Bemvindos! - East Timor Leste

Transcrição

Bemvindos! - East Timor Leste
TaisTimor
26 Marsu - 8 Abril 2001 • Vol. I, No. 25
HOSI LARAN
Mai
6 Fila
Uma!
Herois iha
12 aksaun!
Publika semana rua dala ida ho Tetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit
Mensajen Pos-Paskoa
ida ba Refujiadus sira:
Fila fali ba Uma,
Harii Hikas ita
nia Nasaun
Paskua hanesan iventu importante
ida iha tinan ida nee ba igreja, selebrasaun ba Jesus Christu neebe fila
fali depoisde ema hedi ba krus.
Kristu ninia moris hias neebe bolu
Resuresaun . Kristaun sira fiar katak
simbolo rosoreisaun nee hanesan
promesa ida sira, mos, bele moris
hikas fali iha loron ikus. Domungu
paskua mak selebrasaun ba Kristaun
sira iha mundu katak moris hias,
harii hikas no halo renovasaun.
Bemvindos!
Paskua maka loron festa nian no loron
neebe Kristaun sira uza ropa foun.
Hanesan mos simbolo Paskuan nian sira
seluk, ropa foun reprezenta moris foun
neebe fo mai liu husi Jesus Kristu nia
mate no moris hias.
Iha Timor Lorosa’e, Paskua baibain
selebra ho silensia iha loron neebe relijaun
halo ema hotu hamutuk hodi kontra presaun politika nian. Hanesan Kristaun sira
iha rai seluk iha mundu nee, selebrasaun
Paskua hahu ho dumingu penitensia.
Durante dumingu penitensia nee, ema
hotu sei hare fila fali sira nia aan no
hakribi sira nai sala.. Iha Xesta-feira
Santa, sei halo biasakra hodi hanoin fali
Jesus nia terus to Mate iha Krus. Sei iha misa
iha Sabadu kalan no misa seluk iha loron
tuir mai.
Iha Domingu, familia sira hotu hamutuk atu haan meudia hamutuk neebe hanesan bain bain sei iha naan bibi ka karau.
Ema hotu iha familia laran sei ba igreja dala ruma iha loron nee nia laran atu ba
tuir misa Paskua nian.
Domingu penitensia nee partikularmente hanesan tempu diak ba Timoroan
sira neebe sei hela iha Timor Loromonu
atu fila fali mai. Ida nee mak ulun boot
Fotos: OCPI/UNTAET
Rona didiak mensajen iha tempo Paskoa: Retornadus hamutuk nain 220 too iha
Dili husi Kupang iha 24 Marsu ho Ro IOM, Patricia Anne Hotung.
Tutan ba pajina 2
Serbisu Publiku hahu fo serbisu ba ema Timoroan sira
Estadu CISPE serbisu makaas ba
Timorizasaun serbisu funsionalismu no empregus publikus (CISPE)
Agora dadaun utiliza hela ninia
matenek no kapasidade tomak
hodi halao Processo Timorizasaun.
“Timorizasaun” nee kona liliu ba atu estabelese funsionalismo Publiku ida neebe
halao tomak hodi Manajementu husi ema
Timoroan hotu deit Processo Timorizasaun
involve rekrutamente Timoroan neebe iha
kapasidade atu okupa Pozisoens iha funsina lisme Publiku nia laran atu nune sira
bele kaer kargu ba servisus Governo nian
tomak iha tempu ida neebe kuanto mais
badak diak liu tan. Precesso ida neebe mos
para atu forma Funsionalismu Publiku ida
neebe la dun gasta osan barak maibe bele fo
Produtividade makaas liu halao hodi
Responsabilididade rigoroza no transparensia tomak.
Processo ida lao diak iha CISPE
nia laran hanesan faktos tuir mai nee
hatudu mai:
Iha loron 25 de Marso Tinan 2001
serkade Persento 77 husi Pozisoens 10.
554 Funsionalismo publiku nian halo
nakonu ona hodi Osanmentu tinan fiskal
ida lao dadaun nee nian i nunee hatudu
katak Timor oan nian 8.163 Rekrutadu
ona ba iha ETTA nia Deparatamentus 28.
Husi Rekrutados hirak nee. Pro sentu 7.2
maka mane I porsentu 23.2 maka feto.
Pozesoens sira nee fahe tiha hanesan tuir
mai nee:
Level 1 - Ema nain 1664
( nain 1023 maka rekrutadu ona)
Level 2 - Ema nain 675
( nain 386 maka rekrutada ona)
Level 3 - Ema nain 4986
(nain 4273 maka rekrutadu ona)
Level 4 - Ema nain 2299
(nain 2263 maka rekrutadu ona)
Level 5 - Ema nain 603
(nain 138 maka rekrutadu ona)
Level 6 - Ema nain 201
(nain 52 maka rekrutadu ona)
Iha edisaun ida ne’e
2
3
4
5
Lei Serbisu Nian
Poder Feto Nian
Notisias ATTL
Q & A ba Timor Oan nebe hela
iha Timor Ocidental
9 Notisias Badak
9 Loke Arkivus
10 Timor Lorosa’e Nia Lian
Hanoin kona ba violensia
11 Tiu kona ba Rejista Sivil
12 Loke Universidade!
Tutan ba pajina 2
Ta i s T i m o r n e ’ e s e r b í i n f o r m a s a u n p ú b l i k a h u s i N a s o e n s U n i d a s n i a A d m i n i s t r a s a u n Tr a n z i s i o n a l i h a T i m o r L o r o s a ’ e ( U N TA E T )
26 Marsu- 8 Abril 2001
Tais Timor
Koalia kona ba Alterasaun
Leis Sebisu nian
Carmelo Noriel, Chefe Divisaun
Trabalho no serviso sosiais nian,
hodi hamnasa deit bainhira ba
Tais Timor Relatorio kona ba
koalia sobre proposta Regulamentos serviso ba Timor Lorosa’e.
Tan sa maka labele? “Regulamentos foun
hirak nee sei hadia processo atu atende
Queixas Trabalhadores sira nian no atu
hadia kondisoens atu Intervem iha conflitos no Ema haksesuk malu” nia hateten.
Administrasaun Tranzisaun Timor
Lorosa’e nian (ETTA). No Organizasaun
Trabalho nian (ILO) halao consulta
Tripartidas kona ba proposta ba
Regulamentos ba Trabalhadores Timor
Lorosa’e nian desde Loron 22 too 26
Fulan Janeiro iha Divizaun Trabalho no
serviso sosiais ETTA no ILO nian iha
Departemento ba Guverno no Administrasaun no lei Trabalho (GLLAD) nian ho
baze iha Switzerland maka Organiza
hamutuk Consultas hirak nee.
Primeira Consulta tripartida Nasional
kona ba lei serviso no direitos Ema serviso
nian halao iha Abril 2000 I liu tiha ida nee
maka Consultas selu - seluk halao tuir tan.
Tamba desde tinan 1999 maka seidauk
Estabelese Regulamentos foun atu troka
Indonesia nian Regulamentos serviso nian
neebe sei iha hela. Entretante, Divizaun
Trabalho no servisos sosiais fo hatene ona
katak keixas no konflitos barak mosu i
Mekanismo neebe iha atu hare tuir buat
hirak la los, la adequado.
Reprezentantes husi grupos prinsipais
interessados iha assuntos serviso nian
Trabalhadores, partroens no Governo
(UNTAET) ho ETTA I no mos NGO sira
diskuti tiha propostas kona ba primeios
Regulamentos ba serviso Timor Lorosa’e
nian Assunto boot liu maka kona ba
Terminazaun serviso Emprego nian, kona
ba salario minimo, Administrasaun ba
serviso emprego ho Trabalhodores sira
nian Relasoens no Trabalhadores sira nian.
Regulamentos ba treino Vokasional no
seguransa iha serviso laran I no saude
neebe ba oin tan maka sei bele konseidera.
Consulta loron hat kona ba
Regulamento serviso nian nee Exemplo
diak dialogu sosial Efektivo nian no mos
Nudar dalan ida atu hetan konsensu entre
partes seluseluk Senhor Noriel hateten. “La
os deit Representantes trabalhadores,
patroens, liu no ETTA no mos NGO maka
hasoru malu keta ketak maibe partes hotu
hotu mai hamutuk atu bele bele ba too iha
Akordo ida kona ba Regulamentos hirak
nee” nia hateten tan.
Laos para ita hakfodak katak iha duni
diferensas balu entre partisipantes sira
kona ba variadade Assuntos hirak nee sira
hatama mos Questaun atu Estabeleza balanso Governo nian iha proposta hotu hotu
konaba trabalhadores ninian. Abordagens
hotu, termos ba dispensa medika , se bele
karik bandu makaas deskrimasaun bazeado ba orientasaun sexsual, termos ba pagamentos separasaun nian, I definisaun kona
ba hahalok at neebe seriu ba serviso nian
Entre partes nain tolu mos la konkorda
malu kona ba durasaun Lisensa serviso
maternidade nian no mos kona ba tempo
serviso semana ida tenki la oras 44 se lae 48.
Buat ida importante mos maka tenki
asina surat kontratos servisu nian i trabalhadores ho patroens sira ida idak hela ho
copia ida Divizaun Trabalho no servisus
Sosiais sinti nian taka metin ona ho buat
haksesuk barak-barak kona ba trabalhadores neebe nia tenki koalia no “tamba
ami nia divizaun nee kiik i servisu ho orsamentu limitado, ami tenki servisu matean”
senhor Noriel hateten. Desde husi Fulan
setembro too Dezembro 2000 ninia
escritorio simu ona keixas 36 i barak konaba terminasaun emprego.
Hodi medisaun ho assitencia husi
ofisian nain lima relasoens trabalhadores
nian, kasus 25 Resolve tiha ho kombinasaun voluntaria, kasus hat entrega tiha ba
Repartisaun Conselheiro Legal prinsipal i
kasu 7 maka sei pendente. Tuir Senhor
Noriel, “ho regulamento foun ba
Trabalhadores sei hamenus kasu la komprende maluk konfuzaun entre trabalhadores ho patroens sira kona ba sisi malu
ka duni malu. Hanesan rezultado ida
“Regulamentos foun hirak
nee sei hadia processo atu
atende Queixas Trabalhadores sira nian no atu
hadia kondisoens atu
Intervem iha conflitos no
Ema haksesuk malu”
maka perkupsaun sosial neebe obriga
trabalhadorse hatudu hahalok at bele sai
menus oituan.”
Luis Lobatu, Presidente Asiasaun
Enfermeiros Timor Lorosa’e nian (ETNA)
neebe reprezenta enfermeiros nain 1,887
iha nasaun tomak, nia kontente tebes resultado konsultas sira nee. “Importante tebes
atu estabelese normas diak kona ba protezaun no direitos trabalho sira nian hanesan, oras serviso nian, kona ba han almosu
nian no kona ba lisensa maternidade” nia
hateten. “Regulamentos hirak nee mos
tenki benevisia mos ba enfeirmos sira
neebe hakarak leke sira nia pratika rasik
hodi fo fali serviso ba ema seluk.”
Husi sorin seluk, Euzevio Dias Quintas,
Direitos oprasaun Cooperativa Café Timor
nian I Reprezentante patroens sira nian iha
consultas sira nee, hateten “protezaun bazika
ba Trabalhodores tenki iha fatin lolos para
Evita Esplorasaun maibe laos para atu prejudika fali Ekonomia,” nia nota ona katak
produtores Café nian balu ke prosesso Café
musan Timor nian iha Indonesia tamba selu
Trabalhodor nee bartu liu iha neba.
No fim, consultas Trabalhodores nian
hatudu katak nee mos ezersizio ida iha
Demokrasia no dialogo.
Administrador Tranzitorio Nasaun
Unidas, Sergio Viera De Melo, hodi
Rekomendasaun Gabinete Transisaun asina
tiha orden executiva ida atu estabelese prosedurass Internal hodi rezolve konflitos neebe
mosu husi terminasaun kontratos serviso
nian. Sistema interino nee sei estabelese
Comisaun Nasional ba Administrasaun conflitos, trabalho neebe serviso nudar mekanismo de rekorso ba dala ikus ba sira nain rua
trabalhodores no patroens tuir lei aflikabel ba
agora dadaun nee, sira tenki buka uluk atu
rezolve conflitos reforma bilateral, liu tiha ida
nee maka sira rekore fali ba mediasaun e
depois maka ba Administrasaun. maibe iha
Indonesia lei nia okos provizaun ba
Administrasaun nunka halao.
Depois de Gabinete Transisaun hare
fila fali proposta Regulamento Trabalho
nian nee sira haruka uluk lai ba
Repartisaun Concelheiro Legal prinsipal
neebe sei trasa Draff leis nian i depois
reversaun nee final ona, Gabinete sei halo
revizaun fali depois maka sei ba fali iha
Concelho Nasional atu aprova. Ikus liu,
proposta Regulamentos sira sei presiza
asinatura Administrador Transisional para
atu ba halao. Prosesso tomak ida nee lori
mais ou minus fulan rua. „
Paskua
hatutan husi pajina 1
Timor Lorosa’e sira hanoin.
“Domingu penitensia nee ita teki uza
atu halo penitensia, konfesa no reza.
Tempo atu halo rekonsiliasaun ho
Maromak no, tanba nee, ho ema hotu.
Mane sira tenki para ona uza violensia no
komesa mai hamutuk atu harii nasaun”,
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Bishop
Dili, hateten, refere ba tempu espesial ida
nee ba tinan nee. Amo Bispu mos husu ba
refusiadus sira iha Timor Loromonu neebe
husik hela tiha ona sira nia hela fatin kleur
tebes atu fila fali mai atu serbisu hamutuk
hodi harii Timor Lorosa’e no atu komesa
sira nia moris bainbain.
“Refusiadus sira tenki fila fali mai no
perdua malu ho spiritu Paskua nian.
Timoroan ida idak tenki fo kontribuisaun, no labele hakarak deit ema
selukmak atu halio deit ba ita atu hetan
dame,” Dom Basílio Nascimento, Amo
Bispu Baucau hateten.
Ex-Presidenti Konselhu Nasional
Xanana Gusmão mos fo apelu ba refujiadus sira iha Timor Loromonu atu fila
mai no servisu hamutuk ho siraseluk.
“Ami hatene katak imi terus ho susar
iha neeba no ami hakarak atu imi fila fali
mai iha nee hodi ita serbisu hamutuk. Balu
mai tiha ona iha nee, no, la iha buat ida
konaba sira, maiba hodi hela iha nee
hamutuk,” Gusmao hateten.
Administrador Transisional Sérgio
Vieira de Mello mos husu ba refujiadus
sira atu fila fali mai iha ida idak nia uma
iha tempu ida nee, neebe nasaun oras nee
prepara hela atu ba eleisaun no presiza
ema hotu atu fo sira nia kontribusaun.
“refujiadus sira se bele karik labele lakon
oportunidade ida nee atu fila, mai tau
naran hodi vota iha eleisaun ba eleisaun
uluk liu iha Timor Lorosa’e ukun rasik aan
Timorizasaun
2
Nota balu ba Paskua
Emperador Constantino fo loron ba selebrasaun ida nee, iha tinan 325 B.C.
(hafoin Jesus Moris), komesa iha
Domingu kalan depois de fulan mosu
tomak. Kalendariu neebe usa mak ida
neebe difini hanesan Tabela Amu Lulik
sira nian.
Tinan ida nee, Domingu Paskua monu
iha loron 15 fulan Abril. Tinan oin mai
hanesan tuir mai nee:
2002 - 31 Marsu
2003 - 20 Abril
2004 - 11 Abril
2005 - 27 Marsu
SIMBOLU PASKUA NIAN NO NINIA
DEFINISAUN
Mantolun: simbolo moris nian
Koelhu: simbolo konaba Igreja ninia
kapasidade atu halo disiplina foun iha
tempu tomak.
Kruz: simbolo terus, susar no moris
hias
Bibi: simbolo Kristu, a lamb of God,
sertifika naran husi grupu hotu
Paun no Tua: Jesus nia isin no ran;
moris rohan laek
Lilin: “Kristu naroman ema nian”
hatutan husi pajina 1
Level 7 - Ema nain 36
(nain 27 maka rekrutado ona)
Level 1 ho 2 Okupa pozisoens ba funsoens jerais hanesan konduktores,ho mos
Rai, Operadores, eskriturarios no Asistentes
Administrativos nian. Kondisoens minimos
ba pazisoens hirak nee maka sertifikado
Edukasaun sekundaria junior nia (SMP).
Level 3 ho 4 okupa postos supervizores, tekniko ofesiais Administrativos
nian no mos ba Level pessoal Senior
Tecniko nian. Condisoens minimas sira
tenke iha para atu okupa pozisoens hirak
nee mak sertifikado Escola sekundares
Senior nian/tinan tolu nian no mos frequensia Escola Universidade nian.
Level 5, to’o level 7 okupa pozisoens
Manejer nian hanesan chefes ka vice-chefes
Departementos/divizoens no seksoens nian.
Kondisoens minimas ba pozisoens hirak
nee mak tinan 5 ba tinan 7 Edukasaun
Universidade nian. Liu husi ninia treino,
Akademia de Servisus Publikus, CISPE
kleur ona treino no asiste ba Ema Timor
oan liu nain 2. 300 iha areas Critikas nian
hanesan: Governo Nasaun diak nian,
Manejemmento Lideransa [ba Funsionarios
bobot sira], Manejemmento baziku,
Governo nasaun lokal, Manajemento projecto
“Karau Baka Bali” nain
atus ida too iha Ponte
Kais Dili iha 4 Marsu
ho ro atu fahe ba
agrikultor sira iha
Timor laran tomak, atu
troka hikas fali karau
sira nebe ema oho iha
tempo konfuzaun nia
laran iha 1999.
nian laran,’ nia hatutan. Nia fo hatene tan
katak sira neebe fila sei simu ho diak no
respeitu no sei iha seguransa ba sira banhira sirafila mai.” „
nian, Manajemento Administrasaun nian,
Manajemento Rekursos Humanus, kona ba
oin sa atu hatama Ema ba serviso (ba
Rekrutamento foun atu simu Ema ba funsionario publiko) terino skiil nian (Treino
komputador no Treino Lingua Ingles no
Portugues) Sentro
Dezenvolvimento
Rekursus Humanus nian husi CISPE mos
preprara dadaun Ema Timor oan Feto ka
Mane ba serviso sektor Publiko no Probado
nian.Agora nee fokus liu ba iha area
Dezenvolvimento skiil nian, mak Hanesan
komputadores, Manajemento baziko
Administrasaun no Treino lingua nian Ema
neebe atu buka serviso iha sector Publiko,
Tenki Anunsia vagas nian neebe taka hela
iha boletin Informasaun nian iha distritos
hotu-hotu no Subdistritos barak i no mos
iha Dili laran tomak.
Nunee mos UNHCR ninia Repartisaun
Informasaun ka iha ninian kompas. Anunsios
ba vagas sira nee fo sai iha tabela de notisias
pelo menos semana tolu antes atu garante
katak vagas (fatin serviso) nee disponsivel
ba ema hotu hotu neebe hakarak.
Atu naran karik, tenki hatama surat
kurikulo tau Vitae (Autobiografia) no fatin
serviso neebe ita hakarak hodi hakerek no
mos iha pajina surat oin nian. „
26 Marsu- 8 Abril 2001
Tais Timor
Feto Konselhu Nasional Nain Tolu
Ida temi an “100 por sento
Religioza”; ida fali Estudante
diak ida: tuir mai inan kazado
ida foin sae neebe ho ansia
tuir aulas kalan Universidade
nian, hasoru Maria De Fatima
Wadhoomall Gomes, Reprezentante Protestante nian:
Jesuinha De Oliveira, Reprezentante Distritu Liquisa nian
no Maria Terezinha Viegas,
Reprezentante Komunidade
Agricultures nian/Feto nain
tolu neebe hatudu Diversidade Notavel husi Membrus
Feto 13 Concelho Nasional
Administrasaun Tranzisaun
Timor Lorosa’e nian (ETTA).
Portugues tau iha nia oan sira nia ulun katak
matenek nee rikosoi ida. Kala tan ida nee
maka Senhora Terezinha Viegas boot mai
atu estuda tamba tuir nia aprende ne la kotu
i la iha rohan. Nia Representantes
Komunidade Agricultores sira ba Concelho
Nasional i ninia profissaun mos agricultor.
Nia graduada iha Akademia Agrikultura
Semarang Jawa Sentral no oras ne’e sei
setuda atu hasai estra Agricultural
Engeneering iha Universidade Nasional.
“Se iha karik oportunidade mak hau sei
kontinua estuda” nia hatenten.
Maria Terezinha Viegas mos membru
staf ETAVFA nian (Organizasaun
Agricultura, Veterinaria Peskaria no
Florestal nian), NGO ida neebe haruka tiha
ona ema Timor oan nain 10 ba tuir treinu
agricultura nian iha Portugal no la kleur sei
haruka grupu seluk tan ba Malasia nia serbisu ba Departamentu Agricutura iha Dili
desde 1991 too 1999. Hanesan feto seluseluk nia mos envolve iha movimentu clandestina nian, haruka surat no ajudas ba
Guerrilheiros sira.
“Depois de hau nia estudos hau deside
atu tama iha movimento clandestinu.
Tamba futuro ami nia rai nee depende ba
ami feto mos laos depende deit ba mane
sira iha buat balu ke mane labele halo no
presiza feto mak halao”, nia hatenten.
Husi ninia aktividade clandestina maka
nia hetan Antonio Joao Gomes da Costa ka
Mahuno (nia Naran Guerrilha nian),
Secretariu FALINTIL nian, depois nia kaben
ho nia depois de sira nain rua hetan malu, la
kleur iha Abril 1993 ema kaer Mahuno. Liu
tiha tinan tolu, iha momentu Mahuno sei
iha militar Indonesia nia liman, maka sira
nain rua kaben iha Dare. Agora sira iha oan
nain tolu.
Ami nia vida kazadu laos fasil no simples, ami hanesan tidin los ami nian moris
hasoru los mota bot revolusaun nian, nia
hateten. Iha Novembru 1999 nia laen sofre
stroke no too agora seidauk rekuperadu
husi moras nee atu halo tratamentu mediku
ba nia laen maka sei kontinua hanesan
Maria Terezinha Viegas ninia preokupasaun bot ida.
Mesmo ho preokupasaun boot ida nee
iha familia nia laran nia aktivu nafatin hodi
halao serbisu ba oin nudar feto iha Timor
Lorosa’e. “Feto tenke involve an halo desizoens …Laos iha ema deit maibe iha mos
Guverno nia laran. ami tenki fo treinu no
Edukasaun Sivika ba ema. Ami tenki hahu
ho familia, futuru Nasaun nian depende
barak ba inan sira Timor Lorosa’e nian.” „
“Depois de hau nia estudos
hau desde atu tama iha
movimento clandestino.
Tamba futuro Ami nia rai
nee depende ba ami feto
mos la os depende deit ba
mane sira iha buat balu ke
mane labele halo no presiza
feto halao”,
Iha 1991 Jesuinha nia alin mane,
Dodo de Oliveira, ema oho iha Massacre
Santa Cruz. “Hau nia alin, iha momento atu
eskola iha kolegio besik Santa Cruz, nia
tinan 20.”
Jesuinha hatenten katak nia sofrimentus no sacrifisiu nian maka halo nia agora
determinada no brani liu tan. “Foin premeira ves maka ami livre. Ami tenki dedika ami nia vida ba ami nia nasaun nia interesse no ba ami nia futuro. Ami hein mane
sira atu ajuda feto sira nia inan no sira nia
feton iha neebe-neebe deit” nia hatenten.
Maria Terezinha Viegas nia aman
neebe uluk enfermeiro durante tempu
S
e buat ida la muda, se feto Timoroan sira
neebe halo demostrasaun atu fiar, aspektu
neebe kontroversiu tebes neebe foin lalais
mosu mak asina tura konaba regulamentu
konaba eleisaun Asembleia Kostituante
neebe liu husi Konselhu Nasional konaba
proposta Kuotaba Feto sira.
Iha fulan ikus Febreiru nian, Konselhu
Nasional adopta rekomendasaun CNRT
nian katak feto sira teki forma oituan liu
porsentu 30 hanesan kandidatu ba
eleisaun Asembleia Kostituante. UNTAET, ho
nunee, mos fo rekomendasaun atu fo assistensia ba partidu politika neebe bele fo sira
nia kandidatu feto, tuir mai membru
Konselhu Nasional barak mak la hatan
tanba ida nee hanesan usa feto ba halo
komersiu. Ikus liu, regulasaun halo hotu ho
la temi konaba sistema kuota ba feto sira
atu partisipa.
Iha loron neebe lei nee asina, organijasaun feto Timor Lorosa’e (REDE) mai iha
servisu fatin Guvernador nian hodi protesta
tanba proposta kuota la hatama.
“Kuota pursentu 30 ba feto sira neebe
la too de hatama halo movumentu feto sira
hamutuk. Servisu barak mak sei halao hodi
bele tauhamutuk buatsira neeb hout,”
Milena Pires hateten, representate REDE
nian iha Konselhu Nasional, neebe Tais
Timor intervista.
Pires hatutan katak: “transisaun nee
prosesu atu halo definisaun, bainhira feto
sira persija atu harii no defende sira nia
posizaun iha sosiadade, se sira hakarak atu
kua buathirak neebe satan sira, tenki komesa halo agora.”
Iha parte UNTAET nian, Administrador
Transisional Sergio Vieira de Mello hateten
bainhira nia asina lei ida nee iha meudia:
“hau fo hau nian hanoin diak ba prinsipiu
neebe baseia ba insentivu ba kuota nian …..
no nunee hau la kontente bainhira ida nee
la tama iha regulamentu finan nian. Maibe
hanesan hau isplika ona ba Timoroan barak
neebe mai hasoru hau, katak ida nee mak
prinsipiu domokrasia neebe itatenki
respeitu no spesialmente desizaun neebe
ita la hatan maibe maioria diside ona.”
Administrador Transisional isplika tan
konaba saida mak importante konaba regulasaun nian mak atu hatudu Timoroan sira
neebe hein kleur ona atu klarifika isu ida
nee. No mos regulasaun ida nee ikus liu sei
fo modelu diak ida ba ema Timor Lorosa’e
sira atuhakerek sira nia konstituisaun rasik
no hakotu sira nia hakark rasik ba ukun
rasik aan.
“Maibe hau hakarak atufo hatene ba
feto Timor Lorosa’e sira katak sei hetan tiha
ona sira nia objetivu importante: atu hi’it
sae problema hirak nee - sira nia posisaun
iha sosiadade Timor Lorosa’e nia leet - ho
debate neebe fundamental ida nee,” Shr.
Vieira de Mello hateten.
Administrador Transisional hatutan tan
paragraf tuir mai ba regulasau ida nee:
“Kontinua fo forsa ba partisipasaun hanesan ba feto no mane iha nivel hotu hotuiha
prosesu eleisaun no konstituisaun nian,
nomos tau matan nafatin hodi fo fatin ba
feto sira atu usa sira nia direitu sivil no politika nian.”
Nia anunsia elementu balu husi stratejia Administrasaun Transisitoriu nian atu
bele halo partisipasaun feto homane nian
bele lao lolos iha prosesu eleisaun nia laran
masek sistema kuota la halao mak nee:
• Malo tempu ba kandidatu feto ho mane
sira atu koalai iha radio ka televisaun.
• Hakbesik ba partidu poilitiku sira atubele
for pursentu 30 husi feto hanesan kandidatu.
• Husu Equipa Asuntu Genderhusi ETTA
nian atu buka kandidatu feto nain 100
neebe potentiku ba eleisaun Asembleia
Kostituante nian no organiza treinu spesial
ba sira.
• Fo hatene ba Komisaun Eleitoral atu for
servisu ba feto sira iha nivel hotu, inklui
mos ba funsionariu senior nian.
Timor Lorosa’e sei hili membru Asembleia
Kostituante nain 88. Distritu ida sei hili sira
nia representante ho baseiba ba maioria no
membru 75 sei mai husi eleisaun proporsional nian. Asembleia neebe hili ona sei prepara
no adopta konstituante ba Timor Lorosa’e
neebe ukun rasik aan nian no domokratiku
iha loron 90 nia laran. „
Foto: OCPI/UNTAET
Hanesan mos feto barak Concelhu nian,
sira nia feto neebe terus iha moris tempu
funu nian i agora iha transisaun ba independencia nasaun nian nee sira hetan
pozisaun chave ida ba sira iha duni Timor
Lorosa’e neebe sei tuir tradisaun poder
mane nian sei domina liu ba feto.
Feto nain tolu nee hotu-hotu koalia
neneik maibe sira la iha tauk ba imi nia
politikus tipikos sira. Nunee, bainhira ema
foti sira ba tuir iha Concelhu Nasional sira
ba hatan prontu atu servi - Talves ho
nakdedar oituan tamba sira la daun iha
preparasaun ba serviso nee maibe ho konviksaun ida katak sira sei buka atu halo
buat ruma neebe diak liu ba nasaun foun
Timor Lorosa’e nian.
Maria de Fatima Wadhomooll Gomes,
Devota protestante Membro CNRT, hela
iha uma Igreja Assembleia Maromak nian
desde Outubro 1999, nia muda ba hela iha
neba tamba ninia uma ho nia oan sira nia
uma ema sobu hotu.
“Funu iha Timor nee dala barak ona.
Funu dala tolu uluk nian sei respeitu Igreja
maibe funu ida ikus la husik Igreja hamrik
livre” nia hateten. feto pastor igreja protestante Assembleia Maromak ninian ho idade
tinan 61, Inan Timor ho oan nain nen sira
hotu iha Edukasaun diak. No sira serbisu
nudar profesionais, nia koalia portugues i
ninia oan mane neebe ninia nudar nia asistente rasik mak durbasa.
Senhora Fatima Wadhoomall Gomes
nia laen uluk pastor i durante tinan 10,
husi 1968 too 1978, tamba atu hato’o lia
fuan Maromak iha ilha Atauro maka sira
ba hela iha neba. Bainhira ninia laen ba liu
tiha Senhora Fatima Wadhoomall Gomes
maka kaer fali knar nudar pastor
Assembleia Maromak nian, nia hatete
katak serbisu ida nee nia hadomi duni.
Husi perspectiva hanesan Lider ida
husi Igreja, nia hare kondisoens feto iha
Timor Lorosa’e hanesan assuntu seriu ida:
“Ema sempre hatun feto hodi hateten katak
feto mak kria problesmas hahu kedas husi
Eva, maibe feto nee espesial tebetebes,
Maromak respeita sira, tamba Jesus Cristo
moris husi feto ida. Iha Asia, ema trata feto
hanesan atan, ami buka atu hadia pozisaun
feto nian por ezemplo, feto presiza proteksaun hasoru violensia”.
Senhora De Fatima Wadhoomall
Gomes neebe sempre loke matan no fo
laran diak nudar Avo feto nia sempre tau
an nudar sorin ema no fo paz. Nia apela
virtude pasiensia nian atu halo jovens sira
atu kontinua kaer buat neebe Bilia
hanorin. Nia hanorin katak Hindu ho
Buddhistas sira mos tenke Representa iha
Conselhu Nasional tamba nia fiar ba
importansia relijiaun nian.
Jesuinha De Oliveira agora rekupera
dadaun tempu neebe uluk nia lakon, i
nunee idade tinan 32 nia uza nia tempu
hodi estuda iha Universidade Nasional tuir
kalan kona ba Ekonomia, depois de halao
hotu ninia serbisu nudar Membru
Concelho Nasional no mos nudar sekretaria
OMT iha Liquisa. Inan ba oan nain tolu
nian, oan mane nain rua no oan feto nain
ida, Jesuinha la kontinua tiha ninia estuda
too 1998. Ninia estudu para tiha tamba
violensia tinan 1999 iha Timor Lorosa’e.
Antes da independensia Timor
Lorosa’e nian Jesuinha mos tama iha
movimento clandestinu nian legalmente,
iha sistema Indonesia nia okos, ninia laen
serbisu hanesan Chefe Subdistritu nian no
Jesuinha ajuda nia laen hodi organiza feto.
“Ami uluk clandestina hotu. Indonesia
la hatene saida maka ami halao hela” nia
hateten. Nia hatutan tan katak feto sira
ajuda FALINTIL sira hodi fahe aimoruk,
hatais no buat neebe sira presiza tebes.
Rekruta membros foun no tein ba CNRT
no FALINTIL.
Problema
Kuotas
Feto koalia sai sira nia hanoin kona ba lei eleitoral nebe aprova tiha foin dau-dauk nee.
3
notisiasATTL
Tais Timor
26 Marsu- 8 Abril 2001
Administrasaun Trazisional Timor Lorosa’e
responsibilidade atu organisa no halao
prosesu eleisaun nian.
Iha mos regulasaun ida hasai atu partidu politikusirahotu ba tau naran.
Regulamentu ida nee hateten katak partidu
neebe bele ba tau naran, tenki hetan asinatura minimu liu 500. No mos, partidu
politiku sira labele usa bandeira ka simbolu sira neebe “atu hanesan hatudu violensia nia” ka bandeira ka sim bolu sira
neebe hanesan ho bandeira nasaun seluk
nian ka partidu sira seluk neebe iha uluk ona.
Ema hotu neebe iha ona tinan 17 ba
leten iha direitu atu ba hili, naran katak siramoris iha Timor Lorosa’e; ka iha ninia
inan idaka aman ida moris iha Timor
Lorosa’e ka ema neebe ninia kaben ema
neebe moris iha Timor Lorosa’e maske nia
la tuir kriteriu hanesan iha leten.
Hein atu rejistra iha
ilha Atauro
Liu Timoroan nain 6,000 taunaran tiha ona liu tiha loron tolu neebe
komesa tau naran sivil iha loron 16 fulan Marsu. Sentru taunaran 65
tomak iha sub-distritu sei loke hotu iha loron ikus fulan Marsu nian.
Iha loron 27 fulan Febreiru ema atus mak ba tau naran iha resistasaun sivil iha ilha Island durante semana ida hanesan pilotu ida.
Mais ka menus ema nain 150 simu tiha ona sira nia kartaun tau naran
nian no ema atu ba atus mak hetan ona informasaun atu ba taunaran.
Jean-Marie Guéhenno, husi Departementu Operasaun Forsa
Manutensaun da Paz (DPKO) nian iha Sekratariu Jeral ONU nia okos,
no Joachim Hütter, diretur Devisaun DPKO iha Asia nian visita Atauro
iha loron 1 fulan Marsu atu halo observasaun ba operasaun nian.
Hatutan ida nee, Televizaun Timor Lorosa’e, halao programa
edukasaun sivika duranteloron rua hanesan isemplu ida iha knua
Atauro nian. Programa ida nee ema atus ba atus maka hare.
Fatin tau naran nian haat mak tau iha ilha ida neeba, ho equipa
walu mak servisu iha neeba, ekipa ida iha ema internasional ida no
funsionariu tau naran Timoroan nain rua.
Gabineti Transisional
L
Foto: OCPI/UNTAET
oron 14 Fulan Marsu, Gabineti
Transisional Timor Lorosa’e diskuti ona
mekanismuida atu halo konsultasaun ho
Timoroan sira no hola sira nia hanoin konaba Konstituisaun ba loron oin nian atu
nunee informsaun hirak neebe iha no
Asembleia Kostituante neebe hili ho
demokratiku bele usa. Objetivu konsultivu
ida nee atu fo edukasaun ba ema no atu
bele hola sira neebe iha hela iha knua sira
ninian hanoin.
Gabineti mos koalia konaba proposta
atu halo regulasaun ida atu formalmente
harii Srvisu Polisia Timor Lorosa’e nian
no Akademia Polisia nian. Regulasaun sei,
iha sira seluk nia let, defini responsabilidade hotu no strutura servisu polisia nian
no responsibilidade no forsa boot polisia
nian sira. Gabineti sira sei finalisa tregulasaun ida nee no liu tiha nee sira sei haruka ba Konselhu Nasional hari haree fali.
Gabineti sira mos simu katak
Administrador Transisional asina ho
ETTA nian ba akordu ho osan
dolarAmerikanu hamutuk US$900,000 ho
Agensia Internasional Kanadianu ba
Desenvolvementu (CIDA), neebe sei fo
asistensia teknikuba Autoridade Sentral
Fiskal Nian.
Departementu Asuntu
Ekonomia
Institutu Investimentu
Iha loron uluk fulan Marsu nian, Institutu
Investimentu ETTA nian halao projetu
investigasaun ida atu hodi prepara
Inwestimentu Direta Estranjeiru nian
(FDI) ba distritu 13 hotu iha Timor
Lorosa’e nia laran. FDI se hasai informasaun ida konaba situasaun ekonomia
iha Timor Lorosa’e atu nunee komesa halo
promosaun atu fasilita inwestimentu iha
Timor Lorosa’e ni informsaun ida nee sei
tau iha Internet.
Atu bele kompleta informasaun hirak
konaba iklima investimentu lokal,
Institutu Investimentu buka hatene hela
konaba infrastutura iha distritu sira nian,
industria lokal, no asesu ba portu, kampu
aviasaun no merkadu nian.
Institutu Investimentu oras neebe iha
programa ida neebe boluinvestor sira tam,
neebe iha laran iha mos konab informasaun konaba investasaun iha Timor
Lorosa’e no informasaun foun konaba
oinsa atu bele tama no halao investimentu
iha Timor Lorosa’e; konaba legislasaun
konaba investimentu; kontratu guvernu
nian ba investor sira; lisensa ba kaer ikan
nian; konaba imigrasaun nian no mos regulasaun importasaun no exportasaun; no
konsleho ba lao fovolta nian no seluk tan.
Departementu Polisia
no Servisu Emerjensia
Polisia Sivil
Prisioneiru nain rua neebe halai sai husi
kadeia Dili no Gleno, Distritu Ermera
nian, iha Loron 1 no 3 Fulan Marsu nian,
kaer tiha ona no haruka tiha ona mai iha
komarka Becora nian iha Loron 13 Fulan
Marsu. Ema ida nee ho tinan 30 neebe
halai husi komarka, polisia Timoroan no
polisia ONU sira diskobre nia no kaertina
kedas ema iha Dili. Ema idaseluk neebe
ho tinan 28 neebe halao sai, kaer tiha fali
ona no oras nee iha sub-distritu Atsabe,
distritu Ermera. Oras nee nia hetan komarka ba tinan 12. „
Departementu
Justisa nian
Eleisaun Demokratiku
ida uluk sei halao
iha loron 30 fulan
Agustu tinan 2001
Administrador
Transisional Sergio
Vieira de Mello anunsia iha loron 16 fulan
Marsu katak eleisaun demokratiku
primeiru in Timor Lorosa’e sei halao iha
loron 30 fulan Agustu tinan 2001, depois
de asina regulamentu eleisaun nian.
Regulamentu konaba Eleisaun ba
Asembleia Konstutuante hodi prepara
Konstituisaun ba Timor Lorosa’e neebe
Indepedente no Demokratiku aprova tiha
ona husi Konselhu Nasional iha loron 13
fulan Marsu.
“Lei eleitoral ida nee no ninia provizaun ba partisipasaun husi partidu politika
sira hanesan prosesu ida neebe nakloke
tebes no demokratiku duni iha mundu
tomak,” Sr. Vieira de Mello hateten.
Prezidente CNRT/CN Xanana Gusmão
sasin ba seremonia asinatura ida nee
Administrador Tranzisional, ihar husi membru Gabineti Transisional sira nian oin,
Konselhu Nasional, Amu Bispo Baucau
Servisu prokurador nian
Loron 8 Fulan Marsu, Carlos Soares
Carmona, hetan ataka husi Panelu
Spesial ba Krime Seriu nian iha Tribunal
Distritu Dili nian ba kasu oho ema
neebenia halo iha Loron 28 Fulan Maiu
tinan 1999 iha suku Asulau, Distritu
Ermera. Nia oho ema nee no akusasaun
katak ema nee oho nia oan ho tudik. Shr.
Carmona hetan kastigu atu tama iha
kadeia ba tinan 11.
Iha Loron 7 Fulan Marsu, kasu rua
mos halao no tama seisaun atu rona sira
nia opiniaun. Kassu membru milisia
Alpha nian neebe akusa hodi oho ema
iha Loron 25 Fulan Setembru tinan 1999
sub-distritu Lautem, Lospalos, sira
mudafali ba Loron 26 Fulan Abril, tanba
representanet legal ema nee nian la mai.
Membru milisia Halilintar neebe
tama kadei tanba oho ema iha Memo,
Distritu Bobonaro, hatama iha Loron 12
Fulan Junhu. Iha hatan malu preliminariu, proseitor publiku hatutan tan sala ba
nian. Tribunal husu ba proseitor publiku
atu hatene loos sala siraantes fulan
Marsu remata.
Basílio do Nascimento, no diplomata sira.
“Ida nee momentu historiku ida. Hau
bele hateten iha nee, hanesan Timoroan
ida, katak ulun boot politiku sira hotu no
Timoroan sira hotu iha komitmentu
makaas ba prosesu ida nee no hotu hotu
hatene konaba difikuldade sira nee nebe
ita hotu hasoru,” Sr. Gusmão hateten.
Regulamentu ida nee harii katak
Timor Lorosa’e sei hili membru
Asembleia Kostituante nain 88. Distritu
13 hotu tenki hili sira nia reprezentante
ida ho bazeia ba mayoria no membru 75
ho baze proporsional. Asembleia
Kostituante neebe hili tiha ona tenki
prepara no adopta konstituisaun ba
Timor Lorosa’e neebe ukun rasik aan no
demokratiku ida iha loron 90 nia laran.
Regulamentu ida nee mos harii
Komisaun Eleitoral Independente, neebe
sei iha autoridade eksklusivu ba eleitoral
nian. Komisaun ida nee sei iha Chefe
Eleitoral nian no ema komisariu nain
lima neebe sei vota, Timoroan nain rua
no internasional nain tolu neebe iha konhesementu ba eleisaun nian, neebe
Sekretariu Jeral ONU mak hatudu.
Komisaun Eleitoral Independenti sei iha
4
Jose Ramos Horta hola pozisaun nudar
membru Konselhu Nasional iha Press
Konferensia 31 Marsu.
Tais Timor
26 Marsu - 8 Abril 2001
Fila mai uma!
Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e.
Perguntas no resposta ba Timoroan sira nee hela ita Timor Loromomu.
Saida mak ita boot sira
hakarak bainhira fila
Seguru ka lae, mai hau no hau nia
familia se karik fila? Seguransa fisiku
diak tebes iha tempu tomak. Patrulha
operasaun seguransa nian husi forsa
manutensaun da paz ONU nian neebe
hamutuk nain 8,000 hatudu tiha tiha ona
ninia efektividade servisu nian. Operasaun
polisia ONU nian neebe hamutk 1,485 no
mos polisia Timor Lorosa’e nebe hamutuk
ema atus nebe mos halo patrulha ho malae
sira, sira nee hatudu tiha ona ba populasaun konaba seguransa diak nian.
Ba refujiadus sira hotu hetan ona oportunidade atu bele ida idak fila fali mai iha
sira nia komunidade. Maibe se imi sinte la
dun diak ba imi nia seguransa, sei iha
lubun neebe sei bele fo tulun ba imi.
UNHCR ninia funsionariu sira iha distritu
hotu, no UNTAET ninia seksaun neebe
hola konta ba Direitus Humanus mos iha
distritu tomak neebe sei tau matan ba refujiadus hotu neebe fila fali ba sira nia
komunidade, se sira hetan susar ruma ema
sira neeba sei tulun imi. Se karik iha violensia ruma ba refujiadus, polisia
UNTAET sei halo investigasaun hodi
buka hatene.
Uma seguransa nian harii tiha ona iha
distritu balu iha Timor Lorosa’e atu fo
protesaun ba refusiadus sira neebe fila fali
mai no sinte iha susar ruma ba sira. Uma
seguransa sira neebe harii nee prosesu idanee volontariu husi komunidade ba maluk
sira neebe fila fali mai. Uma seguransa
hirak nee harii besik ona iha polisia sivil
ONU nia servisu fatin ka balu besik forsa
manutensaun ba paz nian (PKF). Bain
bain kuandu refujiadus sira fila, sira sei ba
iha uma ida nee ba tempu badak-too sira
nia prosesu reintregasaun ba sira nia
komunidade lao diak no bainhira refujiadus sira sinte diak atu ba ona sira ida
idak nia uma.
P
askua tinan nee reprezenta tempu espesial ba
refujiadus in Timor Loromonu neebe tenki
konsidera hodi mai fali iha sira nia uma
Timor Lorosa’e. Loron Paskua mak hanesan loron
moris foun no loron foun- ba ema ida idak, familia,
no komunidade. Tinan nee, tempu neebe marka ona
bainhira Timoroan tomak tama iha prosesu atu halo
buat hotu foun no moris foun. Nasaun oras nee susar,
ekonomikamente no espiritualmente, no prosesu taunaran sivil mos lao dadaun hodi prepara Timoroan
hotu atu partisipa iha Asembleia Kostituante neebe
ikus liu sei prepara sira nia guvernu foun. Timor
Lorosa’e oras nee hadia aan dadaun ba sira nia
moris loron loron nian. Buat sira nee hotu lao
iha situasaun kalma nia laran.
Timor Lorosa’e presiza tebes ita boot sira. Atu
tulun harii fila fali nasaun no partisipa iha prosesu
politika neebe sei garantia imi nia nasaun ba ukun
Rasik aan no sei lori imi hotu ba domokrasia iha
loron oin.
Hanoin katak livru oan nee bele tulun imi hodi
responde perguntas ruma neebe imi iha konaba
kondisaun Timor Lorosa’e no tulun imi no imi nia
familia sira atu bele hakotu lia ruma bainhira
responde imi nia tradisaun no fila fali mai uma.
Seremonia saida deit mak sei
halao bainhira hakat liu fronteira?
UNTAET no Administrador Transisional
Timor Lorosa’e nian (ETTA) fo parabenz
ba refujiadus sira. Ida nee imi nia direitu,
tuir lei internasional, atu fila ho seguru no
diak. Banhira imi fila imi bele ba tuir prosesu tau naran nian iha fronteira no sei iha
ema neebe haree imi sasan atu nunee iha
kilatruma karik ka sasan militar nian
ruma. La iha buat seluk tan neebe presiza.
Sei la iha taxa ba sasan sira neebe imi lori,
imi nia animal sira mos sei la kona taxa.
Polisia Sivil ONU nian sei eskolta imi no
se imi presiza, sira bele fo protesaun ba
imi banhira deit imi iha Timor Lorosa’e.
Imi sei simu hahan, sasan balu atu uza
lorloron nian no mos sasan balu atu bele
uza ba harii fali imi nia uma, no sira sei
tula imi ba imi nia komunidade. ONU no
ajensia sira barak neebe serbisu iha Timor
Lorosa’e sei tulun imi atu hahu hikas fali
imi nia moris, hanesan buat neebe sira
halo ona ba refujiadus lubun boot neebe
fila uluk tiha ona mai Timor Lorosa’e.
Ba refujiadus sira neebe hakarak fila
bele ba tau naran iha Satgas iha Kupang ka
Atambua ka bele ba tau naran iha
Organizasaun Jesuita nian iha Betun. Sira
5
sei fo hatene ba imi bainhira mak imi
tenke prepara imi nia sasan no sira sei mai
tula imi (neebe IOM mak selu) no sei lori
imi ba iha fronteira ofisial ida.
Fatin ida neebe mak diak liu atu
hela ba iha Timor Lorosa’e?
Refujiadus sira hanesan bain bain bele liu
husi fronteira ofisial iha Bobonaro,
Covalima ka Oecussi.
Too oras nee prosesu atu halo
refujiadus sira fila nee diak oinsa?
Hahu iha fulan Otubru tinan 1999, liu ema
nain 170,000 mak fila tina ona mai iha sira
nia sosiadade. Refujiadus balu neebe fila
balu uluk membru milisia, balu TNI no
POLRI. Sira hotu fila tiha ona ho diak,
maske iha insidenti ki’ik balu neebe akontese bainhira sira fila foun foun. Timor
Lorosa’e iha komitmentu atu halao rekonsiliasaun neebe ho dame. Tribunal nasional ba krime nian hatudu ona sira nia
hakarak diak atu konsidera ema sira neebe
ho ninia kapasidade hola parte iha krime
bele mai hodi responsabiliza sira nia
hahalok, no ba ema sira neebe bele mai sai
testemunya.
Se hau ema deskonfia komete iha
hahalok krime ruma saida mak sei
akontese? Direitu hanesan no garantia
sei fo ba imi se bainhira iha ema ruma iha
Timor Lorosa’e sinte involve iha krime
ruma. Se imi ema suspeita konaba krime
ruma neebe imi halo molok sai husi Timor
Lorosa’e iha tinan 1999, imi liu husi buat
neebe tuir mai nee: Polisia Sivil ka ema
sira neebe halo investigasaun iha Equipa
Krime Seriu sei investiga ita boot sira nia
kazu, sei halao intervista no tau hamutuk
informasaun. Se informasaun hirak nee
hatudu katak ita boot involve iha krime,
prokurador sei husu garantia ba polisia atu
tahan ita boot. (Polisia Sivil no Polisia
Timor Lorosa’e deit mak iha direitu atu
kaer ema sira nee involve iha krime seriu
nian). Se informasaun sira nee natoon
duni, ita boot nia kazu sei lori ba tribunal.
Iha kazu hotu hotu, imi iha direitu
hanesan tuir mai: direitu hanesan ema
neebe la halo buat ida, too iha prova neebe
hatudu no sei lori ba tribunal ho lolos; iha
direitu atu hetan lei nain ida atu proteje ita
boot nia direitu no atu asiste ita boot
molok lori ita boot ba kadeia; direitu laos
ba dehan sei labele kaer, husik ka sei la iha
kadeia. (por ezemplu, imi sei la bele kaer
tan deit imi nia opiniaun politika ka tanba
imi suporta grupu otonomia iha tinan 1999).
Saida mak ita boot bele fo hatene
mai hau konaba Komisaun Fiar no
Rekonsiliasaun neebe harii tiha
ona? Proposta ba Komisaun Fila Hikas,
Fiar no Rekonsiliasaun nee Gabinete
UNTAET mak adopta no ida nee oras nee
dadaun Konselhu Nasional sei haree helaorgaun legislativu Timor Lorosa’e. Karik
ida nee aprova no UNTAET adopta,
Komisaun nee sei fo sai mekanismu ida
atu asiste krime ki’ik sira durante tinan
1999. Hanesan ema ida idak sei fila fali ba
sira nia komunidade no partisipa iha programa neebe karik sira sei aseita atu serbisu ruma ka aktividade rekonsiliasaun
Tais Timor
26 Marsu - 8 Abril 2001
Foto: OCPI/UNTAET
Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e.
ruma neebe imi hakarak atu tuir. Se sira
kompleta sira nia akordu ba serbisu nian,
ka asaun ruma ba rekonsiliasaun nian, sira
sei la hetan susar ba sira nia krime ki’ik
iha loron aban bainrua.
Oportunidade ba
serbisu iha Sektor
Publiku/Privada
Bele hetan serbisu ka lae bainhirahau fila? Refujiadus balu susar atu
hetan sirvisu tanba sektor privada sira
neebe loke sebisu oras nee laiha hotu,
maske nunee infrastrutura nasaun nian
oras nee hadia dadaun dalan, elektrisidade,
no sistema bee nian; sistema saudi nian
oras nee mos harii dadaun; eskola sira mos
oras nee hahu ona atu harii hotu ona.
Se ita boot sira fila liman nain, oportunidade ekonomia oras nee boot tebes, se
ita boot sira agrikultor, iha rai luan barak
neebe prepara atu kuda.
Serbisu saida mak oras nee sektor
privada iha? Administrasaun Transisional Timor Lorosa’e nian oras nee harii
ona serbisu ba funsionariu publiku.
Konselhu Nasional aprova ona atu simu
ema ba serbisu hanesan funsionariu sivil
Timor Lorosa’e hamutuk ema nain 10,554
ba serbisu permanente husi nivel 1 too 7.
Nivel 1 no 2 sei halao serbisu hanesan
kondutor, hamos rai, operador no asistensia administrasaun nian. Atu tama iha
nivel nee tenke iha eskola SMP ba leten.
Husi nivel 3 no 4 sei halao serbisu
supervisor, tekniku sira, chefe adimistrasaun nian, no boot nivel tekniku nian.
Atu tama iha serbisu ida nee tenke iha sertifikadu SMA ba leten.
Nivel 5 too 7 sei kaer posisaun manejerial nian, inklui mos chefe departementu
nian/devisaun/seksaun. Atu hetan posisaun ida nee tenki iha sertifikadu universisdade nian ba leten.
Iha fulan klaran fulan Marsu tinan
2001 nian, hamutuk ema nain 6,512-mais
ka menus pursentu 62 husi total level projektu staf- rekruta tiha ona, maioria sira
neebe ho nivel ki’ik.
Seleksaun oinsa mak sei halao ba
servisu hirak nee? Ba sira neebe buka
serbisu atu sai funsionariu publiku, tenke
ba haree notisias neebe taka hela iha
papel informasaun serbisu fatin distritu
iha Timor laran tomak no mos iha sentru
informasaun UNHCR nian. notisia ida
nee sei hatoo ba publiku iha semana tolu
nia laran too ema hotu bele iha oportunidade atu haree.
Atu hatama naran, aplikante sira
tenke hatama sira nia kurikulum vitae no
mos ho numeru fatin neebe hakarak atu
hili hodi hakerek momos iha pajina uluk
nian. Aplikante sira tenke hatoo sira nia
aplikasaun sira nee ba Serbisu Sivil no
Serbisu Rekrutamentu (CISPE) iha Dili
ka serbisu fatin Administrador Distritu
nian iha ida idak nia distritu.
Sira neebe tama iha lista badak sei
bolu atu intervista. Sira neebe naran tama
iha lista badak sei fo hatene tuir radio
UNTAET, no sei mos tau iha kuadru
notisias nian iha Timor laran tomak no sei
iha UNHCR nia serbisu fatin tomak.
Prosesu intervista ida nee buka hatene
kandidatu sira neebe apropriadu ba servisu
neebe presiza. Sira nebe hetan notas diak
liu mak sei hetan serbisu. Seleksaun hirak
nee sei tuir notas neebe diak liu.
ta nee husi dolar Amerikanu US$1000 too
US$50,000 nia tenke selu fila fali ba BNU.
Banku Dezenvolvementu oras nee
mos harii dadaun hela atu iha loron oin
bele fo kreditu ba ema familia kiak sira
hamutuk 21,000 iha knua neba - neebe
sei konsentra liu ba feto sira, atu nunee
bele dezenvolve sira nia kapasidade atu
halo moris ekonomia sira nian. Osan
neebe atu empresta sei ki’ik liu ida neebe
Banku Mundial foo no tanba nee sei
importante tebes tebes atu uza ba sektor
agrikultura nian.
Iha mos osan empresta seluk husi
oraganijasaun naon-guvernamentais sira
no Banku Ultramarinu.
Iha ka lae, esforsu ruma neebe atu
prepara ema atu bele ba serbisu
iha sektor publiku ka privada?
Treinu ba kapasidade nian harii tiha ona
iha Kampus Serbisu Sivil nian iha Dili, atu
prepara ema ba serbisu nian. Sentru
Desenvolvementu Rekursus Humanus
(HRDC) fo treinu komputador, serbisu iha
administrasaun nian, lingua no sira seluk.
Treinu hirak nee laos uza deit iha sektor
publiku, maibe mos bele uza ba sektor privada, hanesan sektor banku nian no fila
liman ki’ik nian.
Oportunidade Edukasional
ba Labarik Sira Neebe Sei
ho Idade Eskola Nian
Eskolas Primarias no Sekundarias
agora Funsiona daudaun ona iha
Timor Lorosa’e ka lae? Sim, Eskolas
sira loke fila fali iha Outubro 2000 ho lista
matrikula neebe aumenta husi 190,000 too
liu ema estudantes 200,000 ba escola primarias no sekundarias. No tan serkade
estudantes 5,000 maka estuda hela iha
level Universidade nian.
Kuaze professores nain 5,000 mak
kontrato ona iha fulan Outubro 2001 I
rekruta tan dadaun ona professores nain
1,000 tan atu fasilita relasionamento pro-
Osan empresta ki’ik ba
desenvolvementu fila
liman ki’ik nian
Iha ka lae, osan ba filan liman ki’ik
sira karik sira hakarak fila liman ?
Osan empresta husi banku komersiu
nian, ho nia funan neebe ki’ik, empresta
ida nee Banku Mundial mak fo ida nee,
neebe Banku Ultramarinu mak administra ida nee. Osan neebe bele atu empres6
fessores ho estudante grau as liu nian aulas
3,000 hadia ona level operasinal baziku
hodi taka nia kakuluk foun hotu hadia nia
odomatan janelas sira ho nia rai pizus
nian, livros de texto, karteiras no mobiliarco seluk no abastesimento selu seluk tan
mos fornesido hotu oan.
Ami nee Refugiados neebe foin
fila, ami nia oan sira bele frekuenta escola ka lae? Iha garantia ba imi
nia oan sira atu escola kuaze vila hotu hotu
Timor Lorosa’e nian iha escola primarias,
iha mosgarantia ba sira kona ba
Edukasaun sekundaria - Naran katak
familia iha kapasidade fisika atu lori sira
nia oan ba escola sekundaria neebe besik
liu, distros hotu hotu no subdistrito barak
mak iha sira nia escola sekundaria rasik,
maibe subdistrito balu laiha.
ETTA agora dadaun fo edukasaun
primarias ho sekundarias lib re (Nunee
mos edukasaun Universitaria atraves de
dalan politico ida nee mos sei reve fila
fali ba loron ikus). Politika edukasaun
Timor loro sae agora dadaun bazeia iha
Prinsipios neebe iha ona iha deklarasaun
Universal Direitos Humanus nian no iha
Conversaun konaba direitus Labarik sira
nian neebe garante ba ema hotu I liliu ba
Labarik sira nia Direito ba edukasaun
hanesan mos direito atu livre husi
gualguer forma de desckimisaun,
Persequinsaun no violensia.
Tais Timor
26 Marsu - 8 Abril 2001
Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e.
TASPEN ho ASABRI nia eskema ekonomika pensaun nee konaba ofisiais neebe
empregadus husi Ajensia Funsionalismu
publiku nian (BKN ) ho membrus TNI no
POLRI. Ema sira neebe simu benefisius
nee sei kontinua simu Pagamentu ho eskola hanesan ho uluk i hamutuk atu sae ba
aumentu jeral iha level Pensaun estadu
Indonesia, hahu husi 1999.
Pagamentus sira nee sei nafatin
para sempre ka lae? Lae. Pensaun
estadu Indonesia nian sei hotu iha
momentu neebe Timor Lorosa’e independente total ona.
Oin sa konaba edukasaun Universitaria? Politika dadaun nee atu halo registo martrikuila Universidade nia bele
asessivel ba estudantes hotu - hotu ho baze
iha kapasidades no meritos no atu fo
Prioridade matrikula ba estudantes sira
neebe hela deit semestre hira oan deit atu
kompleta sira nia kursu atu hetan
Graduasaun.
Iha bolsa de estudus ruma
disponivel ka lae? Bolsas de estudu
balu fo tiha ba estudantes sira neebe uluk
registadu ona iha Universidade Indonesia
nian atu nunee sira bele kompleta, sira nia
estudu, iha mos bolsas de estudu ho fundu
hosi doadores bilaterais ba Timor Lorosa’e
nian oan atu ba estuda iha liur. Labarik sira
familia refujiadus sira nian oan mos bele
hili ba bolsas de estudu hirak nee naran
katak sira iha kriteria geral ba admisaun nee.
Ami nia oan sira sei hetan
persegisaun ka amiasas iha eskola ka lae? Divizaun Edukasaun ETTA
nia hola ona medidas espesifikas atu
garante katak imi nia oan sira sei sente
simu ho diak. Responsaves eskola nian no
boot sira edukasaun distritus sira nian sei
fo sai regulamentos ka orientasaun atu proteje familia refujiadus sira nia oan kontra
kualker forma de deskriminasaun no
persegimentu hasoru sira.
Bensfisius Reforma Nian
Se maka iha direitu atu simu benefisius reforma nian? Portugal ho
Indonesia halo tiha hela pagamento pensaun regular ba sira nian enpregados uluk
nian, hahu hosi desde Nasoens Unidas
(UNTAET) assume tiha responsabilidade
ba Timor Lorosa’e iha Setembro 1999.
Sira sei kontinua halo pagamentus hirak
nee durante transisaun Nasaun nee too
tama iha Independensia total.
Ohin serka de ema antigus funsionarius Governu Portugues nain 1,600 simu
pagamentu fulan nian liu hosi ajensia
Banko Portugues Banko Nasional
Ultramarinu (BNU), pagamentu ida nee
sei kontinua ba too resebedores sira nian
restu moris nian.
Timor oan sira neebe reforma ona
husiserbiso Governu Indonesia nian iha
momentu Consulta popular iha Agustu
1999 nia sira neebe ba ona Timor loro
monu tenke kontinua simu sira nia pensaun normal husi ajensias Bank Rakyat
Indonesia (BRI) iha Kupang no Atambua.
Familia atus ba atus maka hetan benefisiu
husi fasilidade ida nee. Pagamentus reforma nian husi Governu Indonesia nian ita
hein bele halo fulan fulan i bele disponivel
husi BNU Dili iha tempu oin besik mai nee.
Governu Indonesia korkorda atu kontinua selu pensaun ba ema bele ninian
emregadu estadu iha Timor Lorosa’e
molok Consulta Popular iha Agostu 1999.
7
Empregadus firma Indonesia nian
sira mos simu benefisius reforma
ka lae? Los, Ema barak neebe uluk serviso ba companhias, Estadu Indonesia hanesan Merpati Airline ka PT TELKOM
maibe agora reforma ona mos sei simu
pagamentu pensaun.
Ema sira balu iha pensaun husi PT
Jamsostek nian promete atu halao ninia
Komitmen ba ema sira neebe sei kaer livru
konta korrente nian, lalika hare ba nia
sidade nia ka fatin neebe nia hela nia
konkorda atu labele aplika ninia regra
uzual neebe dehan katak rekerente tenki
completa tinan lima iha eskema lai maka
foin bele reklama.
Depois de fulan hirak tuir mai nee,
Governu Indonesia sei finaliza planu ruma
atu formalmente hakotu ninia antigus funsinarius husi ninia funsionalismu neebe
Timor oan tantu ba ema neebe hakarak atu
fila mai Timor Lorosa’e no mos ba sira
neebe hakarak hela iha neba nudar
sidadaun neba nian bainhira momentu
Independencia nian.
Ba ema antigus funsionarius sei fo
eskola sira, feto ka mane, hakarak hamutuk fila fali ho Governu Indonesia ka lakohi. Bainhira eskolha halo tiha ona i formularius mos completa ona, maka ema antigus funsionarius ida ida sei foti fila fali
ninia osan husi TASPEN nian doasaun ba
garantia moris katuas nian (THT) no mos
ninia riko soi seluk hanesan uma ka sasan
uma laran.
Oin sa ba ema neebe iha segurus
de vida seguros idade katuas
nian? Segurus de vida ka moris katuas
nian ba antigus funsionarius estadu nian
neebe TASPEN ka AKABRI maka fo, sei
kontinua hanesan uluk durante periode
Transisaun no depois de Independencia.
Se o nia laen ka o nia fen, membru eskemas nee nian i foin mate o maka iha direitu atu simu pagamentu husi Governu Indonesia bainhira o fila mai Timor Lorosa’e
maka UNTAET sei informa ba o kona oin
sa atu husu hodi simu pagamentu nee.
Ho se maka hau atu kontaktu para
hetan Informasoens Tan? Ba ema
neebe hela metin ka temporariamente hela
iha Indonesia bele kontaktu ho TASPEN
neebe besik liu (ajensia de segurus de vida
no bem-estar sosial ba funsionarios) BRN
(agensia de funsionarios) no BRI (BANK
RAKYAT INDONESIA).
Ba ema neebe residente iha Timor
Lorosa’e bele kontactu BNU (Banco
Nacioanl Ultramarino) no UNTAET iha Dili.
Assuntos Kona Ba Rai
No Propriedade
Oin sa koalia ona kona ba
Assuntos Rai Propriedade Nian Iha
Timor Lorosa’e ? UNTAET iha comissaun ida ba rai no propriedade neebe
administra rai hotu hotu estado ka privadi
nian neebe abandonado depois de 30
Agusto 1999. Ema sira neebe hakarak
okupa rai no uma laos sira nian, sira bele
husu ba uza temporario ba UNTAET nia
repar-tisaun iha ida idak nian distrto
Acordo ba uza temporario laos fo direito
ba ema atu sai rai ka propriedade no nia nain.
Hau sei foti fila fali hau nia uma se
hau fila karik, ka lae? Se o nia uma
nia dokumento ofisiais lakon ona nee
katak o lakon o nia direito ba nia rai o nia
uma. sedauk hari sistema ida atu regista
sobre rai no propriedade prosesso atu
determina se se deit maka rai ida nia nain
nee sei entrega ba Governo demokratico
neebe eleito ona para atu deside.
26 Marsu - 8 Abril 2001
Tais Timor
Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e.
Se o hakarak reclama o nia uma comissaun rai no propriedade simu hela o nia
reklamasaun maibe se bainhira estabelese
ona sistema para atu rejista direitu sobre rai
entaun foin bele hahu prosesu kona ba o
nia reklamasaun nee.
Se ema ruma okupa hela hau nia
uma ka uza hau nia rai hodi kuda
sasan Ai han, saida maka hau atu
bele halo? Nee difisil la halimar atu foti
ema nee sai husi onia uma ka o nia rai tamba
seidauk iha prosedura simples tebes ida atu
duni ema nee sai. O bele husu ema nee atu
permite o hodi okupa fali onia uma ka o nia
rai. O bele mos diskute asuntu nee ho
Chefes lokais sira hodi buka hetan solusaun
ruma ba problema nee. Se hirak nee hotu la
lao, o bele aproxima fali responsavel Rai no
Propridade nian, ka ba Repartisaun
Administrador distritu hodi husu asistensia.
O bele ba mos tribunal atu husu ba nia hodi
fo ordem ruma para ema nee sai.
Prosesu Eleitoral
Bainhira maka Timor Lorosa’e sei
sai indenpendente lolos? Bainhira
Governu Timor Lorosa’e eleitu livremente
tur ona iha nia Repartisaun hodi troka
UNTAET. Eleisaun Asembleia Konstituinte nee maka pasu kritiku ba oin ba
dalan indenpendensia nian.
Saida maka Asembleia Konstituente? Assembleia Konstituente nee
Assebleia reprensentante povo tomak
nasaun nee ninian neebe halao serbisu
prepara no adopta Konstituisaun ida ba
Timor Lorosa’e ida independente no
demokratiku, Assembleia Konstituente
Timor Lorosa’e nian sei membrus nain 88.
Saida
maka
Constituisaun?
Konstitusaun nee maka lei ida boot liu iha
Nasaun nian.
Oinsa maka atu bele hili ba
Asembleia Konstituente membrus
nain 88 nee? Asembleia konstituente
nia membrus nain 88 nee selesionadu
hanesan tuir mai nee: Husi distritu 13 ida
idak iha representante nain ida ida (kandidatus neebe hetan votos barak liu maka sei
sai eleito) no representante Nasional nain
75 neebe sai eleito iha nivel Nasional hodi
lista proporsional (partidos sei manan fatin
ho proporsaun hodi fahe votos neebe sira
hetan ba representasaun Nasional).
Semaka bele vota? Hanesan mos iha
konsulta popular, ema sira tuir mai nee
maka bele vota, idade tinan 17 ba leten ou
halo tinan 17 lolos ba momentu priodu
Registu sivil mos hotu.
• Ema neebe moris iha Timor Lorosa’e
• Ema neebe moris iha estranjeiru
maibe pelu menus nia inan ka nia
aman, sira nain rua ida uluk moris
iha Timor Lorosa’e
• Ema neebe tuir kondisoens pelumenus ida husi hirak neebe temi iha
leten nee se hau iha ona iha kriteria
nee, hau presiza halo tan buat ruma
atu ba vota ka lae?
Se hau nia aplicasain tuir kriteria,
hau sei presiza halo tan saida atu
bele vota? Atu vota ba iha elisaun
Asembleia constituante ema votantes
escliros tenki mosu iha lista votante nian
neebe sei estabelese husi dadus neebe
hetan durante halao rejisto sivil. Nunee,
Apezarde oescolido ona atu vota, maibe o
tenki regista nafatin iha regista sivil atu
bele ba vota.
Hau tenki hela iha Timor Lorosa’e
para bele escolido atu ka lae? Lae.
Maibe o tenki tau Naran ba regista sivil
iha Timor Lorosa’e I iha loron eleisaun
nian o tenki iha Timor Lorosa’e para ba
tau o nia vota.
Iha fatin neebe maka hau sei bele
vota? Fatin atu vota nee iha Timor
Lorosa’e deit vota. Votante sei estabelese
besik fatin sira neebe imi regista ba regista
sivil nee.
Hau bele vota ba rua hotu, reprsentante Nasional nian no, distritu
nian ka lae? Votantes escolidos neebe
Naran iha lista votante nian ba vota Inan
sira nia estasaun escritinio neebe hatudo
ona ba hodi vota representante Nasional
nian. Atu vota representante distrito
nian votantes escolidos sira sei presiza
hirak nee:
• Regista ona iha regista sivil
distrito neba nian.
• Iha uma iha distrito neba; no,
• Tenki presente iha estasaun
excrutinio neebe estabelese
ona iha distrito neba.
Bainhira maka eleisoens nee
halao? Loron ba eleisoens maka sei iha
30 Agusto 2001.
Atu vota obrigatoriu kalae? Lae. La
obriga ema atu vota. UNTAET fo corazen
ba ema Timor Lorosa’e nia oan sira neebe
escolidos atu ba halo parte iha eleisaun
Assembleia constituate, ida nee Nudar
Importante tebes atu ba hare Nasaun foun
ida neebe vazea iha vomtade povo nian.
Se maka bele sai kandidatu ba
Asembleia constituente? Naran cualcer Timor Lorosa’e nia oan sira neebe
escolidos Nudar votante bele mos escolidos Nudarb kandidatos. bele tau uluk o nia
Naran Nudar kandidato Independente ba o
nian distrito ka ba Nasional. Atu sai kandidatos ba o nia distritu o presiza
Asinaturas husi votantes nain 10000 husi
duni o nian distrito. Atu ba kandidato
Nasional o presiza Asinatura husi votantes
5000 oin seluk tan, o bele ba husu ba partido ida neebe registado ona atu tau o ba
iha ninia lista.
Se maka responsavel ba Administrasaun eleisaun nian? Tuir resolusaun concelho seguransa ONU nian
No. 1338, Administrasaun eleisaun Responsavel bilida esclusiba UNTAET nian.
Tamba ida nee maka UNTAET forma
tiha ona comissaun Eleitora Independente ida (I E C) atu sai Nudar autoridade
esklusiba boot liu ba assuntos Eleitorals.
Comissaun Eleitoral Indepen-dente nee
ema comissarios Eleitoras nain 5 maka
kaer ho Eibe Ofisial Eleitorals ida neebe
labele vota I nomeado direitamente husi
scretario geral Nasoens Unidas nian.
Comissarios nain tolu nee reconhasido
Internasionalmente hanesan espres
eleitoral icomissarios nain rua nee ema
Timor Lorosa’e nia oan se maka sei fo
seguransa durante Eleisoens PKF sei
garante iha fatin hotu hotu Timor
Lorosa’e nian durante nee Eleisoens.
Cipol sei reforsa lei no orden durante priode eleisaun nian.
Se maka sei fo seguransa durante
Eleisoens? PKF sei garante iha fatin
hotu hotu Timor Lorosa’e nian durante
nee Eleisoens. Cipol sei reforsa lei no
orden durante priode eleisaun nian.
Durante Eleisoens sei iha observadores ka lae? Sim. Sei iha observadores Nasioais no I nternasionais no mos
Agentes husi [partidos politikus.
Se
hau
manten
sidadaun
Indonesia karik hau bele regista
ba vota iha Timor Lorosa’e ka lae ?
Tuir lei Indonesia, Ema sidadaun
Indonesia nian labele sai sidadaun Nasaun
seluk nian. Se o tau Naran iha regista sivil
Timor Lorosa’e nee laos atu garante katak
o ema sidadaun Timor Lorosa’e nian,
Maibe nee hanesan dadaun chauve ida
Nudar Informasaun ba regionasaun
Ebemtual kona ba sidadaun nian. o tenki
halo at tiha ka o nia sidadaun nian
Indonesia maka o bele sai sidaun Timor
Lorosa’e. Atu hateten liu tan kona ba
sidadaun nian Indonesia nian bel contakta
ho representante Governo Indonesia nian.
Registo ida iha loron 1 Maio nee ba
sa ida nian? Iha loron I maio 2000
Governo Indonesia sei halao regista ida ba
Timor oan sira iha Timor Loro monu n eba
atu hatene lolos sirahakark fila mai Timor
Lorosa’e ka sira hakarak hela permenente
iha Indonesia. regista ida nee la aseita regista sivil Timor Lorosa’e.
Prosesu Rejista Sivil
Se hau rejista karik, nee katak hau
automatikamente Ema sidadaun
Timor Lorosa’e ka lae? Nem rejista
nem kartaun ida identidade neebe rejista
sivil fo sai la fo konsekuensia ruma ba regulamentuprosesu nee para atu fo direito ba
ema atu sai sidadaun Timor Lorosa’e ka fo
direito atu reclama nia direito sidadaun
Timor Lorosa’e nian.
Se maka Presiza atu ba rejista?
Regista nee obrigatorio ba ema nneebe residente hotu hotu Timor Lorosa’e nian.
Durante prosesso regista nian populasaun
tomak Timor Lorosa’e nian (bebe sira,
labarik sira no katuas ferik sira hotu) sei
tenki regista hotu. Residente Timor
Lorosa’e nian hotu neebe iha ona pelumenus tinan 16 ka halo tinan 16 iha 2001
tenki ba rasik atu regista. Ba ema nee seidauk halo tinan 16 ka sira neebe la iha
kapasidade mental ou laiha kapasidade
legal seluk, sira nee. Sira nia Inan Aman ka
familia maka ba regista deit.
Durante sa periode maka rejista
sivil halao? Rejista Sivil hahu iha loron
16 Marsu no hotu iha loron 20 Junhu 2001.
Oinsa hau bele rejista i dokumentus saida maka presiza hau atu
lori? Halo tuir deit hanesan uluk halo ba
iha konsulta popular iha 1999, lori dokumentos neebe prova o nia identidade no fo
mos informasaun seluk seluk tamba iha
rejista sivil hanesan estadu sivil, kazadu ka
solteiru no inan aman. Ekipa rejista sivil
ida ka liu tan maka serbisu hela iha ida
idak nia fatin rejista sivil nia, Ekipa ida
konstituidu husi ofisial internasional sivil
nian fo tan ofisial Timoroan nain rua.
Dokumentus neebe maka diak hau
8
atu lori? Dokumentus oin oin neebe bele
prova o nia identidade. Dokumentos diak
liu maka dokumentus neebe Governu
maka fo sai neebe iha o nia grafia o nia asinatura ka hanesan liman fuan. dokumentus
sira nee maka kartaun identidade (KTP)
pasaporte ka trevel dokumentu ofisial.
Ofisiais regista nian bele simu dokumentu ofisiais seluk seluk tan neebe ajensia estadu nian maka fo sai, Igreja no
organizasoens Relijiosas maka fo sai, no
Ajensia Orgauns ONU nian mak fo sai, i
se sira satisfeitu simu, nee katak legitimadu ona. Atu seguru liu o, bele lori
dokumentus hirak oin rua ka liu.
Sa ida mak sei akontese se hau la
iha liu dokumentos proprio hirak
nee? Se o la iha liu dokumentos atu prova
o nia Identidade entaun o sei presiza lori
testamunhas nain rua neebe regita los ona,
(i.e. sira iha Identidade rasik ho dokumentos ofisiais) hafoin sira bele testamunha
fali o nia Identidade.
Oin sa se hau iha dokumentus regista maibe antigu nian? Regista ida
foun primeiru rejista ba Timor Lorosa’e
Independente nian nee duni nia la iha
dokumentus regista antigo ninian nia leten
liu. Portantu o tenki registo foun fali maibe
o bele lori dokumentos antigo nian nee bele
Ajuda prova o nia Identitas no estado sivil.
Informasaun rejisto nian sei uza ba
sa? Prosesso au mesmo tempo atu buka
informasaun neebe persiza atu determina
oin sa atu escolhe votantes ba eleisoens
oin mai nee I no mos atu kria fonte informasaun geral Importante atu iza ba
ETTA I mos ba Timor Lorosa’e
Independente nia Governo neebe la kleur
sei forma. Por exmplo, nia sei fo dados
ba lista eleitoral ba plano saud nian no
edukasaun no mos para hare tuir tendensias sosio Ekonomico geral nian.
Iha neebe maka hau bele rejista?
Fatin regista nia sei tau iha Timor
Lorosa’e nian subdistritu 65 nee hotu
fatin regista nian loke ona iha loron
16Marso I sei loke nafatin durante periodo regista nian tomak too hotu.
Iha mos ekipa movel regista nian
neebe sei lao ba fatin sira dok atu fasilita
ema neebe hela dok sira nee atu bele regista. Fatin sira be ekipa movel atu uza sei
halo I sei lake too ema sira neba nee registahotu ona. Fatin sira nee barak maka
sei loke nafatin iha estasaun escrutinio
uluk consulta.
Iha tipus de residente diferente ka
lae? Sim. Tipo ida maka Naran “residente habitual” ida nee ema neebe moris
iha Timor Lorosa’e ka moris iha
estrangeiro maibe nia Inan no Aman
(Naran sira nain rua nee pelumenus, uluk
moris iha Timor Lorosa’e mos “residente
habitual” ba sira fen ka laen Ema neebe
moris iha Timor Lorosa’e ka moris iha
estrangeiro maibe sira nain rua
pelomenus ida Inan ka Aman moris iha
Timor Lorosa’e. Segundo tipo de residente maka naran “residente longotermo”. Nee oin seluk laos hanesan residente habitual, i sira neebe reside iha
Timor Lorosa’e liu durante loron 182 iha
fulan 12 tui tuirmalu. Representantes
missoens estrageiros Governos nos ofisiais Organizasoens Nasoens Unidas nian
ka organizasoens Governamentais selu
seluk la tuir rejisto. „
26 Marsu- 8 Abril 2001
Tais Timor
Notisias Badak Notisias Badak Notosias Badak Notisias Badak
Disorden iha Viqueque
D
isorden lubuk ida mosu iha
Viqueque, ninia kulminasaun iha Loron
12 Fulan Marsu neebe too halo
Timoroan nain rua mate no sunu uma
40, neebe uma 20 instraga kompletamente.
Ema lubun boot hamutuk 100 husi
knua Makadiki, mai i menus kilomentru
25 husi parte lorosa’e Viqueque nian,
mai tomak iha sidade Viqueque. Polisia
pesial lalais husi Jordan nian (RRU) husi
Baucau no polisia spesial (RRU)
Portuguese nian husi Dili haruka ba
Viqueque atu taumatan ba iha sidade
nee depoisde insidente mosu.
Funsionariu lokal no internasional
ONU nian, no mos representante organizasaun non-governamental nian no
mestri Portuguese sira, hela kalan ida
iha servisu fatin ONU nian. Hamutuk
ema nain 600 mak se’es aan husi sira
nian uma, ema nain 350 mak ba hela
tiha iha kompanha Forsa Manutensaun
ba Paz nian iha sidade Viquequenian.
Equipa Manajementu Desastra ETTA
nian no UNHCR Baucau nian fo hahan
ba ema sira neebe se’es aan husi sira
nian uma.
Polsia Sivil ONU nian (CivPol) fo sai
sira nia relatoriu katak ema ida neebe
mate husi grupu forsa ida neebe bolu
Lulik Likrauk, neebe uluk liu involve iha
distrusaun kontra grupu baku malu ida
iha Viqueque.
Iha loron 14 fulan Marsu, hahan
tonelada ida too iha neeba husi Dili ba
ema atus risa neebe se’es aan husi sira
nian uma. La iha tan insidenti neebe sirahatoo tan, no depoisde visita distritu
Viqueque, Chefi funsionariu UNTAET, N.
Parameswaran, hateten katak situasaun fila fali ba norfmal.
Equipa Investigasaun nian hatudu
tiha ona ba insidenti Baucau nian
Loron 9 fulan Marsu, Administrador
Transisional Sergio Vieira de Mello iha
equipa investigasaun ida atu ba haree
insidenti neebe mosu iha Loron 7 Fulan
Marsu iha Baucau.
Iha loron ida neeba, Administrador
Distritu Baucau nian Shr. Marito Reis
hetan ataka bainhira nia lao hela ho ninia
kareta ho funsionariu UNTAET /ETTA, husi
Timoroan nomos internasional sira.
Grupu sira neebe halo atakasaun ida nee
tuir mai lao ba iha mosque no sunu mos
liu kedas. Loron ida nee komesa tanba
insidenti ida iha entre Polisia Spesial
Jordanian nian neebe tiru gas matan
nian ba grupu Timoroan sira neebe taka
tiha dalan no sunu roda aat. Loron ida
antes Polisia Spesial Jordanian nian kaer
ema nain 16, ho husi tiha ona ema nain
tolu.
Equipa ida nee sei halo investigasaun tanba saa mak Polisia Spesial
Jordan nian involve iha demostrasaun
ida nee, dalan ida neebe polisia sivil
ONU nian iha distritu sempre halo koordinasaun ba operasaun nian no mos
relasaun unit rua nee ho publiku.
Deputadu Administrador Transisional Jean-Christian Cady no Komisiunariu Polisia José Luís da Costa e
Sousa hasoru malu iha Loron 9 Fulan
Marsu atu diskuti asaun neebe atu
hola, depoisde halo investigasaun
equipa nee fila fali mai Dili iha kalan
nee. Sira desidi atu harii Sentru Operasaun Distritu nian no halao inkontru
semana semana nian iha Baucau entre
ulun boot lokal, foins sae sira ho
UNTAET.
Iha inkontru iha Loron 8 Fulan
Marsu iha Baucau, Membru Gabineti ba
Asutu Politika nian Peter Galbraith hatoo
ninia laran susar ba Komunidade Islam
iha Baucau tanba insidenti neebe too
sunu mosque. Nia mos hateten katak
sei la iha “toleransia ba sira neebe usa
relisasun nian naran no halao instraga
fatin neebe santu, ba sira nee la iha
fatin iha sosiadade nia let.”
Inkontru oras lima husi komunidade halao iha Loron 12 Fulan Marsu
iha Baucau entre ulun boot lokal, funsionariu UNTAET/ETTA, PKF, no CivPol,
hodi diskuti insidenti neeb mosu. Iha
mos demostrasaun iha Loron 12 Fulan
Marsu, ema nian 300 mak mai iha
servisu fatin UNTAET iha Baucau,
maibe fahe malu ho la iha insidenti ida.
Administrador Transisional hateten
katak UNTAET sei fo osan ati harii fali
mosque neebe sunu no hateten tan
katak insidenti neebe mosu laos violnesia ida nee husi moyoria kontra
minoria.
Forsa Defesa Timor Lorosa’e simu
sasan ba Taekwondo nian
Republiku Korea fo osan US$ 22,000
hodi hola sasan ba treinu Taekwondo
ba forsa foun neebe foin atu harii iha
Timor Lorosa’e hanesan Forsa Defesa
Timor Lorosa’e. fo sasan soboliku neebe
Komandante Nasional Kontijenti Korea
halao iha Loron 21 Fulan Marsu iha ETDF
nia fatin iha distritu Aileu. sasan sira nee
inklui farda 800, sintu Taekwondo nian
hamutuk 2,800, sasan atu proteje aan nian
80, no spatu par 700.
Hatutan ida nee, batalhiau 20 husi ROK
neebe ho naran operasaun Blue Angels husi
Lospalos ba Aileu. Operasasun Blue Angels
ida nee hanesan komponenti ida ba taumatan humanitariu nian iha Bataliau
Korean nia laran, neebe inklui klinika ma
medika nian, haree nihan nian, no klas
Taekwondo spesial nian.
Ministru Negosiu Estranjeiru no Faan
Korean nian, Shr. Lee Joung-Binn, mos informa Administrador Transisional Sergio Vieira
de Mello katak sira nia Governu hakotu tiha
ona atu harii Misaun Republiku Korea nian
iha Dili iha tinan klaran tinan ida nee nian.
Distritu hamos knua sira
I
ha Loron 9 Fulan Marsu, distritu Suai no
Viqueque komesa projetu foun hodi hamos
knua sira no mos fatin sira neebe ema
tomak usa. Iha distritu rua nee hakotu tiha
ona loron ida nee komunidade tomak, funsionariu Administrasaun Distritu nian no
PKF sei fo sasan foersira no hamos dalan
ninin.
Idea ida nee mosu husi Konselhu
Konselheru Distritu nian neeb haosru malu
ho komunidade, ETTA, no chefi knua sira
hout. Projetu hanesan nee implementa tiha
ona iha distritu Baucau, Covalima no
Manufahi.
Osan ba treinu Direitus Humanus nian
S
eksaun husi Alta Komisariu ba Direitu
Humanusnian aprovatiha ona osan US
$200,000 ba programa atu halao servisu
tekniku hamutuk hot UNTAET.
Projetu neebe sei fo treinu konaba Direiru
Humanus nian ba Timoroan sira neebe servisu iha Seksaun Direitus Humanus nian (HRU);
ba tradusaun nuan, produsaun no atu fahe
informasaun konaba sasan direirus humanus nian no mos programa treinu direitus
humanus ba treinador Civpol nian no Polisia
Timor Lorosa’e no NGO sira neebe tau matan
ba lei nian no direiru humanus nian. Projetu
nee mos sei fo treinu direitus humanus ba
judisiariu Timoroan sira (juisa, proseitor no
defende ema sira); konselheriu direitus
humanus nian ba HRU; no ho asistensia hodi
harii komisaun Fiar, Simu malu no
Rekonsiliasaun nian.
Visita ofisial sira
V
ise Ministru Estranjeiru ba Faan no
Koperasaun Ekonomia China nian, Shr. Sun
Guangxiang too iha Timor Lorosa’e iha
Loron 19 Fulan Marsu ba visita loron tolu
nian. Shr. Hasoru malu ho Shr. Vieira de
Mello, tuir mai halo inkontru informalmente
ho Polisia Sivil China nian. Iha Loron 20
Fulan Marsu, Shr. Vieira de Mello no Shr.
Sun asina akordu konaba ekonomia no koperasaun tekniku nian entre China ho
UNTAET neebe China sei harii Servisu Fatin
Ministru Estranjeiru Timor Lorosa’e nian
iha. Projetu nee sei usa osan too miliaun
US$4.
Asisten Sekretariu Jeral ONU nian ba
Departamentu Operasaun Forsa Manutensaun ba Paz (DPKO) nian, Shr. Hedi Annabi,
too iha Timor Lorosa’e iha Loron 19 Fulan
Marsu ba visita loron haat nian laran, no
deputadu Direitur DPKO ba Asian no
Lorosa’e Klaran Shr. Louise Laheurte mos
akompanha mai.
Banhira too tiha, delegasaun ida nee
hasoru malu ho Shr. Vieira de Mello, tuir mai
halo inkontru ho deputadu Administrador
Transisional Shr. Jean-Christian Cady no
Komandante Forsa nian Tenenti General
General Boonsrang Niumpradit. Delegasaun mos hasoru malu ho Chefi Eleitoral
UNTAET nian Shr. Carlos Valenzuela, membru Gabineti sira no halo visita ba distritu
Oecussi iha Loron 21 Fulan Marsu no distritu Suai iha Loron 22 Fulan Marsu.
Shr. Jean-Marie Guéhenno, Iha
Sekretariu Jeral ONU nia okos ba Departementu Operasaun Forsa daPaz nian, visita Timor Lorosa’e husi loron 26 fulan
Febreiru too Loron 2 Fulan Marsu. Nia hateten katak ninia visitaida nee sinal katak
ONU kontinua halao ninia komitmentu atu
hamrik iha Timoroan sirania kotuk, imi
neebe hakotu tiha ona atu ukun rasik aan
iha eleisaun ida neebe mos no manaan
makas. Joachim Hütter, Diretor Devisaun
DPKO ba Asia no Middle East, ma visita
Timor Lorosa’e no fila tiha ona iha Loron 5
Fulan Marsu.
“Hau kontenti tebes ba servisu hamutuk neebe harii tiha ona entre misaun ho
dirijenti Shr. Sergio Vieira de Mello ho ulun
boot Timoroan sira. Ami iha nee atu serveno
suporta prosesu ba ukun rasik aan nian,”
Shr. Guéhenno hateten ba media sira antes
nia fila fali ba ninia rain.
Shr. Guéhenno ho Shr. Hutter visita distritu Baucau no Viqueque no Shr. Guéhenno
mos halo visita ba ilha Atauro, neebe projetu koko nia ba taunaran sivil halao ba. „
Administrador Tranzitoriu Sergio Vieira
de Mello le dokumentus historiku
Timor nian balun iha dispozisaun nebe
hahu hosi 24-31 Maret iha Sentru
Kultural Nasional Timor Lorosa’e :
Timor Lorosa’e Uluk no Ohin” dispozisaun primeiru Arkivus Nasional
Timor Lorosa’e no dokumentus importante nebe hetan iha uma kakuluk
Edifisiu Palasiu Gorvenador nian no
Foto: OCPI/UNTAET
Edifisiu Fomentu iha Dili.
9
Tais Timor
26 Marsu- 8 Abril 2001
Timor Lorosa’e nia Lian
Hanoin kona ba violensia?
Belarmino Correia
Servisu la iha
Baucau (Fatumaca)
Eugenio Barreto
Ulun Uma kain nian
Veiramar (Fatu-Hada)
Haula hatene saida
mak halo violensia mosu, maibe foin dadaun
hau hare dokumentasaun konaba ida
nee. Los duni katak
violensia nee laos buat
diak. Komunidade internasional hanoin ona
katak iha Timor laiha
unidade. Saida mak
sei mosu ba ita se
forsa manutensaun
paz nia sai husi Timor
Lorosa’e? feton ho
naan sira, itatenki
hamutuk iha paz no
rekonsilia malu atununee ita bele moris
iha dame nia laran.
Timoroan sira aprende
atu labele hirus malu.
Se ita baku malu, ita
sei lakon buat hotu iha
loron ikus. Tempu atu
hirus malu no odi malu
nee liutiha ona, banhira inimigu iha nee.
Inimigu sira uluk la
husik itamoris livre tan
nee ita duni sirasai.
Objetivu nee halo ita
hamutuk. Oras nee ita
tenki hamutuk atubele
harii fali ita nia nasaun
neebe ita nia inan
aman sira rai hela ba
ita. Fo imi nia fiar
bamatene sira atu bele
servisu dame.
Americo Antonio
Faan sasan
Bebonuk
Ita tenki buka dalan ba
unidade. Se karik iha
problema ruma neebe
la iha solusaun, ita
tenki buka dalan atu
resolve ho dame; ita
labele oho balu, tanba
hounidade ita konsege
duniona invasor husi ita
nia rain. Sira halo violensia ba Timoroan
hotu neebe hakarak
hatoo sira nia hakarak
atu hakotu sira nia
loron oin rasik, no ema
barak mate tanba ida
nee. Maibe oinsa ita
bele husu ita kamarada
sira atu labele hirus
malu? Tinan hirus malu
no odi malunian liu tiha
ona, nunee oinsa atu
bele garantia atu ida
nee labele mosu fali?
Hau husu ba ulun boot
politikusiraatu labele
provoka ema atu nunee
ita labele hari insidenti
tinan 1999 mosu tan.
Simon da Silva
ex-Falintil
Taibessi
Violensia tuir lolos
labele iha ona. Se nia
kontinua, saida mak
sei mosu ba itania
nasaun foun? Atu para
violensia, ita tenki
respeita malu. Ita tenki
komesa iha ita nian
uma kain rasik no husi
neeba ita hasai. Ho
nunee deit itabele
hetan buat neebe diak
ba ita nia nasaun.
Domingos Gabriel
Fernandes
Eskola Sekundaria
Taibessi
Hau hanesan foin sae
ida iha Timor Lorosa’e,
hau hakarak hatoo hau
nia apelo. Se bele
karik, Timoroan siralabele baku malu. Nee
sei hatudu ba mundu
international katak ita
seidauk prontu atu
ukun rasik aan iha
tinan 2002. Se violensia kontinua, no se ita
baku malu nafatin, jornalista sira hasai ba
mundu tomak konaba
ita nia konflitu no sei fo
hatene ba mundu
katak Timor Lorosa’e la
iha unidade.
Mateus da Costa
Agrikultor
Baucau (Watulari)
Joana Monis
Studante Universitariu
Fatu-Hada
Hau husi nasaun ida
nee, maibe hau la iha
hanoin atu hela iha
sidade. Hanesan hahan, ita sira neebe
servisu hanesan serventi bele haan hanesan ema boot sira haan no ema sira nee boot haan hanesan serventi sira. Buat hotu
muda, tan nee maluk
sira, labele tauk ba
moris hamutk ho laiha
violensia ka koko atu
kopia kultura hanesan
male nian neebe bele
halo lakon ita nia kultura. Mai ita hotu usa
moto neebe ita usa
banhira Indonesia sei
iha nee, “isin ho klamar hamutuk.” Ho deit
unidade hanesan nee
mak ita bele halo
Indonesia sai husi
Timor Lorosa’e.
Violensia nee mosu
tanba problema barak
tebes mak mosu iha
Timor Lorosa’e. hanesan studante universidade nian, ita tenki
analiza situasaun no
hanoin oinsaatru para
violensia hotu. Loron
oin nasaun nee nian
iha ita nia liman.
Agendasaidadeit mak
partidu politikusira iha,
sira tenki halo lolos atu
nunee tau no represaun la bele mosu tan
ba ema seluk, atu
nunee ema sirabele
tulun nasaun hodi
hadia sirania moris no
fo iskola ba sira nia
oan sira. Foin sain sira
tenki
hakaasaan
atubele halo buat sira
neebe positivu, labele
kria konfliktu foun tan
ita nasaun nee no iha
ema seluk nia leet.
Januario Castro
Ulun Uma kain nia
Manleuana
Foinsae
Timor
Lorosa’e, hau ema katuas ida no husu imi
hotu atu labele halo
problema. Labele oho
malu, bakumalu ka
instraga ema seluk nia
sasan neebe sira
hetan ho servisu
makas nee la diak.
Tenki hakaas aan atu
hadomi malu hanesan
maun alin. Imi haten
ka lae katak ita nia
ema barak mak mate
tanba sira la kohi atu
ita nia nasaun iha
problema no susar?
Tanba nee mak ita
tenki unidade iha
aspektu hotu hotu,
diak ka aat, atu nunee
loron ikus ita nia oan
sira bele iha damen no
domin nia laran.
Agrefina dos Santos
Iha uma deit
Bemori
Hau fiar katak violensia nee hetan ninia
dalan diak durante
tempu Indonesia nian.
Timoroan labele ona
atu hirus malu ona. Sei
ita baku malu bebeik
no kleur, malai sirasei
hela kleur liu tan iha
Timor Lorosa’e, nunee
ita sei hein kleur liu tan
atu bele ukun rasik itania rain.
10
Sr. Rosantina, FDCC
Irmã Canossiana
College Ossu
Tuir hau nia hanoin
kona ba violencia hau
ladun hatene, maibe,
hau bele koalia buat
nebe hau rona no ida
nebe hau hatene.
Wainhira ita koalia
kona violencia, violensia la mai husi ema
hotu-hotu tamba ita
ema idak-idak nia
ideas husi visaun la
hanesan. Tamba ne’e
ita hotu buka fo liman
ba malu hodi hetan
rekonsiliasaun no dialogo iha sosiadade nia
laran ba dalan perdão
no
domin
nian.
Obrigado ba ita bo’ot
sira nia atencão.
Rosa da Costa
Fernandes
Iha uma deit
Becora
Violensia nee iha hela
ita rai laran bo’ot tebes
hanesan hau rona iha
viqueque foin lalis ba
nee halo situasaun la
submete iha distritu
neba hamtauk povu
kiik sira too sai evakua
ba foho, igreija, naran
fatin nebe fo kondisaun normalmente ba
sira. Ida fali hau rona
iha dia 19 de marcu
2001 nee katak boku
malu ka oho malu tan
deit uma dinas nebe
maluk balun husi
loromonu
hateten
katak uma dinas nee
firaku mak ukupa hotu
deit, hodi nune’e mosu
konflitu la dun los informasaun ne’e oin-oin
deit. Mak nune’e plano
oinsa ita tenke ser
husu UNTAET tanba
agora dadaun ne’e nia
mak kaer mandato
transisaun nian, nia
tenke-ser aguenta povu nia terus nee. Dame
husu ba ida-idak nia
a’an ema nebe hau
buka problema ho nia
ne’e Timor oan ka lae.
Cicilia
Studante Universitariu
Bairo Pite
Violensia nee sai tiha
ona hanesan problema
desde tempu Indonesia
nian maibe laiha ulun
boot ida mak hakaas
aan atu bele halo lakon.
Tanba ida nee mak ema
siralakon sira nia
respeitu, ba direitu feto
nian, hanesan isemplu,
no tanba ida nee mak
halo violensia buras.
Tanba
sa,
maske
itaukun rasik aan ona,
ita sei hetan problema
nafatin. Violensia nee
kona liu ba feto sira
tanba inan aman sira
halo deit mak sirania
servisu no sira nia oan
feto siralao ba dalan
aat. Ho inan aman sira
neebe fo sirania tempuba deit sira nia aktividade, nune halo sira
nia oan sira hanoin
katak sira bele halo
buat sira neebe sira
hakarak,
hanesan,
insemplu adopta kultuta husi liur nian.
Violensia iha nasaun
neebe deit ema la
gosta. Nasaun idanee
itahotunian, ita hetan
tanba itahotu luta ba
nian. Ita tenki buka
dalan atu ita nia ulun
boot sira hamutuk atu
nunee itabele halo transisaun nee bele lalais.
Ita mak sei halo naru
ida nee se ita baku
malu bebeik deit iha ita
nia leet. Atu halo violensia nee bele para, inan
aman siratenki involve
maka atu taumatan ba
sirania oan sira.
Tais Timor
26 Marsu - 8 Abril 2001
Tiu hatan kona ba...
Rejistu Sivil
Halo ba dala ida tan, maluk
sira hau hakarak buat hotu hotu
diak ho imiiha periode pascoa
nee, periode Reflesaun ida no
renovasaun ba ita hotu. nee laos
deit periode Renasens ba ita
nudar Individu maibe ba ita nia
Nasaun foun nee mos. Agora
duni, Timor Lorosa’e halao hela
prosesso ida Importante tebes ba
Renasensa ho renovasaun I
aspecto ida husi prosesso ida nee
maka partisipasaun ita hotu I ida
idak nian ba halao registo sivil
neebe agora dadaun lao hela.
Hau foin diskuti hela asunto
nee ho hau nia maluk balu Miguel hau nia primo ida neebe
hela dok iha Atsabe neba , Marta
husi Dili no hau nia sobrinha
Maria ho tinan 14 oin sa conversa halao tiha , maka tuir mai nee:
Tiu: Bom dia Luis ho Maria diak ka lae?
Marta: Diak Tiu. Tiu mos diak ka lae? Iha
nee ita nia sobrinha Maria, los ka lae? Nia
Furak tebe tebes hanesan nia Inan.
Luis: Halo Tiu ho Maria.
Maria: Halo, keta imi la importa hau iha
nee karik.
Marta: Oh lae lae, la iha buat ida, Maria
nee diak atu hare labarik feto ida nia
interese ba Asuntos Importantes Nasaun
nian.
Tiu: Diak, Maria nee bainhira hau ba fatin
ruma atu discute asuntos mana manas
ho hau amigos nia sempre ba hamutuk.
Luis: Nunee, Tio loron ida boot dehan
katak hakarak koalia kona ba registo sivil
neebe hahu ona iha loron 16 Marso. iha
perguntas barak maka hau hakarak husu.
Tiu: Husu deit ba, I ita hotu maka sei buka
responde perguntas ba malu.hau hatene
oituan deit kona ba prosesso registo nian
tamba akompanha Notisiarios, I hau simu
mos surat tahan ida nee neebe esplika
prosesso nee ho dalan simples I badak.
Maria: Hau nia tinan 14 nee too ona atu
registo ka lae?
Tiu: Diak, ninia resposta nee bele ho
labele. hau explika lai Residentes hotu
hotu Timor Lorosa’e nian sei registo hotu
inclui bebe sira, labarik sira ema katuas
sira no ema sira alejados se iha ona tinan
16 ka atu halo tinan 16 iha 2001, entaun,
Maria o tenki ba rasik atu regista. mas
komo o iha tinan 14 deit maka bele o nia
Inan, Aman ka parente ruma familia mak
ba deit atu registo o. Nunee mos ema sira
alejados ka inkapasitados.
Marta: Maibe tan sa ida mak hau tenki
regista? hau lakohi mos la enkomoda imi,
maibe tan sa ida maka hau tenki halo.
Tiu: Importante tebes atu ema residentes
Timor Lorosa’e hotu atu registo. Ita futuro
Governo tenki iha neon diak kona ba
karateristikas no mos kona ba populasaun Timor Lorosa’e nee barak oin sa
atu Nunee bele halo resizoens didiak,
hodi bele hanoin didiak atu halo programas efectivos ba sira.
Luis: Konaba sa Programas maka ita
koalia dadauk nee?
Tiu: Konaba Governo nia serfisus hotu,
hanesan Por Exemplo, ku ida saude,
Edukasaun, Polisia no buat sira hanesan
hirak nee.
Miguel: Desulpa Tiu, ohin ita hateten lia
fuan ida O tenke residente Timor Lorosa’e
nian sai ida maka ita hakarak hateten
los? Hau nia tia neebe agora iha kupang
bele regista ka lae? Nia sei hela iha neba,
Nia hein deit oportunidade diak ida para
atu fila?
Tiu: Nee guestaun ida difisil tebes
Idefinisaun Kona ba ema neebe maka
residente Timor Lorosa’e nian nee komplikado oituan Atu ba regista nee, rezirente
Timor Lorosa’e nian nee iha oin rua. ida
uluk maka ema bolu residente habitual,
nee Ema neebe moris iha Timor Lorosa’e
ou moris iha Estrangeiru maibe nia Aman
ka nia Inan uluk moris iha Timor Lorosa’e
no mos ema neebe Fen ka Laen uluk
moris iha Timor Lorosa’e ou moris iha
estrangeiro maibe nia aman ka nia inan
uluk moris iha Timor Lorosa’e.
Marta: Hau hare took lai keta hau bele
Comprende karik.
Por Exemplo : hau nia Primo iha
Austaralia nee ema Timor oan, nia kaben
feto Gresia, ninian Fen nee ita bele
Konsideira Nudar residente habitual ka
lae?
Tiu: Los Marta, maibe nee definisaun
seluk fali ba residente, termo longo residente nian. Ema neebe uluk residente iha
Timor Lorosa’e durante liu loron 182 iha
periodo fulan 12 tutuir Malu. Ema neebe
servisu ba iha missoens estrangerus
/Governo ka ofisias organizasoens
Nasoens Unidas nian ka organizasoens
Goberno mental seluk, sira nee tama ba
registo.
Miguel: Mas hanesan ami nia Exemplo
ohin- hau nia tia iha kupang ka Marta nia
kuinada sira bele registo ka lae?
Tiu: Los, sira bele regista maibe sira tenki
mai Timor Lorosa’e atu halo registo. la iha
fatin registo nia forado territorio Timor
Lorosa’e.
Miguel: Oin sa maka ami bele regista?
Tiu: Diak O tenki lori dokumento ruma ke
bele Prova O nee se?
Miguel: Ok, maibe oin sa se hau la iha
nem dokumento ida? Momento hau halai
hau la iha tempo atu buka hau nia dokumentos I sunu mutuk hotu ho uma.
Marta: Diak husi buat neebe hau koalia
ona. O bele lori naran dokumento ida
neebe O iha maibe se O la iha liu karik O
bele hakerek affidavit ida - deklarasaun
ida konfirmadu husi ema ruma neebe iha
Autoridade legal hanesan doator kapasidade ou se lae bainhira, O ba regista O
bele lori tesmunhas ema nain rua neebe
regista ona. Los ka Lae Tiu?
RADIO UNTAET
Tiu: Sim, Marta, nee los, imi hare ita hotu
responde dadaun perguntas ba malu.
Miguel: Nunee hau atu regista iha
neebe? hau hela iha Atsabe I tasi ka bis
la barak iha fatin neba.
Tiu: Tau onia matan no tilun besik ba
Informasaun kona ba regista nian. Timor
Lorosa’e nia subdistrito 65 nee idak idak iha fatin regista nian loke Nafatin too
pereiro regista nian hotu Por esemplo, iha
Atsabe iha fatin ida fixo iha vila Atsabe
neebe o bele ba neba atu regista. Maibe
iha mos fatin regista mobel neebe bele
ba iha areas dook nian atu ema sira iha
neba mos bele regista, iha Atsabe,
Porexemplo, sei iha fatin registo movel
hat iha Leimea Leten, Lasaun, Lau buno
no iha Baboe Leten.
Buat diak atu halo nee maka rona
Nafatin Radio UNTAET Le Nafatin Tais
Timor No Tabela Informasaun kona ba
lista fatin registo nian.
Marta: Bainhira ita tenki regista para atu
bele vota iha loron 30 Agutus ba
Assemmbleia Constituante?
Tiu: Agora se o regista ona o sei la regista
ketak fali atu vota. Informasaun neebe
hili hamutuk ona husi registo sivil mak sei
uza atu kompila lista votantes sira nian.
kriterio ba ema neebe bele vota katak o
tenki iha ona pelomenos tinan 17 no
katak residente habitual. Timor Lorosa’e
nian. Importante atu regista agora tamba
o sei bele vota iha 30 de Aguto se o halo
ona o nia registo.
Miguel: Sori Maria, o sei tenki hein tinan
tolu tan para atu bele vota.
Maria: Oh nee ok deit, hau tempo sei
mai sa.
Tiu: Diak maluk sira, hau hein katak conversa oan ajuda ona imi atu Comprende
oituan tan ona kona ba prosesso Registo
nian. Ate a proximo, kuidado an ba, keta
haluha hakat ba iha fatin registo neebe
besik liu imi hodi regista ba, Futuro Timor
Lorosa’e hahu ohin Ciao! „
Notisias kalan iha Ingles, Tetun, Bahasa Indonesio,
Portugues. Current Affairs, Programa Musika nian,
Programa Culture no Sosiedade.
Hare programa iha Edisaun 12-25 Marsu Tais Timor nian.
• Dili -- 91.5 (FM) 684 (AM) • Ainaro -- 96.3 (FM) 93.1 (FM) • Aileu -- 90.9 (FM) • Baucau -- 105.1 (FM) • Ermera -- 90.1 (FM) • Liquica -- 99.5 (FM)
• Lospalos -- 97.1 (FM) • Maliana -- 88.7 (FM) • Manatuto -- 94.5 (FM) • Oecussi -- 92.1 (FM) • Same -- 96.3 (FM) • Suai -- 93.1 (FM) • Viqueque -- 98.5 (FM)
Televisaun Timor Lorosa’e
BBC, Desporty Metro, TVTL Notisias Kalan, Notisias husi Indonesia, Notisias husi RTP, Notisias ho Destake no Resumu
Notisias, Boneka, Current Affairs, Programa Edukasaun, Koalia, Pograma Kultura, Relatorius Espesiais, Programa ba Labarik,
Dokumentarius, MTV, Futebol. Hare programa iha Edisaun 12-25 Marsu Tais Timor nian.
11
Tais Timor
26 Marsu- 8 Abril 2001
Heroi sira iha Aksaun
Heroi sira iha Aksaun:
Timor Lorosa’e selebreba
Loron Nasional Polisia
nian iha fim 27 Marsu,
iha los loron nebe
kadetes ema Timor nain
50 hahu sira nia treinu
iha Akedemia Polisia iha
Dili. Nasaun nee oras
nee dau-dauk iha ona
ofisiais polisia nain 450
no treinu ba kadetes
foun sei kontinua
Foto: OCPI/UNTAET
nafatin.
Abertura Boot!
Universidade Nasional Timor Lorosa’e
foin lalais ne’e inagura uma rehabilitasaun foun tolu, uluk Leceu Dr.
Francisco Machado, uluk SMA 3 no
Eskola Canto Resende. Projetu
Rekonstrusaun ne’e hetan gastu osan
husi Lisbon City Hall ho valor dolar
Foto: OCPI/UNTAET
Amerikanu tokon 2,5.
QIP ShopQIP Shop QIP Shop QIP Shop
QIP Shop, loja Timor ida nian ho produtu tradisional
Timor Lorosae nian nebe halo ho liman dfeit, oras
ne’e loke ona.
Sasan sira nebe fa’an iha neba inklui:
•Instrumentu muzikal tradisional
Timor Lorosae nian
•Mobilias nebe halo ho au ka ai-mean
•Livru ka kartaun postal Timor Lorosae nian
•Artesania oioin hanesan miniatura uma tradisional
Timor Lorosae nian
•Sentru kontaktu ida nebe iha delayu kontaktu ser
bisu sira nian nebe inklui: karpintaria, serbisu
eletriku, suku roupa, katerina no buat selu-seluk tan.
SivPol ONU
LORON/KALAN
NUMERU EMERJENSIA
0408839978
IHA
DILI
Fatin: Rua Bidau Akadiruhun (besik Retaurante Maubere), Tuir deit luron boot ba
estatua Kristu Rei, fila ba luron kuana molok besik mota bidau, no tuir deit luron ba
Hospital ICRC nian iha Tokobaru. Liu tiha metru atus resin tuir deit luron ne’e,
QIP Shop bele hetan iha liman kuana.
Hetan suporte husi the International Rescue Committee (IRC) no UNHCR)
Naran Tais Timor ne’e fó hanoin kuadadu oinsá, prosesu lori tempu oinsá ne’ebé presiza atu halo hena tradisional Timor nian ne’ebé kaer ba lia importante sira. Nu’udár
“ingredientes” oioin ne’ebé hamutuk halo Timor Lorosa’e iha periodu tranzisional nian atu harii hi’as rain ida ne’e, Tais Timor nia objetivu atu hakerek no leno lala’ok sira ne’ebé
soru hena be Timor Lorosa’e.
Serbisu semana ruarua informasaun públiku Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa’e (UNTAET). Publika hodi Tetun, Indonezia, Portugés no Inglés.
Hakerek, edita no dezenhu husi UNTAET nia Eskritoru ba Komunikasaun no Informasaun Públiku (OCPI). Sirkulasaun 50,000. UNTAET-OCPI, c/- PO Box 2436, Darwin NT 0801,
Australia. Tel: +61- 8-8942-2203 Fax: +61-8-8981-5157 email: [email protected] La’ós dokumentu ofisial ida. Serve ba informasaun de’it.
12

Documentos relacionados

Marcha ba hasoru Eleisaun maka ho Dame

Marcha ba hasoru Eleisaun maka ho Dame funu neebe naruk ho sofrementu neebe boot, no oras nee hotu ona, ita hotu tenki promete ba ita nia aan rasik atu labele halo mosu tan violensia dala idatan,” Amo Bispo Dili Carlos Ximenes Belo, nee...

Leia mais

para buka nain ba osan seguro de dormente Trabalhadores

para buka nain ba osan seguro de dormente Trabalhadores 1) Saida maka differente Seguro seidauk reclamados e Seguro de dormente? 1) Seguro de seidauk reclamados katak seidauk foti osan seguro nebe maski loron ida mos liu ona husi loron nebe akontese ona...

Leia mais

escola técnica informática

escola técnica informática secundaria atu bele tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun po...

Leia mais

Timor Lorosa`e adopta lei eleisaun nian

Timor Lorosa`e adopta lei eleisaun nian HOSI LARAN Fita 9 Ko’a Sivil 6 Rejistrasaun

Leia mais

Risko Inundasaun iha Posto Administrativo Ermera

Risko Inundasaun iha Posto Administrativo Ermera ho dezafius no devastasoens iha sira nia maneiras rasik. Maioria governo hirak neé servisu hamutuk ho sira nia povu atu dezenvolve politíkas no maneiras rapídu responde ba dezastres no hamusu manei...

Leia mais