livro orientasaun tecnico
Transcrição
livro orientasaun tecnico
MANUÁL ORIENTASAUN TEKNIKU FLORESTA Ministério da Agricultura e Pescas Secretaria de Estado da Floresta e Conservação da Natureza Direção Nacional de Floresta TABELA KONTESTU TABELA KONTESTU ..........................................................................................................i LIA DADOLIN .....................................................................................................................iv 1. TEKNIKU HALO VIVEIRU ............................................................................................ 1 1.1 Introdusaun .................................................................................................................. 1 1.2 Objetivu dezenvolve viveiru ........................................................................................ 1 1.3 Definisaun viveiru ....................................................................................................... 1 1.4 Prepara Planu molok atu estabelese viveiru ................................................................ 2 1.4.1 Medida/luan .......................................................................................................... 2 1.4.2 Fatin viveiru.......................................................................................................... 2 1.4.3 Be tenki sufisiente ................................................................................................ 3 1.4.4 Media kuda ai oan................................................................................................. 3 1.4.5 Fini ai oan ............................................................................................................. 3 1.5 Fasilidade Viveiru ....................................................................................................... 4 1.5.1 Halo kanteiru ........................................................................................................ 4 1.5.2 Halo mahon .......................................................................................................... 5 1.6 Kari ai musan ............................................................................................................... 5 1.7 Ense rai metan ba polybag ........................................................................................... 6 1.8. Muda ai oan husi kanteiru ba polybag ........................................................................ 6 1.9 Manutensaun ai oan iha viveiru ................................................................................... 6 1.9.1 Hamos du’ut ......................................................................................................... 6 1.9.2 Sulan/troka ai oan foun. ........................................................................................ 7 1.9.3 Atividade rega....................................................................................................... 7 1.9.4 Kontrola Peste no moras ....................................................................................... 7 1.9.5 Adaptasaun ai oan ................................................................................................ 8 2. PREPARASAUN ÁREA KUDA NO MUDA AI OAN ................................................... 9 2.1 Introdusaun .................................................................................................................. 9 2.2 Hamos du’ut iha área kuda .......................................................................................... 9 2.3 Proteje ai oan husi animál............................................................................................ 9 2.4 Determina distánsia kuda............................................................................................. 9 2.5 Monta estaka ................................................................................................................ 9 2.6 Prepara rai ku’ak ........................................................................................................ 10 2.7 Selesaun ai oan molok atu kuda. ............................................................................... 10 2.8 Muda ai oan ba fatin kuda ......................................................................................... 11 2.9 Kuda ai oan ........................................................................................................... 11 3. SISTEMA KUDA NO MANUTENSAUN ..................................................................... 13 3.1 Introdusaun ................................................................................................................ 13 3.2 Sistema kuda Ai ......................................................................................................... 13 3.2.1 Sistema tumpangsari (intercroping) ................................................................... 13 3.2.2 Sistema cemplongan ........................................................................................... 14 3.2.3 Sistema pagamentu loron (banjar harian).......................................................... 14 3.2.3 Sistema kuda liña ................................................................................................ 14 3.3 Manutensaun.............................................................................................................. 15 3.3.1 Sulan ka troka ai oan ne’ebé mate ...................................................................... 15 3.3.2 Hamos du’ut ....................................................................................................... 15 3.3.3 Hamamar rai ....................................................................................................... 15 3.3.4 Tau adubu ........................................................................................................... 15 4. SISTEMA AGROFLORESTÁL ..................................................................................... 16 4.1 Introdusaun ................................................................................................................ 16 i 4.2 Objetivu ..................................................................................................................... 16 4.3 Definisaun Agroflorestál ........................................................................................... 16 4.4 Vantajen sistema agroflorestál husi aspetu meiu-ambiente, ekonomia no sosiál. ..... 17 4.4.1 Vantajen Husi Aspetu Meiu-ambiente ............................................................... 17 4.4.2 Vantajen Husi Aspetu Ekonomia ....................................................................... 17 4.4.3 Vantajen Husi Aspetu Sosiál .............................................................................. 17 4.5 Vantajen haree husi durasaun tempu ......................................................................... 18 4.5.1 Tempu Badak ...................................................................................................... 18 4.5.2 Tempu Mediu ..................................................................................................... 18 4.5.3 Tempu Naruk ...................................................................................................... 19 4.6 Klasifikasaun sistema agroflorestál ........................................................................... 19 4.6.1 Agrisilvikultura (Agrisilvikultural system) ......................................................... 19 4.6.2 Silvopasturál (Sylvopastural system) .................................................................. 19 4.6.3 Agrosilvopasturál (Agrosilvopastural system) ................................................... 19 4.7 Obstaklu ne’ebé hasoru iha sistema agroflorestál ..................................................... 20 4.8 Stratejia atu hamenus obstaklu: ................................................................................. 20 4.9 Teknolojia iha sistema agroflorestál .......................................................................... 20 4.9.1 Sistema kuda tuir liña (Alley cropping) ............................................................. 20 4.9.2 Sistema silvopastural (ai horis no animál hamutuk iha área ida) ...................... 21 4.9.3 Sistema kahur malu (multistorey system) .......................................................... 21 4.9.4 Sistema tumpang sari (intercropping) ................................................................ 21 4.10 Ai han no ai horis ne’ebé serve atu kuda iha sistema agroflorestál ........................... 22 5.1 Introdusaun ................................................................................................................ 23 5.2 Tekniku konservasaun rai no kondús erozaun ........................................................... 24 5.2.1 Konservasaun Vejetasaun .................................................................................. 24 a. Kontornu uza plantas ............................................................................................ 24 b. Kuda ai ne’ebé bele hametin teras..................................................................... 25 5.2.2 Konservasaun ho sistema tekniku sivil ............................................................... 26 a. Teras/kabubu............................................................................................................ 26 b. Guludan ................................................................................................................... 26 c. Teras gulud .............................................................................................................. 26 d. Teras kredit/teras simples ........................................................................................ 27 e. Teras bangku ............................................................................................................ 27 f. Kontornu uza fatuk ................................................................................................... 27 g. Kontornu uza kompos.............................................................................................. 27 h. Kontornu uza ai sanak no restu ai han. .................................................................... 28 5.2.3 Kontornu kanál ................................................................................................... 28 5.3 Sistema Agrikultura ne’ebé bele Ajuda Kondús Erozaun ......................................... 30 5.3.1 Kuda ai han troka malu (rotasi).......................................................................... 30 5.3.2 Sulan/troka aihan ................................................................................................ 30 5.3.3 Kuda ai han tuir kontornu ................................................................................... 30 5.3.4 Uza kompos ........................................................................................................ 30 5.3.5 Mulsa .................................................................................................................. 30 6. TEKNIKU HALO LUTU MORIS .................................................................................. 31 6.1 Introdusaun ................................................................................................................ 31 6.2 Definisaun lutu moris ................................................................................................ 31 6.3 Objetivu lutu moris .................................................................................................... 31 6.4 Tekniku halo lutu moris............................................................................................. 32 6.5 Espésie ai sira ne’ebé bele uza ba halo lutu moris .................................................... 32 6.6 Sistema halo lutu moris ............................................................................................. 32 ii Reverénsia ........................................................................................................................... 34 iii MANUÁL ORIENTASAUN TEKNIKU FLORESTA Ministerio da Agricultura e Pescas Secretaria de Estado da Floresta e Conservação da Natureza Direção Nacional de Floresta Setembru, 2013 Dokumentu ne´e produz ho asistênsia finanseira husi União Europeia. Opiniaun iha dokumentu ne´e la reflekta opiniaun ofisial husi União Europeia iv LIA DADOLIN Hato’o agradese ba Nai Maromak tamba nia tulun ami bele prepara MManuál Orientasaun Tekniku Floresta ne’e ho diak. Problema no difikuldade barak mak ami hasoru durante formula manuál ne’e tamba limitasaun referensia hodi bele suporta no reforsa manuál orientasaun tekniku ida ne’e. Maibe ho manuál tekniku ne’e ita hotu hein katak bele kontribui hamenus problema tekniku nebe Diresaun Nasional Floresta enfrenta iha kampu durante ne’e. Iha oportunidade ida ne’e ami mós hakarak hato’o katak, ami sei fo mós oportunidade ba organizasaun (Organizasaun Naun Governamentál, grupu komunidade, no entidade hotu) nebe iha relasaun serbisu ho dezenvolvimentu setor floresta no agrikultura atu bele uza manuál ida ne’e hodi suporta serbisu tekniku ne’ebé sira hala’o hamutuk ho komunidade sira iha baze. Hare fila fali kondisaun ida ne’e, ami hein katak ema hotu nebe lee manuál ne’e bele fo nia sujestaun, opiniaun no ideia atu manuál orientasaun tekniku ne’e bele completa liu tan iha tempu oin mai. Dili, Setembru 2013 Manuel Mendes Diretór Nasionál v 1. TEKNIKU HALO VIVEIRU 1.1 Introdusaun Persentajen moris ai oan ne’ebé kuda iha kampu ladun diak tanba ai oan ne’ebé atu kuda ladun prepara didiak. Iha parte seluk kondisaun klima hanesan udan ben ne’ebé la sufisiente no kondisaun rai ho estrume minimu fo mós impaktu ba rezultadu ladun diak iha kampu. Atu hamenus problema sira ne’e molok atu kuda ai oan ita tenki estabelese uluk viveiru. Viveiru hanesan área ne’ebé uza atu prepara no dezenvolve ai oan molok atu kuda iha kampu. Estabelese viveiru fo benefisiu ba kualidade ai oan. Viveiru bele fahe ba oin rua; viveiru permanente no viveiru temporáriu. Viveiru permanente estabelese atu produs ai oan ne’ebé uza ba tempu naruk, viveiru temporáriu estabelese atu uza ba tempu badak. Desizaun konaba viveiru ne’ebé mak atu estabelese depende ba objetivu, durasaun no orsamentu ne’ebé iha 1.2 Objetivu dezenvolve viveiru Atu bele hetan kualidade ai oan ne’ebé diak no mós aumenta kuantidade rezultadu moris ai oan ne’ebé kuda iha kampu. 1.3 Definisaun viveiru Viveiru hanesan fatin ne’ebé estabelese atu produs ai oan to boot ho kualidade diak. Viveiru iha oin rua viveiru permanente no veviros temporáriu. Viveiru ne’ebé komunidade sempre uza mak viveiru temporáriu. Viveiru temporáriu halo uza materiál lokál hanesan au no nu tahan 1 1.4 Prepara Planu molok atu estabelese viveiru Iha fatór barak mak tenki konsidera molok atu estabelese viveiru foun. Planu ne’ebé hala’o ho kuidadu sei fo rezultadu diak liuliu ba kualidade ai oan ne’ebé kuda. Fatór ne’ebé tenki konsidera mak hanesan tuir mai: 1. Medida/luan 2. Fatin atu estabelese 3. Bee tenki sufisiente 4. Media hodi kuda ai oan 5. Fini ai oan 1.4.1 Medida/luan Determina medida viveiru ne’ebé atu establese. Medida viveiru depende ba total ai oan ne’ebé atu kuda, wainhira numeru ai oan as medida viveiru mós sei boot. Fatór ne’ebé tenki konsidera mak hanesan estimasaun luan ba mahon iha viveiru. 1.4.2 Fatin viveiru Determina fatin atu estabelese viviros importante tebes. Molok atu estabelese viveiru foun tenki halo analiza situasaun no resposta pergunta sira hanesan tuir mai: a. Viveiru ne’e sei iha atensaun diak husi komunidade sira ka lae? b. Iha posibilidade husi ema ka animál atu estraga ka lae? c. Fatin ne’e hetan ameasa boot husi anin ne’ebé bele estraga ai oan ka lae? d. Fatin ne’ebé hili ne’e iha akontese erozaun ka lae? e. Fatin ne’e iha ai hun boot barak ka lae, ne’ebé bele halo mahon ba ai oan iha viveiru? f. Se mak rai nain husi fatin ne’e? g. Kondisaun klima iha fatin ne’e bele suporta ai oan moris ho diak ka lae? h. Materiál lokál atu ajuda estabelese viveiru iha ka lae? Hafoin fo resposta ba pergunta sira iha leten, tenki halo mós analiza tekniku hanesan: a. Fatin viveiru tenki besik ho bee b. Viveiru tenki besik ho fatin kuda c. Iha sistema drainaze/bee dalan ne’ebé diak liuliu iha tempu udan d. Fatin ho topografia tetuk no hali’is 0-15% e. Besik ho komunidade nia hela fatin atu nune’e fasil hetan serbisu nain no iha 2 manutensaun f. Fatin ne’ebé iha posibilidade atu motor ka kareta bele tama g. Iha materiál lokál atu estabelese viveiru 1.4.3 Be tenki sufisiente Be sufisiente hanesan fatór importante molok atu estabelese viveiru, liuliu iha área ne’ebé sempre akontese bai loro naruk. Primeiru tenki determina uluk, be ne’ebé iha sufisiente atu hamoris ai oan iha viveiru ka lae. Be lai iha durante loron 2 to’o loron 3 bele hamate ai oan hotu. 1.4.4 Media kuda ai oan Media ne’ebé uza iha viveiru sai hanesan fatór determinante atu hetan kualidade ai oan diak no la iha moras. Termu “media kuda” uza iha ne’e tanba la’os rai deit mak uza maibe iha media seluk ne’ebé uza hanesan rai henek mota no kompos organiku. Halo selesaun kuidadu, kahur no tratamentu diak sei fo posibilidade diak atu hetan ai oan ne’ebé ho kualidade diak, la iha moras no bele moris diak wainhira muda ba iha kampu. Wainhira determina planu atu estabelese viveiru komponente sira ne’ebé nesesariu tenki iha ona iha fatin ne’ebé determina ona. 1.4.5 Fini ai oan Ai oan moris la dun diak (laburas) no mate iha viveiru dala barak akontese tanba fatór jenetika (ai inan). Wainhira halo kolesaun fini/ai musan, tenki konsidera fatór tuir mai: Fini ai oan ne’ebé atu kuda tenki foti husi ai hun tuan ho kualidade diak. Atu determina ai hun diak bele hare husi; ai nia hun ne’ebé los, la iha sanak barak, iha fuan barak no laiha moras. Ai musan ne’ebé hili tenki ai musan ne’ebé tasak tiha ona no laiha moras. Ai musan tenki foti husi ai inan barak (se bele liu husi hun 5). Ai musan ne’ebé monu ona ba rai la bele hili atu uza hanesan fini, tanba dala barak ai musan ne’ebé monu ona ba rai hetan ona moras. Metodu kolesaun depende ba espesie ai fuan/ai horis ne’ebé mak atu ita uza. Iha ai fuan ne’ebé nakloke bain hira maran (ai kafé), ne’e tenki ku’u molok nia fuan nakloke. Haketak ai musan husi nia kulit depois halibur. Ba ai fuan husi espesie legume, ai musan bele haketak hafoin habai durante loron 1. Haketak ai musan husi nia kulit depois hamaran tuir tipu espesie. Wainhira ai musan la kuda kedan tenki rai didiak iha fatin ne’ebé taka metin atu nune’e ai musan lakona moras. Ai musan nebe uza iha viveiru tenki halibur husi ai hun nebe diak 3 1.5 Fasilidade Viveiru Fasilidade ne’ebé presiza atu estabelese viveiru mak hanesan: materiál serbisu, hela fatin no tanki bee. 1.5.1 Halo kanteiru Kanteiru viveiru iha oin rua: kanteiru kari no kanteiru kuda a. Kanteiru kari hanesan fatin ne’ebé prepara atu kari ai musan. Fatór tuir mai tenki konsidera wainhira estabelese kanteiru kari: - Sukat área kuadradu ho medida 1 m x 4 m kompletu ho ai satan nian. - Prepara fatin kari husi plastik hodi kari ai musan ne’ebé ki’ik - Rai tenki mamar atu nune’e abut husi ai oan bele moris diak. - Oumenta raihenek no adubu atu rai bele mamar liu tan. b. Kanteiru kuda: hanesan fatin ne’ebé estabelese hafoin ai oan hatama iha polybag no molok atu kuda iha kampu.. - Medida kanteiru kuda nia luan lebele liu husi 1.2 m no naruk metru 5 ka depende ba área nia luan. - Nia pozisaun husi tasi feto ba tasi mane (norte-sul) atu nune’e bele iha balansu Distribuisaun loro matan. - Tenki fo espasu entre kanteiru + 50 cm. - Iha kanteiru kuda presija halo mós ai satan husi materiál ai ka au. - Ba fatin ne’ebé la kabeer tenki estabelese teras ka drainase hale’u. - Rai iha kanteiru kuda tenki halo tos, atu ai abut labele tama liu ba rai laran. - Se iha plastiku boot bele nahe iha kanteiru kuda nia okos. Kanteiru kuda 4 1.5.2 Halo mahon Nu tahan - Objetivu husi estabelese mahon ba viveiru, para bele hamenus ai oan ne’ebé mate tanba manas demais ka kona udan ne’ebé boot liu. Estabelese mahon bele fo mós rezultadu diak ba moris ai oan. Mahon importante tebes ba ai oan ne’ebé iha kanteiru kari no fulan primeiru wainhira muda ba kanteiro kuda. as 1.5 m - Halo mahon ba viveiru temporáriu bele uza materiál lokál hanesan: nu tahan, du’ut, au no ai. Medida viveiru ne’ebé ideal as 1,5 m ho Mahun ba viveiru bele halo husi materiál loká hanesan rasaun atu halo kaman serbisu ema au no nu tahan ne’ebé rega no hamos ai oan. 1.6 Kari ai musan - - Determina tempu ne’ebé diak atu kari ai musan. Sura tempu moris ai musan husi tempu udan. Ezemplu; akasia presiza fulan tolu iha viveiru molok atu kuda iha kampu, tempu udan iha Timor-Leste komesa hahu iha Fulan Novembru, ne’e duni akasia nia musan tenki kuda iha Fulan Agustu. Ai musan bele kari iha kanteiru kari ka kuda diretamente ba polybag. Tuir analiza tekniku molok atu kuda iha polybag diak liu kari uluk iha kanteiru kari atu nune’e ai oan ne’ebé muda ba iha polybag ai oan ne’ebé hetan selesaun ho kualidade diak. Halo tratamentu ba ai musan molok atu kari atu nune’e ai musan bele moris lalais. Prepara be dalan iha kanteiru kari nia leten uza au ka ai. Depois ai musan bele kari iha fatin ne’ebé prepara tiha ona no taka ho rai ho nia mahar tuir karateristíka ai musan. 5 1.7 Ense rai metan ba polybag - - Polybag bele ense ho rai ne’ebé kahur tiha ona ho rai henek no adubu ho kuantidade 1:3:3 ka 1:3:2. Wainhira hatuur polybag iha nia fatin tenki rai ho didiak no lebele rabat malu liu. Polybag ne’ebé ense tiha ona tenki rai didiak iha kanteiru kuda. Total polybag tenki halo hanesan ho medida kanteiru. Monta ai satan iha kanteiru kuda nia ninin atu bele satan ai oan la bele monu. Atividade ense polybag 1.8. Muda ai oan husi kanteiru ba polybag Muda ai oan husi kanteiru kari ba iha polybag wainhira ai oan iha ona tahan + 2 – 4 no nia kain to’os ona. Ai oan tenki muda iha dader san ka lokraik no tempu anin la boot. Rega polybag molok atu muda. Muda ai oan tenki hala’o ho kuidadu para ai oan nia abut labele kotu. Muda ai oan husi kanteiru kari ba kanteiru kuda Medida polybag sei depende ba espésie idaidak. Tuir mai recomendasaun konaba medida polybag husi differente espésie: - Espésie moris lalais 4 x 6 inches - Espésie ai fuan 5 x 10 inches - Espésie kafé 7 x 12 inches Halo ku’ak iha polybag nia okos uza tudik molok atu ense ho rai. Rai ne’ebé uza atu ense iha polybag tenki iha estrume barak. Hasa’i fatuk, ai abut ka ai rohan ki’ik ne’ebé iha rai. Kahur rai ho adubu atu aumenta estrume rai. Ense polybag ho rai ne’ebé kahur ona ho rai henek no adubu. Polybag tenki ense ho didiak to’o nia okos atu nune’e polybag bele hamrik ho diak. Halo ku’ak iha polybag nia klaran atu sirkulasaun bee diak wainhira rega. 1.9 Manutensaun ai oan iha viveiru 1.9.1 Hamos du’ut Hamos du’ut iha viveiru parte ida ne’ebé importante maibe dala ruma la dun tau atensaun atu hala’o. Du’ut halo kompetisaun ho ai oan ba rai bokur, nutrisaun no loro matan. 6 Hamos du’ut fasil atu hala’o wainhira du’ut sei ki’ik. Husik du’ut moris to’o boot sei fo serbisu boot no bele estraga ai oan nia abut wainhira du’ut ne’e fokit. Atu evita problema sira ne’e tenki prepara horario routine konaba hamos du’ut. Objetivu hamos du’ut ne para atu halakon gulma (du’ut ne’ebé bele estragu ai oan nia moris) ne’ebé moris hamutuk ho ai oan. Efeito ne’ebé bele mosu wainhira iha gulma barak mak hanesan: - Kompetisaunn atu hetan loro matan, rai bokur no nutrisia. - Ai oan sei mate. Du’ut bele moris iha viveiru liu husi anin, ema, manu fuik, be no atividade rega. Hamos du’ut iha viveiru bele hala’o hanesan tuir mai: - Fokit du’ut ne’ebé moris iha viveiru. - Uza metódu kimiku : rega ho herbisida. Wainhira hala’o atividade ne’e tenki hala’o ho kuidadu atu labele estraga ai oan. 1.9.2 Sulan/troka ai oan foun. Atividade sulan/troka ai oan foun hala’o semana 2 hafoin ai oan muda ba polybag. Atividade ne’e hala’o liu husi troka ai oan ne’ebé namalaik ka mate ho ai oan foun, atu nune’e planu ne’ebé traca tiha ona liuliu konaba kuantidade ai oan bele realiza. 1.9.3 Atividade rega Atividade rega hala’o husi ai musan kari to’o tempu atu muda ba fatin kuda. Atividade rega hala’o loron 2 dala ida, dader ho loraik. keta rega ai oan iha meudia tamba bele halo ai oan namlaik/mate. To’o tempu udan hamenus rega ai oan. 1.9.4 Kontrola Peste no moras Peste no moras bele sai hanesan fatór ne’ebé bele estraga ai oan hotu iha viveiru. Hanesan mós ema “diak liu prevene duke fo aimoruk”. Hala’o monitoria rutina bele determina/identifika lalais peste ka moras saida mak mosu iha viveiru. Manutensaun diak iha viveiru sei fo mós rezultadu diak, atividade tuir mai tenki konsidera atu hala’o: - Labele husik bee halo nalihun iha polybag nia laran no viveiru ninin. Bee nalihun sei sai fatin diak ba organizmu atu rai nia tolun iha neba. Drainase/be dalan ne’ebé diak bele evita problema sira ne’e. - Hamos fo’er (kalen ka plastiku) iha viveiru nia laran no iha área besik viveiru. - Fokit no hamos du’ut iha viveiru laran, tanba du’ut bele sai hanesan inan ba moras oinoin. - Soe ai oan ne’ebé kona moras ona - Halo lutu hale’u área viveiru atu evita animál tama no han ai oan 7 1.9.5 Adaptasaun ai oan Semana rua to’o semana tolu molok atu muda ba fatin atu kuda, mahon iha viveiru tenki loke para ai oan bele halo adaptasaun ho fatin/área kuda. Atividade loke mahon iha viveiru la bele hala’o hotu dala ida tenki hala’o paso por paso. Atividade tuir mai tenki konsidera atu hala’o molok atu muda ai oan ba kampu: - Se uza adubu karik tenki hapara. - Mahon ne’ebé iha tenki hasai - Hamenus bee - La bele rega iha dader san, atu nune’e ai oan bele halo adaptasaun ho loro manas iha kampu. Hamenus mahon molok atu kuda Mahon tenki loke wainhira ai oan bot ona 8 2. PREPARASAUN ÁREA KUDA NO MUDA AI OAN 2.1 Introdusaun Preparasaun área/fatin ne’ebé hodi kuda ai oan importante tebes atu nune’e atividade ne’e bele hetan susesu. Esperiénsia barak hatudu ona katak wainhira preparasaun fatin kuda la diak mak sei fo impaktu ba persentazen moris la dun diak ba ai oan. Nune’e mós, wainhira fatin kuda prepara ho diak mak sei fo rezultadu moris ne’ebé as no diak. Atividade sira tuir mai mak prinsipál tenki hala’o iha preparasaun area ba kuda ai oan. 2.2 Hamos du’ut iha área kuda Atividade hamos du’ut molok atu kuda mak atividade importante liu atu hetan rezultadu ai oan ne’ebé diak. Du’ut dala barak moris lalais liu husi ai oan ne’ebé kuda, no sempre moris besik ho ai oan no taka loro matan ba ai oan. Du’ut abut moris lalais liu (agresive) husi ai oan. Ida ne’e sei halakon hotu estrume husi rai laran, no hela oituan deit ba ai oan. Metode simples atu kontrola ka hamos du’ut mak fila rai. Hamos ho trator fasil no lalais, maibe hamos ho liman mós efetivu. Hamos uza ai moruk mós efetivu maibe presiza osan no tenki hala’o ho kuidadu atu labele kona ai oan. 2.3 Proteje ai oan husi animál Lutu hanesan parte importante ida atu prevene ai oan sira husi estragu animál. Lutu ne’ebé forte deit mak bele prevene ai oan husi estragu ne’ebé mai husi animál. Gastu barak hanesan tempu, orsamento no serbisu ne’ebé hala’o atu produs ai oan ho kualidade diak iha viveiru, ida ne’e hotu sei la hetan rezultadu wainhira ai oan ne’ebé kuda hetan estragu husi animál tanba la iha lutu. 2.4 Determina distánsia kuda Distánsia ai oan ne’ebé kuda importante atu hetan rezultadu moris ai oan ne’ebé diak. Distánsia ne’ebé rabat malu entre ai oan sei fo rezultadu moris aas no kain los (tall and straight trees), maibe wainhira kuda rabat liu bele mós hamosu kompetisaunn entre ai oan no fo difikuldades ba ai oan atu moris ho diak. 2.5 Monta estaka Atividade ne’e importante atu hatene diresaun no distánsia kuda ai oan. Atividade ne’e sei hala’o tuir kontornu. Materiál ne’ebé konsidera atu uza hodi halo estaka mak hanesan au ka ai sanak ho naruk 75-100 cm. Monta estaka 9 2.6 Prepara rai ku’ak La bele prepara rai ku’ak molok tempu atu kuda hahu. Wainhira rai ku’ak ke’e ona maibe sei la kuda ho ai oan, mak rai ne’ebé ke’e no tau iha rai ku’ak ninin sei maran tanba kona loromatan no anin. Wainhira rai ne’e uza fila fali hodi taka ai oan rai ne’e nia estrume lakon ona no fo impaktu la diak ba ai oan nia moris. Ke’e rai kuak medida boot liu polybag dala rua. Materiál ne’ebé presiza mak hanesan; ensada, ai suak ka katana. Iha área ho topografia hali’is, molok atu ke’e rai ku’ak tenki prepara uluk fatin kuda ho luan 1 m x 1 m (hare dezeñu iha sorin) atu nune’e wainhira tempu udan bele hametin estrume rai, prevene erozaun no aumenta bee tama iha rai laran (infiltrasaun). Rai ne’ebé hasai husi rai ku’ak tenki haketak, rai husi parte leten (rai bokur) tau iha liman los no rai husi parte okos tau iha liman karuk. Wainhira ai oan hatama ba iha rai ku’ak (rai husi parte leten mak tenki hatama uluk hodi taka ku’ak). Wainhira taka rai ku’ak, rai iha fatin kuda tenki kabeer hanesan ho rai iha sorin-sorin. Wainhira ku’ak badak liu mak, ai oan nia abut ne’ebé iha rai leten sei maran no mate. Wainhira ku’ak naruk liu mak, bee ne’ebé rega sei estraga ai oan nia kain. 2.7 Selesaun ai oan molok atu kuda. Ai oan ne’ebé atu kuda tenki iha rezultadu moris diak. Iha parte seluk ai oan ne’ebé boot liu ona iha viveiru la bele hodi ba iha kampu atu kuda tanba ai oan ne’ebé boot iha difikuldade atu halo adaptasaun ho kondisaun foun. Hamenus ai oan nia tahan molok atu kuda hodi hamenus transpirasaun. Ai oan moris ho Kondisaun diak Ai oan nebe diak de’it maka bele kuda Presiza tau adubu 10 2.8 Muda ai oan ba fatin kuda Serbisu no tratamentu barak mak ita hala’o ona ba ai oan durante iha viveiru, sei la fo rezultadu no bele lakon iha tempu badak nia laran wainhira atividade muda ai oan ba kampu la hala’o ho kuidadu. Fatór tuir mai tenki konsidera wainhira muda ai oan: - Muda ai oan ne’ebé diak deit. Ai oan ne’ebé at tenki hela ka soe iha viveiru. - Tenki halo protesaun ba ai oan durante tula ba kampu. Wainhira tula iha kareta tenki uza kareta ne’ebé kotuk taka atu prevene ai oan husi anin. - Rega ai oan molok atu tula. - Wainhira tula iha kareta ka tau iha karosa, tenki tula ho kuidadu atu ai oan nia tahan, abut no kain la at. - Tau ai oan ho diak (hamrik los), labele tau ai oan tatuk malu - Wainhira to’o ona iha kampu ai oan tenki tau iha fatin mahon molok atu kuda. Ai oan ne’ebé tula husi viveiru tenki kuda iha loron ne’e kedas. - Ai oan ne’ebé muda ba área kuda tenki hanesan ho nesesidade ne’ebé iha. Ai oan ne’ebé atu kuda tenki tau iha fatin diak hanesan “bote” 2.9 Kuda ai oan Atividade kuda hala’o wainhira udan tau rai barak ona ka udan been tama ona to’o rai okos. Kuda ai oan tenki hala’o iha dadersan no lokraik, labele hala’o iha tempu loron manas, wainhira iha posibilidade hala’o iha tempu udan. Wainhira fatin ne’ebé atu kuda maran mak presiza rega uluk ho bee atu nune’e bele ajuda ai oan moris ho diak. Distánsia kuda ai oan halo ho 3 m x 2 m (naruk x luan) atu nune’e bele determina total ai oan iha kada ektare. Ezemplu; ho medida 3 m x 2 m, kada ektare presiza total ai oan hamutuk 1.666 pes. Tesi no hamos du’ut nia abut ne’ebé sei iha rai ku’ak. Wainhira du’ut ka ai abut ne’e la tesi mak ikus mai sei kesi ai oan nia abut no halo estragu ba ai oan. Kaer no tau neneik ai oan ba rai ku’ak, tau uluk rai oituan ba iha rai ku’ak atu ai oan bele hamrik ho los. Wainhira uza polybag, ai oan tenki hasai uluk husi polybag molok atu kuda, tesi polybag ho kuidadu uza tudik ka kateri. Hasai ai oan husi polybag, kaer ai oan ho kuidadu. Iha kondisaun balun ne’ebé ai oan kleur liu iha viveiru nia abut tama ona ba liu rai laran. Abut ne’e tenki tesi uza tudik kro’at molok atu kuda. 11 Hatama ai oan ba iha rai ku’ak no taka ho rai. Ai oan nia abut tenki tama los ba iha rai laran no labele kleuk. Hari’i fila fali estaka, kesi ho ai oan atu prevene husi anin, no tau fali polybag ne’ebé les tiha ona iha estaka leten katak rai ku’ak ne’e kuda ona. 12 3. SISTEMA KUDA NO MANUTENSAUN 3.1 Introdusaun Estragu ba rekursu florestál sira sempre akontese tinan-tinan. Sunu rai, tesi ai arbiru, tesi ai sunu no halo to’os muda ba mai identifika ona hanesan fatór ne’ebé kontribui maka'as halo estragu ba rekursu florestál iha TimorLeste. Estragu florestál sira nee mak fo impaktu hanesan; inundasaun iha tempu udan, erozaun, rai hala’i, degradasaun rai no kontribui ba álterasaun klimatika. Estragu ne’e wainhira husik beibeik bele halo mós bee matan maran (bee menus). Iha tempu naruk bele mós halo populasaun barak mak hamlaha. Kuda ai bele hadia fali klima mikro nebe iha Maneiras ne’ebé konsidera bele hala’o atu redus/hamenus estragu hirak ne mak kuda fali ai/rehabilitasaun. 3.2 Sistema kuda Ai Iha sistema floresta komunitaria, komunidade bele uza sistema kuda ai hanesan tuir mai: 3.2.1 Sistema tumpangsari (intercroping) Sistema tumpangsari hanesan sistema ida ne’ebé ai han no ai oan le’et (tanaman sela) kuda iha liña ai horis. Sistema tumpangsari maioria implementa iha área klo’ot ho total populasaun barak, topografia 0-15% no rai nia estrume barak atu utiliza hodi hala’o serbisu agrikultura. Ho sistema tumpangsari komunidade ne’ebé uza rai sei halo kontratu durante tinan 1 to’o tinan 3. iha sistema tumpangsari ai horis sei kuda ho medida ne’ebé dok malu atu nune’e bele fo fatin ba komunidade hodi kuda ai han. Agrikultor sira ne’ebé kuda ai han iha área ne’e iha responsabilidades atu halo manutensaun ba ai horis ne’ebé estado kuda durante tempu kontratu. 13 3.2.2 Sistema cemplongan Sistema cemplongan hanesan sistema kuda ai ne’ebé área atu kuda la hamos to’o hotu. Fatin ne’ebé hamos sei konsentra deit iha rai ku’ak ne’ebé atu uza hodi kuda ai oan. Sistema ne’e implementa iha área ho topografia 15-30% no iha potensia boot atu akontese erozaun, total populasaun la barak no área ne’e iha ona ai horis maibe presiza atu aumenta tan. (área ne’e la serve atu implementa sistema tumpangsari). Du’ut hamos iha ninin fatin atu kuda ai horis deit Sistema Cemplongan 3.2.3 Sistema pagamentu loron (banjar harian) Sistema pagamentu loron katak sistema kuda ai oan ne’ebé serbisu nain sei selu tuir total loron ne’ebé nia hala’o serbisu. Sistema pagamentu loron bele implementa uza metódu liña ka cemplongan. Iha sistema pagamentu loron ai oan ne’ebé kuda tenki boot liu ai oan ne’ebé uza iha sistema tumpangsari, atu nune’e ai oan ne’e bele halo kompetisaunn ho du’ut ka ai seluk ne’ebé moris ona iha área ne’e. 3.2.3 Sistema kuda liña Iha Metódu liña ai horis prinsipál kuda tuir rai ku’ak ne’ebé prepara tiha ona tuir liña ne’ebé iha ho luan 1 metru. Área ne’ebé uza sistema liña sei la hamos to’o hotu maibe tuir liña ne’ebé determina ona. Sistema ne’e implementa iha área ne’ebé Lina (1m) domina ho du’ut ka soko ho nia alturas liu husi 50 cm, iha potensia atu akontese erozaun no área ne’e dificil atu hetan serbisu nain. Iha sistema kuda liña área Fatin kuda ne’ebé atu kuda sei hamos tuir liña-liña ne’ebé iha (hare dezeñu iha sorin) 14 3.3 Manutensaun Ai oan ne’ebé sei iha viveiru no mós ida ne’ebé kuda ona kampu presiza halo tratamentu espesiál atu bele moris diak. Ai oan ne’ebé sei ki’ik presiza fo atensaun boot no intensivu liu, molok atu kuda iha kampu. 3.3.1 Sulan ka troka ai oan ne’ebé mate Atividade troka ai oan ne’ebé mate. Troka ai oan ne’ebé mate hala’o iha tinan ida nia laran ka fulan ida hafoin kuda no hatutan ho troka ai oan primeiru iha tinan tuir mai. 3.3.2 Hamos du’ut Atividade hamos du’ut katak hamos área husi gulma/du’ut ne’ebé moris iha ai oan nia sorin. Objetivu husi hamos du’ut ne’e para atu hamenus kompetisaunn entre ai oan ne’ebé kuda ho du’ut. Atividade hamos du’ut tenki hala’o ho kuidadu, labele estraga ai oan ne’ebé mak kuda. Atividade ida ne hala’o fulan tolu dala ida. 3.3.3 Hamamar rai Atividade hamamar rai katak rai ne’ebé iha ai horis ne’ebé kuda tenki hamamar bebeik para ai horis nia abut bele moris ho diak no mos udan ben bele tama ba rai laran lalais liu tan. Atividade ida ne tenki hala’o ho kuidadu labele estraga abut husi ai horis ne’ebé mak ita kuda. Atividade hamamar rai hala’o fulan tolu dala ida, bain hira ai horis kuda iha fulan Dezembro mak atividade hamamar rai bele hala’o iha fulan Marsu tinan oin mai. 3.3.4 Tau adubu Adubu katak atividade tau adubu ba ai horis hanesan adubu orgániku no adubu non orgániku. Bain hira hala’o atividade ida ne tenki kuidadu lebele liu husi dosis ne’ebé iha ona ne’ebé bele hamate ai horis. Molok atu tau adubu orgániku tenki konsulta ho staff florestál distritu no estensionista sira. 15 4. SISTEMA AGROFLORESTÁL 4.1 Introdusaun Agroflorestál mak sistema kuda integradu ne’ebé iha kombinasaun entre ai horis (floresta), ai han (agrikultura) no animál (pekuaria) iha área ida. Sistema agroflorestál dezenvolve atu ajuda área rurál bele halo dezenvolvimentu. Ho sistema agroflorestál komunidade bele: - Aumenta no hadi’a kualidade produsaun agrikultura; - Proteje enerjia lokál; - Iha produsaun ai komersial ne’ebé bele utiliza ba nesesidade loron-loron no ba komersializasaun; no - Hadi’a kondisaun sosiál-ekonomia komunidade iha área rurál liu husi kria kampu serbisu no aumenta rendimentu. Hare ba kondisaun topografia Timor-Leste ne’ebé domina husi foho no atividade barak ne’ebé halo estragu ba rekursus florestál (tesi ai arbiru, to’os muda ba mai no tesi ai sunu), sistema agroflorestál konsidera hanesan sistema alternativu ba komunidade atu bele proteje rai no aumenta benefisiu ba Agrikultor sira. 4.2 Objetivu Aumenta kapasidade Agrikultor sira iha área rurál atu implementa sistema agroflorestál, redus atividade halo to’os muda ba mai no hasa’e produtu agrikultura. 4.3 Definisaun Agroflorestál Agroflorestál mak sistema ida ne’ebé iha kombinasaun entre ai horis, ai han no hakiak animál hamutuk iha área ida atu nune’e bele aumenta produsaun ai han no animál ne’ebé iha kontinuasaun no aumenta benefisiu ba Agrikultor sira. Agroflorestál hanesan alternativu agrikultura ne’ebé serve atu hamenus atividade halo to’os muda ba mai iha TL Husi definisaun ne’ebé hato’o iha leten hatudu katak : a. Iha sistema agroflorestál komunidade sei utiliza área ida ho kuda espésie oin rua ka liu (ka halo kombinasaun ho animál), no mais ka menus iha área ne’e tenki iha ai horis espesie ida. b. Wainhira koleta, sistema agroflorestál sempre fo rezultadu liu husi oin rua; c. Siklus sistema agroflorestál sempre liu husi tinan ida; no d. Ho sistema agroflorestál komunidade sei hetan benefisiu barak liu (ekolojia no ekonomia) kompara ho sistema kuda uza espesie oin ida deit (monokultur). 16 4.4 Vantajen sistema agroflorestál husi aspetu meiu-ambiente, ekonomia no sosiál. 4.4.1 Vantajen Husi Aspetu Meiu-ambiente Kombinasaun entre ai horis no ai han iha área agrikultura (to’os) fo vantajen ba meiuambiente. Husi parte ekolojia jerál mak hanesan tuir mai: (1) Hamenus presaun ba rekursu florestál (2) Bele hadi’a estrume iha rai laran. Liuliu husi ai horis nia tahan ne’ebé bele sai hanesan adubu no ai abut ne’ebé tama naruk ba rai laran (3) Protesaun ne’ebé diak ba sistema ekolojia (4) Hamenus bee ne’ebé hala’i iha rai leten, no erozaun liu husi ai abut no ai nia kain ne’ebé kaer metin rai. (5) Hadi’a kondisaun klima mikro, hanesan hatun temperatura, no hamenus evaporasaun husi rai liu husi ai tahan ne’ebé monu ba rai no ai mahon. (6) Aumenta estrume rai liu husi prosesu dekompojisaun ai tahan ne’ebé monu. (7) Hadi’a estrutura rai liu husi aumenta materiál orgániku no ai tahan ne’ebé monu. 4.4.2 Vantajen Husi Aspetu Ekonomia Sistema agroflorestál iha área agrikultura (to’os) fo mós vantajen ba komunidade hare husi aspetu ekonomia. Vantajen ne’e hanesan tuir mai: (1) Aumenta produsaun ai han, ai sunu, ai han animál adubu no ai ba karpinteiru ne’ebé iha sustentabilidades. (2) Hamenus/redus impaktu kolheita la susesu (gagal panen), ne’ebé sempre akontese iha sistema kuda uza espesie oin ida (monocultur); no (3) Aumenta benefisiu no rendimentu ba Agrikultor sira tanba produsaun ne’ebé aumenta no iha sustentabilidades. Agroflorestal hanesan kombinasaun atividade floresta, agrikultura, pekuaria no peska 4.4.3 Vantajen Husi Aspetu Sosiál Sistema agroflorestál mós fo benefisiu iha aspetu sosiál. Vantajen ne’e mak hanesan tuir mai: (1) Aumenta moris diak komunidade iha área rurál liu husi oportunidade ba kampu serbisu ne’ebé iha sustentabilidade no rendimentu ne’ebé as. (2) Aumenta ai han ho kualidade diak no hadi’a kondisaun saude komunidade tanba iha produtu agrikultura oin-oin. (3) Iha estabilidade no rendimentu ne’ebé aumenta ba komunidade iha área foho lolon ne’ebé bele hamenus sistema halo to’os muda ba mai. 17 4.5 Vantajen haree husi durasaun tempu 4.5.1 Tempu Badak - - - Bele hetan benefisiu produtu ne’ebé barak husi kombinasaun ai han ne’ebé kuda hamutuk iha tempu ida. Iha rezervasaun ai han ne’ebé kontinua. Hases an husi impaktu ne’ebé sei mosu wainhira la iha rezultadu diak husi ai horis ne’ebé kuda uza espesie ida. Ai husi espesie legume (gamal, ai kafé, ai turi), bele uza hanesan adubu orgániku, ai han animál, ai sunu no seluk tan. Hamenus atividade halo to’os mudamuda. Hamenus estragu ba rekursus florestál. Agroflorestál bele aumenta benefisiu ba agrikultor sira 4.5.2 Tempu Mediu - Aumenta benefisiu ne’ebé kontinua ba Agrikultor sira ho nia familia, husi komuditi ai fuan hanesan kulu, sabraka, ai kami, abokado, has no seluk tan. Bele hadi’a klima mikro sai diak liu tan. (hamenus temperatura rai no hamenus evaporasaun no hasa’e infiltrasaun). Bele hetan estrume barak husi prosesu dekompojisaun ai han. Iha ai laran ne’ebé ema halo rasik ho medida ne’ebé hanesan, no mós iha kualidade diak. Iha bee matan ne’ebé permanente. Hamenus rai molik. Hamenus bee ne’ebé halai liu husi rai leten, ne’ebé fasi no halo erozaun ba rai. Iha área agrikultura ne’ebé permanente. 18 4.5.3 Tempu Naruk - Aumenta produsaun husi ai fuan ne’ebé kuda. - Iha ai horis ne’ebé kualidade diak ho nia folin diak. - Aumenta benefisiu ba Agrikultor sira husi fa’an ai komersial. - Iha mudansa ba kondisaun klima mikro ne’ebé diak. - Iha bee matan permanente ba tempu bailoron. - Hamenus atividade tesi ai arbiru no halo to’os muda ba mai. 4.6 Klasifikasaun sistema agroflorestál Klasifikasaun jerál husi sistema agroflorestál Ai horis nebe kuda bele hadi’a kualidade klima ne’ebé rekoñese mak klasifikasaun bazeia ba mikro komponente “penyusun”. Hare husi komponente ne’e sistema agroflorestál bele klasifika hanesan tuir mai: 4.6.1 Agrisilvikultura (Agrisilvikultural system) Agrisilvikultura hanesan sistema agroflorestál ne’ebé halo kombinasaun entre komponente floresta (ai horis) ho komponente agrikultura (ai han). Iha sistema Agrisilvikultura ai horis ne’ebé kuda hili husi espesie ai ne’ebé iha funsaun barak ka ai ne’ebé iha funsaun atu proteje ai han ne’ebé kuda (konserva rai, hasatan anin, no seluk tan) iha área ida. 4.6.2 Silvopasturál (Sylvopastural system) Silvopastural hanesan sistema agroflorestál ne’ebé halo kombinasaun entre komponente floresta (ai horis) ho komponente pekuaria (animál) iha área ida. 4.6.3 Agrosilvopasturál (Agrosilvopastural system) Agrosilvopasturál hanesan sistema agroflorestál ne’ebé halo kombinasaun entre komponente floresta (ai horis), komponente agrikultura (ai han) no komponente pekuaria (animál) iha área ida. Tabela 1. Funsaun no karateristíka espésie ai ne’ebé iha multifunsaun iha sistema agroflorestál. Espésie Lamtoro (ai kafé) Turi Kaliandra Gamal Albizia/sengon Acasia Funsaun no Karateristíka Kesi Nitrogen (N), fasil atu moris, bele moris iha área maran, bele moris fila fali ho lalais hafoin halo aparu, tahan barak, bele uza ba ai han animál, ai sunu, hodi halo uma, bele uza ba hamahon kafé. Kesi Nitrogen, fasil atu moris, aguenta iha rai manas, la aguenta wainhira aparu bebeik, tahan kleur mak rahun (dekompojisaun), ai tahan nurak no nia funan bele uza ba ai han ema no ba animál Kesi Nitrogen, fasil atu moris, aguenta iha rai maran, aguenta maske aparu bebeik, tahan barak, bele uza ba ai han animál, ai sunu, mahon ba kafé. Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta ba rai manas, iha tempu bailoro naruk gamal hamenus nia tahan, aguenta atu aparu, tahan barak, ai han animál, ai sunu, hoi halo uma, mahon ba kafé, lutu moris. Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta ba ra maran, tahan barak, uza ba ai sunu, halo uma no hamahon kafé Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta rai maran, aguenta maske halo aparu, tahan barak, uza ba ai sunu, halo uma. 19 4.7 Obstaklu ne’ebé hasoru iha sistema agroflorestál - Iha kompetisaunn entre ai horis no ai han, no mós ai seluk tan atu hetan estrume, fatin no loro matan. Ai han sei mate wainhira iha atividade tesi ai horis. Iha espésie ai horis ne’ebé potensial atu sai hanesan fatin husi moras oi-oin. Presiza tempu naruk para atu hetan ai ne’ebé kualidade diak no iha rezultadu ekonomia diak. 4.8 Stratejia atu hamenus obstaklu: - Kuda ai horis ne’ebé iha abut naruk para bele prevene kompetisaunn atu hetan estrume ho ai han. Kuda ai ho distánsia do’ok malu. Kuda ai horis ne’ebé nia mahon ki’ik, para loro matan bele fahe hanesan ba ai han ne’ebé kuda. 4.9 Teknolojia iha sistema agroflorestál Sistema agroflorestál dezenvolve ona teknolojia barak atu responde nesesidades komunidade rurál ne’ebé aumenta loron ba loron. Ho teknolojia foun ne’ebé iha komunidade sei bele sustenta moris loronloron nian no bele mós aumenta sira nia rendimentu. Tuir mai teknolojia ne’ebé dezenvolve iha sistema agroflorestál: 4.9.1 Sistema kuda tuir liña (Alley cropping) Sistema ne’e mosu husi ai horis (floresta) ne’ebé Agrikultor sira sira kuda iha área floresta. Tanba área atu kuda ai han menus, ne’e duni Agrikultor sira sira hala’o sira nia atividade kuda ai han iha área floresta nia laran. Ai han ne’e kuda tuir liña entre ai floresta. Ezemplu ai han ne’ebé kuda iha sistema ne’e mak hanesan; hare, batar, hudi no ai dila ne’ebé kuda hamutuk ho ai floresta hanesan ai teka no mahoni. Ho sistema ne’e Agrikultor sira sira sei uza 70% husi total luan área ba serbisu agroflorestál. Iha sistema liña, ai han no ai fuan kuda tuir liña entre ai horis 20 4.9.2 Sistema silvopastural (ai horis no animál hamutuk iha área ida) Iha sistema ne’e iha komponente rua (ai horis/floresta no animál/pekuaria) ne’ebé kahur hamutuk iha área ida. Objetivu husi sistema ne’e atu hetan rezultadu husi ai horis (floresta), no mós hetan rezultadu husi animál ne’ebé hakiak, hanesan; susu ben, na’an no seluk tan. Sistema ne’e mosu tanba área atu hakiak animál menus ka la iha. Ho animál ne’ebé hakiak iha área floresta bele mós ajuda atu hamos du’ut no ai seluk ne’ebé halo kompetisaunn ho ai principál. Iha parte seluk bele mós haki’ak bani iha área floresta nia laran. 4.9.3 Sistema kahur malu (multistorey system) Iha sistema ne’e Agrikultor sira bele kuda ai han oi-oin kahur ho ai ne’ebé iha funsaun barak (ai fuan) ne’ebé bele fo funsaun hanesan fo mahon, satan anin no ai sunu. Espesie ai fuan ne’ebé kuda iha sistema ne’e ho objetivu atu aumenta rendimentu, ezemplu has no sabraka, kuda hamutuk ho nu ka hudi. Iha parte kraik (ai fuan nia okos) Agrikultor sira bele kuda ho modo. Iha área ne’ebé bee barak bele mós dezenvolve “kolam” hodi hakiak ikan. Iha sistema ne’e Agrikultor sira mós bele kuda ai ne’ebé moris lalais (gamal) atu sai hanesan lutu moris atu satan anin no hametin kabubu. Komunidade barak nia kintal iha Timor kuda ho espésie ai modelu barak no hakiak mós animál, ida ne’e mós ezemplu ida husi sistema ne’e. 4.9.4 Sistema tumpang sari (intercropping) Sistema agrikultura ne’e uza liuliu atu dezenvolve ai fuan no ai han komersial. Sistema ne’e bele aplica hanesan dezeñu tuir mai: a. Sistema Arbiru/Random Sistema kuda ne’ebé ai han, ai fuan no mós ai horis kuda arbiru la uza liña b. Sistema Kuda Haketak Ai horis no ai fuan kuda hamutuk iha to’os ninin hanesan baliza uza tekniku ne’ebé iha 21 4.10 Ai han no ai horis ne’ebé serve atu kuda iha sistema agroflorestál a. Ai han temporál Ai han temporál ne’ebé kuda iha sistema agroflorestál mak hanesan: batar, fore, fehuk, hudi, ai dila no seluk tan. b. Ai anuál/ai fuan Ai anuál ne’ebé bele kuda mak hanesan: kami, kafé, kulu, sabraka, abokate no seluk tan. c. Ai horis (floresta) Ai horis ne’ebé bele kuda mak hanesan: Ai Mahoni, Ai Teka, Ai Kameli no seluk tan. d. Espésie ai seluk Espésie ai seluk ne’ebé bele fo funsaun barak mak hanesan: ai kafé, gamal, du’ut elefante no seluk tan. 22 5. TEKNIKU KONDÚS EROZAUN 5.1 Introdusaun Erozaun rai rekoñese hanesan fatór ne’ebé fo impaktu boot ba produsaun agrikultura iha Timor. Erozaun rai akontese iha teritoria barak tanba área iha Timor-Leste barak liu domina ho topografia ho deklive boot liu 45%. Erozaun rai akontese wainhira área ne’e menus ho vejetasaun (ai no du’ut). Udan been ne’ebé monu soke liu ba rai tanba laiha vejetasaun ne’ebé taka rai. Rai ne’e depois halai ho bee no muda ba área ne’ebé tetuk liu ka tama ba mota. Kondisaun topografia Timor-Leste ne’ebé domina ho foho (deklive > 45%) no atividade barak ne’ebé implementa la iha sustentabilidade hamosu no aumenta problema erozaun, rai halai, no mota boot iha tempu udan. Impaktu husi problema sira ne’e hanesan rai bokur menus no ai han ne’ebé Agrikultor sira kuda la fo produsaun ne’ebé sufisiente atu sustenta moris loron-loron. Dezenvolve teras hodi hasatan estrume rai no kuda ai horis iha rai lolon bele ajuda kontrola erozaun rai. Ho dezenvolve teras no atividade reflorestasaun bele hamenus bee halai iha rai leten no hametin rai iha nia fatin inklui konservasaun rai. Wainhira bee ne’ebé halai para iha teras sei fo tempu barak liu ba bee atu tun ba iha rai okos (infiltrasaun). Bee merak wainhira mota tun hatudu katak iha parte mota ulun akontese erozaun rai. 23 5.2 Tekniku konservasaun rai no kondús erozaun Objetivu primeiru husi konservasaun rai mak atu hetan sustentabilidades ba produsaun agrikultura liu husi protesaun ba rai, atu rai labele muda husi nia fatin/erozaun (husi rai lolon ba rai hun). Iha tekniku konservasaun oin rua ne’ebé komunidade bele uza, konservasaun uza vejetasaun no konservasaun tekniku sipil. 5.2.1 Konservasaun Vejetasaun Iha sistema konservasaun ne’e komunidade bele uza plantas ka restu husi plantas (hanesan ai tahan, ai sanak ka ai nia kain) atu bele satan rai/kondús erozaun. Konservasaun ho vejetasaun iha funsaun hanesan tuir mai: (i) Proteje rai liu husi ai tahan no ai sanak ne’ebé bele satan udan ben ne’ebé tun no baku mai rai. (ii) Ai abut no ai tahan, hamenus bee ne’ebé hala’i iha rai leten no aumenta kapasidade rai atu halo infiltrasaun. Konservasaun rai uza vejetasaun bele hala’o ho maneiras oin-oin, hanesan tuir mai: - Kuda ai han no ai horis ne’ebé bele taka rai ho kontinua iha área agrikultura rai lolon (to’os). - Sistema kuda ai han kahur malu entre ai han no ai horis tuir liña-liña ne’ebé iha (strip cropping). Ai ne’ebé kuda iha sistema ne’e mak ai han no ai horis ne’ebé moris lalais no bele uza ba adubu. - Sistema kuda ne’ebé uza espésie liu husi oin rua iha área ida (relay cropping). Iha sistema ne’e wainhira espésie primeiru funan ka fuan, mak espésie segundu kuda tuir ona atu nune’e wainhira halo koleta ba espésie primeiru, espésie segundu mós moris ona. a. Kontornu uza plantas Kontornu uza plantas hanesan sistema ida ne’ebé simples hodi kontrola erozaun liuliu ba área foho lolon. Iha sistema ne’e espésie legume (lamtoro, gamal) sei kuda tuir kontornu ne’ebé prepara tiha ona ho medida hanesan. Kontornu uza plantas mós iha funsaun seluk hanesan bele uza halo adubu (husi ai tahan) no bele mós uza hanesan ai han ba animál. Ai tahan no ai sanak ki’ik ne’ebé aparu bele tau iha rai leten atu sai hanesan mulsa ka uza ba aihan animál.(ezemplu; ai kafé). Kontornu uza plantas sei redus erozaun rai, tanba ai ne’ebé kuda bele kesi/kaer rai ne’ebé bee hodi. Atividade molok atu estabelese kontornu plantas mak hanesan tuir mai: - Marka liña kontornu uza frame A komesa husi foho lolon - Kuda ai husi espésie legume tuir kontornu ne’ebé marka ona. Kuda ai musan 3 – 4 kada ku’ak 24 - Husik hela plantas moris to’o metru 1, depois halo aparu regular. Aparu importante atu evita ai mahon barak ne’ebé bele estraga ai han ne’ebé Agrikultor sira kuda. - Ai tahan no ai sanak ki’ik ne’ebé aparu tau hela iha rai leten atu sai hanesan mulsa (adubu) ba ai han. Espésie ne’ebé bele uza iha sistema ne’e mak hanesan: gamal, ai kafé, kaliandra, du’ut elefante no seluk tan. b. Kuda ai ne’ebé bele hametin teras Ai fuan no ai han ne’ebé mak bele kuda iha liña-liña teras hanesan: Nanas Ai kafé Gamal Du’ut elefante Ai fuan no ai han ne’ebé kuda iha mós funsaun seluk hanesan ba ai han loroloron, ai han animál no mós bele aumenta estrume no seluk tan. Ai fuan hanesan nanas bele uza hanesan ai han no fa’an atu hodi aumenta rendimentu Agrikultor sira. Tabela 2. Proporsi plantas tuir deklive área Deklive Plantas < 15 % 75 % ai han + 25 % ai fuan 15 % - 30 % 50 % ai han + 50 % ai horis 31 % - 45 % 25 % ai han + 75 % ai horis > 45 % 100 % ai horis (ai horis ne’ebé nia abut naruk tama ba rai laran) 25 5.2.2 Konservasaun ho sistema tekniku sivil a. Teras/kabubu Teras serve atu implementa iha área ne’ebé rai (tanah liat) kle’an. Dezenvolve teras sei tesi rai tuir kanal kontornu komesa husi foho lolon Sanggul tun mai to’o iha foho hun. metódu ida ne’e presiza ema barak atu hala’o no presiza serbisu mak’as. halo iha rai lolon ne’ebé fasil atu hetan erozaun. Teras sei halo latan tesik foho nia lolon, no komesa husi foho leten to fo ho hun. Atividade molok atu estabelese kontornu plantas mak hanesan tuir mai: - Hare no analiza konfigurasaun rai lolon no determina pozisaun teras. Foho lolon ho deklive as (boot liu 40%) sei dezenvolve teras ho distánsia s ki’ik - Wainhira ke’e teras rai husi parte leten no parte kraik tenki fahe (labele tau hamutuk). - Forma rai ne’ebé ke’e husi kontornu ninin. - Kuda du’ut ka espésie legume iha teras okos atu estabelese rai - Kanál bele ke’e iha teras kraik b. Guludan Guludan hanesan metódu konservasaun rai ne’ebé rai tau hamutuk/hada tuir liña kontornu ka satan foho lolon, atu redus bee ne’ebé halai iha rai leten iha tempu udan Guludan Teras gulud c. Teras gulud Teras gulud nia metódu hanesan ho guludan, maibe implementa liuliu iha área ho deklive ás liu no iha posibilidade atu akontese erozaun. Teras guludan estabelese atu aumenta bee tama ba iha rai laran no redus bee halai iha rai leten. Área ne’ebé bele implementa mak área ho deklive 10 – 50%. 26 d. Teras kredit/teras simples Teras kredit hanesan modifikasaun ida husi teras gulud. Teras kredit halo ho metódu ida ne’ebé ninia kapasidade atu halibur tahu/sedimentasaun boot liu teras gulud. wainhira dezenvolve teras kredit tenki kuda espésie ai ba lutu moris, hametin gulud, ka satan uza fatuk, ai, au. Teras kredit e. Teras bangku Teras bangku ka teras eskada estabelese liuliu atu hamenus foho lolon. Teras ne’e establese liuliu iha área ho deklive 20% - 30% no iha rai iha estrume ne’ebé klean Teras Banku f. Kontornu uza fatuk Agrikultor sira iha área rai lolon Timor-Leste dezenvolve teras uza fatuk. Sistema kontrola erozaun ida ne’e implementa liuliu iha área ne’ebé fatuk barak. Agrikultor sira dezenvolve sistema ne’e ho hada fatuk (tula ba malu) tuir liña kontornu. Estabelese kontornu fatuk bele mós ajuda Agrikultor sira atu iha fatin barak liu hodi kuda ai han. g. Kontornu uza kompos Dezenvolve kontornu kompos sei hala’o wainhira prepara área atu kuda. Du’ut no ai ki’ik ne’ebé hamos tau hamutuk depois hada tuir liña kontornu ne’ebé determina tiha ona. Funsaun husi kontornu ne’e atu redús Restu husi produtus bee ne’ebé halai iha rai lolon. Iha agricultura (exp: batar kain tempu tuir mai, du’ut no ai ki’ik ne’ebé hada sei sai adubu ne’ebé bele hasa’e produtus agrikultura 27 h. Kontornu uza ai sanak no restu ai han. Métodu ne’e uza iha tempu to’os kuda tiha ona ho ai legume. Restu husi tempu koleta ai han no ai horis nia sanak (boot ka ki’ik) ne’ebé tesi iha tempu hamos rai sei uza hodi hasatan rai atu la akontese erozaun. Ai sanak no ai tahan 5.2.3 Kontornu kanál Kontornu kanál serve atu implementa iha área ne’ebé iha rai bokur barak. Kontornu kanál bele kaer bee kleur no tama ba rai laran neneik. Liña sanggul Rai klean Fatin satan be Liña kanal 3–5m Kontornu Kanal tekniku ida nebe usa hodi kondus erozaun 28 Atividade molok atu estabelese kontornu kanál: a). Marka liña kontornu uza frame A, komesa husi foho leten uza medida hanesan tun to’o fatin ne’ebé determina ona. b). Ke’e kanál (kanáliasaun) tuir liña kontornu. Rai ne’ebé ke’e tau iha parte leten husi kontornu/kabubu. c). Forma no hametin rai ne’ebé ke’e tiha ona no kuda ho espésie legume (lamtoro, gamal) ka aihan animál (du’ut elefante) hodi hametin rai. Liña sanggul Fatin satan be Fatin satan rai d). Ke’e kanál drainase/bee dalan liu husi kontornu kanál hotu e). Ke’e fatin atu hasatan rai iha kontornu ka kanál drainase. Ke’e ho medida 0.8 m klean x 1 m naruk x 0.5 m luan. Fatin ke’e atu hasatan rai ne’ebé bee lori. f). Prepara fatin atu satan bee (check dam) iha kanál drainase mais ka menus metru 1 husi fatin hasatan rai. Materiál ne’ebé bele uza hodi prepara check dam mak hanesan au ne’ebé kesi hamutuk. Cek dam bele uza hodi hamenus bee halai 29 5.3 Sistema Agrikultura ne’ebé bele Ajuda Kondús Erozaun 5.3.1 Kuda ai han troka malu (rotasi) ai han kuda troka malu (uza musan, hanesan batar) ho espésie legume sira (hanesan forai). Kuda batar iha tinan primeiru, forai iha tinan segundu, fore naruk iha tinan terseiro depois fila fali ba batar. Tahun pertama Tinan primeiru Tinan terseiru Tinan segundu Tahun kedua Tahun ketiga 5.3.2 Sulan/troka aihan kuda ai han segundu wainhira ai han primeiru sei la koleta. Metódu ne’e nia funsaun atu Agrikultor sira la presiza hamos no fila rai bebeik no rai ne’ebé uza lori halo to’os sempre ense ho ai han. 5.3.3 Kuda ai han tuir kontornu ai han kuda tuir rai lolon. 5.3.4 Uza kompos wainhira uza kompos, iha parte seluk kompos bele ajuda aumenta atu supa bee ba rai laran. Rai bele supa bee barak liu no bele redus bee halai durante tempu udan. 5.3.5 Mulsa ai han nia restu (hanesan hare kain, batar kain) tau iha rai leten. Ho metódu ne’e sei proteje rai husi udan boot ne’ebé bele hamosu bee halai no hodi rai bokur ne’ebé iha rai leten. Dezenvolve teras molok atu kuda 30 6. TEKNIKU HALO LUTU MORIS 6.1 Introdusaun Lutu moris hanesan liña husi ai (bo’ot ka ki’ik) ne’ebé kuda iha baliza to’os nian. Wainhira komunidade sira hala’o to’os iha rai lolon mak lutu moris sei iha funsaun atu konserva rai no kondús erozaun. Iha parte seluk lutu moris mós bele iha funsaun atu uza hanesan adubu ka aihan animál. Komunidade iha Timor-Leste maioria sei la uza lutu moris. Komunidade barak liu sei uza lutu mate hanesan, fatuk, ai sanak, bebak no seluk tan. Lutu moris fo funsaun barak, hanesan; ai sunu, proteje rai husi erozaun no ai han ba animál. 6.2 Definisaun lutu moris Lutu moris hanesan espésie ne’ebé babain komunidade sira uza iha foho ka iha tasi ibun para atu proteje to’os no mós natar husi estragu animál. Sanak moris arame aitarak/au 6.3 Objetivu lutu moris - Proteje ai han komunidade nian ba tempu naruk Bele uza hanesan ai han ba animál. Bele uza hanesan ai sunu. Iha rai lolon, bele proteje rai husi erozaun 31 6.4 Tekniku halo lutu moris Indireta, halu lutu moris liu husi viveiru. Hili ai sanak ne’ebé diak, tesi tuir medida ne’ebé mak ita hakarak, no depois kuda ba polybag. Ai sanak husi espésie ai dik, tenki kuda uluk iha polybag molok atu kuda iha to’os. Espésie lutu moris hanesan gamal bele kuda diretamente ba liña ne’ebé mak prepara tiha ona ho espasso 1 metru sanak (25 - 30 cm) 6.5 Espésie ai sira ne’ebé bele uza ba halo lutu moris 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Secang Aifau Aidik Gamal Aikafé Amare fuik Au Ai Tasi malae Ai Riti Ai ahi oan metan ho mutin 6.6 Sistema halo lutu moris a. Jenerativu: Ho metódu jenerativu (ai musan) ne’ebé ku’u depois halo tratamentu, no kari iha liña ne’ebé prepara tiha ona Liña lutu 32 b. Vejetativu: Vejetativu (ai sanak) metódu ne bele implementa diretamente (tu ba rai laran) ka in-diretamente (liu husi viveiru). Diretamente: katak sanak ne’ebé mak ita hili tiha ona, ita hamos depois tu ba liña ne’ebé mak ita prepara tiha ona 33 Reverénsia 1. Agroforestry Manual for East Timor, 2000, Agroforestry Program, Forestry UnitDivision of Agrikultural Affairs East Timor Transitional Administration. 2. Buku Pintar Penyuluhan Kehutanan, Departemen Kehutanan, Puzat Penyuluhan Kehutanan, 1997. 3. Manual Kehutanan, Departemen Kehutanan, Republik Indonesia, 1992 4. LIPTAN, Lembar Informasi Pertanian, BALAI PENGKAJIAN TEKNOLOGI PERTANIAN JAWA BARAT, September, 2000 5. Tree Nursery Manual for Namibia, 1998 34
Documentos relacionados
REZUMU UTILIZASAUN AI-HORIS ORNAMENTU
ne’e ho nia objetivu atu observa ai-horis ornamentu ne’ebé iha efikásia hodi bele utiliza nu’udar aimoruk tradisional iha sidade Dili. Métodu ne’ebé utiliza hodi rekolla dadus iha área peskiza mak ...
Leia maisSit Rev Jullu – Agus 2013 (FINAL Tetum)
Tuir dadus ne’ebé monitor Belun sira hetan iha fulan Jullu no Agustu 2013 hatudu katak insidente ne’ebé relasiona ho alkol/tu...
Leia maisMetudu Hakiak Ikan Nila - Ministério da Agricultura e Pescas
Ikan nila nudar ikan bee midar ne’ebé iha folin ekonomia diak tamba ne’e maka iha mundu tomak ema barak maka hakarak hakiak ikan refere atu bele fo rendementu ne’ebé diak ba sira. Ikan nila fasil t...
Leia mais