla jer je bila visoka oko tri metra. Na malenom otoku
u Jankovačkom jezeru je bilo 348 trski, a uz južnu obalu
trski na otoku. Koliko je trski na
istočnoj obali jezera, ako je na obje obale i otoku ukupno 750?
OTOK: 348 trski
JUŽNA OBALA:
trski na otoku
od 348 trski na otoku
348 =
=2 116=
= 232 trske
ISTOČNA OBALA:
X + (348 + 232)=750
X + 580 =750
X= 750 – 580
X =170
(nazivnik prvog razlomka i broj 348
kratimo sa 3)
( ili …
348:3=116
116x2=232)
Na istočnoj obali Jankovačkog jezera ukupno je
170 trski.
Bruna 6.a 2013./2014.
68
REZULTATI UPITNIKA ZA SAMOPROCJENU RADA NA PROJEKTU (23 od 25 učenika)
Ocjena
Sudjelovanjem u projektu želio/željela sam ...
1
2
3
4
5
2
8
13
6
16
2
1
20
1
2
9
11
2
2
11
8
2
1
20
1
9
12
3
10
10
5
14
4
1
22
8
12
... doznati nešto više o izučavanoj temi
... učiti procese projektnog rada
1
...više i bolje surađivati s učenicima u grupi.
...drukčije surađivati s učenicima mog razrednog
odjela.
... razmjenjivati iskustva s drugim učenicima i
suradnicima.
... učiti raditi u timu
Osobni doprinos u radu grupe ocijenio/la bih s
1
ocjenom.
Rad učenika u mojoj skupini ocijenio/la bih s
ocjenom.
Rad svih učenika u razrednom odjelu ocijenio/la bih s
ocjenom.
Rad učiteljica ocijenio/la bih s ocjenom.
Projekt je ostvario moja očekivanja.
1
2
Ubuduće bih želio/željela raditi na temi:
Trokutom i šestarom po jednom kontinentu- 8 učenika, Izumi iz dječjih snova, Zaronimo u
more, Životinje, Kulture svijeta, Put oko svijeta, Osjećaji, Izvori energije, Istraživanja na
terenu, Svemir, Voda u 21. stoljeću, Alkohol, Životinje i države iz prošlosti.
Želio/željela bih.... da se cijeli razred jednako uključi u projekt; da se osjeti razmišljanje
onoga tko ga je pisao; terensku na moru; da ostanemo dobri prijatelji i zajedno proživimo još
puno trenutaka; popraviti se u školi; svake godine raditi projekte; da budemo uspješni; biti u
skupinama koje biraju nastavnice; da više predmeta bude uključeno u projekt:; manje
skupnog rada; još istih ili sličnih projekata; automobil; pet iz hrvatskog jezika.
69
Učenici 6.a
1. skupina
LANA
JULIA
BRUNA
LORENA
ITIENNE-ANA
2.skupina
ANJA
JANA
REBEKA
NIKA
IVA
70
3. skupina
ANDREJ
PETRA
IVOR
PATRIK
EMA
4. skupina
MATEJ K.
PETAR
ANTONIO
ZVONIMIR
IAN
71
5. skupina
FABIJAN
IVAN
EDI
FILIP
MATEJ P.
NA KRAJU PROJEKTA JE...
... POČETAK NOVOG PUTOVANJA
72