Gravura 9 - STATISTICS TIMOR
Transcrição
Gravura 9 - STATISTICS TIMOR
SENSUS ATLAS 2004 Prólogo Halao Sensus ba Populasaun ho Uma-Kain Timor-Leste iha 2004 hanesan esforsu ida bo’ot tebes ne’ebé presija apoio finanseiru, logistiku no umanu, maibe benefisius ne’ebé hetan sei sai diak liu esforsu hotu ne’ebé maka halo. Halibur no tau hamutuk dadus sosio-ekonomika ho demografiku ne’ebé los ba nasaun tomak importante ba Timor-Leste tamba, durante no depois luta independensia nian, mudansa baziku akontese iha karakteristika populasaun nian. Dadus ne’ebé uluk iha sai invalidu, la los no sai informasaun ne’ebé sala ba planeamentu iha nasaun foun. Publikasaun ne’e ejemplu diak ida kona ba oinsa ita utilize rezultadus sensus nian atu bele servisu diak liu tan. Ida ne’e hatudu lolos difikuldades kona ba ita nia sosiadade ho forma simples no halo formas oi-oin no dala ruma kompriende padraun no tendensia ba audensia ida ne’ebé luang. Wainhira analisa no apresenta informasaun kona ba distribuisaun espasial populasaun nian no buat balu kona ba sira nia karakteristika ekonomiku, sosial no demografiku, mapa maka tulun bo’ot ida atu kompriende padraun no tendensia sira. Lolos, rezultadu peskija importante barak maka akontese husi vizualizasaun dadus iha forma mapa nian. Kazu koinesidu ida maka John Snow nia mapa kona ba uma-kain sira ho ema ne’ebé infektadu ho moras kolera iha epidemia ida iha Londres iha 1954. Husi mapa ne’ebé nia dezenvolve, autor deskobre katak mota bomba iha publiku, uza lokalmente ba be’e hemu, maka lori moras. Iha 1960, mapa presija dezenu manual, ne’ebé lori tempu naruk, hetan limitasaun atu uza dadus kona ba areas ki’ik no kria kustus produsaun bo’ot. Husi 1980 ba oin, programasaun mapa ba komputador personal aumenta mudansa kualidade, fleksibilidade no assesibilidade ba mapa hanesan instrumentu analitiku ida. Sensus Atlas ida ne’e produz ho arte ekipamentu komputador no software hetan apoio husi programa FNUP (Fundu Nasaun Unidas ba Populasaun) ba governu Timor-Leste atu realize, prosessa no analiza sensus 2004. Durante produsaun atlas, funsionario Timor oan sira simu treinu relevante ne’ebé tulun sira atu produz mapa populasaun nian ne’ebé presija no atu inisia projetu foun iha estudus no analize kona ba distribuisaun espasial. Diresaun Nasional ba Estatistika agora dadaun produz ona mapa ho tipu diversu kona ba populasaun no sosio-ekonomiku nian ba ema barak nia presija. Sensus dala uluk ba Timor oan ida ne’e uza Sistema Informasaun Geografiku (SIG) ida no uma-kain hotu iha Timor-Leste iha geokodigu ida, ne’e dehan katak, uma-kain ida-idak iha sira nia kordenadas iha rede referensia padraun ida ne’ebé sei fasilita tabulasaun los no dezenia mapa. It abele halo ida ne’e tamba uza teknolojia ida Sistema Posisaun Global (SPG) ne’ebé permiti halo enumerasaun ba uma-kain hotu-hotu no ema sira iha ita nia nasaun durante prosesu atu halibur dadus ba sensus. Ohin loron Timor-Leste hatene barak kona ba karakteristika nia ema kompara ho uluk. Koñesementu ida ne’e hanesan pre-rekisitu bo’ot ida atu bele dezenvolve ita nia nasaun. Agora ita hatene ona oinsa no ita iha ne’ebé, it abele ho fasil determina halo nusa no ita hakarak atu ba iha ne’ebé iha prosessu dezenvolvimentu ita nia nasaun. José Ramos Horta TIMOR-LESTE Primeiro Ministru – RDTL SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 2 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 Timor-Leste Diresaun Nasional ba Estatistika SENSUS BA POPULASAUN HO UMA-KAIN 2004 ATLAS 1ª Edisaun TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 3 SENSUS ATLAS 2004 Sensus nia Ekipa Projetu husi FNUP Chefes halo Mapa Sensus nian David Craven Wine Langeraar GIS ho Tekniku halo Mapa César Melito dos S. Martins Alipio Cardoso Moniz Kordenadore Ekipa Projetu Sensus Allen Harbrow Glenn McKinlay Andreas Demmke Ricardo Neuper José Lucas da Silva Prosesador Dadus Kira Meadows Silvino Lopes Chefe Informasaun Teknolojiku Madeleine Reid Formador Informasaun Teknolojia João Correia Freitas Formador Demografiku Anastasia SEP Vong Formador Analize Dadus Manuel da Silva 4 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 Ekipa Produsaun Sensus Atlas Autores Prinsipal David Craven Ricardo Neupert Kartografus César Melito dos S. Martins Alipio Cardoso Moniz Editor Rosa Maria Oliveira Domingos Sebastião Freitas Fotografus João de Oliveira Rodrigues Lisa Rogers Publika iha Setembru 2006, husi: Diresaun Nasional ba Estatistika Ho apoiu husi Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun Díli, Timor-Leste TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 5 Prefasiu SENSUS ATLAS 2004 Indonesia West Timor Indonesia West Timor 6 Timor-Leste TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Prefasiu SENSUS ATLAS 2004 Prefasiu Sensus ba populasaun ho uma-kain iha 2004 halibur dadus barak kona ba ema ne’ebé buka moris iha Timor-Leste. Agora iha dadus baziku ida, ne’ebé prosesa hela no atu analisa didiak, bele produz informasaun barak kona ba povo nia moris, sira nia tinan, no lian saida deit maka sira koalia, sira nia edukasaun, no servisu saida maka sira halo, saida maka sira uza atu desloka iha rai laran, no mos material saida maka sira uza atu halo sira nia uma. Diresaun Nasional ba Estatistika (DNE) iha rejistu kona ba kordenadasaun geografiku uma kain ida-idak nian iha nasaun ne’ebé liga ho dadus baziku ne’ebé deskreve karakteristika demografiku hosi ema ida-idak no familia sira ne’ebé moris iha uma hirak ne’e. Maibe baze dadus so iha utilidade se karik prosesa informasaun sira ne’ebé no resultadu sira fo sai ba ema sira ne’ebé bele uza. DNE, ho apoiu hosi Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun (FNUP) nian, publika atlas ida ne’e hanesan forma ida atu torna asessivel no fo utilidade ba resultadu hosi sensus 2004 ba ema hotu iha Timor-Leste. Se maka ema sira ne’e, no oinsa maka sira bele benefisia ho informsaun iha publikasaun ne’e? Primeiru, funsionariu sira hosi governu sei bele uza informasaun ne’e atu tulun sira determina prioridades kona ba desenvolvimentu sosial no ekonomiku, estabelese politika atu tulun grupus vulneraveis, desenvolve planus atu implementa politika sira ne’e no halau estudus foun atu monitor efetividade planus nian. Informasaun iha atlas sei tulun doadores ho ONJ atu desenvolve sira nia programa no atribui osan atu fo resposta ba nesesidades espesifiku iha fatin espesifiku. Autoridades lokal bele uza informasaun ne’e atu hareé oinsa maka sira nia distritu ka sub-distritu kompara ho seluk iha nasaun kona ba karakteristika demografiku barak. Maibe fokus sensus nian — povo Timor-Leste nian —maka sei benefisia barak hosi atlas ida ne’e no publikasaun seluk hanesan ida ne’e. Politiku sira, representantes hosi organizasaun doadores no lideres komunidade nian hola desisaun ne’ebé bazeia iha informasaun no, regra jeral, informasaun diak tulun hola desisaun diak. Halo sensus 2004 ba populasaun ho uma-kain hanesan primeira realizasaun boot iha Timor-Leste hanesan nasaun foun; ami orgulhosu tebe-tebes atu uza rezultadu esforsu ne’e nian ba ami nia nasaun foun nia kresementu no desenvolvimentu. Manuel Mendonça Director, Diresaun Nasional ba Estatistika Ministeriu ba Planu ho Finansas Republika Demokratiku Timor-Leste Hernando Agudelo Representante hosi FNUP Republika Demokratiku Timor-Leste TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 7 Introdusaun SENSUS ATLAS 2004 8 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Introdusaun Unidade Kartografia Sensus nian kompila atlas ida hodi ne’e atu hatudu distribuisaun demografiku no tendensia ne’ebé hetan hosi dadus halibur hosi Timor-Leste nia sensus ba populasaun ho uma-kain iha 2004. Material ida ne’e apresenta hanesan 23 grupu tematiku ne’ebé organisa iha parte 6 Estrutura Fisiku no Administrativu, Karakteristika Jeral Populasaun nian, Estrutura Tinan, Ekonomia ho Empregu, Lian ho Edukasaun, no Fertilidade ho Mortalidade. Grupu ida-idak iha mapas, tabelas, grafikus no textu esplikasaun kona ba topiku demografiku espesifiku. Maske informasaun ne’ebé apresenta iha ne’e tuir resultadu hosi dadus ne’ebé halibur hosi sensus 2004, iha kasus balun mos ami uza dadus hosi fontes seluk atu halo komparasaun no ilustra mudansa ne’ebé akontese iha tinan hirak nia laran. Introdusaun SENSUS ATLAS 2004 Sensus halibur dadus barak teb-tebes atu bele apresenta hotu iha publiksaun maka hanesan. Mapas, tabelas no grafikus ne’ebé apresenta iha atlas ne’e hanesan representa selesaun ida hosi tendensia importante liu no padraun geografiku sira iha demografiku Timor-Leste nian. Mapas prinsipalmente sei iha utilidade tamba dala barak revela padraun sira ne’ebé labele komprende hosi tabelas ka iha metodus estatistiku sofistikadu. Tamba grafiku ida-idak iha atlas ne’e oferese deit forma ida atu hareé dadus hosi sensus, ami sei inklui tabelas hosi fonte dadus nian atu esplika mapas ho grafikus iha gravura ida-idak atu nune’e bele hareé dadus tuir forma seluk mos. Importante hatene katak ami nia finalidade wainhira produz atlas ne’e maka laos deit atu apresenta informasaun geografiku no demografiku; ami nia intensaun atu fo sai asuntus importante kona ba relasionamentu entre karakteristikas demografiku, ekonomiku, sosial no kultural; kestoens ami sente Timor-Leste nia ema responsavel ba planeamento ho desenvolvimento politikas tenke konsidera no fo atensaun. Atlas ida ne’e la tenta fo resposta ba kestoens hotu-hotu ne’ebé usu ka fo resposta ba problemas ke hasoru - nia identifika deit sira no tau iha mesa hanesan topiku atu diskute ka halo peskisa tan. Ami hein katak Timor-Leste nia komunidade ba desenvolvimentu - governu, doadores, ONGs ho ema hotu - sei uza informasaun ne’ebé ami apresenta iha ne’e atu tulun sira investiga no responde ba asuntus demografikus ho signifikadu ba sira nia nasaun nia futuru. Tenke rekoñese katak publikasaun ida ne’e hanesan grupu kiik ida nia interpretasaun ba dadus balu ne’ebé halibur iha Timor-Leste nia sensus ba populasaun ho uma-kain iha 2004. Ami fiar ke material balo sei kontroversial - los duni, ami nia intensaun kaer ema nia natensaun, haburas tan interese kona ba assuntus demografikus no, iha esperansa, estimula debate ho analize. Ida ne’e laos atlas tomak ba Timor-Leste nia sensus iha 2004, nia atlas ida deit hosi Timor-Leste nia sensus iha 2004. Ami hein katak imi sei sente atlas iha utilidade, bele fo informasaun no estimulante, maibe liu-liu ami hein katak imi kontente wainhira imi le nia hotu. Ekipa Kartografia Sensus Dili Setembru 2006 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 9 Tabela Konteudu SENSUS ATLAS 2004 10 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Tabela Konteudu Pagina Prefasiu Introdusaun 7 9 PARTE 1 Estrutura Fisiku ho Administrativu Paisajem Fisiku Gravura 1 Estrutura Administrativu Gravura 2 15 16/17 18/19 PARTE 2 Karakteristikas Jeral Populasaun Ema Hela iha Ne’ebé Gravura 3 Densidade Populasaun Gravura 4 M udansa iha Populasaun Gravura 5 Proporsaun tuir Sexu Gravura 6 Tamañu Familia Gravura 7 21 22/25 26/27 28/31 32/33 34/35 PARTE 3 Estrutura Tinan M ediu Tinan nian Gravura 8 Proporsaun Dependensia Gravura 9 Katuas sira Gravura 10 37 38/39 40/43 44/45 PARTE 4 Ekonomia ho Empregu Empregu Gravura 11 Animal sira Gravura 12 Agrikultura Gravura 13 Areas Kuda Kafe Gravura 14 Areas Kuda Hare Gravura 15 Urbanizasaun Gravura 16 47 48/51 52/53 54/55 56/57 58/59 60/61 PARTE 5 Liafuan ho Edukasaun Liafuan Lokal Gravura 17 Liafuan ba Servisu Gravura 18 La Hatene Hakerek no Le Gravura 19 Edukasaun Sekundariu Gravura 20 63 64/65 66/71 72/73 74/77 PARTE 6 Fertilidade ho Mortalidade Fertilidade Total Gravura 21 Fertilidade Feto-ran sira Gravura 22 M ortalidade Infantil Gravura 23 79 80/81 82/83 84/87 Referensia 89 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Tabela Konteudu SENSUS ATLAS 2004 11 Lista Mapas, Tabela ho Grafikus SENSUS ATLAS 2004 Lista Mapas 12 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Mapa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 MAPAS Titulu Timor-Leste nia Karakteristika Fisiku Rejiaun ho Distritu sira Distritu ho Sub-distritu sira Distribuisaun ho Uma ne’ebé Okupadu Densidade populasaun, tuir Sub-distritu Flusu populasaun hosi Distritu sira Geografia Jender – Sexu iha Sub-distritu Tamañu M ediu Familia Katuas ho Foun ne’ebé liu M ediu Dependensia Labarik Dependensia Katuas Ema ho Tinan atu Servisu ne’ebé Konsentra iha Dili Katuas sira iha Leste Nasaun Agrikultor ho Peskador sira Komposisaun Animal hakiak iha Distritu Kafe hosi Foho Hare hosi Rai- tetuk Kusu Urbanu ho Rural Diversidade Linguistiku Komparasaun uza Liafuan Servisu Variasaun Espasial iha Kuantidade Uza Liafuan Analfabetizasaun iha Distritu Nivel Hotu Eskola Sekundariu Feto hosi Fofo iha Oan liu Nivel Fertilidade Feto-ran Nivel M ortalidade Infantil, Junhu 2002 M udansa iha Nivel M ortalidade Infantil, 1996 – 2002 Gravura Pagina 1 2 2 3 4 5 6 7 8 9 9 9 10 11 12 14 15 16 17 18 18 19 20 21 22 23 23 17 18 19 23 27 31 33 35 39 42 42 43 45 49 53 57 59 61 65 67 71 73 75 81 83 85 87 Lista Tabela ho Grafikus Tabela 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Grafikus 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 TABELAS Titulu Area Rai ho Populasaun tuir Zona Elevasaun Komparasaun Area Rai ho Populasaun Númeru Uma, tuir Distritu ho Sub-distritu Area Rai, Populasaun ho Densidade Populasaun, tuir Sub-distritu M udansa iha Populasaun, 1990 to’o 2004, tuir Distritu M igrasaun Total iha Vida ida ba Dili M igrasaun Total Iha Vida ida, tuir Distritu Númeru M ane ho Feto no Proporsaun Sexu, tuir Sub-distritu Populasaun ho M edia Tamañu Familia, tuir Sub-distritu M ediu Tinan, tuir Sub-distritu Populasaun tuir Kategoria Tinan no tuir Sub-distritu Proporsaun Dependensia, tuir Sub-distritu Empregu Setorial tuir sexu no tuir Distritu Númeru Total Animal, tuir Distritu Númeru Uma-kain ne’ebé Kuda Aihan, tuir Sub-distritu Timor-Leste nia Suku Urbanu sira Profesiensia Bo'ot no Kiik iha Liafuan ba Servisu iha Sub-distritu Uza Liafuan, tuir Distritu no Sub-distritu Analfabetizasaun, tuir Distritu Hotu Eskola Sekundariu, tuir Sexu no tuir Distritu Hotu Eskola Sekundariu, tuir Sexu no tuir Sub-distritu Nivel Fertilidade Total, tuir Sub-distritu Nivel fertilidade Feto-ran, tuir Sub-distritu M udansa iha Nivel M ortalidade Infantil, 1996 to’o 2002, tuir Sub-distritu GRAFIKUS Titulu Area Rai Distritu hanesan Porsentu husi Timor-Leste nia Area Rai Total Populasaun Distritu hanesan Porsentu husi Populasaun Total M udansa Populasaun, 1990 – 2004 Piramide Tinan ba Timor-Leste Setor Nasional Empregu, tuir Sexu M ediu Aminal hira ba Familia ida Proporsau Familia iha Timor-Leste ne’ebé Kuda Kafe Númeru Total Familia ne’ebé Kuda Aihan Porsentu Populasaun ne’ebé M oris iha Area Urbanu Porsentu Populasaun ne’ebé Koalia, Le ka Hakerek Liafuan ba Servisu Gravura Pagina 1 1 3 4 5 5 5 6 7 8 9 9 11 12 13 16 18 18 19 20 20 21 22 23 16 16 24 26 28 30 30 32 34 38 41 42 48 52 54/55 60 66 68/69 72 74 76 80 82 84 Gravura Pagina 2 3 5 8 11 12 14 15 16 18 18 22 28 40 50 52 56 58 60 66 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Lista Mapas, Tabelas ho Grafikus SENSUS ATLAS 2004 13 SENSUS ATLAS 2004 14 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 15 Estrutura Fisiku ho Administrativu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Timor-Leste nia area besik 14,900 kilometru kuadradu no okupa besik ilha sorin Timor nian, ne’ebé situa iha leste/lorosa’e liu hosi grupu ilhas Lesser Sunda. Timor Ocidental ne’ebé halo parte provinsia Indonesia okupa sorin seluk ilha Timor nian. Halo parte teritoriu nasional maka sorin leste ilha Timor nian (besik 14,000 kilometru kuadradu), Ilha Atauro iha norte hosi Dili (141 kilometru kuadradu), Ilha Jaco iha ponta leste hosi ilha (11 kilometru kuadraru), no enclave Oecussi iha oeste/loron monu (815 kilometru kuadradru). Oecussi hanesan distritu ida halo parte distritu 13 iha Timor-Leste no hetan fronteira ba oeste, sul no leste ho teritoriu Indonesia no ba norte ho Tasi Savu (GERTiL, 2002). Kona ba aspetu fisiku, Timor-Leste rai ho kontraste barak, liu hosi rai tetuk iha kosta sul to’o planaltu iha parte leste no foho as iha oeste laran. Kona ba rai as iha nasaun, sei fahe ba zona tolu, ida-idak ho ni-nia karateristika fisiku, kultural no ekonomiku. Zona primeiru, hosi metru 0 to’o 500 as liu nivel tasi nian, okupa 65 por sentu hosi area tomak, ne’ebé inklui mos area naruk ida iha kosta sul, Distritu Baucau besik tomak, Distritu Lautem no Distritu Viqueque ba leste, no area lotuk ba kosta norte. Uma ba besik ema nain 560,000, ka dois-tersus. 1 2 3 Are a Rai Populasaun Km² % Total Nume ru % Total 9,742 4,782 395 14,919 65.3 32.1 2.6 100 559,458 339,740 24,000 923,198 Mota barak sei fera Timor-Leste nia foho, planaltos no areas kosta besik tasi. Mota barak sei maran hosi fulan Maiu to’o Outubru, maibe sira bo’ot oituan, ne’ebé inklui Laclo, Seical, Irabere, Bebui, Dilor, Karau Ulun, Nunura, Loes no Tono, iha be’e tinan tomak. Tanba ne’e populasaun no sentru agrikola sira konsentra besik mota bo’ot hirak ne’e hodi bele hetan be’e mos tinan tomak. 60.6 36.8 2.6 100 populasaun tomak, hela iha zona ne’e ne’ebé iha rai bokur no hetan ligasaun diak ho infraestrutura transporte no komunikasaun. Zona klaran, Zona 2, iha entre metru 500 to’o 1,500 as liu nivel tasi nian no hetan besik 32 porsentu hosi Timor-Leste nia area rai total. Zona ida ne’e zona kafe nian iha rai foho oeste nian, no ema nain 340,000 ne’ebé hela iha zona as ne’e pretense ba familia kafe nain nian. 2.6 por sentu deit hosi area ne’e maka as liu metru 1,500 hosi nivel tasi nian. Nasaun T imor-Leste Vanuatu Cipre Brunei Luxemburgo Are a (Km²) Populasaun 14,919 14,000 9,000 6,000 3,000 923,198 190,000 800,000 320,000 430,000 Ema dala barak hatete katak Timor-Leste rai “kiik” ida, maibe kompara ho nasaun seluk iha mundu tomak, TimorLeste laos kiik iha termus area rai no kiik kona ba populasaun. Hosi aspektu fisiku, Timor-Leste bo’ot liu 41 paises ka territoriu seluk no hetan populasaun as liu 43 paises ka territoriu seluk (Durand, 2002). Ne’e dehan katak besik 25% paises seluk iha mundu kiik liu Timor-Leste. Tabela 2 fo sai ejemplu balun. ____________________________________________________________________________________________________________ Mapa 1 hatudu parte barak iha Timor-Leste ho sira nia lokalizasaun geografiku lolos nebe kompara malu. Mapa ne’e hatudu Oecussi ketak hosi territoriu nasional no hatudu katak parte territoriu Indonesia, Timor Ocidental, haleu hosi sorin tolu. Iha mapa sira seluk iha atlas, Oecussi hatudu iha kuadru ida iha mapa rai Timor nia okos. Iha ne’e halo hodi uza fatin iha pajina ho efisiensia no masimiza eskala no kuantidade detale atu hatudu iha mapa. 16 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Savu Sea Oecusse U % no To 0 – 500 500 – 1,500 As liu husi 1,500 Total Timor-Leste nia iklima tropikal maran ho estasaun rua – maran no malirin oituan hosi fulan Maiu to’o Outubru no udan ho manas hosi fulan Novembru to’o Abril. Iha jeral, parte sul nasaun nian, hetan udan liu norte, no areas foho hetan udan liu ke areas tetuk. Estatistika kona ba udan-tau ba fatin espesifiku bele hatudu padraun jeral ne’e – 1,800 mm ba Ainaro, 1,500 mm ba Viqueque, 1,100 mm ba Baucau no 800 mm ba Dili. Temperatura mos muda hosi fatin ba fatin, no media loron-loron hosi besik 20oC iha zona interior foho ba 27oC iha zona tetuk kosta nian (Durand, 2002). Tabela 2 Komparasaun husi Area Rai ho Populasaun Tabela 1 Area Rai no Populasaun tuir Zona Elevasaun Ele vasaun Zona Me trus Maske rai foho, dok no dala barak la bokur, sei bele suporta ema besik 24,000, no besik 3 porsentu hosi populasaun total rai nian. Zona foho ida ne’e sei karateriza ho udan makas tinan-tinan, temperatura malirin, no rai fraku no ho fatuk barak. Iha fatin ne’e ema ladun hela barak no mos produsaun kiik liu hosi Timor-Leste nia zona as tolu seluk. OECUSSE Timor Gravura 1 - Paisajem Fisiku Kisar N Banda Sea W Wetar Straight E S Atauro 0 10 20 30 40 50 Kilometru Mapa 1 Karaktiristika Fisiku Timor-Leste nian Baucau U % Liquiçá lo Lac DILI U % BAUCAU be re Mount Matebian LIQUIÇÁ AILEU U Aileu % MANATUTO O b Ba U Gleno % Loes Lospalos U % I ra ba iS t ra ig ht U % m LAUTEM Se i ca l Manatuto Dili Jaco U % ERMERA Ra R a me n g l au e ra nu Nu U Maliana % Ainaro U % Mota U Viqueque % We matan or Dil BOBONARO ui VIQUEQUE Elevasaun (Metrus) Same U % 0 to'o 100 100 to'o 500 500 to'o 1,000 1,000 to'o 1,500 1,500 to'o 2,000 2,000 to'o 2,500 >2,500 AINARO MANUFAHI Karau Ulun COVALIMA Estrutura Fisiku ho Administrativu SENSUS ATLAS 2004 Philippines Brunei Malaysia U % Suai % U Ocidental Indonesia Timor-Leste Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Fronteira Distritu Indonesia Timor Sea Australia TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 17 Estrutura Fisiku ho Administrativu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Estrutura Administrativu Kona ba sistema administrativu, Timor-Leste organiza tuir distritu, sub-distritu, suku no aldeia. Distritu no sub-distritu sira hanesan halo parte governu sentral no governu maka nomeia funsionariu publikus ne’ebé servisu iha neba. Sukus no aldeias hanesan autoridade lokal ne’ebé povu sira maka hili lideres no membrus konselu nian atu representa sira. Wainhira hahu sensus nia enumerasaun iha loron 11 Julhu 2004, Timor-Leste fahe ba distritus 13, subdistritus 67 no sukus 496. Iha loron 14 Julhu 2004, Ministru ba Administrasaun Estatal fo sai suplementu ida ba Diploma Ministerial No. 9/2004 ne’ebé reorganiza distritus 13 ba 65 sub-distritus ho 442 sukus . Desde ne’e distritu sira agrega ba rejiaun 5, ida-idak ne’ebé hetan reprezentasaun iha governu nasional, liu hosi sekretariu de estadu ida. Rejiaun hirak ne’e sai importante ba finalidades kona ba planeamentu, orsamentu no desenvolve politikas. Grafiku 1 Distritu Area Rai hanesan Persentajem husi Timor-Leste nia Area Rai Total Dili 2% Lautem 12% Mapa 2 Rejiaun ho Distritu 30 40 50 Kilometru U % DILI U % LIQUIÇÁ U Gleno % ERMERA Manatuto LAUTEM Baucau U % U % Liquiça U Lospalos % BAUCAU Dili Rejiaun III Rejiaun I MANATUTO U Aileu % AILEU VIQUEQUE Rejiaun II Viqueque U % BOBONARO Maliana U % Rejiaun IV Ainaro U % AINARO Fronteira Distritu Indonesia U Sentru Urbano Bo'ot % Estrada MANUFAHI USame % OECUSSE C % Oecusse COVALIMA Suai % U Rejiaun spesial Timor Ocidental Oecusse 5% Bobonaro 9% Manufahi 9% 18 20 Alor Baucau 10% Liquiçá 4% 10 Aileu 5% Ainaro 5% Viqueque 14% Manatuto 12% Kisar 0 Ermera 5% Mapa 2 no 3 hatudu estrutura administrativu nasaun nian ohin loron ne’ebé fahe ba rejiaun 5, distritu 13 no sub-distritu 65, estrutura ne’ebe bazeia iha modelu Indonesia ba provinsia, kabutapen no kecamatan. Aban bain rua, nasaun foun liu iha mundu laran, sei halao evaluasaun ida kona ba modelus ba alternativa administrativu ne’ebé sei reflete no hasoru nesesidades administrativu nasaun nian, no foin daudauk hela ho seriedade hahu proposta ida atu substitui distritu no sub-distritu ho unidade ne’ebé bolu munisipalidade. Covalima 8% TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 2 — Estrutura Administrativu Kisar Mapa 3 Distritu ho Sub-distritu 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li U % U % U % Laulara LIQUIÇÁ Railaco U % MANATUTO AILEU Liquidoe U % Ermera Aileu Vila Ossu Balibo Lacluta ERMERA Turiscai Letefoho Cailaco BOBONARO U % U % AINARO Ainaro Bobonaro l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Maucatar COVALIMA U % Soibada Maubisse HatuBuilico Atsabe Maliana Watulari Laclubar Hatolia Atabae Quelicai Venilale Remexio Fatuberliu U % Barique/ Natarbora Lospalos Baguia au rb ca tu Ua Maubara Vemase U % Luro BAUCAU Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto Tutuala Lautem U % Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia MANUFAHI Same Alas Estrada Hatu-Udo Zumalai Estrutura Fisiku ho Administrativu SENSUS ATLAS 2004 OECUSSE U % Sentru Urbanu Bo'ot U % Pante Macasar Suai Nitibe Oesilo Tilomar Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 19 SENSUS ATLAS 2004 20 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 21 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Grafiku 2 Populasaun Distritu hanesan Persentajem husi Timor-Leste Populasaun Total Dili 19% Lautem 6% Aileu 4% Ainaro 6% Baucau 11% Viqueque 7% Oecusse 6% Manufahi 5%Manatuto 4% Bobonaro 9% Covalima 6% Liquiçá 6% Ermera 11% Enklave ka Esklave? Ema bain-bain bolu Oecussi hanesan ‘enklave’, maibe tuir los laos enklave. Enklave hanesan ‘rai fatin ida ne’ebé haleo tomak hosi teritoriu estranjeiru’, maibe ida ne’e la los ba Oecussi. Oecussi haleo duni hosi territoriu Indonesia ba Oeste, Sul, no Leste, maibe ba nia Norte ita hetan Tasi Savu ne’ebé hatan ema no sasan atu sirkula livre entre Oecussi no rai Timor-Leste, la presija sira tenki liu hosi parte ruma rai Indonesia nia. Esklave hanesan rai sorin ida ne’ebé tuir politika halo parte rai bo’ot ida maibe la liga ba parte bo’ot ne’e. Nune duni Oecussi, hanesan esklave, maibe esklave ida hosi rai Timor-Leste, la hosi Indonesia. Hetan hosi: http://en.wikipedia.org/wiki/Enclave 22 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Iha fulan Julhu 2004 ekipa enumerasaun sensus nian lao haleo rai Timor-Leste, lori ho sira resetores Sistema Posisaun Global (SPG) 700 no lori mos kestionariu sensus iha lian hat – Tetum, Portugues, Ingles no Bahasa Indonesia. Iha semana 4 nian laran enumeradore sira ne’e produz dadus basiku georeferensia ida kona ba uma hotu-hotu iha Timor-Leste laran. La iha rai seluk iha mundu tomak ne’ebé bele hateten katak sira halo tiha ona ida ne’e. Riku dadus basiku ida ne’e nian bele hareé iha Mapa 3 ne’ebé hatudu uma 162,686 ne’ebé ema moris hela iha tempu halao sensus ne’e. Para alende lokaliza uma ne’ebé okupadu, enumeradore sira ne’e mos rejista lokalizasaun ba uma 23,256 ne’ebé ema la okupa iha tempu ne’e, tamba uma at hela ka hetan estragus, uma nain sira la iha, ka uma nain muda fali ba fatin seluk iha Timor Laran ka ba hela iha tasi balu. Uma 162,686 ne’ebé okupadu iha Timor-Leste hetan distribuisaun densidade media hanesan uma 11 iha kilometru kuadradu ida nia laran. Uma iha Distritu Ainaro no Bobonaro hetan distribuisaun tuir densidade media ida ne’e, maibe iha distritu 6 seluk hetan distribuisaun densidade mediu kiik liu media no distritu 5 seluk hetan media densidade as liu. Distritu Manatuto iha uma okupadu menus (6,249) no densidade uma okupadu ne’ebé kiik liu iha kilometru kuadradu nia laran (4). Iha extremu seluk, Distritu Dili okupa uma barak liu (26,114) no densidade as liu iha kilometru kuadradu nia laran (71). Subdistritu Nain Feto hetan densidade as liu ho uma okupadu 565 ba kilometru kuadradu lima nia laran, maibe distritu Barique/Natarbora, Lacluta no Tutualla hetan densidade uma nian ne’ebé kiik liu ho uma 2 deit iha kilometru kuadradu ida nia laran. Hanesan hein tiha ona, densidade uma nian ne’ebé hatudu iha Tabela 1 besik hanesan densidade populasaun iha Tabela 2. Gravura 3 — Ema Hela iha Ne’ebé K sa Mapa 4 Distribuisaun Uma Okupadu 0 10 20 30 40 50 K ome u # # Ao # # # ## # # # ## ## # ## # # # ## # ## ## # # ## # # ## ## # # # ## # # # # # ## ## ## # ## # ## # ### # # # ## # # # ## ### # # D # # ## # # # # ## # ## ## # ## ### # ## ## # ## # # ### # ## # # # # ## # # ## ## # # ### ### ## ## ### ## # # # ## # ## ## # # # ## # # ## # ## ## ## # ## # ## ## # ## # ### # # ## # ### ### # ## # ## # ## ## # # # ### # ### # # # # ## # ### # # ## ## # ## # # ## # ## ## ## # ## ## # ## ## # # # # ## # # # ## ## ## # # # # # ## ## # # # # ### # # # # # # # # ## # # ## # # # # # ## # ## # # # # # # # # # # ## # # ## ## ## ## # # # # # ## ## # # # ## # # # # ## # ## # ## # ## ## # ## # # # # ## # ## ## ## # # # ## ## # ## # ## ## # # # # ## # ## # ## ## ## # ## ## # # # # # # # # # # # # # # # ## # # # # # # # # # ### ### ### ## ## ## ## # # # # ## # ### # ## # # # # ## # ## # # ### ## # # ### # # # # ### # # ### # ### # ## # # # ## # ## # ## ## # ## # ## # ### ## # ## ### ### # ### ## ## ## ### # ## ## ## # ## ### # ## ## ## ### ## ## # # ### # # ### # # # # # ## # ## # ## ## # # ### # ## # # # ## # # ## # ## # ## ## ## ## ## # # # ## ## # # # # # ### # ### ## ## ## # ### ### # # ## ### # # ## # ## # # # # ## ### # ## # ## ## # # # # # ## # # # ## # # # # # # ## # # # # ## # # # # # ### ### ## # # # ### ## ## # ### # ## # # # # # # # # # # # # # # # # # ### # ## # ## # # ### # # ## ## ### ### ### # ## # # # # # ## # # # # ## # # # # ### # # # ## # # # # # # ## # # ## # # # # ## # # # # # # ## ## # # # ## ## # # ## ## # # # % # # # # # # # ## ## # # # ## # ## # # ### # ### ## ## # # ## ### # ### # # ## # ## # ### # ### ## ### ### ### ### ### ## ### ## ### ### ## ### ### ### # ## ### # # # ## ### # ## ## # ## ## ## ### ### ### ## ### ## # # # ### # ## # ### ### ### ### ## # # # # ### ## ### ## ### ## ### # # # # # ## ### # ### # ## ### ## # # # ## # # # ## ## ## # # ## ### # ### # # # # # ## # # ## ## # ### ### ### ## ## ## ### # ### ## ### ## ### ### # # ## # # ## ## ### # # # ### # # # # # # # # ### # # ## # ## # # # ### # ## # # # # ## ## # # # # # # # # # ### ## # # ## ## ## # ## # ### # ### ## # ### ## ## ### ## # # ## # ## ## # # ### # ## # # # ## # ## # ## # # # # # ### ### ### ## # ## ## ### # # ### # # ### ### ### ## # # # # # # # # # # ## # ## ## # # # # # # ## ## # ## # ## ### ## ## ## ## ### # # ### ## # ## # # ## ## ## ## ## # ### # ## # ### # ## # # ### # # ## ## # # ## # # ## # # ## ## ## # ## # ## # ### ### ## # ## ### # # # ## ## ## # # # # # # # # ### # ## # # # # # ### ### ### # ## ## ## # ## ## ## # # # ## ## ## ## # ## ## # ## ## # # ### # # # # # # # # # ## ## ## # # # ### ### ### # ## # # ## ### # ### # ## # ## # # ## ### ## ### ## # ### # # ## # ### ## ### ## ## ## # ## ## ## ### # # # # ## # # # # # # ### # # ## # # ## # # # # # # # # # # # # # # # # # # # # ## ## # # # # ## # # # ## # # # # ## # # ### ### # ### # ## ## # # # ## ### # ## # # # ## ## ## ### ### ## ## ## # ### # # ### ## # ### # # # ## # ## # # ## ## # # ### # ## # ## ## ## ## # ## # # ## # # # ### ### # ## ## # ### # # # ### ### # ## ### ## # ### ## # ### ## ## # # ## ## # # ### # # ## # # ## ## # # # ## # # # # # # ### ## # ## # # # # # # # # ## ## # # # # # ## # ### # ## ## ### ## ## ### # ## ## # # ## # ## ## ## # ## ## # ## ## # ## # ## # ### # # L QU ÇÁ # # # # ## # # # # # ## # # # # # # # # # ## # # ## # # # # # # ## ## ## ## ### ### ## ### ### ### # # ### ## # ## # # ### # # # # # # # # # # # ## # # # # ### # ## # # ## # ## ## ## # ## # # ## # # ## # # # # # # ## ## # # ## # ## # # ## # # # # ## ### ## ## ### # # ### ## ## # # ### # # ### # # # # ## # ## # # # # # # # # # ## ### # # ### # ## # # ## ## # # # # # ### # # ## # ## # # ## # ## ## # # ## # # # ## # # # ## # ## # # ## ### ## ## # # ## ## # # # # # ## # # ## # # ## ## # # # # # # # # # # ## # ## ### ### ## ### ### ### ### ### ### ### ### ### ### # ### ### ## # ## # # ## # # # ## ## ## ## # ## # ## # # # # # ## # ### # ### # # # # ### # # ### # ## # # ## # ### # ### # # # ## ## ## ### # ## ## # # ## ## ## # # # ### ### ### # ## # ## ## ## # ## # # ## ## # ### ### # ## ## ## # # ### ## # ### ## # ## # # # # ## # # # # ## # # ### ### # ## ### # ### # ### # # ### ## ### ## # ## # # # ## # ### ## # # ## ## ### ## # ## # ## # ## # # ### # # ## ## # ## ## # # ### ## ### # ### ### ### ### # ### # # # ### ### # # ## # # # ## # # ## # # # # # # ### # ## ### # ## ## ## ### ### ## # # # # ## ### ### # ### ### # # ## ### ### # # # ## ## ### ### # # ### ### ## ## ## # # ### ### ### # # ### ## # # ### ### # # ### ## # # ### ### ### ## # # ## ### # ### ## # ### ### # # # ## ## # ### # ### ## # # # ## # ### ### ## ## ## ## # # # ### ## ### ## ## ## # # # # ## ### ### # # # # # % # # # # # # # ## ## ## # ### # # # ## # # ## # # # # # # # # ## # # # # # ## ## ### ## ## ## ## ## ## # ## # ## # ## # # # # ## # # # ## # # ## # # # # # # # ## # # ## # # # # % # # ## ## # ## # ### # ## ## ### # # ### # ## # # # # # # # # ## # ## ## ## ## # # ## # # ### ### # # # # # # # # # # # # ## ### # # # # ### ### # ## # # # # # # ## # ### # ### ## # ## ## ## # # # # # # # # # ## # ## # ## # # # ## ### ### # # # ## # # ## ## # # ## # ## ## % # # # # ## # ## # # # ## ## ## ## ## ## ## # A na o # # ## # # ## # A NARO # ## ## # # # # ## # # # # ## # # # # # # ## ### # ### ### ## # ## ### ### ### # # ## ### # # ### ### # # ## # # # ### # # ## ## ### ### # # # # ## ### ### ### ### # ## ## # # ## ## ## # ## # # ## ## # ### ### # # ## ### # # # ### # # ## # # # # # # # ## # # # ### # ## ## # ### ### ## ## # # # # ## ## ## # # ## # ### ## # ## ### # # ## # # # # # ## ## ## ## # # # ## ## ## # # # # # ## # # ## ## # ## # ### # # ### ### ## ### ## # ## # ### ### # ## ### # ## ## ### ## ## ## # ## # ### ## ### # ## # # ## ### ### # # ## # # ## # ## # % # # ## ## # # # # ## # ## # # # # # # # ## # # # ## # ## ## ## # ## # # # # ## # # # ## ## # COVAL MA # ## # ## ## # # ### # ## # # # ## ## # # # # # # # # ## # # # ## # # # ## ## ## ## ## ## # # # # # ## ## ## # # # # ## # ## ## # ## # ## ## ### # ### ### ## # ### ### # ### ## ## ## ## # # ## # ## ## ## ### ### ### ### ## ## ## # # # ## # # # ## ### ### # # # ## # ## # # # # # # # # # ### # ## # # ## # # ## ### # # # ## ## # # ### # ## # ## # # # # ## # ## # # # # # # ### ## ## # ## ## ## ## ### # ## ## ## ## # ## ## ## # # ## ## ## # # # # # # # # ## # # # # ## ## # ## # ## ## # # # # # ## # # # # # # # # ## # # # # # ### # ## ## ## ## # # ## # # ## # ## ### # ### # # ### # ### ### ## ### ### # ### ### ## ### # # ## ### # # ## ### # ### ## ### # ### # ## ## ## ## # ## # ## # ## # # ## ## ### # # ## # ## # # # # # # ## ## ## # ## ## ## ## ## ## # # # ## ## # ## ## # ## ## ## # ## # ## # ## ## # # ## # # ## ## ## ## # ## ## ## ### # ### # ## # # # Lospa os # # # ### ## ## # ## # ## ## # # ## # # # # # # ### # ## # # # ## # ## # ## # # # ## # # ## ## # # # # ## # # ### # ### # # ## # ## # ### ## ### # # # # ## # # # # # # ## ## # # # # ## ## # # # # # # # # # # # # # ## # # # # # ## # # # # ## ## # # # # # ## # ### ## # ### ## ## ### # ## # # # ## # ## # ### ### ### # ## # ## # ## ## # ## ## # # ## # # # # # ## # # # # # # # # # # # # # # # # ## # # # # # # ## ## # # ## ### # # # ## # # ### # # ### # # ## ## ## # ## ### ### # # ### ### # ## # # # ## # # ### ### ## # ### ## # # # # # # # # ## # # # # # # ## # ## # # ## ## # ## # ## # # ## ## ### ### # # ## # ## ## # # ## ## ## # # # # # ## # # # # # ## # # # # # # ## # ## # # # ## # ## # # # ## # ## # # # # # ## ## # ## ### # # ### ### # ## ## # # ## ## # # ## # ## # # ## ## # ## # ## # # ### # ## ## # ### # ## # # ### # ## # ## ## ## ## ## # ## ## ## ## ### # ### ## ## # ### ## ## ## ## ## ## # # # ## # # # ## ## ## # ## ### # ## ## # # # # # # # # ## # # # ## # # # # # # ## ### # # # # ## ## # # ## # # # # # # ## # # # # # # # # ### # # ## ## ### # ## ## ## ### ## ### # # # # # # # # # # ### # ### # ### ## # # # # # # # # ## ## # # ### # # # ## # # ## ## # ### ## # ### # # ## # # # # ## # ## # # # # # # # ## # ## # # ## # # # ## # # ### # ### # # # # ## # # # # # ## ## ## ## ## ## ## # ## # # # ## # # # # # # # # # # # # ## # # # # # # # # # # ## # # # ## # # # # # ## # # ## ## # # ## # # # # ## # # # # ## # # # # # # # # # ## ### ## ## ## # ### ## ## # ### ### ### # ## # ## ## # # # # ## # # ## # ## # # # ## # # # # # # ## ## ## # # # # ### # # ## ## # # # # ## # # ## # # # # # # # ## # ### ### # # # # ### # ## # # ## ## # ### ### # # # # # D s r bu saun Uma # ## # # # ### # ## ## # # ### ## # ## ## # # ## Uma ne ebé Okupadu # ### ## # # ## ## ## ### ## ### ## ## # # # # ## # # # # # ## # # # # ## # ## # ## # ## # ## # ## ### ## ## ## ## # ## ### ## # # # # ## # # ## # ### ### # ## ## ## ## ### ### ### # ## ### ### ### ## ## ### # # ## # ## ## ## # ## # ## # ### ## ## # # # ## ## ### # # # # # # # # # # ### ## # # # ## # ## ### # # ### ## ## ## # # # # # ## # # ### ## # ## # # # # # # # # # # # ## # # # ### # # # # # # # ## ## # # # ## # # ### ## # # # # ## ## ## ## # ## ## # ## # ## # ## ## ### # # ### # # ### # ## # ## ## ## ### ## # ### # ## ## ## ### ## # ### ## # ## # ### # # # # ## # # # # # ### # # ### # # ### # # ### # # ## ## # ## # # # # ### ## # # # ## ## ### ### ### ## # # # # # # # # # ## # ## # # # # # ### # ### # # ### # ## # ## ## # # # # # # # ### ## # ## # ## # # # # # # # ## # ## ### ### ### ## # # # # # # ## ## # ## ## # # # # ## ## # # # # # # ## # ## # # # ### # # # # # # # # ## ## # ## # # # # ## ## # # # ## ### ## # # ## # # # # # ## ## # # ## # ## ### ## ### ## ## ### ### ## # ### ### ### ### ## ## # ## ### ### ## ## ### ### # ## ## ### ## ### # ## ## # ## # ### # # ### # ### ### # ## ### # ### ### ## ## # # ## # # # # # # # # # # # ## # ## ## # # # ### ### # # ## # ## ## ## # # # # ### # ### # # # # # # ## # # # # # # ## ## # # ## ## ### ## ### # # ### # ## # # # ### # # # # ## # # ## ## ## ## # # ## # # ## # # # # ## # # ### # ## ## # ### ## # ### ### # # # # ## # # # # # # # # # ## # ## # ## # ## # ## # # V queque % # # # # ## ## # # ## ### ## # ## ## # ## ## # # # # # # ## # # # # # # ## ## # # ## # # # # # ## ## # # ## ## # ## # ## ## # # # # ## ## # ### ## # ## ## # # ## ## ### ## ## ## ### #### # # ### #### ### ### # ### # # # ### ## # ## # ### ### ### ## # ### ## # # ### ### # ## ### ### # # ### # ## ### # ## ### ## ### ## ## # # ### # # ## ## ## # ## ## # # # # ## # # ### # # # ## ## ## ## ### # # ## # ## # ### # ## ## ## # # # ### # # # # ## ## # ## # # ## # # ## # ## # # # ## ### # # ## ## ## # ## # # ## ### # ### ## # ## # # ## # ## ## ### # ### # # # # # # # # ## ## # ## # ## ### # ### ### ## # ## ### ## # # # # # ## # # ## ## ### # ## ## ## ## # # # ### # ### # # # # # # # # # # # # # ## # # ## ## # ## # # ## # # # ## # # # # ### ### ## ### # ### ## # # ### # # ## # ## ## # # # V QUEQUE # ## # ## ## # # # # ## ## ## # # # ## # ## # ## ## ## # ### ### # ## # # ## ### ### ## ### ## # ### # ### ## ## # # # ## ## # # # ## # # ## ## ## # # # ## # # # # ## ## ### # # ## # # # ## # ### # # ## # # ## # # # # # # # # # # # ## # # # # # # # # ## # # # # # # # # # ## # # # ## ## # ### # ## ## ## # # # ## # ### # ### ## ### # # # # ## # # # # # ## # ## # # ### # ### # ## ## ### ## ## # # # ## # # # # # # ## ## # # ## # # # MANUFAH # ## ## ## ## # ## # # ## # # # # # # # ## ### # # # # # ## ## # # ## # # # ## # # ## # # ### # # # # ## # # # ## ## # ## # ## # ### ### ## # ## ## ## # ## # ### ## ## ## ### ## # # ## # # # ## # # ## ### # # ## # # # ### # ## # # ## # # # # # ### # # # ## ## # # # # # # ## # # # # # # # ## # # ## # # ## ## # # # ## ## # # # # # # # # ## ## # ## # # # # # # # # # # # # # # ## ## ## ## # # # ## # ## # ### # # # ## # # # # ## ## ## ## ## ### # ## ### ### ### # # # ## Same # # # # ## # # ## # # ### ## # # # # # # # # # ### # ## ## ## # # # ## ## ## ## # ## # # ## ## ## # # # # # # # # # ## ## ## ## # # ## # # # ## # # # # # # ## ## # # ## # # # ## # # # ## # ## ## # # # ### # # # ### # ### ## ## # ## # # ### # # ## # # # # ## ## ## ## ## ## # % ## # # ## # ### # ## # # # ## ## # ## ### ## ## ### # ### ### # # ### # ## # # ## ### ## ### ### # # ## ## # ## ## # ## # # ### ### # ## ### # # ### ## ## # ### ## ## # ## ### # ## # ## # ## # # # ## # ## # # # # # ### # # # # # # ## # # ## # ## # ## # # # # # # # # ## # # # ## # # # # # ## # ## # ## ## # # # ## ## # # # # # ## # ## # # # # # # # # ### ## ## # # # # # # # # ## ## # # ## ## ## # # ## # # # # ## # ### # # ## ## # ## ## # ## # ## ## ## ## # # ## ## ## ## # # # # ## ## ### ## ## # # # # ## ## ## # # # ### # ## ## # # # # # # ## ## # # # ## # ## # ## # ## # # ### # # # # # # ## ## ## # # # ## ## # ## # ## # ## # # # # # # # # ## # ## # ## # ## # ### ## # # ### # # ## # ## # # # # # # # ## ## ### ## # # ## # ## # # ## # ## # # ## ## # ## # ## ## # ## ## # ## # # # ## ## # # # # # # # ## ## # # # ## # # # ## # ### # ## # # # # # ## # ### # # # ## ### # # ## # ## # # # ## # # # ## ## ## ## # # # # ## # # # # ### # ## # ## # # ## ## # # # # # ### # ## # # ## # ## ## # # # ## # # # ## ## # ## # # # # # # # # # # # # # # # # # # ## # # # # ## # # # # # # ## ## ## # ## # # # # # # # ### # ## # # # ## # ## # # ## ## # # # ## # ## ### ## # # ### ## ### ## ## # # # ### ## # # ## ## # ## ## # ## ## # ## ## ## # ## # ## ## # # # # # ### # # # # ## ## # ## # # ## # ### # ## # ## ## # ## # ## ### # ## # ## # # ## # # ## # # ## ## # ## # ## # # # ## # # # # # # # # ## ## ## # # # # ## # ## ## ## ## # ## # ## ## ## # ### ## # ## # ## # ## # # # ## # # # ### # # # # ## # # ## ## ### # # # # ## ## ## # # # ## ### # ## ## # # # # ## # ## ### # # # ## ## # # ## ## # # # # # # # # # # # # ## # # # # # # # # ## # ## ## ## ## # ## ### # # ## # # # ## ## # # # ## # ### ### ## # # # ### ## ### ## ### ### # ## ## ## # # # ## # ## ## # # ## # # # # ### # ### ## # # # ## # # ## ### # # # # ### ## ## # ### ## # # # # # # # # ## # ### # ### # ## # ## # # ## ## ## ## ## ## ## # ### # ## ## # # # # # # # # ## # ## ## ## ### # # # ## ## # # # ## # ## # # ## ## ### # ### # # ## # ## ### ## # # ### ### ### # # # ### ### ### # # ### ## # # ## ### ## ## ## # ## ## # ## ### # ## # ## # ## # # # # ## # # # # ## # # ### ## ## ## # ## # ## ## # ## ## # # # # ## ## # # ## # ## # ## ## ## ## # ## # ## ## ## # # # ## # ## # # ## # # # # ## # ## ## # # ## # # # # # # ## ### ## ## ## # # ## # # ## # ## # ## # # # # ## # # ## ## # # ## # ## # # # ## ## # # ## ## # # ## # # # ## # ### # ## ## ## # # ## # # # # # # ## ### # # # ### ### # ### ## ## ### ## # ### ## ## ## # ## # ### # # ### ### ## ### ## # ## ## ## ## # # ## ## # # MANATUTO # ## ## # ### # # # # # # # ### # ## # ## ## # ## ## # # # # # # ## # # ## ## # ### # # # ## ## # # # # # ## # ## # ### # # # # ## # # ### # ## ## ## ### # # ### # # ## ### # ## # # ### # # ### ## ## # # # # # # # # ## # # ### # ## # # ### # # # # ### # # ## # # ## ## ## # ## # ## ### ## # # ## # # ## # # # # # ## # ## # # # ## # ### # ## ## ### # ### # ## # # # # # # # # ## # # # # # ## # ## ## ## # # # # # ## # # # # # # # # # # # # ### ### # # ## # # # ## # # # # # # # ## ### ### ## # # # # # # ## ## ### ## # # # # # # # # # # ## # # ### ## ### ## ### ### # LAUTEM # # # # # # ## # ## ## # # # # ## # # ## # ## # # ## ## ## # # ## # # ## # ## # # # ## # ## ## # # # # # ## # # ## ## # ## # ## ## # # # # ## ## ## # # # # ## # # ## ## # ## # # ### ## # ## # ### # ## # # # # ## ## ## ## ## ### ### # ### # # ## # ### ### # ### ### ## ## ### # ## # # ## # # # # ## # # # # # # # # # # # # ## # # # # # # # Ma ana ## # # # # # BOBONARO # # # ## BAUCAU ## # # ## # ## ## # ## ## # # ## # ## # # ## ## # A eu # # ## ## # ## # ## ## # # # # # ## # ## ## # # # # # # # ## ## ## # ## # # # # ## # # ## ## ## ### ## A LEU # # ## # ## # ## # # ## ### # ## # # ### ## # ## ## ## ## ### # # ## # # # ## # ## ### # ## ### # ### ## ## # ## ## # ### ### # # # # # # # # # # ## # # # # # # # ## # ### # # ### ## ## # # # # # ## ## ## # # # # # # # ## # # # ## ## ## ### # # # ## ## ## # # # # # # ## ## # ## ## ## # ## # # # # # # ## # # # # ### # ## # ## ## # ## ## ### ## ### ## ## ## ## # # # ## ### # ## ## # # # ## ## ## ## # ## ## # ## # ## # # ## ### ## # # ## ## ## # # # ## ## ## # # # ## ## # # # ## # # ## # # # # # # # # Sua # ## # # # ## # # # ## # # # ### # # # ## % # # # ## ## # # ## # # ## ## # ## ## # # ### # ## # # # ## ### # # # # # # # ### # # # # ## ## ## ### # # ### # # ## # ## # ### ## ## # # ### # # # # ERMERA # ## # # # # ### ### ## # ## # # # ## ## # # # ## # # # # # ## ## # ### # # # # ## # ### # # ## # # # # # # ### # ## ### ### ## ### ### # # # ### # ## # # ### # # # ### ## # ## # ## # # # # # ## # # # G eno % # ## # # # ## ## # # # # # # # # # # ## # # # ## # # # ## # ## # # # ## # ### ## # # # # ### # ## # # # # # ## # # # # # # # # # # ## # # ## # # # ## # # # # # ## # # ## # ## # ## ### # # ## ## ## # ## # # # # # # ## # # # ## ## ### # ## # ## ## ### ### # ### ### # # # # # # # # # # # # % ### # ### ### ## ### ### ### ### ## ### # # ### ## ### ## ## # ## # # ## # # ## # ## ## # # # # # # # ### # ### ## # ### ### ## ## ## ### ### ### ## ### # ## ## # # # # ### ## # ## ### ## # ## # ### ### ## # ### # ## # ## ## # ### ### ## ### ### # # ### ### ## ### ## ## ## ### ## ### # # ### ### ### ## ## ## ### ## ## ### ## # # # # # # ### # ## # # ### ## # # ### ## # ## # # # # ## # # ## # ## ## Mana u o # # ## # # # Baucau % # ## ## # # # L qu çá # ## ## # # # # # # # ### # ## ## # ### # ### ### # # ### # # # # # # # # # # ### # # # DL ## # ## # ## # # # ## # ## # ## ## # ## # # ### # ### # # ## ## # ## # ## # # ## ## ## # ### ### # ## ## # ## ## # # # ## ## ## # # # # ## ## # ## # ## # ## ### ## ## ### ## # # ## # ## ## ## ## Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 # # # ### ## # # # # ## ## # # ## ### # ## # ## # # ## # ## ### # ## # F on e a D s u F on e a Sub d s ndones a # ## # ## ## # ## # ## # ## # # # # # ## ## # ## ## ### ## ## # ## ## ### # ### ## ## ### # OECUSSE Oecusse % % u Sen u U banu Bo o % # T mo Oc den a TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 23 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 3 Numeru Uma, tuir Distritu ho Sub-distritu Distritu Sub-distritu Manatuto Familias Numeru Per Km² Barique/Natarbora Laclo Laclubar Laleia Manatuto Soibada 1,782 397 368 391 226 271 130 6,249 967 1,326 1,293 599 1,667 397 4 2 4 3 3 6 3 Alas Fatuberliu Same T uriscai 1,323 406 375 354 188 7,264 1,064 1,049 4,209 942 5 3 3 12 5 Iliomar Lautem Lospalos Luro T utuala 1,813 302 448 624 128 310 11,028 1,351 2,860 4,909 1,202 706 6 4 6 8 9 2 Lacluta Ossu Uatucarbau Watulari Viqueque 1,877 416 427 132 294 610 12,556 1,021 2,922 1,343 3,286 3,984 7 2 7 10 11 7 Fatululic Fatumean Fohorem Zumalai Suai T ilomar Maucatar 1,203 46 132 132 283 302 194 114 9,445 347 555 758 1,836 3,758 1,148 1,043 8 8 4 6 6 12 6 9 Aileu Vila Laulara Liquidoe Remexio 737 314 61 151 211 6,292 2,971 874 1,064 1,383 9 9 14 7 7 Ainaro Hatu-Builico Hatu-Udo Maubisse 804 235 129 242 197 8,999 1,953 1,669 1,529 3,848 11 8 13 6 20 Manufahi Laute m Vique que C ovalima Aileu Ainaro 24 KM² Distritu Sub-distritu Bobonaro Familias Numeru Per Km² Atabae Balibo Bobonaro Cailaco Lolotoe Maliana 1,376 252 296 216 204 169 239 14,807 1,497 2,590 3,979 1,646 1,258 3,837 11 6 9 18 8 7 16 Baguia Baucau Laga Quelicai Vemase Venilale 1,506 206 370 199 206 374 151 19,168 1,816 6,232 2,973 3,676 1,740 2,731 13 9 17 15 18 5 18 Nitibe Oesilo Pante Macasar Passabe 814 300 97 356 61 12,716 2,386 2,239 6,472 1,619 16 8 23 18 27 Bazartete Liquiçá Maubara 549 187 98 264 9,277 3,072 3,084 3,121 17 16 31 12 Atsabe Ermera Hatolia Letefoho Railaco 768 167 93 274 129 105 18,771 3,059 4,825 5,504 3,811 1,572 24 18 52 20 30 15 Atauro Cristo Rei Dom Aleixo Metinaro Nain Feto Vera Cruz 367 140 65 33 91 5 33 26,114 1,470 6,172 11,225 558 2,824 3,865 71 11 95 340 6 565 117 14,919 162,686 11 Baucau O e cusse Liquiçá Erme ra Dili TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 KM² Total Gravura 3 — Ema Hela iha Ne’ebé Uma-kain, familia ka densidade populasaun iha area ida fo impresaun inisial hanesan barak liu ka mamuk, nivel presaun ne’ebé populasaun tau ba uza riku soin no meiu-ambiente, no kona ba nivel buka ba sasan no servisu. Ho nia media ema nain 65 iha kilometru kuadradu nia laran, populasaun Timor-Leste nia densidade as liu media ne’ebé hetan uluk iha tinan 2000 ne’ebé ema nain 45 iha kilometru kuadradu nia laran. Maibe, kompara ho rai barak iha mundu, Timor-Leste ladun iha ema barak iha fatin ida deit. Banglades (ema nain 890 iha kilometru kuadradu nia laran), Taiwan (616), Holanda no Reinu Unidu (244) no Fransa (108) maka ejemplu kona ba rai ne’ebé iha densidade populasaun as liu Timor-Leste. Nasaun ne’ebé bo’ot no mamuk maka USA (29) ho Australia (2) hanesan ejemplu nasaun ho densidade populasaun kiik. Medida simples ida atu sukat kona ba densidade populasaun, hanesan nivel populasaun nian iha area total ida, sei iha utilidade hanesan indikasuan jeral kona ba presaun no ezijensias iha rekursu iha nasaun, maibe bele mos fo informasaun falsu karik interpreta ka aplika sala. Media densidade populasaun subar variasaun internu, tamba dala ruma iha rai balun, hatudu katak iha area bo’ot la iha populasaun maibe iha area seluk hetan populsaun barak. Ida ne’e akontese iha rai hanesan China, Arabia Saudita, Canada, no Australia (Rowland, 2003; Population Reference Bureau, 2000). Medida ne’ebé diak liu maka numero ema iha unidade area iha rai bokur, ne’ebé fo hatene diak liu tan relasaun entre fo sai no buka iha rai produktivu, bokur. Medida ne’e iha utilidade liu ba ekonomia ho base iha agrikultura hanesan Timor-Leste, no hanesan asuntu importante ba halo analize aban bain rua nian. TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 25 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 26 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 4 Area Rai, Populasaun ho Densidade populasaun, tuir Sub-distritu Sub-distritu T utuala Barique/Natarbora Lacluta Laleia Alas Fatuberliu Laclo Laclubar Soibada Iliomar Vemase Fatumean Lautem Fohorem T ilomar T uriscai Viqueque Hatu-Udo Nitibe Ossu Atabae Liquidoe Manatuto Fatululic Cailaco Lospalos Lolotoe Baguia Metinaro Remexio Balibo Zumalai Luro Are a, Km² 310 397 416 226 406 375 368 391 130 302 374 132 448 132 194 188 610 242 300 427 252 151 271 46 204 624 169 206 91 211 296 283 128 Populasaun Populasaun Total 3,712 4,874 5,187 3,211 6,505 6,326 7,558 8,039 2,760 6,726 8,886 3,366 13,870 4,122 6,186 6,088 20,706 8,817 11,052 15,731 9,638 5,819 10,455 1,814 8,394 25,780 6,992 8,964 3,963 9,493 13,663 13,323 6,205 iha Km² 12 12 12 14 16 17 21 21 21 22 24 25 31 31 32 32 34 36 37 37 38 39 39 40 41 41 41 44 44 45 46 47 48 Sub-distritu Uatucarbau Maucatar Ainaro Aileu Vila Atauro Watulari Suai Maubara Same Laga Quelicai Pante Macasar Hatu-Builico Railaco Laulara Maliana Venilale Atsabe Baucau Maubisse Bobonaro Oesilo Bazartete Hatolia Passabe Letefoho Liquiçá Ermera Cristo Rei Vera Cruz Dom Aleixo Nain Feto Timor-Le ste Are a, Km² 132 114 235 314 140 294 302 264 354 199 206 356 129 105 61 239 151 167 370 197 216 97 187 274 61 129 98 93 65 33 33 5 14,919 Populasaun Populasaun Total 6,725 5,876 12,640 17,207 7,863 17,100 18,376 16,456 26,162 15,167 15,971 29,187 10,807 9,343 5,448 22,126 14,338 16,037 37,422 20,216 22,766 10,238 20,213 30,659 7,139 19,917 18,304 27,366 34,151 35,259 64,574 29,920 923,198 iha Km² 51 51 54 55 56 58 61 62 74 76 77 82 83 89 90 93 95 96 101 103 105 106 108 112 118 155 186 293 524 1,079 1,955 5,823 62 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Mapa 5 hatudu densidade populasaun iha kilometru kuadradu nia laran iha Timor-Leste nia sub-distritus 65. Mapa hatudu lolos kontraste husi sub-distritu ho populasaun barak iha no haleu Dili ho Baucau, no sub-distritu ho populasaun ituan iha rai laran. Ho ema 5,823 iha kilometru kuadradu nia laran, Nain Feto iha distritu Dili hanesan sub-distritu iha rai tomak ke iha populasaun barak liu. Ho 5.14 kilometru kuadradu deit, nia mos hanesan sub-distritu kiik liu iha Timor-Leste tomak. Tutuala, iha distritu Lautem, hanesan sub-distritu ho populasaun ituan liu, ho ema 12 iha kilometru kuadradu nia laran. Atus rua rua hanesan media densidade populasaun iha sub-distritu, ho ema 186 iha kilometru kuadradu nia laran., Liquiça besik liu media ida ne’e. Iha sub-distritu lima ho populasun barak liu – Nain Feto, Dom Aleixo, Vera Cruz, Cristo Rei ho Ermera – 21% populasaun nasaun nian okupa deit 1.5% area rai tomak. Maibe, sub-distritu 25 ho populasaun ituan liu sai hanesan uma ba 21% populasaun ne’ebé okupa besik 50% area rai laran tomak. Aumenta tan ba densidade populasun nia sei iha mos medida seluk atu sukat populasaun nia distribuisaun. Ejemplus inklui indise redistribuisaun no indise konsentrasaun (hareé Rowland, 2003; pp 361-362). Medida seluk ho utilidade inklui númeru ema iha unidade area rai ba agrikultura ho area urbana. Medida hanesan ne’e bo’ot liu posibilidade publikasaun ne’e nian, ne’ebé iha intensaun atu fo konhesimentu jeral kona ba padraun demografiku ne’ebé bazeia ba primeiru resultadu sensus Timor-Leste nian. Estudu klean liu no espesializadu liu importante tebes atu hatudu dalan ba planu desenvolvimentu ho preparasaun politika sira iha futuru. Gravura 4 — Densidade Populasaun Mapa 5 Densidade Populasaun, tuir Sub-distritu Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li U % U % U % Laulara LIQUIÇÁ U % Aileu Vila Lacluta ERMERA Letefoho Cailaco BOBONARO Balibo Maubisse HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana AINARO Bobonaro Turiscai Soibada Fatuberliu U % Quelicai Ossu Laclubar Hatolia Atabae Vemase MANATUTO Liquidoe U % Ermera BAUCAU Venilale Remexio AILEU Railaco Luro Watulari Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Ema Tuir Kilometru Kuadradu 11 to'o 75 76 to'o 294 295 to'o 1,080 1,081 to'o 1,956 5,823 MANUFAHI Same Ainaro Alas Hatu-Udo l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Zumalai Suai U % COVALIMA Pante Macasar U % Tilomar Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE Maucatar U % Lospalos Baguia au rb ca tu Ua Maubara Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto Tutuala Lautem U % Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 U % Nitibe Oesilo Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 27 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Durante periodu 1990 populasaun Timor-Leste nian aumenta neneik maibe aumenta lais tebes iha prinsipius Sekulu 21. Iha periodu tinan 11 nia laran, hosi 1990 to’o 2001, rai nia populasaun aumenta ho ema 39,795, ka 0.47% tinan-tinan. Husi tinan 2001 no 2004, aumenta ema 135,856, ne’ebé reprezenta media tinan ida aumenta 5.31%. Aumentu lais ida ne’e iha nivel kresimentu hanesan impaktu ne’ebé hetan hosi ukun-rasik an, no mos hosi periodu politiku no sosial estabil ne’ebé halo ema ejiladu fila fali ba sira nia rai no familia atu hetan tan oan. Grafiku 3 Mudansa iha Populasaun, 1990 - 2004 1990 2001 2004 Lautem Dili Viqueque Dili nia populasaun ladun muda hosi tinan 1990 no 2001, maibe hafoin ne’e aumenta makas, 12.58% entre tinan 2001 no 2004. Ermera, Bobonaro no Oecussi mos hetan aumentu rapidu iha sira nia populasaun iha periodu tuir-referendu. Oecusse Manufahi Manatuto Populasaun hosi distritu barak diminui entre tinan 1990 no 2001. Diminuisaun bo’ot liu iha Distritu Bobonaro, ne’ebé populasaun hamenus ema 11,760 ho media anual 1,41% iha tinan 11 nia laran. Distritu Dili no Oecussi mos sente populasaun hamenus oituan iha periodu 1990 nia laran. Liquiçá Ermera Covalima Bobonaro Tabela 5 Mudansa iha Populasaun, 1990 to’o 2004, tuir Distritu Distritu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiçá Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque 28 Populasaun Total 1990 2001 2004 Baucau Nive l Kre simentu Anual Populasaun (%) 1990-2001 2001-2004 1990-2004 24,657 31,827 37,967 43,375 45,093 52,480 86,675 101,517 100,748 81,692 69,932 83,579 45,310 49,234 53,063 123,305 120,474 175,730 77,570 88,415 103,322 48,390 53,467 56,293 44,235 45,575 54,973 31,805 35,446 36,897 34,275 38,616 45,081 48,979 45,042 57,616 57,279 62,704 65,449 2.32 0.35 1.44 -1.41 0.76 -0.21 1.19 0.91 0.27 0.99 1.08 -0.76 0.82 5.88 5.06 -0.25 5.94 2.50 12.58 5.19 1.72 6.25 1.34 5.16 8.21 1.43 3.08 1.36 1.07 0.16 1.13 2.53 2.05 1.08 1.55 1.06 1.96 1.16 0.95 Timor-Le ste 747,547 787,342 923,198 0.47 5.31 1.51 Ainaro Aileu 0 25,000 50,000 75,000 100,000 125,000 150,000 175,000 200,000 Fonte Dadus: Dadus 1990 – Ajensia Sentral ba Estatistika, 1992 – Populasaun Timor-Leste nian; Resultadu hosi Sensus Populasaun 1990. Jakarta, Indonesia Dadus 2001 – Diresaun Nasional ba Estatistika, 2003 - Timor-Leste Survei Suco Nian; Resultado save no aktualijadu. Dili, Timor-Leste Dadus 2004 – Diresaun Nasional ba Estatistika , 2006 – Tabela Prioridade Nasional; Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004. Dili, Timor-Leste TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 5 — Mudansa iha Populasaun Mudansa iha Populasaun Migrasaun Komersiu, ajensias governu nian, doadores, ONG sira, no membrus seluk hosi komunidade dezenvolvimentu, iha interese barak kona ba ema nain hira maka iha no karik númeru ne’e sei aumenta ka hamenus. Ida ne’e los iha Timor-Leste no mos ba rai seluk-seluk tan iha mundo laran. Wainhira hatene ema nain hira maka iha, autoridade sira no komersiu bele halo estimativa kona ba infraestrutura saida maka presiza, produtu no servisu no ema hira maka presiza hodi halao servisu ne’e; wainhira iha ideia diak ida kona oinsa no ho lalais hira maka populasaun sei aumenta ka hamenus maka organizasaun sira bele halo sira nia planu ba dezenvolvimentu aban bain rua nian. Ema migra tamba sira hein katak bele hetan oportunidade diak liu tan kona ba hadia sira nia ekonomia. Iha Timor-Leste, iha tinan foin dau-dauk ema muda hela fatin ho nia kuantidade as hosi distritu sira ba kapital Dili. Konsentrasaun ema barak iha nasaun nia sidade ida deit diak ka at ba Timor-Leste nia perspektiva kona ba dezenvolvimentu? Aumento populasaun lais no urbanizasaun iha sidade prinsipal ida deit bele halo mosu problema sosial, ekonomiku no politiku, hanesan buat nebe akontese iha Dili hahu fulan Abril 2006. Iha pontu seluk, ho sirkunstansia seluk, aumentu iha sentru mos halo mosu oportunidade diak kona ba area barak. Analiza kestaun sira ne’e sei laos posivel iha publikasaun ne’e, maibe ami fo sai iha ne’e hanesan pontu ida ne’ebé tenki hetan konsiderasaun makas hosi ema sira ne’ebé halo planeamentu no sei hatudu dalan ba dezenvolvimetu iha Timor-Leste. Maibe saida maka halo populasaun nia tamañu atu muda, iha termus geografikus jerais ho iha Timor-Leste nia kontestu historiku foin dau-dauk nian? Mudansa iha populasaun hetan influensia hosi elementu tolu: moris, mate no migrasaun. Wainhira ema iha area ida moris, mate ka muda hela fatin, populasaun iha area ne’e mos muda. Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 Importante atu rekoñese katak mudansa iha populasaun iha Timor-Leste hetan influensia barak hosi eventu trajiku ne’ebé mosu iha dekada tolu foin liu ba. Populasaun nia tamañu, nia distribuisaun no nia perfil bele diferente tebes karik Timor nia historia oin seluk no tuir dalan seluk. Por ejemplu, iha parte balun iha mundu klaran, buka ba oportunidade ekonomiku diak liu tan maka influensia migrasaun. Maibe iha Timor-Leste, ema barak maka hili atu muda ka forsadu atu muda tamba violensia ka problema politiku mosu. Krise sivil mos influensia nivel fertilidade no mate. Konsekuensia demografiku hosi okupasaun Indonesia iha Timor-Leste hanesan istoria ida ke sei tenki hakerek. Iha finais periodu 1990, populasaun iha mundu mos aumenta ho nivel tinan-tinan 1.4%. Nigeria maka nasaun ho aumentu as liu ho 3.5%, no nasaun Ukrania maka hetan fatin ikus iha tabela no hetan aumento negativu -0.8% (Population Reference Bureau, 2000). Iha tinan 2004, ho 3.2% Timor-Leste la dok hosi nasaun Nigeria no nasaun seluk tan ne’ebé hetan aumentu makas iha populasaun. Nivel aumentu bo’ot hanesan ne’e tenke sai hanesan fonte preokupasaun, laos tamba deit nia implikasaun demografiku, maibe mos tamba nia impaktu ekonomiku, sosial no politiku. Se karik aumentu anual ne’e lao nafatin, populasaun TimorLeste nian sei aumenta tinan-tinan ema nain 31,000, ka fulan-fulan ema nain 2,583, ka loron-loron ema nain 85. Populasaun rai Timor nian sei duplika iha besik tinan 22. Oinsa maka estrutura ekonomiku no sosial no instituisaun sira iha Timor-Leste sei responde ba aumentu ne’e? TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 29 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Mapa 6 hatudu tendensia migratoriu iha moris ida iha Timor-Leste. Seta hatudu kontribuisaun ne’ebé distritu ida-idak halo ba distritu Dili nia populasaun iha tinan 2004. Seta ida-idak nia luan proporsional ho valor total kona ba migrasaun iha moris ida hosi distritu ida-idak ba Dili. Distritu ho kor mean hetan populasaun liu tan tanba migrasaun iha moris ida (ema barak liu maka muda ba distritu ne’e duke muda sai hosi nia iha moris ida). Distritu ho kor azul lakon sira nia populasaun tamba migrasaun iha moris ida (ema barak maka sai hosi distritu ne’e duke muda ba distritu ne’e iha moris ida nian laran). Dili, Covalima no Oecussi hetan manan total ema muda iha moris ida no distritu seluk hetan lakon total ida. Dili, ho ema nain 71,480 hetan barak liu. Baucau lakon barak liu ho 10,218, no Viqueque (9,118) no Bobonaro (7,631) mos hetan lakon as. Distritu Dili nia populasaun iha fulan Juñu ema nain 173,541. Somente ema nain 93,784 hosi ema total ne’e, ne’ebé reprezenta 54% total, moris iha distritu Dili. Hosi ema nain 79,757 ne’ebé moris iha distritu seluk, ema nain 12,519 (7%) mai hosi Baucau, 9,277 (5%) moris iha Viqueque, no 7,981 (5%) moris iha Bobonaro. Iha distritu hat, ema ne’ebé moris iha tasi-balu (fora de Timor-Leste) mos halo aumenta populasaun iha tinan 2004. Distritu hat ne’e maka, Dili (ema nain 5,519, ka 3.2%), Oecussi (1,241, 2.2%), Covalima (1,054, 2.0%) no Bobonaro (996, 1.2%). Númeru as hosi ema ne’ebé moris iha rai seluk maibe hela iha Timor-Leste, bele atribui ba atrasaun barak iha Dili laran, ka iha distritus Oecussi, Covalima no Bobonaro, tamba halo baliza-fronteira ho rai Indonesia. Sensus hatete ba ita ema hira maka moris iha tasi-balu (fora de Timor-Leste) ne’ebé hela iha Timor-Leste iha tinan 2004. Ida ne’e signifika katak labele kalkula ondas migrasaun nian entre rai Timor-Leste no rai sira seluk. 30 Tabela 6 Migrasaun Final ba Dili iha Vida Distritu Moris iha % Populasaun La Moris iha Dili, Migrasaun Final iha Dili husi Dili, Muda ba Dili Muda ba Distritus seluk ba Dili Distritu Baucau Viqueque Bobonaro Ermera Lautem Ainaro Manatuto Liquiçá Manufahi Covalima Aileu Oecusse Abroad Unknown 677 462 467 628 309 444 879 816 395 220 2,864 116 12,519 9,277 7,981 6,486 5,405 5,102 4,287 3,991 3,157 2,812 5,193 1,917 5,519 6,111 11,842 8,815 7,514 5,858 5,096 4,658 3,408 3,175 2,762 2,592 2,329 1,801 7% 5% 5% 4% 3% 3% 2% 2% 2% 2% 3% 1% 3% 4% Table 7 Migrasaun Final iha Vida, tuir Distritu Distritu Baucau Viqueque Bobonaro Lautem Manatuto Ainaro Ermera Liquiçá Aileu Manufahi Covalima Oecusse Dili TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Emigrasaun Imigrasaun 5,692 3,727 4,853 1,726 2,920 4,137 6,223 3,879 6,117 4,975 4,942 3,094 79,757 15,910 12,845 12,484 6,515 7,113 8,111 9,663 5,505 7,452 5,324 4,785 2,508 8,277 % Moris iha Migrasaun Distritu de sde Final ke Moris -10,218 -9,118 -7,631 -4,789 -4,193 -3,974 -3,440 -1,626 -1,335 -349 157 586 71,480 94% 94% 94% 97% 92% 89% 94% 93% 84% 89% 91% 95% 54% Gravura 5 — Mudansa iha Populasaun Mapa 6 Movimentu Populasaun entre Distritu sira U % DILI LAUTEM U % U % BAUCAU U % U % Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 LIQUIÇÁ AILEU U % MANATUTO U % VIQUEQUE ERMERA U % BOBONARO U % U % AINARO U % MANUFAHI Migrasaun Total, Iha Vida Ida U % -10,218 to'o -7,631 -7,630 to'o -3,440 -3,439 to'o 0 1 to'o 586 71,480 COVALIMA OECUSSE U % Migrasaun Total iha Vida ida ba Dili 12,000 Fronteira Distritu Indonesia 6,000 2,000 U % 0 Sentru Urbanu Bo'ot Estrada 10 20 30 40 50 Kilometru TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 31 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 32 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 8 Númeru Mane ho Feto ho Nivel Sexu, tuir Sub-distritu Sub-distritu Iliomar T utuala Passabe Fatululic Watulari Uatucarbau Ossu Lautem Bobonaro Oesilo Baguia Lolotoe Quelicai Lospalos Atsabe Soibada Maucatar Atauro Nitibe Laclubar Laleia Suai Laga Maliana Viqueque Cailaco Ainaro Balibo Pante Macasar Zumalai Hatu-Builico Luro Alas Mane Feto 3,164 1,770 3,458 879 8,287 3,272 7,601 6,774 11,126 4,998 4,376 3,425 7,801 12,497 7,921 1,332 2,909 3,893 5,472 3,981 1,590 9,103 7,561 10,892 10,362 4,208 6,356 6,818 14,643 6,706 5,449 3,131 3,276 3,562 1,937 3,681 935 8,796 3,453 8,009 7,092 11,630 5,222 4,567 3,567 8,114 12,920 8,116 1,360 2,967 3,970 5,580 4,053 1,615 9,123 7,572 10,871 10,278 4,166 6,284 6,722 14,415 6,599 5,358 3,074 3,209 Mane iha 100 Fe to 89 91 94 94 94 95 95 96 96 96 96 96 96 97 98 98 98 98 98 98 98 100 100 100 101 101 101 101 102 102 102 102 102 Sub-distritu Mane Feto Hatolia 15,495 15,164 Maubara 8,271 8,069 Fohorem 2,084 2,032 Maubisse 10,239 9,973 Manatuto 5,294 5,155 Baucau 18,867 18,245 T ilomar 3,119 3,016 Venilale 7,289 7,048 Fatumean 1,702 1,644 Same 13,267 12,799 Bazartete 10,283 9,907 Ermera 13,904 13,389 Atabae 4,902 4,707 Liquiçá 9,340 8,964 Letefoho 10,190 9,727 Laulara 2,788 2,660 Laclo 3,869 3,689 Fatuberliu 3,243 3,083 Remexio 4,867 4,626 Vemase 4,574 4,312 T uriscai 3,130 2,943 Metinaro 1,757 1,652 Lacluta 2,681 2,506 Railaco 4,814 4,479 Hatu-Udo 4,576 4,241 Aileu Vila 8,954 8,212 Liquidoe 3,037 2,782 Barique/Natarbora 2,504 2,277 Vera Cruz 18,414 16,409 Nain Feto 15,613 13,860 Cristo Rei 17,733 15,720 Dom Aleixo 35,132 29,388 Timor-Leste 466,963 451,495 Mane iha 100 Fe to 102 103 103 103 103 103 103 103 104 104 104 104 104 104 105 105 105 105 105 106 106 106 107 107 108 109 109 110 112 113 113 120 103 Proporsaun sexu hanesan proporsaun entre númeru feto no mane iha populasaun ida nia laran. Iha gravura ida ne’e ami hatudu proporsaun hanesan númeru mane hira ba feto nain 100 (proporsaun mos bele espresa kona ba númeru mane ba feto nain 1,000). Ba fatin barak proporsaun kona ba sexu entre mane nain 95 to’o 105 ba feto nain 100. Devisaun bo’ot husi leke ida ne’e dehan katak iha influensia sosial hanesan migrasaun relasiona ho jeneru ida, ka bele hatudu problema ho kualidade dadus nia. Deviasaun hirak ne’e ba Timor-Leste bele hareé iha Mapa 7 ne’ebé hatudu númeru mane no feto iha sub-distritu ida-idak. Sub-distritu mean iha proporsaun 95 kona ba sexu ka menus no sub-distritu azul iha proporsaun 105 kona ba sexu ka liu, karakteristika ne’ebé hatudu migrasaun seletivu hosi mane sira iha sub-distritu leste ba sub-distritu sentru nian, ho partikular ba Dili. Númeru mane ba feto nain 100 varia hosi 89 iha sub-distritu Iliomar to’o 120 iha Dom Aleixo. Ida ne’e hatete katak iha Iliomar iha 13% feto barak liu mane, no katak Dom Aleixo iha 20% mane barak liu feto. Sub-distritu Suai, Laga no Maliana iha númeru hanesan ba mane no feto. Tendensia rejional klaru. Iha konsentrasaun ida ba mane iha no haléu Dili ne’ebé reflete movimentu mane, no partikularmente mane klosan, ba kapital atu buka servisu. Ida ne’e husik disproporsaun númeru feto iha parte seluk iha nasaun, no liu-liu iha sub-distritu iha leste iha distritu Viqueque, Baucau ho Lautem. TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 6 — Proporsaun tuir Sexu Kisar Mapa 7 Geografia Jeneru – Sexu iha Sub-distritu sira 0 Alor 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li DILI U % U % Laulara LIQUIÇÁ U % Ermera MANATUTO Liquidoe U % Aileu Vila Ossu Laclubar Hatolia Lacluta ERMERA Atabae Letefoho Maubisse Cailaco BOBONARO Balibo HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana l ic lu tu Fa Lolotoe Maucatar Soibada Fatuberliu U % U % Mane hosi Feto 100 89 to'o 95 96 to'o 104 105 to'o 112 113 to'o 120 MANUFAHI Zumalai Alas Hatu-Udo Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE U % Suai Pante Macasar U % U % Tilomar Iliomar Barique/ Natarbora COVALIMA Timor Ocidental Baguia Same Ainaro AINARO Forohem Turiscai Watulari Lospalos VIQUEQUE Viqueque Bobonaro Fatumean Quelicai Venilale Remexio AILEU Railaco BAUCAU Vemase U % Luro au rb ca tu Ua Maubara Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto U % Tutuala Lautem U % Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 Nitibe Oesilo Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 33 Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 34 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 9 Populasaun ho Tamañu Mediu Familia, tuir Sub-distritu Sub-distritu Nain Feto Vera Cruz T uriscai Cristo Rei Dom Aleixo Railaco Bazartete Alas Fatuberliu Liquiçá Remexio Ermera Hatolia Laulara Soibada Aileu Vila Same Ainaro Baucau Laclubar Maliana Suai Letefoho Atabae Atauro Hatu-Builico Lolotoe Maubisse Maucatar Bobonaro Lospalos Manatuto Maubara Populasaun Numbe r Total Familias Familias 29,473 5,110 34,823 6,087 6,073 1,087 33,453 5,941 64,520 11,974 9,293 1,720 20,190 3,856 6,485 1,284 6,326 1,229 18,304 3,558 9,493 1,860 27,293 5,424 30,659 6,177 5,448 1,081 2,692 539 17,166 3,492 26,066 5,301 12,640 2,636 37,112 7,734 8,034 1,674 21,763 4,491 18,226 3,799 19,917 4,232 9,609 2,091 7,863 1,696 10,807 2,332 6,992 1,512 20,212 4,429 5,876 1,272 22,756 5,087 25,417 5,619 10,449 2,322 16,340 3,649 Tamanhu Me diu Familias 5.8 5.7 5.6 5.6 5.4 5.4 5.2 5.1 5.1 5.1 5.1 5.0 5.0 5.0 5.0 4.9 4.9 4.8 4.8 4.8 4.8 4.8 4.7 4.6 4.6 4.6 4.6 4.6 4.6 4.5 4.5 4.5 4.5 Populasaun Numbe r Total Familias Familias Viqueque 20,640 4,602 Atsabe 16,037 3,612 Liquidoe 5,819 1,312 Vemase 8,886 2,017 Venilale 14,337 3,225 Watulari 17,083 3,926 Zumalai 13,305 3,015 Metinaro 3,409 767 Barique/Natarbora 4,781 1,115 Laclo 7,558 1,774 Laga 15,133 3,550 Pante Macasar 29,058 6,796 T ilomar 6,135 1,420 Uatucarbau 6,725 1,561 Balibo 13,540 3,233 Cailaco 8,374 1,983 Luro 6,205 1,478 Oesilo 10,220 2,425 T utuala 3,707 893 Baguia 8,943 2,192 Fatululic 1,814 440 Fohorem 4,116 1,015 Hatu-Udo 8,817 2,130 Lacluta 5,187 1,257 Lautem 13,866 3,383 Nitibe 11,052 2,690 Ossu 15,610 3,769 Passabe 7,139 1,748 Iliomar 6,726 1,625 Quelicai 15,915 3,941 Fatumean 3,346 859 Laleia 3,205 914 Timor-Le ste 918,458 194,962 Sub-distritu Tamanhu Me diu Familias 4.5 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.3 4.3 4.3 4.3 4.3 4.3 4.2 4.2 4.2 4.2 4.2 4.1 4.1 4.1 4.1 4.1 4.1 4.1 4.1 4.1 4.1 4.0 3.9 3.5 4.7 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Tamañu mediu ba familia sira jeralmente tun-sae entre 5.5 iha nasaun ladun desenvolvidu ho 2.1 iha nasaun ne’ebé desenvolvidu liu. Ho 4.7, tamañu familia mediu iha Timor-Leste hanesan normal ba nasaun sira ho fertilidade as, ne’ebé familia bo’ot barak (Population Reference Bureau, 2000). Tamañu mediu familia bo’t liu media iha subdistritu 22, kiik liu media iha sub-distritu 32, no lolos 4.7 iha sub-distritu 1, Letefoho. Mapa 8 hatudu tamañu mediu familia iha sub-distritu idaidak no sei kompila hosi dadus iha Tabela 9. Nain Feto iha distritu Dili iha familia bo’ot liu ho media ema 5.8, duke Laleia iha distritu Manatuto ne’ebé iha familia kiik ho media ema 3.5 iha familia ida. Iha jeral familia bo’ot konsentra iha parte ocidental no familia kiik iha parte leste. Baucau hanesan sub-distritu mesak iha zona leste ne’ebé familia sira bo’ot liu media anual ho 4.7 membrus. Tamañu mediu familia iha sub-distritu neen maka 5.2, ne’ebé hat pertense ba distritu Dili. Ida ne’e provavelmente reflete nivel moris ne’ebé as liu media no kustu ho uma no media kiik ba nivel mate iha no haléu kapital nasaun nian. Sei bele esplika mos tuir númeru bo’ot ema ne’ebé migra hosi area rural sira ba sentru urbanu sira iha tinan sira foin liu ba. Tamañu mediu familia hanesan medida jeral ida ne’ebé varia tuir komplexidade iha familia nia estrutura no nivel moris. Medida refinadu liu sei konsidera mos númeru ema bo’ot, númeru jerasaun hira no númeru labarik iha familia. Gravura 7 — Tamañu Familias Mapa 8 Mediu Tamañu Familias Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru × Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li × Ermera × Atabae × Hatu- × Builico Atsabe × Balibo Maliana Bobonaro × l ic lu tu Fa × × × Forohem Maucatar × Laclo Vemase Laleia × Suai × Ossu × Lacluta × Soibada × × MANUFAHI Same × Alas × Watulari LAUTEM × Lospalos Baguia × Iliomar VIQUEQUE × Viqueque × Barique/ Natarbora Numeru Mediu Ema iha Familia Ida × × × 5.3 to'o 5.8 4.7 to'o 5.2 × 4.1 to'o 4.6 × OECUSSE × Pante Macasar × Tilomar × Tutuala × × COVALIMA Timor Ocidental Quelicai MANATUTO Laclubar × Luro × Venilale Zumalai × Laga BAUCAU × × Hatu-Udo × Lolotoe × × Ainaro × Turiscai Manatuto × Fatuberliu AINARO × Fatumean Maubisse × BOBONARO × × Letefoho Cailaco × × ERMERA× × Liquidoe Aileu Vila × × × Baucau au rb ca tu Ua × ×× Bazartete ×× × Laulara Remexio × LIQUIÇÁ × Maubara × Railaco× AILEU Hatolia × × Lautem Karakteristika Jeral Populasaun SENSUS ATLAS 2004 3.5 to'o 4.0 Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia × Nitibe Oesilo × × Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 35 SENSUS ATLAS 2004 36 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 37 Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Sosiedade nia komposisaun kona ba ema nia tinan, no tinan ne’ebé ema komesa halao tipus komportamentu, iha interese bo’ot ba ema ne’ebé estuda demografia no sientista sosial seluk. Estrutura kona ba tinan populasaun ida nian, buat ida katak esensial ba ita bele komprende natureza no funsionamentu sosiedade ida nian. Populasaun bele fahe ba sorin rua, tuir tinan, hanesan – iha sub-distritu ne’ebé, 50% ema tinan bo’ot liu no 50% ema tinan kiik liu idade media ba sub-distritu ne’e. Hatolia iha distritu Ermera, ho tinan 15.4, maka sub-distritu ne’ebé iha tinan mediu kiik liu. Lacluta iha distritu Viqueque iha tinan mediu bo’ot liu ho tinan 20.9. Sub-distritu rua ne’e, tama diak iha padraun rejional ba tinan mediu. Populasaun iha distritu Ermera, Aileu, Manufahi no Lautem sei joven wainhira kompara ho populasaun iha distritu Oecussi, Bobonaro, Manatuto, Baucau no Viqueque. Distritu Viqueque no Oecussi ho partikular, ladun iha populasaun joven, ho 7 hosi 9 sub-distritu ho grupu tinan mediu entre 18.6 – 20.9. Iha sorin seluk, Aileu nia sub-distritu hat hetan klase tinan mediu ne’ebé joven liu. iha mundu resulta iha hamenus oferta servisu no, iha kasus balu, hamenus populasaun. Sira mos esije apoiu seluk tan hanesan finansiamentu ba sistema pensaun, servisu saude ho fasilidades. Piramide populasaun hatudu porsentu husi populasaun total ba mane ho feto tuir kategoria tinan. Base todan iha piramide ba Timor-Leste hatudu momos proporsaun as ema foun iha nasaun. Piramide mos tulun ita komprende istoria populasun nian no perspetivas ba futuru. Formatu triangular ida ne’e dehan mos ba ita katak ker nivel moris ker nivel mate bo’ot iha tinan ikus liu ba. Sei dehan tan katak TimorLeste bele hein nia populasaun atu aumenta lais tebes iha futuru tamba kuantidade bo’ot husi populasaun maka prontu ona, ka oituan tan, tama ona iha tinan kategoria atu iha oan. Timor-Leste iha populasaun ne’ebé joven tebes – 43% populasaun tinan kiik liu tinan 15. Ho kontraste, proporsaun ba Europa maka 18% deit. Proporsaun bo’ot labarik iha populasaun iha implikasaun demografiku no sosial barak. Ne’e hatudu katak iha potensial ba kresimentu populasaun lalais wainhira ema joven sira kaben no iha oan. Nune’e mos hatudu katak iha nesesidade bo’ot ida atu halo investimentu barak iha edukasaun. Hanesan komparasaun, populasaun katuas iha Europa no parte seluk 38 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Tabela 10 Mediu Tinan, tuir Sub-distritu Sub-distritu Hatolia Railaco Fatumean Liquidoe T uriscai Remexio Laulara Fatululic Maubisse Lautem Soibada Ermera Letefoho Bazartete Aileu Vila Lospalos Hatu-Builico Laclo Zumalai Ainaro Liquiçá Fatuberliu Maucatar Laga Luro Alas Uatucarbau T utuala Atabae Atsabe Hatu-Udo Metinaro Oesilo Tinan Medianu 15.4 15.8 16.0 16.0 16.0 16.1 16.2 16.3 16.3 16.4 16.5 16.6 16.6 16.7 16.8 16.8 16.9 17.0 17.0 17.1 17.1 17.2 17.2 17.3 17.3 17.4 17.4 17.4 17.5 17.7 17.7 17.8 18.1 Sub-distritu Suai Baguia Barique/Natarbora Bobonaro Same Iliomar Vemase Cristo Rei Baucau Fohorem T ilomar Laclubar Maliana Cailaco Lolotoe Nitibe Venilale Quelicai Atauro Manatuto Viqueque Ossu Pante Macasar Vera Cruz Watulari Maubara Passabe Balibo Dom Aleixo Laleia Nain Feto Lacluta Timor-Leste Tinan Me dianu 18.1 18.2 18.2 18.2 18.2 18.2 18.3 18.3 18.4 18.4 18.4 18.5 18.5 18.6 18.6 18.8 18.8 18.9 19.0 19.0 19.0 19.2 19.2 19.4 19.4 19.5 19.5 20.0 20.0 20.0 20.2 20.9 18.3 Gravura 8 — Mediu Tinan nian Kisar Mapa 9 Katuas/Ferik ho Foinsae liu duke mediu 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 Kisar <Empty Scalebar> M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do Alor á iç qu Li DILI U % Laulara LIQUIÇÁ U % Aileu Vila Ossu Laclubar Hatolia Lacluta ERMERA Atabae Letefoho Maubisse Cailaco BOBONARO Balibo HatuBuilico Atsabe U % U % Ainaro Maliana Bobonaro l ic lu tu Fa Forohem Fatuberliu U % U % Viqueque Barique/ Natarbora West Timor Suai Watulari Iliomar VIQUEQUE Map 4c - Median Age 16.5 - 16.9Mediu Tinan 17 - 17.9 18 - 18.9 19 - 19.615.4 to'o 17.4 MANUFAHI Same Oeccusse U % Hatu-Udo 17.5 to'o 18.5 District Capital Main Road 18.6 to'o 21 Indonesia Zumalai Lolotoe Maucatar Soibada Alas AINARO Fatumean Turiscai U % Lospalos Baguia MANATUTO Liquidoe U % Ermera Quelicai Venilale Remexio AILEU Railaco Vemase au rb ca tu Ua Maubara Laleia Laclo Bazartete Luro BAUCAU Manatuto U % LAUTEM Laga Baucau U % Tutuala Lautem U % Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE U % COVALIMA Pante Macasar U % Tilomar Nitibe U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Oesilo Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 39 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Proporsaun dependensia maka hanesan medida simples ne’ebé fo rezumu ida kona ba komposisaun tinan populasaun ida nian. Sira ne’e hatudu relasaun hosi númeru ema iha grupu tinan ida ne’ebé konsidera ‘dependente’ ka ‘laos produtivu’ no númeru ema iha grupus tinan ne’ebé konsidera ‘suportivu’ ka ‘produtivu’. Grafiku 4 Piramide Tinan ba Timor-Leste 75+ 70 to 74 65 to 69 60 to 64 Proporsaun dependensia bele kalkula uza formula tuir mai ne’e: Proporsaun Dependensia Total = Populasaun tinan 0 to’o 14 + Populasaun > tinan 64 / Populasun tinan 15 to’o 65 x 10 Proporsaun Dependensia Labarik = Populasaun tinan 0 to’o 14 / Populasaun tinan 15 to’o 65 x 100 Proposaun Dependensia Ema Idade = Populasaun > tinan 64 / Populasaun tinan 15 to’o 65 x 100 Valor tipiku iha rai dezenvolvidu liu maka 50 ba proporsaun dependensia total, 32 ba proporsaun dependensia labarik, no 18 ba proporsaun dependensia ema katuas. Iha rai ladun dezenvolvidu ho nivel moris no mate as, valor tipiku maka 67, 59 no 8. Timor-Leste nia proporsaun dependensia total, ho valor 89, as tebes. Proporsaun dependensia labarik maka 82 no hatudu katak iha rai laran, labarik maka hetan dependensia as liu. 55 to 59 Kategoria tinan Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 M a ne 40 to 44 35 to 39 30 to 34 25 to 29 20 to 24 15 to 19 10 to 14 5 to 9 0 to 4 10 Mapa 10,11 no 12 hatudu halo nusa estrutura tinan populasaun nian muda hosi sub-distritu ba sub-distritu. Hamutuk ho mapa seluk iha Parte 3, sira ne’e hatudu tendensia demografiku iha Timor-Leste. Por ejemplu, Dili iha númeru bo’ot ema ne’ebé servisu to’o tinan bo’ot wainhira kompara ho ema tinan kiik. Ne’e dehan katak, iha proporsaun dependensia ne’ebé la as liu. Maibe, iha subdistritu barak iha area seluk iha rai laran, ho particular liu iha distritu hosi leste, Baucau, Viqueque no Lautem, iha númeru kiik ema ne’ebé tinan servisu wainhira kompara ema joven no ema katuas. Fatin hirak ne’e iha proporsaun dependensia ne’ebé as tebes. Hamutuk karakteristika rua ne’e hatudu movimentu ema l tinan servisu hosi distritu ba Dili hodi buka servisu. Iha grupu subdistritu iha zona sudoeste ne’ebé iha dependensia as tebes, inklui hotu Fatumea, Fatululic, Forohem, no Maucatar iha distritu Covalima. Iha fatin hirak ne’e, númeru labarik as tebes maka sai karakteristika dominante, maske iha mos númeru signifikante ema ne’ebé tinan bo’ot liu 65, espesialmente iha sub-dsitritu Forohem no Fatululic. Tinan bo’ot liu iha leste maka karakteristika rejional ne’ebé Mapa 11 hatudu. Proporsaun tinan dependensia entre 11 no 14 iha sub-distritu iha leste maka as liu iha rai laran. 40 Feto 50 to 54 45 to 49 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 8 6 4 2 0 %T otal Populasaun 2 4 6 8 Gravura 9 — Proporsaun Dependensia Tabela 11 Populasaun tuir Kategoria Tinan ho tuir Sub-distritu Populasaun Populasaun Tinan Populasaun Total Tinan 0-14 15-64 Tinan 65+ Sub-distritu Populasaun Nume ru Pe rse nt Nume ru Pe rse nt Nume ru Perse nt age m age m age m Dom Aleixo 64,520 23,732 36.8% 40,005 62.0% 783 1.2% Liquidoe 5,819 2,762 47.5% 2,975 51.1% 82 1.4% Vera Cruz 34,823 13,603 39.1% 20,581 59.1% 639 1.8% Cristo Rei 33,453 14,100 42.1% 18,725 56.0% 628 1.9% Maubisse 20,212 9,516 47.1% 10,293 50.9% 403 2.0% Aileu Vila 17,166 7,840 45.7% 8,966 52.2% 360 2.1% Railaco 9,293 4,464 48.0% 4,618 49.7% 211 2.3% Nain Feto 29,473 10,918 37.0% 17,864 60.6% 691 2.3% Letefoho 19,917 9,167 46.0% 10,278 51.6% 472 2.4% Nitibe 11,052 4,802 43.4% 5,987 54.2% 263 2.4% Laulara 5,448 2,570 47.2% 2,746 50.4% 132 2.4% Pante Macasar 29,058 11,848 40.8% 16,492 56.8% 718 2.5% Remexio 9,493 4,468 47.1% 4,788 50.4% 237 2.5% Ermera 27,293 12,568 46.0% 13,987 51.2% 738 2.7% Hatu-Builico 30,659 15,098 49.2% 14,722 48.0% 839 2.7% Metinaro 3,409 1,478 43.4% 1,837 53.9% 94 2.8% Zumalai 13,305 6,030 45.3% 6,896 51.8% 379 2.8% Maliana 21,763 9,024 41.5% 12,112 55.7% 627 2.9% Bazartete 20,190 9,274 45.9% 10,334 51.2% 582 2.9% T uriscai 6,073 2,903 47.8% 2,991 49.3% 179 2.9% Suai 18,226 7,768 42.6% 9,892 54.3% 566 3.1% Liquiçá 18,304 8,131 44.4% 9,592 52.4% 581 3.2% Same 26,066 11,284 43.3% 13,903 53.3% 879 3.4% Laclo 7,558 3,460 45.8% 3,840 50.8% 258 3.4% Fatululic 6,326 2,857 45.2% 3,250 51.4% 219 3.5% Passabe 7,139 2,961 41.5% 3,920 54.9% 258 3.6% Oesilo 10,220 4,452 43.6% 5,397 52.8% 371 3.6% Ainaro 12,640 5,766 45.6% 6,414 50.7% 460 3.6% Laclubar 8,034 3,566 44.4% 4,174 52.0% 294 3.7% Hatu-Udo 10,807 5,050 46.7% 5,344 49.4% 413 3.8% Barique/Natarbora 4,781 2,072 43.3% 2,525 52.8% 184 3.8% Alas 6,485 2,956 45.6% 3,273 50.5% 256 3.9% Hatolia 8,817 3,933 44.6% 4,535 51.4% 349 4.0% Sub-distritu T ilomar Lospalos Lacluta Atsabe Baucau Cailaco Luro Viqueque Atabae Manatuto Vemase Soibada Fatumean Atauro Maucatar Venilale Lautem Lolotoe Maubara Balibo T utuala Laleia Bobonaro Watulari Uatucarbau Quelicai Iliomar Laga Fatuberliu Baguia Fohorem Ossu Timor-Le ste Populasaun Populasaun Tinan Populasaun Total Tinan 0-14 15-64 Tinan 65+ Populasaun Nume ru Pe rse nt Numeru Pe rsent Numeru Perse nt age m age m age m 6,135 2,685 43.8% 3,206 52.3% 244 4.0% 25,417 11,750 46.2% 12,641 49.7% 1,026 4.0% 5,187 2,116 40.8% 2,861 55.2% 210 4.0% 16,037 7,165 44.7% 8,208 51.2% 664 4.1% 37,112 15,808 42.6% 19,743 53.2% 1,561 4.2% 8,374 3,620 43.2% 4,395 52.5% 359 4.3% 6,205 2,850 45.9% 3,087 49.8% 268 4.3% 20,640 8,908 43.2% 10,836 52.5% 896 4.3% 9,609 4,247 44.2% 4,942 51.4% 420 4.4% 10,449 4,338 41.5% 5,642 54.0% 469 4.5% 8,886 3,949 44.4% 4,536 51.0% 401 4.5% 2,692 1,251 46.5% 1,318 49.0% 123 4.6% 3,346 1,602 47.9% 1,591 47.5% 153 4.6% 7,863 3,264 41.5% 4,224 53.7% 375 4.8% 5,876 2,665 45.4% 2,930 49.9% 281 4.8% 14,337 6,057 42.2% 7,587 52.9% 693 4.8% 13,866 6,555 47.3% 6,640 47.9% 671 4.8% 6,992 2,924 41.8% 3,724 53.3% 344 4.9% 16,340 6,866 42.0% 8,633 52.8% 841 5.1% 13,540 5,426 40.1% 7,399 54.6% 715 5.3% 3,707 1,687 45.5% 1,821 49.1% 199 5.4% 3,205 1,335 41.7% 1,697 52.9% 173 5.4% 22,756 9,863 43.3% 11,650 51.2% 1,243 5.5% 17,083 7,466 43.7% 8,668 50.7% 949 5.6% 6,725 3,096 46.0% 3,250 48.3% 379 5.6% 15,915 6,906 43.4% 8,101 50.9% 908 5.7% 6,726 3,048 45.3% 3,290 48.9% 388 5.8% 15,133 6,880 45.5% 7,312 48.3% 941 6.2% 1,814 864 47.6% 837 46.1% 113 6.2% 8,943 4,018 44.9% 4,359 48.7% 566 6.3% 4,116 1,864 45.3% 1,984 48.2% 268 6.5% 15,610 6,699 42.9% 7,826 50.1% 1,085 7.0% 918,458 398,193 43.4% 488,194 53.2% 32,071 3.5% TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 41 Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Mapa 10 Dependensia Labarik nia Kisar 0 10 20 30 40 Alor Proporsaun De pende nsia Labarik Tinan Total Dom Aleixo 59 2 61 Nain Feto 61 4 65 Vera Cruz 66 3 69 Pante Macasar 72 4 76 Cristo Rei 75 3 78 Maliana 75 5 80 Lacluta 74 7 81 Balibo 73 10 83 Passabe 76 7 83 Nitibe 80 4 84 Metinaro 80 5 85 Manatuto 77 8 85 Suai 79 6 85 Atauro 77 9 86 Same 81 6 87 Baucau 80 8 88 Lolotoe 79 9 88 Barique/Natarbora 82 7 89 Laleia 79 10 89 Oesilo 82 7 89 Venilale 80 9 89 Cailaco 82 8 90 Viqueque 82 8 90 Maubara 80 10 90 Aileu Vila 87 4 91 Liquiçá 85 6 91 Zumalai 87 5 92 Laclubar 85 7 92 T ilomar 84 8 92 Atabae 86 8 94 Letefoho 89 5 94 Atsabe 87 8 95 Ermera 90 5 95 Sub-distritu U % U % U % U % U % U % U % U % U % U % Nivel Dependensia Labarik U % 59 to'o 76 77 to'o 88 89 to'o 103 Oecusse Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia U % U % Timor Ocidental U % Mapa 11 Dependensia tuir Tinan Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Alor U % U % U % U % U % U % U % U % U % U % Nivel Dependensia Katuas U % 2 to'o 5 6 to'o 10 11 to'o 14 Oecusse Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia U % U % Timor Ocidental 42 Tabela 12 Proporsaun Dependensia, tuir Sub-distritu 50 Kilometru U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Sub-distritu Fatuberliu Hatu-Udo Liquidoe Maubisse Quelicai Vemase Bazartete Bobonaro Ainaro Laclo Watulari Alas Remexio Laulara Ossu Lospalos Luro Maucatar Hatu-Builico Railaco T uriscai Soibada T utuala Baguia Iliomar Laga Uatucarbau Fohorem Lautem Hatolia Fatumean Fatululic Timor-Le ste Proporsaun De pende nsia Labarik Tinan Total 88 7 95 87 8 95 93 3 96 92 4 96 85 11 96 87 9 96 90 6 96 85 11 96 90 7 97 90 7 97 86 11 97 90 8 98 93 5 98 94 5 99 86 14 100 93 8 101 92 9 101 91 10 101 94 8 102 97 5 102 97 6 103 95 9 104 93 11 104 92 13 105 93 12 105 94 13 107 95 12 107 94 14 108 99 10 109 103 6 109 101 10 111 103 14 117 82 7 89 Gravura 9 — Proporsaun Dependensia Mapa 12 Ema ho Tinan atu Servisu ne’ebé Konsentra iha Dili Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li DILI U % U % Laulara LIQUIÇÁ U % Ermera MANATUTO Liquidoe U % Aileu Vila Ossu Laclubar Hatolia Lacluta ERMERA Atabae Letefoho Maubisse Cailaco BOBONARO Balibo HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana l ic lu tu Fa Fatumean Forohem U % Ainaro AINARO Lolotoe Maucatar Turiscai Soibada Fatuberliu Same Bobonaro Quelicai Venilale Remexio AILEU Railaco BAUCAU Vemase Watulari Lospalos Baguia Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Nivel Total Dependensia MANUFAHI 61 to'o 79 80 to'o 89 90 to'o 99 100 to'o 117 Alas Hatu-Udo Zumalai Suai U % Luro au rb ca tu Ua Maubara Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto U % Tutuala Lautem U % Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE U % COVALIMA Pante Macasar U % U % Tilomar Nitibe Oesilo Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 43 Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Mapa 13 hatudu evidensia katak ema katuas hela iha zona rural no ema tinan kiik liu tinan 65 buka oportunidade ba edukasaun no servisu iha area sira besik liu Dili. Sub-distritu Ossu iha distritu Viqueque iha proporsaun as liu ba ema katuas ho 7.0% iha grupu idade as liu tinan 65. Ho kontraste, sub-distritu Dom Aleixo iha distritu Dili iha persentajen kiik liu ho ema katuas ho tinan liu 65 ho 1.2%. Sub-distritu ho joven barak iha no haléu Dili forma area ida klaru atu bele identifika. Ema katuas ona ladun hela iha distritu Dili no Aileu no iha sub-dsitritu besik iha distritu Liquica, Ermera no Ainaro. Migrasaun foin dau-dauk no karakeristika aumenta iha Timor-Leste evidente wainhira kompara valor ba sub-distritu nebe besik Dili no sub-distritu iha zona leste rai nian. Liu metade sub-distritu iha distritu Baucau, Viqueque no Lautem iha persentajen as-liu media ema katuas ho tinan liu 65, no ema katuas halo parte proporsaun kiik populasaun nian iha no haléu Dili. 44 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 10 — Katuas sira Mapa 13 Katuas sira iha Leste Kisar 0 10 20 30 40 Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li DILI U % Laulara LIQUIÇÁ AILEU Railaco U % Ermera Liquidoe U % Aileu Vila ERMERA Letefoho Maubisse BOBONARO Balibo HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana Same Bobonaro Ainaro AINARO l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Maucatar Turiscai Soibada Fatuberliu U % Quelicai Ossu Laclubar Lacluta Cailaco Vemase MANATUTO Hatolia Atabae BAUCAU Venilale Remexio Luro Watulari Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Porsentu Populasaun ho Tinan 65 ka liu MANUFAHI 1.2 to'o 3.1 3.2 to'o 5.1 5.2 to'o 7.0 Alas Hatu-Udo Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia Zumalai Suai U % Lospalos Baguia au rb ca tu Ua Maubara Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto Tutuala Lautem U % U % U % OECUSSE U % COVALIMA Pante Macasar U % Tilomar Nitibe Timor Ocidental 50 Kilometru Estrutura Tinan SENSUS ATLAS 2004 U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Oesilo Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 45 SENSUS ATLAS 2004 46 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 47 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Table 13 Empregu Sektorial tuir Sexu no tuir Distritu Distritu Total Fe to Mane 13,035 5,938 7,097 Aile u 19,224 9,415 9,809 Ainaro 32,122 14,577 17,545 Baucau 22,241 7,961 14,280 Bobonaro 14,550 5,500 9,050 C ovalima 18,331 11,706 6,625 Dili 27,131 8,977 18,154 Erme ra 16,153 6,323 9,830 Liquiçá 15,249 6,436 8,813 Laute m 15,704 7,325 8,379 Manufahi 12,317 5,211 7,106 Manatuto 20,542 9,295 11,247 O e cusse 21,134 8,850 12,284 Vique que Timor-Le ste 247,733 107,514 140,219 Distritu Aile u Ainaro Baucau Bobonaro C ovalima Dili Erme ra Liquiçá Laute m Manufahi Manatuto O e cusse Vique que Timor-Le ste 48 Agrikultura, Pe skas, Flore stas Explorasaun Mine ira, Mina rai, Manufaktura, Konstrusaun, Ele ktrisidade Total Fe to Mane 21 4 17 239 44 195 460 30 430 460 67 393 139 17 122 1,885 217 1,668 235 5 230 98 6 92 17 6 11 81 6 75 59 5 54 688 537 151 104 6 98 4,486 950 3,536 Loja faan boot, Loja faan kiik, Hote l, Restaurante , Kafes Total 91 431 1,700 1,275 603 5,027 862 1,187 80 532 311 604 503 13,206 Fe to Mane 32 59 234 197 1,104 596 596 679 355 248 1,869 3,158 279 583 795 392 54 26 276 256 185 126 334 270 272 231 6,385 6,821 Finansas, Faan proprie dade , Transporte s, Armaz e m, Comunikasaun Total Fe to Mane 21 4 17 139 19 120 423 37 386 345 30 315 292 23 269 3,183 386 2,797 243 9 234 390 247 143 27 4 23 110 10 100 89 10 79 214 52 162 164 14 150 5,640 845 4,795 Admin. Publiku, Age nsias O NU, Edukasaun, Saude , Insdustrias husi Se rvisus Sosial & Missaun La De klara Uma Komunidade , Defe sa, Diplomatikas Se guransa Total Fe to Mane Total Fe to Mane Total Fe to Mane Total Fe to Mane 380 94 286 278 272 6 479 158 321 100 25 75 633 205 428 447 430 17 262 83 179 179 49 130 1,980 581 1,399 937 892 45 653 223 430 838 362 476 1,555 506 1,049 1,781 1,716 65 622 209 413 400 111 289 903 208 695 1,408 1,361 47 451 192 259 173 34 139 6,520 1,785 4,735 879 533 346 6,354 1,826 4,528 2,142 462 1,680 1,153 388 765 77 62 15 241 58 183 428 146 282 764 192 572 575 551 24 229 87 142 98 38 60 427 79 348 30 18 12 1,226 320 906 365 150 215 737 199 538 659 633 26 273 113 160 95 43 52 495 142 353 34 28 6 247 83 164 316 104 212 937 258 679 1,550 1,479 71 486 188 298 79 20 59 901 180 721 31 25 6 345 93 252 205 64 141 17,385 4,817 12,568 8,686 8,000 686 11,868 3,633 8,235 5,418 1,608 3,810 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Ema ne’ebé halo planu no ema ne’ebé halo politika sira tenki bele komprende diak karakteristika ekonomiku populasun nian, no ho partikular oinsa membru sira populasaun ne’e partisipa iha merkadu servisu. Sira uza informasaun ne’e atu dezenvolve no implementa politika sira kona ba asuntus barak, tama mos direitu servisu nian, igualdade kona ba jeneru, kiak no dezempregu. Ema sira ne’e mos uza ida ne’e hodi halo baze atu dezenvolve orsamentu no aloka fundus publiku (Siegel no Swanson, 2004). Dadus ne’ebé aprezenta iha Gravura 11 hatudu katak liu dok grupu ema ne’ebé partisipa liu iha forsa servisu maka ema sira ne’ebé servisu kona ba agrikultura subsistensia. Ida ne’e bele karakteristika ida importante liu kona ba ekonomia no iha implikasaun bo’ot ba Timor-Leste nia planu ba dezenvolvimentu no ba politika sira ba publiku. Dadus empregu nian ne’ebé hetan iha sensus tinan 2004 la fo promenor barak, nune duni, estudu kompletu liu tan kona ba merkadu servisu no karakteristika empregu nian tenki ser halo atu bele informa komunidade ba dezenvolvimentu nasaun ne’e nian. _______________________________________________________ Iha Mapa 14 númeru iha distritu ida-idak fo númeru total ema nebe membru ativu merkadu servisu iha distritu ne’e. Númeru iha grafiku hatudu persentajen númeru total ne’ebé iha servisu iha setor hanesan agrikultura, iha ikan/peskas, no floresta. Setor ho menus 1% kona ba total empregu la hatudu iha grafiku. Gravura 11 — Empregu Mapa 14 Nasaun ida ho Agrikultores no Peskadores Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Alor DILI BAUCAU 44,321 39,113 LAUTEM Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 17,421 41% 82% 88% LIQUIÇÁ 19,494 83% 90% MANATUTO AILEU 13,868 14,405 BOBONARO 28,679 VIQUEQUE 89% ERMERA 23,387 30,370 89% 90% AINARO 21,554 78% 89% 86% MANUFAHI 18,191 79% Setor Empregu OECUSSE COVALIMA 18,519 25,100 82% Timor Ocidental Agricultura, Peska, Floresta Minas, Mina-rai, Manufatura, Konstrusaun, Eletrisidade Faan barak, Faan Ituan, Hotel, Restaurante, Kafe Finansa, Faan Propriedade, Transporte, Armazen, Komunikasaun Administrasaun Publiku, Edukasaun, Saude, Servisu Sosial, Servisu ba Komunidade, Defesa Industria iha Uma Ajensia ONU, Misaun Diplomatiku La Deklara Fronteira Distritu Indonesia TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 49 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. E 4% D 1% F 6% G H 3% 1% Grafiku 5 Empregu Nasional Sektorial, tuir Sexu Feto D 3% C 5% H 2% Mane C 4% B 1% B 2% D 2% A 79% E 6% F 3% G 4% H 2% Sexu Hotu C 4% B 1% A Agricultura, Peska, Floresta B Minas, Mina-rai, Manufatura, Konstrusaun, Eletrisidade C Faan barak, Faan Ituan, Hotel, Restaurante, Kafe D Finansa, Faan Propriedade, Transporte, Armazen, Komunikasaun E Administrasaun Publiku, Edukasaun, Saude, Servisu Social, Servisu ba Komunidade, Defesa F Industria iha Uma G Ajensia UN, Misaun Diplomatiku H La Deklara 50 E 7% G F 5% 0% TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 A 78% A 77% Gravura 11 — Empregu Ema porsentu hitu nulu resin ualu ne’ebé konsidera membru ativu iha merkadu servisu, halao servisu kona ba agrikultura, peska ka floresta. Tuir kedas setor publiku, ne’ebé inklui mos komunidade servisu, administrasaun publika, edukasau, saude, servisu sosial no defeza no fo servisu ba 6% forsa labor ativu. Ema besik 4,500, ka menus 1% hosi forsa trabalu ativu, servisu iha industria dok husi uma iha area sira hanesan minas, hasai mina-rai no prosesamentu, fabrika, konstrusaun no kriasaun no distribuisaun eletrisidade nian. Kona ba geografia, karakteristika empregu nian atu hanesan iha rai laran tomak ho esepsaun iha distritu Dili. Iha Dili, agrikultura, peska no floresta la iha signifikansia hanesan iha distritu sira seluk, no ema servisu maka deit 41% wainhira kompara ho nivel nasional 78%. Iha distritu ne’e, no ho particular iha kapital nasional, ONU no ajensia doador seluk fo servisu ba ema barak, hanesan mos setor publiku no setor ospitalidade (faan sasan, hotel no restaurante). Por ejemplu, ONU no ajensia doador seluk fo servisu ba ema 14.3% husi Dili nian forsa labor ativu, no iha distritu seluk nasaun laran somente ema 3.8% maka servisu iha setor ne’e. Hanesan mos, 14.5% Dili nia forsa labor servisu ba setor publiku kompara ho 3.8% ba Timor-Leste, no setor ospitalidade emprega 11.3% ema ne’ebé sevisu iha Dili kompara ho 4.2% ba nasaun tomak. Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Wainhira kompara kona ba fo servisu ba mane no feto nia karakteristika mos hatudu buat balun ne’ebé diferente maibe interesante, liu-liu kona ba industria uma laran nian no setor publiku. Feto domina iha setor industria uma laran, ho feto nain 8,000 maka servisu ba ida ne’e hosi nia númeru total ema 8,686. Maske industria uma laran nia emprega feto 7.4% iha forsa servisu ativu, menus 0.1% mane ativu iha ekonomia servisu iha setor ida ne’e. Iha sorin seluk, mane sira hetan maioria servisu iha setor publiku – mane okupa 12,568 fatin no feto okupa 4,817 fatin. Mane porsentu 9 maka aktivu iha forsa labor servisu ba setor publiku, no feto nia numero maka 4.5% deit. Maske kompara sira ne’e involve ema la dun barak ida iha termus absolutu, ita hetan rezultadu ne’e tamba diferensa kona ba oportunidade ekonomiku hosi mane no feto. Nune duni sira ne’e tulun ita komprende fenomenu demografiku no sosial seluk hanesan karakteristika migrasaun nia, variasaun kona ba nivel moris no mate no diferensa iha estrutura tinan nian ba populasun iha rejiaun ida-idak iha nasaun laran. TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 51 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. 7 Grafiku 6 Numeru Mediu Animal iha Familia ida 6 5 Karau CowsVaka Buffalos Karau Timor 4 Kuda Horses Fahi Pigs Bibi Malae Sheep 3 Bibi Timor Goats Chickens Manu 2 1 0 Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Manu, fahi no bibi mak animal nebe iha barak liu iha Timor-Leste laran nian. Animal sira seluk importante iha partes seluk iha nasaun laran. Por ejemplu, karau-vaka iha Bobonaro, Covalima no Oecusse, bibi iha Baucau no Manatuto, karau-Timor iha Baucau, Lautem, Manatuto no Viqueque, no kuda iha Ainaro no Manufahi. Maibe tanba sa maka animal hirak ne’e mos sura hotu iha sensus kona ba populasaun no uma-kain? Razaun ba ida ne’e maka agrikultura subsistensia nia maka fo servisu no moris ba emprega ema barak liu iha Timor-Leste, no kriasaun rasik aminal hirak ne’e importante tebes ba agrikultura subsistensia nia. Iha nivel uma laran nian, kriasaun animal rasik mak diferensiador sosioekonomiku bo’ot liu kona ba moris-diak, ema kiak no vulnerabilidade. Wainhira hatene kona ba animal ulun hira maka iha no komprende papel kriasaun animal rasik iha sosiedade Timor nian, sei esensial se hakarak politikas sosial no ekonomiku atu bele sai efektivu. 52 Lautem Liquiçá Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque Tabela 14 Numeru Total Animal, tuir Distritu Nume ru Distritu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiçá Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque Timor-Le ste Familia 7,745 11,527 22,659 18,397 11,820 31,575 21,165 12,998 11,063 8,338 8,901 13,659 15,115 194,962 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Karau vaka 3,587 4,365 6,468 24,869 14,440 2,284 9,087 11,390 6,137 4,457 5,534 21,428 19,531 133,577 Nume ru Total Animal tuir Distritu Karau Bibi Bibi Kuda Fahi Manu timor malae timor 1,604 3,088 9,622 296 4,328 17,353 5,262 7,124 16,139 407 4,125 28,688 17,311 13,654 38,374 26,098 22,995 73,925 7,799 3,366 38,769 513 12,379 70,077 1,872 1,835 23,311 189 2,445 37,622 2,200 1,054 32,620 1,107 16,386 59,949 3,775 4,172 25,389 461 5,458 50,871 15,410 5,383 29,628 2,924 7,833 68,481 1,398 1,719 20,572 333 13,941 44,853 6,819 2,786 11,853 4,839 7,362 23,741 4,784 5,297 16,229 245 3,572 31,367 1,276 1,752 23,163 184 14,676 61,977 26,411 12,004 46,226 1,369 11,477 90,162 95,921 63,234 331,895 38,965 126,977 659,066 Gravura 12 — Animal sira Mapa 15 Komposisaun Animal sira iha Distritu Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Alor Dili Lautem Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Baucau Manatuto Liquiçá Aileu Bobonaro Viqueque Ermera Ainaro Karau Malai Karau Timor Kuda Fahi Bibi Timor Bibi Malae Manu Manufahi Oecusse U % Distritu Indonesia Covalima Timor Ocidental TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 53 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 15 Numeru Familias ne’ebé Kuda Ai’han, tuir Sub-distritu Númeru Familia ne 'e be kuda…. Distritu Sub-distritu Aileu Hare Batar Aifarina Modo tahan Aifuan Aifuan (Te mporariu) (Pe rmane nte ) Kafe Nú Aihan Te mporariu Se luk Aihan Te mporariu Pe rmane nte 7,745 3,492 1,081 1,312 1,860 1,847 1,707 29 34 77 7,042 3,164 963 1,115 1,800 6,983 2,936 1,019 1,220 1,808 5,686 2,752 760 743 1,431 5,836 2,433 916 776 1,711 6,140 2,612 884 936 1,708 6,044 2,717 692 992 1,643 2,970 575 698 347 1,350 5,170 2,195 594 695 1,686 5,399 2,249 635 817 1,698 Ainaro Hatu-Builico Hato-Udo Maubisse 11,527 2,636 2,332 2,130 4,429 1,531 788 47 628 68 10,686 2,176 2,264 1,954 4,292 9,284 2,242 1,506 1,934 3,602 9,735 1,569 2,138 1,934 4,094 10,154 2,057 2,192 1,889 4,016 10,262 2,205 2,182 1,807 4,068 8,313 1,752 1,876 494 4,191 4,115 1,519 365 1,902 329 9,686 2,015 1,973 1,816 3,882 9,994 2,118 2,031 1,855 3,990 Baguia Baucau Laga Quelicai Vemase Venilale 22,659 2,192 7,734 3,550 3,941 2,017 3,225 12,967 1,165 3,381 2,353 1,545 1,691 2,832 15,360 1,727 5,059 2,638 1,768 1,415 2,753 13,721 1,856 3,477 1,258 3,164 1,180 2,786 8,830 1,356 2,278 764 1,095 704 2,633 13,536 1,600 4,169 1,793 1,824 1,245 2,905 15,115 1,703 4,321 2,086 2,730 1,340 2,935 3,529 798 384 194 906 404 843 15,778 1,570 4,434 2,473 2,928 1,466 2,907 13,400 1,576 4,039 1,610 2,001 1,259 2,915 15,204 1,656 4,343 2,079 2,838 1,352 2,936 Atabae Balibo Bobonaro Cailaco Lolotoe Maliana 18,397 2,091 3,233 5,087 1,983 1,512 4,491 7,166 648 551 1,214 1,797 117 2,839 14,459 1,335 2,953 4,501 1,711 1,341 2,618 13,093 627 2,473 4,288 1,651 1,405 2,649 8,274 330 1,568 3,056 771 1,356 1,193 10,892 751 1,817 3,478 1,550 1,265 2,031 13,290 1,074 2,344 3,825 1,792 1,379 2,876 5,715 59 154 2,485 812 1,342 863 13,315 1,308 2,484 3,630 1,738 1,157 2,998 10,902 675 2,021 3,525 1,546 1,243 1,892 12,876 866 2,610 3,793 1,659 1,350 2,598 Fatululic Fatumean Fohorem Maucatar Suai T ilomar Zumalai 11,820 440 859 1,015 1,272 3,799 1,420 3,015 3,980 195 591 278 137 917 444 1,418 9,891 382 748 883 1,210 2,915 1,236 2,517 9,877 391 720 956 1,201 2,997 1,212 2,400 8,129 346 576 970 1,175 2,178 941 1,943 8,138 385 652 931 1,154 2,181 885 1,950 8,285 382 629 941 1,142 2,339 864 1,988 2,995 393 428 824 507 348 105 390 9,082 314 572 906 1,145 2,867 1,094 2,184 7,444 335 596 934 1,069 2,020 773 1,717 7,972 378 587 946 1,094 2,050 1,014 1,903 Atauro Cristo Rei Dom Aleixo Metinaro Nain Feto Vera Cruz 31,575 1,696 5,941 11,974 767 5,110 6,087 658 7 249 263 19 54 66 6,866 1,632 2,223 1,120 692 261 938 7,813 1,429 2,566 1,619 425 482 1,292 4,132 190 1,143 1,472 251 269 807 10,468 1,189 2,677 2,780 505 1,457 1,860 11,205 1,078 2,987 2,892 402 1,547 2,299 1,257 96 331 335 76 64 355 11,046 1,548 2,811 2,607 521 1,558 2,001 8,910 977 2,276 2,243 409 927 2,078 9,698 901 2,432 2,279 387 1,257 2,442 Aileu Vila Laulara Liquidoe Remexio Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili 54 Núme ru Total Familia TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 13 — Agrikultura Tabela 15 Numeru Familias ne’ebé Kuda Ai’han, tuir Sub-distritu Númeru Familia ne 'e be kuda…. Distritu Sub-distritu Erme ra Núme ru Total Familia Hare Batar Aifarina Modo tahan Aifuan Aifuan (Te mporariu) (Pe rmane nte ) Kafe Nú Aihan Te mporariu Se luk Aihan Te mporariu Pe rmane nte Atsabe Ermera Hatolia Letefoho Railaco 21,165 3,612 5,424 6,177 4,232 1,720 3,641 1,197 838 1,359 79 168 18,766 3,358 4,781 5,389 3,624 1,614 18,638 3,133 4,958 5,596 3,298 1,653 14,686 1,679 4,429 4,944 2,116 1,518 15,382 1,993 4,483 4,953 2,424 1,529 16,484 2,406 4,655 5,081 2,742 1,600 17,943 2,764 4,935 4,765 3,916 1,563 7,081 1,337 1,429 2,958 202 1,155 14,892 2,070 4,336 4,785 2,168 1,533 15,654 2,180 4,532 4,866 2,471 1,605 Iliomar Lautem Lospalos Luro T utuala 12,998 1,625 3,383 5,619 1,478 893 5,526 1,221 1,162 1,575 1,330 238 10,854 1,456 2,536 4,745 1,337 780 9,921 1,437 1,927 4,508 1,275 774 8,490 833 1,879 3,830 1,231 717 9,081 1,417 1,837 3,941 1,198 688 9,025 1,482 1,829 3,922 1,173 619 1,027 118 79 609 84 137 10,420 1,525 2,476 4,376 1,298 745 8,360 1,452 1,633 3,511 1,094 670 9,005 1,508 1,839 3,855 1,118 685 Bazartete Liquiçá Maubara 11,063 3,856 3,558 3,649 607 86 245 276 9,500 3,212 3,214 3,074 9,236 3,188 3,173 2,875 6,914 2,438 3,055 1,421 8,367 2,586 3,203 2,578 8,999 2,959 3,137 2,903 7,278 2,222 2,447 2,609 8,599 2,684 2,808 3,107 8,292 2,718 3,116 2,458 8,676 2,866 3,089 2,721 Barique/Natarbora Laclo Laclubar Laleia Manatuto Soibada 8,338 1,115 1,774 1,674 914 2,322 539 4,507 713 729 395 730 1,576 364 5,158 911 1,107 1,614 310 757 459 5,100 1,050 919 1,615 238 792 486 4,273 968 499 1,207 238 870 491 4,798 944 688 1,394 307 973 492 4,673 893 730 1,427 302 843 478 2,633 333 221 1,387 37 201 454 4,764 929 1,054 745 338 1,250 448 4,212 903 627 1,371 204 630 477 4,416 926 655 1,455 199 707 474 Alas Fatuberliu Same T uriscai 8,901 1,284 1,229 5,301 1,087 2,415 812 785 794 24 7,617 1,006 1,034 4,531 1,046 7,873 1,091 1,072 4,657 1,053 7,164 1,075 1,042 4,081 966 6,896 1,056 1,033 3,925 882 7,351 1,115 1,067 4,195 974 5,303 609 571 3,144 979 5,504 1,106 822 3,422 154 6,631 1,031 920 3,829 851 7,129 1,047 995 4,172 915 13,659 2,690 2,425 6,796 1,748 4,378 790 317 3,208 63 2,694 64 19 2,597 14 9,662 1,502 1,915 4,554 1,691 6,804 1,022 1,096 3,423 1,263 8,469 1,343 1,209 4,706 1,211 7,757 1,211 1,405 3,944 1,197 1,498 303 100 550 545 10,798 2,097 1,964 5,153 1,584 7,464 1,141 1,109 4,065 1,149 8,450 1,667 1,598 3,895 1,290 15,115 1,257 3,769 1,561 4,602 3,926 11,743 1,122 2,684 1,210 3,350 3,377 12,623 1,149 2,914 1,291 3,759 3,510 13,032 1,194 3,084 1,331 3,806 3,617 10,662 1,197 1,365 1,277 3,796 3,027 12,759 1,187 2,932 1,295 3,821 3,524 13,268 1,119 3,354 1,339 3,806 3,650 3,144 986 837 367 239 715 13,090 1,039 3,221 1,344 3,864 3,622 12,800 1,123 3,093 1,248 3,799 3,537 13,096 1,087 3,231 1,327 3,838 3,613 60,966 131,516 134,233 103,779 124,776 131,854 66,679 116,562 118,163 127,569 Laute m Liquiçá Manatuto Manufahi O e cusse Nitibe Oesilo Pante Macasar Passabe Vique que Lacluta Ossu Uatucarbau Viqueque Watulari TIMO R-LESTE 194,962 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 55 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Hanesan hakiak animal, produsaun agrikola variavel importante ida ba governu no komunidade doador atu konsidera wainhira planeia futuru ekonomiku no sosial ba Timor-Leste. Infelizmente dadus ne’ebé foti ba sensus temi deit familias ne’ebé kuda ka la-kuda aihan, sei la dehan aihan hira maka sira kuda ka hektares hira maka sira kuda. Apesar de limitasaun ida ne’e dadus kona ba produsaun aihan sei bele uza atu tulun ita komprende ekonomia domestiku no rejional, ne’ebé sei bazeia ba troka sasan duke osan, no involve nivel kiik tama ho sai. Analiza dadus kona ba produsaun agrikola bele fo informasaun util kona ba halo nusa ekonomia agrikola no sosiedade rural sira lao no bele tulun ita komprende asuntus saude ne’ebé relasiona ho dieta no uza herbisida ho pestisida sira. Aihan balu sei importante liu ba ekonomia Timor-Leste nian duke seluk. Por ejemplu, kafe hanesan aihan ne’ebé hetan osan no hare, aifarina no batar hanesan parte integrante aihan atu han. Kontraste interesante ho vizinu Indonesia no nasaun seluk iha sudeste Asia maka familia barak liu iha Timorleste kuda liu aifarina ho batar duke hare. Maske peritu sira husi sensus ladun hakarak atu inklui perguntas kona ba produsaun aihan no hakiak animal iha populasaun ho uma-kain nia sensus, aspektu sira ne’e sentral tebes ba Timor-Leste nia sosiedade no ekonomia ke la bele exklui sira hosi nasaun nia sensus nasional ba dala uluk. Grafiku 7 Proporsaun Familias iha Timor-Leste ke kuda Kafe Covalima Dili 2% Bobonaro 4% Ermera 27% 9% Baucau 5% Lautem 2% Ainaro 12% Aileu 9% Viqueque Oecusse 5% 2% Liquiçá 11% Manatuto Manufahi 4% 8% Kafe iha Timor-Leste, hanesan aihan ne’ebé bele hetan osan no kuda barak liu iha foho sira iha oeste. Distritu Ermera produz maioria kafe no hanesan uma ba besik familia 18,000 ne’ebé kuda kafe, nune’e representa 27% husi nasaun nia total. Familia ho porsentu walo nulu resin lima iha distritu Ermera maka kuda kafe. Aileu, Ainaro, Bobonaro ho Liquiçá mos hanesan distritu sira ne’ebé kuda kafe barak. ____________________________________________________________________________________________________________ Mapas, tabelas no grafikus iha Gravura 14 ho 15 apresenta dadus deit ba númeru familia sira ne’ebé kuda kafe no hare, laos ba kuantidades ne’ebé sira produz. Ida ne’e tamba Sensus 2004 husu deit ba familia sira aihan ne’ebé maka sira kuda, laos aihan hira maka sira nia tos sira produz. 56 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 14 — Areas Kuda Kafe Mapa 16 Kafe husi Foho Kisar 0 10 20 30 40 Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li Laulara LIQUIÇÁ Railaco U % MANATUTO AILEU Liquidoe Aileu Vila Ossu Lacluta ERMERA Turiscai Letefoho HatuBuilico Atsabe U % U % AINARO Maliana Ainaro Bobonaro l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Maucatar Soibada Maubisse Cailaco Balibo BOBONARO Watulari Laclubar Hatolia Atabae Quelicai Venilale Remexio U % Ermera Vemase Fatuberliu U % Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Porsentu Familia Kuda Kafe MANUFAHI 1 to 'o 32% 33 to'o 63% 64 to'o 95% Same Alas Hatu-Udo Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE U % Pante Macasar COVALIMA U % Tilomar Lospalos Baguia Zumalai Suai U % Luro BAUCAU Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau U % Manatuto au rb ca tu Ua Maubara DILI Tutuala Lautem U % U % U % Timor Ocidental 50 Kilometru Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Nitibe U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Oesilo Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 57 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Grafiku 8 Numeru Total Familias ne’ebé Kuda Ai’han prinsipal 70,000 60,000 50,000 Cassava Aifarina 40,000 Maize Batar Rice Hare 30,000 Coffee Kafe 20,000 10,000 D ili Er m er a La ut em Li qu M içá an at ut o M an uf ah i O ec us V se iq ue qu e A ile u A in ar o Ba uc Bo au bo na Co ro va lim a 0 Hare halo parte iha Timor-Leste nia aihan, no maioria nasaun nia agrikultor sira ne’ebé kuda hare moris iha leste. Distritu Baucau ho Viqueque hanesan distritu ne’ebé produz liu hare, uma ba liu 40% familias ke kuda hare iha Timor-Leste. Aihan seluk ne’ebé importante inklui aifarina no batar, no distritu Ermera maka iha familia barak liu ne’ebé produz aihan rua ne’e, liu dok distritu 58 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 15 — Areas Kuda Hare Mapa 17 Hare husi Rai Tetuk Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li DILI U % U % U % Laulara Railaco U % Aileu Vila Ossu Lacluta ERMERA Turiscai Letefoho BOBONARO HatuBuilico Atsabe U % U % AINARO Maliana Ainaro Bobonaro l ic lu tu Fa Fatumean Fohorem Lolotoe Maucatar Soibada Maubisse Cailaco Balibo Watulari Laclubar Hatolia Atabae Quelicai MANATUTO Liquidoe U % Ermera Vemase Venilale Remexio AILEU Fatuberliu U % Baguia Iliomar U % Porsentu Familia Kuda Hare MANUFAHI 0 to'o 30% 31 to'o 60% 61 to'o 91% Same Alas Hatu-Udo Fronteira Distritu Zumalai Suai U % Lospalos VIQUEQUE Viqueque Barique/ Natarbora Fronteira Sub-distritu OECUSSE Indonesia U % COVALIMA Pante Macasar U % Tilomar Luro au rb ca tu Ua Maubara LIQUIÇÁ Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau BAUCAU Manatuto Tutuala Lautem U % Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Nitibe U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Oesilo Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 59 Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Definisaun kona ba saida fatin urbanu ne’ebé aplika liu ba Timor-Leste maka konsentrasaun espasial kona be ema ne’ebé moris organizadu kona ba atividades ne’ebé laos agrikultura, saida maka ema ne’ebé moris iha fatin ida halo importante liu ema nain hira maka hela iha fatin neba. Nune’e duni, tuir definisaun ida ne’e, suku ida ne’ebé hetan moris hosi agrikultura ho ema nain 5,000 sei konsidera nafatin fatin rural, maibe suku ida hetan moris hosi turismu no ho ema nain 2,500 deit sei konsidera fatin urbanu (Weeks, 2005). Maibe proporsaun saida iha suku ida maka tenki halao sira nia aitiviades kona ba laos agrikultura hosi fatin ne’e atu bele konsidera hanesan fatin urbanu? Atu klasifika fatin urbanu ka rural komplikadu no subjetivu, no ema nunka kontenti ho kualifikasaun ne’ebé simu. Klasifikasaun suku ba fatin urbanu ka rural ne’ebé aprezenta iha gravura ne’e rezulta hosi ezersisio ida ne’ebé halo hosi Diresaun Nasional ba Estatistika (DNS) hosi Ministeriu Planu no Finansas. Objektivu ezersisio ne’e maka atu bele identifika fatin ho karakteristika urbanu liu atu bele tulun governu gasta osan iha orsamentu. Metodu ne’ebé uza objektivu oituan, ho suku ida-idak simu valor ida ho baze kona ba populasaun nia bo’ot, iha ka la iha edukasaun, saude, basar no fatin relijiaun nian, no asesu ba be kanu no saneamentu, eletrisidade, radio no televizaun, administrasaun publiku, no servisu transporte nia. Metodu fo valor hirak ne’e la aplika ho Grafiku 9 rigor tamba hetan rezultadu hosi suku ho Persentagem Total Populasaun ne’ebé Moris iha Areas Urbanus populasaun kiik iha Dili nia klaran ne’ebé hetan konsiderasaun hanesan fatin rural, no 100 suku ida-idak iha distritu balun ne’ebé dok, hetan konsiderasaun hanesan fatin urbanu. 90 Wainhira uza analize valor hanesan pontu 80 hahu, DNS la sura rekerimentu kona ba suku ida tenki iha populasaun ho ema barak liu 70 5,000 atu bele konsidera urbanu, no aumenta 60 tan rekerimentu katak distritu tomak tenki iha pelu menus suku ida katak konsidera urbanu. 50 To iha ikus, DNS klasifika suku 38 hanesan urbanu no suku 404 hanesan rural. 40 30 20 10 60 in ar Ba o u Bo c au bo n Co aro va l im Er a m er Li a q M uiçá an at M uto an uf a O hi ec u V sse iq ue qu e D i La li ut em A A ile u 0 Ho baze kona ba klasifikasaun ne’e, populasaun distritu Dili nia liu dok hanesan ida ne’ebé urbanu liu iha Timor-Leste laran ho besik 90%. Distritu Ainaro, Covalima, Manufahi no Lautem forma grupu iha segundu lugar, ho besik 20%. Manatuto, ho 3% maka distritu ne’ebé ladun urbanu iha rai laran. TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Tabela 16 Sukus Urbanus iha Timor-Leste Núme ru 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 Suku Sub-distritu Distritu Costa Debos Holsa Ritabou Dato Poetete T alimoro Maubisse Ainaro Letefoho Babulu Seloi Malere Comoro Fatuhada Kampung Alor Bairro Pite Motael Colmera Vila Verde Caicoli Macarenhas Lahane Ocidental Bidau Lecidere Gricenfor Acadiru Hun Santa Cruz Culu Hun Becora Camea Hera Ailili Aiteas Caraubalo Bahu T irilolo Fuiloro Bidau Santana Bemori Pante Macasar Suai Maliana Maliana Liquiçá Ermera Ermera Maubisse Ainaro Same Same Aileu Vila Dom Aleixo Dom Aleixo Dom Aleixo Dom Aleixo Vera Cruz Vera Cruz Vera Cruz Vera Cruz Vera Cruz Vera Cruz Nain Feto Nain Feto Nain Feto Nain Feto Cristo Rei Cristo Rei Cristo Rei Cristo Rei Manatuto Manatuto Viqueque Baucau Iliomar Lospalos Cristo Rei Nain Feto Oecusse Covalima Bobonaro Bobonaro Liquiçá Ermera Ermera Ainaro Ainaro Manufahi Manufahi Aileu Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Dili Manatuto Manatuto Viqueque Baucau Lautem Lautem Dili Dili Gravura 16 — Urbanizasaun Mapa 18 Suku Urbanu ho Rural Kisar 0 13 Alor 1 14 2 15 16 3 17 18 19 4 5 Kilometru 30 23 24 25 20 26 38 37 27 29 21 28 22 DILI 34 U % LAUTEM 36 U % U % U % 5 BAUCAU 31 U % Ekonomia ho Empregu SENSUS ATLAS 2004 32 LIQUIÇÁ AILEU 12 U % % 6 U 7 MANATUTO 35 VIQUEQUE BOBONARO ERMERA 8 U % 33 4 9 U % 3 4 U % 10 % U Suku ne'ebé Klassifika hanesan Urban Suku ne'ebé Klassifika hanesan Rural Fronteira Distritu MANUFAHI 11 AINARO Indonesia U % OECUSSE COVALIMA 2 U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada 1 U % Timor Ocidental TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 61 SENSUS ATLAS 2004 62 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 63 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Nasaun barak tenta define sira nia populasaun tuir origen, ho liafuan hanesan karakteristika komum ida ne’ebé uza ba finalidade ida ne’e. Ema ne’ebé halo planeamentu, desenvolve politika sira ho halo peskisa interesadu tebes iha liafuan no grupus liafuan, ne’ebé, hanesan prokurasaun atu pertense grupu ida, bele fo tan konhesimentu kona ba populasaun nia karakteristikas ekonomiku no demografiku (McKibben, 2004). Timor-Leste nasaun kiik ho populasaun kiik, maibe ema koalia liafuan ho dialetu barak no riku tebes. Mapa 19 hatudu liafuan 17 ne’ebé ema koalia barak liu iha fatin diferente iha nasaun. Tetum Prasa laos dominante iha are bo’ot ida, maibe liafuan primeiru ne’ebé elite edukadu iha Dili koalia, nune adopta hanesan nasaun nia liafuan ofisial ida (Portugues hanesan liafuan ofisial seluk). Liafuan sira ke koalia iha area bo’ot inklui Fataluku no Makasai iha leste, Tetun-Terik iha regiaun sudeste no central-sul, Mambai iha fo sira iha oeste, no Bunak, Kemak ho Tokodede iha oeste. Nune mos, liafuan balu dominante deit iha sub-distritu ida, balu maka hanesan Naueti iha Uatucarbau, Idate iha Laklubar, Waima’a iha Vemasse ho Midiki iha sub-distritu Venilale. Tetum Prasa ho Portugues maka liafuan ofisial iha Timor-Leste, maibe sira parte ida deit husi diversidade linguistiku iha nasaun ne’ebé halo riku tan heransa kultural maibe apresenta dezafiu bo’ot ba desenvolvimentu ekonomiku ho social. 64 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 17 — Liafuan Lokal Mapa 19 Diversidade Linguistiku Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li U % U % U % Laulara LIQUIÇÁ Railaco U % AILEU MANATUTO Liquidoe U % Ermera Aileu Vila ERMERA U % U % AINARO Maliana Ainaro Bobonaro l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Maucatar Soibada Maubisse HatuBuilico Atsabe VIQUEQUE Turiscai Letefoho BOBONARO Watulari Lacluta Cailaco Balibo Ossu Laclubar Hatolia Atabae Quelicai Venilale Remexio Fatuberliu U % Lospalos Baguia au rb ca tu Ua Maubara Vemase U % Luro BAUCAU Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto Tutuala Lautem U % Iliomar Liafuan ne'ebé koalia liu Atoni Baikenu Bunak Fataluku Galoli Idate Kemak Makalero Makasai Mambai Midiki Naueti Raklunga/Resuk Tetum Prasa Tetun-terik Tokodede Waima'a U % Viqueque Barique/ Natarbora MANUFAHI Same Alas Hatu-Udo Zumalai Suai OECUSSE U % COVALIMA Pante Macasar U % Tilomar Timor Ocidental Nitibe Oesilo Passabe Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Fronteira Distritu Fronteira sub-distritu Indonesia U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 65 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 17 Sub-distritu sira ne’ebé Koalia Liafuan ba Servisu Boot ho Kiik liu Lingua Te tum Portugue s Bahasa Indone sia Ingle s Porse ntu ne 'e bé bele Koalia, Le no Hakerek Minimu 16.7% Passabe 4.2 % Lacluta 17.1% Laclubar 0.7% Remexio Maximu 81.2% Dom Aleixo 34.7% Venilale 80.2% Dom Aleixo 17.7% Venilale Kona ba proporsaun populasaun ke bele koalia, le no hakerek liafuan nain hat ba servisu, Dili ho Baucau hanesan distritu ne’ebé ema hatene hakerek no le liu, ho Dom Aleixo no Venilale hanesan sub-distritu ne’ebé ema hatene hakerek no le liu. Oecussi ho Ermera iha nivel alfabetizasaun kiik liu husi distritu hotu, maibe Passabe, Lacluta ho Remexio hanesan sub-distritu ne’ebé ema la hatene le no hakerek barak liu. Grafiku 10 Percentagem Populasaun ke bele Koalia, Le no Hakerek Liafuan ba Servisu Co B o O Ma Ma va bo Bau Ai ue ecu nuf nat Liq Lau Erm A li m n a qu ss ah ut uiç te ca nar ile D e r m i o e u u o r o e á i a a li Timor-Leste iha liafuan ofisial rua no liafuan ba servisu hat. Tetum ho Portugues hanesan liafuan ofisial, no sira nain rua ne’e ho tan Ingles ho Bahasa Indoneisa hanesan liafuan ba servisu. Tetum ho Bahasa Indonesia liafuan rua ke ema koalia liu iha nasaun tomak, ho nivel alfabetizasaun entre 17% to’o oituan liu 80% iha Timor-Leste nia sub-distritu 65. Portugues hanesan númeru tolu ho nivel alfabetizasaun entre 4.2% to’o 34.7%, ho Ingles iha númeru hat ho nivel 0.7% to’o 17.7% ne’ebé reklama kompetensia balu iha sub-distritu. Vi q Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 0 10 20 English Ingles Laos surpresa maibe, Dili distritu ida ne’ebé nivel alfabetizasaun bo’ot liu kona ba liafuan sira ba servisu. Maske 80% ema ne’ebé hela iha Dili uza Tetum ho Bahasa Indonesia, oituan liu 50% husi distritu 12 seluk maka bele dehan katak sira kompetente iha liafuan rua ne’e. Númeru sira ne’e hatudu importansia hosi liafuan lokal iha distritu seluk liur hosi Dili, no amplitude ne’ebé ema edukadu Timor-Leste nian sei konsentra iha no besik kapital nasaun nian. 66 30 40 Indonesian Indonesia 50 Portuguese Portugues 60 70 Tetum Nasaun sira ho planus seriu ba desenvolvimentu ekonomiku interesadu tebes atu sukat nivel alfabetizasaun ba sira nia populasaun. Nivel alfabetizasaun nasaun nian relasiona besik ho nasaun nia desempenhu ekonomiku no nia potensial ba kresimentu ekonomiku. (O’Hare, Pollard ho Ritualo, 2004). TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 80 Gravura 18 — Liafuan ba Servisu Map 20 Komparasaun uza liafuan servisu Tetum Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Portugues Porsentu Populasaun maka hatene Koalia, Le no Hakerek Timor-Leste nia liafuan 4 ba servisu Bahasa Indonesia 0 to 10% 10.1 to 20% 20.1 to 30% 30.1 to 40% 40.1 to 50% 50.1 to 60% 60.1 to 70% 70.1 to 80% 80.1 to 90% 90.1 to 100% Ingles TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 67 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 18 Koalia Liafuan, tuir Distritu ho Sub-distritu Portugues hanesan liafuan husi elite ne’ebé iha governu, maibe mesmu iha distritu Dili, 20% ema maka koalia deit Portugues, ne’ebé hela iha sub-distritu 1 husi sub-distritu 6. Karik distritu 7 iha Timorleste husi distritu 65 maka iha nivel alfabetizasaun iha Portugues as li 20%, enkuantu iha sub-distritu 42 nivel kiik liu 15%. Maske liafuan ladun koalia barak iha parte seluk iha nasaun, tenke rekoñese katak ema sei koalia barak liu iha leste duke oeste. Sub-distritu 26 ho alfabetizasaun iha liafuan Portugues kiik liu 10% iha parte oeste nasaun nian, sekarik tamba Indonesia nia influensia bo’ot liu iha zona ne’e, liu-liu entre 1975 ho 1999, no Bahasa Indonesia substitui Portugues hanesan liafuan ba servisu lalais liu duke iha parte leste ilha nian. Distritu Sub-distritu BAUCAU Te tum Portugue s Bahasa Ingle s Indone sia Baguia Baucau Laga Quelicai Vemase Venilale Makasai Makasai Makasai Makasai Makasai Waima'a Midiki 48.3 39.8 59.9 33.7 40.5 46.9 48.0 22.6 19.7 20.8 16.6 28.7 12.0 34.7 43.4 34.6 52.4 30.7 39.0 42.9 43.5 8.9 6.9 8.7 6.2 7.7 4.6 17.7 Iliomar Lautem Lospalos Luro T utuala Fataluku Makalero Fataluku Fataluku Makasai Fataluku 33.5 27.8 32.8 38.2 24.0 30.2 10.1 5.0 10.8 10.3 11.4 13.5 41.1 31.1 42.0 45.6 29.0 45.7 2.9 2.0 2.6 3.4 2.7 2.5 Lacluta Ossu Uatucarbau Watulari Viqueque Makasai T etun-terik Makasai Naueti Makasai T etun-terik 40.3 24.9 37.7 41.1 39.0 47.1 12.5 4.2 14.6 7.0 11.3 15.9 38.3 23.6 35.8 41.7 38.8 42.7 4.4 0.7 5.3 1.7 2.7 7.0 Ainaro Hatu-Builico Hatu-Udo Maubisse Mambai Mambai Mambai Mambai Mambai 37.9 47.4 34.6 39.8 32.9 12.0 14.2 9.7 9.7 12.9 33.7 42.6 30.1 35.2 29.4 3.8 4.6 2.3 3.0 4.4 Barique/Natarbora Laclo Laclubar Laleia Manatuto Soibada Galoli/Idate T etun-terik Galoli Idate Galoli Galoli T etun-terik 41.2 51.1 35.0 19.2 57.2 51.7 44.2 10.5 23.7 6.5 6.7 15.0 9.2 8.7 36.2 46.4 32.6 17.1 44.1 47.2 30.9 3.1 7.1 2.5 1.8 3.2 2.7 2.3 Alas Fatuberliu Same T uriscai Mambai/Te tum-te rik T etun-terik T etun-terik Mambai Mambai 50.3 47.6 51.6 52.0 43.9 12.0 7.9 12.1 13.9 8.0 42.6 41.1 44.2 44.7 33.7 4.8 3.1 3.9 6.0 2.7 Aileu Vila Laulara Liquidoe Remexio Mambai Mambai Mambai Mambai Mambai 41.2 43.7 38.4 42.1 37.8 9.5 12.0 8.9 11.1 4.5 34.2 39.2 30.7 35.2 26.6 3.0 4.1 4.0 2.7 0.7 LAUTEM VIQ UEQ UE AINARO MANATUTO MANUFAHI AILEU 68 Liafuan ne'e bé Ema Koalia barak liu TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 18 — Liafuan ba Servisu Tabela 18 Koalia Liafuan, tuir Distritu ho Sub-distritu Distritu Sub-distritu DILI Te tum Portugue s Bahasa Ingle s Indone sia Atauro Cristo Rei Dom Aleixo Metinaro Nain Feto Vera Cruz Te tum Prasa Raklunga/Resuk T etum Prasa T etum Prasa Mambai T etum Prasa T etum Prasa 75.5 46.9 66.4 81.2 55.0 78.8 78.5 19.1 7.4 15.9 19.3 14.5 21.1 23.1 70.8 38.7 59.8 80.2 44.8 72.5 71.8 12.9 1.6 10.4 16.4 4.3 11.2 13.7 Atsabe Ermera Hatolia Letefoho Railaco Mambai Kemak T etum Prasa Mambai Mambai Mambai 29.6 19.7 40.4 21.6 27.8 45.1 9.4 4.8 13.2 4.9 9.1 21.3 26.7 18.2 36.2 18.5 27.1 39.1 3.4 1.8 5.1 1.3 3.6 8.1 Atabae Balibo Bobonaro Cailaco Lolotoe Maliana Ke mak Kemak Kemak Bunak Kemak Bunak Bunak 37.5 35.0 31.9 28.7 31.3 57.9 46.9 10.7 11.3 6.3 7.7 19.2 15.8 11.4 31.0 30.6 29.0 21.1 26.0 43.3 40.6 2.7 2.6 2.2 1.7 3.9 2.9 3.5 Fatululic Fatumean Fohorem Zumalai Suai T ilomar Maucatar Bunak/Te tun-te rik Bunak T etun-terik T etun-terik Bunak T etun-terik T etun-terik Bunak 47.3 55.2 48.4 42.0 41.5 50.8 53.5 43.7 9.9 23.5 14.5 9.1 12.6 6.2 12.3 6.6 42.9 53.3 45.8 36.8 36.4 47.0 51.4 35.0 3.8 3.5 3.4 3.2 5.4 2.4 6.6 2.2 Bazartete Liquiçá Maubara Tokode de Mambai T okodede T okodede 39.2 46.5 41.8 27.5 11.0 15.9 8.4 8.1 33.6 38.0 36.5 25.1 2.4 3.7 1.9 1.3 Nitibe Oesilo Pante Macasar Passabe Baike nu Atoni Atoni Baikenu Baikenu T etum Prasa 27.5 18.0 17.5 36.9 16.7 9.9 6.6 8.3 11.6 10.0 39.8 32.7 34.0 47.9 25.6 2.3 1.5 2.0 2.8 2.2 46.2 13.6 43.3 5.8 ERMERA BO BO NARO C O VALIMA LIQ UIÇÁ O ECUSSE Timor-Le ste Liafuan ne'e bé Ema Koalia barak liu TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 69 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Mapa 21 hatudu variasaun espesial balu ne’ebé interesante kona ba forma uza Timor-Leste nia liafuan ba servisu. Por ejemplu, apesar Tetum hanesan nasaun nia liafuan ofisial, menus ke 20% populasaun iha distritu barak maka hatene koalia, le no hakerek Tetum. Tetum ladun koalia iha distritu Oecussi, ne’ebé menus ke 20% populasaun hatene koalia, le ka hakerek iha sub-distritu tolu husi hat. Hanesan mos iha sub-distritu Atsabe iha distritu Ermera no sub-distritu Laclubar iha distritu Manatuto. Iha distritu Oecussi ho Lautem tomak, ema koalia, le no hakerek liu iha liafuan Indoenia ke Tetum. Venilale sub-distriu ida ne’ebé interesante tamba iha nivel alfabetizasaun as liu iha liafuan Portugues ho Ingles. Ida ne’e sekarik tamba, tuir istoria, professores iha eskola sekundariu sira iha Venilale sai husi konventu local, no barak maka mai husi Portugal, Italia, Espanha, Filipinas ho nasaun seluk. Naturalmente ema husi Venilale simu influensia hosi liafuan diferente barak durante periodu tempu naruk, ne’ebé Portugues ho Ingles hanesan liafuan ke usa liu iha neba. Maibe sei surpresa bo’ot ne’ebé zona dok ida iha nasaun iha proporsaun ema ke koalia Portugues no Ingles as liu ke Dili. ________________________________________________________________________________________________ Iha sensus nia kestionariu husu ba ema perguntas rua kona ba liafuan. Primeiru, husu ba sira liafuan ne’ebé maka sira nia liafuan inan, no segundu husu hosi liafuan ba servisu nain hat ida ne’ebé maka sira bele koalia, le no hakerek. Opsaun ba liafuan inan inklui Tetum Prasa no Tetum-Terik, maiba liafuan ba servisu la halo distinsaun kona ba forma rua Tetum. Nune númeru ema ne’ebé deklara sira bele le, hakerek no koalia Tetum inklui mos ema ne’ebé uza Tetum Prasa, ema ne’ebé uza Tetum-terik, no ema ne’ebé uza liafuan rua ne’e. 70 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 18 — Liafuan ba Servisu Mapa 21 Variasaun Espasial kona ba Extensaun Koalia Liafuan Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li Laulara LIQUIÇÁ U % Balibo MANATUTO Liquidoe U % Aileu Vila Ossu Laclubar Lacluta ERMERA Letefoho Maubisse HatuBuilico Atsabe BOBONARO U % U % Maliana AINARO Bobonaro Quelicai Turiscai Soibada Fatuberliu U % VIQUEQUE U % MANUFAHI Variasaun Espasial iha Abilidade kona ba Liafuan Alas Hatu-Udo l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Maucatar Liu 50% maka bele Koalia, Le no Hakerek Tetum Menus 20% maka bele Koalia, Le no Hakerek Tetum Liu 20% maka bele Koalia, Le no Hakerek Portugues Zumalai Suai Liu 10% maka bele Koalia, Le no Hakerek Ingles Feto barak liu maka Koalia, Le no Hakerek Ingles duke Mane OECUSSE U % COVALIMA Ema barak maka koalia, Le no Hakerek lian Bahasa Indonesia duke Tetum La kondiz ho kriteria balun iha leten Pante Macasar U % Tilomar Timor Ocidental Iliomar Viqueque Barique/ Natarbora Same Ainaro Watulari U % Lospalos Baguia Venilale Remexio Hatolia Cailaco Vemase AILEU Railaco Ermera Laleia au rb ca tu Ua Maubara Luro BAUCAU Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto U % U % Atabae U % Tutuala Lautem U % Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Nitibe Oesilo Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia Passabe U % Sentru Urbanu Bo'ot TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 71 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Analfabetizasaun problema bo’ot ida ba Timor-Leste, no resulta hosi isMaske nivel analfabetismu iha Oecussi as ba sexu rua hotu, feto sira difertoria ne’ebé oferta ladiak iha edukasaun no opresaun jeral hosi forsa okuensa deit 4.9 porsentu husi mane, ne’ebé halo esklave distritu ekuitavel liu pasaun. Liu ema 400,000 hosi 741,530 ho tinan bo’ot liu 6 la hatene le no iha nasaun kona ba alfabetizasaun. Disvantagem ba feto sira kona ba kompehakerek, tuir definisaun termu “analfabetizasaun” ne’ebé ONU uza (hareé tensia iha liafuan sei reflete iha sira nia asesu ba edukasaun iha eskola senota iha okos). Ida ne’e dehan kundariu, hanesan diskuti iha katak liu metade hosi nasaun Gravura 20. Tabela 19 nia populasaun maka la hatene Iha Timor-Leste, 27% ema Ema ne’ebé la Hatene Hakerek no Le, tuir Distritu le no hakerek Tetum, Portuho tinan entre 15 ho 24 la gues, Bahasa Indonesia ka Inhatene le no hakerek; nivel Núme ru La hate ne Porse ntu Ema la hate ne gles. Problema ho analfabetine’e aumenta to’o 54% ba Populasaun Distritu Le no hake re k Le no Hake re k zasaun ladun distribui lolos tuir ema ho tinan 6 ka bo’ot liu. Total Fe to Mane Total Fe to Mane Total Fe to Mane geografia ka sexu. Nivel geral as ba analfabetDili 141,783 65,723 76,060 36,522 19,123 17,399 25.8 29.1 22.9 ismu limitasaun seriu ida Manufahi 36,121 17,713 18,408 18,757 9,744 9,013 51.9 55.0 49.0 ba nasaun nia prespetiva ba Laos surpresa, maibe distritu 81,601 40,803 40,798 43,188 23,032 20,156 52.9 56.4 49.4 desenvolvimentu sosioekoDili hanesan distritu ne’ebé iha Baucau Covalima 42,743 21,417 21,326 23,221 12,409 10,812 54.3 57.9 50.7 nomiku no aumenta nivel kiik kona ba analfabeti29,776 14,758 15,018 18,051 9,380 8,671 60.6 63.6 57.7 zasaun iha Timor-Leste tomak, Manatuto númeru ema ke le no hak30,507 14,707 15,800 18,593 9,474 9,119 60.9 64.4 57.7 Aileu ho deit 25.8% hosi populasaun erek sei desafiu bo’ot ida. Viqueque 52,309 26,859 25,450 31,932 17,736 14,196 61.0 66.0 55.8 ho tinan as liu 6 ne’ebé lahatene Lautem 44,359 22,956 21,403 27,121 15,133 11,988 61.1 65.9 56.0 Maibe, Timor-Leste nia le ka hakerek pelu menus liaOecusse 46,234 23,347 22,887 28,618 14,969 13,649 61.9 64.1 59.6 objetivu ida hosi Objetivus fuan ida husi liafuan hat ba Liquiçá 44,839 22,139 22,700 27,770 14,806 12,964 61.9 66.9 57.1 ba Desenvolvimenti iha servisu. Maske metade popula- Ainaro 41,536 20,552 20,984 26,149 13,448 12,701 63.0 65.4 60.5 Mileniu maka, bainhira 67,217 34,056 33,161 43,093 23,198 19,895 64.1 68.1 60.0 2015, 100% ema ho tinan saun iha distritu 12 seluk maka Bobonaro 82,505 40,799 41,706 58,640 30,635 28,005 71.1 75.1 67.1 entre 15-24 sei hatene hakanalfabetu, ho nivel 71.1% iha Ermera Ermera. Timor-Le ste 741,530 365,829 375,701 401,655 213,087 188,568 54.2 58.2 50.2 erek no le. Nivel analfabetismu iha feto sei as dok liu nivel ba mane. Dili iha nivel kiik liu ba sexu rua hotu, maibe proporsaun analfabetismu iha feto sei bo’ot liu 6 porsentu ke ba mane sira. Distritu Ermera iha nivel analfabetismu as liu ho 67.1% ba mane ho 75.1% ba feto sira ke lahatene le no hakerek pelu menus liafuan ba servisu ida. Diferensa bo’ot liu husi sexu iha distritu iha leste, ne’ebe feto sira ke bele le no hakerek tuir mane sira ke le no hakerek ho diferensa 10.3 porsentu iha Viqueque no 9.9 porsentu iha Lautem. Timor-Leste adopta formalmente Deklarasaun Mileniu, inisiativa ida husi Nasoens Unidas ne’ebé aprova hosi nasaun 189 seluk iha Setembru 2000. Deklarasaun Mileniu hakarak “desenvolve ambiente ida, iha nivel nasional ho global hanesan, ne’ebé sei kontribui ba desenvolvimentu no halakon kiak”. Existe alvo 16, ne’ebé organiza iha objetivu 8. Objetivu númeru 2 relasiona ba edukasaun (Republika Demokratika Timor-Leste ho Ekipa iha Nasaun hosi Nasoens Unidas, 2004). ________________________________________________________________ Iha atlas ida ne’e ami konsidera ema hotu ho tinan 6 ba leten ne’ebé lahatene le ka hakerek liafuan servisu hat Timor-Leste nian (Tetum, Portuguese, Indoensian ka Ingles) hanesan analfabetu. Ida ne’e baseia ba definisaun padraun ne’ebé UN (Nasoens Unidas, 1998) uza. 72 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 19 — La hatene Hakerek no Le Mapa 22 Ema ne’ebé la Hatene Hakerek no Le iha Distritu sira Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Alor Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 U % DILI U % LAUTEM U % U % BAUCAU U % MANATUTO LIQUIÇÁ U % AILEU U % VIQUEQUE BOBONARO ERMERA U % Nivel analfabetizasaun (La hatene Le no Hakerek) U % U % Populasaun Total U % 25.8% 50 to 59.9% 60 to 69.9% 70 to 71.1% MANUFAHI AINARO COVALIMA Tuir Sexu OECUSSE Proporsaun Feto la Hatene Le no Hakerek Proporsaun Mane la Hatene Le no Hakerek U % U % Timor Ocidental Fronteira Distritu Indonesia U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 73 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 74 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Proporsaun hosi populasaun ne’ebé hotu eskola sekundariu hanesan medida ida atu sukat nivel edukasaun iha nasaun ida, no tuir medida ida ne’e Timor-Leste hetan resultadu fraku tebes. Proporsaun populasaun ho tinan bo’ot liu 18 Distritu ne’ebé simu diploma eskola sekundariu menus ke 50% iha distritu hotu, ho media15.3% iha nasaun tomak. Iha TimorDili Leste sub-distritu 10 husi 65 maka iha porsentu as liu media Baucau estudante sira ne’ebé hotu eskola sekundariu. Kona ba Lautem graduasaun husi mane ho feto hamutuk, sub-distritu sira iha Manufahi Manatuto distritu Dili hetan nivel graduasaun as liu, ho Dom Aleixo Covalima iha topu lista ho 43.7%, tuir hosi Nain Feto (42.5%), Vera Cruz (39.2%) no Cristo Rei (28.8%). Kona ba aspektu seluk, Ainaro Viqueque nivel graduasaun ba eskola sekundariu fraku liu iha distritu Aileu Oecussi, ne’ebé sub-distritu tolu husi hat ne’ebé iha lista ikus Ermera liu. Passabe iha porsentu kiik liu ba ema ke hotu eskola, ho Liquiçá deit 1.5% populasaun ho tinan bo’ot liu 18 maka iha diploma Oecusse eskola sekundariu. Nitibe (3.4%) iha resultadu kona ba estu- Bobonaro dante ke liu diak oituan liu, hanesan mos sub-distritu Bobon- Timor-Le ste aro (3.5%) ho Oesilo (3.7%). . Kompara estudante mane ho feto ne’ebé hotu eskola sekundariu, mane iha asesu diak liu ba edukasaun iha eskola sekundariu iha nasaun tomak. Mapa 23 hatudu komparasaun ba sexu tuir nivel distritu, ne’ebé hatudu momos katak mane hetan porsentu as liu iha distritu 13 hotu. Diferensa bo’ot liu iha distritu Lautem, ne’ebé proporsaun mane ne’ebé hotu eskola 8.4 porsentu deit husi proporsaun feto ne’ebé hotu eskola mos. Iha distritu Dili nivel mane ne’ebé hotu eskola hanesan 7.3 porsentu as liu feto sira, no iha distritu Viqueque 6.8 porsentu as liu. Tuir termus relativu, feto sira iha oportunidade diak liu atu hotu eskola sekundariu iha distritu Ainaro, ne’ebé proporsaun feto sira ke hotu eskola maka deit 2.9 porsentu kiik liu mane sira. Hafoin dehan ida ne’e, ho deit mane 11.4% no feto 8.5% ne’ebé hotu eskola sekundariu, oportunidade edukasaun iha Ainaro limitadu tebes, hanesan iha rai tomak. Dili, ho mane 41% no feto 33.8%, oferese tuir dok oportunidade diak liu ba Timor-Leste nia joven sira atu simu edukasaun iha eskola sekundariu. Tabela 20 Nivel Graduasaun Eskola Sekundariu, tuir Sexu no tuir Distritu Populasaun Bo'ot liu tinan 18 Total Mane Fe to Núme ru Hotu Eskola Se kundariu Total Mane Fe to Porse ntu Hotu Eskola Se kundariu Total Mane Fe to 94,427 50,819 26,809 22,172 18,538 25,994 25,151 33,683 17,595 47,910 26,775 29,945 42,519 51,588 24,843 12,363 11,245 9,124 12,761 12,527 15,930 9,133 24,067 13,423 14,486 20,662 42,839 25,976 14,446 10,927 9,414 13,233 12,624 17,753 8,462 23,843 13,352 15,459 21,857 35,644 6,517 3,388 2,620 1,907 2,643 2,509 3,208 1,461 3,787 2,056 2,086 2,837 21,173 3,785 2,122 1,588 1,141 1,666 1,431 2,084 924 2,426 1,268 1,378 1,889 14,471 2,732 1,266 1,032 766 977 1,078 1,124 537 1,361 788 708 948 37.7 12.8 12.6 11.8 10.3 10.2 10.0 9.5 8.3 7.9 7.7 7.0 6.7 41.0 15.2 17.2 14.1 12.5 13.1 11.4 13.1 10.1 10.1 9.4 9.5 9.1 33.8 10.5 8.8 9.4 8.1 7.4 8.5 6.3 6.3 5.7 5.9 4.6 4.3 462,337 232,152 230,185 70,663 42,875 27,788 15.3 18.5 12.1 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 20 — Edukasaun Sekundariu Mapa 23 Nivel Graduasaun iha Eskola Sekundariu Kisar 0 10 20 30 40 Atauro Alor M á iç qu Li LIQUIÇÁ Cailaco BOBONARO Vemase MANATUTO U % Laclubar Ossu Aileu Vila Lacluta Turiscai Maubisse Soibada Letefoho HatuFatuberliu Barique/ Builico Natarbora Atsabe MANUFAHI VIQUEQUE U % Bobonaro Alas 1.5 to'o 7.5 7.6 to'o 13.1 13.2 to'o20.0 20.1 to'o 43.7 Hatu-Udo l ic lu tu Fa Fatumean Lolotoe Zumalai COVALIMA Maucatar Suai Porsentu Bo'ot liu Tinan 18 Ne'ebé Hotu eskola Sekundariu Porsentu Total Populasaun iha Sub-distritu U % Same Ainaro Watulari Iliomar U % Viqueque AINARO Maliana Baguia Remexio Liquidoe LAUTEM U % Quelicai au rb ca tu Ua U % Atabae Laleia Lospalos Luro Venilale AILEU Hatolia Ermera ERMERA BAUCAU Manatuto Laulara Railaco Laga Baucau Laclo Bazartete Maubara U % U % Tutuala Lautem U % U % U % Balibo o ar in et m Do ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A DILI OECUSSE Pante Macasar U % Tilomar Nitibe Oesilo ProporsaunTuir Sexu iha Distritu Feto Mane Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia U % Forohem Timor Ocidental 50 Kilometru Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 75 Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 76 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 21 Nivel Graduasaun Eskola Sekundariu, tuir Sexu ho tuir Sub-distritu Sub-distritu Dom Aleixo Nain Feto Vera Cruz Cristo Rei Baucau Ainaro Lospalos Laleia Manatuto T utuala Suai Same Viqueque Metinaro Maliana Railaco Ermera Uatucarbau Barique/Natarbora Pante Macasar Alas Lautem Soibada Liquiçá Fatululic Fatuberliu Venilale Laulara Lolotoe Maucatar Aileu Vila Fatumean Hatu-Udo Populasaun Bo'ot liu tinan 18 Total Mane Fe to Núme ru Hotu Eskola Se kundariu Total Mane Fe to 36,349 16,538 18,788 16,976 18,898 6,099 12,036 1,681 5,448 1,808 9,180 13,161 10,640 1,687 11,189 4,171 12,823 3,310 2,406 15,372 3,183 6,555 1,278 8,759 863 3,060 7,376 2,495 3,592 2,845 8,097 1,543 4,367 15,897 7,031 7,359 4,891 3,789 1,154 2,013 277 892 285 1,397 1,776 1,393 199 1,316 481 1,460 361 261 1,645 335 686 133 895 88 311 744 248 346 274 759 143 393 20,465 8,958 10,140 9,184 9,427 3,037 5,561 812 2,701 814 4,554 6,643 5,227 873 5,484 2,130 6,526 1,557 1,205 7,509 1,611 3,029 623 4,431 422 1,556 3,631 1,296 1,736 1,392 4,188 741 2,191 15,884 7,580 8,648 7,792 9,471 3,062 6,475 869 2,747 994 4,626 6,518 5,413 814 5,705 2,041 6,297 1,753 1,201 7,863 1,572 3,526 655 4,328 441 1,504 3,745 1,199 1,856 1,453 3,909 802 2,176 9,527 4,083 4,279 2,944 2,120 641 1,184 161 505 171 861 1,052 888 129 843 303 931 246 185 1,048 216 479 80 539 63 199 460 145 230 171 470 95 223 6,370 2,948 3,080 1,947 1,669 513 829 116 387 114 536 724 505 70 473 178 529 115 76 597 119 207 53 356 25 112 284 103 116 103 289 48 170 Porse ntu Hotu Eskola Se kundariu Total Mane Fe to 43.7 42.5 39.2 28.8 20.0 18.9 16.7 16.5 16.4 15.8 15.2 13.5 13.1 11.8 11.8 11.5 11.4 10.9 10.8 10.7 10.5 10.5 10.4 10.2 10.2 10.2 10.1 9.9 9.6 9.6 9.4 9.3 9.0 46.6 45.6 42.2 32.1 22.5 21.1 21.3 19.8 18.7 21.0 18.9 15.8 17.0 14.8 15.4 14.2 14.3 15.8 15.4 14.0 13.4 15.8 12.8 12.2 14.9 12.8 12.7 11.2 13.2 12.3 11.2 12.8 10.2 40.1 38.9 35.6 25.0 17.6 16.8 12.8 13.3 14.1 11.5 11.6 11.1 9.3 8.6 8.3 8.7 8.4 6.6 6.3 7.6 7.6 5.9 8.1 8.2 5.7 7.4 7.6 8.6 6.3 7.1 7.4 6.0 7.8 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Hetan edukasaun hanesan indikador importante ba hatene nivel jeral edukasaun populasaun nian. Atu nasaun ida desenvolve ekonomia diak, ema ne’ebé servisu tenke iha konhesimentu as liu ke matenek baziku kona ba hakerek no le, no edukasaun primariu. Forma ida atu sukat hira maka nasaun alkansa kona ba objetivu ida ne’e maka monitor mudansa sira iha proporsaun populasaun ne’ebé hotu eskola sekundariu. Dadus ne’ebé foti iha sensus 2004 kona ba hetan edukasaun sei adekuadu ba estudu no aplikasaun barak. Ejemplu sei inklui ejamina relasionamentu hosi edukasaun ho hetan servisu ho kolokasaun tuir okupasaun, hateke ba karakteristikas forsa laboral, no kalkula kontribuisaun ekonomiku hira maka fila hosi edukasaun. Estudu sira seluk sei hateke ba relasionamentu hosi hetan edukasaun ho fertilidade, mortalidade, migrasaun, urbanizasaun no prosesu sosio-demografiku seluk. Gravura 20 — Edukasaun Sekundariu Tabela 21 Nivel Graduasaun Eskola Sekundariu, tuir Sexu ho tuir Sub-distritu Vemase Bazartete Fohorem Laga Quelicai Watulari Remexio Ossu Iliomar Atsabe Hatu-Builico T uriscai Letefoho Baguia Atauro Zumalai Maubisse Balibo Luro Lacluta Laclo Liquidoe T ilomar Hatolia Cailaco Laclubar Maubara Atabae Oesilo Bobonaro Nitibe Passabe Populasaun Bo'ot liu tinan 18 Total Mane Fe to 4,480 2,257 2,223 9,460 4,732 4,728 2,077 1,015 1,062 7,416 3,587 3,829 8,157 3,839 4,318 8,838 4,078 4,760 4,327 2,262 2,065 8,077 3,644 4,433 3,382 1,503 1,879 7,938 3,845 4,093 5,283 2,607 2,676 2,768 1,435 1,333 9,353 4,739 4,614 4,492 2,102 2,390 4,089 1,968 2,121 6,374 3,094 3,280 9,402 4,692 4,710 7,282 3,582 3,700 3,028 1,456 1,572 2,818 1,424 1,394 3,629 1,836 1,793 2,676 1,387 1,289 3,112 1,543 1,569 13,625 6,827 6,798 4,275 2,071 2,204 4,096 1,947 2,149 8,556 4,260 4,296 4,699 2,389 2,310 5,125 2,420 2,705 11,482 5,400 6,082 5,679 2,768 2,911 3,769 1,789 1,980 Timor-Le ste 462,337 232,152 230,185 Sub-distritu Núme ru Hotu Eskola Se kundariu Total Mane Fe to 395 248 147 822 495 327 180 123 57 621 363 258 671 415 256 712 478 234 325 213 112 603 364 239 246 172 74 577 368 209 383 229 154 198 121 77 634 394 240 297 179 118 267 211 56 412 262 150 579 338 241 412 274 138 158 116 42 139 108 31 177 110 67 129 96 33 149 91 58 635 430 205 187 137 50 167 100 67 339 234 105 178 121 57 192 143 49 398 284 114 194 148 46 55 39 16 70,663 42,875 27,788 Porse ntu Hotu Eskola Se kundariu Total Mane Fe to 8.8 11.0 6.6 8.7 10.5 6.9 8.7 12.1 5.4 8.4 10.1 6.7 8.2 10.8 5.9 8.1 11.7 4.9 7.5 9.4 5.4 7.5 10.0 5.4 7.3 11.4 3.9 7.3 9.6 5.1 7.2 8.8 5.8 7.2 8.4 5.8 6.8 8.3 5.2 6.6 8.5 4.9 6.5 10.7 2.6 6.5 8.5 4.6 6.2 7.2 5.1 5.7 7.6 3.7 5.2 8.0 2.7 4.9 7.6 2.2 4.9 6.0 3.7 4.8 6.9 2.6 4.8 5.9 3.7 4.7 6.3 3.0 4.4 6.6 2.3 4.1 5.1 3.1 4.0 5.5 2.4 3.8 5.1 2.5 3.7 5.9 1.8 3.5 5.3 1.9 3.4 5.3 1.6 1.5 2.2 0.8 15.3 18.5 Fo abilidade ba feto bele kausa mudansa barak ke importante iha sosiedade tamba loke tan neon ba feto bele halo desisaun kona ba sira nia moris no aumenta sira nia oportunidade ekonomiku, nune halo sosiedade iha jeral riku liu tan (Weeks, 2005). Aumenta sira nia asesu ba edukasaun nesesidade fundamental atu fo kapasidade ba feto sira. Feto ho edukasaun diak iha oportunidade barak liu atu hetan servisu. Ho servisu ne’ebé selu salariu ida, feto sira bele hetan independencia ruma iha termus finanseiru ho social ne’ebé sei fo ba sira kontrolu kona ba estilu vida sira hakarak lori. Liafuan ho Edukasaun SENSUS ATLAS 2004 Ohin loron iha Timor-Leste nivel feto-ran ho mane klosan ne’ebé hotu eskola sekundariu maka 64.8%. Maske nasaun la iha Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu ida ne’ebé espesifiku ba estudante ne’ebé hotu eskola sekundariu, sei iha Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu ida ba ema hira maka tuir eskola sekundariu. Objetivu númeru 3 maka, iha 2015, 100% mane klosan ho feto-ran sei tuir eskola sekundariu. Se karik alkansa ida ne’e hanesan pasu importante ida atu fo poder ba feto sira iha Timor-Leste. 12.1 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 77 SENSUS ATLAS 2004 78 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 SENSUS ATLAS 2004 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 79 Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Ho oan hitu kada feto ida, Timor-Leste iha nivel fertilidade total as liu iha mundu. Nivel fertilidade ne’ebé as liu sei agrupa iha subdistritu sira iha foho iha sul husi Dili, liu-liu iha distritu Aileu ho Ermera. Nivel fertilidade as maibe sei moderadu bele hetan iha sub-distritu sira ke haléu grupu ne’e, no iha grupu sub-distritu iha zona leste , liuliu iha distritu Lautem ho Baucau. Sub-distritu sira besik sentru urbanu hanesan Dili, Ermera ho Baucau iha nivel fertilidade total mais ou menus kiik, hanesan mos populasun sira iha zonas rural hosi sub-distritu iha parte sentral no oeste nasaun nian. Tenke hanoin ke nivel fertilidade iha Timor-Leste as tebes tuir termus absolutu. Nivel ne’ebé deskreve hanesan “kiik” iha diskusaun iha leten sei kiik deit iha Timor-Leste nia kontextu. Nivel fertilidade total ne’ebé kiik liu maka 4.51 iha sub-distritu Dom Aleixo (distritu Dili). Wainhira kompara ho parte barak iha mundu, ida ne’e as, as tebes. Nivel fertilidade as lori problema sosial no ekonomiku seriu ba nasaun Timor-Leste no problema saude seriu ba povu Timor-Leste. Maioria sientista sosial sira ho ema ke desenvolve politika konsidera tun rapidu iha nivel fertilidade no nivel kiik fertilidade hanesan diak ba sosiedade. Familia kiik tuir los sei goza riku soi ne’ebé sira hadia hanesan familia, hamosu nivel badak iha populasaun nia kresimentu no promove desenvolvimentu social iha sosiedade. Feto ne’ebé iha oan oituan deit sei saudavel liu no moris naruk. Sira nia oan mos sei saudavel. Espasu entre labarik moris metodu komprovadu ida atu hadia inan ho labarik nia saude. Ema sira ne’ebé desenvolve politika no halo planeamentu iha Timor-Leste komprende katak reduz nivel fertilidade hanesan nesesidade fundamental ida atu hadia riku soi no prosperidade ema ne’ebé moris iha ne’e. Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu númeru 5 atu hadia saude inan nian; meta 7 husi Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu númeru 6 atu aumenta uza kontraseptivu. Sira ne’e maka objetivu ne’ebé merese hetan atensaun, maibe sira komesa bolu atensaun deit ba problema. Tamba populasaun iha númeru juventude bo’ot, Timor-Leste iha makina esensial ida ne’ebé bele kontribui ba kresementu lais populasaun nian durante tempu naruk, mesmu ke nivel fertilidade monu derepente, agora kedas. Tuir los importante tebes atu reduz nivel fertilidade no hadia saude inan ho labarik iha tinan sanulu mai nia laran, maibe ita labele haluha atu hareé tinan 2015 ba oin to’o tempu ida wainhira populasaun iha nasaun sei hetan tamañu ida ne’ebé bo’ot liu ba dala rua, tolu ka hat duke agora. Tabela 22 Nivel Total Fertilidade, tuir Sub-distritu Sub-distritu Remexio Laulara Railaco T uriscai Maubisse Hatolia Aileu Vila Liquiçá Fatululic Baguia Letefoho Bazartete Fatuberliu Hatu-Builico Cailaco Luro Ainaro Laga Lautem Liquidoe Alas Iliomar Zumalai Lospalos Quelicai Vemase Venilale Atsabe Same Uatucarbau Laclo Maucatar Ossu Taxa Fe rtilidade Total 9.92 9.90 9.89 9.50 9.35 9.31 9.25 9.04 8.75 8.70 8.69 8.45 8.43 8.38 8.32 8.32 8.09 8.05 7.91 7.88 7.84 7.80 7.79 7.77 7.73 7.61 7.38 7.33 7.27 7.26 7.25 7.21 7.20 Sub-distritu Taxa Fe rtilidade Total Bobonaro Cristo Rei Metinaro Nitibe Oesilo Maubara Baucau Fatumean Atabae T ilomar T utuala Watulari Maliana Laclubar Manatuto Lolotoe Barique/Natarbora Fohorem Viqueque Soibada Balibo Ermera Hatu-Udo Suai Lacluta Pante Macasar Passabe Atauro Vera Cruz Nain Feto Laleia Dom Aleixo 7.19 7.16 7.02 6.88 6.76 6.63 6.62 6.61 6.60 6.58 6.58 6.54 6.53 6.51 6.50 6.46 6.35 6.25 6.20 6.18 6.17 6.10 6.03 6.01 5.92 5.92 5.54 5.35 5.04 5.02 4.98 4.51 Timor-Leste 6.99 __________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Nivel fertilidade total fo media númeru labarik ne’ebé moris ba kada feto ida durate nia moris. Nivel sira ne’ebé apresenta iha gravura ida ne’e sei kalkula tuir metodu indirektu, no fo deit nivel aproximadu ne’ebé los. Maske valor absolutu bele besik, valor relativu hatudu variasaun iha rejiaun ne’ebé validu no interesante. 80 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 21 — Fertilidade Total Mapa 24 Feto husi Foho as iha Oan barak liu Kisar 0 10 20 30 40 Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li DILI U % LIQUICA Laulara U % Ermera MANATUTO Liquidoe U % Aileu Vila Ossu Laclubar Hatolia Lacluta ERMERA Atabae Letefoho Maubisse Cailaco Balibo BOBONARO HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana l ic lu tu Fa Fatumean Forohem U % Ainaro AINARO Lolotoe Maucatar Turiscai Soibada Fatuberliu Same Bobonaro Quelicai Venilale Remexio AILEU Railaco BAUCAU Vemase Watulari Lospalos Baguia Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Bebe ne'ebé moris hosi feto ida MANUFAHI 4.51 to'o 5.55 to'o 6.77 to'o 7.62 to'o 8.76 to'o Alas Hatu-Udo Zumalai Suai U % Luro au rb ca tu Ua Maubara Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto Tutuala Lautem U % U % U % U % Pante Macasar U % U % Tilomar Nitibe Oesilo 5.54 6.76 7.61 8.75 9.92 Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE COVALIMA Timor Ocidental 50 Kilometru Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 81 Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Padraun regional ba nivel fertilidade feto-ran sira sei difisil atu identifika, maibe nivel ida ne’e sei as liu iha distritu Covalima, no liu-liu iha grupu sub-distritu ida iha estremu oeste, besik fronteira ho Indonesia. Parese ke iha mos divisaun ida norte/sul, ho nivel fertilidade feto-ran sira normalmente bo’ot liu iha sub-distritu sira hosi sul duke iha sub-distritu iha norte. Baibain asosia nivel fertilidade feto-ran as ho nivel edukasaun kiik ba feto sira, no sei interesante atu ejamina relasaun ida ne’e atu hareé se los duni ba Timor-Leste. Iha oan ho tinan kiik hanesan kausa ida ba desigualdade iha jeneru no saude inan nian fraku. Wainhira feto-ran ida iha bebe ho tinan kiik nia sei atraidu ba vida ida atu hetan oan bebeik no atu hakiak familia ne’ebé sei halo difisil tebes atu nia bele hakarak halo sasan seluk iha nia moris. Ida ne’e hanesan razaun importante ida, tansa hetan bebeik nivel fertilidade feto-ran sira as iha nasaun sira ne’ebé feto sofre tamba okupa kondisaun iha sosiedade ne’ebé kiik. Ho 59.2 labarik ne’ebé moris ba kada feto ida iha grupu tinan 15 to’o 19, nivel fertilidade nasional ba feto-ran iha Timor-Leste as tebe-tebes, maibe laos as liu iha mundu. Amerika Latina ohin loron enfrenta problema bo’ot ida ne’ebé asosia ho nivel natalidade as liu ba feto-ran sira ho El Salvador (108) no Venezuela (88), hanesan nasaun sira ne’ebé hetan nivel as liu (Estee 2004). Nivel varia rejiaun ba rejiaun iha Timor-Leste, no distritu Covalima iha subdsistritu barak ho nivel as tebes. Tilomar (114.5), Zumalai (111.3) no Fohoren (108.3) iha nivel fertilidade feto-ran as liu duke iha Venezuela. Tabela 23 Nivel Fertilidade Feto Foin Sae nian, tuir Sub-distritu Sub-distritu Taxa Fe rtilidade Fe to-ran T ilomar Zumalai Fohorem Laclo Nitibe Fatumean Passabe Hatu-Builico Maubisse Hatolia Bobonaro Maucatar Laulara Railaco Fatululic Oesilo Atsabe Metinaro Hatu-Udo Remexio Maliana Lautem Barique/Natarbora Quelicai Lolotoe Viqueque Lacluta Liquidoe Luro Uatucarbau Aileu Vila Pante Macasar Same 114.5 111.3 108.3 101.5 96.6 96.5 94.1 93.0 83.7 83.3 80.7 80.7 80.5 79.4 78.1 78.1 77.6 75.1 73.5 71.8 71.2 70.2 69.0 67.5 66.4 66.4 65.4 65.2 65.1 62.2 62.0 59.6 58.4 Sub-distritu Suai Atauro Iliomar Manatuto Alas Laga Fatuberliu Atabae Ainaro Watulari Cailaco Lospalos T utuala Venilale Bazartete Vemase Vera Cruz Cristo Rei Ermera Dom Aleixo Baucau Maubara Laleia Soibada Letefoho Balibo Liquiçá Laclubar Ossu Nain Feto Baguia T uriscai Timor-Leste Taxa Fe rtilidade Fe to-ran 58.0 57.9 57.7 56.6 54.9 54.7 54.4 54.2 54.1 53.8 52.9 52.7 52.5 51.7 49.8 48.2 47.9 45.7 44.7 44.5 43.3 42.9 41.4 40.4 39.4 39.3 38.7 37.7 37.5 36.8 35.9 34.4 59.2 ________________________________________________________________________________________________ Nivel fertilidade feto-ran fo numeru labarik moris ba kada feto 1,000 ho tinan entre 15 ho 19 durante periudu fulan 12 molok sensus halau iha Julhu 2004. Nivel ne’e kalkula tuir metodu indirektu tamba sistema estatistika ne’ebé importante iha Timor-Leste seidauk funsiona tomak. 82 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 22 — Fertilidade Feto –Ran sira Mapa 25 Nivel Fertilidade Feto-ran sira Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li U % U % U % Laclo Laulara AILEU Railaco U % MANATUTO Liquidoe U % Ermera Aileu Vila Ossu Laclubar Hatolia Lacluta ERMERA Atabae Letefoho Cailaco Balibo BOBONARO Maubisse HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana Bobonaro Quelicai Venilale Remexio AINARO Turiscai Soibada Fatuberliu U % Same Ainaro Watulari Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Nivel Fertilidade Feto-ran 34 to'o 50 50.1 to'o 66 66.1 to'o 82 82.1 to'o 98 98.1 to'o 115 MANUFAHI Alas Hatu-Udo l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Zumalai Lolotoe OECUSSE Maucatar Suai Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia U % Pante Macasar COVALIMA U % Tilomar U % Lospalos Baguia au rb ca tu Ua Maubara Vemase LAUTEM Luro BAUCAU Laleia Bazartete LIQUIÇÁ Laga Baucau Manatuto Tutuala Lautem U % Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 U % Nitibe Oesilo Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 83 Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Tabela 24 Mudansa iha Nivel Mortalidade Infantil/Bebe, 1996 to 2002, tuir Sub-distritu Sub-distritu Laleia Ainaro Uatucarbau T ilomar Laclubar Cristo Rei Same Liquidoe Luro Zumalai T uriscai Bazartete Lospalos Maubisse Remexio Aileu Vila Lautem Fatumean Baguia Atsabe Dom Aleixo Letefoho Ermera Laclo Quelicai Viqueque Watulari Suai Manatuto Baucau Vera Cruz Lolotoe Maubara Taxa Mortalidade 1996 2002 79 19 141 79 144 85 115 71 148 95 107 68 141 92 148 97 152 101 189 126 105 70 103 69 102 68 180 122 138 94 153 105 126 89 109 77 167 122 164 121 76 56 156 119 118 90 148 114 141 108 138 108 139 110 123 97 92 73 111 89 83 66 145 117 114 94 Mudansa 1996 - 2002 Taxa Porse ntu -60 -76 -62 -44 -59 -41 -44 -38 -53 -36 -39 -36 -49 -35 -51 -34 -51 -34 -63 -33 -35 -33 -34 -33 -34 -33 -58 -32 -44 -32 -48 -31 -37 -29 -32 -29 -45 -27 -43 -26 -20 -26 -37 -24 -28 -24 -34 -23 -33 -23 -30 -22 -29 -21 -26 -21 -19 -21 -22 -20 -17 -20 -28 -19 -20 -18 Taxa Mortalidade 1996 2002 Alas 107 88 Bobonaro 179 149 Venilale 135 114 Hatolia 129 110 Hatu-Udo 115 98 Balibo 110 94 Oesilo 133 115 Metinaro 111 96 Nitibe 137 119 Fohorem 132 115 Laga 155 136 Maliana 121 106 Nain Feto 77 69 Fatululic 136 124 Laulara 134 122 Hatu-Builico 193 186 Ossu 137 131 Barique/Natarbora 72 69 Railaco 107 108 Passabe 78 80 Pante Macasar 119 122 Vemase 139 147 Maucatar 126 135 Liquiçá 96 104 Cailaco 109 118 Iliomar 119 129 Atauro 94 103 Fatuberliu 104 115 Soibada 78 89 Lacluta 122 143 Atabae 87 109 T utuala 81 140 Sub-distritu Mudansa 1996 - 2002 Taxa Porse ntu -19 -18 -30 -17 -21 -16 -19 -15 -17 -15 -16 -15 -18 -14 -15 -14 -18 -13 -17 -13 -19 -12 -15 -12 -8 -10 -12 -9 -12 -9 -7 -4 -6 -4 -3 -4 1 1 2 3 3 3 8 6 9 7 8 8 9 8 10 8 9 10 11 11 11 14 21 17 22 25 59 73 Iha espesie animal nia klaran, moris foun sei frajil, dependente no vulneravel, no ida ne’e espesial ba kasu umanu sira nian. Iha sosiedade barak vulnerabilidade no dependensia sei traduz iha nivel mortalidade labarik foin moris nian as, ne’ebé sukat númeru mate durante primeiru anu wainhira moris ba kada moris 1,000. Timor-Leste nia nivel mortalidade 98 ba labarik foin moris sei as dok husi media mundu nian, maibe la hamutuk ho nasaun sira ne’ebé as liu iha mundu. Media nivel mortalidade ba labarik foin moris iha mundu maka 55, no nivel as liu maka iha Serra Leao (155) ho Afeganistaun (154). Objetivu ida ne’ebé importante liu hosi Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu maka atu reduz nivel mortalidade labarik foin moris ho labarik sira nian, ho alvu ba nivel mortalidade infantil 53 wainhira tinan 2015. Alkansa alvu ida ne’e sei susesu bo’ot ida ba ita nia nasaun foun, no sei tau Timor-Leste iha dalan atu alkansa nivel ne’ebé bele kompara ho nasaun sira hanesan Japao (3), Suecia (4) no Reinu Unido (5) (Weeks, 2005). Iha Junhu 2002, labarik sira ne’ebé mate ba kada labarik 1,000 moris, varia husi 56 iha Dom Aleixu (distritu Dili) to’o 186 iha sub-distritu Hatu-Builico (distritu Ainaro). Nivel jeralmente kiik iha sub-distritu besik Dili, Lospalos no sidade seluk ho fasilidade mediku ne’ebé mais ou menus diak. Aumenta tan ba Dom Aleixo (56), Vera Cruz (66), Cristo Rei (68) no Nain Feto (69) ho iha distritu Dili, Lospalos (68) iha distritu Lautem no Bazartete (69) iha distritu Liquiçá, sira hotu iha nivel mortalidade ba labarik kiik liu 70. Sub-distritu Barique/Natarbora iha distritu Manatuto mos hanesan surpresa ida hetan nivel mortalidade 69 ba labarik. Nivel ne’ebé as liu rejista iha sub-distritu sira ne’ebé dok iha parte leste nasaun nian no iha rejiaun foho iha oeste. Tuir distritu Hatu-Builico, Bobonaro (distritu Bobonaro), Lacluta (distritu Viqueuqe), Tutuala (distritu Lautem) no Vemase (distritu Baucau), sira hotu iha nivel mortalidade labarik nian as liu 140 ka liu. Nivel mortalidade labarik hanesan numeru labarik ne’ebé mate ho tinan kiik liu tina ida ba kada labarik 1,000 ne’ebé moris iha periudu refernsia espesifiku, iha kasu ida ne’e, 1 to’o 31 Junhu 2002. Nivel ne’ebé hatudu iha ne’e sei estimava ne’ebé resulta husi dadus sensus husi numeru labarik sira ne’ebé moris. Sira dependende liu-liu ba informasaun ne’ebé simu hosi feto ho tinan entre 20 to’o 24 no sira bazeia mos ba modelo leste ba Tabelas Moris Modelu hosi Cole-Demeny Sub-distritu Laleia esklui husi diskusaun tamba nivel 2002 ba labarik 19 ba kada labarik 1,000 kiik liu, nu’neé ami konsidera nivel ida ne’e hanesan lalos. 84 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 23 — Mortalidade Infantil Mapa 26 Nivel Mortalidade Infantil/Bebe, Junhu 2002 Kisar 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do DILI á iç qu Li Laulara LIQUIÇÁ U % MANATUTO Liquidoe U % Ermera Aileu Vila Lacluta ERMERA BOBONARO Balibo Ossu Laclubar Hatolia Letefoho Cailaco Maubisse HatuBuilico Atsabe U % U % Maliana Bobonaro AINARO Turiscai Soibada Fatuberliu U % Quelicai Venilale Remexio AILEU Railaco Vemase Watulari Iliomar VIQUEQUE U % Viqueque Barique/ Natarbora Bebe Mate sukat husi 1,000 ho Bebe Moris Junhu, 2002 MANUFAHI Same Ainaro 19 to'o 77 77.1 to'o 129 129.1 to'o 186 Alas Hatu-Udo l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Maucatar Zumalai Suai U % Lospalos Baguia au rb ca tu Ua Maubara Luro BAUCAU Laleia Laclo Bazartete LAUTEM Laga Baucau Manatuto U % U % Atabae U % Tutuala Lautem U % Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE U % COVALIMA Pante Macasar U % U % Tilomar Nitibe Oesilo Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 85 Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. Maske nivel mortalidade labarik nin kontinua as iha 2002, iha redusaun balu ne’ebé enkorajador sekarik kompara ho nivel iha 1996. Nivel tun iha 41 husi 65 sub-distritu iha Timor-Leste, ho redusaun bo’ot liu iha sub-distritu Ainaro (tun 44%), Uatucarbau (41%), Tilomar (38%), Laclubar (36%) no Cristo Rei (36%). Tuir termus absolutu, sub-distritu Zumalai hatudu meloramentu as liu ho redusaun iha nivel mortalidade labarik nian ho pontus 63 hosi 189 iha 1996 to’o 126 iha 2002. Aileu ho Ainaro hadia diak liu hosi nivel distritu nian ho nivel ne’ebé tun barak liu iha sira nian sub-distritu walu hotu. Ba sub-distritu 14 ne’ebé nivel mortalidade labarik aumenta, maioria aumentu kiik liu – menus duke 20% iha sub-distriru 13 hosi 14. Maibe nivel iha Tutuala, aumenta lalais hosi 81 iha 1996 ba 140 iha 2002, aumentu ida ho 73%. La iha padraun rejional ida kona ba nivelmortalidade labarik nian – sub-distritu 14 ne’ebé experimenta aumentu sei distribui hanesan iha nasaun tomak. Tenke halao tan peskisa barak ba kausas tambasa nivel mortalidade labarik nian as no variasaun rejional iha nivel sira ne’e, no bele sirkula estudu sira ne’ebé hatudu pratika diak no istoria ho susesu. 86 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Gravura 23 — Mortalidade Infantil Kisar Mapa 27 Mudansa iha Nivel Mortalidade Infantil/Bebe, 1996 – 2002 0 10 20 30 40 50 Kilometru Atauro Alor M o ar in et ei R to is to Cr Fe in ruz Na C ra o V e lei x A m Do á iç qu Li Laulara LIQUIÇÁ U % AILEU Aileu Vila ERMERA Balibo Turiscai Letefoho BOBONARO Atsabe U % AINARO U % Maliana Ainaro Bobonaro l ic lu tu Fa Fatumean Forohem Lolotoe Watulari Iliomar U % Mudansa iha Nivel Mortalidade Labarik nian 1996 - 2002 MANUFAHI Same Nivel tun hosi 22 to'o 76% Nivel tun hosi 0 to'o 21% Nivel aumenta hosi 1 to'o 73% Alas Hatu-Udo Fronteira Distritu Fronteira Sub-distritu Indonesia OECUSSE U % Maucatar Pante Macasar COVALIMA U % Tilomar Baguia Zumalai Suai U % Lospalos VIQUEQUE Viqueque Barique/ Natarbora Fatuberliu U % Lacluta Soibada Maubisse HatuBuilico Quelicai Ossu Laclubar Hatolia Cailaco Vemase MANATUTO Liquidoe U % Ermera BAUCAU Venilale Remexio LAUTEM Luro au rb ca tu Ua Railaco Atabae Laleia Laclo Bazartete Laga Baucau U % Manatuto U % U % Maubara DILI Tutuala Lautem U % Fertilidade ho Mortalidade SENSUS ATLAS 2004 Nitibe U % Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Oesilo Timor Ocidental Passabe TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 87 Referensias SENSUS ATLAS 2004 88 Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e. TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Referensias Central Bureau of Statistics, 1992 – Population of Timor Timur; Results of the 1990 Population Census. Central Bureau of Statistics, Jakarta, September 1992. Referensias SENSUS ATLAS 2004 Durand, F., 2002 – Timor Lorosa’e, Pays au Carrefour de l’Asie et du Pacifique; Un atlas géo-historique. Presses Universitaires de Marne-la-Vallée, France, 2002. Estee, S., 2004. ‘Nasality – Measures based on vital statistics’, , in J. Siegel, J. and D. Swanson (ed.), The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San Diego, CA, USA, pp. 371-405. GERTiL, 2002 – Grupo de Estudos de Reconstução de Timor Leste and Faculdade de Arquitectura, Universidade Técnica de Lisboa, Atlas de Timor Leste. Lidel, Lisbon, September 2002. McKibben, J., 2004 – ‘Racial and Ethnic Composition’, in Siegel, J. and D. Swanson (eds.), The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San Diego, CA, U.S.A, pp. 175-189. Diresaun Nasional ba Estatistika, 2003 – Timor-Leste Survei Suco Nian; Resultado save no aktualijadu. National Statistics Directorate, Dili, August 2003. Diresaun Nasional ba Estatistika, 2006 – National Priority Tables; Census of Population and Housing, 2004. National Statistics Directorate and UN Population Fund (UNFPA), Dili, April 2006. O’ Hare, W., K. Pollard and A. Ritualo, 2004 – ‘Educational and economic characteristics’, in J. Siegel, J. and D. Swanson (ed.), The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San Diego, CA, U.S.A., pp. 211-251. Komissaun Planeamentu, 2002 – National Development Plan. Dili, Timor-Leste, May 2002. Population Reference Bureau, 2000 – Population Handbook, Population Reference Bureau, Washington, DC, U.S.A. Republica Democratica de Timor-Leste and United Nations Country Team, 2004 – Timor-Leste – Millennium Development Goals Report, United Nations, Dili, Timor-Leste. Rowland, D. T., 2003 – Demographic Methods and Concepts, Oxford University Press, United Kingdom. Siegel, J. and D. Swanson (ed.), 2004 – The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San Diego, CA, U.S.A. United Nations, 1998 – Principles and Recommendations for Population and Housing Censuses, New York, 1998 Weeks, J. R. 2005 – Population, an Introduction to Concepts and Issues (eighth edition), Wadsworth, Belmont, CA, U.S.A. TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 89 SENSUS ATLAS 2004 90 TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004 Diresaun Nasional ba Estatistika Rua Caicoli Apartadu 10 Díli, Timor-Leste Kontaktu Telefone: +670 333 9527 Email: [email protected] Website: http://dne.mopf.gov.tl
Documentos relacionados
pnds relatoriu nacional
Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku sai hanesan Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (2011-2030) hodi identifika prioridades dezenvolvimentu sosial no ekonomiku nasaun nian. Atu atinji met...
Leia mais2 Enerjia Alternativa: Opsaun viavel ba Politika Enerjetika iha Timor
bele fornese. Mosu mentalidade dependenti ida ba enerjia konvensional no ba estadu. Segundu, maske ejemplu kona energia alternativa barak ona; hanesan solar sel maibe komunidade barak mak seidauk b...
Leia mais