Bemvindos! - East Timor Leste
Transcrição
TaisTimor 26 Marsu - 8 Abril 2001 • Vol. I, No. 25 HOSI LARAN Mai 6 Fila Uma! Herois iha 12 aksaun! Publika semana rua dala ida ho Tetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit Mensajen Pos-Paskoa ida ba Refujiadus sira: Fila fali ba Uma, Harii Hikas ita nia Nasaun Paskua hanesan iventu importante ida iha tinan ida nee ba igreja, selebrasaun ba Jesus Christu neebe fila fali depoisde ema hedi ba krus. Kristu ninia moris hias neebe bolu Resuresaun . Kristaun sira fiar katak simbolo rosoreisaun nee hanesan promesa ida sira, mos, bele moris hikas fali iha loron ikus. Domungu paskua mak selebrasaun ba Kristaun sira iha mundu katak moris hias, harii hikas no halo renovasaun. Bemvindos! Paskua maka loron festa nian no loron neebe Kristaun sira uza ropa foun. Hanesan mos simbolo Paskuan nian sira seluk, ropa foun reprezenta moris foun neebe fo mai liu husi Jesus Kristu nia mate no moris hias. Iha Timor Lorosa’e, Paskua baibain selebra ho silensia iha loron neebe relijaun halo ema hotu hamutuk hodi kontra presaun politika nian. Hanesan Kristaun sira iha rai seluk iha mundu nee, selebrasaun Paskua hahu ho dumingu penitensia. Durante dumingu penitensia nee, ema hotu sei hare fila fali sira nia aan no hakribi sira nai sala.. Iha Xesta-feira Santa, sei halo biasakra hodi hanoin fali Jesus nia terus to Mate iha Krus. Sei iha misa iha Sabadu kalan no misa seluk iha loron tuir mai. Iha Domingu, familia sira hotu hamutuk atu haan meudia hamutuk neebe hanesan bain bain sei iha naan bibi ka karau. Ema hotu iha familia laran sei ba igreja dala ruma iha loron nee nia laran atu ba tuir misa Paskua nian. Domingu penitensia nee partikularmente hanesan tempu diak ba Timoroan sira neebe sei hela iha Timor Loromonu atu fila fali mai. Ida nee mak ulun boot Fotos: OCPI/UNTAET Rona didiak mensajen iha tempo Paskoa: Retornadus hamutuk nain 220 too iha Dili husi Kupang iha 24 Marsu ho Ro IOM, Patricia Anne Hotung. Tutan ba pajina 2 Serbisu Publiku hahu fo serbisu ba ema Timoroan sira Estadu CISPE serbisu makaas ba Timorizasaun serbisu funsionalismu no empregus publikus (CISPE) Agora dadaun utiliza hela ninia matenek no kapasidade tomak hodi halao Processo Timorizasaun. “Timorizasaun” nee kona liliu ba atu estabelese funsionalismo Publiku ida neebe halao tomak hodi Manajementu husi ema Timoroan hotu deit Processo Timorizasaun involve rekrutamente Timoroan neebe iha kapasidade atu okupa Pozisoens iha funsina lisme Publiku nia laran atu nune sira bele kaer kargu ba servisus Governo nian tomak iha tempu ida neebe kuanto mais badak diak liu tan. Precesso ida neebe mos para atu forma Funsionalismu Publiku ida neebe la dun gasta osan barak maibe bele fo Produtividade makaas liu halao hodi Responsabilididade rigoroza no transparensia tomak. Processo ida lao diak iha CISPE nia laran hanesan faktos tuir mai nee hatudu mai: Iha loron 25 de Marso Tinan 2001 serkade Persento 77 husi Pozisoens 10. 554 Funsionalismo publiku nian halo nakonu ona hodi Osanmentu tinan fiskal ida lao dadaun nee nian i nunee hatudu katak Timor oan nian 8.163 Rekrutadu ona ba iha ETTA nia Deparatamentus 28. Husi Rekrutados hirak nee. Pro sentu 7.2 maka mane I porsentu 23.2 maka feto. Pozesoens sira nee fahe tiha hanesan tuir mai nee: Level 1 - Ema nain 1664 ( nain 1023 maka rekrutadu ona) Level 2 - Ema nain 675 ( nain 386 maka rekrutada ona) Level 3 - Ema nain 4986 (nain 4273 maka rekrutadu ona) Level 4 - Ema nain 2299 (nain 2263 maka rekrutadu ona) Level 5 - Ema nain 603 (nain 138 maka rekrutadu ona) Level 6 - Ema nain 201 (nain 52 maka rekrutadu ona) Iha edisaun ida ne’e 2 3 4 5 Lei Serbisu Nian Poder Feto Nian Notisias ATTL Q & A ba Timor Oan nebe hela iha Timor Ocidental 9 Notisias Badak 9 Loke Arkivus 10 Timor Lorosa’e Nia Lian Hanoin kona ba violensia 11 Tiu kona ba Rejista Sivil 12 Loke Universidade! Tutan ba pajina 2 Ta i s T i m o r n e ’ e s e r b í i n f o r m a s a u n p ú b l i k a h u s i N a s o e n s U n i d a s n i a A d m i n i s t r a s a u n Tr a n z i s i o n a l i h a T i m o r L o r o s a ’ e ( U N TA E T ) 26 Marsu- 8 Abril 2001 Tais Timor Koalia kona ba Alterasaun Leis Sebisu nian Carmelo Noriel, Chefe Divisaun Trabalho no serviso sosiais nian, hodi hamnasa deit bainhira ba Tais Timor Relatorio kona ba koalia sobre proposta Regulamentos serviso ba Timor Lorosa’e. Tan sa maka labele? “Regulamentos foun hirak nee sei hadia processo atu atende Queixas Trabalhadores sira nian no atu hadia kondisoens atu Intervem iha conflitos no Ema haksesuk malu” nia hateten. Administrasaun Tranzisaun Timor Lorosa’e nian (ETTA). No Organizasaun Trabalho nian (ILO) halao consulta Tripartidas kona ba proposta ba Regulamentos ba Trabalhadores Timor Lorosa’e nian desde Loron 22 too 26 Fulan Janeiro iha Divizaun Trabalho no serviso sosiais ETTA no ILO nian iha Departemento ba Guverno no Administrasaun no lei Trabalho (GLLAD) nian ho baze iha Switzerland maka Organiza hamutuk Consultas hirak nee. Primeira Consulta tripartida Nasional kona ba lei serviso no direitos Ema serviso nian halao iha Abril 2000 I liu tiha ida nee maka Consultas selu - seluk halao tuir tan. Tamba desde tinan 1999 maka seidauk Estabelese Regulamentos foun atu troka Indonesia nian Regulamentos serviso nian neebe sei iha hela. Entretante, Divizaun Trabalho no servisos sosiais fo hatene ona katak keixas no konflitos barak mosu i Mekanismo neebe iha atu hare tuir buat hirak la los, la adequado. Reprezentantes husi grupos prinsipais interessados iha assuntos serviso nian Trabalhadores, partroens no Governo (UNTAET) ho ETTA I no mos NGO sira diskuti tiha propostas kona ba primeios Regulamentos ba serviso Timor Lorosa’e nian Assunto boot liu maka kona ba Terminazaun serviso Emprego nian, kona ba salario minimo, Administrasaun ba serviso emprego ho Trabalhodores sira nian Relasoens no Trabalhadores sira nian. Regulamentos ba treino Vokasional no seguransa iha serviso laran I no saude neebe ba oin tan maka sei bele konseidera. Consulta loron hat kona ba Regulamento serviso nian nee Exemplo diak dialogu sosial Efektivo nian no mos Nudar dalan ida atu hetan konsensu entre partes seluseluk Senhor Noriel hateten. “La os deit Representantes trabalhadores, patroens, liu no ETTA no mos NGO maka hasoru malu keta ketak maibe partes hotu hotu mai hamutuk atu bele bele ba too iha Akordo ida kona ba Regulamentos hirak nee” nia hateten tan. Laos para ita hakfodak katak iha duni diferensas balu entre partisipantes sira kona ba variadade Assuntos hirak nee sira hatama mos Questaun atu Estabeleza balanso Governo nian iha proposta hotu hotu konaba trabalhadores ninian. Abordagens hotu, termos ba dispensa medika , se bele karik bandu makaas deskrimasaun bazeado ba orientasaun sexsual, termos ba pagamentos separasaun nian, I definisaun kona ba hahalok at neebe seriu ba serviso nian Entre partes nain tolu mos la konkorda malu kona ba durasaun Lisensa serviso maternidade nian no mos kona ba tempo serviso semana ida tenki la oras 44 se lae 48. Buat ida importante mos maka tenki asina surat kontratos servisu nian i trabalhadores ho patroens sira ida idak hela ho copia ida Divizaun Trabalho no servisus Sosiais sinti nian taka metin ona ho buat haksesuk barak-barak kona ba trabalhadores neebe nia tenki koalia no “tamba ami nia divizaun nee kiik i servisu ho orsamentu limitado, ami tenki servisu matean” senhor Noriel hateten. Desde husi Fulan setembro too Dezembro 2000 ninia escritorio simu ona keixas 36 i barak konaba terminasaun emprego. Hodi medisaun ho assitencia husi ofisian nain lima relasoens trabalhadores nian, kasus 25 Resolve tiha ho kombinasaun voluntaria, kasus hat entrega tiha ba Repartisaun Conselheiro Legal prinsipal i kasu 7 maka sei pendente. Tuir Senhor Noriel, “ho regulamento foun ba Trabalhadores sei hamenus kasu la komprende maluk konfuzaun entre trabalhadores ho patroens sira kona ba sisi malu ka duni malu. Hanesan rezultado ida “Regulamentos foun hirak nee sei hadia processo atu atende Queixas Trabalhadores sira nian no atu hadia kondisoens atu Intervem iha conflitos no Ema haksesuk malu” maka perkupsaun sosial neebe obriga trabalhadorse hatudu hahalok at bele sai menus oituan.” Luis Lobatu, Presidente Asiasaun Enfermeiros Timor Lorosa’e nian (ETNA) neebe reprezenta enfermeiros nain 1,887 iha nasaun tomak, nia kontente tebes resultado konsultas sira nee. “Importante tebes atu estabelese normas diak kona ba protezaun no direitos trabalho sira nian hanesan, oras serviso nian, kona ba han almosu nian no kona ba lisensa maternidade” nia hateten. “Regulamentos hirak nee mos tenki benevisia mos ba enfeirmos sira neebe hakarak leke sira nia pratika rasik hodi fo fali serviso ba ema seluk.” Husi sorin seluk, Euzevio Dias Quintas, Direitos oprasaun Cooperativa Café Timor nian I Reprezentante patroens sira nian iha consultas sira nee, hateten “protezaun bazika ba Trabalhodores tenki iha fatin lolos para Evita Esplorasaun maibe laos para atu prejudika fali Ekonomia,” nia nota ona katak produtores Café nian balu ke prosesso Café musan Timor nian iha Indonesia tamba selu Trabalhodor nee bartu liu iha neba. No fim, consultas Trabalhodores nian hatudu katak nee mos ezersizio ida iha Demokrasia no dialogo. Administrador Tranzitorio Nasaun Unidas, Sergio Viera De Melo, hodi Rekomendasaun Gabinete Transisaun asina tiha orden executiva ida atu estabelese prosedurass Internal hodi rezolve konflitos neebe mosu husi terminasaun kontratos serviso nian. Sistema interino nee sei estabelese Comisaun Nasional ba Administrasaun conflitos, trabalho neebe serviso nudar mekanismo de rekorso ba dala ikus ba sira nain rua trabalhodores no patroens tuir lei aflikabel ba agora dadaun nee, sira tenki buka uluk atu rezolve conflitos reforma bilateral, liu tiha ida nee maka sira rekore fali ba mediasaun e depois maka ba Administrasaun. maibe iha Indonesia lei nia okos provizaun ba Administrasaun nunka halao. Depois de Gabinete Transisaun hare fila fali proposta Regulamento Trabalho nian nee sira haruka uluk lai ba Repartisaun Concelheiro Legal prinsipal neebe sei trasa Draff leis nian i depois reversaun nee final ona, Gabinete sei halo revizaun fali depois maka sei ba fali iha Concelho Nasional atu aprova. Ikus liu, proposta Regulamentos sira sei presiza asinatura Administrador Transisional para atu ba halao. Prosesso tomak ida nee lori mais ou minus fulan rua. Paskua hatutan husi pajina 1 Timor Lorosa’e sira hanoin. “Domingu penitensia nee ita teki uza atu halo penitensia, konfesa no reza. Tempo atu halo rekonsiliasaun ho Maromak no, tanba nee, ho ema hotu. Mane sira tenki para ona uza violensia no komesa mai hamutuk atu harii nasaun”, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Bishop Dili, hateten, refere ba tempu espesial ida nee ba tinan nee. Amo Bispu mos husu ba refusiadus sira iha Timor Loromonu neebe husik hela tiha ona sira nia hela fatin kleur tebes atu fila fali mai atu serbisu hamutuk hodi harii Timor Lorosa’e no atu komesa sira nia moris bainbain. “Refusiadus sira tenki fila fali mai no perdua malu ho spiritu Paskua nian. Timoroan ida idak tenki fo kontribuisaun, no labele hakarak deit ema selukmak atu halio deit ba ita atu hetan dame,” Dom Basílio Nascimento, Amo Bispu Baucau hateten. Ex-Presidenti Konselhu Nasional Xanana Gusmão mos fo apelu ba refujiadus sira iha Timor Loromonu atu fila mai no servisu hamutuk ho siraseluk. “Ami hatene katak imi terus ho susar iha neeba no ami hakarak atu imi fila fali mai iha nee hodi ita serbisu hamutuk. Balu mai tiha ona iha nee, no, la iha buat ida konaba sira, maiba hodi hela iha nee hamutuk,” Gusmao hateten. Administrador Transisional Sérgio Vieira de Mello mos husu ba refujiadus sira atu fila fali mai iha ida idak nia uma iha tempu ida nee, neebe nasaun oras nee prepara hela atu ba eleisaun no presiza ema hotu atu fo sira nia kontribusaun. “refujiadus sira se bele karik labele lakon oportunidade ida nee atu fila, mai tau naran hodi vota iha eleisaun ba eleisaun uluk liu iha Timor Lorosa’e ukun rasik aan Timorizasaun 2 Nota balu ba Paskua Emperador Constantino fo loron ba selebrasaun ida nee, iha tinan 325 B.C. (hafoin Jesus Moris), komesa iha Domingu kalan depois de fulan mosu tomak. Kalendariu neebe usa mak ida neebe difini hanesan Tabela Amu Lulik sira nian. Tinan ida nee, Domingu Paskua monu iha loron 15 fulan Abril. Tinan oin mai hanesan tuir mai nee: 2002 - 31 Marsu 2003 - 20 Abril 2004 - 11 Abril 2005 - 27 Marsu SIMBOLU PASKUA NIAN NO NINIA DEFINISAUN Mantolun: simbolo moris nian Koelhu: simbolo konaba Igreja ninia kapasidade atu halo disiplina foun iha tempu tomak. Kruz: simbolo terus, susar no moris hias Bibi: simbolo Kristu, a lamb of God, sertifika naran husi grupu hotu Paun no Tua: Jesus nia isin no ran; moris rohan laek Lilin: “Kristu naroman ema nian” hatutan husi pajina 1 Level 7 - Ema nain 36 (nain 27 maka rekrutado ona) Level 1 ho 2 Okupa pozisoens ba funsoens jerais hanesan konduktores,ho mos Rai, Operadores, eskriturarios no Asistentes Administrativos nian. Kondisoens minimos ba pazisoens hirak nee maka sertifikado Edukasaun sekundaria junior nia (SMP). Level 3 ho 4 okupa postos supervizores, tekniko ofesiais Administrativos nian no mos ba Level pessoal Senior Tecniko nian. Condisoens minimas sira tenke iha para atu okupa pozisoens hirak nee mak sertifikado Escola sekundares Senior nian/tinan tolu nian no mos frequensia Escola Universidade nian. Level 5, to’o level 7 okupa pozisoens Manejer nian hanesan chefes ka vice-chefes Departementos/divizoens no seksoens nian. Kondisoens minimas ba pozisoens hirak nee mak tinan 5 ba tinan 7 Edukasaun Universidade nian. Liu husi ninia treino, Akademia de Servisus Publikus, CISPE kleur ona treino no asiste ba Ema Timor oan liu nain 2. 300 iha areas Critikas nian hanesan: Governo Nasaun diak nian, Manejemmento Lideransa [ba Funsionarios bobot sira], Manejemmento baziku, Governo nasaun lokal, Manajemento projecto “Karau Baka Bali” nain atus ida too iha Ponte Kais Dili iha 4 Marsu ho ro atu fahe ba agrikultor sira iha Timor laran tomak, atu troka hikas fali karau sira nebe ema oho iha tempo konfuzaun nia laran iha 1999. nian laran,’ nia hatutan. Nia fo hatene tan katak sira neebe fila sei simu ho diak no respeitu no sei iha seguransa ba sira banhira sirafila mai.” nian, Manajemento Administrasaun nian, Manajemento Rekursos Humanus, kona ba oin sa atu hatama Ema ba serviso (ba Rekrutamento foun atu simu Ema ba funsionario publiko) terino skiil nian (Treino komputador no Treino Lingua Ingles no Portugues) Sentro Dezenvolvimento Rekursus Humanus nian husi CISPE mos preprara dadaun Ema Timor oan Feto ka Mane ba serviso sektor Publiko no Probado nian.Agora nee fokus liu ba iha area Dezenvolvimento skiil nian, mak Hanesan komputadores, Manajemento baziko Administrasaun no Treino lingua nian Ema neebe atu buka serviso iha sector Publiko, Tenki Anunsia vagas nian neebe taka hela iha boletin Informasaun nian iha distritos hotu-hotu no Subdistritos barak i no mos iha Dili laran tomak. Nunee mos UNHCR ninia Repartisaun Informasaun ka iha ninian kompas. Anunsios ba vagas sira nee fo sai iha tabela de notisias pelo menos semana tolu antes atu garante katak vagas (fatin serviso) nee disponsivel ba ema hotu hotu neebe hakarak. Atu naran karik, tenki hatama surat kurikulo tau Vitae (Autobiografia) no fatin serviso neebe ita hakarak hodi hakerek no mos iha pajina surat oin nian. 26 Marsu- 8 Abril 2001 Tais Timor Feto Konselhu Nasional Nain Tolu Ida temi an “100 por sento Religioza”; ida fali Estudante diak ida: tuir mai inan kazado ida foin sae neebe ho ansia tuir aulas kalan Universidade nian, hasoru Maria De Fatima Wadhoomall Gomes, Reprezentante Protestante nian: Jesuinha De Oliveira, Reprezentante Distritu Liquisa nian no Maria Terezinha Viegas, Reprezentante Komunidade Agricultures nian/Feto nain tolu neebe hatudu Diversidade Notavel husi Membrus Feto 13 Concelho Nasional Administrasaun Tranzisaun Timor Lorosa’e nian (ETTA). Portugues tau iha nia oan sira nia ulun katak matenek nee rikosoi ida. Kala tan ida nee maka Senhora Terezinha Viegas boot mai atu estuda tamba tuir nia aprende ne la kotu i la iha rohan. Nia Representantes Komunidade Agricultores sira ba Concelho Nasional i ninia profissaun mos agricultor. Nia graduada iha Akademia Agrikultura Semarang Jawa Sentral no oras ne’e sei setuda atu hasai estra Agricultural Engeneering iha Universidade Nasional. “Se iha karik oportunidade mak hau sei kontinua estuda” nia hatenten. Maria Terezinha Viegas mos membru staf ETAVFA nian (Organizasaun Agricultura, Veterinaria Peskaria no Florestal nian), NGO ida neebe haruka tiha ona ema Timor oan nain 10 ba tuir treinu agricultura nian iha Portugal no la kleur sei haruka grupu seluk tan ba Malasia nia serbisu ba Departamentu Agricutura iha Dili desde 1991 too 1999. Hanesan feto seluseluk nia mos envolve iha movimentu clandestina nian, haruka surat no ajudas ba Guerrilheiros sira. “Depois de hau nia estudos hau deside atu tama iha movimento clandestinu. Tamba futuro ami nia rai nee depende ba ami feto mos laos depende deit ba mane sira iha buat balu ke mane labele halo no presiza feto mak halao”, nia hatenten. Husi ninia aktividade clandestina maka nia hetan Antonio Joao Gomes da Costa ka Mahuno (nia Naran Guerrilha nian), Secretariu FALINTIL nian, depois nia kaben ho nia depois de sira nain rua hetan malu, la kleur iha Abril 1993 ema kaer Mahuno. Liu tiha tinan tolu, iha momentu Mahuno sei iha militar Indonesia nia liman, maka sira nain rua kaben iha Dare. Agora sira iha oan nain tolu. Ami nia vida kazadu laos fasil no simples, ami hanesan tidin los ami nian moris hasoru los mota bot revolusaun nian, nia hateten. Iha Novembru 1999 nia laen sofre stroke no too agora seidauk rekuperadu husi moras nee atu halo tratamentu mediku ba nia laen maka sei kontinua hanesan Maria Terezinha Viegas ninia preokupasaun bot ida. Mesmo ho preokupasaun boot ida nee iha familia nia laran nia aktivu nafatin hodi halao serbisu ba oin nudar feto iha Timor Lorosa’e. “Feto tenke involve an halo desizoens …Laos iha ema deit maibe iha mos Guverno nia laran. ami tenki fo treinu no Edukasaun Sivika ba ema. Ami tenki hahu ho familia, futuru Nasaun nian depende barak ba inan sira Timor Lorosa’e nian.” “Depois de hau nia estudos hau desde atu tama iha movimento clandestino. Tamba futuro Ami nia rai nee depende ba ami feto mos la os depende deit ba mane sira iha buat balu ke mane labele halo no presiza feto halao”, Iha 1991 Jesuinha nia alin mane, Dodo de Oliveira, ema oho iha Massacre Santa Cruz. “Hau nia alin, iha momento atu eskola iha kolegio besik Santa Cruz, nia tinan 20.” Jesuinha hatenten katak nia sofrimentus no sacrifisiu nian maka halo nia agora determinada no brani liu tan. “Foin premeira ves maka ami livre. Ami tenki dedika ami nia vida ba ami nia nasaun nia interesse no ba ami nia futuro. Ami hein mane sira atu ajuda feto sira nia inan no sira nia feton iha neebe-neebe deit” nia hatenten. Maria Terezinha Viegas nia aman neebe uluk enfermeiro durante tempu S e buat ida la muda, se feto Timoroan sira neebe halo demostrasaun atu fiar, aspektu neebe kontroversiu tebes neebe foin lalais mosu mak asina tura konaba regulamentu konaba eleisaun Asembleia Kostituante neebe liu husi Konselhu Nasional konaba proposta Kuotaba Feto sira. Iha fulan ikus Febreiru nian, Konselhu Nasional adopta rekomendasaun CNRT nian katak feto sira teki forma oituan liu porsentu 30 hanesan kandidatu ba eleisaun Asembleia Kostituante. UNTAET, ho nunee, mos fo rekomendasaun atu fo assistensia ba partidu politika neebe bele fo sira nia kandidatu feto, tuir mai membru Konselhu Nasional barak mak la hatan tanba ida nee hanesan usa feto ba halo komersiu. Ikus liu, regulasaun halo hotu ho la temi konaba sistema kuota ba feto sira atu partisipa. Iha loron neebe lei nee asina, organijasaun feto Timor Lorosa’e (REDE) mai iha servisu fatin Guvernador nian hodi protesta tanba proposta kuota la hatama. “Kuota pursentu 30 ba feto sira neebe la too de hatama halo movumentu feto sira hamutuk. Servisu barak mak sei halao hodi bele tauhamutuk buatsira neeb hout,” Milena Pires hateten, representate REDE nian iha Konselhu Nasional, neebe Tais Timor intervista. Pires hatutan katak: “transisaun nee prosesu atu halo definisaun, bainhira feto sira persija atu harii no defende sira nia posizaun iha sosiadade, se sira hakarak atu kua buathirak neebe satan sira, tenki komesa halo agora.” Iha parte UNTAET nian, Administrador Transisional Sergio Vieira de Mello hateten bainhira nia asina lei ida nee iha meudia: “hau fo hau nian hanoin diak ba prinsipiu neebe baseia ba insentivu ba kuota nian ….. no nunee hau la kontente bainhira ida nee la tama iha regulamentu finan nian. Maibe hanesan hau isplika ona ba Timoroan barak neebe mai hasoru hau, katak ida nee mak prinsipiu domokrasia neebe itatenki respeitu no spesialmente desizaun neebe ita la hatan maibe maioria diside ona.” Administrador Transisional isplika tan konaba saida mak importante konaba regulasaun nian mak atu hatudu Timoroan sira neebe hein kleur ona atu klarifika isu ida nee. No mos regulasaun ida nee ikus liu sei fo modelu diak ida ba ema Timor Lorosa’e sira atuhakerek sira nia konstituisaun rasik no hakotu sira nia hakark rasik ba ukun rasik aan. “Maibe hau hakarak atufo hatene ba feto Timor Lorosa’e sira katak sei hetan tiha ona sira nia objetivu importante: atu hi’it sae problema hirak nee - sira nia posisaun iha sosiadade Timor Lorosa’e nia leet - ho debate neebe fundamental ida nee,” Shr. Vieira de Mello hateten. Administrador Transisional hatutan tan paragraf tuir mai ba regulasau ida nee: “Kontinua fo forsa ba partisipasaun hanesan ba feto no mane iha nivel hotu hotuiha prosesu eleisaun no konstituisaun nian, nomos tau matan nafatin hodi fo fatin ba feto sira atu usa sira nia direitu sivil no politika nian.” Nia anunsia elementu balu husi stratejia Administrasaun Transisitoriu nian atu bele halo partisipasaun feto homane nian bele lao lolos iha prosesu eleisaun nia laran masek sistema kuota la halao mak nee: • Malo tempu ba kandidatu feto ho mane sira atu koalai iha radio ka televisaun. • Hakbesik ba partidu poilitiku sira atubele for pursentu 30 husi feto hanesan kandidatu. • Husu Equipa Asuntu Genderhusi ETTA nian atu buka kandidatu feto nain 100 neebe potentiku ba eleisaun Asembleia Kostituante nian no organiza treinu spesial ba sira. • Fo hatene ba Komisaun Eleitoral atu for servisu ba feto sira iha nivel hotu, inklui mos ba funsionariu senior nian. Timor Lorosa’e sei hili membru Asembleia Kostituante nain 88. Distritu ida sei hili sira nia representante ho baseiba ba maioria no membru 75 sei mai husi eleisaun proporsional nian. Asembleia neebe hili ona sei prepara no adopta konstituante ba Timor Lorosa’e neebe ukun rasik aan nian no domokratiku iha loron 90 nia laran. Foto: OCPI/UNTAET Hanesan mos feto barak Concelhu nian, sira nia feto neebe terus iha moris tempu funu nian i agora iha transisaun ba independencia nasaun nian nee sira hetan pozisaun chave ida ba sira iha duni Timor Lorosa’e neebe sei tuir tradisaun poder mane nian sei domina liu ba feto. Feto nain tolu nee hotu-hotu koalia neneik maibe sira la iha tauk ba imi nia politikus tipikos sira. Nunee, bainhira ema foti sira ba tuir iha Concelhu Nasional sira ba hatan prontu atu servi - Talves ho nakdedar oituan tamba sira la daun iha preparasaun ba serviso nee maibe ho konviksaun ida katak sira sei buka atu halo buat ruma neebe diak liu ba nasaun foun Timor Lorosa’e nian. Maria de Fatima Wadhomooll Gomes, Devota protestante Membro CNRT, hela iha uma Igreja Assembleia Maromak nian desde Outubro 1999, nia muda ba hela iha neba tamba ninia uma ho nia oan sira nia uma ema sobu hotu. “Funu iha Timor nee dala barak ona. Funu dala tolu uluk nian sei respeitu Igreja maibe funu ida ikus la husik Igreja hamrik livre” nia hateten. feto pastor igreja protestante Assembleia Maromak ninian ho idade tinan 61, Inan Timor ho oan nain nen sira hotu iha Edukasaun diak. No sira serbisu nudar profesionais, nia koalia portugues i ninia oan mane neebe ninia nudar nia asistente rasik mak durbasa. Senhora Fatima Wadhoomall Gomes nia laen uluk pastor i durante tinan 10, husi 1968 too 1978, tamba atu hato’o lia fuan Maromak iha ilha Atauro maka sira ba hela iha neba. Bainhira ninia laen ba liu tiha Senhora Fatima Wadhoomall Gomes maka kaer fali knar nudar pastor Assembleia Maromak nian, nia hatete katak serbisu ida nee nia hadomi duni. Husi perspectiva hanesan Lider ida husi Igreja, nia hare kondisoens feto iha Timor Lorosa’e hanesan assuntu seriu ida: “Ema sempre hatun feto hodi hateten katak feto mak kria problesmas hahu kedas husi Eva, maibe feto nee espesial tebetebes, Maromak respeita sira, tamba Jesus Cristo moris husi feto ida. Iha Asia, ema trata feto hanesan atan, ami buka atu hadia pozisaun feto nian por ezemplo, feto presiza proteksaun hasoru violensia”. Senhora De Fatima Wadhoomall Gomes neebe sempre loke matan no fo laran diak nudar Avo feto nia sempre tau an nudar sorin ema no fo paz. Nia apela virtude pasiensia nian atu halo jovens sira atu kontinua kaer buat neebe Bilia hanorin. Nia hanorin katak Hindu ho Buddhistas sira mos tenke Representa iha Conselhu Nasional tamba nia fiar ba importansia relijiaun nian. Jesuinha De Oliveira agora rekupera dadaun tempu neebe uluk nia lakon, i nunee idade tinan 32 nia uza nia tempu hodi estuda iha Universidade Nasional tuir kalan kona ba Ekonomia, depois de halao hotu ninia serbisu nudar Membru Concelho Nasional no mos nudar sekretaria OMT iha Liquisa. Inan ba oan nain tolu nian, oan mane nain rua no oan feto nain ida, Jesuinha la kontinua tiha ninia estuda too 1998. Ninia estudu para tiha tamba violensia tinan 1999 iha Timor Lorosa’e. Antes da independensia Timor Lorosa’e nian Jesuinha mos tama iha movimento clandestinu nian legalmente, iha sistema Indonesia nia okos, ninia laen serbisu hanesan Chefe Subdistritu nian no Jesuinha ajuda nia laen hodi organiza feto. “Ami uluk clandestina hotu. Indonesia la hatene saida maka ami halao hela” nia hateten. Nia hatutan tan katak feto sira ajuda FALINTIL sira hodi fahe aimoruk, hatais no buat neebe sira presiza tebes. Rekruta membros foun no tein ba CNRT no FALINTIL. Problema Kuotas Feto koalia sai sira nia hanoin kona ba lei eleitoral nebe aprova tiha foin dau-dauk nee. 3 notisiasATTL Tais Timor 26 Marsu- 8 Abril 2001 Administrasaun Trazisional Timor Lorosa’e responsibilidade atu organisa no halao prosesu eleisaun nian. Iha mos regulasaun ida hasai atu partidu politikusirahotu ba tau naran. Regulamentu ida nee hateten katak partidu neebe bele ba tau naran, tenki hetan asinatura minimu liu 500. No mos, partidu politiku sira labele usa bandeira ka simbolu sira neebe “atu hanesan hatudu violensia nia” ka bandeira ka sim bolu sira neebe hanesan ho bandeira nasaun seluk nian ka partidu sira seluk neebe iha uluk ona. Ema hotu neebe iha ona tinan 17 ba leten iha direitu atu ba hili, naran katak siramoris iha Timor Lorosa’e; ka iha ninia inan idaka aman ida moris iha Timor Lorosa’e ka ema neebe ninia kaben ema neebe moris iha Timor Lorosa’e maske nia la tuir kriteriu hanesan iha leten. Hein atu rejistra iha ilha Atauro Liu Timoroan nain 6,000 taunaran tiha ona liu tiha loron tolu neebe komesa tau naran sivil iha loron 16 fulan Marsu. Sentru taunaran 65 tomak iha sub-distritu sei loke hotu iha loron ikus fulan Marsu nian. Iha loron 27 fulan Febreiru ema atus mak ba tau naran iha resistasaun sivil iha ilha Island durante semana ida hanesan pilotu ida. Mais ka menus ema nain 150 simu tiha ona sira nia kartaun tau naran nian no ema atu ba atus mak hetan ona informasaun atu ba taunaran. Jean-Marie Guéhenno, husi Departementu Operasaun Forsa Manutensaun da Paz (DPKO) nian iha Sekratariu Jeral ONU nia okos, no Joachim Hütter, diretur Devisaun DPKO iha Asia nian visita Atauro iha loron 1 fulan Marsu atu halo observasaun ba operasaun nian. Hatutan ida nee, Televizaun Timor Lorosa’e, halao programa edukasaun sivika duranteloron rua hanesan isemplu ida iha knua Atauro nian. Programa ida nee ema atus ba atus maka hare. Fatin tau naran nian haat mak tau iha ilha ida neeba, ho equipa walu mak servisu iha neeba, ekipa ida iha ema internasional ida no funsionariu tau naran Timoroan nain rua. Gabineti Transisional L Foto: OCPI/UNTAET oron 14 Fulan Marsu, Gabineti Transisional Timor Lorosa’e diskuti ona mekanismuida atu halo konsultasaun ho Timoroan sira no hola sira nia hanoin konaba Konstituisaun ba loron oin nian atu nunee informsaun hirak neebe iha no Asembleia Kostituante neebe hili ho demokratiku bele usa. Objetivu konsultivu ida nee atu fo edukasaun ba ema no atu bele hola sira neebe iha hela iha knua sira ninian hanoin. Gabineti mos koalia konaba proposta atu halo regulasaun ida atu formalmente harii Srvisu Polisia Timor Lorosa’e nian no Akademia Polisia nian. Regulasaun sei, iha sira seluk nia let, defini responsabilidade hotu no strutura servisu polisia nian no responsibilidade no forsa boot polisia nian sira. Gabineti sira sei finalisa tregulasaun ida nee no liu tiha nee sira sei haruka ba Konselhu Nasional hari haree fali. Gabineti sira mos simu katak Administrador Transisional asina ho ETTA nian ba akordu ho osan dolarAmerikanu hamutuk US$900,000 ho Agensia Internasional Kanadianu ba Desenvolvementu (CIDA), neebe sei fo asistensia teknikuba Autoridade Sentral Fiskal Nian. Departementu Asuntu Ekonomia Institutu Investimentu Iha loron uluk fulan Marsu nian, Institutu Investimentu ETTA nian halao projetu investigasaun ida atu hodi prepara Inwestimentu Direta Estranjeiru nian (FDI) ba distritu 13 hotu iha Timor Lorosa’e nia laran. FDI se hasai informasaun ida konaba situasaun ekonomia iha Timor Lorosa’e atu nunee komesa halo promosaun atu fasilita inwestimentu iha Timor Lorosa’e ni informsaun ida nee sei tau iha Internet. Atu bele kompleta informasaun hirak konaba iklima investimentu lokal, Institutu Investimentu buka hatene hela konaba infrastutura iha distritu sira nian, industria lokal, no asesu ba portu, kampu aviasaun no merkadu nian. Institutu Investimentu oras neebe iha programa ida neebe boluinvestor sira tam, neebe iha laran iha mos konab informasaun konaba investasaun iha Timor Lorosa’e no informasaun foun konaba oinsa atu bele tama no halao investimentu iha Timor Lorosa’e; konaba legislasaun konaba investimentu; kontratu guvernu nian ba investor sira; lisensa ba kaer ikan nian; konaba imigrasaun nian no mos regulasaun importasaun no exportasaun; no konsleho ba lao fovolta nian no seluk tan. Departementu Polisia no Servisu Emerjensia Polisia Sivil Prisioneiru nain rua neebe halai sai husi kadeia Dili no Gleno, Distritu Ermera nian, iha Loron 1 no 3 Fulan Marsu nian, kaer tiha ona no haruka tiha ona mai iha komarka Becora nian iha Loron 13 Fulan Marsu. Ema ida nee ho tinan 30 neebe halai husi komarka, polisia Timoroan no polisia ONU sira diskobre nia no kaertina kedas ema iha Dili. Ema idaseluk neebe ho tinan 28 neebe halao sai, kaer tiha fali ona no oras nee iha sub-distritu Atsabe, distritu Ermera. Oras nee nia hetan komarka ba tinan 12. Departementu Justisa nian Eleisaun Demokratiku ida uluk sei halao iha loron 30 fulan Agustu tinan 2001 Administrador Transisional Sergio Vieira de Mello anunsia iha loron 16 fulan Marsu katak eleisaun demokratiku primeiru in Timor Lorosa’e sei halao iha loron 30 fulan Agustu tinan 2001, depois de asina regulamentu eleisaun nian. Regulamentu konaba Eleisaun ba Asembleia Konstutuante hodi prepara Konstituisaun ba Timor Lorosa’e neebe Indepedente no Demokratiku aprova tiha ona husi Konselhu Nasional iha loron 13 fulan Marsu. “Lei eleitoral ida nee no ninia provizaun ba partisipasaun husi partidu politika sira hanesan prosesu ida neebe nakloke tebes no demokratiku duni iha mundu tomak,” Sr. Vieira de Mello hateten. Prezidente CNRT/CN Xanana Gusmão sasin ba seremonia asinatura ida nee Administrador Tranzisional, ihar husi membru Gabineti Transisional sira nian oin, Konselhu Nasional, Amu Bispo Baucau Servisu prokurador nian Loron 8 Fulan Marsu, Carlos Soares Carmona, hetan ataka husi Panelu Spesial ba Krime Seriu nian iha Tribunal Distritu Dili nian ba kasu oho ema neebenia halo iha Loron 28 Fulan Maiu tinan 1999 iha suku Asulau, Distritu Ermera. Nia oho ema nee no akusasaun katak ema nee oho nia oan ho tudik. Shr. Carmona hetan kastigu atu tama iha kadeia ba tinan 11. Iha Loron 7 Fulan Marsu, kasu rua mos halao no tama seisaun atu rona sira nia opiniaun. Kassu membru milisia Alpha nian neebe akusa hodi oho ema iha Loron 25 Fulan Setembru tinan 1999 sub-distritu Lautem, Lospalos, sira mudafali ba Loron 26 Fulan Abril, tanba representanet legal ema nee nian la mai. Membru milisia Halilintar neebe tama kadei tanba oho ema iha Memo, Distritu Bobonaro, hatama iha Loron 12 Fulan Junhu. Iha hatan malu preliminariu, proseitor publiku hatutan tan sala ba nian. Tribunal husu ba proseitor publiku atu hatene loos sala siraantes fulan Marsu remata. Basílio do Nascimento, no diplomata sira. “Ida nee momentu historiku ida. Hau bele hateten iha nee, hanesan Timoroan ida, katak ulun boot politiku sira hotu no Timoroan sira hotu iha komitmentu makaas ba prosesu ida nee no hotu hotu hatene konaba difikuldade sira nee nebe ita hotu hasoru,” Sr. Gusmão hateten. Regulamentu ida nee harii katak Timor Lorosa’e sei hili membru Asembleia Kostituante nain 88. Distritu 13 hotu tenki hili sira nia reprezentante ida ho bazeia ba mayoria no membru 75 ho baze proporsional. Asembleia Kostituante neebe hili tiha ona tenki prepara no adopta konstituisaun ba Timor Lorosa’e neebe ukun rasik aan no demokratiku ida iha loron 90 nia laran. Regulamentu ida nee mos harii Komisaun Eleitoral Independente, neebe sei iha autoridade eksklusivu ba eleitoral nian. Komisaun ida nee sei iha Chefe Eleitoral nian no ema komisariu nain lima neebe sei vota, Timoroan nain rua no internasional nain tolu neebe iha konhesementu ba eleisaun nian, neebe Sekretariu Jeral ONU mak hatudu. Komisaun Eleitoral Independenti sei iha 4 Jose Ramos Horta hola pozisaun nudar membru Konselhu Nasional iha Press Konferensia 31 Marsu. Tais Timor 26 Marsu - 8 Abril 2001 Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e. Perguntas no resposta ba Timoroan sira nee hela ita Timor Loromomu. Saida mak ita boot sira hakarak bainhira fila Seguru ka lae, mai hau no hau nia familia se karik fila? Seguransa fisiku diak tebes iha tempu tomak. Patrulha operasaun seguransa nian husi forsa manutensaun da paz ONU nian neebe hamutuk nain 8,000 hatudu tiha tiha ona ninia efektividade servisu nian. Operasaun polisia ONU nian neebe hamutk 1,485 no mos polisia Timor Lorosa’e nebe hamutuk ema atus nebe mos halo patrulha ho malae sira, sira nee hatudu tiha ona ba populasaun konaba seguransa diak nian. Ba refujiadus sira hotu hetan ona oportunidade atu bele ida idak fila fali mai iha sira nia komunidade. Maibe se imi sinte la dun diak ba imi nia seguransa, sei iha lubun neebe sei bele fo tulun ba imi. UNHCR ninia funsionariu sira iha distritu hotu, no UNTAET ninia seksaun neebe hola konta ba Direitus Humanus mos iha distritu tomak neebe sei tau matan ba refujiadus hotu neebe fila fali ba sira nia komunidade, se sira hetan susar ruma ema sira neeba sei tulun imi. Se karik iha violensia ruma ba refujiadus, polisia UNTAET sei halo investigasaun hodi buka hatene. Uma seguransa nian harii tiha ona iha distritu balu iha Timor Lorosa’e atu fo protesaun ba refusiadus sira neebe fila fali mai no sinte iha susar ruma ba sira. Uma seguransa sira neebe harii nee prosesu idanee volontariu husi komunidade ba maluk sira neebe fila fali mai. Uma seguransa hirak nee harii besik ona iha polisia sivil ONU nia servisu fatin ka balu besik forsa manutensaun ba paz nian (PKF). Bain bain kuandu refujiadus sira fila, sira sei ba iha uma ida nee ba tempu badak-too sira nia prosesu reintregasaun ba sira nia komunidade lao diak no bainhira refujiadus sira sinte diak atu ba ona sira ida idak nia uma. P askua tinan nee reprezenta tempu espesial ba refujiadus in Timor Loromonu neebe tenki konsidera hodi mai fali iha sira nia uma Timor Lorosa’e. Loron Paskua mak hanesan loron moris foun no loron foun- ba ema ida idak, familia, no komunidade. Tinan nee, tempu neebe marka ona bainhira Timoroan tomak tama iha prosesu atu halo buat hotu foun no moris foun. Nasaun oras nee susar, ekonomikamente no espiritualmente, no prosesu taunaran sivil mos lao dadaun hodi prepara Timoroan hotu atu partisipa iha Asembleia Kostituante neebe ikus liu sei prepara sira nia guvernu foun. Timor Lorosa’e oras nee hadia aan dadaun ba sira nia moris loron loron nian. Buat sira nee hotu lao iha situasaun kalma nia laran. Timor Lorosa’e presiza tebes ita boot sira. Atu tulun harii fila fali nasaun no partisipa iha prosesu politika neebe sei garantia imi nia nasaun ba ukun Rasik aan no sei lori imi hotu ba domokrasia iha loron oin. Hanoin katak livru oan nee bele tulun imi hodi responde perguntas ruma neebe imi iha konaba kondisaun Timor Lorosa’e no tulun imi no imi nia familia sira atu bele hakotu lia ruma bainhira responde imi nia tradisaun no fila fali mai uma. Seremonia saida deit mak sei halao bainhira hakat liu fronteira? UNTAET no Administrador Transisional Timor Lorosa’e nian (ETTA) fo parabenz ba refujiadus sira. Ida nee imi nia direitu, tuir lei internasional, atu fila ho seguru no diak. Banhira imi fila imi bele ba tuir prosesu tau naran nian iha fronteira no sei iha ema neebe haree imi sasan atu nunee iha kilatruma karik ka sasan militar nian ruma. La iha buat seluk tan neebe presiza. Sei la iha taxa ba sasan sira neebe imi lori, imi nia animal sira mos sei la kona taxa. Polisia Sivil ONU nian sei eskolta imi no se imi presiza, sira bele fo protesaun ba imi banhira deit imi iha Timor Lorosa’e. Imi sei simu hahan, sasan balu atu uza lorloron nian no mos sasan balu atu bele uza ba harii fali imi nia uma, no sira sei tula imi ba imi nia komunidade. ONU no ajensia sira barak neebe serbisu iha Timor Lorosa’e sei tulun imi atu hahu hikas fali imi nia moris, hanesan buat neebe sira halo ona ba refujiadus lubun boot neebe fila uluk tiha ona mai Timor Lorosa’e. Ba refujiadus sira neebe hakarak fila bele ba tau naran iha Satgas iha Kupang ka Atambua ka bele ba tau naran iha Organizasaun Jesuita nian iha Betun. Sira 5 sei fo hatene ba imi bainhira mak imi tenke prepara imi nia sasan no sira sei mai tula imi (neebe IOM mak selu) no sei lori imi ba iha fronteira ofisial ida. Fatin ida neebe mak diak liu atu hela ba iha Timor Lorosa’e? Refujiadus sira hanesan bain bain bele liu husi fronteira ofisial iha Bobonaro, Covalima ka Oecussi. Too oras nee prosesu atu halo refujiadus sira fila nee diak oinsa? Hahu iha fulan Otubru tinan 1999, liu ema nain 170,000 mak fila tina ona mai iha sira nia sosiadade. Refujiadus balu neebe fila balu uluk membru milisia, balu TNI no POLRI. Sira hotu fila tiha ona ho diak, maske iha insidenti ki’ik balu neebe akontese bainhira sira fila foun foun. Timor Lorosa’e iha komitmentu atu halao rekonsiliasaun neebe ho dame. Tribunal nasional ba krime nian hatudu ona sira nia hakarak diak atu konsidera ema sira neebe ho ninia kapasidade hola parte iha krime bele mai hodi responsabiliza sira nia hahalok, no ba ema sira neebe bele mai sai testemunya. Se hau ema deskonfia komete iha hahalok krime ruma saida mak sei akontese? Direitu hanesan no garantia sei fo ba imi se bainhira iha ema ruma iha Timor Lorosa’e sinte involve iha krime ruma. Se imi ema suspeita konaba krime ruma neebe imi halo molok sai husi Timor Lorosa’e iha tinan 1999, imi liu husi buat neebe tuir mai nee: Polisia Sivil ka ema sira neebe halo investigasaun iha Equipa Krime Seriu sei investiga ita boot sira nia kazu, sei halao intervista no tau hamutuk informasaun. Se informasaun hirak nee hatudu katak ita boot involve iha krime, prokurador sei husu garantia ba polisia atu tahan ita boot. (Polisia Sivil no Polisia Timor Lorosa’e deit mak iha direitu atu kaer ema sira nee involve iha krime seriu nian). Se informasaun sira nee natoon duni, ita boot nia kazu sei lori ba tribunal. Iha kazu hotu hotu, imi iha direitu hanesan tuir mai: direitu hanesan ema neebe la halo buat ida, too iha prova neebe hatudu no sei lori ba tribunal ho lolos; iha direitu atu hetan lei nain ida atu proteje ita boot nia direitu no atu asiste ita boot molok lori ita boot ba kadeia; direitu laos ba dehan sei labele kaer, husik ka sei la iha kadeia. (por ezemplu, imi sei la bele kaer tan deit imi nia opiniaun politika ka tanba imi suporta grupu otonomia iha tinan 1999). Saida mak ita boot bele fo hatene mai hau konaba Komisaun Fiar no Rekonsiliasaun neebe harii tiha ona? Proposta ba Komisaun Fila Hikas, Fiar no Rekonsiliasaun nee Gabinete UNTAET mak adopta no ida nee oras nee dadaun Konselhu Nasional sei haree helaorgaun legislativu Timor Lorosa’e. Karik ida nee aprova no UNTAET adopta, Komisaun nee sei fo sai mekanismu ida atu asiste krime ki’ik sira durante tinan 1999. Hanesan ema ida idak sei fila fali ba sira nia komunidade no partisipa iha programa neebe karik sira sei aseita atu serbisu ruma ka aktividade rekonsiliasaun Tais Timor 26 Marsu - 8 Abril 2001 Foto: OCPI/UNTAET Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e. ruma neebe imi hakarak atu tuir. Se sira kompleta sira nia akordu ba serbisu nian, ka asaun ruma ba rekonsiliasaun nian, sira sei la hetan susar ba sira nia krime ki’ik iha loron aban bainrua. Oportunidade ba serbisu iha Sektor Publiku/Privada Bele hetan serbisu ka lae bainhirahau fila? Refujiadus balu susar atu hetan sirvisu tanba sektor privada sira neebe loke sebisu oras nee laiha hotu, maske nunee infrastrutura nasaun nian oras nee hadia dadaun dalan, elektrisidade, no sistema bee nian; sistema saudi nian oras nee mos harii dadaun; eskola sira mos oras nee hahu ona atu harii hotu ona. Se ita boot sira fila liman nain, oportunidade ekonomia oras nee boot tebes, se ita boot sira agrikultor, iha rai luan barak neebe prepara atu kuda. Serbisu saida mak oras nee sektor privada iha? Administrasaun Transisional Timor Lorosa’e nian oras nee harii ona serbisu ba funsionariu publiku. Konselhu Nasional aprova ona atu simu ema ba serbisu hanesan funsionariu sivil Timor Lorosa’e hamutuk ema nain 10,554 ba serbisu permanente husi nivel 1 too 7. Nivel 1 no 2 sei halao serbisu hanesan kondutor, hamos rai, operador no asistensia administrasaun nian. Atu tama iha nivel nee tenke iha eskola SMP ba leten. Husi nivel 3 no 4 sei halao serbisu supervisor, tekniku sira, chefe adimistrasaun nian, no boot nivel tekniku nian. Atu tama iha serbisu ida nee tenke iha sertifikadu SMA ba leten. Nivel 5 too 7 sei kaer posisaun manejerial nian, inklui mos chefe departementu nian/devisaun/seksaun. Atu hetan posisaun ida nee tenki iha sertifikadu universisdade nian ba leten. Iha fulan klaran fulan Marsu tinan 2001 nian, hamutuk ema nain 6,512-mais ka menus pursentu 62 husi total level projektu staf- rekruta tiha ona, maioria sira neebe ho nivel ki’ik. Seleksaun oinsa mak sei halao ba servisu hirak nee? Ba sira neebe buka serbisu atu sai funsionariu publiku, tenke ba haree notisias neebe taka hela iha papel informasaun serbisu fatin distritu iha Timor laran tomak no mos iha sentru informasaun UNHCR nian. notisia ida nee sei hatoo ba publiku iha semana tolu nia laran too ema hotu bele iha oportunidade atu haree. Atu hatama naran, aplikante sira tenke hatama sira nia kurikulum vitae no mos ho numeru fatin neebe hakarak atu hili hodi hakerek momos iha pajina uluk nian. Aplikante sira tenke hatoo sira nia aplikasaun sira nee ba Serbisu Sivil no Serbisu Rekrutamentu (CISPE) iha Dili ka serbisu fatin Administrador Distritu nian iha ida idak nia distritu. Sira neebe tama iha lista badak sei bolu atu intervista. Sira neebe naran tama iha lista badak sei fo hatene tuir radio UNTAET, no sei mos tau iha kuadru notisias nian iha Timor laran tomak no sei iha UNHCR nia serbisu fatin tomak. Prosesu intervista ida nee buka hatene kandidatu sira neebe apropriadu ba servisu neebe presiza. Sira nebe hetan notas diak liu mak sei hetan serbisu. Seleksaun hirak nee sei tuir notas neebe diak liu. ta nee husi dolar Amerikanu US$1000 too US$50,000 nia tenke selu fila fali ba BNU. Banku Dezenvolvementu oras nee mos harii dadaun hela atu iha loron oin bele fo kreditu ba ema familia kiak sira hamutuk 21,000 iha knua neba - neebe sei konsentra liu ba feto sira, atu nunee bele dezenvolve sira nia kapasidade atu halo moris ekonomia sira nian. Osan neebe atu empresta sei ki’ik liu ida neebe Banku Mundial foo no tanba nee sei importante tebes tebes atu uza ba sektor agrikultura nian. Iha mos osan empresta seluk husi oraganijasaun naon-guvernamentais sira no Banku Ultramarinu. Iha ka lae, esforsu ruma neebe atu prepara ema atu bele ba serbisu iha sektor publiku ka privada? Treinu ba kapasidade nian harii tiha ona iha Kampus Serbisu Sivil nian iha Dili, atu prepara ema ba serbisu nian. Sentru Desenvolvementu Rekursus Humanus (HRDC) fo treinu komputador, serbisu iha administrasaun nian, lingua no sira seluk. Treinu hirak nee laos uza deit iha sektor publiku, maibe mos bele uza ba sektor privada, hanesan sektor banku nian no fila liman ki’ik nian. Oportunidade Edukasional ba Labarik Sira Neebe Sei ho Idade Eskola Nian Eskolas Primarias no Sekundarias agora Funsiona daudaun ona iha Timor Lorosa’e ka lae? Sim, Eskolas sira loke fila fali iha Outubro 2000 ho lista matrikula neebe aumenta husi 190,000 too liu ema estudantes 200,000 ba escola primarias no sekundarias. No tan serkade estudantes 5,000 maka estuda hela iha level Universidade nian. Kuaze professores nain 5,000 mak kontrato ona iha fulan Outubro 2001 I rekruta tan dadaun ona professores nain 1,000 tan atu fasilita relasionamento pro- Osan empresta ki’ik ba desenvolvementu fila liman ki’ik nian Iha ka lae, osan ba filan liman ki’ik sira karik sira hakarak fila liman ? Osan empresta husi banku komersiu nian, ho nia funan neebe ki’ik, empresta ida nee Banku Mundial mak fo ida nee, neebe Banku Ultramarinu mak administra ida nee. Osan neebe bele atu empres6 fessores ho estudante grau as liu nian aulas 3,000 hadia ona level operasinal baziku hodi taka nia kakuluk foun hotu hadia nia odomatan janelas sira ho nia rai pizus nian, livros de texto, karteiras no mobiliarco seluk no abastesimento selu seluk tan mos fornesido hotu oan. Ami nee Refugiados neebe foin fila, ami nia oan sira bele frekuenta escola ka lae? Iha garantia ba imi nia oan sira atu escola kuaze vila hotu hotu Timor Lorosa’e nian iha escola primarias, iha mosgarantia ba sira kona ba Edukasaun sekundaria - Naran katak familia iha kapasidade fisika atu lori sira nia oan ba escola sekundaria neebe besik liu, distros hotu hotu no subdistrito barak mak iha sira nia escola sekundaria rasik, maibe subdistrito balu laiha. ETTA agora dadaun fo edukasaun primarias ho sekundarias lib re (Nunee mos edukasaun Universitaria atraves de dalan politico ida nee mos sei reve fila fali ba loron ikus). Politika edukasaun Timor loro sae agora dadaun bazeia iha Prinsipios neebe iha ona iha deklarasaun Universal Direitos Humanus nian no iha Conversaun konaba direitus Labarik sira nian neebe garante ba ema hotu I liliu ba Labarik sira nia Direito ba edukasaun hanesan mos direito atu livre husi gualguer forma de desckimisaun, Persequinsaun no violensia. Tais Timor 26 Marsu - 8 Abril 2001 Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e. TASPEN ho ASABRI nia eskema ekonomika pensaun nee konaba ofisiais neebe empregadus husi Ajensia Funsionalismu publiku nian (BKN ) ho membrus TNI no POLRI. Ema sira neebe simu benefisius nee sei kontinua simu Pagamentu ho eskola hanesan ho uluk i hamutuk atu sae ba aumentu jeral iha level Pensaun estadu Indonesia, hahu husi 1999. Pagamentus sira nee sei nafatin para sempre ka lae? Lae. Pensaun estadu Indonesia nian sei hotu iha momentu neebe Timor Lorosa’e independente total ona. Oin sa konaba edukasaun Universitaria? Politika dadaun nee atu halo registo martrikuila Universidade nia bele asessivel ba estudantes hotu - hotu ho baze iha kapasidades no meritos no atu fo Prioridade matrikula ba estudantes sira neebe hela deit semestre hira oan deit atu kompleta sira nia kursu atu hetan Graduasaun. Iha bolsa de estudus ruma disponivel ka lae? Bolsas de estudu balu fo tiha ba estudantes sira neebe uluk registadu ona iha Universidade Indonesia nian atu nunee sira bele kompleta, sira nia estudu, iha mos bolsas de estudu ho fundu hosi doadores bilaterais ba Timor Lorosa’e nian oan atu ba estuda iha liur. Labarik sira familia refujiadus sira nian oan mos bele hili ba bolsas de estudu hirak nee naran katak sira iha kriteria geral ba admisaun nee. Ami nia oan sira sei hetan persegisaun ka amiasas iha eskola ka lae? Divizaun Edukasaun ETTA nia hola ona medidas espesifikas atu garante katak imi nia oan sira sei sente simu ho diak. Responsaves eskola nian no boot sira edukasaun distritus sira nian sei fo sai regulamentos ka orientasaun atu proteje familia refujiadus sira nia oan kontra kualker forma de deskriminasaun no persegimentu hasoru sira. Bensfisius Reforma Nian Se maka iha direitu atu simu benefisius reforma nian? Portugal ho Indonesia halo tiha hela pagamento pensaun regular ba sira nian enpregados uluk nian, hahu hosi desde Nasoens Unidas (UNTAET) assume tiha responsabilidade ba Timor Lorosa’e iha Setembro 1999. Sira sei kontinua halo pagamentus hirak nee durante transisaun Nasaun nee too tama iha Independensia total. Ohin serka de ema antigus funsionarius Governu Portugues nain 1,600 simu pagamentu fulan nian liu hosi ajensia Banko Portugues Banko Nasional Ultramarinu (BNU), pagamentu ida nee sei kontinua ba too resebedores sira nian restu moris nian. Timor oan sira neebe reforma ona husiserbiso Governu Indonesia nian iha momentu Consulta popular iha Agustu 1999 nia sira neebe ba ona Timor loro monu tenke kontinua simu sira nia pensaun normal husi ajensias Bank Rakyat Indonesia (BRI) iha Kupang no Atambua. Familia atus ba atus maka hetan benefisiu husi fasilidade ida nee. Pagamentus reforma nian husi Governu Indonesia nian ita hein bele halo fulan fulan i bele disponivel husi BNU Dili iha tempu oin besik mai nee. Governu Indonesia korkorda atu kontinua selu pensaun ba ema bele ninian emregadu estadu iha Timor Lorosa’e molok Consulta Popular iha Agostu 1999. 7 Empregadus firma Indonesia nian sira mos simu benefisius reforma ka lae? Los, Ema barak neebe uluk serviso ba companhias, Estadu Indonesia hanesan Merpati Airline ka PT TELKOM maibe agora reforma ona mos sei simu pagamentu pensaun. Ema sira balu iha pensaun husi PT Jamsostek nian promete atu halao ninia Komitmen ba ema sira neebe sei kaer livru konta korrente nian, lalika hare ba nia sidade nia ka fatin neebe nia hela nia konkorda atu labele aplika ninia regra uzual neebe dehan katak rekerente tenki completa tinan lima iha eskema lai maka foin bele reklama. Depois de fulan hirak tuir mai nee, Governu Indonesia sei finaliza planu ruma atu formalmente hakotu ninia antigus funsinarius husi ninia funsionalismu neebe Timor oan tantu ba ema neebe hakarak atu fila mai Timor Lorosa’e no mos ba sira neebe hakarak hela iha neba nudar sidadaun neba nian bainhira momentu Independencia nian. Ba ema antigus funsionarius sei fo eskola sira, feto ka mane, hakarak hamutuk fila fali ho Governu Indonesia ka lakohi. Bainhira eskolha halo tiha ona i formularius mos completa ona, maka ema antigus funsionarius ida ida sei foti fila fali ninia osan husi TASPEN nian doasaun ba garantia moris katuas nian (THT) no mos ninia riko soi seluk hanesan uma ka sasan uma laran. Oin sa ba ema neebe iha segurus de vida seguros idade katuas nian? Segurus de vida ka moris katuas nian ba antigus funsionarius estadu nian neebe TASPEN ka AKABRI maka fo, sei kontinua hanesan uluk durante periode Transisaun no depois de Independencia. Se o nia laen ka o nia fen, membru eskemas nee nian i foin mate o maka iha direitu atu simu pagamentu husi Governu Indonesia bainhira o fila mai Timor Lorosa’e maka UNTAET sei informa ba o kona oin sa atu husu hodi simu pagamentu nee. Ho se maka hau atu kontaktu para hetan Informasoens Tan? Ba ema neebe hela metin ka temporariamente hela iha Indonesia bele kontaktu ho TASPEN neebe besik liu (ajensia de segurus de vida no bem-estar sosial ba funsionarios) BRN (agensia de funsionarios) no BRI (BANK RAKYAT INDONESIA). Ba ema neebe residente iha Timor Lorosa’e bele kontactu BNU (Banco Nacioanl Ultramarino) no UNTAET iha Dili. Assuntos Kona Ba Rai No Propriedade Oin sa koalia ona kona ba Assuntos Rai Propriedade Nian Iha Timor Lorosa’e ? UNTAET iha comissaun ida ba rai no propriedade neebe administra rai hotu hotu estado ka privadi nian neebe abandonado depois de 30 Agusto 1999. Ema sira neebe hakarak okupa rai no uma laos sira nian, sira bele husu ba uza temporario ba UNTAET nia repar-tisaun iha ida idak nian distrto Acordo ba uza temporario laos fo direito ba ema atu sai rai ka propriedade no nia nain. Hau sei foti fila fali hau nia uma se hau fila karik, ka lae? Se o nia uma nia dokumento ofisiais lakon ona nee katak o lakon o nia direito ba nia rai o nia uma. sedauk hari sistema ida atu regista sobre rai no propriedade prosesso atu determina se se deit maka rai ida nia nain nee sei entrega ba Governo demokratico neebe eleito ona para atu deside. 26 Marsu - 8 Abril 2001 Tais Timor Fila mai uma! Hamutuk, ita sei harii fali Timor Lorosa’e. Se o hakarak reclama o nia uma comissaun rai no propriedade simu hela o nia reklamasaun maibe se bainhira estabelese ona sistema para atu rejista direitu sobre rai entaun foin bele hahu prosesu kona ba o nia reklamasaun nee. Se ema ruma okupa hela hau nia uma ka uza hau nia rai hodi kuda sasan Ai han, saida maka hau atu bele halo? Nee difisil la halimar atu foti ema nee sai husi onia uma ka o nia rai tamba seidauk iha prosedura simples tebes ida atu duni ema nee sai. O bele husu ema nee atu permite o hodi okupa fali onia uma ka o nia rai. O bele mos diskute asuntu nee ho Chefes lokais sira hodi buka hetan solusaun ruma ba problema nee. Se hirak nee hotu la lao, o bele aproxima fali responsavel Rai no Propridade nian, ka ba Repartisaun Administrador distritu hodi husu asistensia. O bele ba mos tribunal atu husu ba nia hodi fo ordem ruma para ema nee sai. Prosesu Eleitoral Bainhira maka Timor Lorosa’e sei sai indenpendente lolos? Bainhira Governu Timor Lorosa’e eleitu livremente tur ona iha nia Repartisaun hodi troka UNTAET. Eleisaun Asembleia Konstituinte nee maka pasu kritiku ba oin ba dalan indenpendensia nian. Saida maka Asembleia Konstituente? Assembleia Konstituente nee Assebleia reprensentante povo tomak nasaun nee ninian neebe halao serbisu prepara no adopta Konstituisaun ida ba Timor Lorosa’e ida independente no demokratiku, Assembleia Konstituente Timor Lorosa’e nian sei membrus nain 88. Saida maka Constituisaun? Konstitusaun nee maka lei ida boot liu iha Nasaun nian. Oinsa maka atu bele hili ba Asembleia Konstituente membrus nain 88 nee? Asembleia konstituente nia membrus nain 88 nee selesionadu hanesan tuir mai nee: Husi distritu 13 ida idak iha representante nain ida ida (kandidatus neebe hetan votos barak liu maka sei sai eleito) no representante Nasional nain 75 neebe sai eleito iha nivel Nasional hodi lista proporsional (partidos sei manan fatin ho proporsaun hodi fahe votos neebe sira hetan ba representasaun Nasional). Semaka bele vota? Hanesan mos iha konsulta popular, ema sira tuir mai nee maka bele vota, idade tinan 17 ba leten ou halo tinan 17 lolos ba momentu priodu Registu sivil mos hotu. • Ema neebe moris iha Timor Lorosa’e • Ema neebe moris iha estranjeiru maibe pelu menus nia inan ka nia aman, sira nain rua ida uluk moris iha Timor Lorosa’e • Ema neebe tuir kondisoens pelumenus ida husi hirak neebe temi iha leten nee se hau iha ona iha kriteria nee, hau presiza halo tan buat ruma atu ba vota ka lae? Se hau nia aplicasain tuir kriteria, hau sei presiza halo tan saida atu bele vota? Atu vota ba iha elisaun Asembleia constituante ema votantes escliros tenki mosu iha lista votante nian neebe sei estabelese husi dadus neebe hetan durante halao rejisto sivil. Nunee, Apezarde oescolido ona atu vota, maibe o tenki regista nafatin iha regista sivil atu bele ba vota. Hau tenki hela iha Timor Lorosa’e para bele escolido atu ka lae? Lae. Maibe o tenki tau Naran ba regista sivil iha Timor Lorosa’e I iha loron eleisaun nian o tenki iha Timor Lorosa’e para ba tau o nia vota. Iha fatin neebe maka hau sei bele vota? Fatin atu vota nee iha Timor Lorosa’e deit vota. Votante sei estabelese besik fatin sira neebe imi regista ba regista sivil nee. Hau bele vota ba rua hotu, reprsentante Nasional nian no, distritu nian ka lae? Votantes escolidos neebe Naran iha lista votante nian ba vota Inan sira nia estasaun escritinio neebe hatudo ona ba hodi vota representante Nasional nian. Atu vota representante distrito nian votantes escolidos sira sei presiza hirak nee: • Regista ona iha regista sivil distrito neba nian. • Iha uma iha distrito neba; no, • Tenki presente iha estasaun excrutinio neebe estabelese ona iha distrito neba. Bainhira maka eleisoens nee halao? Loron ba eleisoens maka sei iha 30 Agusto 2001. Atu vota obrigatoriu kalae? Lae. La obriga ema atu vota. UNTAET fo corazen ba ema Timor Lorosa’e nia oan sira neebe escolidos atu ba halo parte iha eleisaun Assembleia constituate, ida nee Nudar Importante tebes atu ba hare Nasaun foun ida neebe vazea iha vomtade povo nian. Se maka bele sai kandidatu ba Asembleia constituente? Naran cualcer Timor Lorosa’e nia oan sira neebe escolidos Nudar votante bele mos escolidos Nudarb kandidatos. bele tau uluk o nia Naran Nudar kandidato Independente ba o nian distrito ka ba Nasional. Atu sai kandidatos ba o nia distritu o presiza Asinaturas husi votantes nain 10000 husi duni o nian distrito. Atu ba kandidato Nasional o presiza Asinatura husi votantes 5000 oin seluk tan, o bele ba husu ba partido ida neebe registado ona atu tau o ba iha ninia lista. Se maka responsavel ba Administrasaun eleisaun nian? Tuir resolusaun concelho seguransa ONU nian No. 1338, Administrasaun eleisaun Responsavel bilida esclusiba UNTAET nian. Tamba ida nee maka UNTAET forma tiha ona comissaun Eleitora Independente ida (I E C) atu sai Nudar autoridade esklusiba boot liu ba assuntos Eleitorals. Comissaun Eleitoral Indepen-dente nee ema comissarios Eleitoras nain 5 maka kaer ho Eibe Ofisial Eleitorals ida neebe labele vota I nomeado direitamente husi scretario geral Nasoens Unidas nian. Comissarios nain tolu nee reconhasido Internasionalmente hanesan espres eleitoral icomissarios nain rua nee ema Timor Lorosa’e nia oan se maka sei fo seguransa durante Eleisoens PKF sei garante iha fatin hotu hotu Timor Lorosa’e nian durante nee Eleisoens. Cipol sei reforsa lei no orden durante priode eleisaun nian. Se maka sei fo seguransa durante Eleisoens? PKF sei garante iha fatin hotu hotu Timor Lorosa’e nian durante nee Eleisoens. Cipol sei reforsa lei no orden durante priode eleisaun nian. Durante Eleisoens sei iha observadores ka lae? Sim. Sei iha observadores Nasioais no I nternasionais no mos Agentes husi [partidos politikus. Se hau manten sidadaun Indonesia karik hau bele regista ba vota iha Timor Lorosa’e ka lae ? Tuir lei Indonesia, Ema sidadaun Indonesia nian labele sai sidadaun Nasaun seluk nian. Se o tau Naran iha regista sivil Timor Lorosa’e nee laos atu garante katak o ema sidadaun Timor Lorosa’e nian, Maibe nee hanesan dadaun chauve ida Nudar Informasaun ba regionasaun Ebemtual kona ba sidadaun nian. o tenki halo at tiha ka o nia sidadaun nian Indonesia maka o bele sai sidaun Timor Lorosa’e. Atu hateten liu tan kona ba sidadaun nian Indonesia nian bel contakta ho representante Governo Indonesia nian. Registo ida iha loron 1 Maio nee ba sa ida nian? Iha loron I maio 2000 Governo Indonesia sei halao regista ida ba Timor oan sira iha Timor Loro monu n eba atu hatene lolos sirahakark fila mai Timor Lorosa’e ka sira hakarak hela permenente iha Indonesia. regista ida nee la aseita regista sivil Timor Lorosa’e. Prosesu Rejista Sivil Se hau rejista karik, nee katak hau automatikamente Ema sidadaun Timor Lorosa’e ka lae? Nem rejista nem kartaun ida identidade neebe rejista sivil fo sai la fo konsekuensia ruma ba regulamentuprosesu nee para atu fo direito ba ema atu sai sidadaun Timor Lorosa’e ka fo direito atu reclama nia direito sidadaun Timor Lorosa’e nian. Se maka Presiza atu ba rejista? Regista nee obrigatorio ba ema nneebe residente hotu hotu Timor Lorosa’e nian. Durante prosesso regista nian populasaun tomak Timor Lorosa’e nian (bebe sira, labarik sira no katuas ferik sira hotu) sei tenki regista hotu. Residente Timor Lorosa’e nian hotu neebe iha ona pelumenus tinan 16 ka halo tinan 16 iha 2001 tenki ba rasik atu regista. Ba ema nee seidauk halo tinan 16 ka sira neebe la iha kapasidade mental ou laiha kapasidade legal seluk, sira nee. Sira nia Inan Aman ka familia maka ba regista deit. Durante sa periode maka rejista sivil halao? Rejista Sivil hahu iha loron 16 Marsu no hotu iha loron 20 Junhu 2001. Oinsa hau bele rejista i dokumentus saida maka presiza hau atu lori? Halo tuir deit hanesan uluk halo ba iha konsulta popular iha 1999, lori dokumentos neebe prova o nia identidade no fo mos informasaun seluk seluk tamba iha rejista sivil hanesan estadu sivil, kazadu ka solteiru no inan aman. Ekipa rejista sivil ida ka liu tan maka serbisu hela iha ida idak nia fatin rejista sivil nia, Ekipa ida konstituidu husi ofisial internasional sivil nian fo tan ofisial Timoroan nain rua. Dokumentus neebe maka diak hau 8 atu lori? Dokumentus oin oin neebe bele prova o nia identidade. Dokumentos diak liu maka dokumentus neebe Governu maka fo sai neebe iha o nia grafia o nia asinatura ka hanesan liman fuan. dokumentus sira nee maka kartaun identidade (KTP) pasaporte ka trevel dokumentu ofisial. Ofisiais regista nian bele simu dokumentu ofisiais seluk seluk tan neebe ajensia estadu nian maka fo sai, Igreja no organizasoens Relijiosas maka fo sai, no Ajensia Orgauns ONU nian mak fo sai, i se sira satisfeitu simu, nee katak legitimadu ona. Atu seguru liu o, bele lori dokumentus hirak oin rua ka liu. Sa ida mak sei akontese se hau la iha liu dokumentos proprio hirak nee? Se o la iha liu dokumentos atu prova o nia Identidade entaun o sei presiza lori testamunhas nain rua neebe regita los ona, (i.e. sira iha Identidade rasik ho dokumentos ofisiais) hafoin sira bele testamunha fali o nia Identidade. Oin sa se hau iha dokumentus regista maibe antigu nian? Regista ida foun primeiru rejista ba Timor Lorosa’e Independente nian nee duni nia la iha dokumentus regista antigo ninian nia leten liu. Portantu o tenki registo foun fali maibe o bele lori dokumentos antigo nian nee bele Ajuda prova o nia Identitas no estado sivil. Informasaun rejisto nian sei uza ba sa? Prosesso au mesmo tempo atu buka informasaun neebe persiza atu determina oin sa atu escolhe votantes ba eleisoens oin mai nee I no mos atu kria fonte informasaun geral Importante atu iza ba ETTA I mos ba Timor Lorosa’e Independente nia Governo neebe la kleur sei forma. Por exmplo, nia sei fo dados ba lista eleitoral ba plano saud nian no edukasaun no mos para hare tuir tendensias sosio Ekonomico geral nian. Iha neebe maka hau bele rejista? Fatin regista nia sei tau iha Timor Lorosa’e nian subdistritu 65 nee hotu fatin regista nian loke ona iha loron 16Marso I sei loke nafatin durante periodo regista nian tomak too hotu. Iha mos ekipa movel regista nian neebe sei lao ba fatin sira dok atu fasilita ema neebe hela dok sira nee atu bele regista. Fatin sira be ekipa movel atu uza sei halo I sei lake too ema sira neba nee registahotu ona. Fatin sira nee barak maka sei loke nafatin iha estasaun escrutinio uluk consulta. Iha tipus de residente diferente ka lae? Sim. Tipo ida maka Naran “residente habitual” ida nee ema neebe moris iha Timor Lorosa’e ka moris iha estrangeiro maibe nia Inan no Aman (Naran sira nain rua nee pelumenus, uluk moris iha Timor Lorosa’e mos “residente habitual” ba sira fen ka laen Ema neebe moris iha Timor Lorosa’e ka moris iha estrangeiro maibe sira nain rua pelomenus ida Inan ka Aman moris iha Timor Lorosa’e. Segundo tipo de residente maka naran “residente longotermo”. Nee oin seluk laos hanesan residente habitual, i sira neebe reside iha Timor Lorosa’e liu durante loron 182 iha fulan 12 tui tuirmalu. Representantes missoens estrageiros Governos nos ofisiais Organizasoens Nasoens Unidas nian ka organizasoens Governamentais selu seluk la tuir rejisto. 26 Marsu- 8 Abril 2001 Tais Timor Notisias Badak Notisias Badak Notosias Badak Notisias Badak Disorden iha Viqueque D isorden lubuk ida mosu iha Viqueque, ninia kulminasaun iha Loron 12 Fulan Marsu neebe too halo Timoroan nain rua mate no sunu uma 40, neebe uma 20 instraga kompletamente. Ema lubun boot hamutuk 100 husi knua Makadiki, mai i menus kilomentru 25 husi parte lorosa’e Viqueque nian, mai tomak iha sidade Viqueque. Polisia pesial lalais husi Jordan nian (RRU) husi Baucau no polisia spesial (RRU) Portuguese nian husi Dili haruka ba Viqueque atu taumatan ba iha sidade nee depoisde insidente mosu. Funsionariu lokal no internasional ONU nian, no mos representante organizasaun non-governamental nian no mestri Portuguese sira, hela kalan ida iha servisu fatin ONU nian. Hamutuk ema nain 600 mak se’es aan husi sira nian uma, ema nain 350 mak ba hela tiha iha kompanha Forsa Manutensaun ba Paz nian iha sidade Viquequenian. Equipa Manajementu Desastra ETTA nian no UNHCR Baucau nian fo hahan ba ema sira neebe se’es aan husi sira nian uma. Polsia Sivil ONU nian (CivPol) fo sai sira nia relatoriu katak ema ida neebe mate husi grupu forsa ida neebe bolu Lulik Likrauk, neebe uluk liu involve iha distrusaun kontra grupu baku malu ida iha Viqueque. Iha loron 14 fulan Marsu, hahan tonelada ida too iha neeba husi Dili ba ema atus risa neebe se’es aan husi sira nian uma. La iha tan insidenti neebe sirahatoo tan, no depoisde visita distritu Viqueque, Chefi funsionariu UNTAET, N. Parameswaran, hateten katak situasaun fila fali ba norfmal. Equipa Investigasaun nian hatudu tiha ona ba insidenti Baucau nian Loron 9 fulan Marsu, Administrador Transisional Sergio Vieira de Mello iha equipa investigasaun ida atu ba haree insidenti neebe mosu iha Loron 7 Fulan Marsu iha Baucau. Iha loron ida neeba, Administrador Distritu Baucau nian Shr. Marito Reis hetan ataka bainhira nia lao hela ho ninia kareta ho funsionariu UNTAET /ETTA, husi Timoroan nomos internasional sira. Grupu sira neebe halo atakasaun ida nee tuir mai lao ba iha mosque no sunu mos liu kedas. Loron ida nee komesa tanba insidenti ida iha entre Polisia Spesial Jordanian nian neebe tiru gas matan nian ba grupu Timoroan sira neebe taka tiha dalan no sunu roda aat. Loron ida antes Polisia Spesial Jordanian nian kaer ema nain 16, ho husi tiha ona ema nain tolu. Equipa ida nee sei halo investigasaun tanba saa mak Polisia Spesial Jordan nian involve iha demostrasaun ida nee, dalan ida neebe polisia sivil ONU nian iha distritu sempre halo koordinasaun ba operasaun nian no mos relasaun unit rua nee ho publiku. Deputadu Administrador Transisional Jean-Christian Cady no Komisiunariu Polisia José Luís da Costa e Sousa hasoru malu iha Loron 9 Fulan Marsu atu diskuti asaun neebe atu hola, depoisde halo investigasaun equipa nee fila fali mai Dili iha kalan nee. Sira desidi atu harii Sentru Operasaun Distritu nian no halao inkontru semana semana nian iha Baucau entre ulun boot lokal, foins sae sira ho UNTAET. Iha inkontru iha Loron 8 Fulan Marsu iha Baucau, Membru Gabineti ba Asutu Politika nian Peter Galbraith hatoo ninia laran susar ba Komunidade Islam iha Baucau tanba insidenti neebe too sunu mosque. Nia mos hateten katak sei la iha “toleransia ba sira neebe usa relisasun nian naran no halao instraga fatin neebe santu, ba sira nee la iha fatin iha sosiadade nia let.” Inkontru oras lima husi komunidade halao iha Loron 12 Fulan Marsu iha Baucau entre ulun boot lokal, funsionariu UNTAET/ETTA, PKF, no CivPol, hodi diskuti insidenti neeb mosu. Iha mos demostrasaun iha Loron 12 Fulan Marsu, ema nian 300 mak mai iha servisu fatin UNTAET iha Baucau, maibe fahe malu ho la iha insidenti ida. Administrador Transisional hateten katak UNTAET sei fo osan ati harii fali mosque neebe sunu no hateten tan katak insidenti neebe mosu laos violnesia ida nee husi moyoria kontra minoria. Forsa Defesa Timor Lorosa’e simu sasan ba Taekwondo nian Republiku Korea fo osan US$ 22,000 hodi hola sasan ba treinu Taekwondo ba forsa foun neebe foin atu harii iha Timor Lorosa’e hanesan Forsa Defesa Timor Lorosa’e. fo sasan soboliku neebe Komandante Nasional Kontijenti Korea halao iha Loron 21 Fulan Marsu iha ETDF nia fatin iha distritu Aileu. sasan sira nee inklui farda 800, sintu Taekwondo nian hamutuk 2,800, sasan atu proteje aan nian 80, no spatu par 700. Hatutan ida nee, batalhiau 20 husi ROK neebe ho naran operasaun Blue Angels husi Lospalos ba Aileu. Operasasun Blue Angels ida nee hanesan komponenti ida ba taumatan humanitariu nian iha Bataliau Korean nia laran, neebe inklui klinika ma medika nian, haree nihan nian, no klas Taekwondo spesial nian. Ministru Negosiu Estranjeiru no Faan Korean nian, Shr. Lee Joung-Binn, mos informa Administrador Transisional Sergio Vieira de Mello katak sira nia Governu hakotu tiha ona atu harii Misaun Republiku Korea nian iha Dili iha tinan klaran tinan ida nee nian. Distritu hamos knua sira I ha Loron 9 Fulan Marsu, distritu Suai no Viqueque komesa projetu foun hodi hamos knua sira no mos fatin sira neebe ema tomak usa. Iha distritu rua nee hakotu tiha ona loron ida nee komunidade tomak, funsionariu Administrasaun Distritu nian no PKF sei fo sasan foersira no hamos dalan ninin. Idea ida nee mosu husi Konselhu Konselheru Distritu nian neeb haosru malu ho komunidade, ETTA, no chefi knua sira hout. Projetu hanesan nee implementa tiha ona iha distritu Baucau, Covalima no Manufahi. Osan ba treinu Direitus Humanus nian S eksaun husi Alta Komisariu ba Direitu Humanusnian aprovatiha ona osan US $200,000 ba programa atu halao servisu tekniku hamutuk hot UNTAET. Projetu neebe sei fo treinu konaba Direiru Humanus nian ba Timoroan sira neebe servisu iha Seksaun Direitus Humanus nian (HRU); ba tradusaun nuan, produsaun no atu fahe informasaun konaba sasan direirus humanus nian no mos programa treinu direitus humanus ba treinador Civpol nian no Polisia Timor Lorosa’e no NGO sira neebe tau matan ba lei nian no direiru humanus nian. Projetu nee mos sei fo treinu direitus humanus ba judisiariu Timoroan sira (juisa, proseitor no defende ema sira); konselheriu direitus humanus nian ba HRU; no ho asistensia hodi harii komisaun Fiar, Simu malu no Rekonsiliasaun nian. Visita ofisial sira V ise Ministru Estranjeiru ba Faan no Koperasaun Ekonomia China nian, Shr. Sun Guangxiang too iha Timor Lorosa’e iha Loron 19 Fulan Marsu ba visita loron tolu nian. Shr. Hasoru malu ho Shr. Vieira de Mello, tuir mai halo inkontru informalmente ho Polisia Sivil China nian. Iha Loron 20 Fulan Marsu, Shr. Vieira de Mello no Shr. Sun asina akordu konaba ekonomia no koperasaun tekniku nian entre China ho UNTAET neebe China sei harii Servisu Fatin Ministru Estranjeiru Timor Lorosa’e nian iha. Projetu nee sei usa osan too miliaun US$4. Asisten Sekretariu Jeral ONU nian ba Departamentu Operasaun Forsa Manutensaun ba Paz (DPKO) nian, Shr. Hedi Annabi, too iha Timor Lorosa’e iha Loron 19 Fulan Marsu ba visita loron haat nian laran, no deputadu Direitur DPKO ba Asian no Lorosa’e Klaran Shr. Louise Laheurte mos akompanha mai. Banhira too tiha, delegasaun ida nee hasoru malu ho Shr. Vieira de Mello, tuir mai halo inkontru ho deputadu Administrador Transisional Shr. Jean-Christian Cady no Komandante Forsa nian Tenenti General General Boonsrang Niumpradit. Delegasaun mos hasoru malu ho Chefi Eleitoral UNTAET nian Shr. Carlos Valenzuela, membru Gabineti sira no halo visita ba distritu Oecussi iha Loron 21 Fulan Marsu no distritu Suai iha Loron 22 Fulan Marsu. Shr. Jean-Marie Guéhenno, Iha Sekretariu Jeral ONU nia okos ba Departementu Operasaun Forsa daPaz nian, visita Timor Lorosa’e husi loron 26 fulan Febreiru too Loron 2 Fulan Marsu. Nia hateten katak ninia visitaida nee sinal katak ONU kontinua halao ninia komitmentu atu hamrik iha Timoroan sirania kotuk, imi neebe hakotu tiha ona atu ukun rasik aan iha eleisaun ida neebe mos no manaan makas. Joachim Hütter, Diretor Devisaun DPKO ba Asia no Middle East, ma visita Timor Lorosa’e no fila tiha ona iha Loron 5 Fulan Marsu. “Hau kontenti tebes ba servisu hamutuk neebe harii tiha ona entre misaun ho dirijenti Shr. Sergio Vieira de Mello ho ulun boot Timoroan sira. Ami iha nee atu serveno suporta prosesu ba ukun rasik aan nian,” Shr. Guéhenno hateten ba media sira antes nia fila fali ba ninia rain. Shr. Guéhenno ho Shr. Hutter visita distritu Baucau no Viqueque no Shr. Guéhenno mos halo visita ba ilha Atauro, neebe projetu koko nia ba taunaran sivil halao ba. Administrador Tranzitoriu Sergio Vieira de Mello le dokumentus historiku Timor nian balun iha dispozisaun nebe hahu hosi 24-31 Maret iha Sentru Kultural Nasional Timor Lorosa’e : Timor Lorosa’e Uluk no Ohin” dispozisaun primeiru Arkivus Nasional Timor Lorosa’e no dokumentus importante nebe hetan iha uma kakuluk Edifisiu Palasiu Gorvenador nian no Foto: OCPI/UNTAET Edifisiu Fomentu iha Dili. 9 Tais Timor 26 Marsu- 8 Abril 2001 Timor Lorosa’e nia Lian Hanoin kona ba violensia? Belarmino Correia Servisu la iha Baucau (Fatumaca) Eugenio Barreto Ulun Uma kain nian Veiramar (Fatu-Hada) Haula hatene saida mak halo violensia mosu, maibe foin dadaun hau hare dokumentasaun konaba ida nee. Los duni katak violensia nee laos buat diak. Komunidade internasional hanoin ona katak iha Timor laiha unidade. Saida mak sei mosu ba ita se forsa manutensaun paz nia sai husi Timor Lorosa’e? feton ho naan sira, itatenki hamutuk iha paz no rekonsilia malu atununee ita bele moris iha dame nia laran. Timoroan sira aprende atu labele hirus malu. Se ita baku malu, ita sei lakon buat hotu iha loron ikus. Tempu atu hirus malu no odi malu nee liutiha ona, banhira inimigu iha nee. Inimigu sira uluk la husik itamoris livre tan nee ita duni sirasai. Objetivu nee halo ita hamutuk. Oras nee ita tenki hamutuk atubele harii fali ita nia nasaun neebe ita nia inan aman sira rai hela ba ita. Fo imi nia fiar bamatene sira atu bele servisu dame. Americo Antonio Faan sasan Bebonuk Ita tenki buka dalan ba unidade. Se karik iha problema ruma neebe la iha solusaun, ita tenki buka dalan atu resolve ho dame; ita labele oho balu, tanba hounidade ita konsege duniona invasor husi ita nia rain. Sira halo violensia ba Timoroan hotu neebe hakarak hatoo sira nia hakarak atu hakotu sira nia loron oin rasik, no ema barak mate tanba ida nee. Maibe oinsa ita bele husu ita kamarada sira atu labele hirus malu? Tinan hirus malu no odi malunian liu tiha ona, nunee oinsa atu bele garantia atu ida nee labele mosu fali? Hau husu ba ulun boot politikusiraatu labele provoka ema atu nunee ita labele hari insidenti tinan 1999 mosu tan. Simon da Silva ex-Falintil Taibessi Violensia tuir lolos labele iha ona. Se nia kontinua, saida mak sei mosu ba itania nasaun foun? Atu para violensia, ita tenki respeita malu. Ita tenki komesa iha ita nian uma kain rasik no husi neeba ita hasai. Ho nunee deit itabele hetan buat neebe diak ba ita nia nasaun. Domingos Gabriel Fernandes Eskola Sekundaria Taibessi Hau hanesan foin sae ida iha Timor Lorosa’e, hau hakarak hatoo hau nia apelo. Se bele karik, Timoroan siralabele baku malu. Nee sei hatudu ba mundu international katak ita seidauk prontu atu ukun rasik aan iha tinan 2002. Se violensia kontinua, no se ita baku malu nafatin, jornalista sira hasai ba mundu tomak konaba ita nia konflitu no sei fo hatene ba mundu katak Timor Lorosa’e la iha unidade. Mateus da Costa Agrikultor Baucau (Watulari) Joana Monis Studante Universitariu Fatu-Hada Hau husi nasaun ida nee, maibe hau la iha hanoin atu hela iha sidade. Hanesan hahan, ita sira neebe servisu hanesan serventi bele haan hanesan ema boot sira haan no ema sira nee boot haan hanesan serventi sira. Buat hotu muda, tan nee maluk sira, labele tauk ba moris hamutk ho laiha violensia ka koko atu kopia kultura hanesan male nian neebe bele halo lakon ita nia kultura. Mai ita hotu usa moto neebe ita usa banhira Indonesia sei iha nee, “isin ho klamar hamutuk.” Ho deit unidade hanesan nee mak ita bele halo Indonesia sai husi Timor Lorosa’e. Violensia nee mosu tanba problema barak tebes mak mosu iha Timor Lorosa’e. hanesan studante universidade nian, ita tenki analiza situasaun no hanoin oinsaatru para violensia hotu. Loron oin nasaun nee nian iha ita nia liman. Agendasaidadeit mak partidu politikusira iha, sira tenki halo lolos atu nunee tau no represaun la bele mosu tan ba ema seluk, atu nunee ema sirabele tulun nasaun hodi hadia sirania moris no fo iskola ba sira nia oan sira. Foin sain sira tenki hakaasaan atubele halo buat sira neebe positivu, labele kria konfliktu foun tan ita nasaun nee no iha ema seluk nia leet. Januario Castro Ulun Uma kain nia Manleuana Foinsae Timor Lorosa’e, hau ema katuas ida no husu imi hotu atu labele halo problema. Labele oho malu, bakumalu ka instraga ema seluk nia sasan neebe sira hetan ho servisu makas nee la diak. Tenki hakaas aan atu hadomi malu hanesan maun alin. Imi haten ka lae katak ita nia ema barak mak mate tanba sira la kohi atu ita nia nasaun iha problema no susar? Tanba nee mak ita tenki unidade iha aspektu hotu hotu, diak ka aat, atu nunee loron ikus ita nia oan sira bele iha damen no domin nia laran. Agrefina dos Santos Iha uma deit Bemori Hau fiar katak violensia nee hetan ninia dalan diak durante tempu Indonesia nian. Timoroan labele ona atu hirus malu ona. Sei ita baku malu bebeik no kleur, malai sirasei hela kleur liu tan iha Timor Lorosa’e, nunee ita sei hein kleur liu tan atu bele ukun rasik itania rain. 10 Sr. Rosantina, FDCC Irmã Canossiana College Ossu Tuir hau nia hanoin kona ba violencia hau ladun hatene, maibe, hau bele koalia buat nebe hau rona no ida nebe hau hatene. Wainhira ita koalia kona violencia, violensia la mai husi ema hotu-hotu tamba ita ema idak-idak nia ideas husi visaun la hanesan. Tamba ne’e ita hotu buka fo liman ba malu hodi hetan rekonsiliasaun no dialogo iha sosiadade nia laran ba dalan perdão no domin nian. Obrigado ba ita bo’ot sira nia atencão. Rosa da Costa Fernandes Iha uma deit Becora Violensia nee iha hela ita rai laran bo’ot tebes hanesan hau rona iha viqueque foin lalis ba nee halo situasaun la submete iha distritu neba hamtauk povu kiik sira too sai evakua ba foho, igreija, naran fatin nebe fo kondisaun normalmente ba sira. Ida fali hau rona iha dia 19 de marcu 2001 nee katak boku malu ka oho malu tan deit uma dinas nebe maluk balun husi loromonu hateten katak uma dinas nee firaku mak ukupa hotu deit, hodi nune’e mosu konflitu la dun los informasaun ne’e oin-oin deit. Mak nune’e plano oinsa ita tenke ser husu UNTAET tanba agora dadaun ne’e nia mak kaer mandato transisaun nian, nia tenke-ser aguenta povu nia terus nee. Dame husu ba ida-idak nia a’an ema nebe hau buka problema ho nia ne’e Timor oan ka lae. Cicilia Studante Universitariu Bairo Pite Violensia nee sai tiha ona hanesan problema desde tempu Indonesia nian maibe laiha ulun boot ida mak hakaas aan atu bele halo lakon. Tanba ida nee mak ema siralakon sira nia respeitu, ba direitu feto nian, hanesan isemplu, no tanba ida nee mak halo violensia buras. Tanba sa, maske itaukun rasik aan ona, ita sei hetan problema nafatin. Violensia nee kona liu ba feto sira tanba inan aman sira halo deit mak sirania servisu no sira nia oan feto siralao ba dalan aat. Ho inan aman sira neebe fo sirania tempuba deit sira nia aktividade, nune halo sira nia oan sira hanoin katak sira bele halo buat sira neebe sira hakarak, hanesan, insemplu adopta kultuta husi liur nian. Violensia iha nasaun neebe deit ema la gosta. Nasaun idanee itahotunian, ita hetan tanba itahotu luta ba nian. Ita tenki buka dalan atu ita nia ulun boot sira hamutuk atu nunee itabele halo transisaun nee bele lalais. Ita mak sei halo naru ida nee se ita baku malu bebeik deit iha ita nia leet. Atu halo violensia nee bele para, inan aman siratenki involve maka atu taumatan ba sirania oan sira. Tais Timor 26 Marsu - 8 Abril 2001 Tiu hatan kona ba... Rejistu Sivil Halo ba dala ida tan, maluk sira hau hakarak buat hotu hotu diak ho imiiha periode pascoa nee, periode Reflesaun ida no renovasaun ba ita hotu. nee laos deit periode Renasens ba ita nudar Individu maibe ba ita nia Nasaun foun nee mos. Agora duni, Timor Lorosa’e halao hela prosesso ida Importante tebes ba Renasensa ho renovasaun I aspecto ida husi prosesso ida nee maka partisipasaun ita hotu I ida idak nian ba halao registo sivil neebe agora dadaun lao hela. Hau foin diskuti hela asunto nee ho hau nia maluk balu Miguel hau nia primo ida neebe hela dok iha Atsabe neba , Marta husi Dili no hau nia sobrinha Maria ho tinan 14 oin sa conversa halao tiha , maka tuir mai nee: Tiu: Bom dia Luis ho Maria diak ka lae? Marta: Diak Tiu. Tiu mos diak ka lae? Iha nee ita nia sobrinha Maria, los ka lae? Nia Furak tebe tebes hanesan nia Inan. Luis: Halo Tiu ho Maria. Maria: Halo, keta imi la importa hau iha nee karik. Marta: Oh lae lae, la iha buat ida, Maria nee diak atu hare labarik feto ida nia interese ba Asuntos Importantes Nasaun nian. Tiu: Diak, Maria nee bainhira hau ba fatin ruma atu discute asuntos mana manas ho hau amigos nia sempre ba hamutuk. Luis: Nunee, Tio loron ida boot dehan katak hakarak koalia kona ba registo sivil neebe hahu ona iha loron 16 Marso. iha perguntas barak maka hau hakarak husu. Tiu: Husu deit ba, I ita hotu maka sei buka responde perguntas ba malu.hau hatene oituan deit kona ba prosesso registo nian tamba akompanha Notisiarios, I hau simu mos surat tahan ida nee neebe esplika prosesso nee ho dalan simples I badak. Maria: Hau nia tinan 14 nee too ona atu registo ka lae? Tiu: Diak, ninia resposta nee bele ho labele. hau explika lai Residentes hotu hotu Timor Lorosa’e nian sei registo hotu inclui bebe sira, labarik sira ema katuas sira no ema sira alejados se iha ona tinan 16 ka atu halo tinan 16 iha 2001, entaun, Maria o tenki ba rasik atu regista. mas komo o iha tinan 14 deit maka bele o nia Inan, Aman ka parente ruma familia mak ba deit atu registo o. Nunee mos ema sira alejados ka inkapasitados. Marta: Maibe tan sa ida mak hau tenki regista? hau lakohi mos la enkomoda imi, maibe tan sa ida maka hau tenki halo. Tiu: Importante tebes atu ema residentes Timor Lorosa’e hotu atu registo. Ita futuro Governo tenki iha neon diak kona ba karateristikas no mos kona ba populasaun Timor Lorosa’e nee barak oin sa atu Nunee bele halo resizoens didiak, hodi bele hanoin didiak atu halo programas efectivos ba sira. Luis: Konaba sa Programas maka ita koalia dadauk nee? Tiu: Konaba Governo nia serfisus hotu, hanesan Por Exemplo, ku ida saude, Edukasaun, Polisia no buat sira hanesan hirak nee. Miguel: Desulpa Tiu, ohin ita hateten lia fuan ida O tenke residente Timor Lorosa’e nian sai ida maka ita hakarak hateten los? Hau nia tia neebe agora iha kupang bele regista ka lae? Nia sei hela iha neba, Nia hein deit oportunidade diak ida para atu fila? Tiu: Nee guestaun ida difisil tebes Idefinisaun Kona ba ema neebe maka residente Timor Lorosa’e nian nee komplikado oituan Atu ba regista nee, rezirente Timor Lorosa’e nian nee iha oin rua. ida uluk maka ema bolu residente habitual, nee Ema neebe moris iha Timor Lorosa’e ou moris iha Estrangeiru maibe nia Aman ka nia Inan uluk moris iha Timor Lorosa’e no mos ema neebe Fen ka Laen uluk moris iha Timor Lorosa’e ou moris iha estrangeiro maibe nia aman ka nia inan uluk moris iha Timor Lorosa’e. Marta: Hau hare took lai keta hau bele Comprende karik. Por Exemplo : hau nia Primo iha Austaralia nee ema Timor oan, nia kaben feto Gresia, ninian Fen nee ita bele Konsideira Nudar residente habitual ka lae? Tiu: Los Marta, maibe nee definisaun seluk fali ba residente, termo longo residente nian. Ema neebe uluk residente iha Timor Lorosa’e durante liu loron 182 iha periodo fulan 12 tutuir Malu. Ema neebe servisu ba iha missoens estrangerus /Governo ka ofisias organizasoens Nasoens Unidas nian ka organizasoens Goberno mental seluk, sira nee tama ba registo. Miguel: Mas hanesan ami nia Exemplo ohin- hau nia tia iha kupang ka Marta nia kuinada sira bele registo ka lae? Tiu: Los, sira bele regista maibe sira tenki mai Timor Lorosa’e atu halo registo. la iha fatin registo nia forado territorio Timor Lorosa’e. Miguel: Oin sa maka ami bele regista? Tiu: Diak O tenki lori dokumento ruma ke bele Prova O nee se? Miguel: Ok, maibe oin sa se hau la iha nem dokumento ida? Momento hau halai hau la iha tempo atu buka hau nia dokumentos I sunu mutuk hotu ho uma. Marta: Diak husi buat neebe hau koalia ona. O bele lori naran dokumento ida neebe O iha maibe se O la iha liu karik O bele hakerek affidavit ida - deklarasaun ida konfirmadu husi ema ruma neebe iha Autoridade legal hanesan doator kapasidade ou se lae bainhira, O ba regista O bele lori tesmunhas ema nain rua neebe regista ona. Los ka Lae Tiu? RADIO UNTAET Tiu: Sim, Marta, nee los, imi hare ita hotu responde dadaun perguntas ba malu. Miguel: Nunee hau atu regista iha neebe? hau hela iha Atsabe I tasi ka bis la barak iha fatin neba. Tiu: Tau onia matan no tilun besik ba Informasaun kona ba regista nian. Timor Lorosa’e nia subdistrito 65 nee idak idak iha fatin regista nian loke Nafatin too pereiro regista nian hotu Por esemplo, iha Atsabe iha fatin ida fixo iha vila Atsabe neebe o bele ba neba atu regista. Maibe iha mos fatin regista mobel neebe bele ba iha areas dook nian atu ema sira iha neba mos bele regista, iha Atsabe, Porexemplo, sei iha fatin registo movel hat iha Leimea Leten, Lasaun, Lau buno no iha Baboe Leten. Buat diak atu halo nee maka rona Nafatin Radio UNTAET Le Nafatin Tais Timor No Tabela Informasaun kona ba lista fatin registo nian. Marta: Bainhira ita tenki regista para atu bele vota iha loron 30 Agutus ba Assemmbleia Constituante? Tiu: Agora se o regista ona o sei la regista ketak fali atu vota. Informasaun neebe hili hamutuk ona husi registo sivil mak sei uza atu kompila lista votantes sira nian. kriterio ba ema neebe bele vota katak o tenki iha ona pelomenos tinan 17 no katak residente habitual. Timor Lorosa’e nian. Importante atu regista agora tamba o sei bele vota iha 30 de Aguto se o halo ona o nia registo. Miguel: Sori Maria, o sei tenki hein tinan tolu tan para atu bele vota. Maria: Oh nee ok deit, hau tempo sei mai sa. Tiu: Diak maluk sira, hau hein katak conversa oan ajuda ona imi atu Comprende oituan tan ona kona ba prosesso Registo nian. Ate a proximo, kuidado an ba, keta haluha hakat ba iha fatin registo neebe besik liu imi hodi regista ba, Futuro Timor Lorosa’e hahu ohin Ciao! Notisias kalan iha Ingles, Tetun, Bahasa Indonesio, Portugues. Current Affairs, Programa Musika nian, Programa Culture no Sosiedade. Hare programa iha Edisaun 12-25 Marsu Tais Timor nian. • Dili -- 91.5 (FM) 684 (AM) • Ainaro -- 96.3 (FM) 93.1 (FM) • Aileu -- 90.9 (FM) • Baucau -- 105.1 (FM) • Ermera -- 90.1 (FM) • Liquica -- 99.5 (FM) • Lospalos -- 97.1 (FM) • Maliana -- 88.7 (FM) • Manatuto -- 94.5 (FM) • Oecussi -- 92.1 (FM) • Same -- 96.3 (FM) • Suai -- 93.1 (FM) • Viqueque -- 98.5 (FM) Televisaun Timor Lorosa’e BBC, Desporty Metro, TVTL Notisias Kalan, Notisias husi Indonesia, Notisias husi RTP, Notisias ho Destake no Resumu Notisias, Boneka, Current Affairs, Programa Edukasaun, Koalia, Pograma Kultura, Relatorius Espesiais, Programa ba Labarik, Dokumentarius, MTV, Futebol. Hare programa iha Edisaun 12-25 Marsu Tais Timor nian. 11 Tais Timor 26 Marsu- 8 Abril 2001 Heroi sira iha Aksaun Heroi sira iha Aksaun: Timor Lorosa’e selebreba Loron Nasional Polisia nian iha fim 27 Marsu, iha los loron nebe kadetes ema Timor nain 50 hahu sira nia treinu iha Akedemia Polisia iha Dili. Nasaun nee oras nee dau-dauk iha ona ofisiais polisia nain 450 no treinu ba kadetes foun sei kontinua Foto: OCPI/UNTAET nafatin. Abertura Boot! Universidade Nasional Timor Lorosa’e foin lalais ne’e inagura uma rehabilitasaun foun tolu, uluk Leceu Dr. Francisco Machado, uluk SMA 3 no Eskola Canto Resende. Projetu Rekonstrusaun ne’e hetan gastu osan husi Lisbon City Hall ho valor dolar Foto: OCPI/UNTAET Amerikanu tokon 2,5. QIP ShopQIP Shop QIP Shop QIP Shop QIP Shop, loja Timor ida nian ho produtu tradisional Timor Lorosae nian nebe halo ho liman dfeit, oras ne’e loke ona. Sasan sira nebe fa’an iha neba inklui: •Instrumentu muzikal tradisional Timor Lorosae nian •Mobilias nebe halo ho au ka ai-mean •Livru ka kartaun postal Timor Lorosae nian •Artesania oioin hanesan miniatura uma tradisional Timor Lorosae nian •Sentru kontaktu ida nebe iha delayu kontaktu ser bisu sira nian nebe inklui: karpintaria, serbisu eletriku, suku roupa, katerina no buat selu-seluk tan. SivPol ONU LORON/KALAN NUMERU EMERJENSIA 0408839978 IHA DILI Fatin: Rua Bidau Akadiruhun (besik Retaurante Maubere), Tuir deit luron boot ba estatua Kristu Rei, fila ba luron kuana molok besik mota bidau, no tuir deit luron ba Hospital ICRC nian iha Tokobaru. Liu tiha metru atus resin tuir deit luron ne’e, QIP Shop bele hetan iha liman kuana. Hetan suporte husi the International Rescue Committee (IRC) no UNHCR) Naran Tais Timor ne’e fó hanoin kuadadu oinsá, prosesu lori tempu oinsá ne’ebé presiza atu halo hena tradisional Timor nian ne’ebé kaer ba lia importante sira. Nu’udár “ingredientes” oioin ne’ebé hamutuk halo Timor Lorosa’e iha periodu tranzisional nian atu harii hi’as rain ida ne’e, Tais Timor nia objetivu atu hakerek no leno lala’ok sira ne’ebé soru hena be Timor Lorosa’e. Serbisu semana ruarua informasaun públiku Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa’e (UNTAET). Publika hodi Tetun, Indonezia, Portugés no Inglés. Hakerek, edita no dezenhu husi UNTAET nia Eskritoru ba Komunikasaun no Informasaun Públiku (OCPI). Sirkulasaun 50,000. UNTAET-OCPI, c/- PO Box 2436, Darwin NT 0801, Australia. Tel: +61- 8-8942-2203 Fax: +61-8-8981-5157 email: [email protected] La’ós dokumentu ofisial ida. Serve ba informasaun de’it. 12
Documentos relacionados
Marcha ba hasoru Eleisaun maka ho Dame
funu neebe naruk ho sofrementu neebe boot, no oras nee hotu ona, ita hotu tenki promete ba ita nia aan rasik atu labele halo mosu tan violensia dala idatan,” Amo Bispo Dili Carlos Ximenes Belo, nee...
Leia maispara buka nain ba osan seguro de dormente Trabalhadores
1) Saida maka differente Seguro seidauk reclamados e Seguro de dormente? 1) Seguro de seidauk reclamados katak seidauk foti osan seguro nebe maski loron ida mos liu ona husi loron nebe akontese ona...
Leia maisescola técnica informática
secundaria atu bele tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun po...
Leia maisRisko Inundasaun iha Posto Administrativo Ermera
ho dezafius no devastasoens iha sira nia maneiras rasik. Maioria governo hirak neé servisu hamutuk ho sira nia povu atu dezenvolve politíkas no maneiras rapídu responde ba dezastres no hamusu manei...
Leia mais