ONG lokál sira iha dezenvolvimentu nasionál
Transcrição
ONG lokál sira iha dezenvolvimentu nasionál
Testu-rezumu bazeia ba ‘ONG lokál sira iha dezenvolvimentu nasionál: Kazu Timor-Leste nian’ Teze ida ne'ebé hakerek hodi kumpre rekizitu sira atubele hetan diploma-doutoramentu iha Filozofia Janet E. Hunt B. Ed., M. Ed., ACAM School of Global Studies, Social Science and Planning RMIT University April 2008 Testu ne‘e bazeia ba ha‘u-nia teze, ne'ebé tradús tiha ba lian tetun atu povu Timor-Leste bele lee. Teze tomak disponivel iha lian ingles no sei rai iha biblioteka Universidade Timor-Leste nian no mós iha Salaun Leitura Xanana Gusmao nian. Ha‘u mós bele fornese kopia eletróniku husi teze tomak, ka kapítulu ida-idak, bainhira presiza liuhusi [email protected]. Iha testu ne‘e nia rohan ha‘u inklui rezumu badak de‘it kona-ba kapítulu ida-idak. Testu ne‘e foka ba asuntu xave sira ne'ebé sai foku liuhusi peskiza, la‘ós fó detalle kona-ba metodolojia. Rezumu Teze ne’e diskute knaar no esperiensa husi organizasaun naun-governamentál lokál iha Timor-Leste durante tranzisaun oioin ne'ebé akompaña prosesu ukun rasik an ne'ebé Timor-Leste liu tiha ona. Durante dékada 1990, teoria no pratika dezenvolvimentu fó importánsia sentrál ba sosiedade sivíl iha dezenvolvimentu no demokratizasaun. Organizasaun naun-governamentál sira haree nu’udar autór prinsipál iha sosiedade sivíl, no doadór sira iha tendénsia fó apoiu ba ONG sira. Estudu ida-ne’e iha objetivu atu kompriende oinsá sirkunstánsia ne'ebé hetan mudansa rápidu durante períodu 1999– 2004 influensia knaar ne'ebé hala’o husi ONG lokál sira iha momentu Timor-Leste esperiénsia transformasaun maka’as husi provínsia ne'ebé okupadu ba nasaun independente. Teze ne’e diskute oinsá ONG lokál sira halo esforsu hodi influensia sirania ambiente ne'ebé muda beibeik, liuliu iha dezenvolvimentu nasaun foun. Ho nune’e, teze ida-ne’e haree oinsá ONG lokál sira-nia esperiénsia rasik relasiona ho teoria sira kona-ba sosiedade sivíl no ONG sira iha faze oioin ne'ebé dirije ba demokrasia, harii nasaun no estadu, no mós harii pás iha situasaun pós-konflitu. 2 GLOSÁRIU AKRÓNIMU NIAN CAVR Comissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação (Komisaun ba LiaLoos, Simu-Malu no Rekonsiliasaun) CNRT Conselho Nacional da Resistência Timorense ETADEP Fundasaun Ema Mata Dalan Ba Progresu FOKUPERS Forum Kommunikasi Untuk Perempuan Timor Loro Sae (Forum Komunikasaun ba Feto Sira Timor-Leste nian) HAK Hukum, Hak, Asasi, dan Keadilan (Fundasaun ba Lei, Direitus Umanus no Justisa) IMF International Monetary Fund (Fundu Monetáriu Internasionál) INTERFET International Force East Timor (Forsa Internasionál iha Timor-Leste) NGO Non-government organisation (Organizasaun naun-governamentál) PD Democratic Party (Partidu Demokrátiku) PSD Social Democratic Party (Partidu Sosiál-Demokrata) POSKO Post for the Coordination of Emergency Aid (Postu ba Koordenasaun Asisténsia Emerjénsia) SAHE Sahe Institute for Liberation (Institutu Sahe ba Liberasaun) SRSG Special Representative of the Secretary-General (Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál nian) TB Tuberkuloze UN United Nations (Nasoins Unidas) KSI Kadalak Sulimutuk Institute (Institutu Peskiza Estudante sira-nian ida) UNTAET United Nations Transitional Administration in East Timor (Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste) UNMISET United Nations Mission of Support in East Timor (Misaun Nasoins Unidas nian hodi Apoia Timor-Leste) 3 Introdusaun Cecilia Brunnstrom esplika tiha ona iha ninia teze kona-ba parseria entre organizasaun naun-governamentál lokál sira no organizasaun naun-governamentál internasionál sira (ONG sira) iha Timor-Leste no deskreve oinsá ONG lokál sira iha Timor-Leste iha persesaun katak operasaun tomak ne'ebé ONU hala‘o hafoin emerjénsia iha 1999 nu‘udar ‗invazaun ida tan‘ (Brunnstrom 2003). Timor-Leste foin liberta an, nu‘udar rezultadu husi luta ne'ebé kontinua durante tinan 25, husi represaun no brutalidade ne'ebé hala‘o husi rejime Indonézia ne'ebé koloniza nasaun ne‘e. Timor-Leste mós esperiensa konsekuénsia negativu hafoin vota ba independénsia iha referendu populár, tanba milísia sira ne'ebé apoia husi Indonézia halo destruisaun iha parte barak husi nasaun ne‘e no obriga un kuartu husi populasaun muda ba Timor Osidentál. Komunidade internasionál foti asaun lalais hodi fó resposta umanitáriu, maibé resposta ne‘e halo ONG lokál sira sai marjinalizadu, maski semana hirak liubá ONG lokál sira mak autór úniku ne'ebé bele fó apoiu esensiál ba populasaun iha kondisaun sira ne'ebé represivu liu. Sira mós hatene loloos katak sira-nia situasaun agora hanesan ironia boot ida. Testu ne‘e diskute saida mak akontese ba Timor-Leste nia sosiedade sivíl, liu-liu ONG sira durante tinan lima tuir mai, ho foku partikulár ba ONG lokál neen ne'ebé identifika nu‘udar autór prinsipál. Estudu ne‘e kobre prosesu reabilitasaun, tranzisaun ba independénsia ne'ebé administra husi ONU, no tinan tolu dahuluk dezde ukun rasik an to‘o 2005 nia klaran. Estudu ne‘e iha objetivu hodi deskobre saida mak akontese ba ema lokál sira ne'ebé sai marjinalizadu durante tempu naruk, hodi haree knaar saida de‘it mak sira define ba sira-nia an liuhusi tranzisaun oioin, oinsá sira bele kontribui ba reabilitasaun iha Timor-Leste no oinsá estadu demokrátiku foun dezenvolve, dezafiu saida de‘it mak sira sei hasoru, no oinsá sira sei responde. Teze ne‘e fó rezumu badak kona-ba istória koloniál, ho foku partikulár ba governasaun, dezenvolvimentu no oinsá sosiedade sivíl no ONG sira dezenvolve iha territóriu ida-ne‘e, hodi hatudu katak iha tiha ona sistema governasaun ida ne'ebé komplikadu no iha dalas 4 oioin molok emerjénsia ne'ebé akontese iha 1999. Tuir fali teze ne‘e diskute faze prinsipál sira tranzisaun nian, hahú ho anúnsiu iha Janeiru 1999 katak Governu Indonézia dalaruma sei konsidera independénsia ba Timor-Leste, liuhusi referendu populár, destruisaun boot ne'ebé milísia sira halo, resposta emerjénsia no estabelesimentu administrasaun ONU no deklarasaun independénsia ne'ebé fó sai iha 20 Maiu 2002, no tinan rua dahuluk dezde ukun rasik an, no diskusaun ne‘e sei fó atensaun partikulár ba saida mak akontese ba sosiedade sivíl globalmente durante faze hirak ne‘e. Ema barak halo relatóriu kona-ba manutensaun pás no harii nasaun ne'ebé lidera husi ONU iha Timor-Leste (haree nu‘udar ezemplu Martin 2001; Smith no Dee 2003; Chopra 2002; Hohe 2002). Maibé, literatura hirak ne‘e só ko‘alia uitoan de‘it kona-ba ONG sira nia knaar, maski dala ruma iha referénsia badak kona-ba knaar importante ne'ebé hala‘o husi sosiedade sivíl. Testu ne‘e iha objetivu prenxe lakuna sira balu iha literatura hirak ne‘e kona-ba Timor-Leste ne'ebé foka liu ba estadu no doadór sira, no kontribui ba literatura luan tan kona-ba knaar ne'ebé hala‘o husi autór lokál iha sosiedade pós-konflitu. Parte dahuluk husi testu ne‘e diskute literatura barabarak kona-ba ONG sira, sosiedade sivíl no dezenvolvimentu, liu-liu iha situasaun pós-konflitu no tranzisaun. Seksaun tuir fali diskute faze no tranzisaun oioin ne'ebé Timor-Leste esperiensa nu‘udar nasaun foun no deskreve oinsá sosiedade sivíl, liuliu ONG lokál sira, partisipa iha prosesu ne‘e. Seksaun datoluk fó deskrisaun detalladu liu kona-ba esperiensa husi ONG neen, ne'ebé harii tiha ona molok krize 1999. Seksaun ikus liu husi testu ne‘e reflete kona-ba esperiénsia husi ONG sira Timor-Leste nian relasiona ho teoria sira kona-ba sosiedade sivíl no ONG sira iha demokrasia no dezenvolvimentu iha ambiente pós-konflitu. Sosiedade sivíl no ONG sira iha kontestu pós-konflitu no dezenvolvimentu iha prosesu tranzisaun Hafoin ‗moris‘ iha situasaun runguranga, Timor-Leste liu husi esperiénsia tranzisaun boot tolu dala ida: 5 1) Husi governu koloniál autoritáriu no represivu, ba governu demokrátiku ne'ebé foin forma ne'ebé povu hili liuhusi eleisaun populár; 2) Husi funu gerrilla atu hetan libertasaun ba destruisaun boot, no tuir fali tama períodu ‗pós-konflitu‘ ho pás ne'ebé fraku; 3) Husi esperiénsia dezenvolvimentalista aziátika ida, ba ideolojia dezenvolvimentu neo-liberál ne'ebé promove husi IMF/ Banku Mundial, hamutuk foku hodi hamenus kiak. Tranzisaun ida de‘it husi hirak ne‘e ne'ebé refere iha leten bele kria dezafiu boot ba nasaun ne'ebé kiak hanesan Timor-Leste. Tranzisaun hirak ne‘e akontese hamutuk, iha momentu Timor-Leste harii filafali hafoin emerjénsia iha 1999, no tanba ne‘e hamosu dezafiu boboot ba Timor-Leste nia povu no lider sira. Maski iha literatura barabarak kona-ba aspetu oioin husi tranzisaun hirak ne‘e, iha informasaun uitoan de‘it kona-ba knaar ne'ebé halo husi ONG sira, bainhira kompara ho diskusaun kona-ba knaar ne'ebé halo husi ONG internasionál sira iha kontestu póskonflitu no dezenvolvimentu, no knaar husi movimentu sosiál relasiona ho demokratizasaun. Maibé, durante tinan lima dezde estudu ne‘e hahú, iha informasaun barak liu ne'ebé hakerek tiha ona. Ema sira ne'ebé hakerek kona-ba knaar husi sosiedade sivíl iha demokratizasaun la ko‘alia barak kona-ba knaar husi ONG sira, relasiona ho movimentu sosiál luan tan oioin, hodi hakotu rejime ne'ebé autoritáriu ka ditadura —ne‘e katak, iha prosesu tranzisaun demokrátiku (haree Clarke 1998, Garrison 2000). Informasaun ne'ebé hakerek tiha ona sujere katak ONG sira iha impaktu ki‘ik (Fowler 1991, 1993, Lehmann 1990). Literatura barak liu iha tendénsia atu foka ba ONG sira nia knaar iha sosiedade sivíl nia laran hodi konsolida demokrasia (haree nu‘udar ezemplu Diamond 1994; Santiso 2001; Sabatini 2002; no Hearn 2000). Baibain ne‘e normativu tebetebes. White, nu‘udar ezemplu sujere katak sosiedade sivíl bele haburas demokrasia no governasaun ne'ebé di‘ak liuhusi maneira haat. Bele: 6 Modifika ekilíbriu podér entre estadu no sosiedade, no fó podér boot liu ba sosiedade; Garante dixiplina no responsabilizasaun relasiona ho padraun sira kona-ba governasaun públiku; Halo mediasaun ba komunidade nia ezijénsia ba Estadu, no sira-nia interasaun ho estadu; Halo knaar ‗konstitutivu‘, hodi define filafali norma sosiál no enkoraja regra sira ne'ebé bazeia ba valór demokrátiku (White 1996). Maibé, hanesan subliña husi Mercer (2002), liuhusi nia esforsu sira hodi promove ‗kultura demokrátiku‘, sosiedade sivíl bele ajuda konsolida demokrasia, maibé sosiedade ne'ebé nakfahe ka iha konflitu barak mós bele ameasa posibilidade atu hamosu demokrasia ne'ebé estavel (Mercer 2002:8). Mercer sujere katak ninia peskiza ba literatura kona-ba asuntu ne‘e hatudu katak iha argumentu prinsipál tolu ne'ebé estabelese kona-ba oinsá ONG sira hametin demokrasia: dahuluk, iha fiar katak ONG sira kontribui ba pluralizmu, liuhusi estabelesimentu rede no aliansa sira ne'ebé hala‘o knaar nu‘udar órgaun supervizaun — tanba bainhira iha ONG ho númeru boot ema asume katak sira sei haluan oportunidade hala‘o advokasia no hato‘o ‗opiniaun‘. Daruak, iha fiar katak ONG sira kontribui ba demokrasia ne'ebé inkluzivu liu tanba envolve ema marjinalizadu barak liu no hasa‘e sira-nia kapasidade atu envolve an iha polítika; datoluk, iha fiar katak ONG sira kontrola estadu nia podér no autonomia, no kontribui ba tranzisaun demokrátiku no nu‘udar rezultadu ajuda konsolidasaun. Maibé, hanesan subliña husi Mercer, ONG sira bele mós iha pontudevista kontestadu kona-ba karakterístika husi estadu ka sosiedade; no iha posibilidade katak ONG sira sai veíkulu iha projetu boot liu hodi transforma sosiedade tradisionál ba vizaun ne'ebé ‗demokrátiku‘ liu, no nune‘e hametin estadu. Ida-ne‘e signifika katak ONG sira bele hafraku sosiedade sivíl no mós bele hametin ka hafraku estadu (Mercer 2002:12). Maski dalaruma la forma koligasaun luan, ONG sira bele fornese prestasaun servisu, no mós 7 bele lakon ligasaun ho baze liuhusi prosesu tranzisaun. Tuir loloos, ONG sira bele konsolida status quo ne'ebé la demokrátiku, envezde transforma status quo ne‘e. Maibé, bainhira rejime ida foun konsolida demokrasia, ONG sira bele halo knaar ne'ebé valiozu. Sira bele ‗hametin estadu liuhusi sira-nia partisipasaun hodi hadi‘a efisiénsia husi servisu sira governu nian, no halo knaar nu‘udar parseiru estratéjiku ba ministériu sira ne'ebé orienta ba reforma, prenxe lakuna iha prestasaun servisu no ajuda governu hametin ligasaun ho baze‘ (Mercer 2002:18). Maski nune‘e, ema seluk hatete katak apoiu husi doadór sira ba ONG sira iha kontestu hanesan ne‘e bele hafraku estadu (Fowler 1991; Tvedt 1998; Marcussen 1996; Pfeiffer 2002). Maibé, estudu sira kona-ba tranzisaun demokrátiku no sosiedade sivíl, liuliu iha Ázia, ladún konkorda ho asunsaun osidentál balun ne'ebé sai baze ba aprosimasaun ba sosiedade sivíl no tranzisaun demokrátiku iha literatura kona-ba dezenvolvimentu (Lyons no Hasan 2002, Schack no Hudson 2003, Wah no Teik 2002). Sosiedade sivíl iha Ázia iha orijen no istória oioin, iha sosiedade ne'ebé separasaun estadu husi sosiedade sivíl dalaruma la klaru hanesan akontese iha osidente (Ma 2002, Morton 2005). Envezde idane‘e, sosiedade sivíl bele sai fatin interasaun, kooperasaun ka kompromisu; maski bele ajuda hamonu rejime despótiku dalaruma la kria kondisaun sira ba demokratizasaun (Hyuk-Rae, 2003, Lyons no Hasan 2002, Rowley 2005, Vichit-Vadakan 2003, Wah no Teik 2002, Weller no Hsiao 2003). Sosiedade sivíl bele mosu husi forma tradisionál sira no sai nu‘udar ‗zona malahuk organizasaun nian ne'ebé halo mediasaun entre estadu no sidadaun sira maibé la independente totalmente husi estadu hanesan haree iha demokrasia liberál‘(Lux no Straussman 2004:178), atu nune‘e apoiu husi doadór sira ba sosiedade sivíl dalaruma la ajuda kombate korrupsaun – ka bele aselera korrupsaun. Ka sosiedade sivíl bele nakferak tuir liña ideolójiku no distintamente iliberál (Constantino-David 1997, Kostovicova 2006). Ho nune‘e, seidauk klaru sosiedade sivíl oin saida de‘it ne'ebé bele mosu iha Timor-Leste relasiona ho estadu oin saida ne'ebé bele mosu. Doadór internasionál sira halo knaar ne'ebé signifikativu tebes hodi apoia dezenvolvimentu estadu demokrátiku ne'ebé liberál. McIlwaine (1998) observa katak iha 8 Elsalvadór doadór sira iha tendénsia foti aprosimasaun ne'ebé konservativu no konveniente ba setór ONG nian, nu‘udar ezemplu, la fó atensaun ba ONG sira ne'ebé koko atu apoia atór naun-estadu partisipa di‘ak liu iha prosesu foti desizaun iha nivel nasionál, no fó atensaun barak liu ba grupu sira seluk. Sabatini (2002) no Hearn (2000) konkorda katak asisténsia husi doadór sira iha tendénsia apoia grupu elite sira ne'ebé foka ba operasaun estadu demokrátiku ne'ebé liberál, duke grupu hirak ne'ebé foka liu ba transformasaun sosiál. Literatura kona-ba knaar ne'ebé halo husi ONG sira iha situasaun pós-konflitu énfaze katak ONG internasionál sira domina períodu emerjénsia imediata, problema ne'ebé kontinua atu estabelese parseria efetivu ho ONG lokál sira iha situasaun hanesan ne‘e, no mós esforsu limitadu halo kapasitasaun no foku ba doadór sira (Minear 2002; Smillie & Todorovic 2001; Brunnstrom 2003). Maibé, Hulme no Goodhand, liuhusi estudu ida ne'ebé falla hatudu diferensa entre ONG lokál no ONG internasionál, nota papél sanuluresin-ida ne'ebé hala‘o husi ONG sira durante no hafoin konflitu, inklui mediasaun, proteje direitus umanus, reforma konstitusionál, dezmobilizasaun, rekonsiliasaun, reforma judisiál, kapasitasaun no dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku (Hulme no Goodhand 2000). Leonhardt et al. mós nota katak ONG sira hala‘o knaar importante iha prosesu harii pás iha Guatemala no Kénia. Iha Guatemala, ONG sira envolve iha maneira ne'ebé kuaze hanesan: fó kontribuisaun ba negosiasaun pás, fó atensaun ba violasaun iha tempu pasadu, promove asuntu espesífiku relasiona ho sistema justisa no impunidade, promove diálogu komunidade no debate kona-ba violénsia no asuntu polítiku, promove feto sira nia direitu no knaar, ajuda agrikultór sira hato‘o sira-nia opiniaun, no apoia refujiadu sira ne'ebé filafali (Leonhardt et al. 2002:13-14). Hourn (1999) nota katak ONG sira hala‘o knaar ne'ebé aumenta beibeik iha Kamboja hafoin konflitu, no oportunidade ne'ebé mosu husi demokratizasaun, no mós dezafiu sira ne'ebé sira enfrenta hodi responde ba situasaun hirak ne‘e. Presiza nota katak iha dezafiu esternu ne'ebé relasiona ho estadu no sosiedade no mós dezafiu internu ne'ebé relasiona ho sira-nia kapasidade rasik. Problema sira inklui fundu ne'ebé la to‘o, kooperasaun, kapasidade no profisionalizmu ne'ebé la adekuadu. Maski nia nota katak sosiedade sivíl 9 alkansa tiha progresu ne'ebé boot tebetebes, nia sujere katak dezafiu ne'ebé importante liu ba nasaun tomak mak tenke aprende oinsá bele haburas ‗konsentimentu‘ (signifika katak tenke aprende toleránsia, kooperasaun, kompromisu, no knaar husi opozisaun no sosiedade sivíl), buat ruma ne'ebé sosiedade sivíl rasik tenke tau matan ba. Hanesan loloos Leonhardt et al. identifika tiha nesesidade atu hala‘o diálogu ho komunidade tomak kona-ba sosiedade pós-konflitu ne'ebé ideál, Hourn mós hatete katak iha nesesidade atu define objetivu komún. Estudu tolu ne‘e indika katak iha maneira partikulár ne'ebé ONG sira bele kontribui ba ambiente pós-konflitu. Maibé, ONG sira dalaruma la hetan oportunidade. Maski Helms (2003) nota katak ONG feto nian iha Bósnia-Herzegovina hala‘o knaar prinsipál iha rekonsiliasaun, servisu umanitáriu no asisténsia sosiál nian, Abdela lamenta katak ONG feto nian iha Kosovo ‗sente marjinalizadu tebes‘, tanba la bele envolve iha prosesu rekonstrusaun (Abdela 2003:212). Literatura kona-ba dezenvolvimentu sujere katak, iha parte ida ONG sira bele fó prestasaun servisu ne'ebé la karun, no iha parte seluk, ONG sira bele fó opsaun di‘ak liu duke hala‘o dezenvolvimentu neo-liberál. Durante dékada sia nulu, tema komún iha literatura kona-ba ONG sira reflete preokupasaun kona-ba oinsá sira-nia relasaun ho estadu no doadór sira impede sira-nia abilidade hodi mantein relasaun metin ho, no responsabilizasaun prinsipál ba, povu ne'ebé kiak no marjinalizadu tebes (haree nu‘udar ezemplu, Edwards no Hulme 1996; Hadenius no Uggla 1996; Bebbington 1997; Stiles 2002). Maski ONG sira normalmente rekoñese nu‘udar autór dezenvolvimentu ketak tanba sira nu‘udar organizasaun ne'ebé bazeia ba valór sira, iha debate ruma kona-ba diferensa entre teoria no implementasaun ONG sira nia valór, liuliu iha sira-nia relasaun ho benefisiáriu sira no organizasaun parseiru sira, no mós iha sira-nia prosesu operasaun rasik (Mukasa, 1999; Wallace 2000). Iha porezemplu ONG balun ne‘ebé hetan krítika tanba haree katak iha kontradisaun entre promosaun prinsípiu kona-ba demokrasia ne'ebé inkluzivu no estrutura internu ne'ebé ierárkiku, maski Smillie no Hailey (2001) iha sirania estudu kona-ba ONG sira iha Ázia nega persesaun hirak ne‘e. Husi literatura ne'ebé hato‘o kritika ne‘e, barak refere ba ONG internasionál duke ONG lokál. 10 Asuntu ida seluk mak oinsá ONG sira define sira-nia valór liuhusi knaar oioin ne'ebé sira hala‘o. Korten identifika knaar haat ne'ebé diferente ba ONG sira, inklui asisténsia no seguransa sosiál, liuhusi dezenvolvimentu komunidade, mudansa institusionál no sistema nian, to‘o mós fasilita movimentu sosiál ida (Korten 1990). Buat ida interesante mak oinsá ONG sira jere knaar oioin no integra knaar hirak ne‘e ba esforsu ida atu alkansa sira-nia objetivu. Ho nune‘e literatura rekoñese katak ONG sira bele mós ‗hamenus‘ efeitu ne'ebé makaas liu hotu husi dezenvolvimentu neo-liberál liuhusi sira-nia servisu ho grupu ema kiak (maski dalaruma la‘ós ema ne'ebé kiak liu hotu), ka bele koko hodi transforma dezenvolvimentu ne‘e. Maibé iha kazu hanesan ne‘e sira-nia esforsu bele hetan rezultadu ne'ebé diferente, tanba haluan estadu nia podér ba zona sira ne'ebé uluk autónomu (Bryant 2002). Ho nune‘e asuntu balun ne'ebé tenke ezamina mak knaar sira ne'ebé hala‘o husi ONG Timoroan hodi kontribui ba demokrasia ne'ebé inkluzivu no pluralizmu, sira-nia relasaun ho estadu, (karik sira hametin estadu liuhusi estratéjia balun, kontrola ka hafraku estadu nia podér, ka oinsá sira ketak husi estadu), tipu dezafiu ne'ebé sira hasoru durante períodu tranzisaun no oinsá sira-nia asaun, knaar no relasaun reflete sira-nia valór, no karik sirania servisu ‗hamenus‘ neo-liberalizmu ka koko hodi halo transformasaun. ONG sira no sosiedade sivíl iha faze oioin husi tranzisaun iha Timor-Leste Molok emerjénsia iha 1999, Timor-Leste iha sosiedade sivíl ne'ebé barani no halo operasaun klandestinu no dalaruma konfronta estadu kolonialista diretamente no abertamente. Kreda no grupu estudante sira asume papél importante tebes (Pinto 2001; Nicholson 2001; Kohen 2001) maibé ONG lokál uitoan de‘it, ne'ebé maioria foin forma iha dékada 1990 nia klaran, hala‘o knaar importante hodi apoia populasaun no lider rezisténsia sira. Porezemplu, sira dokumenta violasaun direitus umanus no asiste vítima sira ho apoiu legál no apoiu seluseluk, asiste ho komunikasaun entre povu ne'ebé namkari iha distritu 13, no forma parte ida husi aparellu komunikasaun uitoan de‘it ne‘ebé iha entre povu Timor Leste no komunidade internasionál. Sira fó asisténsia umanitáriu ba 11 ema dezlokadu rihun-rahun no ema seluseluk ne‘ebé presiza ajuda, fó apoiu agrikultura no kréditu ba agrikultór sira, no nune‘e indiretamente asiste gerrilleiru sira iha foho ne'ebé hetan apoiu fíziku husi komunidade, fó kuidadu saúde ne'ebé limitadu maibé fiavel, no mós ajuda feto sira, liuliu feto faluk no vítima violénsia. Atubele halo sira-nia servisu tenke lohi autoridade Indonézia, no tenke halo negosiasaun ho sira hodi bele halo operasaun. Maioria husi ONG hirak ne‘e sustenta no apoia husi ONG ne'ebé iha vizaun hanesan iha Indonézia no mós ONG internasionál, liuliu ONG sira ne'ebé progresivu no iha ligasaun ho Kreda, inklui mós grupu solidariedade iha Europeia, Australia no Estadus Unidus (Simpson 2004). Maizumenus NGO lokál 28-34 eziste iha Timor-Leste nia laran molok emerjénsia iha 1999, no ONG sia tan forma tiha iha Timor-Leste nia li‘ur; aleinde ne‘e iha mós organizasaun Indonézia uitoan de‘it, grupu seguransa sosiál, grupu relijiozu no grupu hanesan, no mós ONG internasionál balun ne'ebé apoia dezenvolvimentu, mak halo knaar liuhusi sira-nia eskritóriu iha Indonézia, la‘ós iha Timor-Leste.i Estudante, feto, funsionáriu Kreda nian no ativista ONG seluseluk, inklui estudante barak ne'ebé filafali husi Indonézia, hala‘o knaar prinsipál iha prosesu ne‘ebé kondús ba referendu ne'ebé superviziona husi ONU, ne'ebé namkari iha nasaun tomak hodi informa no eduka povu ne'ebé maioria analfabetu kona-ba prosesu rejista no vota. Sira-nia susesu bele sukat husi ema lubuk boot ne'ebé rejista sira-nia an hodi vota, no 98 porsentu ne‘ebé ikusliu marka prezensa atu vota, ho maioria boot mak hakarak separa husi Indonézia. ONG sira mós tulun sustenta moris ba ema dezlokadu internu na‘in 40-60.000 ne'ebé namkari iha nasaun tomak no hela iha kampu sira ne'ebé kontrola husi milísia tanba sirane‘e mak obriga, ka hetan efeitu husi milísia sira-nia atividade, no fó ai-han no ai-moruk no materiál médiku oioin ba ema sira ne'ebé sira konsege hetan asesu iha kondisaun ne'ebé perigozu tebes. Emerjénsia 12 NGO lokál hirak ne‘e mós sai vítima husi destruisaun ne'ebé halo husi milísia iha Setembru 1999, ne'ebé estraga liu 70 porsentu husi infraestrutura estadu nian, dezloka maizumenus un tersu husi sidadaun sira, oho pelumenus ema na‘in 1.000, no obriga ema seluk halai ba foho hodi buka mahon. Nune‘e duni, ONG balun sai alvu iha inísiu husi destruisaun ne‘e, tanba grupu milísia hale‘u eskritóriu ONG nian iha momentu funsionáriu sira halo esforsu maka‘as atu fó hatene komunidade internasionál kona-ba devastasaun no terrór ne'ebé akontese (Martinkus 2001). Maibé, iha Outubru nia hun sira filafali neineik ba Dili, no hahú forma filafali, maski la hetan atensaun husi maioria autór emerjénsia ne'ebé imediatamente foti asaun hafoin INTERFET halo intervensaun militár. Hanesan nota husi Brunnstrom tinan ida depois, ONG sira kuaze la hetan atensaun durante resposta emerjénsia, no maski sira hetan apoiu hodi estabelese filafali, sira hasoru difikuldade atu hala‘o knaar ne'ebé importante tanba ladún hatene ingles, falta ekipamentu komunikasaun, veíkulu no rekursu sira seluk ne'ebé disponivel ba organizasaun internasionál sira. Sosiedade polítiku Timor-Leste nian, liuhusi koalizaun pro-independénsia luan (CNRT) ne'ebé hetan apoiu husi públiku hotuhotu, mós largamente la envolvidu, tanba ONU implementa polítika ne'ebé la apropriadu ho objetivu atu garante ‗imparsialidade‘ (Suhrke 2001:8). Maski ONG lokál balun servisu hamutuk ho ONG internasionál ne'ebé envolve iha esforsu asisténsia no reabilitasaun, ne'ebé fó koñesimentu lokál ne'ebé valiozu tebes, no servisu nu‘udar xofér, komunika ho populasaun lokál nst, ema seluk fila kedas ba sira-nia servisu dezenvolvimentu, liuliu ajuda povu prepara kuda toos, implementa dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku hodi restora ekonomia ne'ebé naksobu, no fornese kuidadu saúde; ONG direitus umanus nian hasoru dezafiu boot hodi halibur evidénsia aat tebes kona-ba violasaun direitus umanus ne'ebé grave liu hotu, no proteje povu husi abuzu seluk tan. Iha 2000 nia hun ONG lokál sira konkorda hodi forma filafali Forum ONG Timoroan, ne'ebé uluk kuaze la konsege halo sorumotu tanba kondisaun seguransa la di‘ak dezde forma entre ONG 14 iha 1998 nia rohan. Forum ida-ne‘e hala‘o knaar importante tebes enkuantu Timor-Leste tuir transformasaun ba independénsia, maski la bele sustenta knaar ida ne‘e depois. 13 Tranzisaun ba independénsia: Períodu UNTAET Iha loron 25 Outubru 1999, ONU hetan mandatu toma responsabilidade ba administrasaun Timor-Leste, no iha Fevereiru 2000 mandatu manutensaun pás husi militár transforma tiha husi INTERFET ba ONU. Ho nune‘e iha foku tolu ba seguransa militár, harii estadu, no fornese asisténsia umanitáriu no reabilitasaun (Smith no Dee 2003). Maibé, nu‘udar rezultadu husi polítika ONU nian, misaun ne‘e dezde hahú iha vizaun ne'ebé la loos, liuliu relasiona ho kapasitasaun no envolvimentu iha asuntu sivíl (Suhrke 2001). Mandatu kona-ba governasaun só envolve de‘it estabelese instituisaun báziku husi estadu. Durante 2000 no 2001 komunidade ONG lokál aumenta lalais, iha parte ida tanba razaun altruísta ba povu iha área rurál sira husi estudante sira ne'ebé hetan interrupsaun ba sirania estudu iha parte seluk mós konserteza tanba disponibilidade fundu husi doadór sira, no nesesidade hodi hetan serbisu ka empregu. Iha Janeiru 2000 iha ONG lokál 34 ne'ebé rejista tiha ho ONU, maibé iha 2002 nia hun Rejistu ONG ne'ebé iha momentu ne‘ebá kaer husi Forum ONG Timoroan, hatudu katak ONG lokál 231 rejista tiha ona, ne'ebé inklui ONG 140 mak sai membru iha Forum. Montante ne‘e hatudu kreximentu maka‘as, ne'ebé la inklui grupu barak ne'ebé kompostu husi komunidade lokál ba feto, agrikultór no ema seluk iha distritu. Aumentu ONG lokál haluan sira-nia ámbitu ba área no setór barak ne'ebé foun, maski sira domina área hanesan agrikultura, edukasaun, saúde, negósiu ki‘ik, servisu buka moris, feto sira nia direitu, no direitus umanus. ONG sira dada atensaun espesiál ba grupu vulneravel hanesan labarik, feto faluk no oan kiak. ONG direitus umanus sira konsolida sira-nia perfíl ne'ebé vizivel tebes hodi dokumenta no proteje direitus umanus, no hala‘o knaar ativu iha edukasaun síviku no advokasia, inklui halo lobi ba investigasaun internasionál ba violasaun ne'ebé akontese durante okupasaun Indonézia no husi milísia sira, no ‗justisa‘ ka hapara impunidade. 14 NGO sira halo atividade intensivu durante períodu ida-ne‘e. Tanba estadu ne'ebé lejítimu seidauk forma, ONU, Banku Mundial no ajénsia dezenvolvimentu seluseluk konsulta ONG sira kona-ba sira-nia planu, normalmente liuhusi Forum ONG, maski dala barak ho maneira ne'ebé seidauk preparadu no ansi. ONG sira iha reprezentante iha Konsellu Konsultivu Nasionál ne'ebé kompostu husi membru na‘in-31 ne'ebé harii iha Juñu 2000 husi SRSGii Sergio Vieira de Mello nu‘udar resposta ba kritika ne'ebé aumenta katak Timoroan sira la envolve iha prosesu tranzisaun. Konferénsia boot tolu ne'ebé hala‘o iha 2000 mós fó biban signifikativu ba sosiedade sivíl no estabelese ninia pozisaun iha nasaun: Konferénsia Tibar, Konferénsia REDE Feto no Kongresu CNRT. ONG sira mós hala‘o knaar vitál iha edukasaun sívika. ONG no autór seluk husi sosiedade sivíl hamonu ONU nia planu ne'ebé karun demais atu lori mai peritu internasionál sira atu eduka povu kona-ba sira-nia direitu ba vota kona-ba Asembleia Konstituinte (ne'ebé sei determina Konstituisaun), no sira mós envolve iha prosesu eduka povu kona-ba prosesu tranzisaun no oinsá bele vota. Nu‘udar rezultadu husi sira-nia atividade lobi nian, ONU harii Komisaun Konstituisaun sira iha nivel distritu hodi halibur komentáriu no partisipasaun barak liu kona-ba prosesu prepara Konstituisaun, no influensia artigu importante balun ne‘ebé inklui artigu ne'ebé relasiona ho direitus umanus, igualdade no ambiente. Reprezentante na‘in-tolu husi ONG mós regularmente hola parte iha konferénsia ne'ebé hala‘o fulan neen dala ida, no hato‘o deklarasaun ba doadór sira no enkoraja dezenvolvimentu umanu ne'ebé inkluzivu, partisipativu no foka liu ba área rurál sira, ne'ebé énfaze kapasitasaun lokál. Sira husu beibeik atu halo prosesu ho maneira neineik, no hasoru komunidade ho maneira ne'ebé kle‘an liu, maibé jeralmente sira-nia opiniaun la iha influénsia boot bainhira patrosinadór internasionál hatene katak ONU nia prezensa presiza dolar US 500.000 loron ida, no iha presaun, inklui husi sosiedade polítiku timoroan hodi entrega lailais prosesu ne‘e tomak ba timoroan sira (Suhrke 2001:11). ONG sira iha reprezentante iha komisaun ne'ebé superviziona Konsulta iha Nasaun Tomak ho sosiedade sivíl durante prepara Planu Dezenvolvimentu Nasionál, maski ema 15 balun hanoin katak Planu ida-ne‘e rasik prepara lalais kedas hodi kumpre oráriu internasionál. Hanesan mós, apelu husi ONG sira ba ‗justisa‘ ba vítima husi violasaun direitus umanus ne'ebé aat tebetebes la hetan resposta tanba intranzijénsia husi Indonézia, no avaliasaun husi polítiku-na‘in Timoroan sira ba realpolitick husi sira-nia viziñu poderozu, ne'ebé nia rasik sei tuir tranzisaun frajil ba demokrasia. Sosiedade sivíl hafoin Independénsia Timor-Leste hetan independénsia iha 20 Maiu 2002, no misaun ONU foun hanaran UNMISET ne'ebé iha mandatu kloot liu, foti responsabilidade husi UNTAET, hodi apoia Governu Timor Leste ne'ebé foun. Nu‘udar resposta ba runguranga ne'ebé akontese iha Dili iha Dezembru 2002, Governu hahú tau matan ba problema ne'ebé mosu kona-ba governu ne'ebé sentralizadu no falta informasaun no konsulta ho sidadaun sira. Governu hala‘o sorumotu ho Konsellu Ministru iha kapitál distritu oioin, maski Engel fiar katak aprosimasaun ne'ebé uza hodi halo interasaun hirak ne‘e ho komunidade dalaruma aumenta frustrasaun no tensaun (Engel 2003:171). Bainhira fundu husi doadór sira ba Timor-Leste hahú menus ka dirije ba kapasitasaun governu foun,iii apoiu husi doadór sira ba ONG sira mós hamenus. ONG ki‘ikoan balun, liuliu iha distritu, la bele funsiona tan, no iha nivel nasionál, reestruturasaun no reavaliasaun barak akontese hela. ONG balun sente inserteza kona-ba sira-nia knaar iha tempu oin mai no sira-nia relasaun ho governu foun. Ema hotu-hotu ‗avansa ho kuidadu‘; ONG sira mós hahú avalia filafali sira-nia relasaun ho komunidade, no rekoñese katak dalaruma tenke muda estratéjia, no fó apoiu ne'ebé efetivu liu ba dezenvolvimentu iha komunidade tomak. ONG balun komesa aprende husi sira-nia esperiénsia iha faze pósemerjénsia, no rekoñese katak balun husi sira-nia projetu la konsege hetan susesu tomak, dala barak tanba iha problema iha grupu komunidade nia laran, ne'ebé indika falta esperiensa no nesesidade ba ONG sira atu hasa‘e abilidade hala‘o dezenvolvimentu iha komunidade nia laran. ONG sira mós komesa harii rede setoriál ka rede ne'ebé foka ba 16 asuntu espesífiku, no rede hirak ne‘e sai nu‘udar forum importante hodi hala‘o diálogu entre ONG sira no ministériu espesífiku. ONG uitoan de‘it sustenta iha distritu ida-idak, liuliu ONG sira ne'ebé iha ligasaun ho parseiru internasionál ka hola parte iha projetu ofisial husi doadór sira. Maski ONG balun estabelese relasaun servisu ne'ebé di‘ak ho parte espesífiku husi Governu Timor-Leste, iha sinál ambivalente, ka kontráriu fali, ne'ebé fó sai husi Governu kona-ba ONG sira nia knaar no lejitimidade. Proposta ida atu kria Mekanizmu Nivel Aas hodi enkoraja envolvimentu sosiedade sivíl iha implementasaun Planu Dezenvolvimentu Nasionál la bele avansa, no iha preokupasaun kona-ba lejizlasaun ne'ebé relasiona ho ONG sira to‘o Dekretu-Lei No. 5 aprova tiha iha Novembru 2005. Iha mós tensaun konaba justisa ba violasaun direitus umanus no relasaun ho Indonézia, no mós relasiona ho negosiasaun entre Governu no Australia kona-ba rekursu sira no baliza tasi-kidun iha Tasi Timor. ONG sira mós iha opiniaun ne'ebé la konkorda ho Governu nia pozisaun ba asuntu espesífiku lubuk ida (n.e. relasiona ho lei kona-ba amnistia no sidadania). Ho nune‘e ONG sira hala‘o knaar oioin durante tinan tumultuozu hirak ne‘e, husi represaun to‘o eskluzaun, iha envolvimentu espesífiku durante períodu ONU, no tuir fali esperiensa períodu ho inserteza kona-ba sira-nia knaar hafoin estadu foun forma tiha ona. Estudu-kazu ONG balu Estudu ne‘e foka ba ONG Timoroan neen ne'ebé signifikativu, ne'ebé ida-idak eziste molok emerjénsia iha 1999.iv ONG balun husi lubuk ida-ne‘e hala‘o knaar prinsipál ka koordenasaun iha rede sira ne'ebé mensiona iha leten, no iha nivel lokál haree nu‘udar ONG sira ne'ebé importante liu iha nasaun tomak. ONG rua estabelese kleur molok dékada 1990; ONG rua estabelese iha Timor-Leste iha dékada 1990 nia klaran, no ONG rua forma iha dékada 1990 inisialmente iha Timor-Leste nia li‘ur husi timoroan sira iha ezíliu iha kazu ida, no husi estudante Timoroan iha Indonézia, iha kazu ida seluk. Sira-nia interese setoriál no esperiénsia kobre direitus umanus, feto sira nia direitu, agrikultura no 17 dezenvolvimentu rurál, saúde, resposta emerjénsia, edukasaun sívika, dezenvolvimentu lian Tetun, mikro-kréditu no homan, no mós dezenvolvimentu komunidade.v Caritas Dili mak Dioseze Katólika iha Dili nia liman ba dezenvolvimentu sosiál. Caritas Dili nu‘udar ONG ne'ebé forma uluk kedas, no evolui husi esforsu fornese asisténsia ba ema hamlaha husi Kreda Katóliku iha Indonézia husi sorin ne‘ebé rai-ketan nian liutiha Indonézia invade Timor-Leste iha 1975. ONG ida-ne‘e sai boot liu hafoin 1996 ho apoiu husi ONG Katóliku internasionál sira. Ninia atividade prinsipál mak apoia klínika saúde Katóliku, liuliu programa TB iha klínika sira ne'ebé refere, no mós opera program dezenvolvimentu rurál no fó asisténsia emerjénsia ba ema dezlokadu sira molok Setembru 1999. Liutiha eskluzaun iha períodu emerjénsia imediatu, Caritas Dili hetan kontratu husi ONU hodi opera programa nasionál kona-ba TB hodi Governu Tranzitóriu nia naran durante maizumenus tinan lima; no konsege halo knaar ida-ne‘e didi‘ak, ho apoiu barak husi parseiru internasionál, no gradualmente entrega programa ne‘e ba Governu foun atubele opera rasik iha 2006 nia hun. Iha área saúde ONG ida-ne‘e hahú foka filafali hodi hametin edukasaun saúde ne'ebé bazeia ba komunidade hodi koko hamenus prevalesénsia malaria, infesaun tratu respiratóriu nian, tee-been, no mortalidade inan. Iha mós programa foun ne'ebé foka ba sosializasaun no prevensaun HIV/AIDS. Program dezenvolvimentu rurál estabelese filafali iha fatin rua, ho foku boot ba agrikultura no agroflorestál, terraplanajen, fornesimentu bee, tanke ho ikan, ortikultura no formasaun. Program ne‘e konsege enkoraja komunidade organiza an, buat ida ne'ebé seidauk konsege iha tempu pasadu, maibé funsionáriu sira sei dezenvolve sira-nia abilidade iha área ida-ne‘e. Iha 2005 Caritas Dili iha planu atu adota modelu dezenvolvimentu sosiál ne'ebé haree tiha iha Filipinas, dezenvolve sentru asaun sosiál Diosezanu ho programa edukasaun sosiál no transformasaun sosiál iha nivel lokál hodi habiit ema ne'ebé kiak liu hotu. Sira mós rekoñese katak auto-determinasaun signifika katak ema hotu-hotu tenke hasa‘e kapasidade depende ba an rasik, inklui parókia sira no Caritas rasik. ETADEP maka ONG agrikultura nian ne'ebé estabelese didi‘ak no opera iha Timor-Leste nia laran dezde 1987, iha momentu ONG husi EUA naran Catholic Relief Services fasilita 18 ninia formasaun husi sira-nia programa agrikultura rasik, bainhira sira retira ba Jakarta.vi Hanesan Caritas Dili no HAK (haree iha okos) ETADEP rekoñese didi‘ak no hetan konfiansa husi povu ne'ebé sai benefisiáriu. Dezde emerjénsia 1999 ONG ida-nee apoia programa agrikultura iha Distritu haat, no koko hasa‘e produsaun foos, modo, ai-moris no ai-fuan, no mós animál sira. ETADEP mós fornese kréditu ba agrikultór sira no aluga, ka fó empresta osan ba ekipamentu agrikultura hanesan tratór ka mákina debulladora, no mós fornese formasaun oioin kona-ba agrikultura, kontabilidade, asuntu kona-ba ambiente no jéneru. Iha tempu pasadu sira servisu indiretamente ho agrikultór sira, largamente liuhusi pastor ka indivíduu lokál. Dezde referendu ba independénsia, sira bele servisu diretamente ho grupu agrikultór no foti aprosimasaun ba dezenvolvimentu ne'ebé foka liu ba komunidade, duke uza métodu asisténsia tékniku husi leten ba kraik ne'ebé hala‘o iha tempu Indonézia. Sira no Halarae, ONG ida tan ne'ebé foka ba agrikultura no agroflorestál, iha 2004 servisu ho Ministériu Agrikultura iha Eskola Agríkola iha Terrenu, ho nune‘e funsionáriu na‘in rua husi ONG ida-idak hetan formasaun, hamutuk ho formadór governu kona-ba Jestaun Integrada ba Peste no tuir fali mai sira servisu ho grupu agrikultór lokál sira no implementa metodolojia ne'ebé refere. Funsionáriu na‘in ida husi ETADEP mós envolve iha estudu governu nian kona-ba kooperativa sira iha Sumatra. ETADEP nu‘udar membru iha rede HASATIL ne'ebé promove agrikultura sustentavel liuhusi métodu orgániku. Sira aprende barak husi oportunidade ba interkámbiu entre agrikultór sira no interasaun ho organizasaun ne'ebé interesa ba métodu hirak ne‘e liuhusi rede ida-ne‘e. Sira rekoñese katak sira tenke alkansa sustentabilidade ne'ebé boot liu ba métodu agrikultura ne'ebé sira promove, no mós sira nia organizasaun rasik. Bainhira HAK forma iha 1996 iha objetivu hodi fornese asisténsia legál ba vítima abuzu direitus umanus no prizioneiru polítiku; HAK mós dokumenta situasaun direitus umanus no komunika ba komunidade internasionál. Durante rai maran naruk iha 1998 HAK harii POSKO, rede ONG sira ne'ebé bele fornese asisténsia umanitáriu, ne'ebé mós responde ba emerjénsia Ema Dezlokadu Sira iha 1999. Maioria husi funsionáriu HAK evakua ba Jakarta iha Setembru 1999, tanba belun sira husi Indonézia fó apoiu. Bainhira sira fila ba Dili, ekipa HAK forma filafali, no balun hahú asiste ONG internasionál sira hala‘o 19 resposta emerjénsia, no balun hahú dokumenta violasaun direitus umanus aat tebetebes ne'ebé foin akontese. Sira servisu metin ho ONG Feto sira nian hanaran FOKUPERS hodi fasilita sidadaun sira nia koñesimentu kona-ba prosesu halo Konstituisaun, no enkoraja debate iha komunidade kona-ba Konstituisaun foun, no fó advokasia ba prinsípiu prinsipál balun iha konstituisaun nia laran. Sira mós envolve iha estratéjia edukasaun sívika molok eleisaun Asembleia Konstituinte. Sira-nia estratéjia globál tuir vizaun atu harii nasaun ne'ebé haree direitus umanus nu‘udar prioridade sentrál, no hala‘o knaar konstitutivu (White 1996), hodi promove valór sira kona-ba direitus umanus. Iha 2004 organizasaun foun ne'ebé fornese asisténsia legál forma tiha, no HAK hamenus númeru kazu ne'ebé sira tau matan bá, no prefere atu foka ho maneira proativa hodi ajuda harii estadu no sosiedade ida ne'ebé sei hahi‘i no promove prinsípiu sira direitus umanus nian. HAK monitoriza no hato‘o komentáriu kona-ba lei foun sira, atu garante katak lei sira-ne‘e halo tuir prinsípiu sira direitus umanus nian ne'ebé konsagra iha Konstituisaun, enkoraja diskusaun públiku kona-ba lejizlasaun ne'ebé prepara hela, servisu ho Ministériu Justisa no komunidade sira ne'ebé envolve iha konflitu rai ne'ebé komplikadu, kontribui edukasaun kona-ba direitus umanus ba formasaun polísia iha Akademia Polísia, servisu metin ho Asesór ba Primeiru Ministru kona-ba Direitus Umanus, porezemplu kona-ba oinsá bele dezenvolve Planu Asaun Nasionál kona-ba Direitus Umanus, no servisu hamutuk Presidente relasiona ho ninia Komisaun ba Veteranu no Komisaun ba EisKombatente sira. HAK mós envolve iha formasaun hodi hasa‘e koñesimentu báziku no edukasaun kona-ba direitus umanus iha distritu sira no iha nivel nasionál liuhusi organiza ‗diskusaun báziku‘ iha nivel sub-Distritu, kontribui programa rádiu, publika boletín, no hala‘o atividade barak hodi ko‘alia ba públiku. Aleinde ne‘e sira mós kontinua esforsu sira hodi hetan justisa ba vítima sira ne'ebé sofre violasaun direitus umanus sériu iha tempu pasadu, no hala‘o knaar prinsipál iha kampaña husi ONG sira ne'ebé ezije Tribunal Internasionál, no asiste Komisaun Lia-Loos, Simu-Malu no Rekonsiliasaun (CAVR) hala‘o ninia servisu. FOKUPERS hahú iha 1998 nu‘udar Forum iha HAK nia laran, ne'ebé estimula liuhusi ligasaun ho rede saúde nian ba feto sira iha Indonézia. Sira foka uluk liu ba ligasaun entre 20 feto sira nia saúde no direitus umanus, no fó apoia ba prizioneiru polítiku feto no vítima husi violénsia durante períodu Indonézia. Bainhira sira filafali ba Dili hafoin Setembru 1999 sira estabelese sira-nia an nu‘udar ONG ketak, no hafoin fó apoiu psikolójiku no sósiu-ekonómiku imediata ba feto sira ne'ebé sofre trauma aat liu iha Setembru 1999, sira foka hodi hamenus nivel aas violénsia doméstika. Sira mós servisu metin ho HAK konaba Konstituisaun ne'ebé foun, ho foku espesífiku ba igualdade jéneru. Sira envolve ho ativu iha REDE no esforsu husi feto timoroan sira ne'ebé konsege hetan reprezentasaun iha parlamentu, no mós harii Gabinete ba Promosaun Igualdade iha Governu foun. Sira servisu metin ho Gabinete ida-ne‘e no envolve iha prosesu prepara proposta lejizlasaun kona-ba Violénsia Doméstika iha Timor-Leste no ajuda prepara relatóriu dahuluk husi Timor-Leste ba Konvensaun CEDAW. Sira kontinua sira-nia apoiu ba vítima ida-idak ne'ebé sofre violénsia, no fó akonsellamentu no apoiu, inklui apoiu legál no mediasaun; sira dokumenta kazu sira hodi kria baze-dadus, servisu ho polísia no ajénsia sira seluk atu koko estabelese protokolu sira ne'ebé efetivu ba violénsia doméstika, opera uma mahon ba feto sira, sentru haree labarik sira, no mós envolve iha avaliasaun husi perspetiva jéneru ba programa sira ne'ebé propoin husi doadór sira. FOKUPERS promove edukasaun no koñesimentu kona-ba igualdade jéneru liuhusi workshop, publikasaun no programa rádiu, no mós liuhusi kurríkulu edukasaun sívika, no hala‘o knaar prinsipál iha rede ONG sira nian ne'ebé hanaran REDE. Timor Aid opera ho eskala ki‘ik iha Timor-Leste molok Setembru 1999, no fó fundu ba projetu buka moris iha eskala ki‘ik no fornese asisténsia umanitáriu. Durante emerjénsia ONG ida-ne‘e sai boot lailais de‘it, husi funsionáriu na‘in-lima to‘o liu ema na‘in-400 iha tinan ida nia laran. Kreximentu ne‘e largamente nu‘udar rezultadu husi parseria ho ONG Australia ida ne'ebé hanaran Australian Foundation for Asia and the Pacific, ne'ebé ajuda Timor Aid manán kontratu atu hala‘o projetu emerjénsia no reabilitasaun ne'ebé boot (n.e. uma mahon, harii dalan, saúde), no liuhusi rede luan ho diáspora timoroan sira ne'ebé dada fundu no voluntáriu internasionál sira husi mundu tomak. Bainhira faze emerjénsia remata ona, ONG ida-ne‘e tenke redús nia an tebetebes, no foka ba área prinsipál tolu husi servisu: kapasitasaun ba funsionáriu sira rasik no ONG lokál sira iha Distritu ne'ebé sira serbisu lisuk;vii edukasaun síviku no edukasaun síviku liuliu ba joven sira, no servisu 21 metin ho Ministériu Edukasaun no Komisaun Nasionál kona-ba Edukasaun Síviku; no hamenus kiak liuhusi mikrofinansas, projetu homan nian no fa‘an sasán, no mós edukasaun saúde no tratamentu ba trauma, no promove lian tetun. Aleinde ne‘e Timor Aid asiste ema defisiente sira, no jere projetu arkivu fotográfiku iha Salaun Independénsia nian. Iha 2005, bainhira estudu ne‘e remata, sira harii tiha eskritóriu iha distritu tolu no servisu hamutuk ho Governu hodi atende ba área balun ne'ebé refere iha leten. SAHE Institute for Liberation hahú nu‘udar SAHE Study Club ne'ebé organiza husi joven timoroan ne'ebé hela no estuda iha Jakarta, ne'ebé envolve ho movimentu rezisténsia klandestinu. Iha 1998 sira haree katak mudansa bele akontese, no sira deskobre katak sira la iha koñesimentu reál kona-ba sira nia istória, kultura no polítika rasik, no mós sira-nia ideia kona-ba demokrasia ladún kle‘an. Sira forma SAHE Study Club hodi aumenta sirania koñesimentu kona-ba asuntu hirak ne‘e. Sira uza naran SAHE hodi fó valór ba Vicente Reis Sahe, lider FRETILIN iha tempu uluk kedas mak promove ideia sira husi Paulo Freireviii kona-ba edukasaun populár iha dékada 1970. Iha 1999 SAHE halo análize ba Akordu 5 Meiu entre ONU, Portugal no Indonézia no fó sai avizu katak akordu ne‘e mak lasu ida tanba Indonézia nia Governu kontrola seguransa, no kopia 4.000 fahe iha Timor-Leste nia laran husi CNRT. Iha momentu prosesu UNAMET komesa la‘o, estudante sira filafali ba Timor-Leste hodi kontinua hala‘o publikasaun ho eskala ki‘ik no promove diskusaun klandestinu hanesan sira halo uluk iha Jakarta. Hafoin emerjénsia, sira komprende katak sira tenke transforma sira-nia ideia ba asaun pratika. Sira hahú iha SAHE nia aldeia naran Bucoli, no grupu ki‘ik halo programa alfabetizasaun; no haree katak povu iha vontade atu aprende kona-ba medisina tradisionál, no la kleur sira hahú dezenvolve kooperativa sira, biblioteka rekursu sira no rádiu komunidade nian. Membru balun ne'ebé uza biban ne‘e hodi aprende kona-ba adubu orgániku, hahú fó formasaun ba ema seluk sobre oinsá bele halo no uza adubu, no la kleur ema barak interesa, no sira simu pedidu atu hala‘o formasaun iha komunidade sira seluk. Iha momentu hanesan, sira deside atu servisu iha área prinsipál tolu: publikasaun, edukasaun populár no peskiza. Sira-nia publikasaun dahuluk ne'ebé signifikativu iha Timor-Leste mak livru-oan ho lian tetun kona-ba Banku Mundial no IMF, ne'ebé fó sai avizu kona-ba risku ne'ebé hasoru bainhira tusan osan barak, ne'ebé sira fahe ba membru hotu-hotu husi Asembleia 22 Konstituinte ne'ebé foun iha 2001. Tuir fali mai sira dezenvolve kapasidade ne'ebé signifikativu iha área mídia nian. SAHE fiar katak nu‘udar ONG sira tenke ajuda komunidade halo interasaun diretamente ho estadu, no la presiza sai nu‘udar intermediáriu entre komunidade no estadu. Tanba ne‘e, sira lakohi halo lobi, maibé prefere atu dezenvolve komunidade nia kapasidade rasik. Sira-nia objetivu atu transforma abilidade ne'ebé povu uza durante períodu rezisténsia atu organiza an, atu nune‘e povu bele foka ba dezenvolvimentu. Sira hamosu ideia kona-ba eskola ida atu organiza an, ne'ebé hahú iha 2002. Eskola ne‘e uza aprosimasaun ne'ebé bazeia ba modelu Brazil nian kona-ba organizasaun sosiál, no sira refere ba esperiensa ne'ebé FRETILIN hetan iha tempu uluk bainhira organiza an durante períodu 1974-75 iha Timor-Leste. Modelu ne‘e uza bloku-aprendizajen, ne'ebé kombina ho períodu servisu prátiku iha terrenu, hodi harii baze ekonómiku, sosiál no kulturál ba nasaun ne'ebé independente. SAHE mós hala‘o knaar prinsipál iha rede edukasaun populár ne'ebé hanaran Dai Popular. ONG sira-nia knaar no kapasidade ne'ebé muda beibeik ONG hirak ne‘e no ONG sira seluk iha Timor-Leste komesa hatudu karakterístika komún durante tinan lima liubá. Maski ONG ida-idak sei respeita sira-nia valór orijinál, sira tenke avalia beibeik sira-nia knaar iha kontestu ne'ebé muda lalais, no muda sira-nia atividade no relasaun tuir nesesidade. Tanba ne‘e sira mós halo mudansa beibeik, ne'ebé dalaruma inklui mudansa boot, ba sira-nia estrutura organizasionál hodi responde ba knaar no nivel fundu ne'ebé muda beibeik. Nu‘udar rezultadu husi mudansa hirak ne‘e funsionáriu no voluntáriu iha ONG sira tenke dezenvolve abilidade oioin hodi atende ba situasaun no problema foun, ne'ebé inklui abilidade balun ne'ebé sira sei aprende agora; maibé sira tenke aprende barak enkuantu halo servisu durante períodu tranzisaun sira ne'ebé akontese ho velosidade maka‘as. Só funsionáriu sénior uitoan de‘it mak iha abilidade esensiál (hanesan hatene lian Ingles, hakerek relatóriu), ne'ebé signifika katak sira lori responsabilidade boot iha sira-nia kabaas. 23 Presiza nota katak ONG lokál sira iha Timor-Leste hala‘o knaar hotu-hotu ne'ebé identifika husi Hulme no Goodhand (2000) no knaar hotu exetu idaix husi sira ne'ebé identifika husi Leonhardt et al. (2002). Liuliu sira envolve iha: Resposta Emerjénsia: servisu umanitáriu (ai-han, médiku, uma mahon nst.), apoia ema dezlokadu iha rai laran no refujiadu ne'ebé filafali; Direitus Umanus no dezenvolvimentu legál: servisu iha área direitus umanus no protesaun legál, atende violasaun agora dadaun no husi tempu pasadu, promove asuntu espesífiku ne'ebé relasiona ho sistema justisa no impunidade, edukasaun no advokasia kona-ba halo konstituisaun, promove feto sira nia direitu no knaar iha prosesu foti desizaun; Edukasaun komunidade nian: fornese informasaun no edukasaun, edukasaun sívika, asiste povu iha área rurál sira hato‘o opiniaun no ajuda sira resolve problema, no mós tau matan ba sira-nia dependénsia ba asisténsia; Resolve no jere konflitu: asisténsia ba dezmobilizasaun, rekonsiliasaun, lida ho konflitu kona-ba rai, fornesimentu informasaun, resolve konflitu iha komunidade, promove diálogu no debate kona-ba violénsia, direitus umanus no asuntu sira seluk; Dezenvolvimentu ekonómiku: atividade hanesan agrikultura, homan, fa‘an sasán, dezenvolvimentu turizmu, no atividade sira seluk hodi buka moris; Dezenvolvimentu sosiál: programa alfabetizasaun, fornesimentu bee no saneamentu, atividade iha área saúde; Dezenvolvimentu psiko-sosiál no kulturál: lian tetun, homan, akonsellamentu ba ema ho trauma no programa sira seluk ne'ebé relasiona ba buat sira ne‘e; Advokasia no peskiza kona-ba asuntu oioin ne'ebé ligadu ho servisu hirak ne‘ebé refere iha leten. ONG sira hatete katak estratéjia sira kona-ba dezenvolvimentu kapasidade ne'ebé iha valór boot liu dezenvolve tiha liuhusi relasaun, rede no interkámbiu, akompañamentu no tutoria, no aprendizajen refletiva. 24 Ligasaun ho ONG internasionál ne'ebé servisu iha área dezenvolvimentu no direitus umanus hanesan fatór importante iha kriasaun no dezenvolvimentu ONG lokál sira iha Timor-Leste. Husi ONG neen ne'ebé sai foku ba peskiza kle‘an ne‘e, ita bele hatete katak ONG haat - HAK, FOKUPERS, SAHE no ETADEP – orienta metin ba rede Indonézia nian, maibé Timor Aid iha relasaun forte ho Europa no Austrália, no Caritas Dili iha relasaun forte ho rede Katóliku, liuliu rede sira iha Europa, Austrália/Nova Zelándia no Filipinas. Maski buat hotu naksobu iha Setembru 1999, relasaun entre ONG sira no Indonézia sei forte. Tanba sira uza lian hanesan no hatene kontestu, ONG Timoroan sira prefere uza formadór husi Indonézia, no sira atende tiha konferénsia ONG iha Indonézia no halo vizita estuda ba ne‘ebá, hodi aprende kona-ba auto-sufisiénsia finanseira, agrikultura, medisina tradisionál, jéneru nst. Konserteza iha afiliasaun forte ho ONG Indonézia sira. Iha momentu hanesan ligasaun foun forma tiha, liuliu ho ONG sira husi Amérika Latina, no mós husi Filipinas no parte seluseluk iha Sudeste Aziátiku. ONG internasionál sira ne'ebé mai Timor-Leste mós lori ligasaun ho organizasaun oioin iha mundu tomak, no husu asisténsia husi ONG balun hodi ajuda ONG Timoroan sira harii sira-nia kapasidade atu atende ba asuntu espesífiku ne'ebé mosu iha Timor-Leste durante períodu ne'ebé refere. Estudu ida-ne‘e konfirma avaliasaun husi Smillie no Hailey katak jestaun ba mudansa sai nu‘udar karakterístika prinsipál husi ONG sira no ‗jestaun iha ONG sira depende ba oinsá bele hetan ekilíbriu entre dezafiu oioin‘ (Smillie no Hailey 2001:3). ONG sira hasoru beibeik mudansa; sira sempre hasoru dezafiu atu avalia, no avalia filafali, kontestu ne'ebé sai baze ba sira-nia operasaun, no muda sira-nia estratéjia no relasaun tuir nesesidade. Maski sira sente katak doadór sira iha tendénsia atu foka sira-nia preokupasaun ba prosesu halo relatóriu no responsabilizasaun finanseiru nian, ONG sira esforsu maka‘as atu implementa sira-nia programa ne'ebé bazeia ba komunidade, hala‘o advokasia ne'ebé efetivu, jere mudansa organizasionál ne'ebé akontese beibeik, harii kapasidade husi sirania funsionáriu no voluntáriu sira hodi halo buat hotu-hotu, inklui administrasaun báziku, resolve konflitu, hakerek proposta no halo lobi iha nivel aas, no mós hetan fundu hodi sustenta sira-nia atividade. 25 ONG lokál sira no situasaun pós-konflitu: halo tranzisaun no konsolida demokrasia. Klaru katak ONG sira halo knaar iha tranzisaun ba demokrasia, hamutuk ho papél vizivel liután husi movimentu polítiku nasionál, CNRT, no komponente tolu husi luta ba libertasaun: frente diplomátiku, frente klandestinu no frente armada. ONG Timoroan balu forma atu fó asisténsia umanitáriu (n.e. ETADEP, Caritas Dili, no ONG ne'ebé forma husi Kreda Protestante ne'ebé hanaran Yasona), maibé bainhira halo servisu sira konserteza la konsege sees husi luta polítika ba independénsia, hato‘o informasaun, apoia agrikultura iha área sira ne'ebé bele fó ai-han ba kombatente sira; no fó kuidadu saúde ba ema ne'ebé hetan kanek liuhusi servisu saúde nian. Caritas Dili, liuhusi ninia ligasaun ho Kreda, fó asisténsia espesífiku ba lider rezisténsia sira, no mós atende ba povu luan ne'ebé presiza ai-han no ai moruk enkuantu represaun sai aat liu. ONG seluk, hanesan HAK no FOKUPERS, forma nu‘udar resposta ba nesesidade atu proteje ativista polítiku sira liuhusi advokasia ba sira-nia direitus umanus, no asiste vítima violénsia no sira-nia família. ONG sira, Kreda, grupu estudante no grupu feto mak fahe informasaun ba povu kona-ba referendu iha Agostu 1999, no ONG sira mak fornese asisténsia umanitáriu ba ema dezlokadu sira ne'ebé sai vítima nu‘udar rezultadu husi violénsia ne'ebé komité husi milísia sira molok referendu iha 1999. Liuhusi sira-nia ligasaun esternu ho ONG sira iha Jakarta no parte selu-seluk iha Indonézia, no mós indiretamente ho komunidade ONG sira iha mundu tomak, ONG Timoroan sira hala‘o knaar vitál hodi fahe informasaun kona-ba violasaun direitus umanus no ambiente ne'ebé nakonu ho ta‘uk no represaun. Ho nune‘e, sira ajuda ONG internasionál sira tau presaun beibeik ba komunidade internasionál, liuliu hafoin krize Ázia nian iha momentu presaun aumenta ba Indonézia atu halakon ‗fatuk-musan ida ne‘ebé iha nia sapatu laran‘ (Simpson 2004). Klaru katak ONG lokál sira hala‘o knaar importante, maski sira nu‘udar parte ida de‘it husi esforsu nasionál no internasionál oioin ne'ebé iha intensaun atu obriga Indonézia fó oportunidade ba povu Timor-Leste atu hili ukun rasik an no forma sira-nia nasaun 26 demokrátiku rasik. Tuir fali mai ONG sira fó kontribuisaun importante atu influensia Konstituisaun nia estrutura no forma estadu, ne'ebé mensiona tiha iha leten. Durante faze ida-ne‘e no períodu dezde independénsia, ONG balun koko halo knaar ida ne'ebé White bolu ‗knaar konstitutivu‘ (White 1996)x hodi hametin kultura foun ne'ebé respeita direitus umanus, inklui feto sira nia direitu, no resolve konflitu ho maneira pasífiku. Liuhusi servisu ne‘e sira (i) koko define limitasaun ba estadu nia podér, maibé sira mós (ii) enkoraja estadu atu define limitasaun ba podér ne'ebé kaer husi parte seluk iha sosiedade sivíl ne'ebé iha tendénsia hamosu violénsia. Sei sedu liu atu avalia oinsá ONG sira ajuda konsolida demokrasia. Sei iha konflitu entre polítiku na‘in sira, tanba kompetisaun atu hetan podér entre elite polítiku sira no sira-nia apoiante sira. Demokrasia haburas diferensa polítiku ne'ebé foin mosu, ka mosu filafali, no violénsia ne'ebé rebenta iha 2006 haruka mensajen klaru katak respeitu ba direitus umanus no kompromisu ba naun-violénsia seidauk kuda didi‘ak iha sosiedade nia laran. Esforsu husi ONG no parte sira seluk la adekuadu iha momentu lider balun husi setór polítiku no setór seguransa viola norma hirak ne‘e. Agora dadaun ONG sira hatene ona katak demokrasia nu‘udar ideia ne'ebé komplikadu no só funsiona uitoan de‘it. Iha ambiente hanesan ne‘e, povu sira seidauk toman ho demokrasia modelu osidentál nian, no estrutura podér ne'ebé tradisionál liu sei metin (Ospina no Hohe 2002). Hafoin eleisaun sira, ONG sira koko implementa prosesu funsionál balun iha terrenu hodi resolve problema reál ne'ebé hasoru sidadaun sira iha fatin espesífiku, liuhusi halibur autór lokál oioin (hanesan lider tradisionál sira, administradór ONU ka governu nian, no grupu sidadaun oioin) hodi ajuda sidadaun sira modifika sira-nia esperansa ba estadu foun, no enkoraja estadu atu responde ba dezafiu sira ne'ebé enfrenta povu. ONG sira hasoru problem lubuk ida, ne'ebé inklui tendénsia sentralizadora Estadu nian no falta kapasidade atu foti desizaun iha distritu sira (durante períodu UNTAET no mós períodu pós-independénsia), no Governu nia kapasidade fraku no la iha abilidade atu responde lalais ba problem sira ne'ebé enfrenta povu. 27 ONG sira fiar katak independénsia bele hetan susesu; sira haree katak importante tebes atu kria governu ne'ebé estavel no efetivu, ne'ebé promove direitus umanus, ho kapasidade atu resolve konflitu sira iha komunidade nia leet, ne'ebé bele habiit ema timoroan sira — ho nune‘e sira hakarak alkansa susesu. Maibé, atubele hatene kona-ba dinámika ne'ebé mosu iha Timor-Leste entre ONG sira no governu, presiza ezamina dinámika ne‘e iha kontestu gerasionál. Maioria husi ONG sira ne'ebé foun, só forma de‘it no lidera husi joven sira ne'ebé boot durante períodu okupasaun husi Indonézia iha Timor-Leste. Jerasaun ativista sira husi 1999 kontinua kaer afiliasaun ho Indonézia, no maioria husi sira hato‘o kritika maka‘as ba Governu nia orientasaun ba Portugal no desizaun atu uza lian Portugés. Ho nune‘e ligasaun no parseria forte entre governu no ONG sira bele hala‘o knaar valiozu atu harii koezaun sosiál entre jerasaun oioin, ne'ebé iha lian no orientasaun internasionál ne'ebé la hanesan. Tuir loloos, ONG sira largamente hametin estadu foun ho maneira oioin no iha kolaborasaun efetivu entre ONG sira no parte balun husi Governu ne'ebé orienta ba reforma, hanesan Asesór ba Primeiru Ministru kona-ba Direitus Umanus no Gabinete ba Promosaun Igualdade. Esforsu hirak ne‘e iha objetivu atu estabelese norma sosiál foun hodi respeita direitus umanus no igualdade jéneru. HAK mós servisu ho Presidente dahuluk hodi asiste nia haree Komisaun ba Eis-Kombatente sira no Komisaun ba Veteranu sira, no asiste Ministériu Justisa atu resolve disputa komplikadu kona-ba rai. KSI mak ONG ida forma iha Setembru 2000 ho foku ba rezolve konflitu no advokasia. KSI mós servisu ba asuntu kona-ba rai, no konsege promove lei ida kona-ba reforma rai ba Asembleia Konstituinte iha 2001 atu ajuda hametin ema Timoroan sira-nia direitu ba sira-nia rai, ne'ebé uluk hetan ameasa husi Indonézia no Portugal. HAK no ONG sira seluk mós asiste reforma judisiál no monitoriza prosesu judisiál ne'ebé fraku tebes. Presiza nota katak kooperasaun hanesan ne‘e reflete relasaun pesoál ne'ebé forte entre autór prinsipál sira molok destruisaun boot ne'ebé akontese iha 1999.xi Indivíduu hirak ne‘e iha relasaun forte ho rede ONG/ativista, no ho nune‘e, bainhira sira tama governu iha konfiansa ba ONG sira no prontu atu servisu hamutuk ho ONG sira. Maibé, parte seluseluk husi Governu la iha atitude hanesan, tanba sei iha deskonfiansa no setisizmu ba ONG sira. 28 Maibé, Ribeiro no Magno (2004:35) sujere katak Governu Timor Leste dalaruma haree ONG sira ne'ebé fó advokasia, liuliu ONG sira ne'ebé tau matan ba demokrasia, direitus umanus no justisa, nu‘udar sira-nia oponente. Konserteza ONG balun sente susar atu halo transformasaun, tanba durante tempu Indonézia sai nu‘udar oponente, no agora tenke loke an ba posibilidade oioin relasiona ho sira-nia governu rasik.xii Iha mós indikasaun iha 2003 katak lider sira husi ONG balu aliña sira-nia an ho partidu seluk la‘ós ho FRETILIN (hanesan PD no PSD),xiii tendénsia ida ne'ebé hamosu preokupasaun ba Governu, no indikasaun ida katak baliza entre setór polítiku no sosiedade sivíl seidauk klaru loloos. Maibé, aleinde área balun de‘it, ONG sira hato‘o kritika públiku uitoan de‘it ba Governu, no parese katak jeralmente ONG la iha kbiit atu kestiona governu nia responsabilidade. Ho nune‘e, parese katak literatura kona-ba ONG sira no demokrasia fó énfaze ne'ebé boot demais ba aspetu ida-ne‘e husi sira-nia kontribuisaun ba demokrasia, bainhira kompara ho sira-nia kapasidade reál iha Timor-Leste. No Governu rasik, maski rekoñese servisu valiozu ne'ebé hala‘o husi ONG sira, mós hato‘o kritika ba ONG sira relasiona ho sira-nia transparénsia rasik no responsabilizasaun ba fundu, no iha kazu balun, tanba sira seidauk prontu atu koordena ho Governu no ajénsia sira seluk (Ministériu Administrasaun Estatál nian 2005:6).xiv Maibé, aspetu ne'ebé interesante liu hotu husi ONG sira nia relasaun ho estadu iha ligasaun ho sira-nia tendénsia foun daudauk atu hala‘o diskusaun ho komunidade kona-ba signifikadu husi ‗auto-determinasaun‘. Ho nune‘e bele dehan katak sira apoia estadu ne'ebé bazeia modelu neo-liberál, ne'ebé iha diferensa radikál ho estadu ne'ebé eziste durante tempu Indonézia ne'ebé kaer podér tomak, halo represaun no iha abordajen dezenvolvimentalista. Entre 2004 nia klaran to‘o 2004 nia rohan, ONG sira rekoñese katak esforsu sira atu habele komunidade sira hato‘o sira-nia preokupasaun ba estadu la efikás iha nivel lokál, tanba estadu foun iha karakterístika sentralizadora. No maski ONG sira rasik, liuhusi sira-nia reprezentante, hato‘o povu nia preokupasaun iha Dili, esforsu hirak ne‘e mós dala barak la efetivu. Durante tinan foufoun rekursu sira kontrola maka‘as, no governu nia kapasidade ne'ebé limitadu tebes, ho nune‘e la bele tau matan ba nesesidade barakliu husi komunidade . ONG sira enkoraja komunidade atu hasa‘e 29 dependénsia ba an rasik no buka solusaun rasik ba sira-nia problema, envezde hein governu hala‘o buat balun ba sira. ONG sira enkoraja filafali komunidade sira hodi aumenta kapasidade atu ukun rasik an, ho nune‘e, hamenus komunidade sira nia espetativa ba estadu. Hanesan ne‘e, sira mós apoia mudansa ba estadu minimalista, ne'ebé doadór sira hakarak, no hamenus komunidade sira nia espetativa ba Governu, ne'ebé la realista. ONG lokál sira nia envolvimentu iha dezenvolvimentu Maski ONG lokál sira envolve iha fornesimentu servisu balun durante períodu emerjénsia no períodu UNTAET, globalmente ONG sira só bele fornese servisu Governu nian balu de‘it liutiha independénsia. ONG lubuk ida servisu ho doadór sira iha área hirak ne'ebé sai prioridade tuir Planu Dezenvolvimentu Nasionál, hanesan agrikultura, fornesimentu bee no saneamentu, enkuantu ONG seluseluk hala‘o servisu iha área agrikultura no hamenus kiak liuhusi projetu homan ka mikro-kréditu ho apoiu ne'ebé largamente fó husi ONG internasionál sira (n.e. Timor Aid, Alola Foundation). Programa Investimentu Setoriál (SIP) ba Governasaun Lokál no Sosiedade Sivíl nota knaar signifikativu ne'ebé hala‘o husi ONG sira no organizasaun sira sosiedade sivíl nian ne'ebé fornese servisu. ONG sira hala‘o knaar importante iha saúde; direitus umanus; igualdade no justisa; edukasaun no formasaun; no fornesimentu bee no saneamentu, maski sira-nia atividade ne'ebé relasiona ho área rua ikus ne‘e hamenus ona, enkuantu governu hasa‘e ninia kapasidade. Ho nune‘e ONG sira (lokál no internasionál) serbisu hodi taka lakuna hodi fornese servisu enkuantu governu dezenvolve nia an. Maibé, dokumentu ida-ne‘e subliña kestaun polítika ne‘ebé mosu husi apoiu doadór sira-nian ba grupu sira iha sosiedade sivíl, kontráriu fali ba apoiu uitoan de‘it husi doadór sira ne'ebé disponivel liuhusi kanál sira governu nian (Ministériu Administrasaun Estatál nian 2005:14).xv Durante períodu ne‘e, ONG sira mós enkoraja doadór no autoridade governu sira atu hala‘o dezenvolvimentu ne'ebé inkluzivu liu no foka ba área rurál sira, ne'ebé bele fó 30 oportunidade reál ba povu hodi partisipa (Hunt 2004). Sira prefere aprosimasaun ne'ebé foka liu ba dezenvolvimentu umanu (hanesan promove husi UNDP), envezde uza modelu neo-liberál. Iha posibilidade katak ONG sira mós ajuda hametin Governu nia pozisaun durante halo negosiasaun ho doadór no governu estranjeiru sira. Porezemplu SAHE halo servisu atu dada atensaun ba risku sira ne'ebé relasiona ho empresta osan husi Banku Mundial no IMF, ne'ebé dalaruma ajuda kria ambiente ida atu nune‘e Timor-Leste hetan doasaun, la‘ós empréstimu, durante períodu inisiál husi dezenvolvimentu nasionál. Timoroan sira husi sosiedade sivíl halo kampaña ativu no hato‘o protestu tanba sente katak Australia nia pozisaun la justu relasiona ho baliza tasi-kidun no distribuisaun rendimentu husi rekursu mina rai no gas iha Tasi Timor. Dalaruma esforsu hirak ne‘e ajuda Governu Timor-Leste negoseia akordu ho Australia ne'ebé favoravel liu ba TimorLeste. Sira-nia koneksaun ho sosiedade sivíl iha Australia mós aumenta presaun iha ne‘ebá liuhusi Timor Sea Justice Campaign (Kampaña Justisa kona-ba Tasi Timor). Ho nune‘e, iha posibilidade katak liuhusi dalan prinsipál rua, ONG timoroan sira ajuda hasa‘e Governu Timor-Leste nia pozisaun makro-ekonómika. ONG sira mós koko atu hatudu aprosimasaun alternativu sira ba dezenvolvimentu liuhusi sira-nia programa rasik oioin. Porezemplu, rede HASATIL kona-ba agrikultura sustentavel no rede Dai Popular kona-ba edukasaun, kria forun ne'ebé valiozu ba ONG lokál no internasionál sira hodi diskute ideia ‗alternativu‘ (n.e. hanesan agrikultura orgániku, ka fó formasaun ba ativista rezisténsia nian atu halo servisu dezenvolvimentu, ka edukasaun iha komunidade) no rua-rua hotu halo diálogu ho governu kona-ba aprosimasaun sira. ONG balun refere ba tradisaun hodi bele avansa ba oin. Timor-Leste koko atu halibur ema sira husi grupu lian no étniku oioin iha nasaun modernu ida ne'ebé forte, inklui ema sira ne'ebé filafali husi rai li‘ur no sira ne'ebé hela nafatin iha Timor-Leste, no jerasaun sira ne'ebé fahe tuir lian koloniál oioin, ne'ebé hotu-hotu hasoru situasaun kiak rabat rai. ONG sira hanesan Haburas refere ba tara bandu tradisionál hodi promove protesaun ambientál; Timor Aid promove lian Tetun (hanesan mós ETDA)xvi hodi haburas identidade nasionál no meius komunikasaun ne'ebé esensiál iha sosiedade ne'ebé 31 nakferak (Leach 2003); Alola Foundation, Timor Aid no ONG seluseluk depende ba homan tais tuir tradisaun atu hamosu rendimentu ba feto sira, nu‘udar prioridade husi dezenvolvimentu. ONG sira nia knaar iha prosesu harii pás iha situasaun pós-konflitu Hanesan sosiedade pós-konflitu sira seluk, Timor-Leste hetan pás ne'ebé frajil, no iha karakterístika balun ne'ebé indika posibilidade katak violénsia bela mosu filafali, ne'ebé inklui: kiak rabat rai, maioria juventude ne'ebé dezempregadu, númeru signifikativu husi kombatente dezmobilizadu ne'ebé la iha serbisu, sistema justisa ne'ebé fraku, impunidade nafatin ba ema sira ne'ebé halo atrosidade aat liu, no posibilidade katak ema balun iha vontade buka vingansa ba problema husi tempu uluk. Engel nota iha 2003 katak ‗tensaun fundamentál sei aas tebes no iha posibilidade boot katak violénsia sei akontese, ne'ebé hatudu tiha ona ho eskala ki‘ik iha nasaun tomak‘ (Engel 2003:172). ONG sira uza tiha maneira oioin hodi atende ba situasaun ida-ne‘e, maski klaru katak sira la iha kapasidade atu influensia violénsia ne'ebé akontese entre forsa seguransa sira iha Maiu 2006. Klaru tebes katak ONG sira serbisu hodi fahe informasaun, no halakon konflitu potensiál entre sidadaun sira ne'ebé informasaun sala mak kauza, ne'ebé Engel haree nu‘udar ameasa signifikativu ba estabilidade (Engel 2003:178). Liuliu HAK hala‘o knaar valiozu tanba hala‘o ‗diskusaun báziku‘ iha sub-distritu sira, no promove kultura ne'ebé respeita direitus umanus. ONG lokál sira mós servisu, liuliu iha períodu uluk liu, ho refujiadu sira ne'ebé filafali no ema dezlokadu sira, dala barak liuhusi kolaborasaun ho ONG internasionál sira no ajénsia ONU sira, hodi garante katak sira bele filafali ba sira-nia komunidade. Sistema judisiál ne'ebé fraku mós hamosu preokupasaun, no ONG sira kontinua tau presaun ba komunidade internasionál no Governu atu halo sistema ida ne'e funsiona didi‘ak. ONG ida, Projetu Monitorizasaun Sistema Justisa, monitoriza operasaun sistema justisa nian, no koko atu hadi‘a sistema ne‘e no ezije responsabilizasaun ne'ebé aas liu. HAK mós fó sai preokupasaun balun kona-ba violasaun direitus umanus ne'ebé 32 komité husi forsa polísia, no HAK nia funsionáriu sira envolve iha fornesimentu formasaun direitus umanus ba polísia. Konstituisaun fó énfaze boot ba direitus umanus no promosaun direitus umanus iha nasaun tomak, ne'ebé haree nu‘udar mekanizmu importante ida ne'ebé bele prevene violénsia ne'ebé namkari iha fatin hotu-hotu. ONG lubuk ida mós servisu hodi rezolve konflitu boot balun ne'ebé relasiona ho rai, no mós halo proposta ba reforma rai (n.e. KSI, HAK, SAHE) (Ribeiro no Magno, 2004: 5356). Iha kazu balun sira servisu metin ho Ministériu Justisa, liuliu Divizaun Rai no Propriedade, atu hala‘o esforsu hirak ne'ebé refere. Disputa kona-ba rai identifika tiha ona nu‘udar fatór ne'ebé bele hamosu konflitu violentu iha Timor-Leste (Fitzpatrick 2002). ONG lubuk ida, inklui HAK no FOKUPERS, mós servisu metin ho instituisaun prinsipál balun ne'ebé estabelese hodi tau matan ba violasaun iha tempu pasadu no hamenus risku katak konflitu bele mosu iha futuru. HAK nia asisténsia ba Komisaun Prezidente nian ba Eis Kombatente sira no Komisaun kona-ba Asuntu Veteranu sira ne'ebé mensiona tiha iha leten, enkuantu FOKUPERS asiste Komisaun Lia-Loos, Simu-Malu no Rekonsiliasaun (CAVR) hala‘o workshop-terapia ba testemuña sira ne'ebé hato‘o sasin iha públiku. ONG barak apoia no partisipa iha CAVR nia atividade sira, no pelumenus Komisáriu na‘in-rua husi CAVR no funsionáriu balun mós eis lider ONG. ONG sira mós inklui iha grupu ki‘ikoan ne'ebé implementa atividade dezenvolvimentu iha área rurál sira, no iha tendénsia dada atensaun joven sira iha ne‘ebá. Envolvimentu ho rádiu komunidade, sentru juventude, atividade kulturál, no programa ONG oioin, kria oportunidade balun, maski limitadu, ba ema sira hodi foku sira-nia enerjia ho maneira konstrutiva. Tendénsia seluk, ne'ebé la di‘ak, mak dezenvolvimentu grupu arte marsiál sira ne'ebé dada atensaun joven mane sira no hamosu violénsia balun (UNMISET 2004). FOKUPERS no ONG feto nian sira seluk, hanesan ETWAVE no REDE, ne‘ebé luan liután, mós hala‘o knaar importante hodi define filafali pás – tanba rekoñese katak violénsia kontra feto la para iha momentu Timor-Leste hetan liberasaun nasionál. Ho nune‘e sira-nia servisu atu dada atensaun ba violénsia kontra feto importante tebe-tebes. 33 Ho apoiu no enkorajamentu husi ONG internasionál sira ne'ebé fó biban ba viajen ida husi Mane Sira Kontra Violénsia husi Nikarágua ba Timor-Leste, no grupu ida hanaran Mane Sira Kontra Violénsia mós ativu (Araújo 2004), tanba feto sira presiza apoiu husi mane sira atubele alkansa progresu iha kultura ida-ne‘e mak patriarkál tebetebes. Konkluzaun sira ONG lokál sira iha Timor-Leste hala‘o knaar oioin hodi kontribui ba tranzisaun ba demokrasia, harii pás no dezenvolvimentu. Knaar hirak ne‘e globalmente konsistente ho ONG sira-nia knaar ne'ebé dokumenta tiha iha situasaun pós-konflitu seluseluk, ne'ebé sujere katak literatura no teoria kona-ba harii pás tenke fó atensaun boot liu ba oinsá ONG lokál sira bele kontribui ba nasaun pós-konflitu sira. ONG sira hala‘o knaar apoiu durante tranzisaun ba demokrasia, kontribui ba konsolidasaun demokrasia tanba hametin estadu liuhusi maneira oioin, maibé la iha kbiit hodi responsabiliza Governu. Sira-nia esforsu atu halo demokrasia hatán di‘ak liután ba povu nia nesesidade dezenvolvimentu hetan obstákulu balu tanba Governu rasik iha tendénsia foti desizaun iha sentru de‘it no iha rekursu no kapasidade ne'ebé limitadu tebes. ONG sira hala‘o knaar ‗konstitutivu‘ ne'ebé importante (White 1996) hamutuk ho instituisaun sira seluk, nu‘udar tentativa atu define baze ba Timor-Leste hodi bele resolve konflitu la ho violénsia no respeita direitus umanus, no foka ba ki‘ak ne'ebé ema barak hasoru, liuliu iha área rurál sira. ONG sira fó kontribuisaun ba jestaun konflitu lokál sira no harii kultura ne'ebé respeita direitus umanus, maibé estudu ida-ne‘e foti konkluzaun katak ONG sira la iha kapasidade atu influensia violénsia ne'ebé akontese iha 2006. Maski Ministériu no indivíduu balu ne'ebé orienta ba reforma serbisu tiha ho ONG sira, globalmente Governu seidauk hatene loloos oinsá bele halo ligasaun ho ONG sira. Kolaborasaun entre Governu no ONG sira dala barak akontese iha área sira ne'ebé iha ona relasaun horiuluk ne‘ebé sai baze atu fiar malu. Se Governu no ONG sira hasa‘e sira nia kolaborasaun atu hala‘o dezenvolvimentu iha Timor-Leste, ida-ne‘e bele ajuda halo ponte entre jerasaun ketaketak sira ne'ebé ita haree momoos iha Timor-Leste nia 34 dispozisaun sira governasaun nian. Ligasaun entre departamentu oioin iha governu no rede ONG balu haree hanesan aprosimasaun ida ne'ebé konsege harii konfiansa ba parte rua no dezenvolve kolaborasaun prátiku hodi atende ba dezafiu balun ne'ebé enfrenta Timor Leste kona-ba dezenvolvimentu no oinsá atu harii nasaun. ONG sira hala‘o knaar ativu iha área dezenvolvimentu barak, largamente ho fundu husi ONG no doadór internasionál sira, maibé apoiu husi doadór ofisiál hamenus ho rápidu bainhira peskiza ne‘e besik remata, no se ita duvida katak ONG sira bele sustenta an, inklui mós ONG sira ne'ebé estabelese didi‘ak. ONG sira kria aprosimasaun alternativu ba dezenvolvimentu ne'ebé interesante iha eskala ki‘ik, no globalmente sira enkoraja komunidade atu ukun rasik an no depende ba an, ne'ebé sujere katak ONG sira simu realidade katak estadu sei hala‘o knaar limitadu iha dezenvolvimentu nasaun nian, tuir teoria neo-liberál no tuir realidade katak Governu Timor-Leste iha orsamentu ne'ebé limitadu. ONG Timoroan hirak ne‘e mós esperiensa dezafiu sira ne'ebé hanesan, no ema sira ne'ebé koko atu hasa‘e ONG sira nia kapasidade ne'ebé tenke akontesimentu ne‘e, hodi integra koñesimentu ne‘e iha sira-nia planu hodi fó asisténsia ba ONG lokál sira iha situasaun ne'ebé kuaze hanesan. Parese katak aspetu ida ne'ebé importante husi kapasitasaun mak ajuda ONG sira ne'ebé foun mosu, ka mosu filafali, halo avaliasaun ba sira-nia kontestu ne'ebé muda hela, no halo transformasaun no aprende abilidade foun hodi bele akompaña prosesu tranzisaun sira. Interesante liu, ita tenke hatene no rekoñese di‘ak liu tan oinsá rede sira no estabelesimentu rede sira bele ajuda hasa‘e ONG sira nia kapasidade. Rezultadu sira, ne'ebé énfaze relasaun ne'ebé muda beibeik entre estadu foun no ninia sidadaun sira, sujere katak sosiedade sivíl no pratika dezenvolvimentu, ne'ebé reflete de Tocqueville nia aprosimasaun ba sosiedade (de Tocqueville 1988),xvii ladún valiozu iha situasaun pós-konflitu. Liuliu, ideia katak sosiedade sivíl tenke sai hanesan kontrapezu ba governu, ka mekanizmu ida hodi responsabiliza governu, ladún valiozu iha nasaun frajil hanesan Timor-Leste. Nu‘udar alternativu, bainhira adota aprosimasaun Gramscian nian 35 (Alagappa 2004, Van Rooy 1998) bele valiozu liu husi perspetiva prátiku no mós analítiku, tanba haree sosiedade sivíl no polítiku nu‘udar fatin rua liga ba malu ne‘ebé iha luta ida atu inkorpora maneira la violentu hodi fahe podér. Dezenvolvimentu póskonflitu bele haree nu‘udar luta ideolójiku entre elite sira iha tantu sosiedade sivíl no mós sosiedade polítiku, no ladún foka ba dominasaun kapitalista, no foka liu ba hametin direitus umanus no naun-violénsia iha estadu no sosiedade ida. Husi perspetiva ida-ne‘e, doadór sira tenke hametin instituisaun no relasaun ne'ebé hakle‘an implementasaun valor hirak ne‘e, tanba klaru katak konseitu demokrasia nu‘udar instrumentu ida ne'ebé bele fahe podér lahó violénsia (Keane 2004) seidauk aseita tomak iha Timor-Leste, hanesan eventu violentu iha 2006 hatudu tiha ona. Ida-ne‘e signifika katak tenke hametin aspetu hirak-ne‘e entre estadu no ninia relasaun ho sosiedade sivíl ne'ebé integra no promove valor hirak-ne‘e ho efetivu. Tenke harii estadu hamutuk ho dezenvolve sosiedade sivíl no relasaun entre parte rua ne‘e. Mekanizmu, prosesu no dalan ne'ebé promove partisipasaun nu‘udar komponente esensiál husi prosesu harii estadu. Iha Timor-Leste, esforsu internasionál ne'ebé hala‘o hafoin konflitu globalmente foka ba dezenvolvimentu estadu sentrál ida, maibé sei presiza atende ba buat barak hodi harii estadu. Liuliu, knaar estabelese enkuadramentu morál ba nasaun – importante tebes atu hametin valor komún kona-ba respeitu ba direitus umanus no resolve konflitu ho dame entre grupu sosiál no polítiku oioin – maibé só hetan apoiu uitoan de‘it hafoin eleisaun hala‘o iha 2001-02. ONG sira hatene loloos tensaun sosiál no dezafiu sira ne'ebé tenke hasoru, maibé susar atu hetan fundu hodi trata asuntu hirak-ne‘e, no governu nia rekursu ba área ida-ne‘e mós limitadu tebes.xviii Iha nivel nasionál, ONG sira hanesan HAK, KSI no Peace and Democracy Foundation, no até sertu grau Comissão de Justiça e Paz iha Dili no Baucau, inklui ONG seluseluk, koko atu hamenus ka resolve konflitu sosiál no promove aprosimasaun sira ba resolve konflitu lahó violénsia, maibé sira-nia rekursu limitadu. Desizaun husi HAK atu taka ninia ‗Uma Povu nian‘ iha Distritu sira iha 2003 reflete limitasaun ne‘e. Esforsu husi Timor Aid atu promove edukasaun sívika iha kurríkulu nu‘udar inisiativa ida tan hodi hametin valor balun ne'ebé refere iha leten ba jerasaun foun. Maibé, kuaze servisu sira-ne‘e hotu depende ba fundu internasionál (dala barak depende ba fundu husi ONG internasionál).xix 36 Aleinde ida-ne‘e, estadu sira la ketak husi sidadaun sira, maibé sira liga metin ba no integra kle‘an iha meiu sosiál iha ne‘ebé mak ema kria sira. Estudu ida-ne‘e kona-ba ONG sira subliña katak dezenvolvimentu pós-konflitu presiza dezenvolvimentu ne'ebé deliberadu no kuidadu ba relasaun sira entre estrutura estadu ne'ebé dezenvolve hela no povu ne'ebé tenke hetan benefísiu. Maibé, peskiza ne‘e indika katak komunidade internasionál iha Timor-Lese ladún foka ba asuntu ida-ne‘e. Maski nune‘e, ONG sira haree katak aspetu krítiku husi sira-nia servisu ho komunidade sira mak knaar no karakterístika estadu nian ne'ebé muda tiha ona, relasiona ho ninian sidadaun sira iha ambiente pós-konflitu; estadu la iha kapasidade hodi responde ba problema loro-loron no nesesidade dezenvolvimentu, ne'ebé hamosu difikuldade boot ba komunidade sira. Aleinde ida-ne‘e, iha nesesidade boot iha Timor-Leste atu harii filafali konfiansa entre grupu oioin iha sosiedade nia laran, no harii konfiansa entre sosiedade no estadu foun. Relasaun entre Governu no ONG tenke dezenvolve ho ativu, ne'ebé sei ajuda harii konfiansa rua ne'ebé mensiona iha leten. Iha posibilidade boot katak bainhira alkansa konfiansa, ONG sira bele influensia duni Governu, envezde hetan rejeisaun husi Ministru balun ne'ebé sente katak ONG sira la relevant. Parese katak konfiansa ne‘e só iha bainhira relasaun sira eziste dezde uluk. Deklarasaun ida-ne‘e la sujere katak ONG sira la bele kritika governu bainhira presiza, maibé só hatete katak kritika hanesan ne‘e sei la hetan efeitu pozitivu se la iha konfiansa fundamentál entre parte rua ne‘e. Tenke harii relasaun no koñesimentu ba malu. Tanba ne‘e estudu ida-ne‘e hatudu maneira oioin ne'ebé ONG uza hodi kontribui ba tranzisaun demokrátiku no konsolida demokrasia, dezenvolvimentu pós-konflitu no harii pás iha Timor-Leste. Kontestu ida-idak la hanesan, maibé autór dezenvolvimentu internasionál sira iha tendénsia la haree knaar ne'ebé hala‘o husi ONG lokál sira iha situasaun ne'ebé refere, hanesan akontese durante resposta emerjénsia. Ha‘u espera katak estudu ne‘e hatudu katak omisaun ne‘e signifikativu. Dalaruma sira-nia kontribuisaun la hanesan loloos ho teoria dezenvolvimentu, maibé sei util, no estudu ne‘e sujere katak presiza karik rekonseptualizasaun uitoan atu teoriza kona-ba knaar sosiedade sivíl nian iha dezenvolvimentu pós-konflitu. 37 38 Rezumu badak kona-ba Kapítulu sira (Bele hetan kapítulu ida-idak ho lian Ingles husi hakerek na‘in) Kapítulu Ida fó introdusaun kona-ba estudu, diskute definisaun no aprosimasaun atu estuda ONG sira, klasifikasaun no selesaun ONG sira, aprosimasaun metodolojiku atu halo estudu kazu sira, no entrevista ho parseiru sira seluk. Estudu kazu ida-idak tradús ba lian Tetun no fó filafali ba ONG ne'ebé relevante no husu konsentimentu atu uza materiál husi estudu kazu iha teze ne‘e. Kapítulu Rua diskute ho detalle boot liu saida mak hatene tiha ona kona-ba knaar ne'ebé hala‘o husi NGO lokál sira, bainhira kompara ho ONG internasionál sira, iha emerjénsia no sosiedade tranzitóriu no pós-konflitu sira. Kapítulu ne‘e mós diskute asuntu balun ne'ebé hakerek iha literatura kona-ba ONG lokál sira iha dezenvolvimentu en jerál, inklui nota katak iha estudu uitoan de‘it ne'ebé foka espesifikamente ba autór naun-govermentál lokál sira durante períodu tranzisaun boot hanesan ne‘e, ne'ebé hola parte iha kriasaun no estabelesimentu estadu foun iha nasaun kiak tebes hanesan ne‘e. Kapítulu Tolu trasa istória governasaun, dezenvolvimentu no sosiedade sivíl iha TimorLeste rasik. Kapítulu ne‘e deskreve estrutura governasaun iha tempu pasadu no oinsá kondisaun sira fasilita kriasaun sosiedade sivíl no ONG sira. Kapítulu ne‘e deskreve knaar sira ne'ebé ONG lokál sira hala‘o durante tempu Indonézia, no lokaliza sira-nia esperiensa iha kontestu ne'ebé luan liu, no deskreve karakterístika husi dezenvolvimentu no okupasaun militár husi Indonézia iha Timor-Leste. Kapítulu Haat kobre faze rekuperasaun no reabilitasaun oioin, rekonstrusaun, harii pás, harii nasaun no dezenvolvimentu ne'ebé nasaun ki‘ik ida-ne‘e esperiensa durante períodu tinan lima dezde Setembru nia rohan to‘o 2004 nia rohan. Kapítulu ne‘e diskute mudansa ne'ebé akontese, oinsá ONG lokál sira esperiensa mudansa hirak-ne‘e, no oinsá organizasaun sira ne‘e koko fó kontribuisaun atu harii filafali nasaun no forma nasaun foun. Kapítulu ne‘e subliña pasu ka insidente ne'ebé akontese durante prosesu ne‘e mak komunidade ONG identifika nu‘udar fatór signifikativu hodi influensia knaar ka 39 karakterístika ONG sira iha nasaun foun, ka ONG sira nia knaar no kontribuisaun hodi forma nasaun. ONG sira halo interasaun ho autór barak seluseluk ne'ebé opera iha Timor-Leste durante períodu ne‘e, inklui operasaun administrasaun no manutensaun pás Nasoins Unidas nian, ajénsia ONU barak mak envolve iha dezenvolvimentu, instituisaun finanseiru internasionál (n.e. Banku Mundial), organizasaun dezenvolvimentu bilaterál, organizasaun naun-govermentál internasionál barak, administrasaun tranzitóriu ne'ebé kaer husi Governu Timor-Leste ne'ebé sei dezenvolve, partidu polítiku Timoroan sira, ONG lokál no grupu komunidade barak ne'ebé foin forma, no komunidade Timor-Leste rasik ne'ebé barak iha área rurál. Ema hotu-hotu hasoru difikuldade hodi kompriende realidade foun no harii nasaun foun. La‘ós knaar ne'ebé fasil. Estudu ne‘e tuir fali diskute oinsá ONG sira fó kontribuisaun durante períodu krítiku tebes ba nasaun foun ne‘e. Kapítulu ne‘e diskute dezafiu balun ne'ebé sira enfrenta, no oinsá sira hakaat liu dezafiu hirak-ne‘e. Kapítulu 5-8 diskute ho detalle oinsá ONG neen sira ne'ebé inklui iha estudu kazu lida ho ambiente ne'ebé muda beibeik, knaar saida mak sira hakarak hala‘o, oinsá sira jere sira-nia relasaun ho parseiru barabarak, no oinsá sira dezenvolve sira-nia kapasidade rasik atu responde ba kondisaun sira ne'ebé muda tiha ona no muda hela. Kapítulu Lima deskreve esperiénsia husi ONG timoroan rua ne'ebé antigu liu, Caritas Dili no ETADEP, ne'ebé rua-rua hotu envolve iha agrikultura no dezenvolvimentu rurál, maski Caritas Dili mós hala‘o programa signifikativu seluseluk, inklui iha área saúde. Kapítulu Neen foka ba ONG ne'ebé uluk hanaran Yayasan HAK, ONG direitus umanus nian ne'ebé estabelese husi estudante sira iha dékada 1990 nia klaran hodi responde ba situasaun direitus umanus nian; ne'ebé sai nu‘udar ONG ida ne'ebé koñesidu no boot iha Timor-Leste, no iha ligasaun internasionál ne'ebé exelente ho ONG direitus umanus internasionál sira. Kapítulu Hitu mós deskreve servisu ne'ebé hala‘o husi FOKUPERS, NGO feto sira nian ne'ebé dezenvolve iha HAK nia laran atu konsentra ba direitus umanus feto sira nian. 40 FOKUPERS iha foku partikulár ba violénsia kontra feto, ne'ebé uluk kedas relasiona ho represaun militár, maibé Fokupers haluan ninia mandatu hodi inklui violénsia iha família nia laran no prioridade seluseluk ba feto sira. Kapítulu Ualu diskute esperiénsa sira husi ONG rua ne'ebé inisialmente estabelese iha Timor-Leste nia li‘ur. SAHE harii husi estudante Timoroan sira iha Indonézia, no Timor Aid harii husi eziladu sira iha Austrália. ONG rua ne‘e estabelese iha Timor-Leste nia laran molok violénsia iha Setembru 1999 no responde ba krize ho ONG sira seluk. Kapítulu Sia esplika asuntu no tendénsia balu ne'ebé identifika tiha iha kapítulu anteriór sira no subliña oinsá ONG sira nia knaar muda durante faze oioin husi tranzisaun, oinsá sira koko atu envolve an no influensia eventu sira, Kapítulu ne‘e mós diskute kapasidade ne'ebé ONG Timoroan sira presiza hodi sustenta an iha ambiente ne'ebé muda lalais no oinsá ONG sira dezenvolve kapasidade hirak-ne‘e. Kapítulu Sanulu inklui konkluzaun balun kona-ba knaar ne'ebé ONG lokál sira hala‘o iha Timor-Leste durante períodu pós-konflitu. Kapítulu ne‘e inklui avaliasaun kona-ba oinsá ONG sira bele kontribui atu dezenvolve demokrasia, dezenvolvimentu no harii pás. Kapítulu ne‘e diskute sira-nia relasaun ho estadu ne'ebé foin harii, no sustentabilidade ba tempu naruk husi sira-nia kontribuisaun ba nasaun foun. Ikus liu, teze ne‘e fó reflesaun balun kona-ba oinsá ita bele konseptualiza sosiedade sivíl no ONG sira iha nasaun póskonflitu no prosesu harii nasaun. Bibliografia Abdela, L. 2003, ‗Kosovo: missed opportunities, lessons for the future.‘ Development in Practice, vol.13, no.2-3, pp. 208-216. Alagappa, M., 2004, Sosiedade sivíl and Political Change in Asia: Expanding and contracting democratic space, Stanford University Press, Stanford, California. 41 Araújo, M. de, 2004. ‗Liberation for Everyone, not just men‘: a case study of the Men‘s Association Against Violence (AMKV) in Timor-Leste, in S. Ruxton (ed.) Gender Equality and Men: Learning from Practice, Oxfam, Oxford, pp.140-146. Bebbington, J., 1997, ‗New states, new NGOs? Crises and transitions among rural development NGOs in the Andean region,‘ World Development, vol. 25, no. 11, pp.1755-1765. Brunnstrom, C., 2003, ‗Another Invasion: lessons from international support to East Timorese NGOs.‘ Development in Practice, vol.13, no.4, pp. 310-321. Bryant, R.L., 2002, ‗Non-governmental organisations and governmentality: ―consuming biodiversity and Indigenous people in the Philippines‖,‘ Political Studies, vol. 50, no.2, pp. 268-292. Chopra, J., 2002, ‗Building state failure in East Timor,‘ Development and Change, vol. 33, no. 5, pp. 979-1000. Clarke, G., 1998, ‗Non-Governmental Organizations (NGOs) and politics in the developing world,‘ Political Studies, no.46, no.1, pp. 36-52. Constantino-David, K., 1997, ‗Intra-sosiedade sivíl relations,‘ in M.C. Ferrer (ed.), Philippine democracy agenda: Sosiedade sivíl making sosiedade sivíl, Third World Studies Centre, Quezon City, pp. 21-50. Diamond, L., 1994, ‗Rethinking sosiedade sivíl: toward democratic consolidation,‘ Journal of Democracy, vol. 5, no. 3, pp. 4-18. Edwards, M. & Hulme, D. ,1996. ‗Too close for comfort? The impact of official aid on nongovernmental organisations‘, World Development, vol. 24, no. 6, pp. 961-973. 42 Engel, R. 2003. ‗Reaching for Stability: Strengthening Sosiedade sivíl -Donor Partnerships in East Timor.‘ Journal of International Affairs, vol. 57, no.1, pp. 169-181. Fitzpatrick, D., 2002, Land Claims in East Timor, Asia Pacific Press, Australian National University, Canberra. Fowler, A., 1991, ‗The role of NGOs in changing state-society relations: perspectives from Eastern and Southern Africa.‘ Development Policy Review, vol. 9, no.1, pp. 53-84. ———1993, ‗NGOs as agents of demokratizasaun: an African perspective.‘ Journal of International Development vol 5: 325-339. Garrison, J., 2000, From confrontation to collaboration: Sosiedade sivíl-governmentWorld Bank relations in Brazil, World Bank, Washington. Hadenius, A., and Uggla, F., 1996, ‗Making sosiedade sivíl work, promoting democratic development: What can states and donors do?‘ World Development vol. 24 no.10, pp. 1621-1639. Hearn, J., 2000, ‗Aiding democracy? Donors and sosiedade sivíl in South Africa.‘ Third World Quarterly vol. 21 no. 5, pp. 815-830. Helms, E., 2003, ‗Women as agents of ethnic reconciliation? Women's NGOs and international intervention in Post-War Bosnia-Herzegovena,‘ Women's Studies International Forum, vol. 26 no. 1, pp. 15-33. Hohe, T., 2002, ‗Totem Polls: Indigenous Concepts and 'Free and Fair' Elections in East Timor.‘ International Peacekeeping, vol. 9 no. 4, pp. 69-88. 43 Hourn, K. K., 1999, Emerging sosiedade sivíl in Cambodia: Opportunities and challenges, Cambodian Institute for Cooperation and Peace, Phnom Penh. Hulme, D. & Goodhand, J., 2000, ‗NGOs and peacebuilding in complex political emergencies‘, Research Report for DFID, Institute for Development Policy and Management, University of Manchester. Hunt, J., 2004, ‗Building a New Society: NGOs in East Timor‘, New Community Quarterly, vol. 2, no.1, pp.16-23. Hyuk-Rae, K., 2003, ‗Unraveling sosiedade sivíl discourses in South Korea: Old discourses and new visions‘, in D.C. Schak and W. Hudson (eds), Sosiedade sivíl in Asia, Ashgate, Burlington, VT, USA, pp.192-208. Keane, J., 2004, Violence and Democracy, Cambridge University Press, Cambridge. Kohen, A. S., 2001, ‗The Catholic Church and the independence of East Timor,‘ in R. Tanter et al. (eds), Bitter Flowers, Sweet Flowers, Pluto Press, Sydney, pp. 43-51. Korten, D., 1990, Getting to the twenty first century: Voluntary action and the global agenda, West Hartford, CT, Kumarian Press. Kostovicova, D., 2006, ‗Sosiedade sivíl and post-communist demokratizasaun: Facing a double challenge in post-Milosevic Serbia‘, Journal of Sosiedade sivíl, vol. 2, no. 1, pp. 21-37. Leach, M., 2003, ‗―Privileged Ties:‖ Young people debating language, heritage and national identity in East Timor‘, Portuguese Studies Review, vol. 11, no. 1, pp. 137-150. 44 Lehmann, D. 1990. Democracy and development in Latin America: Economics, politics and religion in the post war period, Polity Press, Cambridge. Leonhart, M., Ardon, P., Karuru, N., and Sherriff, A., 2002, Peace and conflict impact assessment (PCIA) and NGO peacebuilding—experiences from Kenya and Guatemala: A briefing paper, International Alert, London, Nairobi and Guatemala City. Lux, S. J., and Straussman, J. D., 2004, ‗Searching for balance: Vietnamese NGOs operating in a state-led sosiedade sivíl‘, Public Administration and Development, vol. 24, no. 2, pp. 173-181. Lyons, M., and Hasan, S., 2002, ‗Researching Asia‘s third sector‘, Voluntas:International Journal of Voluntary and Nonprofit Organisations, vol. 13, no. 2, pp. 107-112. Ma, Q., 2002, ‗Defining Chinese Non-governmental organisations‘, Voluntas: International Journal of Voluntary and Nonprofit Organisations, vol. 13, no. 2, pp. 113-130. Marcussen, H. S., 1996, ‗NGOs, the state and sosiedade sivíl‘, Review of African Political Economy,vol.23, no. 69, pp.405-23. Martin, I. 2001. Self-determination in East Timor: the United Nations, the ballot, and international intervention, International Peace Academy Occasional Paper Series, Lynne Rienner Publishers, Boulder. Martinkus, J., 2001, A Dirty Little War, Random House, Sydney. McIlwaine, C., 1998, ‗Contesting sosiedade sivíl: reflections from El Salvador,‘ Third World Quarterly, vol.19, no.4, pp. 651-672. 45 Mercer, C., 2002, ‗NGOs, sosiedade sivíl and democratization: a critical review of the literature,‘ Progress in Development Studies, vol. 2, no.1, pp. 5-22. Minear, L., 2002, The humanitarian enterprise: Dilemmas and discoveries. Bloomfield: Kumarian Press. Ministry of State Administration, 2005, Local government and sosiedade sivíl: Priorities and proposed Sector Investment Program, National Directorate for Territorial Administration, Dili. Morton, K., 2005, ‗The emergence of NGOs in China and their transnational linkages: implications for domestic reform,‘ Australian Journal of International Affairs, vol. 59, no. 4, pp. 519-532. Mukasa, S., 1999, ‗Are Expatriate Staff Necessary in International Development NGOs? A Case Study of an International NGO in Uganda,‘ London School of Economics, International Working Paper 4: http://www.lse.ac.uk/Depts/ccs/publications/iwp/IWP4.htm [viewed 15 May 2002] Nicholson, D., 2001, ‗The lorikeet warriors: East Timorese new generation nationalist resistance, 1989-99,‘ Honours Thesis in Department of History, Faculty of Arts. Melbourne University, Melbourne. Ospina, S., and Hohe, T., 2002, Traditional power structures and local governance in East Timor: A case study of the Community Empowerment Project (CEP), Graduate Institute of Development Studies, Geneva. Pinto, C., 2001, ‗The student movement and the independence struggle in East Timor: An interview,‘ in R. Tanter, et al. (eds), 2001, Bitter flowers, sweet flowers, Pluto Press, Sydney, pp. 31-41. 46 Pfeiffer, J., 2002, ‗International NGOs and primary health care in Mozambique: the need for a new model of collaboration,‘ Social Science and Medicine, vol. 56, no. 4, pp. 725-738. Ribeiro, A., and Magno, M., 2004, ‗The advocacy environment for Timor-Leste NGOs and case studies of four advocacy NGOs‘ in CRS, Aspects of Democracy in Timor-Leste -NGOs Advocating for Social Change, a collection of essays by social scientists from Timor-Leste to explore what is possible, compiled and commissioned by Catholic Relief Services Timor-Leste Catholic Relief Services Timor-Leste under the Engaging Sosiedade sivíl Program with USAID, Dili, pp. 11-58. Rowley, K., 2005, ‗Cambodia after the Khmer Rouge: Inside the politics of nation building‘, Journal of Contemporary Asia, vol. 35, no. 2, pp. 270-272. Sabatini, C.A., 2002, ‗Whom do international donors support in the name of sosiedade sivíl?‘ Development in Practice vol. 12,no.1, pp. 7-18. Santiso, C. 2001. ‗International co-operation for democracy and good governance: Moving towards a second generation?‘ European Journal of Development Research, vol.13, no. 1, pp.154-180. Schak, D. C., and Hudson, W., (eds), 2003, Sosiedade sivíl in Asia, Ashgate, Burlington, VT, USA. Simpson, B., 2004, Solidarity in an age of globalization: The transnational movement for East Timor and US foreign policy, Peace and Change, vol. 29, nos. 3-4, pp. 453482. Smillie, I. and Hailey, J., 2001, Managing for change: leadership, strategy and management in Asian NGOs, Earthscan, London. 47 Smillie, I. and Todorovic, G., 2001, Reconstructing Bosnia, constructing sosiedade sivíl, in I. Smillie, (ed.), Patronage or Partnership: Local Capacity Building in Humanitarian Crises, Kumarian Press, Bloomfield. Smith, M. G. and Dee, M., 2003, Peacekeeping in East Timor: The path to independence, Lynne Rienner, Boulder. Stiles, K., 2002, ‗International support for NGOs in Bangladesh.‘ World Development, vol. 30, no.5, pp. 835-846. Suhrke, A., 2001, ‗Peacekeepers as nation-builders: Dilemmas of the UN in East Timor.‘ International Peacekeeping, vol. 8, no.4, pp. 1-20. Sword Gusmao, K. and Lennox, R., 2003, A woman of independence, Pan Macmillan, Sydney. Tocqueville, A. de, 1988, Democracy in America, Harper Collins, New York, N.Y. Tvedt, T., 1998, Angels of Mercy or Development diplomats? NGOs and foreign aid, James Currey Publishers, Oxford. UNMISET, 2004, ‗Progress Report to the Secretary-General on the United Nations Mission of Support in East Timor (for the period from 14 Aug to 9 Nov 2004).‘ New York: United Nations Security Council. Van Rooy, A., (ed.), 1998, Sosiedade sivíl and the aid industry, Earthscan, London. Vichit-Vadakan, J., 2003, ‗Thai sosiedade sivíl: exploring a diverse and complex landscape‘, in D.C. Schak, and W. Hudson (eds), Sosiedade sivíl in Asia, Ashgate, Burlington, VT, USA, pp. 87-102. 48 Wah, F. L. K., and Teik, K. B., (eds), 2002, Democracy in Malaysia: Discourses and practices, Nordic Institute of Asian Studies, Democracy in Asia Series, no. 5, Curzon Press, Surrey. Wallace, T., 2000, ‗Development management and the aid chain‘, in D. Eade, T. Hewitt, and H. Johnson (eds), Development and management: Experiences in value-based conflict, Oxfam, Oxford. Weller, R., and Hsiao, H. M., 2003, ‗The transformation of Chinese civil associations in Taiwan, Hong Kong and South China‘, in D.C. Schak, and W. Hudson (eds), Sosiedade sivíl in Asia. Ashgate, Burlington, VT, USA, pp. 160-179. White, G., 1996, ‗Sosiedade sivíl, democracy and development,‘ in R. Luckham, and G. White (eds), Demokratizasaun in the south: The jagged wave, Manchester, Manchester University Press, pp. 178-219. i Hakerek na‘in mak halo kálkulu ida-ne‘e bazeia fonte sira tuir mai: dokumentasaun inisiál kona-ba formasaun Forum ONG sira iha Timor-Leste iha 1998 no lista ONG Timor-Leste hamutuk 54 ne'ebé envolve iha Asisténsia Dezenvolvimentu iha Timor-Leste iha 1999 nia hun, ne'ebé inklui iha J. Pederson no M. Arneberg ‗Socio Economic Conditions In East Timor’, International Conflict Resolution Program, School of International and Public Affairs, Columbia University NY USA no Fafo Institute for Applied Social Science, Oslo, Norway Novembru 1999, lokaliza iha Sala Leitura Xanana Gusmão, Dili. Organizasaun barak husi lista ne‘e la eziste ona iha 2000 ka sira organizasaun ki‘ikoan ba asisténsia sosiál ne‘ebé relasiona ho Kreda; katálogu ida ho ONG Timoroan sira, publika husi Australian Council For Overseas Aid iha 2000. Inklui loron ne'ebé sira forma. ii Sergio Vieira de Mello mak Reprezentante Espesiál husi Sekretáriu Jerál iha misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNTAET). iii Referénsia hotu-hotu iha testu ne‘e kona-ba Governu Timor-Leste refere ba governu dahuluk ne'ebé forma pós-independénsia husi FRETILIN. Governu agora daudauk ne‘e forma hafoin peskiza ne‘e remata. iv Sira hala‘o programa iha pelumenus distritu rua – dala barak hala‘o programa iha distritu barak atu nune‘e bele klasifika nu‘udar ONG nasionál, la‘ós ONG Distritál ne'ebé foka ba Distritu ida de‘it. v Ha‘u konsulta ho lider lokál no internasionál oioin husi sosiedade sivíl hodi identifika ONG sira ne'ebé konsidera nu‘udar ONG ne'ebé signifikativu ka importante liu hotu iha Timor-Leste, nu‘udar reprezentante husi setór no asuntu oioin. 49 vi CRS tama Timor-Leste iha 1979 hafoin forsa Indonesia halo invazaun ba Timor-Leste iha 1975. SRS asiste ho ai-han no kuidadu médiku ba ema sira ne'ebé hela iha kampu dezlokadu ne'ebé kontrola husi militár. vii Iha 2004 nia rohan só iha ema internasionál ida de‘it ne'ebé sei servisu ho Timor Aid, no ninia kontratu besik remata. ONG ida-ne‘e halo esforsu maka‘as atu timoriza no dezenvolve abilidade jestaun projetu liuhusi formasaun internu ne'ebé abranjente. viii Paulo Freire mak edukadór Brazileiru ne'ebé naran-boot, nia hakerek ‗Pedagogia do Oprimido’ no livru seluseluk ne'ebé esplika aprosimasaun atu hetan liberdade ba ema kiak no marjinalizadu. ix ONG sira la envolve diretamente iha negosiasaun pás iha Timor-Leste, maski Kreda hala‘o knaar importante tebes molok referendu ne'ebé superviziona husi ONU, no ninia sorumotu iha Dare. x Haree Kapítulu Rua. xi Porezemplu, Vise Ministru ba Justisa mak eis lider ONG direitus umanus, hanesan mós Asesór ba Primeiru Ministru kona-ba Direitus Umanus, no ninia Asesór kona-ba Promosaun Igualdade, ne'ebé eis lider FOKUPERS. Ministru Saúde mak eis doutór iha Caritas East Timor (agora hanaran Caritas Dili), enkuantu Ministru na‘in-rua seluk tan (Agrikultura, Floresta no Peska, Traballu no Solidariedade) iha afiliasaun metin ho ONG sira durante sira iha ezíliu, no Ministru Traballu no Solidariedade lidera Forum ONG Timor-Leste durante 2000-2001. Prezidente mós envolve iha rede klandestina ho ativista estudante timoroan sira iha Indonézia durante nia dadur iha komarka iha Jakarta, no tanba ne‘e nia hatene didi‘ak knaar sira ne'ebé sira hala‘o (Sword Gusmao & Lennox 2003). xii Respondente 80, 90, 72, 13 no 16. xiii Respondente 8 no 78. PD mak Partidu Demokrátiku, enkuantu PSD mak Partidu Sosiál-Demokrata. xiv Iha posibilidade boot katak organizasaun balu tuir loloos mak negósiu privadu, no rejista an nu‘udar ONG hodi hetan benefísiu hirak-ne‘e, ho nune‘e hatún reputasaun husi ONG jenuinu sira. xv Só 10% husi fundu hotu-hotu ne'ebé fornese husi doadór sira ba grupu sosiedade sivíl kanaliza liuhusi governu lokál durante períodu tinan haat to‘o Juñu 2003. Maibé, iha 2005 apoiu husi doadór sira ba ONG sira hamenus to‘o un tersu husi montante aas liu hotu iha períodu 2001-02 mak $30m (Ministériu Administrasaun Estatál nian2005:14). xvi Respondente 45. xvii Tocqueville haree katak rede luan ne'ebé kompostu husi afiliasaun barabarak nu‘udar meius hodi hakle‘an demokrasia, no habele sidadaun sira kontrola estadu nia podér (Tocqueville 1988). Parese katak pratika dezenvolvimentu iha tendénsia hetan influénsia boot liu husi pontudevista Tocqueville nian, no sosiedade sivíl iha ligasaun forte ho prosesu hakle‘an demokrasia no dezenvolvimentu polítika ne'ebé partisipativu liu (Fukuyama 2001, Glasius, Kaldor no Anheier 2006, Kaldor 2003, Van Rooy 1998). xviii ONG sira hetan apoiu husi Unidade Direitus Umanus iha administrasaun ONU oioin no tuir fali mai hetan apoiu husi Asesór ba Primeiru Ministru kona-ba Direitus Umanus, maibé sira hotu-hotu, hanesan mós ONG sira, iha rekursu ne'ebé limitadu. xix PDF nia fundus mai parsialmente husi fundus husi Prémiu Nobel Pás Dr Ramos Horta nian, maibé seluseluk depende largamente ba apoiu husi parte internasionál, ne'ebé maioria mak ONG internasionál. 50