8 1 Partisipasaun komunidade ba implementasaun tara bandu

Transcrição

8 1 Partisipasaun komunidade ba implementasaun tara bandu
1
Partisipasaun komunidade ba implementasaun tara bandu: studu kazu kona ba mudansa
sosio-kultural iha suco Bucoli, distritu Baucau, Timor- Leste
Zacarias F. da Costa
Introdusaun
Komunidade iha mundu, moris no hela iha nebe deit inklui sociedade Timor Lesteiha ninia kultura no valor
lokal rasik. Iha Timor Leste iha varius konecimentu lokal ne´ebe komunidade produs hodi dezeinvolve
komunidade ne’e rasik. Tara Bandu hanesan konesimentu lokalida hosi konesimentu/matenek lokal oioin
ne´ebe komunidade Timor Leste iha. Tara Bandu hahu sai dalen/lingua lorloron ema hotu nia, komunidade
baibain, intelektual, líder komunitario nomos líder nasional. Ema hotu ko’alia, konsedera no tau
importânsia ba Tara Bandu ne’e hodi promove partisipasaun ativa komunidade iha prosesu
dezenvolvimentu nasional.
Iha kondisaun tolu mak obriga hodi tau importânsia ba hamoris fali tara bandu ne’e. Dahuluk,
aspeito institusaun lokal lafunsiona, komunidade pasivu no dependênsia maka’as ba governu sentral hodi
solusiona problema ne’ebe akontese iha nível komunidade; daruak, aspeitu sosio-kultural, komunidade
hahu larespeitu malu ona, kazu na’ok no foti ema nia sasan arbiru akontese iha fatin-fatin, inklui kazu
violasaun sexual ne’ebe akontese ho numiru a’as; datolu, aspeito ekologia-fisiku, degradasaun ailaran/floresta ne’ebe bo’ot, kauza hosi ema ta’a ai arbiru, sistema halo to’os muda ba mai, sunu rai hodi
kasa no koileta ai-sunu (da Costa 2010, 11-12).
Faktus sosial hatudu katak iha Suco Bucoli tara bandu hala´o ho razaun katak se la implementa tara
bandu ema foti sasan arbiru deit. Ejemplo hanesan nu´u, ema ida nian mas nain barak los, wainhira nu
maran monu iha nu hun nunka se koileta hosi nain ba nu ne´e, signifika katak ema seluk ne´ebe la´os nain
ba nu ne´e mak foti. Animal haki´ak mos husik livre no ikus mai halo estraga kintal/hare no ka buat seluk
ne´ebe iha valor ekonomia. Tara bandu hala´o hodi regula animal haki´ak tenke iha nia nain no luhan rasik
ho nune´e labele estraga ema seluk nia to´os ka natar. Iha parte seluk regula ema hodi hamenus atetude kasa
ba animal fuik sira iha ai-laran tuan sira, bandu mos ema labele kaer ikan, tantu iha tasi no be´e uja beneno
ka bomba ruma ne´ebe bele fo impaktu negativu ba espesies sira seluk no inklui ikan ki´ik ne´ebe seidauk
bele konsume.
Sai ona konesimentu jeral katak tara bandu ne’e hanesan matenek lokal ne´ebe komunidade Timor
Leste iha. Tara bandu mos ita bele konsedera hanesan regulamentu lokal ne’ebe ejiste iha komunidade. No
bele konsedera ona hanesan kapital kultural hosi komunidade iha fatin referidu. Maske konsedera hanesan
ne´e maibe implementasaun ba konesimentu lokal hosi fatin ida no fatin seluk lahanesan. Prosesu
implementasaun tara bandu ne’e atu la’o ho susesu no diak presija partisipasaun ativu hosi komunidade
rasik. Komunidade sei sente nain ba tara bandu ne’e rasik wainhira sira involve direita no ativa iha prosesu
tomak. Iha dalen seluk ita bele hateten katak Tara Bandu sei iha valor wainhira komunidade hola parte ativu
iha planu, implementasaun no período hafoin ritual bandu. Ho nune’e iha peskiza ne’e, sei buka atu explora
klean liu tan pergunta foku peskiza nian mak hanesan: saida mak sai nuudar impaktu husi partisipasaun
komunidade nian iha prosesu tara bandu iha Suco Bucoli?
Tamba tara bandu ne’e hala’o la’os ho sentidu ida ka rua, maibe iha sentidu komplexu.
Komunidade hala’o tara bandu ho objetivu oioin. Baibain no konesidu liu mak bandu hodi limita ema atu
labele hala’o koileta ba periodu tempo ruma ba sasan/produsaun agrikula hanesan nu, bua, kami’i no aifuan
seluk tan. Tara bandu mos atu regula ema hodi labele foti ema seluk nia sasan no sa tan estraga. Tara bandu
atu animal hakiak sira labele husik livre, no bandu labele tesi ai no sunu rai ho nune’e ema bele respeitu no
hadomi natureza no buat seluk ne’ebe relevante. Ho dalen seluk KSI (2010, 3-4) no Belun & TAF (2013,
11-12 ) klasifika tara bandu ba tipu 3, tipu dahuluk, mak tara bandu hala´o atu regula relasaun
8
ema/komunidade ho natureza; daruak, tara bandu regula relasaun entre ema/komunidade ho animal no tipu
tara bandu datolu mak regula relasaun entre ema/komunidade ho komunidade.
Kompleksidade ne’ebe tara bandu iha, ne’e mak peskija ida ne’e limita an/foku deit ba bandu
ne’ebe limita/bandu ema labele koileta iha periodu tempo ruma ba produsaun agrikula hanesan nu, bua,
kami’i no produsaun seluk. Tara Bandu hodi limita período tempo ruma ne’e baibain no geralmente bandu
hodi hadi’a kondisaun sosio-kultural komunidade fatin referidu.
Nune’e estudu ne’e atu esplora no buka hatene oinsa mudansa/impaktu hosi partisipasaun ativa
komunidade ba implementasaun tara bandu iha komunidade referidu. Mudansa sosio-kultural saída mak
akontese? Sa benefisio mak komunidade hetan wainhira hola iniciativu involve ativa ba implementasaun
tara bandu? Asumsaun provisoriu ita bele hateten katak partisipasaun ativa komunidade bele muda
kondisaun sosio-kultural komunidade no produsaun ai-horis permanente hanesan nu, kami´i no bua hosi
komunidade bele koileta máxima iha fatin referidu.
Atu garante sustentabelidade ba implementasaun tara bandu ne’e la’os deit responsabelidade hosi
institusaun lokal ne’ebe ejiste, hanesan lia nain hosi uma fukun ne’ebe ejiste iha fatin referidu, kableha1, ka
lideransa komunitario, maibe reposabelidade ema hotu nian inklui komunidade baibain rasik.Nune’e
partisipasaun komunidade importante no sai fator determinante hodi garante efektividade no
sustentabelidade implementasaun tara bandu ne’e rasik. Esquema hanoin ba estudu ne’e simplifika ba
diagrama iha kraik ne’e.
Figura 1 – Esquema konsepcional ba mudansa sosio-kultural komunidade
Partisipasaun Ativa
Komunidade
Impaktu hosi
Partisipasaun
Komunidade
Mudansa Sosio‐
Kultural
Komunidade
Rejultadu save peskija

Sentido no Simbol Tara Bandu
Pratika kultural ne´ebe iha valor positivu baibain hanaran konesimentu ka matenek lokal. Honune´e tara
bandu iha parte ne´e ita konsedera hanesan matenek/konesimentu lokal ne´ebe beiala sira husik hela mai
jerasaun ba jerasaun. Iha parte seluk tara bandu hanesan regulamentu lokal. Tamba tara bandu hala´o iha
nível Suco no ninia implementasaun iha de´it fatin referidu. Hanesan iha Suco balun hahu produs ona tara
bandu ba dokumentu eskrita ne´ebe dokumenta lala´ok tara bandu no ninia sansaun. Iha Suco Bucoli
1
Kableha hanesan ema ne’ebe ninia fungsaun atu lidera ceremonia tara bandu no hala’o kontrolo ba lala’ok tara bandu
iha período ne’ebe determinadu ona. Kableha ne’e iha Bucoli konesidu ho naran Makaleha.
9
dokumentu ne´e produs hosi lideransa komunitario no hanaran regulamentu internu Suco Bucoli2. Ho
sentido regulamentu internal ne´e mak ita hanaran tara bandu ne´e hanesan regulamentu lokal.
Tara Bandu simplismente ita bele komprende katak buat hothotu nebe tara hamutuk iha ai-rin
bandu ne’e, labele foti no sa tan estraga (da Costa, 2010, 23). Tara Bandu hanesan meus ida hodi limita
tempo koileta ba produsaun agrikula wainhira seidauk tempo koileta (Yoder, 2007, 44).Ita mos bele
konsedera Tara bandu hanesan konseitu kostume/adat ba meioambiente (Soares,2003 & Wright, 2004).
Amaral, Demetrio (2004, 4-5) konsedera tara bandu hanesan pratika kultura tradisionalmente ba
gestaun rekursu naturais no protesaun ba meioambiente. Tara bandu mos ita kompreende hanesan pratika
kona ba gestaun hahalok/atetude komunidade no sistema governasaun lokal inkluidu gestaun meioambiente
(Palmer, 2007, 7). Tara bandu katak lei tradisional ne’ebe ninia karakterisku lahakerek/laeskrita sai hanesan
tradisaun no eransa beiala sira ne’ebe ho fungsaun hodi regula komunidade no inkluidu protesaun ba
meioambiente (da Costa 2010,71-77). Honune’e tara bandu ne’e hanesan regulamentu lahohakerek/laeskrita
ne’ebe beiala sira husik hela mai gerasaun foun no sai hanesan bandu ne’ebe iha konsekuensia sansaun no
kastigu ba komunidade ne’ebe mak kontra Ikus liu mak ne’e tara bandu regula no eduka komunidade atu
asegura sustentabilidade harmonizasaun entre komunidade ho komunidade no inkluidu meioambiente
jeralmente.
Tara Bandu baibain simboliza ho saida deit mak ita tara iha fatin publiku nebe fasil ba ema hotu atu
asesu hodi fo hatene no fo hanoin ba sira katak iha limitasaun ba koileta ba produsaun agrikula no
limitasaun ba kasa ba animal fuik sira iha fatin bandu ruma no tempo nebe determinadu. Tara Bandu hahu
ho serimonia bandu adat, oho animal ruma no festa komunidade (Yoder 2007, 44). Simbol tara baibain tau
iha ai-rin bandu no hari´i iha fatin ne´ebe populasaun bele asesu. Fatin sira ne´e mak hanesan be matan
lulik, dalan publiku no inklui baliza kintal no Suco vizinu sira. Simbol tara bandu iha Suco Bucoli hanesan
hatudu iha figura 2 iha kraik ne´e.
Figura 2 – Simbol vandu ne’ebe komunidade Uza ba Bandu Abat iha suco Bucoli
Simbol Tara Bandu
Simbol bandu ne´e
baibain hari´i iha
be matan no fatin
ne´ebe publiku
hanesan dalan no baliza ne´ebe
komunidade bele
asesu
Simbol bandu ne´e
hanesan
informasaun ba
komunidade katak
fatin refere tara bandu ona
Foto : Zacarias F. da Costa, iha Suco Bucoli, Julho 2013
2
Intrevista ho Jose da Silva dia 15/06/2013 iha Suco Bucoli
10

Partisipasaun Komunidade ba Implementasaun Tara Bandu
Partisipasaun hanesan involvimentu ka hola parte iha aktividade ruma. Partisipasaun ne´ebe deskreve iha
artigu ne´e mak partisipasaun ka involvimentu ativa komunidade Suco Bucoli ba implementasaun kultura
tara bandu iha Suco refere. Tara bandu hala´oiha nível rua, nune´e ema ne´ebe hola parte ka involve mos
lahanesan3. Tara bandu nível dahuluk mak ho skala bo´ot no baibain tara bandu ida ne´e hala´o iha nível
Suco. Ema ne´ebe partisipa iha serimonia tara bandu nível ne´e mak Lideransa komunitario, autoridade
lokal hosi nivel distritu, PNTL,Kableha/makleha no komunidade baibain ne´ebe disponibel no hela besik
fatin serimonia. Tara bandu nível ida seluk mak tara bandu nível Aldeia ka baibain konesidu ho naran tara
bandu nível be matan. Ema ne´ebe partisipa ativa iha serimonia tara bandu ida ne´e mak Xefe Aldeia, Lia
Nain, Kableha, Juventude no Komunidade baibain. Rejultadu estudu hatudu katak partisipasaun
komunidade ba implementasaun tara bandu iha forma tolu. Forma dahuluk; mak partisipasaun antes
serimonia tara bandu. Iha etapa ne´e komunidade ho voluntariamente kontribui sasan ba tara bandu nian
hanesan fos, osan, manu, tua, no inklui bibi ruma hodi hala´o serimonia tara bandu. Iha Bucoli kada uma
kain sei hatama $2, dollar rua ne´e sei fahe ba rua, dollar 1 ba tara bandu nível Suco no dollar 1 seluk ba
tara bandu kada be matan.
Forma partisipasaun komunidade iha implementasaun tara bandu ida mak tuir ka partisipa ativa iha prosesu
serimonia tara bandu. Etapa ida ne´e ita konsedera forma partisipasaun wainhira tara bandu hala´o.
Komunidade iha tempo ida ne´e ho hakmatek hodi akompanha no rona avizu bandu no ninia sansaun
ne´ebe hato´o hosi kableha bo´ot durante ceremonia. Parte ida ne´e mos komunidade partisipa hodi prepara
hahan bandu/lulik no hahan ne´ebe sei han hamutuk depois serimonia tara bandu remata. Partisipasaun
parte ida ne´e mos konsedera hanesan festa popular/pesta rakyat (Yoder 2007, 2). Maske nune´e
komunidade ne´ebe partisipa iha serimonia tara bandu ne´e maioria reprejentante kada uma fukun no
komunidade baibain ne´ebe hela besik4. Diferensia ho tara bandu iha nível be matan nian. Komunidade
ne´ebe partisipa iha parte ida ne´e, komunidade ne´ebe iha plantasaun ka abat no kableha vizinu inklui
autoridade lokal nível Aldeia. Maske komunidade maioria lahola parte iha serimonia maibe komunidade
informadu ona kona tara bandu no ikus mai implementa no kumpei deit saída mak bandu.
Forma partisipasaun komunidade ba implementasaun tara bandu ikus nian mak komunidade
voluntariamente ativa ajuda kableha hodi kontrola implementasaun tara bandu no iha problema ruma
informa ba kableha ka autoridade tara bandu hodi rejolve. Partisipasaun komunidade hafoin tara bandu mak
komunidade kumpri/lakontra bandu durante periodu ne´ebe determinadu. Asaun no partisipasaun
komunidade hanesan ne´e bele kontribui ba produsaun agrikula aihoris permanente, hanesan nu, kami´i no
seluk bele hala´o koileta maksimal no inklui nain rasik mak hala´o koileta.5 Partisipasaun komunidade iha
parte ida ne´e la´os deit kumpri ka lakontra bandu maibe komunidade sira mos kumpri sansaun wainhira
viola ka kontra tara bandu. Iha regulamentu bandu nian hateten katak wainhira foti ema seluk nia sasan ka
animal ida sei selu fali sanulu. Se karik foti nu fuan idasei selu fali nu fuan 10.6 Iha Suco Bucoli iha tinan
2009 membru komunidade ida na´ok kuda ida no ikus mai selu fali kuda 10.7 Ida ne´e hanesan kazu ida hosi
kazu seluk ne´ebe rejolve tuir regulamentu internu Suco ka Tara Bandu iha fatin refere. Situasaun ne´e
hatudu katak komunidade kumpri sansaun wainhira komunidade kontra bandu. Maske todan, komunidade
sira sempre esforsu hodi kumpri sansaun ne´ebe deside hamutuk ona. Sansaun bandu ho todan hanesan ne´e
bele eduka no hatauk komunidade sira seluk, liuliu komunidade kbi´it laek sira atu labele foti ema seluk nia
sasan no animal arbiru.
Impaktu no Mudansa Sosio-Kultural Komunidade
Impaktu hanesan efeitu ka rejultadu hosi atividade/asaun ruma. Impaktu mos ita konedera hanesan
mudansa ne´ebe hetan hosi atividade ruma. Impaktu ne´ebe deskreve iha artigu ne´e mak impaktu/rejultadu
hosi partisipasaun ativa komunidade ba implementasaun tara bandu iha Suco Bucoli. Efeitu direita ne´ebe
3
Intrevista ho Jose da Silva dia 15/06/2013 iha Suco Bucoli
FGD ho Kableha Luis ho nia Kolega sira dia 07/03/2010 iha Suco Bucoli
5
Intrevista ho Lia Nain Katuas Zeferino dos Reis, Junho 2013 iha Suco Bucoli
6
Regulamentu InternuSuco Bucoli, 2013
7
Intrevista ho Jose da Silva iha dia 15/06/2013 iha Suco Bucoli
4
11
komunidade Suco Bucoli hetan wainhira hola inisiativa partisipa ativa iha prosesu tomak tara bandu nian.
Tantu hahu planu, wainhira ceremonia tara bandu no ativu kontrola no inklui kumpri regulamentu bandu
mak produsaun agrikula ai-horis permanente hanesan nu, kami´i, bua no sira seluk bele koileta máxima.
Kona ba impaktu/mudansa hosi partisipasaun mak hanesan saída mak haktuir hosi Chefe Aldeia sira katak,
“tara bandu la´o diak tamba komunidade ativu partisipa, ikus mai rejulta ai-fuan hanesan nu, kami´i, bua no
ai-horis seluk iha nia fuan no bele koileta hosi ninia nain rasik. Situasaun ne´e bele garante
dezenvolvimentu tantu ekonomia, sosial no kultural iha nível komunidade”.8
Hanoin hanesan mos haktuir hosi Henrique (hanesan Joven) ho nia maluk sira katak, “uluk seidauk
tara bandu nu, kami´i, bua, nu no seluk ne´ebe do´ok hosi uma maioria fuan laiha, maibe tara bandu tiha no
komunidade hola parte ativu, nu maran bou hamutuk iha nu hun idaidak, to´o kableha/makleha sira avizu
ba nain, mak nu ka aifuan sira ne´e bele hili no koileta. Ho dalen seluk ita bele hateten katak
plantasaun,hanesan nu, bua no seluk tan bele koileta hosi nain rasik no maksimal”.9 Wainhira komunidade
hola iniciativu hodi partisipa ativa iha prosesu implementasaun tara bandu, ninia rejultadu/impaktu hanesan
hatudu iha figura 3 iha kraik. Figura ne´e hatudu mai ita katak produsaun agrikula komunidade hanesan nu,
kami´i, bua bele koileta máxima. Rejultadu ka impaktu ne´e akontese signifika kontrolu kableha no
partisipasaun ativa komunidade hodi fo kontribusaun ba tara bandu, partisipa iha ceremonia tara bandu no
kumpri bandu ne´ebe implementa iha Suco refere la´o diak.
Figura 3 - Produsaun Agrikula ai-horis permanente hanesan kami´i, nu no bua depois implementasaun tara bandu, iha
Suco Bucoli
Impaktu ne’e hetan wainhira tara
bandu hodi limita ema ka populasaun sira ne’ebe iha
plantasaun labele hala’o koileta
iha periodu tempo ruma
Impaktu hanesan
rejultadu/efeitu
hosi asaun ruma Foto : Zacarias F. da Costa, iha Suco Bucoli, Julho 2013
Impaktu sosial no ekonomia hosi ceremonia implementasaun tara bandu ba komunidade iha nivel Suco mak
ho implementasaun tara bandu halo komunidade sente diak liu kompara ho kondisaun anterior (da Costa
8
FGD ho Chefe Aldeia sira dia 08/06/2013 iha Suco Bucoli.
FGD ho Henrique ho nia maluk sira dia 08/06/2013 iha Suco Bucoli. Henrique ho nia maluk sira ne´e hanesan Joven
ne´ebe hatene oituan kona ba lala´ok tara bandu iha Suco Refere.
9
12
2010, 123-124). Sei diak liu tan tara bandu hala´o tenke hetan involvimentu ativa hosi komunidade rasik.
Situasaun ne´e hatudu hosi komunidade ne´ebe iha kintal, plantasaun ba ai-horis permanente hanesan nu,
kami´i, kulu, bua no sira seluk bele koileta hosi nia nain rasik ka ema ne´ebe iha direitu no maksimal.
Mudansa sosio-kultural bele hare hosi kazu/problema na´ok redus/menus depois implementasaun
tara bandu. Sente seguru, dame/paz no iha sentementu solidaredade no servisu hamutuk, inklui valor
kolektividade moris fali. Indikador hosi situasaun ne´e bele hare hosi kazu na´ok ne´ebe menus, kazu baku
malu, problema relevante seluk. Kona ba impaktu ne´e Domingos ho nia kolega sira haktuir hanesan tuir
mai ne´e: “Komunidade hola parte ativu iha tara bandu ne´e mak konflitu menus, kazu na´ok menus,
komunidade hahu fiar malu fali, komunidade kumpri tara bandu, buat hothotu diak fali, komunidade
respeitu malu, ema seluk nia sasan la estraga no foti hosi ema seluk.” 10
Hanoin hanesan mos haktuir hosi Jaime ho nia kolega sira katak problema komunidade menus,
konflitu menus, buat hothotu la´o diak, komunidade hahu fiar malu fali no respeitu malu, komunidade
laarbiru inklui kazu na´ok malu mos menus.11
Hosi ida ne´e ita bele hateten katak impaktu sosial ne´ebe akontese mak entre komunidade fiar
malu fali. Komunidade rasik solusiona sira nia problema no hetan asistensia ka fasilita hosi lia nain ka
kableha ne´ebe sira fiar hodi buka solusaun ba sira nia problema ne´ebe akontese. Mudansa positivu ka
problema komunidade menus ne´e mak iha fulan Abril 2013 Suco Bucoli hetansertifikadu hosi PNTL nível
distritu kona ba reduz problema ka livre hosi problema sivil iha distritu Baucau laran tomak.12 Nune´e ita
bele dehan katak komunidade hakruk/kumpri regulamentu ne’ebe regula iha Tara Bandu ne’e.
Metodologia Peskija
Studu ne’e kategoria fenomenologia no tipu estudu kazu. Honune´e metodu ne´ebe utilija iha studu ne´e ho
aprosimasaun fenomenologia ho karakterisku deskriptivu-kualitativu (Salim,2001, 91-109). Dadus ne’ebe
hetan tantu hosi meus intrevista ba pesoal, diskusaun grupo ba reprejentante komunidade, hala’o
observasaun no dokumentu relevante descreve kualitativamente iha studu ida ne’e. Peskija hala´o ho
modelu studu mak field work ba fatin ne’ebe determinadu. Fieldwork hala’o durante semana 2 iha fulan
Junho 2023. Durante fieldwork hasoru informan savene´ebe hatene lala´ok Tara Bandu Suco refere hodi
halo intrevista no diskusaun grupo. Informan Save ba studu ne´e mak hanesan Xefe Suco no Aldeia, Lia
Nain, Makleha/Kableha, Juventude no Komunidade baibain.
Konkluzaun no Rekomendasaun
Bazeia ba deskrisaun iha parte dahuluk hakerek nain atu konklui katak implementasaun tara bandu ne´ebe
tane a´as partisipasaun ativa komunidade iha impaktu positivu. Produsaun agrikula hosi ai-horis
permanente ninia produsaun aumenta iha parte ida nomudansa sosio-kultural sosiedade fatin refere iha parte
seluk. Hanesan bele prevene kazu na´ok, rejolve problema komunidade, kria kultura fiar no respeitu malu.
Ho dalen seluk ita bele hateten katak komunidade respeitu malu fali no laarbiru ona, sentimentu fiar malu
estabese fali, komunidade unidade, kultura servisu hamutuk la’o fali hanesan wainhira atu hari´i uma lulik,
problema komunidade menus, kazu na’ok menus, komunidade hahu valoriza fali rituais kultural.
Iha mos rekomendasaun relevante balun ne´ebe bele toma konsederasaun ba futuru oin mai.
Hakerek nain hakarak rekomenda katak presija halo studu kuntinuasaun hodi deskovre ka hatene impaktu
ekonomia/rendementu família depois implementasaun tara bandu. Ida ne´e importante hodi sukat
efetividade implementasaun tara bandu iha Suco/fatin refere. Atu garante implementasaun tara bandu la´o
efetivu mak; presija halo sorumutuk ho Suco Vijino wainhira atu realija tara bandu hodi nune´e labele
hamotu konflitu iha terenu. Presija mos mobiliza komunidade hodi partisipa direita iha ceremonia tara
bandu. Honune´e mak bele minimiza problema kontra bandu ne´ebe sempre hala´o subsubar hosi
komunidade balun. Ikus liu, atu garante sustentabilidade tara bandu iha futuru, presija transfere/tatoli lia10
FGD ho Domingos ho nia kolega sira dia 15/06/2013 iha Suco Bucoli
FGD ho Jaime ho nia kolega sira Junho 2013 iha Suco Bucoli
12
Intrevista ho Jose da Silva dia 15/06/2013 iha Suco Bucoli
11
13
fuan hamulak ba joven sira, hodi nune´e bele banati tuir no implementa tara bandu ho diak iha tempo oin
mai.
References
Amaral, Demetrio 2004, East Timor Environmentalist Wins Top Global Award, Press Release East Timor Action
Network, April 2004.
----------, (sem ano). Concept Note: The Integrative Approach Environmental Management, Conservation and
Maintaining People Livelihood Promoting by Haburas Fondation.
Belun & TAF 2013, Efetividade Uza Tara Bandu hodi Prevene Konflitu iha Timor-Leste, Dili, Timor-Leste.
Da Costa, Zacarias F. 2010, Kearifan Lokal Tara Bandu Dalam Pengelolaan Lingkugan Hidup Di Timor Leste (Studi
Kasus Perbaikan Lingkungan di Suco Lauhata, Distrik Liquiça,Timor Leste), Tesis Program Studi Magister
Studi Pembangunan, UKSW, Salatiga, tidak dipublikasikan.
KSI, 2010, Tara Bandu a Model of Conflict Transformation, Dili, Timor-Leste, September 2010.
Meitzner-Yoder, Laura 2007. ‘Hybridising Justice: State-Customary Interactions Over Forest Crime and
Punishment in Oecusse, East Timor’, The Asia Pacific Journal of Anthropology 8(1): 43-57.
Palmer, Lisa, et al. 2007, Developing Timor Leste: The Role of Custom and Tradition, SSEE Research Paper No. 1,
Exploring the Tensions of Nation Building in Timor Leste.
Regulamentu Internu Suco Bucoli 2013.
Salim, Agus 2001, Teori dan Paradigma Penelitian Sosial (Pemikiran Norman K. Denzin & Egon Guba, dan
Penerapannya), Tiara Wacana Yogya.
Soares, Rogerio, 2003, Tara Bandu: Adat Berwawasan Lingkungan, Direito No. 22, Edisi Februari 2003.
Wright, Warren 2009, Tara Bandu: The Adat Concept of the Environment, A translation of an article by Rogerio
Soares in Direito (2003), http://timorlestelandlaw.blogspot.com.au/search/label/environment, diakses tanggal
12 October 2009.
14

Documentos relacionados