Tali-bomba lori bee ba populasaun sira iha Duyung

Transcrição

Tali-bomba lori bee ba populasaun sira iha Duyung
Tali-bomba lori bee ba populasaun sira iha Duyung
Paul Tyndale , Jestor ba projetu
PNUD SERC, Demostra hela tali-bomba foun ba membru
komunidade iha Duyung. Photo hosi Gabinete ba Prevensaun Krize no Rekoperasaun PNUD
nian.
Metinaro- Atu hetan bee sempre susar hela de’it iha ami nia suco,”dehan
Augusto Soares Correia, to’os-nain no aman ba oan nain lima, hosi Metinaro
oras ida parte súl hosi kapital Dili.
“Ami biban hodi ke’e posu maibé persija esforsu barak hodi hetan beeneebe uza balde,parte seluk, faktu katak ida ne’e la seguru ba ami nia oan
sira,”dehan nia.
Ho suporta PNUD nian, iha fulan Novembru tinan 2010 Tali-bomba instala
iha duni uma kotuk Augusto nian iha suco Duyung, Metinaro.
“Ohin ami sente kaman tanba ami bele asesu ba bee no alin sira ne’ebé mak
kiik bele halimar iha posu sor-sorin la hetan moras ka hakanek aan,” dehan
nia.
Pontu importante sira:
•
Projetu (SERC) PNUD nian, ajuda ho planeamentu
partisipativu
no implementasaun ba projetu
infraestrutura komunitaria sira iha area ne’ebé
iha
konflitu.
•
Hahu husi tinan 2010, projetu hamutuk ho total 10 mak
kompleta tiha ona hosi SERC no MSS no entrega ba iha
komunidade sira.
Hahu kampu dezlokadu
(IDPs) neebe besik iha neba taka iha tinan 2009,
ema 50 uluk hela iha kampu dezlokadu, fila hikas ba iha komunidade
Duyung, neebe hamosu tensaun tanba asesu ba bee.
Bee-posu agora bele fornese bee-mós ba ema rai-nain liu 3,000, inklui eis
dezlokadu sira .
Projetu PNUD, ne’ebé mak implementa konjunta ho Ministériu da
Solidaridade Sosiál (MSS),demonstra iha terenu konaba mota-bomba foun
iha Dirasaun Nasionál ba Bee-Mós no Saniamentu. Ajénsia ONU no ONG
nasionál no internasionál iha loron 23 Novembru.
Projetu Refora Rekuperasaun Rápida ba Reintegrasaun
Sustentável ba
Pesoál Desloka Internamente ka (SERC) fó ajuda ho planeamentu
partisipativu no implementasaun ba projetu infraestrutura báziku
komunitaria iha area ne’ebé mak iha konflitu.
Projetu infraestrutura dezeña atu promove koezaun iha komunidade nia leet
. Hodi asegura ema hotu benefisia hosi
infraestrutura foun nee.
Iha Duyung, komunidade sira husu fó bee-mós.
Projetu SERC fasilita ho konstrusaun bee-posu badak ho tali-bomba, atu
nuneé hodi asegura fornesementu bee-mós neebe sei sustentável.
Ho taka bee-posu no tau tali-bomba,
bee iha posu protejidu ho diak hosi
kontaminasaun no kontinua seguru atu hemu.
“Tali-bomba ne’e tipu bomba ne’ebé mak foun iha Timor-Leste ne’ebé
potente ba uza iha komunidade rurál,” esplika Paul Tyndale, Jestor ba
projetu
PNUD SERC.
“Tali bomba ida nee tali ne’ebé
naruk tau ba kapas boraxa fase kada
metro ida neebe tau ho kesi an. ,” dehan nia.
“Tali ne’e sei liu husi kaixa matadalan iha be posu kidun no liu hosi . roda
sei baku fila, no fasedor sei lori bee ba too iha leten
liuhosi kanu PVC. Ida
ne’e bele halo no halo manutensaun lokálmente, no la persija material sira
hosi rai-liur.
Tali-bomba ninia orijinálmente dezenvolve hosi Amerika Latina, neebe rihun
ba rihun
installa tia ona.
Hahu husi tinan 2010, projetu hamutuk ho total 10 mak kompleta tiha ona
hosi SERC no MSS no entrega ba iha komunidade sira.
Tali-bomba foun ne’e responde diretamente ba Meta dahitu (7) hosi,
Dezenvolvimentu Millenium hodi asegura ba sustentabilidade ambiental..
Gabinete ba Prevensaun Krize no Rekoperasaun PNUD,
AusAID no Fundus
ba Harii Pás Nasoins Unidas nian, mak financia hela projetu SERC.

Documentos relacionados

Health Terms Tetun-English

Health Terms Tetun-English room, dispensary. Syn: apoték. From: Port. fasi Variant: fase. vt. wash (in water); develop (film). fase fulan VO. menstruate, have a period. fila vi. return, turn, die. fila ba loos v. turn right....

Leia mais

humanitarian update timor-leste

humanitarian update timor-leste populasaun nebe agora hela iha kampu deslokadu Hera Port no Metinaro no mos apoiu ba ekipa diálogu MSS iha sub-distritu Cristo Rei. Visita tenda-ba-tenda nebe foin lalais halo atu asegura intensaun...

Leia mais

humanitarian update timor-leste

humanitarian update timor-leste involve setór barak inklui infra-estrutura, polisiamentu, sistema justisa nebe diak liu, uma, problema rai no propriedade, melhoramentu ba kapital sosial no servisu komunidade, diálogu no mediasaun...

Leia mais

Tabela Konteudu - STATISTICS TIMOR

Tabela Konteudu - STATISTICS TIMOR Nune’e mós ita-nia agradesimentu hato’o ba Fundu Populasaun Nasoens Unidas (United Nations Population Fund-UNFPA) hodi kompleta esforsu hosi Governu fó apoiu iha parte téknika, finansa no administr...

Leia mais