livro orientasaun tecnico

Transcrição

livro orientasaun tecnico
MANUÁL ORIENTASAUN TEKNIKU
FLORESTA
Ministério da Agricultura e Pescas
Secretaria de Estado da Floresta e Conservação
da Natureza
Direção Nacional de Floresta
TABELA KONTESTU
TABELA KONTESTU ..........................................................................................................i
LIA DADOLIN .....................................................................................................................iv
1. TEKNIKU HALO VIVEIRU ............................................................................................ 1
1.1 Introdusaun .................................................................................................................. 1
1.2 Objetivu dezenvolve viveiru ........................................................................................ 1
1.3 Definisaun viveiru ....................................................................................................... 1
1.4 Prepara Planu molok atu estabelese viveiru ................................................................ 2
1.4.1 Medida/luan .......................................................................................................... 2
1.4.2 Fatin viveiru.......................................................................................................... 2
1.4.3 Be tenki sufisiente ................................................................................................ 3
1.4.4 Media kuda ai oan................................................................................................. 3
1.4.5 Fini ai oan ............................................................................................................. 3
1.5 Fasilidade Viveiru ....................................................................................................... 4
1.5.1 Halo kanteiru ........................................................................................................ 4
1.5.2 Halo mahon .......................................................................................................... 5
1.6 Kari ai musan ............................................................................................................... 5
1.7 Ense rai metan ba polybag ........................................................................................... 6
1.8. Muda ai oan husi kanteiru ba polybag ........................................................................ 6
1.9 Manutensaun ai oan iha viveiru ................................................................................... 6
1.9.1 Hamos du’ut ......................................................................................................... 6
1.9.2 Sulan/troka ai oan foun. ........................................................................................ 7
1.9.3 Atividade rega....................................................................................................... 7
1.9.4 Kontrola Peste no moras ....................................................................................... 7
1.9.5 Adaptasaun ai oan ................................................................................................ 8
2. PREPARASAUN ÁREA KUDA NO MUDA AI OAN ................................................... 9
2.1 Introdusaun .................................................................................................................. 9
2.2 Hamos du’ut iha área kuda .......................................................................................... 9
2.3 Proteje ai oan husi animál............................................................................................ 9
2.4 Determina distánsia kuda............................................................................................. 9
2.5 Monta estaka ................................................................................................................ 9
2.6 Prepara rai ku’ak ........................................................................................................ 10
2.7 Selesaun ai oan molok atu kuda. ............................................................................... 10
2.8 Muda ai oan ba fatin kuda ......................................................................................... 11
2.9 Kuda ai oan ........................................................................................................... 11
3. SISTEMA KUDA NO MANUTENSAUN ..................................................................... 13
3.1 Introdusaun ................................................................................................................ 13
3.2 Sistema kuda Ai ......................................................................................................... 13
3.2.1 Sistema tumpangsari (intercroping) ................................................................... 13
3.2.2 Sistema cemplongan ........................................................................................... 14
3.2.3 Sistema pagamentu loron (banjar harian).......................................................... 14
3.2.3 Sistema kuda liña ................................................................................................ 14
3.3 Manutensaun.............................................................................................................. 15
3.3.1 Sulan ka troka ai oan ne’ebé mate ...................................................................... 15
3.3.2 Hamos du’ut ....................................................................................................... 15
3.3.3 Hamamar rai ....................................................................................................... 15
3.3.4 Tau adubu ........................................................................................................... 15
4. SISTEMA AGROFLORESTÁL ..................................................................................... 16
4.1 Introdusaun ................................................................................................................ 16
i
4.2 Objetivu ..................................................................................................................... 16
4.3 Definisaun Agroflorestál ........................................................................................... 16
4.4 Vantajen sistema agroflorestál husi aspetu meiu-ambiente, ekonomia no sosiál. ..... 17
4.4.1 Vantajen Husi Aspetu Meiu-ambiente ............................................................... 17
4.4.2 Vantajen Husi Aspetu Ekonomia ....................................................................... 17
4.4.3 Vantajen Husi Aspetu Sosiál .............................................................................. 17
4.5 Vantajen haree husi durasaun tempu ......................................................................... 18
4.5.1 Tempu Badak ...................................................................................................... 18
4.5.2 Tempu Mediu ..................................................................................................... 18
4.5.3 Tempu Naruk ...................................................................................................... 19
4.6 Klasifikasaun sistema agroflorestál ........................................................................... 19
4.6.1 Agrisilvikultura (Agrisilvikultural system) ......................................................... 19
4.6.2 Silvopasturál (Sylvopastural system) .................................................................. 19
4.6.3 Agrosilvopasturál (Agrosilvopastural system) ................................................... 19
4.7 Obstaklu ne’ebé hasoru iha sistema agroflorestál ..................................................... 20
4.8 Stratejia atu hamenus obstaklu: ................................................................................. 20
4.9 Teknolojia iha sistema agroflorestál .......................................................................... 20
4.9.1 Sistema kuda tuir liña (Alley cropping) ............................................................. 20
4.9.2 Sistema silvopastural (ai horis no animál hamutuk iha área ida) ...................... 21
4.9.3 Sistema kahur malu (multistorey system) .......................................................... 21
4.9.4 Sistema tumpang sari (intercropping) ................................................................ 21
4.10 Ai han no ai horis ne’ebé serve atu kuda iha sistema agroflorestál ........................... 22
5.1 Introdusaun ................................................................................................................ 23
5.2 Tekniku konservasaun rai no kondús erozaun ........................................................... 24
5.2.1 Konservasaun Vejetasaun .................................................................................. 24
a. Kontornu uza plantas ............................................................................................ 24
b.
Kuda ai ne’ebé bele hametin teras..................................................................... 25
5.2.2 Konservasaun ho sistema tekniku sivil ............................................................... 26
a. Teras/kabubu............................................................................................................ 26
b. Guludan ................................................................................................................... 26
c. Teras gulud .............................................................................................................. 26
d. Teras kredit/teras simples ........................................................................................ 27
e. Teras bangku ............................................................................................................ 27
f. Kontornu uza fatuk ................................................................................................... 27
g. Kontornu uza kompos.............................................................................................. 27
h. Kontornu uza ai sanak no restu ai han. .................................................................... 28
5.2.3 Kontornu kanál ................................................................................................... 28
5.3 Sistema Agrikultura ne’ebé bele Ajuda Kondús Erozaun ......................................... 30
5.3.1 Kuda ai han troka malu (rotasi).......................................................................... 30
5.3.2 Sulan/troka aihan ................................................................................................ 30
5.3.3 Kuda ai han tuir kontornu ................................................................................... 30
5.3.4 Uza kompos ........................................................................................................ 30
5.3.5 Mulsa .................................................................................................................. 30
6. TEKNIKU HALO LUTU MORIS .................................................................................. 31
6.1 Introdusaun ................................................................................................................ 31
6.2 Definisaun lutu moris ................................................................................................ 31
6.3 Objetivu lutu moris .................................................................................................... 31
6.4 Tekniku halo lutu moris............................................................................................. 32
6.5 Espésie ai sira ne’ebé bele uza ba halo lutu moris .................................................... 32
6.6 Sistema halo lutu moris ............................................................................................. 32
ii
Reverénsia ........................................................................................................................... 34
iii
MANUÁL ORIENTASAUN
TEKNIKU FLORESTA
Ministerio da Agricultura e Pescas
Secretaria de Estado da Floresta e Conservação da Natureza
Direção Nacional de Floresta
Setembru, 2013
Dokumentu ne´e produz ho asistênsia finanseira husi União Europeia. Opiniaun iha dokumentu
ne´e la reflekta opiniaun ofisial husi União Europeia
iv
LIA DADOLIN
Hato’o agradese ba Nai Maromak tamba nia tulun ami bele prepara MManuál Orientasaun
Tekniku Floresta ne’e ho diak.
Problema no difikuldade barak mak ami hasoru durante formula manuál ne’e tamba
limitasaun referensia hodi bele suporta no reforsa manuál orientasaun tekniku ida ne’e.
Maibe ho manuál tekniku ne’e ita hotu hein katak bele kontribui hamenus problema
tekniku nebe Diresaun Nasional Floresta enfrenta iha kampu durante ne’e. Iha
oportunidade ida ne’e ami mós hakarak hato’o katak, ami sei fo mós oportunidade ba
organizasaun (Organizasaun Naun Governamentál, grupu komunidade, no entidade hotu)
nebe iha relasaun serbisu ho dezenvolvimentu setor floresta no agrikultura atu bele uza
manuál ida ne’e hodi suporta serbisu tekniku ne’ebé sira hala’o hamutuk ho komunidade
sira iha baze.
Hare fila fali kondisaun ida ne’e, ami hein katak ema hotu nebe lee manuál ne’e bele fo nia
sujestaun, opiniaun no ideia atu manuál orientasaun tekniku ne’e bele completa liu tan iha
tempu oin mai.
Dili, Setembru 2013
Manuel Mendes
Diretór Nasionál
v
1. TEKNIKU HALO VIVEIRU
1.1 Introdusaun
Persentajen moris ai oan ne’ebé kuda
iha kampu ladun diak tanba ai oan
ne’ebé atu kuda ladun prepara didiak.
Iha parte seluk kondisaun klima
hanesan udan ben ne’ebé la sufisiente
no kondisaun rai ho estrume minimu
fo mós impaktu ba rezultadu ladun
diak iha kampu.
Atu hamenus problema sira ne’e
molok atu kuda ai oan ita tenki
estabelese uluk viveiru.
Viveiru hanesan área ne’ebé uza atu
prepara no dezenvolve ai oan molok
atu kuda iha kampu. Estabelese viveiru fo benefisiu ba kualidade ai oan. Viveiru bele fahe
ba oin rua; viveiru permanente no viveiru temporáriu. Viveiru permanente estabelese atu
produs ai oan ne’ebé uza ba tempu naruk, viveiru temporáriu estabelese atu uza ba tempu
badak. Desizaun konaba viveiru ne’ebé mak atu estabelese depende ba objetivu, durasaun
no orsamentu ne’ebé iha
1.2 Objetivu dezenvolve viveiru
Atu bele hetan kualidade ai oan ne’ebé diak no mós aumenta kuantidade rezultadu moris ai
oan ne’ebé kuda iha kampu.
1.3 Definisaun viveiru
Viveiru hanesan fatin ne’ebé estabelese atu produs ai oan to boot ho kualidade diak.
Viveiru iha oin rua viveiru permanente no veviros temporáriu. Viveiru ne’ebé komunidade
sempre uza mak viveiru temporáriu.
Viveiru temporáriu halo uza materiál lokál
hanesan au no nu tahan
1
1.4 Prepara Planu molok atu estabelese viveiru
Iha fatór barak mak tenki konsidera
molok atu estabelese viveiru foun. Planu
ne’ebé hala’o ho kuidadu sei fo rezultadu
diak liuliu ba kualidade ai oan ne’ebé
kuda.
Fatór ne’ebé tenki konsidera mak hanesan
tuir mai:
1. Medida/luan
2. Fatin atu estabelese
3. Bee tenki sufisiente
4. Media hodi kuda ai oan
5. Fini ai oan
1.4.1 Medida/luan
Determina medida viveiru ne’ebé atu establese. Medida viveiru depende ba total ai oan
ne’ebé atu kuda, wainhira numeru ai oan as medida viveiru mós sei boot. Fatór ne’ebé
tenki konsidera mak hanesan estimasaun luan ba mahon iha viveiru.
1.4.2 Fatin viveiru
Determina fatin atu estabelese viviros
importante tebes. Molok atu estabelese
viveiru foun tenki halo analiza situasaun no
resposta pergunta sira hanesan tuir mai:
a. Viveiru ne’e sei iha atensaun diak
husi komunidade sira ka lae?
b. Iha posibilidade husi ema ka animál
atu estraga ka lae?
c. Fatin ne’e hetan ameasa boot husi
anin ne’ebé bele estraga ai oan ka
lae?
d. Fatin ne’ebé hili ne’e iha akontese
erozaun ka lae?
e. Fatin ne’e iha ai hun boot barak ka lae, ne’ebé bele halo mahon ba ai oan iha
viveiru?
f. Se mak rai nain husi fatin ne’e?
g. Kondisaun klima iha fatin ne’e bele
suporta ai oan moris ho diak ka lae?
h. Materiál lokál atu ajuda estabelese viveiru
iha ka lae?
Hafoin fo resposta ba pergunta sira iha leten, tenki
halo mós analiza tekniku hanesan:
a. Fatin viveiru tenki besik ho bee
b. Viveiru tenki besik ho fatin kuda
c. Iha sistema drainaze/bee dalan ne’ebé diak
liuliu iha tempu udan
d. Fatin ho topografia tetuk no hali’is 0-15%
e. Besik ho komunidade nia hela fatin atu
nune’e fasil hetan serbisu nain no iha
2
manutensaun
f. Fatin ne’ebé iha posibilidade atu motor ka kareta bele tama
g. Iha materiál lokál atu estabelese viveiru
1.4.3 Be tenki sufisiente
Be sufisiente hanesan fatór importante
molok atu estabelese viveiru, liuliu iha
área ne’ebé sempre akontese bai loro
naruk. Primeiru tenki determina uluk, be
ne’ebé iha sufisiente atu hamoris ai oan
iha viveiru ka lae. Be lai iha durante loron
2 to’o loron 3 bele hamate ai oan hotu.
1.4.4 Media kuda ai oan
Media ne’ebé uza iha viveiru sai hanesan
fatór determinante atu hetan kualidade ai
oan diak no la iha moras. Termu “media
kuda” uza iha ne’e tanba la’os rai deit mak
uza maibe iha media seluk ne’ebé uza
hanesan rai henek mota no kompos organiku. Halo selesaun kuidadu, kahur no tratamentu
diak sei fo posibilidade diak atu hetan ai oan ne’ebé ho kualidade diak, la iha moras no
bele moris diak wainhira muda ba iha kampu. Wainhira determina planu atu estabelese
viveiru komponente sira ne’ebé nesesariu tenki iha ona iha fatin ne’ebé determina ona.
1.4.5 Fini ai oan
Ai oan moris la dun diak (laburas) no mate iha viveiru dala barak akontese tanba fatór
jenetika (ai inan). Wainhira halo kolesaun fini/ai musan, tenki konsidera fatór tuir mai:
Fini ai oan ne’ebé atu kuda tenki foti husi ai hun tuan ho kualidade diak. Atu determina ai
hun diak bele hare husi; ai nia hun ne’ebé los, la iha sanak barak, iha fuan barak no laiha
moras.
Ai musan ne’ebé hili tenki ai musan ne’ebé tasak tiha ona no laiha moras.
Ai musan tenki foti husi ai inan barak (se bele liu husi hun 5).
Ai musan ne’ebé monu ona ba rai la bele hili atu uza hanesan fini, tanba dala barak ai
musan ne’ebé monu ona ba rai hetan ona moras.
Metodu kolesaun depende ba espesie ai fuan/ai horis ne’ebé mak atu ita uza. Iha ai fuan
ne’ebé nakloke bain hira maran (ai kafé), ne’e
tenki ku’u molok nia fuan nakloke.
Haketak ai musan husi nia kulit depois
halibur. Ba ai fuan husi espesie legume, ai
musan bele haketak hafoin habai durante
loron 1.
Haketak ai musan husi nia kulit depois
hamaran tuir tipu espesie.
Wainhira ai musan la kuda kedan tenki rai
didiak iha fatin ne’ebé taka metin atu nune’e
ai musan lakona moras.
Ai musan nebe uza iha viveiru tenki halibur
husi ai hun nebe diak
3
1.5 Fasilidade Viveiru
Fasilidade ne’ebé presiza atu estabelese viveiru mak hanesan: materiál serbisu, hela fatin
no tanki bee.
1.5.1 Halo kanteiru
Kanteiru viveiru iha oin rua: kanteiru kari no kanteiru kuda
a. Kanteiru kari hanesan fatin
ne’ebé prepara atu kari ai
musan.
Fatór tuir mai tenki konsidera
wainhira estabelese kanteiru
kari:
- Sukat área kuadradu ho
medida 1 m x 4 m kompletu
ho ai satan nian.
- Prepara fatin kari husi plastik
hodi kari ai musan ne’ebé
ki’ik
- Rai tenki mamar atu nune’e
abut husi ai oan bele moris
diak.
- Oumenta raihenek no adubu atu rai bele mamar liu tan.
b. Kanteiru kuda: hanesan fatin ne’ebé estabelese hafoin ai oan hatama iha polybag
no molok atu kuda iha kampu..
- Medida kanteiru kuda nia luan lebele liu husi 1.2 m no naruk metru 5 ka
depende ba área nia luan.
- Nia pozisaun husi tasi feto ba tasi mane (norte-sul) atu nune’e bele iha balansu
Distribuisaun loro matan.
- Tenki fo espasu entre kanteiru + 50 cm.
- Iha kanteiru kuda presija halo mós ai satan husi materiál ai ka au.
- Ba fatin ne’ebé la kabeer tenki estabelese teras ka drainase hale’u.
- Rai iha kanteiru kuda tenki halo tos, atu ai abut labele tama liu ba rai laran.
- Se iha plastiku boot bele nahe iha kanteiru kuda nia okos.
Kanteiru kuda
4
1.5.2 Halo mahon
Nu tahan
- Objetivu husi estabelese mahon ba
viveiru, para bele hamenus ai oan
ne’ebé mate tanba manas demais ka
kona udan ne’ebé boot liu.
Estabelese mahon bele fo mós
rezultadu diak ba moris ai oan.
Mahon importante tebes ba ai oan
ne’ebé iha kanteiru kari no fulan
primeiru wainhira muda ba kanteiro
kuda.
as 1.5 m
- Halo mahon ba viveiru temporáriu
bele uza materiál lokál hanesan: nu
tahan, du’ut, au no ai. Medida
viveiru ne’ebé ideal as 1,5 m ho Mahun ba viveiru bele halo husi materiál loká hanesan
rasaun atu halo kaman serbisu ema au no nu tahan
ne’ebé rega no hamos ai oan.
1.6 Kari ai musan
-
-
Determina tempu ne’ebé diak atu kari ai musan. Sura tempu moris ai musan husi
tempu udan. Ezemplu; akasia presiza fulan tolu iha viveiru molok atu kuda iha
kampu, tempu udan iha Timor-Leste komesa hahu iha Fulan Novembru, ne’e duni
akasia nia musan tenki kuda iha Fulan Agustu.
Ai musan bele kari iha kanteiru kari ka kuda diretamente ba polybag. Tuir analiza
tekniku molok atu kuda iha polybag diak liu kari uluk iha kanteiru kari atu nune’e
ai oan ne’ebé muda ba iha polybag ai oan ne’ebé hetan selesaun ho kualidade diak.
Halo tratamentu ba ai musan molok atu kari atu nune’e ai musan bele moris lalais.
Prepara be dalan iha kanteiru kari nia leten uza au ka ai. Depois ai musan bele kari
iha fatin ne’ebé prepara tiha ona no taka ho rai ho nia mahar tuir karateristíka ai
musan.
5
1.7 Ense rai metan ba polybag
-
-
Polybag bele ense ho rai ne’ebé
kahur tiha ona ho rai henek no
adubu ho kuantidade 1:3:3 ka
1:3:2. Wainhira hatuur polybag
iha nia fatin tenki rai ho didiak no
lebele rabat malu liu.
Polybag ne’ebé ense tiha ona
tenki rai didiak iha kanteiru kuda.
Total polybag tenki halo hanesan
ho medida kanteiru.
Monta ai satan iha kanteiru kuda
nia ninin atu bele satan ai oan la
bele monu.
Atividade ense polybag
1.8. Muda ai oan husi kanteiru ba polybag
Muda ai oan husi kanteiru kari ba iha polybag wainhira ai oan iha ona tahan + 2 – 4 no nia
kain to’os ona. Ai oan tenki muda iha dader san ka lokraik no tempu anin la boot. Rega
polybag molok atu muda. Muda ai oan tenki
hala’o ho kuidadu para ai oan nia abut labele
kotu.
Muda ai oan husi kanteiru kari ba kanteiru
kuda
Medida polybag sei depende ba espésie idaidak. Tuir mai recomendasaun konaba medida
polybag husi differente espésie:
- Espésie moris lalais
4 x 6 inches
- Espésie ai fuan
5 x 10 inches
- Espésie kafé
7 x 12 inches
Halo ku’ak iha polybag nia okos uza tudik
molok atu ense ho rai.
Rai ne’ebé uza atu ense iha polybag tenki iha
estrume barak. Hasa’i fatuk, ai abut ka ai rohan ki’ik ne’ebé iha rai. Kahur rai ho adubu atu
aumenta estrume rai.
Ense polybag ho rai ne’ebé kahur ona ho rai henek no adubu. Polybag tenki ense ho didiak
to’o nia okos atu nune’e polybag bele hamrik ho diak.
Halo ku’ak iha polybag nia klaran atu sirkulasaun bee diak wainhira rega.
1.9 Manutensaun ai oan iha viveiru
1.9.1 Hamos du’ut
Hamos du’ut iha viveiru parte ida ne’ebé importante maibe dala ruma la dun tau atensaun
atu hala’o. Du’ut halo kompetisaun ho ai oan ba rai bokur, nutrisaun no loro matan.
6
Hamos du’ut fasil atu hala’o wainhira du’ut sei ki’ik. Husik du’ut moris to’o boot sei fo
serbisu boot no bele estraga ai oan nia abut wainhira du’ut ne’e fokit. Atu evita problema
sira ne’e tenki prepara horario routine konaba hamos du’ut.
Objetivu hamos du’ut ne para atu halakon gulma (du’ut ne’ebé bele estragu ai oan nia
moris) ne’ebé moris hamutuk ho ai oan. Efeito ne’ebé bele mosu wainhira iha gulma barak
mak hanesan:
- Kompetisaunn atu hetan loro matan, rai bokur no nutrisia.
- Ai oan sei mate.
Du’ut bele moris iha viveiru liu husi anin, ema, manu fuik, be no atividade rega. Hamos
du’ut iha viveiru bele hala’o hanesan tuir mai:
- Fokit du’ut ne’ebé moris iha viveiru.
- Uza metódu kimiku : rega ho herbisida. Wainhira hala’o atividade ne’e tenki hala’o ho
kuidadu atu labele estraga ai oan.
1.9.2 Sulan/troka ai oan foun.
Atividade sulan/troka ai oan foun hala’o semana 2 hafoin ai oan muda ba polybag.
Atividade ne’e hala’o liu husi troka ai oan ne’ebé namalaik ka mate ho ai oan foun, atu
nune’e planu ne’ebé traca tiha ona liuliu konaba kuantidade ai oan bele realiza.
1.9.3 Atividade rega
Atividade rega hala’o husi ai musan kari to’o tempu atu muda ba fatin kuda. Atividade
rega hala’o loron 2 dala ida, dader ho loraik. keta rega ai oan iha meudia tamba bele halo
ai oan namlaik/mate. To’o tempu udan hamenus rega ai oan.
1.9.4 Kontrola Peste no moras
Peste no moras bele sai hanesan fatór ne’ebé bele estraga ai oan hotu iha viveiru. Hanesan
mós ema “diak liu prevene duke fo aimoruk”. Hala’o monitoria rutina bele
determina/identifika lalais peste ka moras saida mak mosu iha viveiru.
Manutensaun diak iha viveiru sei fo mós rezultadu diak, atividade tuir mai tenki konsidera
atu hala’o:
- Labele husik bee halo nalihun iha polybag nia laran no viveiru ninin. Bee nalihun sei
sai fatin diak ba organizmu atu rai nia tolun iha neba. Drainase/be dalan ne’ebé diak
bele evita problema sira ne’e.
- Hamos fo’er (kalen ka plastiku) iha viveiru nia laran no iha área besik viveiru.
- Fokit no hamos du’ut iha viveiru laran, tanba du’ut bele sai hanesan inan ba moras oinoin.
- Soe ai oan ne’ebé kona moras ona
- Halo lutu hale’u área viveiru atu evita animál tama no han ai oan
7
1.9.5 Adaptasaun ai oan
Semana rua to’o semana tolu molok atu muda ba fatin atu kuda, mahon iha viveiru tenki
loke para ai oan bele halo adaptasaun ho fatin/área kuda. Atividade loke mahon iha viveiru
la bele hala’o hotu dala ida tenki hala’o paso por paso.
Atividade tuir mai tenki konsidera atu hala’o molok atu muda ai oan ba kampu:
- Se uza adubu karik tenki hapara.
- Mahon ne’ebé iha tenki hasai
- Hamenus bee
- La bele rega iha dader san, atu nune’e ai oan bele halo adaptasaun ho loro manas iha
kampu.
Hamenus mahon
molok atu kuda
Mahon tenki loke wainhira ai oan bot ona
8
2. PREPARASAUN ÁREA KUDA NO MUDA AI OAN
2.1 Introdusaun
Preparasaun área/fatin ne’ebé
hodi kuda ai oan importante tebes
atu nune’e atividade ne’e bele
hetan susesu. Esperiénsia barak
hatudu ona katak wainhira
preparasaun fatin kuda la diak
mak sei fo impaktu ba
persentazen moris la dun diak ba
ai oan. Nune’e mós, wainhira
fatin kuda prepara ho diak mak
sei fo rezultadu moris ne’ebé as
no diak.
Atividade sira tuir mai mak
prinsipál tenki hala’o iha
preparasaun area ba kuda ai oan.
2.2 Hamos du’ut iha área kuda
Atividade hamos du’ut molok atu kuda mak atividade importante liu atu hetan rezultadu ai
oan ne’ebé diak. Du’ut dala barak moris lalais liu husi ai oan ne’ebé kuda, no sempre
moris besik ho ai oan no taka loro matan ba ai oan. Du’ut abut moris lalais liu (agresive)
husi ai oan. Ida ne’e sei halakon hotu estrume husi rai laran, no hela oituan deit ba ai oan.
Metode simples atu kontrola ka hamos du’ut mak fila rai. Hamos ho trator fasil no lalais,
maibe hamos ho liman mós efetivu. Hamos uza ai moruk mós efetivu maibe presiza osan
no tenki hala’o ho kuidadu atu labele kona ai oan.
2.3 Proteje ai oan husi animál
Lutu hanesan parte importante ida atu prevene ai oan sira husi estragu animál. Lutu ne’ebé
forte deit mak bele prevene ai oan husi estragu ne’ebé mai husi animál. Gastu barak
hanesan tempu, orsamento no serbisu ne’ebé hala’o atu produs ai oan ho kualidade diak
iha viveiru, ida ne’e hotu sei la hetan rezultadu wainhira ai oan ne’ebé kuda hetan estragu
husi animál tanba la iha lutu.
2.4 Determina distánsia kuda
Distánsia ai oan ne’ebé kuda importante atu hetan rezultadu moris ai oan ne’ebé diak.
Distánsia ne’ebé rabat malu entre ai oan sei fo rezultadu moris aas no kain los (tall and
straight trees), maibe wainhira kuda rabat liu bele mós hamosu kompetisaunn entre ai oan
no fo difikuldades ba ai oan atu moris ho diak.
2.5 Monta estaka
Atividade ne’e importante atu
hatene diresaun no distánsia
kuda ai oan. Atividade ne’e sei
hala’o tuir kontornu. Materiál
ne’ebé konsidera atu uza hodi
halo estaka mak hanesan au ka
ai sanak ho naruk 75-100 cm.
Monta estaka
9
2.6 Prepara rai ku’ak
La bele prepara rai ku’ak molok tempu atu kuda hahu.
Wainhira rai ku’ak ke’e ona maibe sei la
kuda ho ai oan, mak rai ne’ebé ke’e no tau
iha rai ku’ak ninin sei maran tanba kona
loromatan no anin. Wainhira rai ne’e uza
fila fali hodi taka ai oan rai ne’e nia estrume
lakon ona no fo impaktu la diak ba ai oan
nia moris.
Ke’e rai kuak medida boot liu polybag dala
rua. Materiál ne’ebé presiza mak hanesan;
ensada, ai suak ka katana. Iha área ho
topografia hali’is, molok atu ke’e rai ku’ak
tenki prepara uluk fatin kuda ho luan 1 m
x 1 m (hare dezeñu iha sorin) atu nune’e
wainhira tempu udan bele hametin estrume
rai, prevene erozaun no aumenta bee tama
iha rai laran (infiltrasaun).
Rai ne’ebé hasai husi rai ku’ak tenki
haketak, rai husi parte leten (rai bokur) tau
iha liman los no rai husi parte okos tau iha
liman karuk. Wainhira ai oan hatama ba iha
rai ku’ak (rai husi parte leten mak tenki
hatama uluk hodi taka ku’ak).
Wainhira taka rai ku’ak, rai iha fatin kuda tenki kabeer hanesan ho rai iha sorin-sorin.
Wainhira ku’ak badak liu mak, ai oan nia abut ne’ebé iha rai leten sei maran no mate.
Wainhira ku’ak naruk liu mak, bee ne’ebé rega sei estraga ai oan nia kain.
2.7 Selesaun ai oan molok atu kuda.
Ai oan ne’ebé atu kuda tenki iha rezultadu moris diak. Iha parte seluk ai oan ne’ebé
boot liu ona iha viveiru la bele hodi ba iha kampu atu kuda tanba ai oan ne’ebé boot
iha difikuldade atu halo adaptasaun ho kondisaun foun. Hamenus ai oan nia tahan
molok atu kuda hodi hamenus transpirasaun.
Ai oan moris ho
Kondisaun diak
Ai oan nebe diak de’it maka bele kuda
Presiza tau
adubu
10
2.8 Muda ai oan ba fatin kuda
Serbisu no tratamentu barak mak ita hala’o ona ba ai oan durante iha viveiru, sei la fo
rezultadu no bele lakon iha tempu badak nia laran wainhira atividade muda ai oan ba
kampu la hala’o ho kuidadu. Fatór tuir mai tenki konsidera wainhira muda ai oan:
- Muda ai oan ne’ebé diak deit. Ai oan ne’ebé at tenki hela ka soe iha viveiru.
- Tenki halo protesaun ba ai oan durante tula ba kampu. Wainhira tula iha kareta
tenki uza kareta ne’ebé kotuk taka atu prevene ai oan husi anin.
- Rega ai oan molok atu tula.
- Wainhira tula iha kareta ka tau iha karosa, tenki tula ho kuidadu atu ai oan nia
tahan, abut no kain la at.
- Tau ai oan ho diak (hamrik los), labele tau ai oan tatuk malu
- Wainhira to’o ona iha kampu ai oan tenki tau iha fatin mahon molok atu kuda.
Ai oan ne’ebé tula husi viveiru tenki kuda iha loron ne’e kedas.
- Ai oan ne’ebé muda ba área kuda tenki hanesan ho nesesidade ne’ebé iha.
Ai oan ne’ebé atu kuda tenki tau
iha fatin diak hanesan “bote”
2.9 Kuda ai oan
Atividade kuda hala’o wainhira udan tau rai barak ona ka udan been tama ona to’o rai
okos. Kuda ai oan tenki hala’o iha dadersan no lokraik, labele hala’o iha tempu loron
manas, wainhira iha posibilidade hala’o iha tempu udan.
Wainhira fatin ne’ebé atu kuda maran mak presiza rega uluk ho bee atu nune’e bele ajuda
ai oan moris ho diak.
Distánsia kuda ai oan halo ho 3 m x 2 m (naruk x luan) atu nune’e bele determina total ai
oan iha kada ektare. Ezemplu; ho
medida 3 m x 2 m, kada ektare
presiza total ai oan hamutuk 1.666
pes.
Tesi no hamos du’ut nia abut ne’ebé
sei iha rai ku’ak. Wainhira du’ut ka
ai abut ne’e la tesi mak ikus mai sei
kesi ai oan nia abut no halo estragu
ba ai oan.
Kaer no tau neneik ai oan ba rai
ku’ak, tau uluk rai oituan ba iha rai
ku’ak atu ai oan bele hamrik ho los.
Wainhira uza polybag, ai oan tenki hasai uluk husi polybag molok atu kuda, tesi polybag
ho kuidadu uza tudik ka kateri.
Hasai ai oan husi polybag, kaer ai oan ho kuidadu. Iha kondisaun balun ne’ebé ai oan kleur
liu iha viveiru nia abut tama ona ba liu rai laran. Abut ne’e tenki tesi uza tudik kro’at
molok atu kuda.
11
Hatama ai oan ba iha rai ku’ak no taka ho rai. Ai
oan nia abut tenki tama los ba iha rai laran no
labele kleuk.
Hari’i fila fali estaka, kesi ho ai oan atu prevene
husi anin, no tau fali polybag ne’ebé les tiha ona
iha estaka leten katak rai ku’ak ne’e kuda ona.
12
3. SISTEMA KUDA NO MANUTENSAUN
3.1 Introdusaun
Estragu ba rekursu florestál sira
sempre akontese tinan-tinan. Sunu rai,
tesi ai arbiru, tesi ai sunu no halo to’os
muda ba mai identifika ona hanesan
fatór ne’ebé kontribui maka'as halo
estragu ba rekursu florestál iha TimorLeste. Estragu florestál sira nee mak fo
impaktu hanesan; inundasaun iha
tempu udan, erozaun, rai hala’i,
degradasaun rai no kontribui ba
álterasaun klimatika.
Estragu ne’e wainhira husik beibeik
bele halo mós bee matan maran (bee
menus). Iha tempu naruk bele mós
halo populasaun barak mak hamlaha.
Kuda ai bele hadia fali klima mikro nebe iha
Maneiras ne’ebé konsidera bele hala’o atu
redus/hamenus estragu hirak ne mak kuda fali ai/rehabilitasaun.
3.2 Sistema kuda Ai
Iha sistema floresta komunitaria, komunidade bele uza sistema kuda ai hanesan tuir mai:
3.2.1 Sistema tumpangsari (intercroping)
Sistema tumpangsari hanesan sistema ida ne’ebé ai
han no ai oan le’et (tanaman sela) kuda iha liña ai
horis. Sistema tumpangsari maioria implementa
iha área klo’ot ho total populasaun barak,
topografia 0-15% no rai nia estrume barak atu
utiliza hodi hala’o serbisu agrikultura. Ho sistema
tumpangsari komunidade ne’ebé uza rai sei halo
kontratu durante tinan 1 to’o tinan 3. iha sistema
tumpangsari ai horis sei kuda ho medida ne’ebé
dok malu atu nune’e bele fo fatin ba komunidade
hodi kuda ai han. Agrikultor sira ne’ebé kuda ai
han iha área ne’e iha responsabilidades atu halo manutensaun ba ai horis ne’ebé estado
kuda durante tempu kontratu.
13
3.2.2 Sistema cemplongan
Sistema cemplongan hanesan sistema kuda ai ne’ebé área atu kuda la hamos to’o hotu.
Fatin ne’ebé hamos sei konsentra deit iha rai ku’ak ne’ebé atu uza hodi kuda ai oan.
Sistema ne’e implementa iha área ho topografia 15-30% no iha potensia boot atu akontese
erozaun, total populasaun la barak no área ne’e iha ona ai horis maibe presiza atu aumenta
tan. (área ne’e la serve atu implementa sistema tumpangsari).
Du’ut hamos iha ninin fatin
atu kuda ai horis deit
Sistema Cemplongan
3.2.3 Sistema pagamentu loron (banjar harian)
Sistema pagamentu loron katak sistema kuda ai oan ne’ebé serbisu nain sei selu tuir total
loron ne’ebé nia hala’o serbisu. Sistema pagamentu loron bele implementa uza metódu liña
ka cemplongan.
Iha sistema pagamentu loron ai oan ne’ebé kuda tenki boot liu ai oan ne’ebé uza iha
sistema tumpangsari, atu nune’e ai oan ne’e bele halo kompetisaunn ho du’ut ka ai seluk
ne’ebé moris ona iha área ne’e.
3.2.3 Sistema kuda liña
Iha Metódu liña ai horis prinsipál kuda tuir rai ku’ak ne’ebé prepara tiha ona tuir liña
ne’ebé iha ho luan 1 metru. Área ne’ebé uza sistema liña sei la hamos to’o hotu maibe tuir
liña ne’ebé determina ona.
Sistema ne’e implementa iha área ne’ebé
Lina (1m)
domina ho du’ut ka soko ho nia alturas liu
husi 50 cm, iha potensia atu akontese
erozaun no área ne’e dificil atu hetan
serbisu nain. Iha sistema kuda liña área
Fatin kuda
ne’ebé atu kuda sei hamos tuir liña-liña
ne’ebé iha (hare dezeñu iha sorin)
14
3.3 Manutensaun
Ai oan ne’ebé sei iha viveiru no mós ida ne’ebé kuda ona kampu presiza halo tratamentu
espesiál atu bele moris diak. Ai oan ne’ebé sei ki’ik presiza fo atensaun boot no intensivu
liu, molok atu kuda iha kampu.
3.3.1 Sulan ka troka ai oan ne’ebé mate
Atividade troka ai oan ne’ebé mate. Troka ai oan ne’ebé mate hala’o iha tinan ida nia
laran ka fulan ida hafoin kuda no hatutan ho troka ai oan primeiru iha tinan tuir mai.
3.3.2 Hamos du’ut
Atividade hamos du’ut katak hamos área husi gulma/du’ut ne’ebé moris iha ai oan nia
sorin. Objetivu husi hamos du’ut ne’e para atu hamenus kompetisaunn entre ai oan
ne’ebé kuda ho du’ut. Atividade hamos du’ut tenki hala’o ho kuidadu, labele estraga ai
oan ne’ebé mak kuda. Atividade ida ne hala’o fulan tolu dala ida.
3.3.3 Hamamar rai
Atividade hamamar rai katak rai ne’ebé iha ai horis ne’ebé kuda tenki hamamar bebeik
para ai horis nia abut bele moris ho diak no mos udan ben bele tama ba rai laran lalais liu
tan. Atividade ida ne tenki hala’o ho kuidadu labele estraga abut husi ai horis ne’ebé mak
ita kuda. Atividade hamamar rai hala’o fulan tolu dala ida, bain hira ai horis kuda iha
fulan Dezembro mak atividade hamamar rai bele hala’o iha fulan Marsu tinan oin mai.
3.3.4 Tau adubu
Adubu katak atividade tau adubu ba ai horis hanesan adubu orgániku no adubu non
orgániku. Bain hira hala’o atividade ida ne tenki kuidadu lebele liu husi dosis ne’ebé iha
ona ne’ebé bele hamate ai horis. Molok atu tau adubu orgániku tenki konsulta ho staff
florestál distritu no estensionista sira.
15
4. SISTEMA AGROFLORESTÁL
4.1 Introdusaun
Agroflorestál mak sistema kuda integradu ne’ebé iha kombinasaun entre ai horis (floresta),
ai han (agrikultura) no animál (pekuaria) iha área ida. Sistema agroflorestál dezenvolve atu
ajuda área rurál bele halo dezenvolvimentu. Ho sistema agroflorestál komunidade bele:
- Aumenta no hadi’a kualidade produsaun agrikultura;
- Proteje enerjia lokál;
- Iha produsaun ai komersial ne’ebé bele utiliza ba nesesidade loron-loron no ba
komersializasaun; no
- Hadi’a kondisaun sosiál-ekonomia komunidade iha área rurál liu husi kria kampu
serbisu no aumenta rendimentu.
Hare ba kondisaun topografia Timor-Leste ne’ebé domina husi foho no atividade barak
ne’ebé halo estragu ba rekursus florestál (tesi ai arbiru, to’os muda ba mai no tesi ai
sunu),
sistema
agroflorestál
konsidera
hanesan
sistema
alternativu ba komunidade atu
bele proteje rai no aumenta
benefisiu ba Agrikultor sira.
4.2 Objetivu
Aumenta kapasidade Agrikultor
sira iha área rurál atu implementa
sistema
agroflorestál,
redus
atividade halo to’os muda ba mai
no hasa’e produtu agrikultura.
4.3 Definisaun Agroflorestál
Agroflorestál mak sistema ida
ne’ebé iha kombinasaun entre ai
horis, ai han no hakiak animál
hamutuk iha área ida atu nune’e
bele aumenta produsaun ai han no
animál ne’ebé iha kontinuasaun no aumenta
benefisiu ba Agrikultor sira.
Agroflorestál hanesan alternativu agrikultura
ne’ebé serve atu hamenus atividade halo
to’os muda ba mai iha TL
Husi definisaun ne’ebé hato’o iha leten hatudu katak :
a. Iha sistema agroflorestál komunidade sei utiliza área ida ho kuda espésie oin rua ka liu
(ka halo kombinasaun ho animál), no mais ka menus iha área ne’e tenki iha ai horis
espesie ida.
b. Wainhira koleta, sistema agroflorestál sempre fo rezultadu liu husi oin rua;
c. Siklus sistema agroflorestál sempre liu husi tinan ida; no
d. Ho sistema agroflorestál komunidade sei hetan benefisiu barak liu (ekolojia no
ekonomia) kompara ho sistema kuda uza espesie oin ida deit (monokultur).
16
4.4 Vantajen sistema agroflorestál husi aspetu meiu-ambiente, ekonomia no sosiál.
4.4.1 Vantajen Husi Aspetu Meiu-ambiente
Kombinasaun entre ai horis no ai han iha área agrikultura (to’os) fo vantajen ba meiuambiente. Husi parte ekolojia jerál mak hanesan tuir mai:
(1) Hamenus presaun ba rekursu florestál
(2) Bele hadi’a estrume iha rai laran. Liuliu husi ai horis nia tahan ne’ebé bele sai hanesan
adubu no ai abut ne’ebé tama naruk ba rai laran
(3) Protesaun ne’ebé diak ba sistema ekolojia
(4) Hamenus bee ne’ebé hala’i iha rai leten, no erozaun liu husi ai abut no ai nia kain
ne’ebé kaer metin rai.
(5) Hadi’a kondisaun klima mikro, hanesan hatun temperatura, no hamenus evaporasaun
husi rai liu husi ai tahan ne’ebé monu ba rai no ai mahon.
(6) Aumenta estrume rai liu husi prosesu dekompojisaun ai tahan ne’ebé monu.
(7) Hadi’a estrutura rai liu husi aumenta materiál orgániku no ai tahan ne’ebé monu.
4.4.2 Vantajen Husi Aspetu Ekonomia
Sistema agroflorestál iha área agrikultura
(to’os) fo mós vantajen ba komunidade hare
husi aspetu ekonomia.
Vantajen ne’e hanesan tuir mai:
(1) Aumenta produsaun ai han, ai sunu, ai
han animál adubu no ai ba karpinteiru
ne’ebé iha sustentabilidades.
(2) Hamenus/redus impaktu kolheita la
susesu (gagal panen), ne’ebé sempre
akontese iha sistema kuda uza espesie
oin ida (monocultur); no
(3) Aumenta benefisiu no rendimentu ba
Agrikultor sira tanba produsaun ne’ebé
aumenta no iha sustentabilidades.
Agroflorestal hanesan kombinasaun
atividade floresta, agrikultura, pekuaria no
peska
4.4.3 Vantajen Husi Aspetu Sosiál
Sistema agroflorestál mós fo benefisiu iha aspetu sosiál. Vantajen ne’e mak hanesan tuir
mai:
(1) Aumenta moris diak komunidade iha área rurál liu husi oportunidade ba kampu
serbisu ne’ebé iha sustentabilidade no rendimentu ne’ebé as.
(2) Aumenta ai han ho kualidade diak no hadi’a kondisaun saude komunidade tanba iha
produtu agrikultura oin-oin.
(3) Iha estabilidade no rendimentu ne’ebé aumenta ba komunidade iha área foho lolon
ne’ebé bele hamenus sistema halo to’os muda ba mai.
17
4.5 Vantajen haree husi durasaun tempu
4.5.1 Tempu Badak
-
-
-
Bele hetan benefisiu produtu ne’ebé
barak husi kombinasaun ai han
ne’ebé kuda hamutuk iha tempu ida.
Iha rezervasaun ai han ne’ebé
kontinua.
Hases an husi impaktu ne’ebé sei
mosu wainhira la iha rezultadu diak
husi ai horis ne’ebé kuda uza espesie
ida.
Ai husi espesie legume (gamal, ai
kafé, ai turi), bele uza hanesan
adubu orgániku, ai han animál, ai
sunu no seluk tan.
Hamenus atividade halo to’os mudamuda.
Hamenus estragu ba rekursus florestál.
Agroflorestál bele aumenta benefisiu ba
agrikultor sira
4.5.2 Tempu Mediu
-
Aumenta benefisiu ne’ebé kontinua ba Agrikultor sira ho nia familia, husi komuditi
ai fuan hanesan kulu, sabraka, ai kami, abokado, has no seluk tan.
Bele hadi’a klima mikro sai diak liu tan. (hamenus temperatura rai no hamenus
evaporasaun no hasa’e infiltrasaun).
Bele hetan estrume barak husi prosesu dekompojisaun ai han.
Iha ai laran ne’ebé ema halo rasik ho medida ne’ebé hanesan, no mós iha kualidade
diak.
Iha bee matan ne’ebé
permanente.
Hamenus rai molik.
Hamenus bee ne’ebé halai liu
husi rai leten, ne’ebé fasi no
halo erozaun ba rai.
Iha área agrikultura ne’ebé
permanente.
18
4.5.3 Tempu Naruk
- Aumenta produsaun husi ai fuan
ne’ebé kuda.
- Iha ai horis ne’ebé kualidade diak ho
nia folin diak.
- Aumenta benefisiu ba Agrikultor sira
husi fa’an ai komersial.
- Iha mudansa ba kondisaun klima
mikro ne’ebé diak.
- Iha bee matan permanente ba tempu
bailoron.
- Hamenus atividade tesi ai arbiru no
halo to’os muda ba mai.
4.6 Klasifikasaun sistema agroflorestál
Klasifikasaun jerál husi sistema agroflorestál
Ai horis nebe kuda bele hadi’a kualidade klima
ne’ebé rekoñese mak klasifikasaun bazeia ba mikro
komponente
“penyusun”.
Hare
husi
komponente ne’e sistema agroflorestál bele klasifika hanesan tuir mai:
4.6.1 Agrisilvikultura (Agrisilvikultural system)
Agrisilvikultura hanesan sistema agroflorestál ne’ebé halo kombinasaun entre komponente
floresta (ai horis) ho komponente agrikultura (ai han). Iha sistema Agrisilvikultura ai horis
ne’ebé kuda hili husi espesie ai ne’ebé iha funsaun barak ka ai ne’ebé iha funsaun atu
proteje ai han ne’ebé kuda (konserva rai, hasatan anin, no seluk tan) iha área ida.
4.6.2 Silvopasturál (Sylvopastural system)
Silvopastural hanesan sistema agroflorestál ne’ebé halo kombinasaun entre komponente
floresta (ai horis) ho komponente pekuaria (animál) iha área ida.
4.6.3 Agrosilvopasturál (Agrosilvopastural system)
Agrosilvopasturál hanesan sistema agroflorestál ne’ebé halo kombinasaun entre
komponente floresta (ai horis), komponente agrikultura (ai han) no komponente pekuaria
(animál) iha área ida.
Tabela 1. Funsaun no karateristíka espésie ai ne’ebé iha multifunsaun iha sistema
agroflorestál.
Espésie
Lamtoro (ai kafé)
Turi
Kaliandra
Gamal
Albizia/sengon
Acasia
Funsaun no Karateristíka
Kesi Nitrogen (N), fasil atu moris, bele moris iha área maran, bele moris fila fali ho lalais
hafoin halo aparu, tahan barak, bele uza ba ai han animál, ai sunu, hodi halo uma, bele uza
ba hamahon kafé.
Kesi Nitrogen, fasil atu moris, aguenta iha rai manas, la aguenta wainhira aparu bebeik,
tahan kleur mak rahun (dekompojisaun), ai tahan nurak no nia funan bele uza ba ai han
ema no ba animál
Kesi Nitrogen, fasil atu moris, aguenta iha rai maran, aguenta maske aparu bebeik, tahan
barak, bele uza ba ai han animál, ai sunu, mahon ba kafé.
Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta ba rai manas, iha tempu bailoro naruk gamal hamenus
nia tahan, aguenta atu aparu, tahan barak, ai han animál, ai sunu, hoi halo uma, mahon ba
kafé, lutu moris.
Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta ba ra maran, tahan barak, uza ba ai sunu, halo uma no
hamahon kafé
Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta rai maran, aguenta maske halo aparu, tahan barak,
uza ba ai sunu, halo uma.
19
4.7 Obstaklu ne’ebé hasoru iha sistema agroflorestál
-
Iha kompetisaunn entre ai horis no ai han, no mós ai seluk tan atu hetan estrume, fatin
no loro matan.
Ai han sei mate wainhira iha atividade tesi ai horis.
Iha espésie ai horis ne’ebé potensial atu sai hanesan fatin husi moras oi-oin.
Presiza tempu naruk para atu hetan ai ne’ebé kualidade diak no iha rezultadu ekonomia
diak.
4.8 Stratejia atu hamenus obstaklu:
-
Kuda ai horis ne’ebé iha abut naruk para bele prevene kompetisaunn atu hetan estrume
ho ai han.
Kuda ai ho distánsia do’ok malu.
Kuda ai horis ne’ebé nia mahon ki’ik, para loro matan bele fahe hanesan ba ai han
ne’ebé kuda.
4.9 Teknolojia iha sistema agroflorestál
Sistema agroflorestál dezenvolve ona
teknolojia barak atu responde nesesidades
komunidade rurál ne’ebé aumenta loron ba
loron. Ho teknolojia foun ne’ebé iha
komunidade sei bele sustenta moris loronloron nian no bele mós aumenta sira nia
rendimentu. Tuir mai teknolojia ne’ebé
dezenvolve iha sistema agroflorestál:
4.9.1 Sistema kuda tuir liña (Alley cropping)
Sistema ne’e mosu husi ai horis (floresta)
ne’ebé Agrikultor sira sira kuda
iha área floresta. Tanba área atu
kuda ai han menus, ne’e duni
Agrikultor sira sira hala’o sira
nia atividade kuda ai han iha
área floresta nia laran. Ai han
ne’e kuda tuir liña entre ai
floresta. Ezemplu ai han ne’ebé
kuda iha sistema ne’e mak
hanesan; hare, batar, hudi no ai
dila ne’ebé kuda hamutuk ho ai
floresta hanesan ai teka no
mahoni. Ho sistema ne’e
Agrikultor sira sira sei uza 70%
husi total luan área ba serbisu
agroflorestál.
Iha sistema liña, ai han no ai fuan kuda
tuir liña entre ai horis
20
4.9.2 Sistema silvopastural (ai horis no animál hamutuk iha área ida)
Iha sistema ne’e iha komponente rua (ai horis/floresta no animál/pekuaria) ne’ebé kahur
hamutuk iha área ida. Objetivu husi sistema ne’e atu hetan rezultadu husi ai horis
(floresta), no mós hetan rezultadu husi animál ne’ebé hakiak, hanesan; susu ben, na’an no
seluk tan.
Sistema ne’e mosu tanba área atu hakiak animál menus ka la iha. Ho animál ne’ebé hakiak
iha área floresta bele mós ajuda atu hamos du’ut no ai seluk ne’ebé halo kompetisaunn ho
ai principál. Iha parte seluk bele mós haki’ak bani iha área floresta nia laran.
4.9.3 Sistema kahur malu (multistorey system)
Iha sistema ne’e Agrikultor sira bele kuda ai han oi-oin kahur ho ai ne’ebé iha funsaun
barak (ai fuan) ne’ebé bele fo funsaun hanesan fo mahon, satan anin no ai sunu. Espesie ai
fuan ne’ebé kuda iha sistema ne’e ho objetivu atu aumenta rendimentu, ezemplu has no
sabraka, kuda hamutuk ho nu ka hudi. Iha parte kraik (ai fuan nia okos) Agrikultor sira
bele kuda ho modo. Iha área ne’ebé bee barak bele mós dezenvolve “kolam” hodi hakiak
ikan. Iha sistema ne’e Agrikultor sira mós bele kuda ai ne’ebé moris lalais (gamal) atu sai
hanesan lutu moris atu satan anin no hametin kabubu.
Komunidade barak nia kintal iha Timor kuda ho espésie ai modelu barak no hakiak mós
animál, ida ne’e mós ezemplu ida husi sistema ne’e.
4.9.4 Sistema tumpang sari (intercropping)
Sistema agrikultura ne’e uza liuliu atu dezenvolve ai fuan no ai han komersial. Sistema
ne’e bele aplica hanesan dezeñu tuir mai:
a. Sistema Arbiru/Random Sistema kuda
ne’ebé ai han, ai fuan no mós ai horis kuda
arbiru la uza liña
b. Sistema Kuda Haketak Ai horis no ai fuan
kuda hamutuk iha to’os ninin hanesan baliza uza
tekniku ne’ebé iha
21
4.10 Ai han no ai horis ne’ebé serve atu kuda iha sistema agroflorestál
a. Ai han temporál
Ai han temporál ne’ebé kuda iha
sistema agroflorestál mak
hanesan: batar, fore, fehuk, hudi,
ai dila no seluk tan.
b. Ai anuál/ai fuan
Ai anuál ne’ebé bele kuda mak
hanesan: kami, kafé, kulu,
sabraka, abokate no seluk tan.
c. Ai horis (floresta)
Ai horis ne’ebé bele kuda mak
hanesan: Ai Mahoni, Ai Teka,
Ai Kameli no seluk tan.
d. Espésie ai seluk
Espésie ai seluk ne’ebé bele fo
funsaun barak mak hanesan: ai
kafé, gamal, du’ut elefante no seluk tan.
22
5. TEKNIKU KONDÚS EROZAUN
5.1 Introdusaun
Erozaun rai rekoñese hanesan fatór
ne’ebé fo impaktu boot ba
produsaun agrikultura iha Timor.
Erozaun rai akontese iha teritoria
barak tanba área iha Timor-Leste
barak liu domina ho topografia ho
deklive boot liu 45%.
Erozaun rai akontese wainhira área
ne’e menus ho vejetasaun (ai no
du’ut). Udan been ne’ebé monu
soke liu ba rai tanba laiha
vejetasaun ne’ebé taka rai. Rai
ne’e depois halai ho bee no muda
ba área ne’ebé tetuk liu ka tama ba
mota.
Kondisaun topografia Timor-Leste ne’ebé domina ho foho (deklive > 45%) no atividade
barak ne’ebé implementa la iha sustentabilidade hamosu no aumenta problema erozaun, rai
halai, no mota boot iha tempu udan. Impaktu husi problema sira ne’e hanesan rai bokur
menus no ai han ne’ebé Agrikultor sira kuda la fo produsaun ne’ebé sufisiente atu sustenta
moris loron-loron.
Dezenvolve teras hodi hasatan estrume
rai no kuda ai horis iha rai lolon bele
ajuda kontrola erozaun rai. Ho
dezenvolve
teras
no
atividade
reflorestasaun bele hamenus bee halai
iha rai leten no hametin rai iha nia fatin
inklui konservasaun rai. Wainhira bee
ne’ebé halai para iha teras sei fo tempu
barak liu ba bee atu tun ba iha rai okos
(infiltrasaun).
Bee merak wainhira mota tun hatudu katak iha
parte mota ulun akontese erozaun rai.
23
5.2 Tekniku konservasaun rai no kondús erozaun
Objetivu primeiru husi konservasaun rai mak atu hetan sustentabilidades ba produsaun
agrikultura liu husi protesaun ba rai, atu rai labele muda husi nia fatin/erozaun (husi rai
lolon ba rai hun). Iha tekniku konservasaun oin rua ne’ebé komunidade bele uza,
konservasaun uza vejetasaun no konservasaun tekniku sipil.
5.2.1 Konservasaun Vejetasaun
Iha sistema konservasaun ne’e komunidade bele uza plantas ka restu husi plantas
(hanesan ai tahan, ai sanak ka ai nia kain) atu bele satan rai/kondús erozaun. Konservasaun
ho vejetasaun iha funsaun hanesan tuir mai: (i) Proteje rai liu husi ai tahan no ai sanak
ne’ebé bele satan udan ben ne’ebé tun no baku mai rai. (ii) Ai abut no ai tahan, hamenus
bee ne’ebé hala’i iha rai leten no aumenta kapasidade rai atu halo infiltrasaun.
Konservasaun rai uza vejetasaun bele hala’o ho maneiras oin-oin, hanesan tuir mai:
- Kuda ai han no ai horis ne’ebé bele taka rai ho kontinua iha área agrikultura rai lolon
(to’os).
- Sistema kuda ai han kahur malu entre ai han no ai horis tuir liña-liña ne’ebé iha (strip
cropping). Ai ne’ebé kuda iha sistema ne’e mak ai han no ai horis ne’ebé moris lalais
no bele uza ba adubu.
- Sistema kuda ne’ebé uza espésie liu husi oin rua iha área ida (relay cropping). Iha
sistema ne’e wainhira espésie primeiru funan ka fuan, mak espésie segundu kuda tuir
ona atu nune’e wainhira halo koleta ba espésie primeiru, espésie segundu mós moris
ona.
a. Kontornu uza plantas
Kontornu uza plantas hanesan
sistema ida ne’ebé simples hodi
kontrola erozaun liuliu ba área foho
lolon. Iha sistema ne’e espésie
legume (lamtoro, gamal) sei kuda
tuir kontornu ne’ebé prepara tiha
ona ho medida hanesan. Kontornu
uza plantas mós iha funsaun seluk
hanesan bele uza halo adubu (husi
ai tahan) no bele mós uza hanesan
ai han ba animál. Ai tahan no ai
sanak ki’ik ne’ebé aparu bele tau iha
rai leten atu sai hanesan mulsa ka
uza ba aihan animál.(ezemplu; ai
kafé).
Kontornu uza plantas sei redus erozaun rai, tanba ai ne’ebé kuda bele kesi/kaer rai ne’ebé
bee hodi.
Atividade molok atu estabelese kontornu plantas mak hanesan tuir mai:
- Marka liña kontornu uza frame A komesa husi foho lolon
- Kuda ai husi espésie legume tuir kontornu ne’ebé marka ona. Kuda ai musan 3 – 4
kada ku’ak
24
-
Husik hela plantas moris to’o metru 1, depois halo aparu regular. Aparu importante atu
evita ai mahon barak ne’ebé bele estraga ai han ne’ebé Agrikultor sira kuda.
- Ai tahan no ai sanak ki’ik ne’ebé aparu tau hela iha rai leten atu sai hanesan mulsa
(adubu) ba ai han.
Espésie ne’ebé bele uza iha sistema ne’e mak hanesan: gamal, ai kafé, kaliandra, du’ut
elefante no seluk tan.
b. Kuda ai ne’ebé bele hametin teras
Ai fuan no ai han ne’ebé mak bele kuda
iha liña-liña teras hanesan:
Nanas
Ai kafé
Gamal
Du’ut elefante
Ai fuan no ai han ne’ebé kuda iha mós
funsaun seluk hanesan ba ai han
loroloron, ai han animál no mós bele
aumenta estrume no seluk tan. Ai fuan
hanesan nanas bele uza hanesan ai han
no fa’an atu hodi aumenta rendimentu
Agrikultor sira.
Tabela 2. Proporsi plantas tuir deklive área
Deklive
Plantas
< 15 %
75 % ai han + 25 % ai fuan
15 % - 30 %
50 % ai han + 50 % ai horis
31 % - 45 %
25 % ai han + 75 % ai horis
> 45 %
100 % ai horis (ai horis ne’ebé nia abut naruk tama ba rai laran)
25
5.2.2 Konservasaun ho sistema tekniku sivil
a. Teras/kabubu
Teras serve atu implementa iha
área ne’ebé rai (tanah liat) kle’an.
Dezenvolve teras sei tesi rai tuir
kanal
kontornu komesa husi foho lolon
Sanggul
tun mai to’o iha foho hun. metódu
ida ne’e presiza ema barak atu
hala’o no presiza serbisu mak’as.
halo iha rai lolon ne’ebé fasil atu
hetan erozaun. Teras sei halo latan
tesik foho nia lolon, no komesa
husi foho leten to fo ho hun.
Atividade molok atu estabelese kontornu plantas mak hanesan tuir mai:
- Hare no analiza konfigurasaun rai lolon no determina pozisaun teras. Foho lolon ho
deklive as (boot liu 40%) sei dezenvolve teras ho distánsia s ki’ik
- Wainhira ke’e teras rai husi parte leten no parte kraik tenki fahe (labele tau hamutuk).
- Forma rai ne’ebé ke’e husi kontornu ninin.
- Kuda du’ut ka espésie legume iha teras okos atu estabelese rai
- Kanál bele ke’e iha teras kraik
b. Guludan
Guludan
hanesan
metódu
konservasaun rai ne’ebé rai tau
hamutuk/hada tuir liña kontornu
ka satan foho lolon, atu redus bee
ne’ebé halai iha rai leten iha tempu
udan
Guludan
Teras gulud
c. Teras gulud
Teras gulud nia metódu hanesan ho
guludan, maibe implementa liuliu iha
área ho deklive ás liu no iha
posibilidade atu akontese erozaun.
Teras guludan estabelese atu
aumenta bee tama ba iha rai laran no
redus bee halai iha rai leten. Área
ne’ebé bele implementa mak área ho
deklive 10 – 50%.
26
d. Teras kredit/teras simples
Teras kredit hanesan modifikasaun
ida husi teras gulud. Teras kredit
halo ho metódu ida ne’ebé ninia
kapasidade atu halibur
tahu/sedimentasaun boot liu teras
gulud. wainhira dezenvolve teras
kredit tenki kuda espésie ai ba lutu
moris, hametin gulud, ka satan uza
fatuk, ai, au.
Teras kredit
e. Teras bangku
Teras bangku ka teras eskada
estabelese liuliu atu hamenus foho
lolon. Teras ne’e establese liuliu iha
área ho deklive 20% - 30% no iha
rai iha estrume ne’ebé klean
Teras Banku
f. Kontornu uza fatuk
Agrikultor sira iha área rai lolon Timor-Leste
dezenvolve teras uza fatuk. Sistema kontrola
erozaun ida ne’e implementa liuliu iha área
ne’ebé fatuk barak. Agrikultor sira dezenvolve
sistema ne’e ho hada fatuk (tula ba malu) tuir
liña kontornu. Estabelese kontornu fatuk bele
mós ajuda Agrikultor sira atu iha fatin barak
liu hodi kuda ai han.
g. Kontornu uza kompos
Dezenvolve kontornu kompos sei hala’o wainhira prepara área atu kuda. Du’ut no ai ki’ik
ne’ebé hamos tau hamutuk depois hada tuir liña kontornu ne’ebé determina tiha ona.
Funsaun husi kontornu ne’e atu redús
Restu husi produtus
bee ne’ebé halai iha rai lolon. Iha
agricultura (exp:
batar kain
tempu tuir mai, du’ut no ai ki’ik ne’ebé
hada sei sai adubu ne’ebé bele hasa’e
produtus agrikultura
27
h. Kontornu uza ai sanak no restu ai han.
Métodu ne’e uza iha tempu to’os
kuda tiha ona ho ai legume. Restu
husi tempu koleta ai han no ai horis
nia sanak (boot ka ki’ik) ne’ebé tesi
iha tempu hamos rai sei uza hodi
hasatan rai atu la akontese erozaun.
Ai sanak no ai tahan
5.2.3 Kontornu kanál
Kontornu kanál serve atu implementa iha área ne’ebé iha rai bokur barak. Kontornu kanál
bele kaer bee kleur no tama ba rai laran neneik.
Liña sanggul
Rai klean
Fatin satan be
Liña kanal
3–5m
Kontornu Kanal tekniku ida nebe usa hodi kondus erozaun
28
Atividade molok atu estabelese kontornu kanál:
a). Marka liña kontornu uza frame
A, komesa husi foho leten uza
medida hanesan tun to’o fatin
ne’ebé determina ona.
b). Ke’e kanál (kanáliasaun) tuir
liña kontornu. Rai ne’ebé ke’e
tau iha parte leten husi
kontornu/kabubu.
c). Forma no hametin rai ne’ebé ke’e
tiha ona no kuda ho espésie
legume (lamtoro, gamal) ka aihan
animál (du’ut elefante) hodi
hametin rai.
Liña sanggul
Fatin satan
be
Fatin satan rai
d). Ke’e kanál drainase/bee dalan liu husi
kontornu kanál hotu
e). Ke’e fatin atu hasatan rai iha kontornu ka
kanál drainase. Ke’e ho medida 0.8 m
klean x 1 m naruk x 0.5 m luan. Fatin ke’e
atu hasatan rai ne’ebé bee lori.
f). Prepara fatin atu satan bee (check dam) iha
kanál drainase mais ka menus metru 1 husi
fatin hasatan rai. Materiál ne’ebé bele uza
hodi prepara check dam mak hanesan au
ne’ebé kesi hamutuk. Cek dam bele uza
hodi hamenus bee halai
29
5.3 Sistema Agrikultura ne’ebé bele Ajuda Kondús Erozaun
5.3.1 Kuda ai han troka malu (rotasi)
ai han kuda troka malu (uza musan,
hanesan batar) ho espésie legume sira
(hanesan forai). Kuda batar iha tinan
primeiru, forai iha tinan segundu, fore
naruk iha tinan terseiro depois fila fali
ba batar.
Tahun
pertama
Tinan
primeiru
Tinan terseiru
Tinan segundu
Tahun kedua
Tahun ketiga
5.3.2 Sulan/troka aihan
kuda ai han segundu wainhira ai han
primeiru sei la koleta. Metódu ne’e nia
funsaun atu Agrikultor sira la presiza
hamos no fila rai bebeik no rai ne’ebé uza
lori halo to’os sempre ense ho ai han.
5.3.3 Kuda ai han tuir kontornu
ai han kuda tuir rai lolon.
5.3.4 Uza kompos
wainhira uza kompos, iha parte
seluk kompos bele ajuda aumenta
atu supa bee ba rai laran. Rai bele
supa bee barak liu no bele redus bee
halai durante tempu udan.
5.3.5 Mulsa
ai han nia restu (hanesan hare kain,
batar kain) tau iha rai leten. Ho
metódu ne’e sei proteje rai husi udan
boot ne’ebé bele hamosu bee halai
no hodi rai bokur ne’ebé iha rai
leten.
Dezenvolve teras molok atu kuda
30
6. TEKNIKU HALO LUTU MORIS
6.1 Introdusaun
Lutu moris hanesan liña husi ai (bo’ot ka
ki’ik) ne’ebé kuda iha baliza to’os nian.
Wainhira komunidade sira hala’o to’os iha
rai lolon mak lutu moris sei iha funsaun atu
konserva rai no kondús erozaun. Iha parte
seluk lutu moris mós bele iha funsaun atu uza
hanesan adubu ka aihan animál. Komunidade
iha Timor-Leste maioria sei la uza lutu moris.
Komunidade barak liu sei uza lutu mate
hanesan, fatuk, ai sanak, bebak no seluk tan.
Lutu moris fo funsaun barak, hanesan; ai
sunu, proteje rai husi erozaun no ai han ba
animál.
6.2 Definisaun lutu moris
Lutu moris hanesan espésie ne’ebé
babain komunidade sira uza iha
foho ka iha tasi ibun para atu
proteje to’os no mós natar husi
estragu animál.
Sanak moris
arame
aitarak/au
6.3 Objetivu lutu moris
-
Proteje ai han komunidade
nian ba tempu naruk
Bele uza hanesan ai han ba animál.
Bele uza hanesan ai sunu.
Iha rai lolon, bele proteje rai husi erozaun
31
6.4 Tekniku halo lutu moris
Indireta, halu lutu moris liu husi viveiru. Hili ai sanak ne’ebé diak, tesi tuir medida ne’ebé
mak ita hakarak, no depois kuda ba polybag.
Ai sanak husi espésie ai dik, tenki
kuda uluk iha polybag molok atu
kuda iha to’os.
Espésie lutu moris hanesan gamal
bele kuda diretamente ba liña
ne’ebé mak prepara tiha ona ho
espasso 1 metru
sanak
(25 - 30 cm)
6.5 Espésie ai sira ne’ebé bele uza ba halo lutu moris
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Secang
Aifau
Aidik
Gamal
Aikafé
Amare fuik
Au
Ai Tasi malae
Ai Riti
Ai ahi oan metan ho mutin
6.6 Sistema halo lutu moris
a. Jenerativu: Ho metódu jenerativu (ai
musan) ne’ebé ku’u depois halo tratamentu,
no kari iha liña ne’ebé prepara tiha ona
Liña lutu
32
b. Vejetativu: Vejetativu (ai sanak) metódu ne bele implementa diretamente (tu ba rai
laran) ka in-diretamente (liu husi viveiru).
Diretamente: katak sanak ne’ebé mak ita hili tiha ona, ita hamos depois tu ba liña
ne’ebé mak ita prepara tiha ona
33
Reverénsia
1. Agroforestry Manual for East Timor, 2000, Agroforestry Program, Forestry UnitDivision of Agrikultural Affairs East Timor Transitional Administration.
2. Buku Pintar Penyuluhan Kehutanan, Departemen Kehutanan, Puzat Penyuluhan
Kehutanan, 1997.
3. Manual Kehutanan, Departemen Kehutanan, Republik Indonesia, 1992
4. LIPTAN, Lembar Informasi Pertanian, BALAI PENGKAJIAN TEKNOLOGI
PERTANIAN JAWA BARAT, September, 2000
5. Tree Nursery Manual for Namibia, 1998
34

Documentos relacionados

REZUMU UTILIZASAUN AI-HORIS ORNAMENTU

REZUMU UTILIZASAUN AI-HORIS ORNAMENTU ne’e ho nia objetivu atu observa ai-horis ornamentu ne’ebé iha efikásia hodi bele utiliza nu’udar aimoruk tradisional iha sidade Dili. Métodu ne’ebé utiliza hodi rekolla dadus iha área peskiza mak ...

Leia mais

Sit Rev Jullu – Agus 2013 (FINAL Tetum)

Sit Rev Jullu – Agus 2013 (FINAL Tetum)  Tuir   dadus   ne’ebé   monitor   Belun   sira   hetan   iha   fulan   Jullu   no  Agustu  2013  hatudu  katak  insidente  ne’ebé  relasiona  ho   alkol/tu...

Leia mais

Metudu Hakiak Ikan Nila - Ministério da Agricultura e Pescas

Metudu Hakiak Ikan Nila - Ministério da Agricultura e Pescas Ikan nila nudar ikan bee midar ne’ebé iha folin ekonomia diak tamba ne’e maka iha mundu tomak ema barak maka hakarak hakiak ikan refere atu bele fo rendementu ne’ebé diak ba sira. Ikan nila fasil t...

Leia mais