relatório de atividades 2007 - 2012
Transcrição
relatório de atividades 2007 - 2012
GRUPO DAS MULHERES PARLAMENTARES DE TIMOR-LESTE (GMPTL) Relatorio Atividades 2007 - 2012 1 KONTEKSTU Grupu das Mulheres Parlamentares de Timor Leste (GMPTL) ka Grupu Feto Parlamentar Timor Leste nian hari liu husi rezolusaun No. 16/10 iha 16 Outubro 2007. GMPTL ne’e konsiste husi membrus Parlamentar feto 19 ne’ebe eleitu husi Partidu bo’ot 8 no sira aprezenta iha Komisaun 9 iha Parlamentu nia laran. Numeru deputada agora aumenta ba 21 tamba husi deputadu nain 2 nebe mak sai troka ho deputada nain 2. Hahu kedas iha nia estabelesimentu, GMPTL involve ativa tebes iha promosaun Igualdade Jéneru no iha asuntus kona ba kapasitasaun ba feto sira iha Parlamentu Nasional no iha nasaun nia laran liu husi hamosu inisiativa sira no partisipasaun iha atividades barak ne’ebe mak relasiona ho Igualdade Jéneru no kapasitasaun ba feto sira iha nivel nasional no internasional. Nia atividade sira ne’e ingloba husi hasa’e sinsibilizasaun, dezenvolvimentu kapasidade, hametin knar no funsionamentu organizasaun feto sira nian, hametin reprezentasaun demokratiku liu husi atividades lubuk ida iha komunidade nivel nasional, distrital no sucos atu hasa’e sensibilidade públiku ba importansia igualdade jéneru, partisipasaun feto iha area politika no kapasitasaun ba feto sira. Hahu husi nia estabelesimentu, GMPTL ativu hodi involve an promove igualdadi jéneru iha Parlamentu Nasional liu husi inisiativa no partisipasaun iha atividadi oin-oin relasiona ho Igualdadi Jéneru iha nível lokal, nasional no Internasional. Atividadi hirak ne’e atu hasa’e sensibilidadi, dezenvolve kapasidadi, hametin reprezentasaun demokrátiku liu husi atividadi iha nível hotu-hotu, hodi nune’e públiku bele kumpriende kona ba igualdadi jéneru nia importansia, no feto nia partisipasaun iha vida polítika. Nune’e, GMPTL hala’o mos atividadi balun nebe fo vantajen hodi suporta nafatin nia ezistensia, hanesan : Dezenvolve planu estratéjiku, estabelese Centru Estudu de Jéneru hodi fo apoiu tékniku ba GMPTL, aprova orsamentu jéneru nian iha GMPTL no halo inkontru koordenasaun ho Komisaun E Parlamentu Nasional, ho Secretaria Estadu Promosaun Igualdade, nune’e mos hala’o redi servisu nian ho CPLP, IPU, UN, Organizasaun Nasional feto nian, no seluk tan. 2 OBJEKTIVU Objektivu relatoriu ida ne’e atu fo koñesimentu nebe klean ba atividades, progresu no resultadu nebe hala’o hahu husi estabelesementu GMPTL to fulan Julho 2012. Relatorio ne’e atu fo informasaun kona ba atividades, progresu no resultadu comesa husi Tinan 2007 to’o tinan 2012. MEMBROS No. Naran Título/Pozisaun Partidu 1. Josefa A. Pereira Soares Presidente GMPTL FRETILIN 2. Maria Terezinha Viegas Vice Presidente GMPTL CNRT 3. Getrudes Moniz Secretaria GMPTL PD 4. Fernanda Mesquita Borges Membru GMPTL PUN 5. Brigida Antonia Correia Membru GMPTL CNRT 6. Maria Fernanda Lay Membru GMPTL CNRT 7. Maria Rosa da Camara Membru GMPTL CNRT 8. Cipriana Pereira Membru GMPTL FRETILIN 9. Carmelita Moniz Membru GMPTL CNRT 10. Benvinda Rodrigues Membru GMPTL CNRT 11. Lolina Celeste de Jesus Membru GMPTL PSD 12. Maria da Costa Exposto Membru GMPTL PSD 13. Maria Maia dos Reis Membru GMPTL FRETILIN 14. Maria Paixao de J.da Costa Membru GMPTL PSD 15. Teresa Maria de Carvalho Membru GMPTL PD 16. Virginia Ana Belo Membru GMPTL CNRT 17. Ilda Maria da Conceição Membru GMPTL FRETILIN 18. Teresa da C. Amaral Membru GMPTL ASDT 19. Aicha Basserawan Membru GMPTL FRETILIN 20. Clarinha Nheu Alves Membru GMPTL ASDT 21. Jacinta A. Pereira Membru GMPTL PD 3 Primeira Sessão Legislativa 2007 – 2008 KOMPONENTE, RESULTADUS NO ATIVIDADES Komponente 1: Hasa’e Sensibilidade no kapasidade GMPTL hodi promove Abordagem Jéneru iha Parlamentu. Resultadu 1.1: Hasa’e tiha ona sensibilizasaun, koñesimentu kona ba no hari’i konsensus iha membrus GMPTL no Membrus Parlamentu sira seluk nia let kona ba importansia abordajem Jéneru iha Parlamentu. AKTIVIDADES: A. Inkoporasaun Perspektiva ida Jéneru nian ba iha debate Orsamentu Estadu • Ho asistensia husi asesor Jéneru halo avaliasaun/ezamina no analiza ba proposta Orsamentu Estadu 2008 no produz konkluzaun husi komentariu ba pergunta sira no halo rekomendasaun kona ba inkorporasaun perspektiva Jéneru nian no aprovasaun ba deklarasaun orsamentu Jéneru nian durante debate orsamentu 2008 (Dezembru 2007) RESULTADU 1.2: Dezenvolve no hametin tiha ona kapasidade GMPTL no membrus deputadu sira seluk hodi hala’o no halo advokasia kona ba abordajem Jéneru iha Parlamentu. ATIVIDADES: A. Workshop kona ba Planu Estrategiku no Planu Aksaun GMPTL nian (2008-2012) • Ho apoiu husi Projektu Parlamentu PNUD, organiza workshop durante loron ida kona ba dezenvolvimentu Planu Estrategiku no Planu Aksaun GMPTL nian 2008-2012. Workshop ne’e hala’o iha loron 16 Maiu 2007, iha Parlamentu Nasional no Prezidenti Parlamentu mak loke. Iha wokshop ne’e besik partisipantes na’in 35 mak atende. Husi 4 partisipante sira ne’e inklui membrus GMPTL no membru sira husi Komisaun E kona ba Redusaun Pobreza, Dezenvolvemento Rural no Regional, no Igualdade Jéneru no mos funsionariu sira husi sekretariadu Parlamentu Nasional. La’os deit grupu oin-oin sira ne’e mak partisipa maibe mai mos husi aktivista no grupu feto sira ne’ebe mak servisu ba igualdade jéneru no kapasitasaun ba feto iha areas no espesifikasaun oi-oin mos partisipa iha workshop ne’e. Ne’e inklui mos reprezentantes husi Governu (hanesan, SEPI), eismembrus deputada sira, grupu no organizasaun feto sira nian (ONG Feto sira nian), Sosiedade Civil, ONG Internasional, doadores, PNUD, UNMIT no agensia husi Nasoens Unidas (UNIFEM, UNFPA) no parte interesada sira seluk. • Durante workshop ne’e partisipantes sira hetan aprezentasaun kona ba konseitus no asuntus balun jéneru nian, ne’ebe mak inklui: o Kontekstu historia no knar GMPTL iha Parlamentu Nasional (Sra. Josefa Soares, Vice Presidenti GMPTL) o Abordagem Jéneru no iqualdade, kapasitasaun ba feto sira no Parlamentu (Sra. Endah Trista Agustiana, Asesora Jéneru ba Parlamentu Nasional) o CEDAW (SEPI) o Meta Dezenvolvementu Milenium (Sra. Dianne, UNIFEM) o Violensia Sexual no Jéneru no progresu Bill Violensia Domestika (Sra. Caroline, UNFPA) o Rezolusaun NU 1325: Feto, Pas no Seguransa (Mica/ Official Programa- PNUDGovernasaun Unit) • Workshop ne’e hala’o ho susesu no resulta esbosu Planu Stratejiku Jéneru no Planu Aksaun (2008-2012). • Planu Aksaun Jéneru no Planu Asaun (2009) finaliza no aprova tiha ona husi GMPTL iha loron 4 Novembru 2008. Planu Annual 2009 kompostu husi komponentes bo’ot 4 no komponente ida-idak iha resultadu spesifiku nebe persiza atu atinji liu husi atividades lubuk ida durante tinan 2009. 5 B. Workshop kona ba Introdusaun ba Orsamentu Sensivel ba Jéneru (OSG) • Parseria ho SEPI no PNUD- Projektu Parlamentu organiza tiha ona workshop loron sorin kona ba Introdusaun ba Orsamentu Sensivel ba Jéneru . Workshop ne’e hala’o iha fulan Julho 2008, fasilitador husi OSG Ekspertu- Sra. Rhonda Sharp. Partisipante hamutuk 25 mak atende workshop ne’e, inklui membrus GMPTL no Komisaun E. Komponente 2: Hametin Funsionamentu GMPTL RESULTADU 2: Funsionamentu GMPTL hodi kumpre lolos nia mandatu atu promove igualdade jéneru no kapasitasaun ba feto sira tuir Estatutu GMPTL nian. ATIVIDADES: A. Enkountrus Regular GMPTL • Hala’o enkountru regular GMPTL nian iha Kuarta, semana-semana atu diskuti no foti desizaun ba asuntus importante ruma ne’be relasiona ho atividades no programa GMPTL nian. Enkountru ne’e dalaruma labele hala’o ou kansela tanba la iha partisipasaun ou tanba perkupasaun ou komitmentu seluk deputada sira i’ha relasiona ho servisus parlamentu nian. B. Finalizasaun no Aprovasaun Estatutu GMPTL nian • Liu husi asistensia no suporta husi Asesora Jéneru no Asesores Legal PNUD- Projektu Parlamentu, Estatutu GMPTL nian finaliza no hetan aprovasaun. • Estatutu ne’e finaliza iha loron 12 Marsu 2008 no aprova iha loron 16 Abril 2008. • Prosesu finalizasaun no aprovasaun ba estatutu hahu husi fulan Janeiru to’o fulan-klaran Abril 2008. • Estatutu ne’e sei públika no disemina ba feto no mane Parlamentares sira no parseirus hotu. 6 C. Kordenasaun Enkountrus ho Komite E, SEPI, Grupo/ organizasaun feto sira, PNUD, UNIFEM no Sosiadade Sivil sira. (sei diskuti ho GMPTL) • Komite E: • SEPI: • Rede Feto: • PNUD: • UNIFEM: • Seluk-seluk: D. Estabelesementu no Inagurasaun Centro de Estudos de Género (CEG) • Parseria ho PNUD- Projektu Parlamentu no UNIFEM, GMPTL estabelese no inagura tiha ona CEG iha loron 7 Outubru 2008. Inagurasaun ne’e partisipa husi ema kuaze 200 (atus rua) inklui distintus convidadus, husi membrus Parlamentu Nasional, instituisaun governu nian hanesan Primeiru Ministru Sr. Kay Rala Xanana Gusmão, Ministrus no Ministras balu no Secretaria de Estadu de Promosaun Igualdade Sra. Idelta Rodrigues, Reprezentates Nasoins Unidas nian hanesan Sekretariu Geral Nasoins Unidas no ViceSekretariu Nasoins Unidas/ Representante PNUD nian iha Timor-Leste, PNUD nia Equipa Gestão, UNIFEM, UNMIT, UNICEF, UNFPA, doadores (Norwegia no AUSAID), ADB, Conselho de Sucos, leaders relijiosus no comunidade sira, grupo/ organizasaun feto nian no aktivista, akademisian no sociadades sivil sira. E. Partisipasaun membrus GMPTL iha atividades seluk- seluk hodi hasa’e kapasidade, iha nivel nasional no internasional. • Kongresu Global Feto iha Area Politika ba dala 3 ( Jéneru no Mudansa klimátika), iha Filipina, 19-22 Outubru 2008: membru GMPTL nain 3 no mane parlamentares 1, hetan suporta husi PNUD- Projektu Parlamentu no UNIFEM (AUSAID) partisipa iha kongresu ne’e. Membrus GMPTL nebe mak participa iha kongresu ne’e hanesan: Sra. Maria Maia dos Reis e Costa, Sra. Brigida Antonia Correia, no Sra. Teresa da Conceição Amaral. Atu haforsa reprezentasaun mane parlamentares nian, Sr. Estanislau C.A. M. da Silva, ba’a hamutuk ho Membru GMPTL nain 3 iha kongresu ne’e. (GMPTL sei fo informasaun detailhu kona ba asuntu ne’e). 7 KOMPONENTE 3: Hasa’e Sensibilidade Públiku kona ba Igualdade Jéneru , Partisipasaun no Kapasitasaun Feto sira iha Politika RESULTADU 3: Hasa’e tiha ona sensibilizasaun públiku kona ba importansia husi igualdade Jéneru , partisipasaun no kapasitasaun feto sira iha politika. ATIVIDADES: A. Selebrasaun Loron Internasional Feto nian • Parseria ho Komisaun E no PNUD- Projektu Parlamentu, GMPTL organiza tia ona sesaun espesial ida iha loron 10 Marsu 2008 atu selebra loron Internasional ba Feto iha Parlamentu Nasional. Durante sesaun espesial ne’e, partidu hotu halo esteitmentu politika ida relasiona ho sira nia komitmentu atu promove igualdade jéneru no hasa’e kapasidade feto nian. Iha selebrasaun ne’e partisipa husi membrus parlamentu, governu, reprezentante Nasoins Unidas, Diplomata no doadores sira, reprezentante Konselhu de Sucos, Grupu/Organizasaun feto nian, no NGOs no sosiadades sivil sira. • Sei Diskuti ho GMPTL atividades saida tan mak hala’o tia ona durante ne’e (i.e. iha nivel nasional, distrital no sucos) LISAUN NEBE MAK HETAN NO PRATIKAS DIAK (sei diskuti ho GMPTL) • Asuntus Igualdade Jéneru sempre hare hanesan asuntus feto nian deit, partisipasaun husi mane parlamentares sira limitadu. • Sensibilidade no koñesimentu ba importansia abordagem Jéneru iha Parlamentu Nasional atu promove Igualdade Jéneru no hasa’e kapasidade feto nian persiza atu hametin liu tan. • La iha orsamentu spesifiku aloka atu fo suporta ba atividades GMPTL nian durante periudu 2007-2008. Orsamentu ba atividades GMPTL nian limitada/ uituan liu. 8 • Prosesu naruk kona ba finalizasaun no aprovasaun estatutu GMPTL nian, Planu Aksaun no Planu Annual afekta mobilizasaun rekursus inklui fundus atu fo suporta ba atividades GMPTL nian, tanba ne’e afekta GMPTL atu hala’o nia atividades. • Perkupasaun membrus GMPTL ho servisu/ knar seluk iha Parlamentu Nasional kontribui mos ba prosesu nebe neneik, GMPTL labele hala’o nia atividades tuir planu nebe mak iha ona. • Komitmentu, konsolidasaun no komunikasaun interna entre membrus GMPTL persiza atu hametin liu tan. • Kapasidade membrus GMPTL nian relasiona ho asuntus abordagem Jéneru presiza atu hametin/ hasa’e liu tan. • Limitasaun iha linguajem seluk, hanesan Portugues no Inglesh limite opurtunidades membrus GMPTL balu atu hetan asesu ba informasaun no partisipasaun iha atividades nebe relasiona ho Jéneru iha nivel internasional. DALAN BA OIN/ FUTURU Atu promove Igualdade Jéneru no hasa’e kapasidade feto nian iha Parlamentu Nasional no iha nasaun ida ne’e, GMPTL kolabora hamutuk ho Komisaun E no komisaun sira seluk no membrus deputadus sira iha Parlamentu Nasional, no parseiru sira seluk inklui Governu (SEPI), PNUDProjektu Parlamentu, CEG, UNIFEM, UNMIT no Ajensia NU sira seluk, grupu/organizasaun feto nian, NGOs, no sociadades sivil sira sei kontinua hala’o sira nia atividades tuir indika tia ona iha Planu Annual 2009. Planu Annual 2009 sei sai hanesan baze ba GMPTL nian atividades durante tinan ida nia laran. Planu Annual 2009 dezignadu fundamenta ba nia natureza nebe bazeia ba nia nesesidade no asuntus nebe relevantes no persiza atu responde durante tinan 2009. 9 Segunda Sessão Legislativa 2008 – 2009 NOTA EXPLICATIVA Relatóriu ne’e ho faktus hotu, kona ba atividadi hirak nebe mak konsidera prinsipal no importanti nebe hala’o ona iha Segunda Sesaun Lejislativa husi Segunda Lejislatura. Relatóriu ida ne’e sei kobre atividadi hotu nebe GMPTL hala’o iha tempu determinadu ida (husi Outrobro 2008-Agusto 2009), nebe sei hato’o sistematikamente tuir atividadi hirak nebe bazeia ba GMPTL nia Planu anual. Husi relatóriu ne’e hotu, sei sai hanesan relatóriu final, nebe kompila tiha hotu, ho asesoria husi apoiu tékniku, hetan despacho no aprovasaun husi Prezidenti GMPTL Sra Maria Paixão. Komponenti, Rezultadu no Atividadi Komponenti 1: Hasa’e no dezenvolve GMPTL nia sensibilidadi no kapasidadi hodi promove Abordájen Jéneru iha Parlamentu Rezultadu 1.1: Hasa’e sensibilidadi, kumpriensaun no hari konsensu entre membru GMPTL no membru Parlamentu sira seluk kona ba Abordájen Jéneru nia importánsia iha Parlamentu. ATIVIDADES: • Hamutuk ho asistensia husi Asesor ba Jéneru Parlamentu Nasional, halo análize no ezamina proposta orsamentu do estadu produz komentáriu, perguntas no rekomendasaun kona ba orsamentu perpektiva ba jéneru hodi aprova orsamentu do estadu ba tinan 2008, nebe hala’o iha tinan 2007. • GMPTL nia partisipasaun iha kampanha loron 16 Violénsia Kontra Feto hala’o iha loron 19-22 fulan Outubru 2008. Abertura husi atividadi ne’e hahu iha Distritu Maliana. 10 • GMPTL hamutuk ho komisaun E selebra loron Internasional ba Feto nebe hala’o iha Dili iha loron 4 fulan Marsu 2009, ho atividadi hirak nebe inklui mos komunidadi iha Dili laran, hodi hala’o sensibilizasaun kona ba Violénsia hotu-hotu hasoru feto. • GMPTL hala’o loron Internasional ba feto iha Distrito Aileu, Baucau, Ermera ho Bobonaro. Ba atividadi iha distritu hirak ne’e, envolve mos membru Parlamentu sira hotu inklui Prezidenti Parlamentu Nasional Sr. Fernando de Araujo La Sama no I Vice Prezidenti Parlamentu Nasional Sr. Vicente Guterres no Organizasaun Feto nasional husi CAUCUS no Rede Feto, hodi halo diálogu ho komunidadi iha Distritu nebe refere, no husi diálogu ne’e hamosu “DEKLARASAUN” ida ho naran “Deklarasaun Hakotu Violénsia Kontra Feto no Labarik Feto”, hodi hato’o ba Governu nune’e mos ba Parlamentu Nasional ho Sosiedadi Sivil hodi fo atensaun espesial ba violensia hotu kontra feto. • Lansamentu profile ba Jéneru . Profile ne’e nia lansamentu hala’o hodi festeja loron Internasional ba feto, nebe envolve mos deputadu balun, hala’o iha loron 10 fulan Marsu 2009. Profile ne’e koalia kona ba deputada sira nia involvimentu iha vida polítika no iha atividadi ba feto, ho hanoin ida atu bele fo sai ba komunidadi sira nudar parti advokasia nian. • Atividadi ba loron Feto Internasional iha nível Nasional, nebe Parlamentu Nasional mos hola inisiativa ne’e hodi halo komemorasaun ne’e iha loron 10 fulan Marsu 2009. Eventu ne’e nudar atividadi máximu husi atividadi hot-hotu nebe hala’o husi Komisaun E, Grupu Feto Parlamentar no Parlamentu Nasional. • Partisipa iha Komisaun E nia workshop kona ba Planu Estratéjiku. Iventu ida ne’e, realiza iha KOM (Lospalos) loron 22-24 fulan Abril 2009. Iha biban ida ne’e GMPTL hakarak fahe mos esperiénsia kona ba oin sa GMPTL halo nia Planu de Asaun no nia atividadi. • Aprova GMPTL nia orsamentu ba tinan 2010. Orsamentu ba tinan ida ne’e aloka bazeia ba atividadi nebe sei hala’o iha tinan 2010, nebe fo liu importansia ba programa no atividadi nebe atu hasa’e membru GMPTL sira nia sensibilidade, liu husi treinamentu, advokasia kona ba Igualdadi Jéneru , no atu realiza Lei Igualdadi de Jéneru . Aprovasaun orsamentu ida ne’e hala’o iha loron 3 fulan Julhu 2009. 11 • Lansamentu ba primeira edisaun boletim ho naran KAMAHA ba JÉNERU, nebe tuir planu sei hato’o fulan tolu dala ida, ho tópiku oin-oin no fo liu importansia ba asuntu feto, relasiona ho polítika, ekonomia, kultura no seluk tan. Lansamentu ne’e hala’o iha loron 14 fulan Julhu 2009. • Preparasaun/briffing kona ba Lei Igualdadi Jéneru ba deputada no deputadu sira nebe mak atu ba tuir estudu iha Filipina, hala’o iha loron 17 fulan Julhu 2009. Objetivu husi preparasaun ne’e mak atu halo introdusaun badak kona ba kontiudu lei Igualdade Jéneru, Prosesu nebe involve iha dezenvolvimentu lei ne’e no perguntas nebe karik relevante atu husu durante vizita estudu nebe sei halao’o iha Filipina. • GMPTL halo enkontru ho ARHA (Australian Reproduction Health Association). Objetivu husi enkontru ne’e, mak membru ARHA hakarak halo koperasaun ho GMPTL partikularmente atu hari’i grupu ida hodi hare ba asuntu Dezenvolvimentu, Populasaun no Saúde Reprodutiva. ARHA konvida mos GMPTL atu hala’o estudu iha Australia hodi bele hare asuntu nebe refere. Enkontru ne’e hala’o iha loron 4 fulan Agostu 2009. • Vizita de Estudu husi GMPTL nia membru nain hitu (7) hamutuk ho deputadu nain rua (2) ba Filipina, ho objetivu atu halo estudu kona ba Lei Igualdadi de Jéneru . Delegasaun ne’e hala’o nia vizita husi loron 7 – 15 fulan Agostu 2009. Rezultadu 1.2: Dezenvolve no hakbit GMPTL no membru Parlamentu sira seluk nia kapasidadi, atu fo atensaun no halo advokasia kona Abordájen Jéneru iha Parlamentu ATIVIDADES: • Inisia kursu informátika iha fulan Fevereiru 2009, Alein GMPTL, deputadus balun inklui Vice Presidenti Parlamentu Nasional Sr.Vicente Guterres mos partisipa iha treinamentu ne’e. GMPTL hakarak realiza kursu ne’e atu bele tulun deputadu sira iha área informátika nian. • Prezidenti GMPTL Sra.Maria Paixão, Reprezenta GMPTL nudar oradora iha selebrasaun loron Internasional ba feto nebe organiza husi SEPI, hala’o iha loron 7 fulan Marsu 2009. • Diskusaun meza-redonda ho médico espesialista nain 4 (4) kona ba Lei Kódigu Penal artigu 141. Bainhira Parlamentu Nasional husu atu halo “apresiasaun” fali ba Lei kódigu 12 Penal, bazeia ba Konstituisaun artigu 98, Apreciação Parlamentar de Actos Legislativu, GMPTL mos aproveita biban ida ne’e hodi halo diskusaun no análize kona ba artigu 141 relasiona ho Abortu, liu-liu relasiona ho impaktu husi abortu ba saúde inan nian. Nune’e mos atu rona diretamente husi medico espesialista sira kona ba medidas nebe sira foti hodi atende asuntu ne’e. Atividadi ida ne’e hala’o iha loron 6 fulan Abril 2009. • Diskusaun Meza-redonda ho FONGTIL kona ba Lei Desentralizasaun ho Eleisaun. Iha diskusaun ida ne’e, FONGTIL hakarak hato’o informasaun kona ba sira nia konsultasaun nebe hala’o iha Distritu lima (5). FONGTIL nia aprezentasaun ba GMPTL atu hare mos kona ba lei ne’e nia vantajen ba feto sira. Atividadi ne’e hala’o iha loron 15 fulan Abril 2009. • Seminariu Team Building. Semináriu ne’e realiza iha Dili iha loron 5-6 fulan Junho 2009, ho objetivu atu halo grupu ne’e bele sólidu liu tan iha Deputada sira nia atividadi lor-loron. Atividadi ne’e hetan apoiu finanseiru husi UNIFEM no tekniku husi UNDP no UNIFEM. • GMPTL partisipa iha diskusaun meza-redonda nebe organiza husi UNIFEM no Centro Estudus Jéneru , kona ba Konvensaun Eliminasaun ba Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW) no nia ligasaun ba kultura no violensia domestika. hala’o iha loron 24 fulan Junhu 2009. Atividade ne’e hetan apoiu finanseiru no tekniku husi UNDP no UNIFEM. • GMPTL hala’o workshop kona ba Orsamentu Sensível ba Jéneru , ho objetivu atu hasa’e tan membru GMPTL sira nia kumpriensaun kona ba asuntu nebe refere. Atividadi ne’e hala’o iha loron 1 Julhu 2009 no hetan apoiu orsamentu husi UNIFEM. • Prezidenti GMPTL reprezenta GMPTL hodi tuir diskusaun meza-redonda, nebe organiza husi Fokupers no UNIFEM hodi hala’o diskusaun ba Lei Violénsia Doméstika, no liu-liu hare posibilidade atu bele aselera prosesu aprovasaun Lei Violensia Domestika, nebe hala’o iha loron 16 Julhu 2009. 13 Komponenti 2: Hakbit GMPTL nia Funsaun Resultado 2: GMPTL nia funsaun sai efetivu liu tan ho mandatu atu promove Igualdadi Jéneru no hakbit feto relasiona ho GMPTL ATIVIDADES: • GMPTL hala’o nia inkontru regular semanal, hodi deskuti no halo desizaun ba asuntu hirak nebe relasiona ho GMPTL nia programa. Iha inkontru hirak ne’e mak deputada sira bele hare mos ba asuntu atual relevanti sira, halo análize, deskuti no hola medida ruma, liu-liu asuntu hirak nebe relasiona ho problema ba feto. • Deskuti no aprova GMPTL nia Planu estratéjiku ba tinan lima (5), hala’o iha loron 4 fulan Novembru 2009. Partisipanti ba workshop ne’e, inklui mos: SEPI, UNIFEM, UNDP, UNFPA, no eis Deputada. • Partisipa iha Kongresu Feto no Polítika nebe hala’o iha Filipina iha loron 19-22 fulan Outubru 2008. Partisipanti husi GMPTL mak deputada nain 2 inklui mos Deputadu ida. • Inkontru Trimestral GMPTL ho SEPI nebe hala’o iha loron 13 fulan Novembru 2009, ho ajenda mak hanesan hato’o informasaun ba malu, inklui SEPI nia Planu Anual, no mos diskusaun kona ba plataforma Asaun Kongresu feto ba dala tolu no mekanismu atu integra SEPI nia Planu Anual. • Inagura Centro Estudu de Jéneru iha loron 7 fulan Outobro 2008. Ho apoiu husi UNDP nia projetu ba Parlamentu no UNIFEM, hari Sentru ida ne’e ho objetivu atu bele fo apoiu tékniku ba Grupu Feto Parlamentar sira, nune’e mos Deputadus sira hotu. CEG sai nudar fatin atu hasa’e sensibilidadi, kapasidadi dadus no informasaun redi no parseria, atu promove Igualdadi jéneru. • GMPTL partisipa iha III Konferénsia ba Redi Feto Parlamentar CPLP nian nebe hala’o iha loron 27-28 fulan Abril 2009, iha São Tomé e Príncipe, ho ajenda importanti balun mak hanesan; aprezenta no aprova relatóriu atividadi nian husi Redi Feto CPLP ba tinan 20072008, Comunikasaun husi Delegasaun ba Konferénsia nian nebe relata kona ba feto sira nia 14 situasaun polítika, sosial, ekonomia, passajen Prezidensia Redi Feto Parlamentar CPLP ba São Tome e Príncipe, aprezenta Planu atividadi nian ba tinan 2009-2010. Husi enkontru ne’e País ida-idak hato’o mos atividadi nebe hala’o ona, no foti kestaun importante balun, hanesan asuntu jeral mak koalia kona ba feto nia partisipasaun iha orgaun soberania, feto nia partisipasaun iha kampu servisu. Asuntu konjunta mak hanesan persentájen ba dezenpregada sira no krize demográfiku. Ikus liu ba kestaun partikular mak koalia kona ba saúde maternu infantil, nível edukasaun, kódigu ba servisu, redi no krexe, violénsia doméstika no polítika sosial. • GMPTL hala’o enkontru trimestral ba dala rua hamutuk ho Komisaun E no SEPI, hodi fahe informasaun kona ba programa nebe hala’o relasiona ho atividadi ba feto. Enkontru ne’e realiza iha loron 26 Maiu 2009. Komponenti 3:Hasa’e públiku nia interese kona ba Igualdadi Jéneru , feto nia partisipasaun hakbit feto Rezultadu 3: Públiku nia interese kona ba importansia husi Igualdadi Jéneru, feto nia partisipasaun iha vida polítika no no hasa’e feto nia kapasidadi. ATIVIDADES: • GMPTL nia partisipasaun iha redi feto nia programa hodi halo diálogu ho populasaun. Ba tinan ida ne’e, programa ne’e hala’o iha Distritu 6. Ba Distritu Liquisa hala’o iha loron 7 Novembru 2008, iha Distritu Baucau loron 14 Junhu 2008 no 8 Marsu 2009, nune’e mos iha Distritu Ermera, iha Distritu Manatutu iha loron 12-6-09, iha Distritu Lospalos loron 20 Junhu 2009 no ba Distritu Viqueque iha loron 26 Junhu 2009. Redi Feto nia programa ne’e nia objetivu mak atu hakbesik Deputada sira ho feto maluk sira iha báze hodi hato’o ba Deputadu sira nia funsaun iha Parlamentu Nasional. • GMPTL nia partisipasaun iha CAUCUS nia programa hodi halo diálogu ho populasaun. Ba tinan ida ne’e, programa ne’e hala’o iha Distritu 5. Ba Distritu Aileu hala’o iha loron 8 Marsu 2009, nune’e mos iha Distritu Bobonaro, iha Distritu Manatutu iha loron 12 Junhu 2009, iha Distritu Oekusi loron 7 Julhu 2009, Distritu Ainaro 14 Agostu 2009, no ba Distritu Same ho 15 Suai sei hala’o iha fulan Setembru. CAUCUS nia programa ne’e nia objetivu mak atu hakbesik Deputada sira ho feto maluk sira iha báze kona ba oin sa atu hari relasaun servisu nian entre feto ofisiais nasionais, ho sosiedade sivil. • GMPTL hala’o diálogu ho populasaun Salele, hodi koalia kona ba prostituisaun. Delegasaun ne’e lidera husi Prezidenti GMPTL no membru GMPTL balu inklui mos Prezidenti Komisaun E no deputadu balu. Sorumutu ne’e hala’o iha loron 20 Novembru 2009. • Prezidenti GMPTL sai nudar panelista iha lansamentu livru ho títulu “se mak hatan ba feto?” Eventu ida ne’e organiza husi UNIFEM iha loron 2 Fevereiru 2009. • Inkontru koordensaun ba loron Mundial Feto nebe partisipa husi SEPI, UNMIT, UNIFEM, Rede Feto, CAUCUS, Komisaun E no UNDP, hodi informa ba malu kona ba atividadi nebe atu hala’o. Inkontru ne’e hala’o iha loron 13 Fevereiru 2009. • Prezidenti GMPTL nudar oradora ba konferénsia Feto no Paz, nebe organiza husi ONG Peace and Democracy, iha loron 4 Marsu 2009. • GMPTL hala’o diálogu ho organizasaun Feto iha polítika, (grupu ne’e reprezenta husi feto partidu polítiku hotu), no Deputada Maria Maia hodi GMPTL nia naran, fahe esperiensia, atu nune’e sira mos bele prepara an ba eleisaun iha futuru. Atividadi ne’e realiza iha loron 8 Abril 2009. • Ho apoiu husi UNIFEM, Prezidenti GMPTL Sra.Josefa Soares partisipa iha workshop kona ba CEDAW iha Bangkok, iha loron 27-28 Abril 2009 DEZAFIU Dezafiu nebe GMPTL hasoru iha tinan ida ne’e nia laran mak hanesan tuir mai ne’e: • Asuntu kona ba Igualdadi Jéneru , sei sai hanesan asuntu feto nian deit, no seidauk hetan apoiu máximu husi deputadu sira. • Deputada sira nia prekupasaun ba knar iha Parlamentu Nasional barak liu, ho nune’e dala barak la iha tempu atu tuir GMPTL nia programa nebe planeia tiha ona iha Planu Anual. • Presiza atu hakbit tan komitmentu, konsolidasaun no komunikasaun internal iha membru GMPTL nia laran. 16 • Buka atu hakbit tan membru GMPTL nia kapasidadi, relasiona ho asuntu sira kona ba abordájen Jéneru . • Difikuldadi iha língua Ingles no Portugues, difikulta membru GMPTL sira nia asesu ba participa iha Iventu internasionais. LISAUN NEBE BELE APRENDE • Bainhira ita iha planu nebe diak, sei atinji programa nebe planeia ona. • Husi servisu hamutuk iha grupu nebe sólidu, la hare ba deferensas em termus pólitikus, maibe ho hanoin ida atu hare los ba asuntu abordájen Jéneru . • Bainhira hetan apoiu husi Deputadu sira, sei fo liu vantajen atu bele koalia kona ba asuntu Jéneru nian. • Liu husi lideransa nebe fo atensaun duni ba asuntu Jéneru , bele fasilita GMPTL nia programa. PLANU BA OIN • Hasa’e kapasitasaun ba membru GMPTL, liu husi treinamentu, workshop, semináriu nebe releta ona iha planu anual orsamentu do estadu 2010. • Halo loby nafatin ba deputadu sira, nune’e mos ba intidadi oin-oin, hodi nune’e bele hetan apoiu hodi hare ba asuntu jéneru. • Promove advokasia nebe kontinua, atu fo kumpriensaun ba públiku kona ba asuntu Jéneru . • Membru hotu fo apoiu nafatin, atu bele organiza eventu iha nível internasional nebe GMPTL sei hetan fiar husi rede Parlamentar CPLP. • Buka atu ativa nafatin iha GMPTL nia enkontru regular sira, hodi nune’e bele halo diskusaun, análiza no desidi asuntu hirak nebe relasiona ho feto nia asuntu, nune’e mos bele akomoda idéa pozitivu sira nebe hakarak kontribui ba asuntu abordájen Jéneru . 17 Terceira Sessão Legislativa 2009 – 2010 Lista Atividades: 1. Vizita Distritus 2. Vizita Estrangeirus 3. Atividades hodi hametin funsionamentu GMPTL: a. Enkontru Kordenasaun b. Enkontru GMPTL c. Diskusaun Meza Redonda d. Partisipasaun GMPTL iha iventu Nasional e. Partisipasaun GMPTL iha area peskiza- intervista (Ireland, ONU-Res 1325) 4. Konferensia Regional ba Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar & Edukasaun Seksual 5. Konferensia Nasional ba Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar & Edukasaun Seksual 1. Visita Distritus Partisipasaun GMPTL iha sorumutu iha Maliana, 22 Janeiru 2010. Bazeia ba konvite husi COPERATIVA CREDIT UNION LANAMONA, Reprezentante husi GMPTL, Deputada Maria da Costa Exposto mak ba partisipa iha dialogu nebe hala’o iha Distrito Maliana. Komemorasaun Loron Mundial ba Feto no Lansamentu Konferensia Regional ba Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar no Edukasaun Seksual, 8 Marsu 2010. Iha loron 8 Marsu 2010, Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) komemora loron Mundial ba Feto iha Distritu Oecusse. Iha momentu ida mos, GMPTL halo lansamentu ou abertura ba Konferensia Regional ba Saude Reprodutiva, Planeamentu Familiar 18 no Edukasaun Seksual iha distritu refere. Hafoin Oecusse, konferensia regional hala’o tan iha regional hanesan tuir mai ne’e: a. Konferensia Regional iha Maubissi b. Konferensia Regional iha Baucau c. Konferensia Regional iha Ermera d. Konferensia Regional iha Maliana e. Konferensia Regional iha Liquisa Komemorasaun ne’e lao ho susesu no hetan partisipasaun masimu husi populasaun tomak. Komemorasaun Loron Mundial ba Feto Rural, 15 Outubru 2010. Hamutuk ho komunidadi Internasional, Parlamentu Nasional liu husi Komisaun Eliminasaun da Pobreza, Desenvolvimentu Rural e Regional e Igualdade de Jéneru (Komisaun E), Komisaun ba Saude, Edukasaun no Kultura (Komisaun F) ho Grupo das Mulheres Parlamentares de TimorLeste (GMPTL) servisu hamutuk ho Centro de Estudos de Género (CEG), sei festeja loron Internasional ba feto Rural 2010 ho tema “Ejiji O nia Direitu no Labarik Feto nia Direitu ba Edukasaun” Atividadi nebe sei hala’o iha Loron Internasional ba Feto Rural maka sei hala’o atividadi iha nivel Sucos (areas remotas) ho objetivu; • Fahe informasaun ba komunidade relasiona ho papel/ knar komisaun F (Komisaun ba Saùde, Edukasaun no Kultura) iha area edukasaun no saùde. • Fahe informasaun ba komunidade relasiona ho Lei Violensia Domestica • Hasa’e komunidadi nia konhesimentu kona ba direitu (labarik feto) atu hetan edukasaun; saùde reprodutiva hodi kontribui ba dezenvolvimentu rural. • Hasa’e parti hot-hotu nia partisipasaun (hanesan Parlamentu, Governu nível nasional no lokal, NGOs) hodi fo atensaun ba feto rural sira nia atividadi Atu bele atinji objetivu sira nebe refere, maka GMPTL sei hala’o atividadi sira hanesan tuir mai ne’e: Sub Distritu/ Suco: 19 1. Diálogu ho komunidadi kona ba • Importansia selebrasaun loron feto rural no desiminasaun rezultadu konferensia nasional (GMPTL) • Kna’ar Komisaun F iha area Edukasaun no Saùde (Papel Komisaun F) • Kna’ar Komisaun E relasiona ho asuntu Igualdade de Jéneru no Lei Violensia Domestica (Papel Komisaun E) • Sei konvida ekipa Komissaun ba Direitu Labarik nian hodi fahe informasaun kona ba direitu ba labarik (Papel Komisaun Direitu ba Labarik) 2. Fahe pakote: Kadernu, Lapizeira, Lapis, buku gambar ho lapiskoris etc. 3. Fahe livrus (edukasaun etc.) Iha Sub-Distritu sei hala’o iha • Suku Iliomar, Sub Distritu Luro, Distritu Lautem • Suku Opa, Sub Distritu Lolotoe, Distritu Bobonaro • Suku Tumin, Sub Distritu Oesilo, Distritu Oecusse Selebrasaun ne’e, lao ho susesu no hetan partisipasaun masimu husi populasaun liu-liu feto maluk sira iha suku Iliomar, suku Opa no suku Tumin. Atividades hirak ne’e hetan apoiu tekniku no orsamentu husi Parlamentu Nasional, liu husi Centro Estudos de Jéneru , Parlamentu Nasional. Partisipasaun GMPTL iha Audensia Públika ba Esbosu Lei Violensia Domestika iha Distritu Baucau no Oecusse. Membru GMPTL balu, hamutuk ho Komisaun A hala’o audensia públika kona ba esbosu. Lei Kontra Violensia Domestika iha Baucau no Oecusse. 20 2. Vizita Estrangeirus Partisipasaun Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) iha Treinamentu Jéneru no Politika Regional Asia Pasifiku Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) hetan konvite husi Asia Pacific Forum on Women, Law & Development (APWLD) atu partisipa iha treinamentu Jéneru no Politika Regional Asia Pasifiku nian, nebe hahu husi loron 7 – 10 Junhu 2010, iha Kuala Lumpur - Malaysia. Partisipasaun Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) iha Konferensia Inter-Parliamentarian Union (IPU) Hanesan tinan- tinan, Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) hamutuk ho delegasaun Parlamentu Nasional, partisipa iha konferensia Inter-Parliamentarian Union (IPU) nebe hala’o iha Bangkok husi 27 Marsu – 3 Abril 2010. GMPTL delega nia membru Deputada Maria Exposto hodi partisipa iha enkontru Grupo das Mulheres Parlamentares nian. Tuir relatoriu verbal nebe hetan katak Deputada sira nebe hamahan a’an iha IPU debate kona ba asuntu Saùde Reprodutiva no Trafiku Umanu. No mos, koperasaun ruma nebe IPU bele fornese liu-liu iha area hasa’e kapasitasaun membru deputada sira nian no seluk-seluk tan. Partisipasaun Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) iha Inkontru Rede das Mulheres Parlamentares CPLP, iha Lisboa- Portugal Deputada Josefa Alvares Pereira Soares no Deputada Maria Fernanda Lay reprezenta GMPTL iha inkontru Rede das Mulheres Parlamentares CPLP nebe hala’o iha fulan Marsu, iha LisboaPortugal. Hanesan tinan-tinan GMPTL mos submete iha delegasaun Parlamentu Nasional hodi ba tuir Inkontru Parlamentares CPLP nian. Rezultadu husi enkontru ida ne’e, GMPTL sei asume kargo hanesan Vice- Prezidenti Rede das Mulheres Parlamentares CPLP nian no sei sai hanesan Prezidenti ba Rede das Mulheres Parlamentares CPLP nian iha tinan 2011 no Timor-Leste sei sai uma nain ba enkontru CPLP nian. Rezultadu seluk mos hatudu katak Planu Asaun Rede das Mulheres Parlamentares CPLP nian indika Timor-Leste sei asume responsabilidade/ kna’ar iha area Saùde Reprodutiva, HIV/CIDA no Mudansa Climatika. 21 Partisipasaun membru GMPTL iha Regional Ministers’ abd Parliamentarians’ Conference on “Review of Parliamentarians’ Actions and Legislations on the Elimination of Violence against Women”, from 21-22 October 2010 in Yogyakarta-Indonesia Membru GMPTL no membru Komisaun A, Deputada Carmelita Moniz, partisipa iha konferensia refere no nia mos sai orador husi Timor-Leste hodi fahe informasaun kona ba lei violensia domestika nebe aprova ona iha Parlamentu Nasional. Partisipasaun Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) iha Enkontru- Jornada Rede das Mulheres Parlamentares CPLP, iha São Tomé e Príncipe Membru GMPTL nain rua Deputada Ilda Maria da Conceição no Deputada Brigida Correia partisipa iha jornada Rede das Mulheres Parlamentares CPLP iha São Tomé e Príncipe. TimorLeste iha momentu neba sai hanesan orador ida durante enkontru iha São Tomé e Príncipe, nebe hare liu ba asuntu HIV/CIDA no saùde reprodutiva nian. 3. Atividades hodi hametin funsionamentu GMPTL. a) Encontru Kordenasaun • Enkontru Trimestral ho Secretaria Estadu Promosaun Igualdade. Hanesan tinantinan, Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL) hala’o enkontru regular- Trimestral ho Secretaria Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI). Enkontru ne’e realiza iha loron 29 Abril 2010, iha Sala CEG- PN. Partisipa mos iha enkontru refere, reprezentante husi Komisaun E- Parlamentu Nasional. Objetivu husi enkontru ne’e atu fahe informasaun ba malu, hala’o konsultasaun balu no koperasaun iha programa balu nebe defini tia ona iha Planu Anual SEPI no Parlamentu Nasional. Iha enkontru ne’e, la’os deit diskuti programa tinan 2010 maibe informa no diskuti kona ba programa anterior SEPI nian, liu-liu relasiona ho dezafius nebe instituisaun ne’e hasoru durante implementasaun programa. • Inkontru ho UNDP & UNIFEM. GMPTL hala’o inkontru kordenasaun ida ho UNDP no UNIFEM hodi koalia kona ba apoiu instituisaun ONU rua ne’e nian ba Parlamentu Nasional, liu husi Centro de Estudos de Jéneru . Enkontru ne’e realiza iha loron 5 Julhu 2010 no rezulta pontus positivus hanesan, kontinuasaun apoiu iha area abordagem Jéneru 22 no promosaun igualdade Jéneru inklui kapasitasaun ba membru deputadus sira, partikularmente GMPTL. Apoui sira ne’e sei kanaliza liu husi Centru Estudos de Jéneru , Parlamentu Nasional. • Inkontru ho Asesora, UNMIT- Gender Affairs Unit. Prezidenti GMPTL simu pedidu ida husi Asesora, Sra. Rita Reddy atu halo inkontru ida hodi koalia lia kona ba asuntu Lei Eleitoral, nebe mak sei diskuti iha tempu besik iha Parlamentu Nasional. Iha Inkontru ne’e, asesora fo sujestaun ba GMPTL atu halo proposta/ rekomendasaun ruma ba lei eleitoral, hodi bele hasa’e numeru feto nian iha lista eleitoral. Iha mos asuntu seluk nebe mak diskuti hanesan; analize ba OGE 2011, lei familia, lei igualdade de Jéneru no programa kapasitasaun. Presidenti GMPTL mos husu atu bele tau atensaun ba kapasitasaun feto iha area rural hodi bele partisipa iha eleisaun tuir mai. b) Inkontru GMPTL Tuir planu anual, GMPTL sei hala’o inkontru fulan ida dala rua, maibe se karik iha asuntu urjente ruma, bele mos hala’o enkontru extra-ordinaria. Enkontru ba dala uluk atu determina loron ba hala’o atividades GMPTL nian, tuir planu anual nebe trasa ona. GMPTL mos diskuti ba preparasaun atu lansa preimeira konferensia regional kona ba Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar no Edukasaun Sexual iha Oecusse. Iventu ne’e sei hala’o hamutuk ho selebrasaun loron feto internasional nebe monu iha loron 8 Marsu 2010. Atu hala’o konferensia regional hirak ne’e, GMPTL servisu hamutuk ho parseiru nasional no internasional (NGOs) hanesan Ministeriu Saùde, Ministeriu Edukasaun, SEPI, UNDP, UNFPA, UNICEF, UNIFEM, WHO no mos UNMIT atu halo preparasaun nebe diak. Eleisaun ba Meza GMPTL (Periodu 2010 – 2012) Bazeia ba estatutu GMPTL nian, Eleisaun ba MEZA GMPTL- nebe kompostu husi Prezidenti, Vice no Secretaria sei hala’o kada tinan rua ho balu no persiza halo rotativamente. Ne duni, ba MEZA nebe lidera husi Prezidenti deputada Maria Paixão de Jesus da Costa hamutuk ho deputada Josefa Alvares Pereira Soares- Vice Presidenti no Deputada Maria da Costa ExpostoSecretaria remata iha fulan Abril 2010. Nune’e ekipa jestaun Centro Estudos de Generu (CEG) organiza fali enkontru entre GMPTL hodi halo eleisaun ba lideransa (MEZA) foun GMPTL nian. Eleisaun ne’e hala’o iha loron 27 Abril 2010, nebe observa diretamente husi reprezentante husi 23 UNDP, UNMIT no UNIFEM. Mekanismu nebe uza maka Deputada sira persiza konkorda atu hamusu lista kandidatu ba Meza no sei submete ba votasaun. Hafoin votasaun, lista A hetan apoiu masimu kompara ho lista B. Nune’e rezultadu hatudu katak deputada Josefa Alvares Pereira Soares eleita ba Presidenti GMPTL, deputada Maria Terezinha Viegas eleita ba VicePresidenti GMPTL no deputada Gertrudes Moniz eleita ba Secretaria GMPTL. Mandatu ne’e nia durasaun tinan rua ho balu. Hafoin enkontru refere, tuir mai GMPTL hala’o enkontru regularmente hodi diskuti no deside programa no atividades nebe sei hala’o iha tinan 2010 nia laran. GMPTL deside hala’o enkontru regular iha loron segunda-feira ou tersa-feira tuir ajenda pleanaria Parlamentu Nasional, no iha oras almosu nian atu nune’e bele hetan partisipasaun masimu husi deputada sira hotu. Durante tinan 2010, inkontru GMPTL prezide husi Prezidenti GMPTL no ajenda nebe tau ba diskuti bazeia ba planu anual no karik pedidu ruma nebe submete husi NGOs (internasional no lokal). c) Diskusaun Meza Redonda • Diskusaun Meza Redonda ho Procuradoria-Geral Da República kona ba Existensia Unidade dos Minores Tersa-Feira, 16 Marsu 2010. GMPTL servisu hamutuk ho Procudoria-Geral da República hala’o inkontru meza redonda iha Sala Konferensia Parlamentu Nasional iha lorom Tersa-Feira, 16 Marsu 2010. Objetivu husi sorumutuk ne atu fahe informasaun kona ba Unidade dos Menores nebe estabelese ona iha Ministério Público no husu koperasaun husi GMPTL atu habelar informasaun ne’e kuandu ba hasoru populasaun sira iha baze no mos bele refere kazu ruma kuandu keixa ruma mai Parlamentu Nasional. Inkontru ne’e hetan partisipasaun husi Prezidenti GMPTL no nia membru lubuk ida, inklui mos Komisaria ba Direitu and Protesaun ba Labarik nian. • Diskusaun Meza Redonda kona ba Relatoriu CAVR ho International Center for Transitional Justice (ICTJ), 7 Abril 2010. Bazeia ba pedidu husi International Center for Transitional Justice (ICTJ) atu halo aprezentasaun no diskusaun kona ba relatoriu CAVR ba GMPTL. Diskusaun meza redonda ne’e realiza ho susesu no hetan partisipasaun masimu husi GMPTL. Sorumutuk ida ne’e importante atu fo konhesimentu klean ba relatoriu CAVR no liu-liu foka liu ba iha rekomendasaun nebe Parlamentu 24 Nasional- GMPTL bele tau iha konsiderasaun kuandu atu debate lei ne’e, iha Parlamentu Nasional. • Distribuisaun Bulletin: Kamaha ba Jéneru ba membru Parlamentu Nasional tomak hala’o iha loron 2 Marsu 2010. d) Partisipasaun GMPTL iha eventu Nacional • Komemorasaun Loron Feto Nasional. Tinan-tinan Governu Timor-Leste, liu husi Secretaria Estadu Promosaun Igualdade festeija loron feto nasional. GMPTL la realiza atividades ruma hodi komemora loron importante ne’e, tanba perkupasaun OGE 2011. Nune’e, membru GMPTL balu, partisipa iha iventu loron nasional feto nian nebe selebra husi SEPI iha loron 3 Novembru 2010. • Abertura 16 dias Kampanye ba kontra Violensia Bazeia ba Jéneru. II Vice Presidenti Parlamentu Nasional, Deputada Maria Paixão de Jesus da Costa hala’o abertura ba programa abertura 16 dias kampanye ba kontra violensia bazeia ba Jéneru iha distritu Baucau. e) Partisipasaun GMPTL iha area peskiza-entrevista Irlanda, ONU Resolusaun 1325) • GMPTL simu delegasaun husi Canadian Catholic Organization for Development & Peace iha loron 5 Marsu 2010, iha Parlamentu Nasional- CEG. Vizita mai Parlamentu Nasional ne’e atu hala’o enkontru ida ho Prezidenti GMPTL no hare existensia Centro Estudos de Jéneru . Objetivu husi enkontru ne’e atu fahe informasaun ba malu no liu-liu atu rona kona ba atividades GMPTL nian durante ne’e no dezafius ruma nebe GMPTL infrenta. Sira mos, interese tebes atu hare CEG no servisu nebe fornese hodi fo apoiu ba atividades nebe relasiona ho igualdade Jéneru iha Parlamentu Nasional. • Prezidenti GMPTL halo inkontru ho delegasaun husi CIDA, nebe iha interese tebes atu fo apoiu ba GMPTL. Inkontru ne’e ho objetivu atu hare funsionamentu CEG nian no mos atividades GMPTL nian iha area iqualdade Jéneru no dezafius nebe GMPTL infrenta. Inkontru ne’e realiza iha loron 16 Marsu 2010, iha Parlamentu Nasional. 25 • Prezidenti GMPTL simu peskizadora ida husi Universidade RMIT, Melbourne nebe halo nia peskiza kona ba area Jéneru iha Timor-Leste. Inkontru ne’e relaiza iha loron 15 Novembru 2010, iha sala CEG nian. Iha inkontru ne’e, peskizadora ne’e hakarak hatene uituan kona ba servisu Parlamentu Nasional iha area Jéneru , liu-liu GMPTL. Prezidenti GMPTL mos fo nia hanoin kona ba promosaun igualdade Jéneru iha Timor-Leste no dezafius nebe infrenta durante ne’e. 4. Konferensia Regional ba Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar & Edukasaun Seksual Konferensia Regional kona ba Saùde Reprodutiva, Planeametu Familiar & Edukasaun Sexual Maske ita rekonhese melhoramentu sira ne’e, ami konferencistas rejiaun sira, delega ba Konferensia Nasional kona Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar, no ba labarik ko’us ho Menor Idade, hato’o ba Parlamentu Nasional, Governu Nasional, liu-liu Ministeriu Finansas, Ministeriu Saùde, Ministeriu Edukasaun, Ministeriu Soliedariedade sosial, Ministeriu Infraestrutura, Sekretariu Estadu Dezenvolvimentu Desportu no Foin Sa’e, Sekretriu Estadu Promosaun Igualdade, Ajensia Nasoens Unidas, organizasaun baze komunitaria, no sosieadade sivil atu fo atensaun ba analizes no rekomendasaun sira husi mane, feto, no foin sa’e sira, hamutuk 440 husi distritu 13 Timor Leste nian, ne’ebe mak hasoru malu iha konsultasaun rejional halao iha Marsu 2010 to’o ba Junhu 2010. Konsultasaun Rejional hitu ne’ebe mak organiza hodi lori ba Konferensia Nasional ne’e rekomenda katak: • Tenki hadia asesu ba informasaun saùde maternal, reprodutiva no seksual iha nivel komunidade liu husi kuriku edukasaun formal no programas ka mekanizmu aprendizajem informal sira. • Tenki fo konsiderasaun liu tan ba mobilizasaun no treinamentu pesoal saùde komunitaria inklui daia sira ne’ebe mak atende partu tradisional hodi rezolve barreira iha iha nivel komunidade, relasiona ho edukasaun, hasa’e sensibilidade iha programa saude maternal ba kosok oan no labarik sira. • Alokasaun orsamentu tenki hasa’e hodi melhora/hadia infrastrutura (dalan, klinika, sentru juventude, servisu telekomunikasaun), hodi fornese apoiu transporte ba 26 pesoal saùde no moras sira liu-liu wainhira iha emerjensia (ambulansia, voucher ba transporte), hodi aumenta rekursus humanus (doutor, parteira, enfremeira, pesoal saude komunitaria) no matein materiais saùde ne’ebe adekuadu, (medikamentu no ekipamentu saude) nune’e garante ba hotu-hotu atu bele hetan asesu tomak ba areas servisu saùde oi-oin, liu-liu kiak no sira ne’ebe mak moris iha areas ka suku sira remotas liu. • Mobeliza partisipasaun komunidade atu suporta rezultadus husi programa saùde ba inan, foin sa’e, no labarik sira: hanesan monitorizasaun ba kondisaun nutrisaun, fornese seguransa ba pesoal saùde, halao vizita familiar wainhira akontese violensia domestika, suporta inan aman hodi eduka oan sira iha area saùde seksual no reprodutiva. Rekomendasaun hirak ne’e relata fali iha konferensia nasional nebe hala’o iha fulan Julhu 2010, iha Dili. 5. Konferensia Nacional ba Saùde Reprodutiva, Planeamentu Familiar & Edukasaun Seksual Konferensia Nacional kona ba Saùde Reprodutiva, Planeametu Familiar & Edukasaun Sexual Atu bele konkretiza vizaun ne’e, konferencistas sira deklara, kompromete no rekomenda atu hala’o aktividade, projektus, programa no aksaun sira seluk hodi bele alkansa vizaun sira ne’ebe mak ami kompartilha hanesan tuir mai ne’e: • Saùde Materna: Deklara ami nia komitmentu ba zero toleransia ba mortalidade materna. Ami nota katak mortalidade materna bele reduz dramatikamente liu husi asesu tomak ba kuidadus sira ne’ebe mak relasiona ho inan isin rua no partus. Liu-liu wainhira iha asesu tomak ba planeamentu familiar bele reduz mortalidade materna ba 40%, no wainhira evita inan isin rua ne’ebe mak la ho planu no la ho hakarak rasik. 27 • Tenke promove pakote intervensaun ne’ebe kompriensivu no liu husi kuidadus kontinua durante siklu moris nian, hahu husi adolesensia no intervensaun sira ne’e tenki inklui nutrisaun ba adolesente no inan sira. • Feto hotu-hotu tenki iha asessu ba kuidadus antenatal, partus, poz-portus ho kualidade inklui kuidadus obstetrikas emerjensia, no referal wainhira presiza. • Aktualiza estratejia Nasional Saùde Reprodutiva hodi inkorpora pratikas diak sira no intervensaun ne’ebe mak bazeia ba evidensia sira. • Tenki promove edukasaun, kuidadus no referal iha nivel uma kain, komunidade liu husi hametin SISCa no mobeliza pesoal saùde komunitaria no voluntariu sira atu halao vizita ba uma ida-idak. • Planeamentu Familiar: Kompriende katak planeamentu familiar salva inan ho oan nia moris. Ami nota katak estudus internasionais barak mak hatudu ona katak wainhira iha espasu naruk tur ahi, taxa moris ba inan ho oan as. Wainhira intervalu tur ahi ne’e minimu liu tinan 3 mak risku mortalidade inan no oan sei tun signikativamente. • Ema hotu-hotu no familia sira tenki hetan informasaun kona ba vantajem no dezvantajem husi metodu planeamentu familiar hodi bele foti desizaun. • Ema hotu-hootu tenki hetan asesu ba metodus planeamentu familiar no meius provizaun servisu husi metodu sira ne’e. • Tenki promove benefisius saùde, ekonomikus no sosiais iha nivel komunidade kona ba iha espasu oan. • Aktualiza politika nasional kona ba planeamentu familiar hodi enkorpora pratikas diak sira no intervensaun ne’ebe mak bazeia ba evidensia sira. • Edukasaun Seksual ba foin sa’e feto no mane sira: Garante Nasaun nia futuru. Ami kompriende katak evidensia barak ne’ebe mak suporta fornesimentu kona ba konhesimentu tuir idade apropriadu no edukasaun ba asuntus seksu no seksualidade fo kbiit ba foin sa’e sira atu foti desizaun lolos relasiona ho isin rua no saùde reprodutiva. Taxa as kona ba inan isin rua ho menor idade akupa segunda pozisaun entre nasaun sira iha Sudueste Aziatiku sai hanesan fator preokupante tebes. 28 • Atu inkorpora edukasaun seksual apropriadu tuir tinan iha kurikulu eskola inklui anatomia, fiziolojia, seksu, no saùde reprodutiva. No edukasaun inisial hahu husi nivel pre-sekundaria. • Atu dezenvolve programa saùde seksual no reprodutiva ba foin sa’e sira no implementa programa sira ne’e iha programa apredizajem sira hotu, iha sistema edukasaun formal no informal intergadu iha life skill bazeia ba edukasaun. • Fornese konselhu ne’e be amigavel no sem julgamentu mental nudar parte ida husi servisu informasaun saùde. • Treinamentu ba reprezentante foin sa’e sira iha konselhu du suku kona ba advokasia efektiva no fornese ba sira informasaun kompleta saùde seksual no reprodutiva nune’e sira abele servisu hodi asegura: a) Viabilidade servisu no informasaun kona ba saùde reproductiva ba foin sa’e sira. b) Alokasaun orsamentu ba programa adolesente. • Atu estabelese makanizmu hodi bele fo apoiu ba inan sira ko’us menor idade no ba estudante sira ne’ebe ko’us sedu nune’e bele permanese iha eskola ka kontinua fali sira nia eskola hafoin partus tiha. Katak programa sira ne’e sei hala’o liu husi aproximasaun inter-setorial kona ba saùde no direitu reprodutiva no seksual ne’ebe adisionalmente la’o hamutuk ho saùde, no aspektu sira husi edukasaun no desportu. • Kria lejislasaun ne’ebe prevene kaben sedu no determina tinan 18 nudar idade ideal ba kaben. Ami reafirma katak tema Konferensia Nasional ne’ebe hatete katak Investe ba Feto no foin sa’e sira nia saùde hanesan investimentu ba Timor-Leste nia futuru. Ami husu ba Ministerius relevantes hotu atu involve feto no foin sa’e sira iha dezenvolvimentu planu estratejiku Governu nian inklui iha prosesu implementasaun no monitorizasaun.Ami husu ba ministeriu ida-idak atu konsidera rekomendasoens espesifikas husi konferensia nasional ne’e. 29 Quarta Sessão Legislativa 2010 – 2011 KOMPONENTI, REZULTADO NO ATIVIDADI Komponenti 1: Hasa’e no dezenvolve GMPTL nia sensibilidadi no kapasidadi hodi promove Abordájen Jéneru iha Parlamentu Rezultadu 1.1: Hasa’e sensibilidadi, kumpriensaun no hari konsensu entre membru GMPTL no membru Parlamentu sira seluk kona ba Abordájen Jéneru nia importánsia iha Parlamentu. ATIVIDADI: • Hamutuk ho povu tomak iha mundu raiklaran, Parlamentu Nasional, liu-liu Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste, ho apoiu tekniku husi Centro de Estudos de Género, sei hala’o komemorasaun loron Internasional Feto Mundial 2011 ho tema asesu hanesan ba edukasaun, formasaun no siencia no teknolojia : dalan luan ba feto nia servisu” Tema Nacional; “Esforsu atu asesu ba protesaun no oportunidade nebe hanesan: informasaun & protesaun ba HIV/SIDA”. Aktividades nebe sei realiza ba komemorasaun loron Internasional Feto Mundial 2011 nian sei hala’o iha nivel nasional no sub-nasional (distrital) ho objektivu: 1. Hasa’e komhesimentu istudantes secundaria sira nian relasiona ho direitu ema ida-idak nian, ba hetan saúde nebe diak no saudavel. 2. Hasa’e konhesimentu istudantes sekundaria (feto, mane) sira kona ba informasaun HIV/SIDA. 3. Hasa’e sensibilidade ba importansia atu proteje foinsae sira nia saúde husi moras HIV/SIDA. 30 4. Atu rona no hare mos realidade iha Timor-Leste, hodi bele keria regulamentu/ lei ruma hodi bele kontrola no hamenus moras HIV/SIDA iha nasaun ida ne’e. Atu atinji objektivu ne’ebe mensiona iha leten, iha variasaun aktividades nebe mak sei realiza tuir mai ne: Nasional: 15 Fevereiru 2011 Aprezentasaun no Diskusaun relasiona ho HIV/SIDA iha Timor-Leste ho Komisaun Nasional ba HIV/SIDA no mos husi reprezentante igreja. Diskusaun meza redonda ne’e hetan partisipasaun husi GMPTL, Komisaun F no Komisaun E, iha Sala Centru Estudos de Géneru, Parlamentu Nasional. Bazeia ba inkontru ne’e, GMPTL deside atu hala’o desiminasaun kona ba Informasaun no Prevensaun ba HIV/SIDA ba istudantes sekundaria sira iha distritu nebe hetan risku makasnumeru a’as ba HIV/SIDA, mak hanesan Distritu Dili, Baucau, Maliana no Oecusse. 3 Marsu 2011 GMPTL, Komisaun F no Komisaun E hamutuk ho ekipa husi Komisaun Nasional ba HIV/SIDA sei hala’o sorumutuk no diskusaun ho istudante sekundaria iha iskola kona ba diseminasaun informasaun prevensaun HIV/SIDA, iha iskola no mos autoridades lokal hanesan tuir mai : • Iskola Sekundaria Públiku 10 de Dezembru, 10 Marsu 2011 • Iskola Sekundaria Katolika, St. Paulo VI, 16 Marsu 2011 • Iskola sekundaria Públiku 12 de Novembru, 24 Marsu 2011 • Iskola Sekundaria Baucau, 18 Maiu 2011 • Autoridade Lokal iha Distrito Baucau, 18 Maiu 2011 • Iskola sekundaria Públiku no 2, Bobonaro, 12 Maiu 2011 • Iskola Sekundaria Oecusse, 2 Junhu 2011 • Autoridade Lokal Distrito Oecusse, 2 Junhu 2011 • Universidade Nasional Timor-Leste (UNTL), 1 Julhu 2011 31 Distrital: 4-5 Marsu 2011 GMPTL, Komisaun F no Komisaun E hamutuk ho ekipa husi Komisaun Nasional ba HIV/SIDA sei kontinua hala’o sorumutu no diskusaun ho istudante sekundaria iha Distritu Liquisa no Manatuto. • GMPTL hamutuk ho komisaun E selebra loron Internasional ba Feto nebe hala’o iha Dili iha loron 15 fulan Marsu 2011. • GMPTL hala’o loron Internasional ba feto iha Distrito Aileu, Baucau, Ermera ho Bobonaro. Ba atividadi iha distritu hirak ne’e, envolve mos membru Parlamentu sira hotu inklui Prezidenti Parlamento Nasional Sr. Fernando Lasama de Araujo no I Vice Prezidenti Parlamentu Nasional Sr. Vicente Guterres no Organizasaun Feto nasional husi CAUCUS no Rede Feto, hodi halo diálogu ho komunidadi iha Distritu nebe refere, no husi diálogu ne’e hamosu “DEKLARASAUN” ida ho naran “Deklarasaun Hakotu Violénsia Kontra Feto no Labarik Feto”, hodi hato’o ba Governu nune’e mos ba Parlamentu Nasional ho Sosiedadi Sivil hodi fo atensaun espesial ba violensia hotu kontra feto. Komemorasaun loron feto Internasional iha loron 8 fulan Marsu 2011. Espesifiku liu, Membrus Parlamentu mos fo sujestaun kona ba tema ba eventu ne’e ho naran “ Asesu hanesan ba Edukasaun, Treinamentu, Siensia no Teknolojia : dalan atu hetan servisu nebe diak ba feto”. Presidente GMPTL mos suporta liu husi nia diskursu durante serimonia abertura iha iventu ida ne’e. • Atividade desenvolvimentu hirak ne’e atu hasae Membrus Parlamentu sira nia konsiensia kona ba isu nebe relasiona ho Jéneru . Relasiona ho ida ne’e, diskusaun iha meja redonda resulta no atende husi reprezentante GMPTL, komisaun Nasional ba Aids no Igreja Katolika ho objektivu haforsa konhecimentu partisipantes sira kona ba social, ekonomia no impaktu kultural no estigmatizasaun ba vida feto ho HIV& AIDS. • Kooperasaun ho UNFPA, reprezentante GMPTL no komisaun E partisipa iha Konferensia Rejional ba Feto Parlamentar no Ministra ba dawaluk kona ba “Feto foun 32 sae no labarik feto” haforsa parlamentu nia suporta ba iha monitorizasaun ba igualidade Jéneru nebe hola fatin iha Jakarta, fulan Marsu Tinan 2011. Estudu Komparativu ba Indonesia GMPTL hala’o vizita estudu ba Indonesia hodi hare kona ba lei Pornografia no Trafiku Umanu iha fulan Agostu 2011 ho durasaun semana ida. Objektivu hosi visita estudu komparativu ba Indonesia atu feto parlamentar ka membru GMPTL sira hodi: 1. Familiariza sira nia an konaba rasionalidade, diferenti tipu lei Pornografia, Trafíku Umanu no HIV/SIDA nian, sira nia kontiudu, kobertura, dispózisaun, métodu sira, aktividade ne’ebe sira halo durante planeamentu, dezemvolve lei, finaliza no konsiderasaun seluk ne’ebe mosu durante halo lei. 2. Identifika sansaun sira ne’ebe adopta tuir kontekstu Timor Leste no obstaklu sira ne’ebe sira hasoru ona duranti hakerek esbosu, finaliza no/ka implementasaun lei Pornografia, Trafíku Umanu no HIV/SIDA ho foku ba saida mak sira aprende ona no rekomendasaun sira hosi membru parlamentu sira rasik no sira nia parseiru hanesan feto ka estrutura nasional guvernu nian ba feto sira ka igualidade jéneru iha nasaun laran, rede feto no organizasaun sira, instituisaun edukasaun sira, representante hosi partidu politiku sira no seluk tan. 3. Buka posibilidade kolaborasaun entre GMPTL no membru parlamentu sira no/ka ho sira nia parseira ruma iha Indonesia, no 4. Relata susesu no estratéjia inovativa ruma, métodu no téknika sira ne’ebe membru parlamentu sira, liu-liu feto sira iha parlamentu Indonesia nian halo ona ne’ebe iha ligasaun ho promosaun direitu feto nian, kapasitasaun ba feto sira no igualidade Jéneru . 33 Rezultadu 1.2: Dezenvolve no hakbit GMPTL no membru Parlamentu sira seluk nia kapasidadi, atu fo atensaun no halo advokasia kona Abordájen Jéneru iha Parlamentu. • Loron 30- Setembru-2011, GMPTL simu delegasaun ba partisipantes iha segundu konferensia Asia-Pasifiku kona ba feto iha politika no Governasaun, organiza husi forum Asia-Pasifiku ba feto, Lei no desenvolvimentu (APWLD) nebe kolabora ho Fundasaun Alola. Tema husi Konferensia ne’e mak “ Haforsa feto sira nia lian iha Politika” no partisipantes mai husi India, Malaysia, Nepal, Indonesia, Fiji, Thailand, Kyrgyztan, Papua new guini no Filipina hetan oportunidade halo interaksaun ba membru GMPTL sira no aprende esperiensia husi feto Parlamentar Timor-Leste nian. Deputada Josefa Soares, Maria Fernanda Lay, Virginia Ana Belo, Maria Rosa da Camara no Deputada Aicha Bassarewan partisipa iha enkontru ne’e. • Loron 21-Outubru- 2011, reprezentante especial husi Secretario Geral ba Nasoens Unidas iha Timor-Leste Sra. Ameerah Haq inkontru ho reprezentante partidu politiku feto sira. Deputada Josefa soares atende inkontru ne’e nudar Prezidente GMPTL no mos membru partidu FRETILIN. Nia apresia tebes ho tulun husi UNMIT no ajensia UN sira iha Timor-Leste, especial relasiona prosesu eleitoral no hakbi’it feto no fo atensaun maka’as ba nesesidade no fo enviromentu nebe seguru durante eleisaun no disiplina nebe importansia ba membru PNTL. Durante inkontru ne’e, partisipantes sira fo komentariu positivu kona ba amandamentu ba lei eleitoral Parlamentu Nasional nebe hasae quota ba feto iha lista partidu politiku ba ida husi 3 kandidatus. Votus iha rai liur mos sai topiku ba diskusaun no partisipante sira fo atensaun maka’as ba topiku ida ne’e hanesan topiku ida importante ba eleisaun tuir mai. • Loron 25-Novembru-2011, Cerimónia de Abertura ba loron 16 Ativismu atu halakon Violensia kontra feto no selebrasaun ba loron internasional atu elimina violensia bajea ba Jéneru . Vice Prezidente mos atende iha Cerimónia de Abertura ne’e iha Lospalos, iha nia nia liafuan abertura nebe fo atensaun maka’as no importansia husi implementasaun Lei Violensia Domestika, nebe promulga iha tinan 2010, hanesan meius atu garante no fo protesaun ba ema vulneravel, espesial ba feto no labarik, no garante no respeitu ba sira nia dignidade no direitu fundamental. 34 Komponenti 2: Hakbit GMPTL nia Funsaun Atividadi 2: GMPTL nia funsaun sai efetivu liu tan ho mandatu atu promove Igualdadi Jéneru no hakbit feto relasiona ho GMPTL nia estatutu Atividadi nebe hala’o relasiona ho rezultadu ba dala rua (rezultadu 2) mak hanesan tuir mai ne’e; o GMPTL hala’o nia inkontru regular semanal, hodi diskuti no halo desizaun ba asuntu hirak nebe relasiona ho GMPTL nia programa. Iha enkontru hirak ne’e mak deputada sira bele hare mos ba asuntu atual relevanti sira, halo análize, deskuti no hola medida ruma, liu-liu asuntu hirak nebe relasiona ho problema ba feto. o Planu anual GMPTL Planu Anual GMPTL desenvolve no aprova husi membrus GMPTL. Orsamentu GMPTL ba tinan 2012 diminuir drastikamente. Iha tinan 2011, total orsamnetu ba GMPTL hamutuk USD 119 000. No iha tinan 2012, GMPTL iha orsamento USD 20 000 aloka ba atividade, nebe mak tenser akomoda tamba orsamentu reduz. o Workshop kona ba Haforsa Partisipasaun Feto iha Eleisaun Tinan 2012 iha Timor-leste iha loron 7-8 iha fulan Novembru, workshop Nasional ne’e realiza ho tema “ Haforsa Lideransa no Partisipasaun Feto iha eleisaun tinan 2012 iha Timor-leste. Eventu ne’e organiza husi komisaun organizadora nebe mak prezidi husi feto Parlementar” Caucus (GMPTL) no kompostu husi sosiedade civil, , CNE, Ajensia Nasaun Unidas, UNMIT no Secretario do Estadu Promosaun no igualidade. Durante workshop ne’e, hamutuk 100 partisipante diskute kona ba stratejia atu hasae partisipasaun hanesan votante no kandidatu iha tinan 2012. Partisipante sira fahe ba grupu ha’at (4) atu fasilita diskusaun ne’e. Membrus Parlamentu mos hamutuk ho grupu ha’at ne’e debate estratégias ba hasa’e partisipasaun feto iha parlamento. o Prezidente GMPTL, Deputada Josefa Soares, Partisipa mos iha debate no fo mos input balun husi perpektiva Parlamentu nian. GMPTL mos aprezenta planu de trabalhu hanesan meius ida atu kapasita feto sira ba eleisaun tinan oin mai, inklui mos treinamentu ba potensial 35 kandidatura iha public speaking no sesaun sensibilijasaun ba feto iha distritu no subdistritu kona ba sira nia kna’ar no mandatu iha Parlamentu. o II Vice Prezidente Parlamentu, Deputada Maria Paixão, halo aprezentasaun kona ba Papel feto iha mantensaun no promosaun ba paz no seguransa iha prosesu eleitoral, koalia mos kona ba Rezolusaun 1325 Nasaun Unidas nian no esensial husi Papel feto iha ajentes ativu iha partisipasaun ba paz, seguransa no partisipasaun iha politika. Komponenti 3: Hasa’e Públiku nia interese kona ba Igualdadi Jéneru , feto nia partisipasaun no hakbit feto Rezultadu 3: Públiku nia interese kona ba importansia husi Igualdadi Jéneru, feto nia partisipasaun iha vida polítika no no hasa’e feto nia kapasidadi. Atividadi : • Hanesan resultadu husi projeitu apoio abordájen jéneru iha prosesu lejislasaun, atensaun ba Kestaun transversais ba Jéneru (gender-based cross cutting issues) husi membrus GMPTL aumenta. Relasaun ho ida ne’e, iha tinan 2011 GMPTL asiste ona hanesan tuir mai ne’e : o Apoio liu husi fornese discursu ba iha seminario kona ba Jéneru , HIV/AIDS no desenvolvimentu, nebe mak organiza husi National Aids Commission iha Centro Juvenil, Dili. o Apoio mos fornece discursu durante seminario nebe mak organiza husi fakuldade Agrikultura, ho nia titulo, “Implementasaun husi Jéneru ba iha area Agrikultura iha Timor-Leste”(Implementation of Gender in the area of Agriculture in TimorLeste). 36 o Fo mos asistensia ba iha dezenvolvimentu iha aprezentasaun kona ba: “"Konstitusionalismu, papel Parlamento no Komisaun sira : Feto iha Parlamento", iha Fórum Governança Democrática. o Organiza sesaun ida kona ba sensibilizasaun ba estudantes iha Universidade Nasional de Timor-Leste kona ba HIV / SIDA (Fulan Julho 2011). o Elabora Pontus importante ba Prezidente GMPTL wainhira koalia iha seminario kona ba Kuota 30% tuir kuadru Legais" (Fulan Julho 2011). o Elabora Pontus importante no Discursu ba iha “ Preparasaun ba feto iha Eleisaun tinan 2012” ba Membru Parlamentu relevante sira. Discursu ne’e hato’o durante talk show ida organiza husi Timor-Leste Media Development Center (Fulan agustu 2011). o Elabora discursu ba Membru Parlamentu kona ba “ Papel feto Timorense iha pasado, agora no iha futuru”, ne’ebe mak hato’o iha refleksaun ba seminar nasional nebe organiza husi Komisaun Justisa e Paz Diocese Dili (fulan Agustu 2011). 37 Quinta Sessão Legislativa 2011 – 2012 ATIVIDADI Visita de Estudu komparativu ba Jakarta-Indonesia Centru Estudos ba Jéneru fasilita ona organizasaun ba halo estudu komparativu iha Jakarta (Indonesia) kona ba Lei Pornografia no Trafiku Umanu. Estudu komparativu halao komesa husi loron 7 to’o loron 14 iha fulan Agustu 2011 no GMPTL hili Indonesia sai hanesan nasaun ne’ebe pasa ona nia lei rua ne’e. Lei kona ba Pornografia adopta iha tinan 2008 no Lei kona ba Trafiku umanu adopta iha tinan 2007 no GMPTL interese ba halo estudu kona ba substansia husi instrumentu legal mak iha husi lei 2 ne’e nomos desafiu ne’ebe iha kona ba adopsaun no nia implementasaun. Desafius nebe indonesia hasoru wainhira implementa Lei sira ne’e, GMPTL hare no estuda katak relasiona ho lei Trafiku Humanu iha falta kona ba edukasaun públiku ba trafiku humanu, nia implikasaun no nia resultadu ladiak ba sosiedade. Relasiona ho Lei Pornografia, falta task force ba implementasaun ba lei nebe mak hare hela. Delegasaun ba visita estudu komparativu forma husi 12 membru Parlamentu Nasional (membru GMPTL hotu) no staf tekniku nain 2, ida husi GRC (Mr. Jeremias Gomes, Pesquisador temporariu) no ida husi staf husi projeitu UNDP ba Parlamentu (Sr. Rui da Costa, Programa official). Delegasaun ne’e chefia husi Honorariu Getrudes Moniz. Centru Estudus ba Jénero (GRC) fornece assistensia hanesan logistika, analise legal, protokolo, liafuan xavi (talking point) no material hirak ne’ebe relevante ba visita estudu komparativuiha Jakarta. Relatorio narativu kona ba visita estudu ne’e prepara ona husi tekniku Centru Estudus ba Jénero GRC. Sorumutu Rede Feto AP-CPLP Sorumutu rede feto ba Asembleia Parlamentar husi Komunidade Lingua Portuguesa (AP-CPLP) halao iha loron 20-21 Setembru 2011 iha Parlamentu Nasional Timor-Leste. Sorumutu Rede feto 38 ne’e organiza hamutuk ho kuadru ba terseiru AP-CPLP nebe Parlamentu Nasional sai hanesan uma nain comesa husi loron 19-23 Setembru 2011. Delegasaun sira mai husi Angola, Guiné-Bissau, Moçambique, São Tomé e Príncipe e TimorLeste Partisipa iha Sorumutu Rede Feto ne’e. Partisipantes sira aprezenta relatorio kona ba atividade ne’ebe dezenvolve iha tinan 2010 to’o 2011 no hadia registrasaun neebe signifikamente relasiona ho hakbi’it feto sira iha komunidade de Lingua Portuguesa durante periodu ne’e. Ezemplu, kuaze membru hotu-hotu husi CPLP inklui Timor-Leste, iha tiha ona Lei kona ba Violencia Domestika. Apesar lei ne’e avanca, membru rede feto sira fo atensaun ba desafius iha implementasaun instrumentu legal no pontu importante ira husi rede ne’e no nia suporta ba membrus hotu-hotu. Partisipantes aseita ba Planu Asaun ba Tinan 2011-2012, no Rede Feto sei foka ba : • Hadia saùde reprodutiva no redus mortalidade ba Inan no bebe ; • Elimina Violesaun hasoru feto no labarik; • Haforsa partisipasaun feto iha prevensaun konflitu no resolusaun tuir Resolusaun ba Konselhu Seguransa ONU 1325/2000; • Hakbi’it partisipasaun feto iha vida Politika; • Kapasita feto sira; • Kontra STD no HIV/AIDS • Kombate prejudika hasoru feto iha servisu fatin. Iha Okasiaun ba Sorumutu ne’e, Timor-Leste asumi Prezidente ba Rede feto iha AP-CPLP ba tinan rua mai oin (2011-2013). Diskusaun no Aprovasaun ba Orsamentu Estadu Tinan 2012 Proposta orsamentu Estadu 2012 intrudus mai iha Parlamentu iha loron 3 fulan Outubru 2011 no nune’e distribui ba komisaun atu análize no halo rekomendasaun. Audensia Públika iha komisaun halao husi loron 13- 21 Outubru 2011 no staf husi GRC no Legal Advisor ba Jéneru fornese asistensia substantivu ba Komisaun E kona ba “Eliminasaun Pobreza, desenvolvimentu rural no Igualidade Jéneru ”. 39 Asesora legal ba jéneru mos fo apoio susbtantivu ba Caucus Feto Parlamentar atu análize ba orsamentu nebe hare husi perpektiva jéneru. Planu asaun annual husi Ministerio sira sai hanesan konsiderasaun atu halo análize ba nesesidade oin-oin ba feto no mane, labarik feto no labarik mane, iha programa, atividade no politika sira. GMPTL fo mos rekomendasaun ba Governo atu avansa igualidade jéneru no haforsa feto iha Timor. Relatorio rekomendasaun GMPTL nian apresenta ba komisaun C kona ba ekonomia, Financas no anti korupsaun no aprezenta ba plenaria hamutuk ho rekomendasaun husi komisaun sira seluk. Ba produsaun relatoriu GMPTL nian, Asesora legal ba jéneru no staf GRC marka inkontru hamutuk ho grupu ba halo diskusaun no halo draf relatorio. Membru GMPTL partisipa ativu iha diskusaun no demonstra komitmentu ba orsamentu nebe sensivel ba jéneru . Análize ba lei husi perspektivu Jéneru Asesora legal asisti GMPTL iha análize draft ba Lei trabalhador husi perspetiva jéneru . Lei ne’e aprova liu husi plenaria iha loron 20-12-11, salvaguarda Igualidade iha prinsipiu (artigu 6), probidiu buat saida de’it ne’ebe bazea ba jéneru no halo provisaun ba igualidade entre feto no mane relasiona asesu ba servisu, hasae kapasidade professional, kondisaun servisu no igualidade intermu de salariu/vensimentu. Lei ba traalhador ne’e tuir ona CEDAW, maske asesora foti isu kona ba provisaun ba lisensa paternidade la ho vensimentu ne’ebe statua iha proposta ne’ebe aprezenta husi Governu (artigu 58). Relasiona ho laiha favoravel ba mane kona ba sira nia kna’ar no responsabilidade iha familia, grupu deputadus husi komisaun H halo proposta atu troka provisaun hodi garante hetan vensimentu ba lisensa paternidade la ho prejudika sira nia salariu no lisensa annual. Partisipasaun GMPTL iha Workshop Jakarta Membru GMPTL nain 2 partisipa iha painel/forum diskusaun oin-oin iha loron 26-10-2011 iha Jakarta-Indonesia no tuir kedas ho workshop ba promosaun ba partisipasaun feto nian iha politika iha Asia Sudeste iha lorn 27-28 Outubru 2011 iha Bandung, Indonesia. Partisipantes husi forum diskusaun ne’e mak husi Caukus feto politika no NGO feto sira husi Cambodia, Filipina, Malaysia no Timor-Leste. Kolaborasaun ho NGO Kaukus feto Timor-Leste no nia parseiro sira, 40 GMPTL mos hetan konvite partisipa iha iventu ne’e. Iha lorn 27-28 fulan outubru 2011, Membrus GMPTL nain 2 hato’o aprezentasaun kona ba esperiensia husi Timor-Leste iha Lei Eleitoral atu hasae reprezentasaun feto sira iha Parlamentu no fahe esperiensia kona ba promosaun ba feto sira nia direitu liu husi Kaukus/GMPTL. Liu husi partisipasaun husi iventu ida ne’e, GMPTL sei hetan benefisiu husi fahe esperiensia, desafiius, lisaun kona ba mekanismu partidu iha implementasaun asaun nebe afirmativa ba hasae partisipasaun feto iha politika no mos desenvolve redi entre lider politiku sira no ativista sira ba isu reprezentasaun feto iha politika husi nasaun 5 ne’e. Visita ba distritu atu celebra Loron Mundial Feto rural iha loron 29 Novembru to’o loron 1 fulan dezembru 2011 Tuir GMPTL nia planu annual, GMPTL comemora Loron mundial ba feto rural iha (15 outubru) no loron feto nasional (3 novembru) halao diálogos iha aldeia rua (áreas remotas) Manufonehei, Suco Railaco Leten, Eremera no sucu Watuwa Gariwai, Baucau. Prezidente GMPTL ho membrus nain 7 partisipa iha iventu ne’e; Membru nain 4 partisipa iha diálogos ho comunidade iha aldeia watuwa no membrus seluk ba iha aldeia Manufonehei. Além de halo diálogo, GMPTL mos aproveita oportunidade ne’e hodi fahe informasaun, kona ba : o GMPTL nia Papel o Rezultadu husi Konferensia Nasional kona ba Saúde Reproduktiva, Planeamentu Familiar no Educasaun Sexual o Lei Kontra Violencia Domestika o HIV/AIDS o Lei Eleitoral Husi observasaun, hatudu katak numeru populasaun (feto ho mane) nebe mak marka presenza as tebes no ativu involve an iha perguntas no fo komentariu ba membrus parlamentu. Partisipantes apresia tebes ho membrus parlamentu sira nebe visita iha sira nia adeia no fahe informasaun ba sira. Sira mos sujere atu GMPTL kontinua halao programa dialogo iha areas remotas no nafatin fahe informasaun nebe importante. Kampanha loron 16 Violénsia Kontra Feto 41 GMPTL nia partisipasaun iha kampanha loron 16 Violénsia Kontra Feto hala’o iha loron 16 fulan Novembru 2011 – 10 fulan Dezembru 2011. Abertura husi atividadi ne’e hahu iha Distritu Lautem. Workshop kona ba haforsa partisipasaun Partisipasaun Feto iha Eleisaun 2012 iha TimorLeste Iha loron 7 no 8 Fulan Novembru 2010, workshop halao iha Dili ho tema “ Haforsa Lideransa Feto no Partisipasaun iha Eleisaun 2012 iha Timor-Leste”. Eventu ne’e organisa husi komisaun organizadora ne’ebe lidera husi Caucus husi Feto Parlamentar (GMPTL) no kompostu husi Sosiedade Sivil, CNE, ajensia ONU, UNMIT no Secretaria Estadu ba Promosaun no Igualidade. Durante workshop kuaje 100 (atus ida) partisipantes halo diskusaun koba ba estratejia atu haforsa hanesan votantes no kandidatus iha eleisaun 2012 akordu ho amandamentu iha Lei Eleitoral Parlamentu Nasional. Partisipantes fahe ba grupu ha’at hodi fasilita diskusaun membru parlamentu join iha grupu hodi debate estratejia atu hasae partisipasaun feto iha Parlamentu. Presidente GMPTL, Deputada Josefa Soares, partisipa iha debate no fo inputs husi perspektiva Parlamentu nian. GMPTL mos aprezenta nia planu servisu atu kapasita feto ba eleisaun 2012, ne’ebe inklui treinamentu ba kandidatu nebe potensial kona ba “Publik Speaking” no “ sensibilization Session” ba feto iha distritu no sub distritu kona ba servisu no mandate iha Parlamentu. II Vise Presidente Parlamentu Nasional, Deputada Maria Paixão halo aprezentasaun kona ba kna’ar feto iha manutensaun no promosaun ba dame no seguranca iha prosesu eleitoral, fo atensaun ba resolusaun ba konselhu seguranca ONU 1325 no esensial kna’ar feto hanesan ajente ativu ba dame, seguransa no partisipasaun political. Konferensia Nasional kona ba haforsa feto nia partisipasaun iha eleisaun 2012 iha TimorLeste Depois de workshop nebe halao iha loron 7 no 8 Novembru 2010, konferensia Nasional ho topik hanesan mos halo iha loron 5 no 6 Desembru 2011 iha Delta Nova Dili. GMPTL mak prezidi 42 komisaun organizadora nebe organiza workshop nomos konferensia nasional. Eventu ne’e hanesan parte ne’ebe as liu husi elaborasaun kuadru estratejia ba planu konkretu husi asaun nebe kompila depois de remata konsultasaun ho parte interesada relevante sira no partisipasaun hotu husi workshop no konferensia. Estratejia kuadru foka liu ba area intervensaun no estratejia sira atu foti ajenda ba feto liu husi prosesu eleitoral iha tinan 2012 no liu. Kuadru ne adopta iha loron 6 fulan dezembru, depois de diskusaun no rona mos input husi partisipante iha konferensia nasional ne’e. Lancamentu ba relatorio no Kuadru Stratejiku kona ba Partisipasaun feto iha Politika Iha loron 9 fulan Maiu 2012, Prezidente Parlamentu no Prezidente GMPTL halo lansamentu ba Relatorio no Kuadru stratejiku “ Haforsa Lideransa feto no Partisipasaun iha Eleisaun tinan 2012” nebe hetan suporta husi UNMIT Unidade asuntu jeneru (Gender Affairs Unit). Relatorio no Kuadru Stratejiku hanesan rezultadu ida husi prosesu partisipasaun nebe inisiou iha fulan Setembru tinan 2011 iha lideransa GMPTL nia okos atu hasae no haforsa feto iha eleisaun iha tinan 2012. Atu konkorda ba Kuadru sratejiku nebe mak sei avanca nia objektivu, GMPTL organiza planeamentu ba workshop iha fulan (Novembru 2011) no konferensia nasional iha fulan (dezembru 2011) kona ba topiku ne’e. Relatorio ne’e hanesan kompilasaun husi iventu rua ne’e. Tau hamutuk kopia husi relatorio Kuadru estratejiku no distribui ba reprezentativu husi partidu politiku hotu-hotu, nebe mak enkoraja maka’as atu implementa ne’e. Lei Igualdade ba Jeneru Iha Maio 2012, Asesora legal ba jeneru hetan oportunidade atu halo diskusaun ho GMPTL hodi hato’o buat ne’ebe mak nia hetan kona ba relevansia husi Lei Igualidade ba Jeneru, ba timorleste no aprezenta ba GMPTL iha tinan 2010. Depois de estuda draft ho kuadru legal Timor-Leste no depois halao inkontru ho representative husi SEPI, Prevedoria de Direitus Humanus no UNMIT, asesora mai hato’o konkluzaun kona ba Lei Igualidade ba Jeneru nebe la relevante ho Timor-Leste nia situasaun oras ne’e dadaun. Atu hetan konkluzaun ida ne’e, asesora fahe proposta Lei ne’e ba parte 2 nebe importante : 1). Substantivu; 2) mekanismu institusional atu trata violasaun ba igualidade. Iha parte substantivu, hasoru katak proposta kona ba direitu ba protesaun nebe iha draf Lei Igualidade Jeneru ejiste tiha ona iha Timor-Leste nia lei sira. Iha parte mekanismu institusional, konsidera katak mekanismu 43 nebe iha ne’e sei foun hela, no sedu liu atu suporta saida mak eziste ona oras ne’e dadaun, garantia katak feto no mane iha asesu hanesan atu hetan tratamentu ba violasaun direitu sem ekslui posibilidade iha futuru ba sistema nebe falha relasiona ho jeneru inklui liu husi lejislasaun. Lei Igualidade Jeneru Timor-Leste karik relevante iha tinan 2009 tamba seidauk iha Lei Violensia Domestika, Kodigu Civil, Lei Trabalhador, la iha amandamentu ba Lei Eleitoral Parlamentu, Kodigu Penal, maske iha tinan 2012 kuadru legal involve ona direitu ba feto refleta ona iha Lei Nasional sira iha prinsipiu Konstitusional. Opiniaun ida ne’e aprezenta ba GMPTL no asesora hetan inputs husi grupu sira no hetan konsiderasaun. GMPTL partisipa iha debate no deside atu la kontinua hanesan lei. Sesaun Legal kona ba Livru Familia husi Kodigu Sivil Iha loron 14 fulan Maio 2012, asesora legal ba jeneru halo aprezentasaun ba GMPTL kona ba Livru Familia husi Kodigu Sivil, nebe vigora iha fulan Marsu tinan 2012. Sesaun legal ne’e hametin Membru Parlamentu sira nia konhecimentu ba Kodigu Sivil no issu ba Jeneru, espesialmente kona ba kasamentu, adopsaun, efeitu legal ba maternidade no paternidade. Asesora hare sesaun ne’e importante depois de konsulta no identifika katak ladun iha atensaun husi membru GMPTL kona ba ezistensia husi livru ne’e relasiona ho isu familia iha kodigu sivil, nebe liu husi artigu 400. Sesaun ida ne’e organiza atu fo hanoin ba sira atu fo atensaun liu ba conteúdu. Membru GMPTL simu booklet husi Livru Familia no aktivamente partisipa iha sesaun ho komentariu no perguntas. Sorumutu Rede Feto AP-CPLP Iha fulan Setembru tinan 2011, Timor-Leste assume kargo hanesan Prezidente ba AP-CPLP no konsekuensia, GMPTL sai hanesan Prezidente ba Rede Feto AP-CPLP. GMPTL hato’o nia disponibilidade atu sai uma nain ba sorumutu iha rede ne’e no atu halo revisaun ba progresu nebe mak relasiona ho planu anual rede nebe mak aprova tiha ona, maske tamba transisaun politika iha Parlamentu, GMPTL iha difikuldade atu konkorda ba loron/data. Iha loron 22 fulan Maiu 2012, mesmo que lideransa GMPTL desidi katak Timor-Leste se la partisipa iha fulan setembru tinan 2012 tamba se iha eleisaun ba lideransa foun GMPTL nune’e mos estabelese komisaun Parlamentar. Wainhira Parlamentu foun estabelese, GMPTL prontu atu kontinua servisu nafatin iha rede feto sira nian no halao nia fungsaun hanesan prezidente rede nian. 44 DEZAFIU Dezafiu nebe GMPTL hasoru iha tinan ida ne’e nia laran mak hanesan tuir mai ne’e: • Asuntu kona bai igualdadi jéneru, sei sai hanesan asuntu feto nian deit, no seidauk hetan apoiu máximu husi deputadu sira. • Deputada sira nia prekupasaun ba knar iha Parlamentu Nasional barak liu, ho nune’e dala barak la iha tempu atu tuir GMPTL nia programa nebe planeia tiha ona iha Planu Anual. • Presiza atu hakbit tan komitmentu, konsolidasaun no komunikasaun internal iha membru GMPTL nia laran. • Buka atu hakbit tan membru GMPTL nia kapasidadi, relasiona ho asuntu sira kona ba abordájen jéneru. • Difikuldadi iha língua Ingles no Portugues, difikulta membru GMPTL sira nia asesu ba participa iha eventu internasionais. LISAUN NEBE BELE APRENDE • Bainhira ita iha planu nebe diak, sei atinji programa nebe planeia ona. • Husi servisu hamutuk iha grupu nebe sólidu, la hare ba deferensas em termus pólitikus, maibe ho hanoin ida atu hare los ba asuntu abordájen jéneru. • Bainhira hetan apoiu husi Deputadu sira, sei fo liu vantajen atu bele koalia kona ba asuntu jéneru nian. • Liu husi lideransa nebe fo atensaun duni ba asuntu jéneru, bele fasilita GMPTL nia programa. PLANU BA OIN • Hasa’e kapasitasaun ba membru GMPTL, liu husi treinamentu, workshop, semináriu nebe releta ona iha planu anual orsamentu do estadu 2010. • Halo loby nafatin ba deputadu sira, nune’e mos ba intidadi oin-oin, hodi nune’e bele hetan apoiu hodi hare ba asuntu Jéneru . 45 • Promove advokasia nebe kontinua, atu fo kumpriensaun ba públiku kona ba asuntu jéneru. • Membru hotu fo apoiu nafatin, atu bele organiza eventu iha nível internasional nebe GMPTL sei hetan fiar husi rede Parlamentar CPLP. • Buka atu ativa nafatin iha GMPTL nia enkontru regular sira, hodi nune’e bele halo diskusaun, análiza no desidi asuntu hirak nebe relasiona ho feto nia asuntu, nune’e mos bele akomoda idéa pozitivu sira nebe hakarak kontribui ba asuntu abordájen jéneru. 46
Documentos relacionados
Timor Lorosa`e adopta lei eleisaun nian
Sira sei haruka fali surat ida atu informa ba imi bainhira imi nia reklamasaun nee regista ona I sei haruka mos reisbo kona ba imi nia surat reklamasaun nian. Ka la sei presiza mos dados balu atu h...
Leia mais