Gravura 9 - STATISTICS TIMOR

Transcrição

Gravura 9 - STATISTICS TIMOR
SENSUS ATLAS 2004
Prólogo
Halao Sensus ba Populasaun ho Uma-Kain Timor-Leste iha 2004 hanesan esforsu ida bo’ot tebes ne’ebé presija apoio finanseiru, logistiku no umanu,
maibe benefisius ne’ebé hetan sei sai diak liu esforsu hotu ne’ebé maka halo. Halibur no tau hamutuk dadus sosio-ekonomika ho demografiku ne’ebé los
ba nasaun tomak importante ba Timor-Leste tamba, durante no depois luta independensia nian, mudansa baziku akontese iha karakteristika populasaun
nian. Dadus ne’ebé uluk iha sai invalidu, la los no sai informasaun ne’ebé sala ba planeamentu iha nasaun foun.
Publikasaun ne’e ejemplu diak ida kona ba oinsa ita utilize rezultadus sensus nian atu bele servisu diak liu tan. Ida ne’e hatudu lolos difikuldades kona
ba ita nia sosiadade ho forma simples no halo formas oi-oin no dala ruma kompriende padraun no tendensia ba audensia ida ne’ebé luang.
Wainhira analisa no apresenta informasaun kona ba distribuisaun espasial populasaun nian no buat balu kona ba sira nia karakteristika ekonomiku,
sosial no demografiku, mapa maka tulun bo’ot ida atu kompriende padraun no tendensia sira. Lolos, rezultadu peskija importante barak maka akontese
husi vizualizasaun dadus iha forma mapa nian. Kazu koinesidu ida maka John Snow nia mapa kona ba uma-kain sira ho ema ne’ebé infektadu ho moras
kolera iha epidemia ida iha Londres iha 1954. Husi mapa ne’ebé nia dezenvolve, autor deskobre katak mota bomba iha publiku, uza lokalmente ba be’e
hemu, maka lori moras.
Iha 1960, mapa presija dezenu manual, ne’ebé lori tempu naruk, hetan limitasaun atu uza dadus kona ba areas ki’ik no kria kustus produsaun bo’ot. Husi
1980 ba oin, programasaun mapa ba komputador personal aumenta mudansa kualidade, fleksibilidade no assesibilidade ba mapa hanesan instrumentu
analitiku ida.
Sensus Atlas ida ne’e produz ho arte ekipamentu komputador no software hetan apoio husi programa FNUP (Fundu Nasaun Unidas ba Populasaun) ba
governu Timor-Leste atu realize, prosessa no analiza sensus 2004. Durante produsaun atlas, funsionario Timor oan sira simu treinu relevante ne’ebé tulun sira atu produz mapa populasaun nian ne’ebé presija no atu inisia projetu foun iha estudus no analize kona ba distribuisaun espasial. Diresaun Nasional ba Estatistika agora dadaun produz ona mapa ho tipu diversu kona ba populasaun no sosio-ekonomiku nian ba ema barak nia presija.
Sensus dala uluk ba Timor oan ida ne’e uza Sistema Informasaun Geografiku (SIG) ida no uma-kain hotu iha Timor-Leste iha geokodigu ida, ne’e
dehan katak, uma-kain ida-idak iha sira nia kordenadas iha rede referensia padraun ida ne’ebé sei fasilita tabulasaun los no dezenia mapa. It abele halo
ida ne’e tamba uza teknolojia ida Sistema Posisaun Global (SPG) ne’ebé permiti halo enumerasaun ba uma-kain hotu-hotu no ema sira iha ita nia nasaun
durante prosesu atu halibur dadus ba sensus.
Ohin loron Timor-Leste hatene barak kona ba karakteristika nia ema kompara ho uluk. Koñesementu ida ne’e hanesan pre-rekisitu bo’ot ida atu bele
dezenvolve ita nia nasaun. Agora ita hatene ona oinsa no ita iha ne’ebé, it abele ho fasil determina halo nusa no ita hakarak atu ba iha ne’ebé iha
prosessu dezenvolvimentu ita nia nasaun.
José Ramos Horta
TIMOR-LESTE
Primeiro
Ministru – RDTL
SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
2
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
Timor-Leste
Diresaun Nasional ba Estatistika
SENSUS BA POPULASAUN HO UMA-KAIN
2004
ATLAS
1ª Edisaun
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
3
SENSUS ATLAS 2004
Sensus nia Ekipa Projetu husi FNUP
Chefes halo Mapa Sensus nian
David Craven
Wine Langeraar
GIS ho Tekniku halo Mapa
César Melito dos S. Martins
Alipio Cardoso Moniz
Kordenadore Ekipa Projetu Sensus
Allen Harbrow
Glenn McKinlay
Andreas Demmke
Ricardo Neuper
José Lucas da Silva
Prosesador Dadus
Kira Meadows
Silvino Lopes
Chefe Informasaun Teknolojiku
Madeleine Reid
Formador Informasaun Teknolojia
João Correia Freitas
Formador Demografiku
Anastasia SEP Vong
Formador Analize Dadus
Manuel da Silva
4
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
Ekipa Produsaun Sensus Atlas
Autores Prinsipal
David Craven
Ricardo Neupert
Kartografus
César Melito dos S. Martins
Alipio Cardoso Moniz
Editor
Rosa Maria Oliveira
Domingos Sebastião Freitas
Fotografus
João de Oliveira Rodrigues
Lisa Rogers
Publika iha Setembru 2006, husi:
Diresaun Nasional ba Estatistika
Ho apoiu husi
Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun
Díli, Timor-Leste
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
5
Prefasiu
SENSUS ATLAS 2004
Indonesia
West Timor
Indonesia
West
Timor
6
Timor-Leste
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Prefasiu
SENSUS ATLAS 2004
Prefasiu
Sensus ba populasaun ho uma-kain iha 2004 halibur dadus barak kona ba ema ne’ebé buka moris iha Timor-Leste. Agora iha dadus baziku ida, ne’ebé
prosesa hela no atu analisa didiak, bele produz informasaun barak kona ba povo nia moris, sira nia tinan, no lian saida deit maka sira koalia, sira nia edukasaun, no servisu saida maka sira halo, saida maka sira uza atu desloka iha rai laran, no mos material saida maka sira uza atu halo sira nia uma. Diresaun Nasional ba Estatistika (DNE) iha rejistu kona ba kordenadasaun geografiku uma kain ida-idak nian iha nasaun ne’ebé liga ho dadus baziku ne’ebé
deskreve karakteristika demografiku hosi ema ida-idak no familia sira ne’ebé moris iha uma hirak ne’e. Maibe baze dadus so iha utilidade se karik
prosesa informasaun sira ne’ebé no resultadu sira fo sai ba ema sira ne’ebé bele uza. DNE, ho apoiu hosi Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun (FNUP)
nian, publika atlas ida ne’e hanesan forma ida atu torna asessivel no fo utilidade ba resultadu hosi sensus 2004 ba ema hotu iha Timor-Leste.
Se maka ema sira ne’e, no oinsa maka sira bele benefisia ho informsaun iha publikasaun ne’e? Primeiru, funsionariu sira hosi governu sei bele uza informasaun ne’e atu tulun sira determina prioridades kona ba desenvolvimentu sosial no ekonomiku, estabelese politika atu tulun grupus vulneraveis, desenvolve planus atu implementa politika sira ne’e no halau estudus foun atu monitor efetividade planus nian. Informasaun iha atlas sei tulun doadores ho
ONJ atu desenvolve sira nia programa no atribui osan atu fo resposta ba nesesidades espesifiku iha fatin espesifiku. Autoridades lokal bele uza informasaun ne’e atu hareé oinsa maka sira nia distritu ka sub-distritu kompara ho seluk iha nasaun kona ba karakteristika demografiku barak.
Maibe fokus sensus nian — povo Timor-Leste nian —maka sei benefisia barak hosi atlas ida ne’e no publikasaun seluk hanesan ida ne’e. Politiku sira,
representantes hosi organizasaun doadores no lideres komunidade nian hola desisaun ne’ebé bazeia iha informasaun no, regra jeral, informasaun diak
tulun hola desisaun diak. Halo sensus 2004 ba populasaun ho uma-kain hanesan primeira realizasaun boot iha Timor-Leste hanesan nasaun foun; ami
orgulhosu tebe-tebes atu uza rezultadu esforsu ne’e nian ba ami nia nasaun foun nia kresementu no desenvolvimentu.
Manuel Mendonça
Director, Diresaun Nasional ba Estatistika
Ministeriu ba Planu ho Finansas
Republika Demokratiku Timor-Leste
Hernando Agudelo
Representante hosi FNUP
Republika Demokratiku Timor-Leste
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
7
Introdusaun
SENSUS ATLAS 2004
8
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Introdusaun
Unidade Kartografia Sensus nian kompila atlas ida hodi ne’e atu hatudu distribuisaun demografiku no tendensia ne’ebé hetan hosi dadus halibur hosi
Timor-Leste nia sensus ba populasaun ho uma-kain iha 2004. Material ida ne’e apresenta hanesan 23 grupu tematiku ne’ebé organisa iha parte 6 Estrutura Fisiku no Administrativu, Karakteristika Jeral Populasaun nian, Estrutura Tinan, Ekonomia ho Empregu, Lian ho Edukasaun, no Fertilidade ho
Mortalidade. Grupu ida-idak iha mapas, tabelas, grafikus no textu esplikasaun kona ba topiku demografiku espesifiku. Maske informasaun ne’ebé apresenta iha ne’e tuir resultadu hosi dadus ne’ebé halibur hosi sensus 2004, iha kasus balun mos ami uza dadus hosi fontes seluk atu halo komparasaun no
ilustra mudansa ne’ebé akontese iha tinan hirak nia laran.
Introdusaun
SENSUS ATLAS 2004
Sensus halibur dadus barak teb-tebes atu bele apresenta hotu iha publiksaun maka hanesan. Mapas, tabelas no grafikus ne’ebé apresenta iha atlas ne’e
hanesan representa selesaun ida hosi tendensia importante liu no padraun geografiku sira iha demografiku Timor-Leste nian. Mapas prinsipalmente sei
iha utilidade tamba dala barak revela padraun sira ne’ebé labele komprende hosi tabelas ka iha metodus estatistiku sofistikadu. Tamba grafiku ida-idak
iha atlas ne’e oferese deit forma ida atu hareé dadus hosi sensus, ami sei inklui tabelas hosi fonte dadus nian atu esplika mapas ho grafikus iha gravura
ida-idak atu nune’e bele hareé dadus tuir forma seluk mos.
Importante hatene katak ami nia finalidade wainhira produz atlas ne’e maka laos deit atu apresenta informasaun geografiku no demografiku; ami nia
intensaun atu fo sai asuntus importante kona ba relasionamentu entre karakteristikas demografiku, ekonomiku, sosial no kultural; kestoens ami sente
Timor-Leste nia ema responsavel ba planeamento ho desenvolvimento politikas tenke konsidera no fo atensaun. Atlas ida ne’e la tenta fo resposta ba
kestoens hotu-hotu ne’ebé usu ka fo resposta ba problemas ke hasoru - nia identifika deit sira no tau iha mesa hanesan topiku atu diskute ka halo peskisa tan. Ami hein katak Timor-Leste nia komunidade ba desenvolvimentu - governu, doadores, ONGs ho ema hotu - sei uza informasaun ne’ebé ami
apresenta iha ne’e atu tulun sira investiga no responde ba asuntus demografikus ho signifikadu ba sira nia nasaun nia futuru.
Tenke rekoñese katak publikasaun ida ne’e hanesan grupu kiik ida nia interpretasaun ba dadus balu ne’ebé halibur iha Timor-Leste nia sensus ba populasaun ho uma-kain iha 2004. Ami fiar ke material balo sei kontroversial - los duni, ami nia intensaun kaer ema nia natensaun, haburas tan interese kona
ba assuntus demografikus no, iha esperansa, estimula debate ho analize. Ida ne’e laos atlas tomak ba Timor-Leste nia sensus iha 2004, nia atlas ida deit
hosi Timor-Leste nia sensus iha 2004. Ami hein katak imi sei sente atlas iha utilidade, bele fo informasaun no estimulante, maibe liu-liu ami hein katak
imi kontente wainhira imi le nia hotu.
Ekipa Kartografia Sensus
Dili
Setembru 2006
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
9
Tabela Konteudu
SENSUS ATLAS 2004
10
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Tabela Konteudu
Pagina
Prefasiu
Introdusaun
7
9
PARTE 1
Estrutura Fisiku ho Administrativu
Paisajem Fisiku
Gravura 1
Estrutura Administrativu
Gravura 2
15
16/17
18/19
PARTE 2
Karakteristikas Jeral Populasaun
Ema Hela iha Ne’ebé
Gravura 3
Densidade Populasaun
Gravura 4
M udansa iha Populasaun
Gravura 5
Proporsaun tuir Sexu
Gravura 6
Tamañu Familia
Gravura 7
21
22/25
26/27
28/31
32/33
34/35
PARTE 3
Estrutura Tinan
M ediu Tinan nian
Gravura 8
Proporsaun Dependensia
Gravura 9
Katuas sira
Gravura 10
37
38/39
40/43
44/45
PARTE 4
Ekonomia ho Empregu
Empregu
Gravura 11
Animal sira
Gravura 12
Agrikultura
Gravura 13
Areas Kuda Kafe
Gravura 14
Areas Kuda Hare
Gravura 15
Urbanizasaun
Gravura 16
47
48/51
52/53
54/55
56/57
58/59
60/61
PARTE 5
Liafuan ho Edukasaun
Liafuan Lokal
Gravura 17
Liafuan ba Servisu
Gravura 18
La Hatene Hakerek no Le
Gravura 19
Edukasaun Sekundariu
Gravura 20
63
64/65
66/71
72/73
74/77
PARTE 6
Fertilidade ho Mortalidade
Fertilidade Total
Gravura 21
Fertilidade Feto-ran sira
Gravura 22
M ortalidade Infantil
Gravura 23
79
80/81
82/83
84/87
Referensia
89
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Tabela Konteudu
SENSUS ATLAS 2004
11
Lista Mapas, Tabela ho Grafikus
SENSUS ATLAS 2004
Lista Mapas
12
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Mapa
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
MAPAS
Titulu
Timor-Leste nia Karakteristika Fisiku
Rejiaun ho Distritu sira
Distritu ho Sub-distritu sira
Distribuisaun ho Uma ne’ebé Okupadu
Densidade populasaun, tuir Sub-distritu
Flusu populasaun hosi Distritu sira
Geografia Jender – Sexu iha Sub-distritu
Tamañu M ediu Familia
Katuas ho Foun ne’ebé liu M ediu
Dependensia Labarik
Dependensia Katuas
Ema ho Tinan atu Servisu ne’ebé Konsentra iha Dili
Katuas sira iha Leste
Nasaun Agrikultor ho Peskador sira
Komposisaun Animal hakiak iha Distritu
Kafe hosi Foho
Hare hosi Rai- tetuk
Kusu Urbanu ho Rural
Diversidade Linguistiku
Komparasaun uza Liafuan Servisu
Variasaun Espasial iha Kuantidade Uza Liafuan
Analfabetizasaun iha Distritu
Nivel Hotu Eskola Sekundariu
Feto hosi Fofo iha Oan liu
Nivel Fertilidade Feto-ran
Nivel M ortalidade Infantil, Junhu 2002
M udansa iha Nivel M ortalidade Infantil, 1996 – 2002
Gravura
Pagina
1
2
2
3
4
5
6
7
8
9
9
9
10
11
12
14
15
16
17
18
18
19
20
21
22
23
23
17
18
19
23
27
31
33
35
39
42
42
43
45
49
53
57
59
61
65
67
71
73
75
81
83
85
87
Lista Tabela ho Grafikus
Tabela
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
Grafikus
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
TABELAS
Titulu
Area Rai ho Populasaun tuir Zona Elevasaun
Komparasaun Area Rai ho Populasaun
Númeru Uma, tuir Distritu ho Sub-distritu
Area Rai, Populasaun ho Densidade Populasaun, tuir Sub-distritu
M udansa iha Populasaun, 1990 to’o 2004, tuir Distritu
M igrasaun Total iha Vida ida ba Dili
M igrasaun Total Iha Vida ida, tuir Distritu
Númeru M ane ho Feto no Proporsaun Sexu, tuir Sub-distritu
Populasaun ho M edia Tamañu Familia, tuir Sub-distritu
M ediu Tinan, tuir Sub-distritu
Populasaun tuir Kategoria Tinan no tuir Sub-distritu
Proporsaun Dependensia, tuir Sub-distritu
Empregu Setorial tuir sexu no tuir Distritu
Númeru Total Animal, tuir Distritu
Númeru Uma-kain ne’ebé Kuda Aihan, tuir Sub-distritu
Timor-Leste nia Suku Urbanu sira
Profesiensia Bo'ot no Kiik iha Liafuan ba Servisu iha Sub-distritu
Uza Liafuan, tuir Distritu no Sub-distritu
Analfabetizasaun, tuir Distritu
Hotu Eskola Sekundariu, tuir Sexu no tuir Distritu
Hotu Eskola Sekundariu, tuir Sexu no tuir Sub-distritu
Nivel Fertilidade Total, tuir Sub-distritu
Nivel fertilidade Feto-ran, tuir Sub-distritu
M udansa iha Nivel M ortalidade Infantil, 1996 to’o 2002, tuir Sub-distritu
GRAFIKUS
Titulu
Area Rai Distritu hanesan Porsentu husi Timor-Leste nia Area Rai Total
Populasaun Distritu hanesan Porsentu husi Populasaun Total
M udansa Populasaun, 1990 – 2004
Piramide Tinan ba Timor-Leste
Setor Nasional Empregu, tuir Sexu
M ediu Aminal hira ba Familia ida
Proporsau Familia iha Timor-Leste ne’ebé Kuda Kafe
Númeru Total Familia ne’ebé Kuda Aihan
Porsentu Populasaun ne’ebé M oris iha Area Urbanu
Porsentu Populasaun ne’ebé Koalia, Le ka Hakerek Liafuan ba Servisu
Gravura
Pagina
1
1
3
4
5
5
5
6
7
8
9
9
11
12
13
16
18
18
19
20
20
21
22
23
16
16
24
26
28
30
30
32
34
38
41
42
48
52
54/55
60
66
68/69
72
74
76
80
82
84
Gravura
Pagina
2
3
5
8
11
12
14
15
16
18
18
22
28
40
50
52
56
58
60
66
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Lista Mapas, Tabelas ho Grafikus
SENSUS ATLAS 2004
13
SENSUS ATLAS 2004
14
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
15
Estrutura Fisiku ho Administrativu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Timor-Leste nia area besik 14,900 kilometru kuadradu no okupa besik ilha
sorin Timor nian, ne’ebé situa iha leste/lorosa’e liu hosi grupu ilhas Lesser
Sunda. Timor Ocidental ne’ebé halo parte provinsia Indonesia okupa sorin
seluk ilha Timor nian. Halo parte teritoriu nasional maka sorin leste ilha
Timor nian (besik 14,000 kilometru kuadradu), Ilha Atauro iha norte hosi
Dili (141 kilometru kuadradu), Ilha Jaco iha ponta leste hosi ilha (11
kilometru kuadraru), no enclave Oecussi iha oeste/loron monu (815
kilometru kuadradru). Oecussi hanesan distritu ida halo parte distritu 13 iha
Timor-Leste no hetan fronteira ba oeste, sul no leste ho teritoriu Indonesia
no ba norte ho Tasi Savu (GERTiL, 2002).
Kona ba aspetu fisiku, Timor-Leste rai ho kontraste barak, liu hosi rai tetuk
iha kosta sul to’o planaltu iha parte leste no foho as iha oeste laran. Kona
ba rai as iha nasaun, sei fahe ba zona tolu, ida-idak ho ni-nia karateristika
fisiku, kultural no ekonomiku. Zona primeiru, hosi metru 0 to’o 500 as liu
nivel tasi nian, okupa 65 por sentu hosi area tomak, ne’ebé inklui mos area
naruk ida iha kosta sul, Distritu Baucau besik tomak, Distritu Lautem no
Distritu Viqueque ba leste, no area lotuk ba kosta norte. Uma ba besik ema
nain 560,000, ka dois-tersus.
1
2
3
Are a Rai
Populasaun
Km² % Total Nume ru % Total
9,742
4,782
395
14,919
65.3
32.1
2.6
100
559,458
339,740
24,000
923,198
Mota barak sei fera Timor-Leste nia foho, planaltos no areas kosta besik tasi. Mota barak sei
maran hosi fulan Maiu to’o Outubru, maibe sira bo’ot oituan, ne’ebé inklui Laclo, Seical,
Irabere, Bebui, Dilor, Karau Ulun, Nunura, Loes no Tono, iha be’e tinan tomak. Tanba ne’e
populasaun no sentru agrikola sira konsentra besik mota bo’ot hirak ne’e hodi bele hetan
be’e mos tinan tomak.
60.6
36.8
2.6
100
populasaun tomak, hela iha zona ne’e ne’ebé iha rai bokur no hetan
ligasaun diak ho infraestrutura transporte no komunikasaun. Zona klaran,
Zona 2, iha entre metru 500 to’o 1,500 as liu nivel tasi nian no hetan besik
32 porsentu hosi Timor-Leste nia area rai total. Zona ida ne’e zona kafe
nian iha rai foho oeste nian, no ema nain 340,000 ne’ebé hela iha zona as
ne’e pretense ba familia kafe nain nian. 2.6 por sentu deit hosi area ne’e
maka as liu metru 1,500 hosi nivel tasi nian.
Nasaun
T imor-Leste
Vanuatu
Cipre
Brunei
Luxemburgo
Are a (Km²) Populasaun
14,919
14,000
9,000
6,000
3,000
923,198
190,000
800,000
320,000
430,000
Ema dala barak hatete katak Timor-Leste rai “kiik” ida,
maibe kompara ho nasaun seluk iha mundu tomak, TimorLeste laos kiik iha termus area rai no kiik kona ba populasaun. Hosi aspektu fisiku, Timor-Leste bo’ot liu 41 paises
ka territoriu seluk no hetan populasaun as liu 43 paises ka
territoriu seluk (Durand, 2002). Ne’e dehan katak besik
25% paises seluk iha mundu kiik liu Timor-Leste. Tabela
2 fo sai ejemplu balun.
____________________________________________________________________________________________________________
Mapa 1 hatudu parte barak iha Timor-Leste ho sira nia lokalizasaun geografiku lolos nebe kompara malu. Mapa ne’e hatudu Oecussi ketak hosi territoriu nasional no hatudu
katak parte territoriu Indonesia, Timor Ocidental, haleu hosi sorin tolu. Iha mapa sira seluk iha atlas, Oecussi hatudu iha kuadru ida iha mapa rai Timor nia okos. Iha ne’e
halo hodi uza fatin iha pajina ho efisiensia no masimiza eskala no kuantidade detale atu hatudu iha mapa.
16
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Savu Sea
Oecusse
U
%
no
To
0 – 500
500 – 1,500
As liu husi 1,500
Total
Timor-Leste nia iklima tropikal maran ho estasaun rua – maran no malirin oituan hosi fulan
Maiu to’o Outubru no udan ho manas hosi fulan Novembru to’o Abril. Iha jeral, parte sul
nasaun nian, hetan udan liu norte, no areas foho hetan udan liu ke areas tetuk. Estatistika
kona ba udan-tau ba fatin espesifiku bele hatudu padraun jeral ne’e – 1,800 mm ba Ainaro,
1,500 mm ba Viqueque, 1,100 mm ba Baucau no 800 mm ba Dili. Temperatura mos muda
hosi fatin ba fatin, no media loron-loron hosi besik 20oC iha zona interior foho ba 27oC iha
zona tetuk kosta nian (Durand, 2002).
Tabela 2
Komparasaun husi Area Rai
ho Populasaun
Tabela 1
Area Rai no Populasaun tuir Zona Elevasaun
Ele vasaun
Zona
Me trus
Maske rai foho, dok no dala barak la bokur, sei bele suporta ema besik 24,000, no besik 3
porsentu hosi populasaun total rai nian. Zona foho ida ne’e sei karateriza ho udan makas
tinan-tinan, temperatura malirin, no rai fraku no ho fatuk barak. Iha fatin ne’e ema ladun
hela barak no mos produsaun kiik liu hosi Timor-Leste nia zona as tolu seluk.
OECUSSE
Timor
Gravura 1 - Paisajem Fisiku
Kisar
N
Banda Sea
W
Wetar Straight
E
S
Atauro
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Mapa 1
Karaktiristika Fisiku Timor-Leste nian
Baucau
U
%
Liquiçá
lo
Lac
DILI
U
%
BAUCAU
be
re
Mount
Matebian
LIQUIÇÁ
AILEU
U Aileu
%
MANATUTO
O
b
Ba
U
Gleno %
Loes
Lospalos
U
%
I ra
ba
iS
t ra
ig
ht
U
%
m
LAUTEM
Se
i ca
l
Manatuto
Dili
Jaco
U
%
ERMERA
Ra
R a me
n g l au
e
ra
nu
Nu
U Maliana
%
Ainaro
U
%
Mota
U Viqueque
%
We matan
or
Dil
BOBONARO
ui
VIQUEQUE
Elevasaun (Metrus)
Same
U
%
0 to'o 100
100 to'o 500
500 to'o 1,000
1,000 to'o 1,500
1,500 to'o 2,000
2,000 to'o 2,500
>2,500
AINARO
MANUFAHI
Karau Ulun
COVALIMA
Estrutura Fisiku ho Administrativu
SENSUS ATLAS 2004
Philippines
Brunei
Malaysia
U
%
Suai %
U
Ocidental
Indonesia
Timor-Leste
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Fronteira Distritu
Indonesia
Timor Sea
Australia
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
17
Estrutura Fisiku ho Administrativu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Estrutura Administrativu
Kona ba sistema administrativu, Timor-Leste
organiza tuir distritu, sub-distritu, suku no aldeia. Distritu no sub-distritu sira hanesan halo
parte governu sentral no governu maka nomeia
funsionariu publikus ne’ebé servisu iha neba.
Sukus no aldeias hanesan autoridade lokal
ne’ebé povu sira maka hili lideres no membrus
konselu nian atu representa sira. Wainhira hahu
sensus nia enumerasaun iha loron 11 Julhu
2004, Timor-Leste fahe ba distritus 13, subdistritus 67 no sukus 496. Iha loron 14 Julhu
2004, Ministru ba Administrasaun Estatal fo
sai suplementu ida ba Diploma Ministerial No.
9/2004 ne’ebé reorganiza distritus 13 ba 65
sub-distritus ho 442 sukus . Desde ne’e distritu
sira agrega ba rejiaun 5, ida-idak ne’ebé hetan
reprezentasaun iha governu nasional, liu hosi
sekretariu de estadu ida. Rejiaun hirak ne’e sai
importante ba finalidades kona ba planeamentu, orsamentu no desenvolve politikas.
Grafiku 1
Distritu Area Rai hanesan Persentajem husi
Timor-Leste nia Area Rai Total
Dili
2%
Lautem
12%
Mapa 2
Rejiaun ho Distritu
30
40
50 Kilometru
U
%
DILI
U
%
LIQUIÇÁ
U
Gleno %
ERMERA
Manatuto
LAUTEM
Baucau
U
%
U
%
Liquiça
U Lospalos
%
BAUCAU
Dili
Rejiaun III
Rejiaun I
MANATUTO
U Aileu
%
AILEU
VIQUEQUE
Rejiaun II
Viqueque
U
%
BOBONARO
Maliana
U
%
Rejiaun IV
Ainaro
U
%
AINARO
Fronteira Distritu
Indonesia
U Sentru Urbano Bo'ot
%
Estrada
MANUFAHI
USame
%
OECUSSE
C
%
Oecusse
COVALIMA
Suai %
U
Rejiaun spesial
Timor
Ocidental
Oecusse
5%
Bobonaro
9%
Manufahi
9%
18
20
Alor
Baucau
10%
Liquiçá
4%
10
Aileu
5% Ainaro
5%
Viqueque
14%
Manatuto
12%
Kisar
0
Ermera
5%
Mapa 2 no 3 hatudu estrutura administrativu nasaun nian ohin loron ne’ebé fahe ba
rejiaun 5, distritu 13 no sub-distritu 65, estrutura ne’ebe bazeia iha modelu Indonesia ba provinsia, kabutapen no kecamatan. Aban bain rua, nasaun foun liu iha
mundu laran, sei halao evaluasaun ida kona ba modelus ba alternativa administrativu ne’ebé sei reflete no hasoru nesesidades administrativu nasaun nian, no foin
daudauk hela ho seriedade hahu proposta ida atu substitui distritu no sub-distritu ho
unidade ne’ebé bolu munisipalidade.
Covalima
8%
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 2 — Estrutura Administrativu
Kisar
Mapa 3
Distritu ho Sub-distritu
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
U
%
U
%
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
Railaco
U
%
MANATUTO
AILEU
Liquidoe
U
%
Ermera
Aileu Vila
Ossu
Balibo
Lacluta
ERMERA
Turiscai
Letefoho
Cailaco
BOBONARO
U
%
U
%
AINARO
Ainaro
Bobonaro
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Maucatar
COVALIMA
U
%
Soibada
Maubisse
HatuBuilico
Atsabe
Maliana
Watulari
Laclubar
Hatolia
Atabae
Quelicai
Venilale
Remexio
Fatuberliu
U
%
Barique/
Natarbora
Lospalos
Baguia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Vemase
U
%
Luro
BAUCAU
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
MANUFAHI
Same
Alas
Estrada
Hatu-Udo
Zumalai
Estrutura Fisiku ho Administrativu
SENSUS ATLAS 2004
OECUSSE
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
U
%
Pante Macasar
Suai
Nitibe
Oesilo
Tilomar
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
19
SENSUS ATLAS 2004
20
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
21
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Grafiku 2
Populasaun Distritu hanesan Persentajem husi Timor-Leste Populasaun Total
Dili
19%
Lautem
6%
Aileu
4%
Ainaro
6%
Baucau
11%
Viqueque
7%
Oecusse
6%
Manufahi
5%Manatuto
4%
Bobonaro
9%
Covalima
6%
Liquiçá
6%
Ermera
11%
Enklave ka Esklave?
Ema bain-bain bolu Oecussi hanesan ‘enklave’, maibe tuir los laos enklave.
Enklave hanesan ‘rai fatin ida ne’ebé haleo tomak hosi teritoriu estranjeiru’,
maibe ida ne’e la los ba Oecussi. Oecussi haleo duni hosi territoriu Indonesia
ba Oeste, Sul, no Leste, maibe ba nia Norte ita hetan Tasi Savu ne’ebé hatan
ema no sasan atu sirkula livre entre Oecussi no rai Timor-Leste, la presija sira
tenki liu hosi parte ruma rai Indonesia nia.
Esklave hanesan rai sorin ida ne’ebé tuir politika halo parte rai bo’ot ida maibe
la liga ba parte bo’ot ne’e. Nune duni Oecussi, hanesan esklave, maibe esklave
ida hosi rai Timor-Leste, la hosi Indonesia.
Hetan hosi: http://en.wikipedia.org/wiki/Enclave
22
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Iha fulan Julhu 2004 ekipa enumerasaun sensus nian lao
haleo rai Timor-Leste, lori ho sira resetores Sistema Posisaun
Global (SPG) 700 no lori mos kestionariu sensus iha lian hat
– Tetum, Portugues, Ingles no Bahasa Indonesia. Iha semana
4 nian laran enumeradore sira ne’e produz dadus basiku georeferensia ida kona ba uma hotu-hotu iha Timor-Leste laran.
La iha rai seluk iha mundu tomak ne’ebé bele hateten katak
sira halo tiha ona ida ne’e. Riku dadus basiku ida ne’e nian
bele hareé iha Mapa 3 ne’ebé hatudu uma 162,686 ne’ebé
ema moris hela iha tempu halao sensus ne’e. Para alende
lokaliza uma ne’ebé okupadu, enumeradore sira ne’e mos
rejista lokalizasaun ba uma 23,256 ne’ebé ema la okupa iha
tempu ne’e, tamba uma at hela ka hetan estragus, uma nain
sira la iha, ka uma nain muda fali ba fatin seluk iha Timor
Laran ka ba hela iha tasi balu.
Uma 162,686 ne’ebé okupadu iha Timor-Leste hetan distribuisaun densidade media hanesan uma 11 iha kilometru
kuadradu ida nia laran. Uma iha Distritu Ainaro no Bobonaro
hetan distribuisaun tuir densidade media ida ne’e, maibe iha
distritu 6 seluk hetan distribuisaun densidade mediu kiik liu
media no distritu 5 seluk hetan media densidade as liu. Distritu Manatuto iha uma okupadu menus (6,249) no densidade
uma okupadu ne’ebé kiik liu iha kilometru kuadradu nia laran (4). Iha extremu seluk, Distritu Dili okupa uma barak liu
(26,114) no densidade as liu iha kilometru kuadradu nia laran
(71). Subdistritu Nain Feto hetan densidade as liu ho uma
okupadu 565 ba kilometru kuadradu lima nia laran, maibe
distritu Barique/Natarbora, Lacluta no Tutualla hetan densidade uma nian ne’ebé kiik liu ho uma 2 deit iha kilometru
kuadradu ida nia laran. Hanesan hein tiha ona, densidade
uma nian ne’ebé hatudu iha Tabela 1 besik hanesan densidade populasaun iha Tabela 2.
Gravura 3 — Ema Hela iha Ne’ebé
K sa
Mapa 4
Distribuisaun Uma Okupadu
0
10
20
30
40
50 K ome u
#
#
Ao
#
#
#
##
#
#
# ##
## #
##
#
#
#
##
# ##
## #
# ##
#
# ##
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
##
##
#
##
#
##
#
###
#
#
#
##
#
#
#
## ### #
#
D
#
#
##
#
#
#
#
##
#
##
##
#
##
### #
##
##
#
##
#
#
### #
##
#
#
#
#
##
#
#
## ##
#
#
###
### ##
##
###
## # #
#
##
#
##
## # #
#
##
#
#
##
#
## ##
##
# ##
# ## ##
# ##
#
### #
# ##
#
### ###
# ##
#
## #
## ## #
#
# ###
# ### #
#
#
#
##
#
###
#
# ##
##
#
## #
# ##
#
## ##
## #
##
##
# ##
## #
#
#
# ##
#
# #
## ##
##
#
#
#
#
# ##
##
#
#
#
#
###
#
#
#
# #
#
#
#
##
# #
## #
#
#
#
#
## #
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
# ##
## ##
##
#
#
#
#
#
##
##
#
#
#
##
#
#
#
#
##
# ##
# ## #
## ## #
##
#
# #
#
##
#
##
##
##
#
#
#
##
##
# ##
#
##
##
#
#
#
#
## #
## #
##
##
##
# ##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
# ###
### ### ##
## ##
## #
# # # ##
# ### #
##
#
#
# #
##
#
##
#
# ###
## # #
### # # #
# ### #
# ### #
### #
## #
# #
##
#
##
# ##
## #
##
# ##
# ### ##
#
## ###
###
# ### ##
## ## ###
#
##
##
## #
##
### #
##
## ##
###
## ##
# #
### # #
### #
# #
#
#
##
#
##
# ##
##
# #
###
#
##
#
#
#
##
#
#
##
#
##
#
##
##
##
##
##
#
#
#
##
## #
# #
#
# ### #
### ##
## ##
#
###
###
#
# ##
###
# # ## #
##
# #
#
#
## ###
#
## #
## ## #
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
# ## # # #
# ##
#
#
#
#
#
### ### ##
# #
#
###
##
##
#
###
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
###
# ##
#
##
# # ### # # ##
## ### ### ### #
## # # #
#
#
##
#
#
#
#
##
#
#
#
# ###
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
#
#
## #
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
#
##
##
#
# ##
##
#
#
#
%
#
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
# ##
# ## #
# ###
# ###
## ##
# # ##
### #
###
#
#
##
#
##
#
###
#
### ##
### ###
### ###
### ##
### ##
### ###
## ###
###
### #
##
### #
# #
##
### #
##
##
#
##
##
## ###
### ###
##
###
## #
#
#
### #
##
#
### ###
### ###
##
# #
#
# ###
## ###
## ###
## ###
#
#
#
#
# ##
### #
### #
##
###
##
#
#
# ##
#
# # ##
##
## #
#
## ###
# ###
#
#
#
# # ##
# # ##
## #
###
### ###
## ##
## ###
# ###
##
### ##
### ###
#
#
## #
#
##
##
###
#
# #
###
# #
#
#
# #
#
#
###
# #
##
#
##
#
#
#
### #
## #
#
#
#
##
##
#
# #
#
#
#
# #
#
###
##
#
#
##
## ##
# ##
# ###
# ###
##
#
### ##
## ###
## #
#
##
#
##
##
# #
###
#
## #
# #
##
#
##
#
##
#
#
#
#
# ### ###
### ## # ##
## ### # # ###
# # ### ### ###
##
#
#
#
# #
#
#
#
#
#
##
#
##
##
#
#
#
#
#
#
##
## #
##
#
##
### ##
##
## ##
### # # ### ##
#
## # # ##
## ##
## ##
# ### #
##
#
###
# ##
#
#
###
#
#
##
##
#
#
##
#
#
##
#
#
##
## ##
# ##
# ## #
### ### ##
# ##
###
#
#
#
##
## ##
# #
#
#
#
#
#
#
###
#
## # # # #
#
### ###
### #
##
##
##
#
##
##
##
#
#
#
##
##
##
## #
##
## #
## ## #
# ### # #
# #
#
#
#
#
#
##
##
##
#
# #
###
### ###
# ## #
#
##
###
#
### #
## #
##
#
#
##
### ##
### ## #
### #
#
## #
### ##
### ## ##
##
#
##
##
##
###
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
### #
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
#
#
##
#
# #
## #
#
#
# ##
#
# ### ###
# ### #
##
##
#
#
# ##
### #
##
#
#
# ##
## ##
### ###
## ## ##
# ###
#
# ### ##
#
###
# #
#
##
# ##
#
#
##
##
# #
###
#
##
#
##
##
##
##
#
## #
# ##
#
#
# ###
###
# ## ##
# ###
# # # ### ### #
##
### ##
# ### ##
# ### ##
## #
# ## ##
#
# ### #
#
##
#
#
##
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
###
##
#
##
#
#
#
#
#
#
# #
##
##
#
#
#
#
#
##
#
###
#
##
##
###
##
## ### #
## ##
#
#
## #
##
## ##
# ##
##
#
##
##
#
##
#
##
#
###
#
#
L QU ÇÁ
#
#
# #
## #
#
# #
# ##
# #
# #
#
#
#
#
#
##
#
# ##
# #
#
# #
# ##
##
##
## ### ### ## ###
### ### # # ### ##
#
## #
#
###
#
#
#
#
# #
#
#
# #
#
##
#
# # # ###
# ## #
#
## #
## ##
##
#
## #
# ##
#
#
## # #
#
# # #
## ##
#
# ##
#
## #
#
## # # # #
##
###
##
## ###
# # ###
## ##
#
# ###
# #
###
#
#
#
# ##
#
## #
#
#
# # #
#
#
# ##
###
#
#
### #
## #
#
##
##
#
#
# # # ###
#
# ##
#
## # # ##
#
## ##
#
# ##
#
#
#
##
#
#
#
##
#
##
#
#
## ###
## ## #
#
##
##
#
#
# #
# ##
#
#
##
#
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
##
### ### ##
### ### ###
### ### ###
### ### ###
### #
###
###
##
# ##
#
#
##
# #
#
##
##
##
##
#
## #
## #
#
#
# #
##
#
###
#
###
#
#
#
# ###
# #
###
#
##
#
# ##
# ###
# ###
#
# #
##
##
##
### #
##
##
# # ##
##
##
#
# # ###
### ###
#
##
#
## ##
##
#
##
# #
##
##
#
###
###
#
##
## ##
# # ### ##
#
### ##
#
##
# #
#
#
## # #
#
# ##
#
# ### ###
# ##
###
# ### # ### #
# ### ## ### ##
#
##
# # # ##
# ###
## #
# ## ## ###
## #
## #
## #
## # #
### # #
##
## #
## ##
#
#
###
## ###
# ###
### ### ###
# ### # #
# ###
### #
# ##
# #
#
## # #
##
#
#
# #
# #
###
#
##
### #
##
## ##
### ###
## # # # #
## ### ###
# ### ###
#
# ##
### ### #
# # ##
##
### ### # #
### ### ##
## ## # #
### ### ###
# # ### ##
# # ### ###
# # ### ##
# # ### ###
### ## # #
## ###
#
### ## #
### ### # #
# ##
## #
###
#
### ## #
# # ##
#
### ###
##
##
##
##
#
#
#
### ##
### ##
## ##
#
#
#
#
##
###
### #
#
#
# #
%
#
#
#
#
#
#
#
## ##
## #
###
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
## ### ##
## ##
## ##
## #
## #
## #
## #
#
#
# ##
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
#
%
#
#
##
##
#
##
# ###
#
##
## ### #
# ###
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
##
##
##
##
#
#
##
#
#
###
###
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
### # # #
# ###
### #
## #
#
#
#
#
# ##
# ###
# ###
## #
## ##
## #
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
##
#
##
#
#
#
##
### ### #
#
#
##
#
#
##
##
#
#
##
#
##
##
%
#
#
#
#
##
#
##
#
#
#
##
##
##
##
##
##
##
#
A na o
#
#
##
#
#
##
#
A NARO
#
##
##
#
#
#
#
##
# #
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
### #
### ###
## #
## ### ### ###
# # ## ### # #
### ### #
#
##
# # # ### # #
##
## ### ### # #
#
#
##
### ### ### ###
# ##
##
#
# ## ## ## #
## #
#
## ##
# ### ###
#
#
## ###
# # # ### #
# ##
#
#
#
# # # # ##
# # # ###
#
##
##
# ### ###
##
## #
#
# # ##
##
##
#
# ##
# ###
##
#
##
###
#
#
## # # #
#
#
##
##
##
##
#
# #
##
##
##
#
#
#
#
# ##
#
# ##
##
# ##
# ### #
# ###
### ##
### ## #
## #
###
### # ##
### # ##
## ### ##
##
##
# ## #
### ##
### #
## #
#
## ### ###
# # ## #
#
##
#
##
#
%
#
#
##
##
#
#
#
# ##
# ##
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
##
##
## #
## #
#
#
#
##
#
# #
## ##
#
COVAL MA
#
##
#
##
## # #
###
# ##
#
#
#
##
## #
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
## #
#
#
##
##
##
##
##
##
#
#
#
#
#
##
##
##
#
#
#
#
##
# ##
##
#
##
#
##
## ### #
### ###
##
# ### ### #
### ##
##
##
##
#
#
## #
##
## ##
### ###
### ###
##
##
##
#
#
#
##
#
#
#
##
###
###
#
#
#
##
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
### #
## #
#
##
#
#
##
###
#
#
#
##
##
#
# ###
#
##
#
##
#
#
#
#
##
#
##
#
#
#
#
#
#
###
##
##
#
##
## ##
## ### #
## ##
## ##
#
##
##
##
#
#
##
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
##
## #
##
#
##
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
###
#
##
##
##
##
#
#
##
#
#
##
#
## ###
# ### #
# ### #
### ### ##
### ### #
### ### ##
### # # ##
### # # ##
###
#
### ##
### #
###
#
##
##
##
##
#
##
#
## #
##
#
#
##
##
###
#
#
##
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
##
#
##
##
##
##
##
## #
#
# ##
##
# ##
##
#
##
##
##
#
##
# ##
#
##
## #
#
##
# #
##
##
##
##
#
##
##
##
### #
###
# ##
#
#
#
Lospa os
#
# #
### ##
##
#
##
# ##
##
#
#
##
#
#
#
#
#
# ###
#
##
#
#
#
##
# ##
# ##
#
#
#
## #
# ##
##
#
#
#
#
##
#
#
###
#
###
#
#
##
#
##
# ### ##
### # # #
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
# #
#
# ##
## #
# #
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
# ##
##
#
#
#
#
#
## #
### ##
# ### ##
## ###
#
##
#
#
#
## #
##
# ###
### ### #
##
# ##
#
##
##
#
##
##
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
# ##
##
#
#
##
###
#
#
#
##
# #
###
# #
###
#
# ##
## ##
#
## ### ### #
# ### ### #
## # #
#
##
#
# ### ### ##
# ### ##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
## #
## #
#
##
##
#
##
#
##
#
# ##
##
### ### # #
##
# ##
##
#
#
##
##
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
#
##
#
#
# ##
# ##
#
#
#
## #
##
#
#
#
#
#
## ##
# ## ### #
# ### ###
# ## ##
#
#
##
##
#
#
##
#
## #
# ##
##
#
##
#
## #
# ### #
## ## #
### #
## #
# ###
# ##
#
##
##
##
##
## #
##
## ##
## ### #
### ##
## #
###
##
## ##
## ##
##
#
#
#
## #
#
# ##
##
##
# ##
###
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
###
#
#
#
# ##
## #
# ##
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
### #
#
##
##
### #
## ##
##
### ##
### #
#
#
#
#
#
#
#
#
#
###
# ###
# ###
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
## #
# ### #
#
#
##
#
#
##
## #
###
## #
### #
#
##
#
#
#
# ##
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
#
##
#
#
##
#
#
#
##
#
# ###
# ###
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
##
##
##
##
##
##
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
#
##
##
#
#
##
#
#
#
#
##
#
#
#
#
##
# #
#
#
#
#
#
#
# ##
### ##
## ##
# ### ##
##
# ###
### ### #
## #
##
##
#
#
#
#
##
#
#
##
#
## #
#
#
##
# #
#
#
#
#
##
##
##
#
#
#
#
###
#
#
##
##
#
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
#
###
###
#
#
#
#
###
#
##
#
#
##
##
#
###
###
#
#
#
#
#
D s r bu saun Uma
# ##
#
# # ###
# ##
## #
# ###
##
# ##
## # #
##
Uma ne ebé Okupadu
#
###
##
# #
## ##
## ###
## ###
## ##
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
# #
# ##
# ##
# ##
#
##
# ##
#
##
###
##
##
## ##
#
## ###
##
#
#
#
#
##
#
#
##
#
### ### #
##
##
##
##
### ### ### #
##
### ### ### ## ##
### #
#
##
# ##
## ##
#
## #
##
#
###
## ##
#
#
#
##
## ### #
# #
# #
#
# #
#
# ### ##
#
#
#
##
# ## ### #
# ### ## ##
##
#
#
#
#
#
##
#
#
###
##
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
# ##
#
#
#
###
#
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
#
##
#
#
###
##
#
#
#
#
##
##
##
##
#
##
##
#
##
#
##
#
##
##
### #
# ### #
# ### #
##
#
##
##
##
### ##
# ### #
## ##
## ### ##
# ### ##
#
##
#
###
#
#
#
#
##
#
#
#
#
# ### #
# ###
# # ### #
# ### #
#
##
## #
##
#
# #
# ### ##
#
#
#
##
##
###
###
###
##
#
#
#
#
#
#
#
#
# ##
# ##
#
#
#
#
#
### #
### #
# ###
#
##
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
###
##
#
##
#
## #
#
#
#
#
#
#
## #
##
###
###
###
##
#
#
#
#
#
#
##
##
#
##
##
#
#
#
#
##
##
#
#
#
#
#
#
## #
## #
#
# ###
#
#
#
#
#
#
#
#
##
##
#
##
#
#
#
#
##
##
#
#
#
##
###
## #
#
##
#
#
#
#
#
##
##
#
#
## #
##
### ##
### ##
## ### ### ##
#
### ###
### ###
## ##
# ##
### ### ##
## ### ### #
## ## ### ##
### #
##
##
# ##
# ###
#
# ###
# ### ### #
## ### #
### ### ##
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
# ##
# ##
##
#
#
# ### ###
#
# ##
#
##
## ##
#
#
#
#
### #
###
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
##
##
###
## ### #
# ###
# ##
#
#
#
###
#
#
#
#
##
#
#
##
##
##
##
#
#
##
#
# ##
#
#
#
#
## #
# ### #
## ## #
### ##
# ###
###
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
# ##
# ##
# ##
#
##
#
#
V queque %
#
#
#
# ##
## #
#
##
###
##
# ##
##
#
##
##
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
## # # #
#
#
##
## #
#
##
##
#
##
#
##
##
#
#
#
# ##
##
#
### ##
#
## ##
# #
## ## ### ##
##
## ### #### # #
### #### ###
### #
### #
# #
###
##
#
##
# ### ### ###
##
#
### ## # # ### ### #
##
###
### #
# ### #
##
###
#
##
###
##
### ##
##
#
#
### #
#
## ##
##
#
##
##
#
#
#
#
##
#
#
###
#
#
# ##
##
##
## ###
#
# ##
#
##
# ### #
##
## ##
#
#
# ### #
#
#
#
##
##
# ##
#
#
##
#
# ##
# ##
#
#
#
##
### #
# ## ##
##
#
##
#
#
##
### #
### ##
# ##
# # ##
#
##
## ###
# ###
#
#
#
#
#
#
#
# ##
##
#
##
#
##
###
# ### ###
## #
## ###
##
#
# # # # ##
# #
##
## ###
#
##
## ##
## #
#
# ### #
### #
# # #
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
# ##
## #
##
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
# ### ###
##
### #
### ## #
# ### #
# ##
#
##
##
#
#
#
V QUEQUE
#
## #
##
##
#
#
#
#
##
##
## #
#
#
##
#
##
# ##
##
## #
###
### #
##
#
#
## ### ###
## ### ##
# ### #
###
## ##
#
#
#
##
##
# #
# ##
#
# ##
##
##
#
#
#
##
#
#
#
# ##
## ### #
#
## #
#
#
##
#
###
#
# ##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
## #
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
##
# ###
# ##
##
##
#
#
#
##
# ### #
###
## ### #
#
#
#
##
#
#
# #
#
##
#
##
#
# ###
# ###
# ##
## ### ##
## # # #
##
#
#
#
#
#
#
##
## #
# ##
#
#
#
MANUFAH
# ##
##
##
##
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
###
#
#
#
#
# ##
##
#
#
##
#
#
#
##
#
#
##
#
#
###
#
#
#
#
##
#
#
#
##
##
#
## #
## #
###
###
##
#
##
##
##
#
##
#
### ##
##
##
###
## #
# ##
#
#
#
##
#
#
##
###
#
#
##
#
#
#
### #
## #
#
##
#
#
#
#
#
###
#
# #
##
##
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
##
#
# ##
##
#
#
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
## #
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
##
##
##
#
#
#
##
#
##
# ###
#
#
#
##
#
#
#
#
##
##
##
## ## ### #
## ### ###
### #
#
#
##
Same
#
#
#
#
##
#
#
##
#
# ###
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
### #
## ##
##
#
# #
##
## ##
##
#
##
#
# ##
##
##
# #
#
#
#
#
#
#
#
##
##
##
##
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
# #
##
#
#
#
##
#
#
#
##
#
##
##
#
#
#
###
#
#
# ### #
###
##
##
#
##
#
# ###
#
# ##
#
#
#
#
##
##
##
##
##
##
#
%
##
#
#
## #
### #
##
#
#
#
##
##
# ##
###
## ##
###
# ###
### #
# ###
# ##
# # ##
###
## ### ### #
# ## ##
# ##
##
# ##
#
# ###
### #
##
### #
# ###
##
##
# ###
## ##
#
##
###
#
##
# ##
# ##
#
#
#
## #
## #
#
#
#
#
### #
#
#
#
#
#
##
#
#
##
#
##
#
##
#
#
#
#
#
#
#
# ##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
##
#
##
##
#
#
#
##
##
#
#
#
#
#
##
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
###
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
##
##
##
#
#
##
#
#
#
#
##
#
###
# #
##
##
#
##
##
#
##
#
## ##
##
##
#
#
##
##
##
##
# #
#
#
##
##
### ##
##
#
#
#
#
##
##
##
#
#
#
### #
## ##
#
#
#
#
#
# ##
##
#
#
#
##
#
##
#
##
#
##
#
#
###
#
#
#
#
#
#
##
##
##
#
#
#
## ##
#
##
# ##
# ##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
##
#
## #
##
# ### ##
# # ###
#
# ##
#
## #
# #
#
#
#
#
##
##
###
##
#
#
##
#
##
#
#
##
#
##
#
#
##
##
# ##
# ##
## #
##
##
#
##
#
#
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
##
##
#
#
#
##
#
#
#
##
# ###
#
##
#
#
#
#
# ##
# ###
#
#
#
##
### #
# ##
#
##
#
#
#
##
#
#
#
##
##
##
##
#
#
#
#
##
#
#
#
#
###
#
##
#
##
#
#
##
##
#
#
#
#
#
### #
##
#
#
##
#
##
##
#
#
#
##
#
#
#
##
##
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
##
## #
##
#
#
#
#
#
#
#
###
#
## #
#
#
##
#
##
#
#
##
##
#
#
#
##
#
##
###
##
#
# ###
##
###
##
##
#
# # ###
## #
# ##
## #
##
##
#
##
##
#
##
##
##
# ##
#
##
##
#
#
#
#
#
### #
#
#
#
##
##
#
##
#
#
## #
###
#
##
#
##
##
# ##
# ##
###
#
##
#
## #
#
##
#
#
##
#
#
##
##
# ##
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
# # # ##
## ## # # #
#
##
#
##
##
##
##
#
## #
## ##
## #
###
##
#
##
#
##
#
##
#
#
#
##
#
# #
### #
#
#
# ##
#
#
##
## ###
#
#
#
#
##
## ##
#
#
#
##
### #
##
## #
#
#
#
## #
## ###
#
#
#
##
##
#
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
# ##
# ##
##
##
## #
## ###
#
#
##
#
#
#
##
## #
#
# ##
# ###
### ## # #
# ### ## ###
## ### ### #
## ##
##
#
#
#
##
#
##
##
#
#
##
#
#
#
#
###
# ###
##
#
#
#
##
#
#
##
###
# #
#
# ###
##
##
#
###
##
#
#
#
#
#
#
#
# ##
#
### #
###
#
## #
##
#
# ##
##
##
##
##
## ##
# ###
# ##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
##
##
##
### #
#
# ##
##
#
#
#
##
#
## #
#
##
##
###
# ###
#
#
##
#
## ### ##
# # ### ### ### #
#
#
### ### ### #
#
### ## # #
## ### ##
## ## #
## ##
#
## ### #
##
# ##
#
##
#
#
#
#
##
#
#
# #
## # # ###
##
##
##
#
##
#
##
## #
##
##
#
# #
#
##
##
#
#
## #
## #
##
##
##
## #
##
#
##
##
##
#
#
#
## #
## #
#
##
#
#
#
#
##
#
##
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
###
##
##
##
#
#
##
#
#
##
#
##
#
##
#
#
# #
##
#
#
##
##
#
#
##
#
##
#
#
#
##
## #
#
##
##
#
#
##
#
#
#
##
#
###
#
##
##
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
##
### #
#
# ### ###
# ### ##
## ###
##
#
###
##
##
##
#
##
# ###
#
#
### ###
## ### ##
#
##
##
##
##
#
#
##
##
#
#
MANATUTO
#
##
##
#
###
#
#
#
#
#
#
#
###
#
##
#
##
## #
##
##
#
#
#
#
#
# ##
#
# ##
##
# ###
#
#
#
##
##
#
# # #
#
##
#
##
# ### #
#
# #
## #
# ###
# ## ## ##
### #
# ### #
#
## ###
#
## #
# ### # # ###
##
## # # #
#
# #
#
# ## #
#
###
# ##
#
# ### #
# #
#
### #
# ##
# # ##
## ## #
## #
## ###
##
#
# ## # #
##
# #
#
#
#
##
#
##
#
#
#
##
#
### #
##
##
###
#
### #
## # #
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
## #
##
##
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
###
###
#
#
## #
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
###
###
##
#
#
#
#
#
#
## ##
### ##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
###
##
###
##
###
###
#
LAUTEM
#
#
#
#
#
#
##
#
##
##
#
#
#
#
##
#
#
## #
##
#
#
## ##
##
#
#
##
#
#
##
#
## #
#
#
##
# ##
## # #
#
#
#
##
#
#
##
##
#
##
#
##
##
#
#
#
#
##
##
##
#
#
#
#
##
#
#
##
##
#
##
#
# ### ## #
## # ### #
## #
#
#
#
##
##
##
##
##
### ###
# ### #
#
##
#
### ### #
### ### ## ## ###
#
## #
#
##
#
#
#
# ##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
Ma ana
##
#
#
#
#
#
BOBONARO
#
#
#
##
BAUCAU
##
#
#
##
# ##
## #
##
## #
#
## #
## #
#
##
##
#
A eu
#
#
##
##
#
##
# ##
##
#
#
#
#
#
##
#
##
##
#
#
#
#
#
#
# ##
##
## #
##
#
#
#
#
##
#
#
##
##
##
### ##
A LEU
#
#
##
#
##
#
##
#
#
##
###
#
## #
# ###
##
#
## ##
##
##
###
#
# ##
#
#
# ##
#
## ### #
## ###
# ### ##
##
#
##
## #
###
###
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
# ### #
# ###
##
##
#
#
#
#
#
##
##
##
#
#
#
#
#
#
#
##
# #
# ##
##
##
###
#
#
#
##
##
##
#
#
#
#
#
#
##
##
#
## ##
## #
## #
#
#
#
#
# ##
#
# # # ###
# ##
# ##
## #
##
## ### ##
### ##
##
##
## #
#
#
## ### #
## ## #
#
#
##
##
##
## #
##
##
#
##
#
##
#
#
## ### ##
#
#
##
##
##
# #
#
##
##
##
#
#
# ##
##
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
Sua
#
##
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
###
# #
#
##
%
#
#
# ##
## #
#
##
#
#
##
## #
##
## #
#
### #
## # # #
##
### # # #
#
# # # ### #
#
#
#
## ##
## ###
#
# ### #
# ##
#
##
# ###
## ##
#
# ###
#
#
#
#
ERMERA
#
##
#
#
#
#
### ###
##
#
##
#
#
#
##
##
#
#
# ##
#
#
#
#
#
##
## #
### #
#
#
# ##
#
### #
#
## #
# # # # # ### #
## ### ###
## ### ### #
#
# ###
#
##
# #
###
#
# # ###
##
#
##
# ##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
G eno %
#
## #
#
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
# ##
#
#
#
##
#
##
#
#
#
##
# ###
##
#
#
#
#
### #
##
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
##
#
#
##
#
##
#
##
###
#
#
## ##
## #
## #
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
##
###
#
## #
##
## ### ### #
### ###
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
%
###
# ### ###
## ### ### ###
### ## ### #
# ### ## ###
##
##
# ##
# #
##
#
#
##
#
##
##
#
#
#
#
#
#
#
###
# ###
##
# ###
###
##
##
## ###
### ###
## ###
#
##
##
#
#
# #
###
##
# ##
### ##
# ##
# ###
###
##
# ###
# ## #
## ##
# ###
### ##
### ###
# # ###
### ##
### ##
## ##
### ##
###
# # ###
### ###
## ##
##
### ##
## ###
##
# # #
#
#
# ###
#
##
# # ###
## #
# ###
## #
## # #
# #
##
# #
##
#
##
##
Mana u o
#
#
##
#
#
#
Baucau %
#
##
##
#
#
#
L qu çá
#
##
##
#
#
#
#
#
#
# ### #
##
##
# ### #
### ###
#
#
### #
#
#
#
#
#
#
#
#
#
### #
#
#
DL
##
# ##
# ##
#
#
#
##
# ##
# ##
##
#
##
#
#
###
# ###
#
#
##
##
#
##
# ##
#
#
##
##
##
#
### ###
#
##
##
# ##
##
# #
# ##
##
## #
#
#
#
##
##
#
##
# ##
#
##
###
##
## ###
##
#
#
## #
##
##
##
##
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
#
#
# ###
## # # #
#
##
##
#
#
##
###
# ##
#
## #
#
##
# ##
###
# ##
#
F on e a D s u
F on e a Sub d s
ndones a
# ##
# ##
##
# ##
# ##
# ##
#
#
#
#
# ## ##
# ##
## ### ##
##
#
##
## ### #
###
##
##
### #
OECUSSE
Oecusse
%
%
u
Sen u U banu Bo o
%
#
T mo
Oc den a
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
23
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 3
Numeru Uma, tuir Distritu ho Sub-distritu
Distritu
Sub-distritu
Manatuto
Familias
Numeru Per Km²
Barique/Natarbora
Laclo
Laclubar
Laleia
Manatuto
Soibada
1,782
397
368
391
226
271
130
6,249
967
1,326
1,293
599
1,667
397
4
2
4
3
3
6
3
Alas
Fatuberliu
Same
T uriscai
1,323
406
375
354
188
7,264
1,064
1,049
4,209
942
5
3
3
12
5
Iliomar
Lautem
Lospalos
Luro
T utuala
1,813
302
448
624
128
310
11,028
1,351
2,860
4,909
1,202
706
6
4
6
8
9
2
Lacluta
Ossu
Uatucarbau
Watulari
Viqueque
1,877
416
427
132
294
610
12,556
1,021
2,922
1,343
3,286
3,984
7
2
7
10
11
7
Fatululic
Fatumean
Fohorem
Zumalai
Suai
T ilomar
Maucatar
1,203
46
132
132
283
302
194
114
9,445
347
555
758
1,836
3,758
1,148
1,043
8
8
4
6
6
12
6
9
Aileu Vila
Laulara
Liquidoe
Remexio
737
314
61
151
211
6,292
2,971
874
1,064
1,383
9
9
14
7
7
Ainaro
Hatu-Builico
Hatu-Udo
Maubisse
804
235
129
242
197
8,999
1,953
1,669
1,529
3,848
11
8
13
6
20
Manufahi
Laute m
Vique que
C ovalima
Aileu
Ainaro
24
KM²
Distritu
Sub-distritu
Bobonaro
Familias
Numeru Per Km²
Atabae
Balibo
Bobonaro
Cailaco
Lolotoe
Maliana
1,376
252
296
216
204
169
239
14,807
1,497
2,590
3,979
1,646
1,258
3,837
11
6
9
18
8
7
16
Baguia
Baucau
Laga
Quelicai
Vemase
Venilale
1,506
206
370
199
206
374
151
19,168
1,816
6,232
2,973
3,676
1,740
2,731
13
9
17
15
18
5
18
Nitibe
Oesilo
Pante Macasar
Passabe
814
300
97
356
61
12,716
2,386
2,239
6,472
1,619
16
8
23
18
27
Bazartete
Liquiçá
Maubara
549
187
98
264
9,277
3,072
3,084
3,121
17
16
31
12
Atsabe
Ermera
Hatolia
Letefoho
Railaco
768
167
93
274
129
105
18,771
3,059
4,825
5,504
3,811
1,572
24
18
52
20
30
15
Atauro
Cristo Rei
Dom Aleixo
Metinaro
Nain Feto
Vera Cruz
367
140
65
33
91
5
33
26,114
1,470
6,172
11,225
558
2,824
3,865
71
11
95
340
6
565
117
14,919
162,686
11
Baucau
O e cusse
Liquiçá
Erme ra
Dili
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
KM²
Total
Gravura 3 — Ema Hela iha Ne’ebé
Uma-kain, familia ka densidade populasaun iha area ida fo impresaun inisial
hanesan barak liu ka mamuk, nivel presaun ne’ebé populasaun tau ba uza riku
soin no meiu-ambiente, no kona ba nivel buka ba sasan no servisu. Ho nia
media ema nain 65 iha kilometru kuadradu nia laran, populasaun Timor-Leste
nia densidade as liu media ne’ebé hetan uluk iha tinan 2000 ne’ebé ema nain
45 iha kilometru kuadradu nia laran. Maibe, kompara ho rai barak iha mundu,
Timor-Leste ladun iha ema barak iha fatin ida deit. Banglades (ema nain 890
iha kilometru kuadradu nia laran), Taiwan (616), Holanda no Reinu Unidu
(244) no Fransa (108) maka ejemplu kona ba rai ne’ebé iha densidade populasaun as liu Timor-Leste. Nasaun ne’ebé bo’ot no mamuk maka USA (29) ho
Australia (2) hanesan ejemplu nasaun ho densidade populasaun kiik.
Medida simples ida atu sukat kona ba densidade populasaun, hanesan nivel
populasaun nian iha area total ida, sei iha utilidade hanesan indikasuan jeral
kona ba presaun no ezijensias iha rekursu iha nasaun, maibe bele mos fo informasaun falsu karik interpreta ka aplika sala. Media densidade populasaun subar variasaun internu, tamba dala ruma iha rai balun, hatudu katak iha area
bo’ot la iha populasaun maibe iha area seluk hetan populsaun barak. Ida ne’e
akontese iha rai hanesan China, Arabia Saudita, Canada, no Australia
(Rowland, 2003; Population Reference Bureau, 2000). Medida ne’ebé diak liu
maka numero ema iha unidade area iha rai bokur, ne’ebé fo hatene diak liu tan
relasaun entre fo sai no buka iha rai produktivu, bokur. Medida ne’e iha utilidade liu ba ekonomia ho base iha agrikultura hanesan Timor-Leste, no hanesan asuntu importante ba halo analize aban bain rua nian.
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
25
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
26
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 4
Area Rai, Populasaun ho Densidade populasaun, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
T utuala
Barique/Natarbora
Lacluta
Laleia
Alas
Fatuberliu
Laclo
Laclubar
Soibada
Iliomar
Vemase
Fatumean
Lautem
Fohorem
T ilomar
T uriscai
Viqueque
Hatu-Udo
Nitibe
Ossu
Atabae
Liquidoe
Manatuto
Fatululic
Cailaco
Lospalos
Lolotoe
Baguia
Metinaro
Remexio
Balibo
Zumalai
Luro
Are a,
Km²
310
397
416
226
406
375
368
391
130
302
374
132
448
132
194
188
610
242
300
427
252
151
271
46
204
624
169
206
91
211
296
283
128
Populasaun Populasaun
Total
3,712
4,874
5,187
3,211
6,505
6,326
7,558
8,039
2,760
6,726
8,886
3,366
13,870
4,122
6,186
6,088
20,706
8,817
11,052
15,731
9,638
5,819
10,455
1,814
8,394
25,780
6,992
8,964
3,963
9,493
13,663
13,323
6,205
iha Km²
12
12
12
14
16
17
21
21
21
22
24
25
31
31
32
32
34
36
37
37
38
39
39
40
41
41
41
44
44
45
46
47
48
Sub-distritu
Uatucarbau
Maucatar
Ainaro
Aileu Vila
Atauro
Watulari
Suai
Maubara
Same
Laga
Quelicai
Pante Macasar
Hatu-Builico
Railaco
Laulara
Maliana
Venilale
Atsabe
Baucau
Maubisse
Bobonaro
Oesilo
Bazartete
Hatolia
Passabe
Letefoho
Liquiçá
Ermera
Cristo Rei
Vera Cruz
Dom Aleixo
Nain Feto
Timor-Le ste
Are a,
Km²
132
114
235
314
140
294
302
264
354
199
206
356
129
105
61
239
151
167
370
197
216
97
187
274
61
129
98
93
65
33
33
5
14,919
Populasaun Populasaun
Total
6,725
5,876
12,640
17,207
7,863
17,100
18,376
16,456
26,162
15,167
15,971
29,187
10,807
9,343
5,448
22,126
14,338
16,037
37,422
20,216
22,766
10,238
20,213
30,659
7,139
19,917
18,304
27,366
34,151
35,259
64,574
29,920
923,198
iha Km²
51
51
54
55
56
58
61
62
74
76
77
82
83
89
90
93
95
96
101
103
105
106
108
112
118
155
186
293
524
1,079
1,955
5,823
62
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Mapa 5 hatudu densidade populasaun iha kilometru
kuadradu nia laran iha Timor-Leste nia sub-distritus
65. Mapa hatudu lolos kontraste husi sub-distritu ho
populasaun barak iha no haleu Dili ho Baucau, no
sub-distritu ho populasaun ituan iha rai laran.
Ho ema 5,823 iha kilometru kuadradu nia laran, Nain
Feto iha distritu Dili hanesan sub-distritu iha rai tomak ke iha populasaun barak liu. Ho 5.14 kilometru
kuadradu deit, nia mos hanesan sub-distritu kiik liu
iha Timor-Leste tomak. Tutuala, iha distritu Lautem,
hanesan sub-distritu ho populasaun ituan liu, ho ema
12 iha kilometru kuadradu nia laran. Atus rua rua
hanesan media densidade populasaun iha sub-distritu,
ho ema 186 iha kilometru kuadradu nia laran.,
Liquiça besik liu media ida ne’e.
Iha sub-distritu lima ho populasun barak liu – Nain
Feto, Dom Aleixo, Vera Cruz, Cristo Rei ho Ermera –
21% populasaun nasaun nian okupa deit 1.5% area rai
tomak. Maibe, sub-distritu 25 ho populasaun ituan liu
sai hanesan uma ba 21% populasaun ne’ebé okupa
besik 50% area rai laran tomak.
Aumenta tan ba densidade populasun nia sei iha mos
medida seluk atu sukat populasaun nia distribuisaun.
Ejemplus inklui indise redistribuisaun no indise konsentrasaun (hareé Rowland, 2003; pp 361-362).
Medida seluk ho utilidade inklui númeru ema iha
unidade area rai ba agrikultura ho area urbana.
Medida hanesan ne’e bo’ot liu posibilidade publikasaun ne’e nian, ne’ebé iha intensaun atu fo konhesimentu jeral kona ba padraun demografiku ne’ebé
bazeia ba primeiru resultadu sensus Timor-Leste nian.
Estudu klean liu no espesializadu liu importante tebes
atu hatudu dalan ba planu desenvolvimentu ho preparasaun politika sira iha futuru.
Gravura 4 — Densidade Populasaun
Mapa 5
Densidade Populasaun, tuir Sub-distritu
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
U
%
U
%
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
Aileu Vila
Lacluta
ERMERA
Letefoho
Cailaco
BOBONARO
Balibo
Maubisse
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
AINARO
Bobonaro
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
U
%
Quelicai
Ossu
Laclubar
Hatolia
Atabae
Vemase
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
BAUCAU
Venilale
Remexio
AILEU
Railaco
Luro
Watulari
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Ema Tuir Kilometru Kuadradu
11 to'o 75
76 to'o 294
295 to'o 1,080
1,081 to'o 1,956
5,823
MANUFAHI
Same
Ainaro
Alas
Hatu-Udo
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Zumalai
Suai
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
Maucatar
U
%
Lospalos
Baguia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
U
%
Nitibe
Oesilo
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
27
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Durante periodu 1990 populasaun Timor-Leste nian aumenta neneik
maibe aumenta lais tebes iha prinsipius Sekulu 21. Iha periodu tinan 11
nia laran, hosi 1990 to’o 2001, rai nia populasaun aumenta ho ema
39,795, ka 0.47% tinan-tinan. Husi tinan 2001 no 2004, aumenta ema
135,856, ne’ebé reprezenta media tinan ida aumenta 5.31%. Aumentu
lais ida ne’e iha nivel kresimentu hanesan impaktu ne’ebé hetan hosi
ukun-rasik an, no mos hosi periodu politiku no sosial estabil ne’ebé
halo ema ejiladu fila fali ba sira nia rai no familia atu hetan tan oan.
Grafiku 3
Mudansa iha Populasaun, 1990 - 2004
1990
2001
2004
Lautem
Dili
Viqueque
Dili nia populasaun ladun muda hosi tinan 1990 no 2001, maibe hafoin
ne’e aumenta makas, 12.58% entre tinan 2001 no 2004. Ermera,
Bobonaro no Oecussi mos hetan aumentu rapidu iha sira nia populasaun
iha periodu tuir-referendu.
Oecusse
Manufahi
Manatuto
Populasaun hosi distritu barak diminui entre tinan 1990 no 2001. Diminuisaun bo’ot liu iha Distritu Bobonaro, ne’ebé populasaun hamenus
ema 11,760 ho media anual 1,41% iha tinan 11 nia laran. Distritu Dili
no Oecussi mos sente populasaun hamenus oituan iha periodu 1990 nia
laran.
Liquiçá
Ermera
Covalima
Bobonaro
Tabela 5
Mudansa iha Populasaun, 1990 to’o 2004, tuir Distritu
Distritu
Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
Ermera
Lautem
Liquiçá
Manatuto
Manufahi
Oecusse
Viqueque
28
Populasaun Total
1990
2001
2004
Baucau
Nive l Kre simentu Anual Populasaun (%)
1990-2001
2001-2004
1990-2004
24,657 31,827 37,967
43,375 45,093 52,480
86,675 101,517 100,748
81,692 69,932 83,579
45,310 49,234 53,063
123,305 120,474 175,730
77,570 88,415 103,322
48,390 53,467 56,293
44,235 45,575 54,973
31,805 35,446 36,897
34,275 38,616 45,081
48,979 45,042 57,616
57,279 62,704 65,449
2.32
0.35
1.44
-1.41
0.76
-0.21
1.19
0.91
0.27
0.99
1.08
-0.76
0.82
5.88
5.06
-0.25
5.94
2.50
12.58
5.19
1.72
6.25
1.34
5.16
8.21
1.43
3.08
1.36
1.07
0.16
1.13
2.53
2.05
1.08
1.55
1.06
1.96
1.16
0.95
Timor-Le ste 747,547 787,342 923,198
0.47
5.31
1.51
Ainaro
Aileu
0
25,000
50,000
75,000
100,000 125,000 150,000 175,000 200,000
Fonte Dadus:
Dadus 1990 – Ajensia Sentral ba Estatistika, 1992 – Populasaun Timor-Leste nian; Resultadu hosi
Sensus Populasaun 1990. Jakarta, Indonesia
Dadus 2001 – Diresaun Nasional ba Estatistika, 2003 - Timor-Leste Survei Suco Nian; Resultado
save no aktualijadu. Dili, Timor-Leste
Dadus 2004 – Diresaun Nasional ba Estatistika , 2006 – Tabela Prioridade Nasional; Sensus
Populasaun ho Uma-Kain 2004. Dili, Timor-Leste
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 5 — Mudansa iha Populasaun
Mudansa iha Populasaun
Migrasaun
Komersiu, ajensias governu nian, doadores, ONG sira, no membrus seluk hosi
komunidade dezenvolvimentu, iha interese barak kona ba ema nain hira maka iha
no karik númeru ne’e sei aumenta ka hamenus. Ida ne’e los iha Timor-Leste no
mos ba rai seluk-seluk tan iha mundo laran. Wainhira hatene ema nain hira maka
iha, autoridade sira no komersiu bele halo estimativa kona ba infraestrutura saida
maka presiza, produtu no servisu no ema hira maka presiza hodi halao servisu
ne’e; wainhira iha ideia diak ida kona oinsa no ho lalais hira maka populasaun
sei aumenta ka hamenus maka organizasaun sira bele halo sira nia planu ba
dezenvolvimentu aban bain rua nian.
Ema migra tamba sira hein katak bele hetan oportunidade diak liu tan kona ba
hadia sira nia ekonomia. Iha Timor-Leste, iha tinan foin dau-dauk ema muda
hela fatin ho nia kuantidade as hosi distritu sira ba kapital Dili. Konsentrasaun
ema barak iha nasaun nia sidade ida deit diak ka at ba Timor-Leste nia perspektiva kona ba dezenvolvimentu? Aumento populasaun lais no urbanizasaun iha sidade prinsipal ida deit bele halo mosu problema sosial, ekonomiku no politiku, hanesan buat nebe akontese iha Dili hahu fulan Abril
2006. Iha pontu seluk, ho sirkunstansia seluk, aumentu iha sentru mos halo
mosu oportunidade diak kona ba area barak. Analiza kestaun sira ne’e sei laos
posivel iha publikasaun ne’e, maibe ami fo sai iha ne’e hanesan pontu ida
ne’ebé tenki hetan konsiderasaun makas hosi ema sira ne’ebé halo planeamentu no sei hatudu dalan ba dezenvolvimetu iha Timor-Leste.
Maibe saida maka halo populasaun nia tamañu atu muda, iha termus geografikus
jerais ho iha Timor-Leste nia kontestu historiku foin dau-dauk nian? Mudansa
iha populasaun hetan influensia hosi elementu tolu: moris, mate no migrasaun.
Wainhira ema iha area ida moris, mate ka muda hela fatin, populasaun iha area
ne’e mos muda.
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
Importante atu rekoñese katak mudansa iha populasaun iha Timor-Leste hetan
influensia barak hosi eventu trajiku ne’ebé mosu iha dekada tolu foin liu ba.
Populasaun nia tamañu, nia distribuisaun no nia perfil bele diferente tebes karik
Timor nia historia oin seluk no tuir dalan seluk. Por ejemplu, iha parte balun iha
mundu klaran, buka ba oportunidade ekonomiku diak liu tan maka influensia
migrasaun. Maibe iha Timor-Leste, ema barak maka hili atu muda ka forsadu atu
muda tamba violensia ka problema politiku mosu. Krise sivil mos influensia
nivel fertilidade no mate. Konsekuensia demografiku hosi okupasaun Indonesia
iha Timor-Leste hanesan istoria ida ke sei tenki hakerek.
Iha finais periodu 1990, populasaun iha mundu mos aumenta ho nivel tinan-tinan
1.4%. Nigeria maka nasaun ho aumentu as liu ho 3.5%, no nasaun Ukrania maka
hetan fatin ikus iha tabela no hetan aumento negativu -0.8% (Population Reference Bureau, 2000). Iha tinan 2004, ho 3.2% Timor-Leste la dok hosi nasaun
Nigeria no nasaun seluk tan ne’ebé hetan aumentu makas iha populasaun. Nivel
aumentu bo’ot hanesan ne’e tenke sai hanesan fonte preokupasaun, laos tamba
deit nia implikasaun demografiku, maibe mos tamba nia impaktu ekonomiku,
sosial no politiku. Se karik aumentu anual ne’e lao nafatin, populasaun TimorLeste nian sei aumenta tinan-tinan ema nain 31,000, ka fulan-fulan ema nain
2,583, ka loron-loron ema nain 85. Populasaun rai Timor nian sei duplika iha
besik tinan 22. Oinsa maka estrutura ekonomiku no sosial no instituisaun sira iha
Timor-Leste sei responde ba aumentu ne’e?
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
29
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Mapa 6 hatudu tendensia migratoriu iha moris ida iha Timor-Leste. Seta
hatudu kontribuisaun ne’ebé distritu ida-idak halo ba distritu Dili nia populasaun iha tinan 2004. Seta ida-idak nia luan proporsional ho valor total kona ba
migrasaun iha moris ida hosi distritu ida-idak ba Dili.
Distritu ho kor mean hetan populasaun liu tan tanba migrasaun iha moris ida
(ema barak liu maka muda ba distritu ne’e duke muda sai hosi nia iha moris
ida). Distritu ho kor azul lakon sira nia populasaun tamba migrasaun iha moris
ida (ema barak maka sai hosi distritu ne’e duke muda ba distritu ne’e iha moris
ida nian laran). Dili, Covalima no Oecussi hetan manan total ema muda iha
moris ida no distritu seluk hetan lakon total ida. Dili, ho ema nain 71,480 hetan
barak liu. Baucau lakon barak liu ho 10,218, no Viqueque (9,118) no Bobonaro (7,631) mos hetan lakon as.
Distritu Dili nia populasaun iha fulan Juñu ema nain 173,541. Somente ema
nain 93,784 hosi ema total ne’e, ne’ebé reprezenta 54% total, moris iha distritu
Dili. Hosi ema nain 79,757 ne’ebé moris iha distritu seluk, ema nain 12,519
(7%) mai hosi Baucau, 9,277 (5%) moris iha Viqueque, no 7,981 (5%) moris
iha Bobonaro.
Iha distritu hat, ema ne’ebé moris iha tasi-balu (fora de Timor-Leste) mos halo
aumenta populasaun iha tinan 2004. Distritu hat ne’e maka, Dili (ema nain
5,519, ka 3.2%), Oecussi (1,241, 2.2%), Covalima (1,054, 2.0%) no Bobonaro
(996, 1.2%). Númeru as hosi ema ne’ebé moris iha rai seluk maibe hela iha
Timor-Leste, bele atribui ba atrasaun barak iha Dili laran, ka iha distritus
Oecussi, Covalima no Bobonaro, tamba halo baliza-fronteira ho rai Indonesia.
Sensus hatete ba ita ema hira maka moris iha tasi-balu (fora de Timor-Leste)
ne’ebé hela iha Timor-Leste iha tinan 2004. Ida ne’e signifika katak labele
kalkula ondas migrasaun nian entre rai Timor-Leste no rai sira seluk.
30
Tabela 6
Migrasaun Final ba Dili iha Vida
Distritu
Moris iha
% Populasaun
La Moris iha
Dili,
Migrasaun Final
iha Dili husi
Dili, Muda
ba Dili
Muda ba
Distritus seluk
ba Dili
Distritu
Baucau
Viqueque
Bobonaro
Ermera
Lautem
Ainaro
Manatuto
Liquiçá
Manufahi
Covalima
Aileu
Oecusse
Abroad
Unknown
677
462
467
628
309
444
879
816
395
220
2,864
116
12,519
9,277
7,981
6,486
5,405
5,102
4,287
3,991
3,157
2,812
5,193
1,917
5,519
6,111
11,842
8,815
7,514
5,858
5,096
4,658
3,408
3,175
2,762
2,592
2,329
1,801
7%
5%
5%
4%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
3%
1%
3%
4%
Table 7
Migrasaun Final iha Vida, tuir Distritu
Distritu
Baucau
Viqueque
Bobonaro
Lautem
Manatuto
Ainaro
Ermera
Liquiçá
Aileu
Manufahi
Covalima
Oecusse
Dili
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Emigrasaun Imigrasaun
5,692
3,727
4,853
1,726
2,920
4,137
6,223
3,879
6,117
4,975
4,942
3,094
79,757
15,910
12,845
12,484
6,515
7,113
8,111
9,663
5,505
7,452
5,324
4,785
2,508
8,277
% Moris iha
Migrasaun
Distritu de sde
Final
ke Moris
-10,218
-9,118
-7,631
-4,789
-4,193
-3,974
-3,440
-1,626
-1,335
-349
157
586
71,480
94%
94%
94%
97%
92%
89%
94%
93%
84%
89%
91%
95%
54%
Gravura 5 — Mudansa iha Populasaun
Mapa 6
Movimentu Populasaun entre Distritu sira
U
%
DILI
LAUTEM
U
%
U
%
BAUCAU
U
%
U
%
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
LIQUIÇÁ
AILEU
U
%
MANATUTO
U
%
VIQUEQUE
ERMERA
U
%
BOBONARO
U
%
U
%
AINARO
U
%
MANUFAHI
Migrasaun Total, Iha Vida Ida
U
%
-10,218 to'o -7,631
-7,630 to'o -3,440
-3,439 to'o 0
1 to'o 586
71,480
COVALIMA
OECUSSE
U
%
Migrasaun Total iha Vida ida ba Dili
12,000
Fronteira Distritu
Indonesia
6,000
2,000
U
%
0
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
10
20
30
40
50 Kilometru
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
31
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
32
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 8
Númeru Mane ho Feto ho Nivel Sexu, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Iliomar
T utuala
Passabe
Fatululic
Watulari
Uatucarbau
Ossu
Lautem
Bobonaro
Oesilo
Baguia
Lolotoe
Quelicai
Lospalos
Atsabe
Soibada
Maucatar
Atauro
Nitibe
Laclubar
Laleia
Suai
Laga
Maliana
Viqueque
Cailaco
Ainaro
Balibo
Pante Macasar
Zumalai
Hatu-Builico
Luro
Alas
Mane
Feto
3,164
1,770
3,458
879
8,287
3,272
7,601
6,774
11,126
4,998
4,376
3,425
7,801
12,497
7,921
1,332
2,909
3,893
5,472
3,981
1,590
9,103
7,561
10,892
10,362
4,208
6,356
6,818
14,643
6,706
5,449
3,131
3,276
3,562
1,937
3,681
935
8,796
3,453
8,009
7,092
11,630
5,222
4,567
3,567
8,114
12,920
8,116
1,360
2,967
3,970
5,580
4,053
1,615
9,123
7,572
10,871
10,278
4,166
6,284
6,722
14,415
6,599
5,358
3,074
3,209
Mane
iha 100
Fe to
89
91
94
94
94
95
95
96
96
96
96
96
96
97
98
98
98
98
98
98
98
100
100
100
101
101
101
101
102
102
102
102
102
Sub-distritu
Mane
Feto
Hatolia
15,495 15,164
Maubara
8,271
8,069
Fohorem
2,084
2,032
Maubisse
10,239
9,973
Manatuto
5,294
5,155
Baucau
18,867 18,245
T ilomar
3,119
3,016
Venilale
7,289
7,048
Fatumean
1,702
1,644
Same
13,267 12,799
Bazartete
10,283
9,907
Ermera
13,904 13,389
Atabae
4,902
4,707
Liquiçá
9,340
8,964
Letefoho
10,190
9,727
Laulara
2,788
2,660
Laclo
3,869
3,689
Fatuberliu
3,243
3,083
Remexio
4,867
4,626
Vemase
4,574
4,312
T uriscai
3,130
2,943
Metinaro
1,757
1,652
Lacluta
2,681
2,506
Railaco
4,814
4,479
Hatu-Udo
4,576
4,241
Aileu Vila
8,954
8,212
Liquidoe
3,037
2,782
Barique/Natarbora
2,504
2,277
Vera Cruz
18,414 16,409
Nain Feto
15,613 13,860
Cristo Rei
17,733 15,720
Dom Aleixo
35,132 29,388
Timor-Leste
466,963 451,495
Mane
iha 100
Fe to
102
103
103
103
103
103
103
103
104
104
104
104
104
104
105
105
105
105
105
106
106
106
107
107
108
109
109
110
112
113
113
120
103
Proporsaun sexu hanesan proporsaun entre númeru feto no mane iha
populasaun ida nia laran. Iha gravura ida ne’e ami hatudu proporsaun
hanesan númeru mane hira ba feto nain 100 (proporsaun mos bele
espresa kona ba númeru mane ba feto nain 1,000). Ba fatin barak
proporsaun kona ba sexu entre mane nain 95 to’o 105 ba feto nain 100.
Devisaun bo’ot husi leke ida ne’e dehan katak iha influensia sosial
hanesan migrasaun relasiona ho jeneru ida, ka bele hatudu problema
ho kualidade dadus nia. Deviasaun hirak ne’e ba Timor-Leste bele
hareé iha Mapa 7 ne’ebé hatudu númeru mane no feto iha sub-distritu
ida-idak. Sub-distritu mean iha proporsaun 95 kona ba sexu ka menus
no sub-distritu azul iha proporsaun 105 kona ba sexu ka liu,
karakteristika ne’ebé hatudu migrasaun seletivu hosi mane sira iha
sub-distritu leste ba sub-distritu sentru nian, ho partikular ba Dili.
Númeru mane ba feto nain 100 varia hosi 89 iha sub-distritu Iliomar
to’o 120 iha Dom Aleixo. Ida ne’e hatete katak iha Iliomar iha 13%
feto barak liu mane, no katak Dom Aleixo iha 20% mane barak liu
feto. Sub-distritu Suai, Laga no Maliana iha númeru hanesan ba mane
no feto.
Tendensia rejional klaru. Iha konsentrasaun ida ba mane iha no haléu
Dili ne’ebé reflete movimentu mane, no partikularmente mane klosan,
ba kapital atu buka servisu. Ida ne’e husik disproporsaun númeru feto
iha parte seluk iha nasaun, no liu-liu iha sub-distritu iha leste iha
distritu Viqueque, Baucau ho Lautem.
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 6 — Proporsaun tuir Sexu
Kisar
Mapa 7
Geografia Jeneru – Sexu iha Sub-distritu sira
0
Alor
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
DILI
U
%
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
Ermera
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Aileu Vila
Ossu
Laclubar
Hatolia
Lacluta
ERMERA
Atabae
Letefoho
Maubisse
Cailaco
BOBONARO
Balibo
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
l ic
lu
tu
Fa
Lolotoe
Maucatar
Soibada
Fatuberliu
U
%
U
%
Mane hosi Feto 100
89 to'o 95
96 to'o 104
105 to'o 112
113 to'o 120
MANUFAHI
Zumalai
Alas
Hatu-Udo
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
U
%
Suai
Pante Macasar
U
%
U
%
Tilomar
Iliomar
Barique/
Natarbora
COVALIMA
Timor
Ocidental
Baguia
Same
Ainaro
AINARO
Forohem
Turiscai
Watulari
Lospalos
VIQUEQUE
Viqueque
Bobonaro
Fatumean
Quelicai
Venilale
Remexio
AILEU
Railaco
BAUCAU
Vemase
U
%
Luro
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
U
%
Tutuala
Lautem
U
%
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
Nitibe
Oesilo
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
33
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
34
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 9
Populasaun ho Tamañu Mediu Familia, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Nain Feto
Vera Cruz
T uriscai
Cristo Rei
Dom Aleixo
Railaco
Bazartete
Alas
Fatuberliu
Liquiçá
Remexio
Ermera
Hatolia
Laulara
Soibada
Aileu Vila
Same
Ainaro
Baucau
Laclubar
Maliana
Suai
Letefoho
Atabae
Atauro
Hatu-Builico
Lolotoe
Maubisse
Maucatar
Bobonaro
Lospalos
Manatuto
Maubara
Populasaun
Numbe r
Total
Familias
Familias
29,473
5,110
34,823
6,087
6,073
1,087
33,453
5,941
64,520
11,974
9,293
1,720
20,190
3,856
6,485
1,284
6,326
1,229
18,304
3,558
9,493
1,860
27,293
5,424
30,659
6,177
5,448
1,081
2,692
539
17,166
3,492
26,066
5,301
12,640
2,636
37,112
7,734
8,034
1,674
21,763
4,491
18,226
3,799
19,917
4,232
9,609
2,091
7,863
1,696
10,807
2,332
6,992
1,512
20,212
4,429
5,876
1,272
22,756
5,087
25,417
5,619
10,449
2,322
16,340
3,649
Tamanhu
Me diu
Familias
5.8
5.7
5.6
5.6
5.4
5.4
5.2
5.1
5.1
5.1
5.1
5.0
5.0
5.0
5.0
4.9
4.9
4.8
4.8
4.8
4.8
4.8
4.7
4.6
4.6
4.6
4.6
4.6
4.6
4.5
4.5
4.5
4.5
Populasaun
Numbe r
Total
Familias
Familias
Viqueque
20,640
4,602
Atsabe
16,037
3,612
Liquidoe
5,819
1,312
Vemase
8,886
2,017
Venilale
14,337
3,225
Watulari
17,083
3,926
Zumalai
13,305
3,015
Metinaro
3,409
767
Barique/Natarbora
4,781
1,115
Laclo
7,558
1,774
Laga
15,133
3,550
Pante Macasar
29,058
6,796
T ilomar
6,135
1,420
Uatucarbau
6,725
1,561
Balibo
13,540
3,233
Cailaco
8,374
1,983
Luro
6,205
1,478
Oesilo
10,220
2,425
T utuala
3,707
893
Baguia
8,943
2,192
Fatululic
1,814
440
Fohorem
4,116
1,015
Hatu-Udo
8,817
2,130
Lacluta
5,187
1,257
Lautem
13,866
3,383
Nitibe
11,052
2,690
Ossu
15,610
3,769
Passabe
7,139
1,748
Iliomar
6,726
1,625
Quelicai
15,915
3,941
Fatumean
3,346
859
Laleia
3,205
914
Timor-Le ste
918,458
194,962
Sub-distritu
Tamanhu
Me diu
Familias
4.5
4.4
4.4
4.4
4.4
4.4
4.4
4.4
4.3
4.3
4.3
4.3
4.3
4.3
4.2
4.2
4.2
4.2
4.2
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
4.0
3.9
3.5
4.7
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Tamañu mediu ba familia sira jeralmente tun-sae
entre 5.5 iha nasaun ladun desenvolvidu ho 2.1 iha
nasaun ne’ebé desenvolvidu liu. Ho 4.7, tamañu
familia mediu iha Timor-Leste hanesan normal ba
nasaun sira ho fertilidade as, ne’ebé familia bo’ot
barak (Population Reference Bureau, 2000).
Tamañu mediu familia bo’t liu media iha subdistritu 22, kiik liu media iha sub-distritu 32, no
lolos 4.7 iha sub-distritu 1, Letefoho. Mapa 8
hatudu tamañu mediu familia iha sub-distritu idaidak no sei kompila hosi dadus iha Tabela 9. Nain
Feto iha distritu Dili iha familia bo’ot liu ho media
ema 5.8, duke Laleia iha distritu Manatuto ne’ebé
iha familia kiik ho media ema 3.5 iha familia ida.
Iha jeral familia bo’ot konsentra iha parte
ocidental no familia kiik iha parte leste. Baucau
hanesan sub-distritu mesak iha zona leste ne’ebé
familia sira bo’ot liu media anual ho 4.7 membrus.
Tamañu mediu familia iha sub-distritu neen maka
5.2, ne’ebé hat pertense ba distritu Dili. Ida ne’e
provavelmente reflete nivel moris ne’ebé as liu
media no kustu ho uma no media kiik ba nivel
mate iha no haléu kapital nasaun nian. Sei bele
esplika mos tuir númeru bo’ot ema ne’ebé migra
hosi area rural sira ba sentru urbanu sira iha tinan
sira foin liu ba.
Tamañu mediu familia hanesan medida jeral ida
ne’ebé varia tuir komplexidade iha familia nia
estrutura no nivel moris. Medida refinadu liu sei
konsidera mos númeru ema bo’ot, númeru
jerasaun hira no númeru labarik iha familia.
Gravura 7 — Tamañu Familias
Mapa 8
Mediu Tamañu Familias
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
×
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
×
Ermera
×
Atabae
×
Hatu- ×
Builico
Atsabe
×
Balibo
Maliana
Bobonaro
×
l ic
lu
tu
Fa
×
×
×
Forohem
Maucatar
×
Laclo
Vemase
Laleia
×
Suai
×
Ossu
×
Lacluta
×
Soibada
×
× MANUFAHI
Same
×
Alas
×
Watulari
LAUTEM
×
Lospalos
Baguia
×
Iliomar
VIQUEQUE
×
Viqueque
×
Barique/
Natarbora
Numeru Mediu Ema iha Familia Ida
×
×
×
5.3 to'o 5.8
4.7 to'o 5.2
× 4.1 to'o 4.6
×
OECUSSE
×
Pante Macasar
×
Tilomar
×
Tutuala
×
×
COVALIMA
Timor
Ocidental
Quelicai
MANATUTO
Laclubar
×
Luro
×
Venilale
Zumalai
×
Laga
BAUCAU
×
×
Hatu-Udo
×
Lolotoe
×
×
Ainaro
×
Turiscai
Manatuto
×
Fatuberliu
AINARO
×
Fatumean
Maubisse
×
BOBONARO
×
×
Letefoho
Cailaco
×
×
ERMERA×
×
Liquidoe
Aileu Vila
×
×
×
Baucau
au
rb
ca
tu
Ua
× ××
Bazartete
×× ×
Laulara Remexio
× LIQUIÇÁ ×
Maubara
× Railaco×
AILEU
Hatolia
×
×
Lautem
Karakteristika Jeral Populasaun
SENSUS ATLAS 2004
3.5 to'o 4.0
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
×
Nitibe
Oesilo
×
×
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
35
SENSUS ATLAS 2004
36
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
37
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Sosiedade nia komposisaun kona ba ema nia
tinan, no tinan ne’ebé ema komesa halao tipus
komportamentu, iha interese bo’ot ba ema
ne’ebé estuda demografia no sientista sosial seluk. Estrutura kona ba tinan populasaun ida nian,
buat ida katak esensial ba ita bele komprende
natureza no funsionamentu sosiedade ida nian.
Populasaun bele fahe ba sorin rua, tuir tinan,
hanesan – iha sub-distritu ne’ebé, 50% ema tinan
bo’ot liu no 50% ema tinan kiik liu idade media
ba sub-distritu ne’e. Hatolia iha distritu Ermera,
ho tinan 15.4, maka sub-distritu ne’ebé iha tinan
mediu kiik liu. Lacluta iha distritu Viqueque iha
tinan mediu bo’ot liu ho tinan 20.9.
Sub-distritu rua ne’e, tama diak iha padraun
rejional ba tinan mediu. Populasaun iha distritu
Ermera, Aileu, Manufahi no Lautem sei joven
wainhira kompara ho populasaun iha distritu
Oecussi, Bobonaro, Manatuto, Baucau no
Viqueque. Distritu Viqueque no Oecussi ho partikular, ladun iha populasaun joven, ho 7 hosi 9
sub-distritu ho grupu tinan mediu entre 18.6 –
20.9. Iha sorin seluk, Aileu nia sub-distritu hat
hetan klase tinan mediu ne’ebé joven liu.
iha mundu resulta iha hamenus oferta servisu no,
iha kasus balu, hamenus populasaun. Sira mos
esije apoiu seluk tan hanesan finansiamentu ba
sistema pensaun, servisu saude ho fasilidades.
Piramide populasaun hatudu porsentu husi
populasaun total ba mane ho feto tuir kategoria
tinan. Base todan iha piramide ba Timor-Leste
hatudu momos proporsaun as ema foun iha
nasaun. Piramide mos tulun ita komprende
istoria populasun nian no perspetivas ba futuru.
Formatu triangular ida ne’e dehan mos ba ita
katak ker nivel moris ker nivel mate bo’ot iha
tinan ikus liu ba. Sei dehan tan katak TimorLeste bele hein nia populasaun atu aumenta lais
tebes iha futuru tamba kuantidade bo’ot husi
populasaun maka prontu ona, ka oituan tan, tama
ona iha tinan kategoria atu iha oan.
Timor-Leste iha populasaun ne’ebé joven tebes –
43% populasaun tinan kiik liu tinan 15. Ho kontraste, proporsaun ba Europa maka 18% deit.
Proporsaun bo’ot labarik iha populasaun iha
implikasaun demografiku no sosial barak. Ne’e
hatudu katak iha potensial ba kresimentu populasaun lalais wainhira ema joven sira kaben no iha
oan. Nune’e mos hatudu katak iha nesesidade
bo’ot ida atu halo investimentu barak iha edukasaun. Hanesan komparasaun, populasaun katuas
iha Europa no parte seluk
38
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Tabela 10
Mediu Tinan, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Hatolia
Railaco
Fatumean
Liquidoe
T uriscai
Remexio
Laulara
Fatululic
Maubisse
Lautem
Soibada
Ermera
Letefoho
Bazartete
Aileu Vila
Lospalos
Hatu-Builico
Laclo
Zumalai
Ainaro
Liquiçá
Fatuberliu
Maucatar
Laga
Luro
Alas
Uatucarbau
T utuala
Atabae
Atsabe
Hatu-Udo
Metinaro
Oesilo
Tinan
Medianu
15.4
15.8
16.0
16.0
16.0
16.1
16.2
16.3
16.3
16.4
16.5
16.6
16.6
16.7
16.8
16.8
16.9
17.0
17.0
17.1
17.1
17.2
17.2
17.3
17.3
17.4
17.4
17.4
17.5
17.7
17.7
17.8
18.1
Sub-distritu
Suai
Baguia
Barique/Natarbora
Bobonaro
Same
Iliomar
Vemase
Cristo Rei
Baucau
Fohorem
T ilomar
Laclubar
Maliana
Cailaco
Lolotoe
Nitibe
Venilale
Quelicai
Atauro
Manatuto
Viqueque
Ossu
Pante Macasar
Vera Cruz
Watulari
Maubara
Passabe
Balibo
Dom Aleixo
Laleia
Nain Feto
Lacluta
Timor-Leste
Tinan
Me dianu
18.1
18.2
18.2
18.2
18.2
18.2
18.3
18.3
18.4
18.4
18.4
18.5
18.5
18.6
18.6
18.8
18.8
18.9
19.0
19.0
19.0
19.2
19.2
19.4
19.4
19.5
19.5
20.0
20.0
20.0
20.2
20.9
18.3
Gravura 8 — Mediu Tinan nian
Kisar
Mapa 9
Katuas/Ferik ho Foinsae liu duke mediu
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
Kisar
<Empty Scalebar>
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
Alor
á
iç
qu
Li
DILI
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
Aileu Vila
Ossu
Laclubar
Hatolia
Lacluta
ERMERA
Atabae
Letefoho
Maubisse
Cailaco
BOBONARO
Balibo
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Ainaro
Maliana
Bobonaro
l ic
lu
tu
Fa
Forohem
Fatuberliu
U
%
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
West
Timor
Suai
Watulari
Iliomar
VIQUEQUE
Map 4c - Median Age
16.5
- 16.9Mediu
Tinan
17 - 17.9
18 - 18.9
19 - 19.615.4 to'o 17.4
MANUFAHI
Same
Oeccusse
U
%
Hatu-Udo
17.5 to'o 18.5
District Capital
Main Road
18.6 to'o 21
Indonesia
Zumalai
Lolotoe
Maucatar
Soibada
Alas
AINARO
Fatumean
Turiscai
U
%
Lospalos
Baguia
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
Quelicai
Venilale
Remexio
AILEU
Railaco
Vemase
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Laleia
Laclo
Bazartete
Luro
BAUCAU
Manatuto
U
%
LAUTEM
Laga
Baucau
U
%
Tutuala
Lautem
U
%
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Nitibe
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Oesilo
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
39
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Proporsaun dependensia maka hanesan medida simples ne’ebé fo rezumu ida
kona ba komposisaun tinan populasaun ida nian. Sira ne’e hatudu relasaun hosi
númeru ema iha grupu tinan ida ne’ebé konsidera ‘dependente’ ka ‘laos produtivu’ no númeru ema iha grupus tinan ne’ebé konsidera ‘suportivu’ ka
‘produtivu’.
Grafiku 4
Piramide Tinan ba Timor-Leste
75+
70 to 74
65 to 69
60 to 64
Proporsaun dependensia bele kalkula uza formula tuir mai ne’e:
Proporsaun Dependensia Total = Populasaun tinan 0 to’o 14 + Populasaun > tinan 64 / Populasun
tinan 15 to’o 65 x 10
Proporsaun Dependensia Labarik = Populasaun tinan 0 to’o 14 / Populasaun tinan 15 to’o 65 x 100
Proposaun Dependensia Ema Idade = Populasaun > tinan 64 / Populasaun tinan 15 to’o 65 x 100
Valor tipiku iha rai dezenvolvidu liu maka 50 ba proporsaun dependensia total,
32 ba proporsaun dependensia labarik, no 18 ba proporsaun dependensia ema
katuas. Iha rai ladun dezenvolvidu ho nivel moris no mate as, valor tipiku maka
67, 59 no 8. Timor-Leste nia proporsaun dependensia total, ho valor 89, as tebes. Proporsaun dependensia labarik maka 82 no hatudu katak iha rai laran,
labarik maka hetan dependensia as liu.
55 to 59
Kategoria tinan
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
M a ne
40 to 44
35 to 39
30 to 34
25 to 29
20 to 24
15 to 19
10 to 14
5 to 9
0 to 4
10
Mapa 10,11 no 12 hatudu halo nusa estrutura tinan populasaun nian muda hosi
sub-distritu ba sub-distritu. Hamutuk ho mapa seluk iha Parte 3, sira ne’e
hatudu tendensia demografiku iha Timor-Leste. Por ejemplu, Dili iha númeru
bo’ot ema ne’ebé servisu to’o tinan bo’ot wainhira kompara ho ema tinan kiik.
Ne’e dehan katak, iha proporsaun dependensia ne’ebé la as liu. Maibe, iha subdistritu barak iha area seluk iha rai laran, ho particular liu iha distritu hosi leste,
Baucau, Viqueque no Lautem, iha númeru kiik ema ne’ebé tinan servisu wainhira kompara ema joven no ema katuas. Fatin hirak ne’e iha proporsaun dependensia ne’ebé as tebes. Hamutuk karakteristika rua ne’e hatudu movimentu
ema l tinan servisu hosi distritu ba Dili hodi buka servisu.
Iha grupu subdistritu iha zona sudoeste ne’ebé iha dependensia as tebes, inklui
hotu Fatumea, Fatululic, Forohem, no Maucatar iha distritu Covalima. Iha fatin
hirak ne’e, númeru labarik as tebes maka sai karakteristika dominante, maske
iha mos númeru signifikante ema ne’ebé tinan bo’ot liu 65, espesialmente iha
sub-dsitritu Forohem no Fatululic. Tinan bo’ot liu iha leste maka karakteristika
rejional ne’ebé Mapa 11 hatudu. Proporsaun tinan dependensia entre 11 no 14
iha sub-distritu iha leste maka as liu iha rai laran.
40
Feto
50 to 54
45 to 49
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
8
6
4
2
0
%T otal Populasaun
2
4
6
8
Gravura 9 — Proporsaun Dependensia
Tabela 11
Populasaun tuir Kategoria Tinan ho tuir Sub-distritu
Populasaun
Populasaun Tinan
Populasaun
Total
Tinan 0-14
15-64
Tinan 65+
Sub-distritu
Populasaun Nume ru Pe rse nt Nume ru Pe rse nt Nume ru Perse nt
age m
age m
age m
Dom Aleixo
64,520 23,732
36.8%
40,005
62.0%
783
1.2%
Liquidoe
5,819
2,762
47.5%
2,975
51.1%
82
1.4%
Vera Cruz
34,823 13,603
39.1%
20,581
59.1%
639
1.8%
Cristo Rei
33,453 14,100
42.1%
18,725
56.0%
628
1.9%
Maubisse
20,212
9,516
47.1%
10,293
50.9%
403
2.0%
Aileu Vila
17,166
7,840
45.7%
8,966
52.2%
360
2.1%
Railaco
9,293
4,464
48.0%
4,618
49.7%
211
2.3%
Nain Feto
29,473 10,918
37.0%
17,864
60.6%
691
2.3%
Letefoho
19,917
9,167
46.0%
10,278
51.6%
472
2.4%
Nitibe
11,052
4,802
43.4%
5,987
54.2%
263
2.4%
Laulara
5,448
2,570
47.2%
2,746
50.4%
132
2.4%
Pante Macasar
29,058 11,848
40.8%
16,492
56.8%
718
2.5%
Remexio
9,493
4,468
47.1%
4,788
50.4%
237
2.5%
Ermera
27,293 12,568
46.0%
13,987
51.2%
738
2.7%
Hatu-Builico
30,659 15,098
49.2%
14,722
48.0%
839
2.7%
Metinaro
3,409
1,478
43.4%
1,837
53.9%
94
2.8%
Zumalai
13,305
6,030
45.3%
6,896
51.8%
379
2.8%
Maliana
21,763
9,024
41.5%
12,112
55.7%
627
2.9%
Bazartete
20,190
9,274
45.9%
10,334
51.2%
582
2.9%
T uriscai
6,073
2,903
47.8%
2,991
49.3%
179
2.9%
Suai
18,226
7,768
42.6%
9,892
54.3%
566
3.1%
Liquiçá
18,304
8,131
44.4%
9,592
52.4%
581
3.2%
Same
26,066 11,284
43.3%
13,903
53.3%
879
3.4%
Laclo
7,558
3,460
45.8%
3,840
50.8%
258
3.4%
Fatululic
6,326
2,857
45.2%
3,250
51.4%
219
3.5%
Passabe
7,139
2,961
41.5%
3,920
54.9%
258
3.6%
Oesilo
10,220
4,452
43.6%
5,397
52.8%
371
3.6%
Ainaro
12,640
5,766
45.6%
6,414
50.7%
460
3.6%
Laclubar
8,034
3,566
44.4%
4,174
52.0%
294
3.7%
Hatu-Udo
10,807
5,050
46.7%
5,344
49.4%
413
3.8%
Barique/Natarbora
4,781
2,072
43.3%
2,525
52.8%
184
3.8%
Alas
6,485
2,956
45.6%
3,273
50.5%
256
3.9%
Hatolia
8,817
3,933
44.6%
4,535
51.4%
349
4.0%
Sub-distritu
T ilomar
Lospalos
Lacluta
Atsabe
Baucau
Cailaco
Luro
Viqueque
Atabae
Manatuto
Vemase
Soibada
Fatumean
Atauro
Maucatar
Venilale
Lautem
Lolotoe
Maubara
Balibo
T utuala
Laleia
Bobonaro
Watulari
Uatucarbau
Quelicai
Iliomar
Laga
Fatuberliu
Baguia
Fohorem
Ossu
Timor-Le ste
Populasaun
Populasaun Tinan
Populasaun
Total
Tinan 0-14
15-64
Tinan 65+
Populasaun Nume ru Pe rse nt Numeru Pe rsent Numeru Perse nt
age m
age m
age m
6,135
2,685
43.8%
3,206
52.3%
244
4.0%
25,417
11,750
46.2%
12,641
49.7%
1,026
4.0%
5,187
2,116
40.8%
2,861
55.2%
210
4.0%
16,037
7,165
44.7%
8,208
51.2%
664
4.1%
37,112
15,808
42.6%
19,743
53.2%
1,561
4.2%
8,374
3,620
43.2%
4,395
52.5%
359
4.3%
6,205
2,850
45.9%
3,087
49.8%
268
4.3%
20,640
8,908
43.2%
10,836
52.5%
896
4.3%
9,609
4,247
44.2%
4,942
51.4%
420
4.4%
10,449
4,338
41.5%
5,642
54.0%
469
4.5%
8,886
3,949
44.4%
4,536
51.0%
401
4.5%
2,692
1,251
46.5%
1,318
49.0%
123
4.6%
3,346
1,602
47.9%
1,591
47.5%
153
4.6%
7,863
3,264
41.5%
4,224
53.7%
375
4.8%
5,876
2,665
45.4%
2,930
49.9%
281
4.8%
14,337
6,057
42.2%
7,587
52.9%
693
4.8%
13,866
6,555
47.3%
6,640
47.9%
671
4.8%
6,992
2,924
41.8%
3,724
53.3%
344
4.9%
16,340
6,866
42.0%
8,633
52.8%
841
5.1%
13,540
5,426
40.1%
7,399
54.6%
715
5.3%
3,707
1,687
45.5%
1,821
49.1%
199
5.4%
3,205
1,335
41.7%
1,697
52.9%
173
5.4%
22,756
9,863
43.3%
11,650
51.2%
1,243
5.5%
17,083
7,466
43.7%
8,668
50.7%
949
5.6%
6,725
3,096
46.0%
3,250
48.3%
379
5.6%
15,915
6,906
43.4%
8,101
50.9%
908
5.7%
6,726
3,048
45.3%
3,290
48.9%
388
5.8%
15,133
6,880
45.5%
7,312
48.3%
941
6.2%
1,814
864
47.6%
837
46.1%
113
6.2%
8,943
4,018
44.9%
4,359
48.7%
566
6.3%
4,116
1,864
45.3%
1,984
48.2%
268
6.5%
15,610
6,699
42.9%
7,826
50.1%
1,085
7.0%
918,458 398,193
43.4% 488,194
53.2% 32,071
3.5%
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
41
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Mapa 10
Dependensia Labarik nia
Kisar
0
10
20
30
40
Alor
Proporsaun
De pende nsia
Labarik Tinan Total
Dom Aleixo
59
2
61
Nain Feto
61
4
65
Vera Cruz
66
3
69
Pante Macasar
72
4
76
Cristo Rei
75
3
78
Maliana
75
5
80
Lacluta
74
7
81
Balibo
73
10
83
Passabe
76
7
83
Nitibe
80
4
84
Metinaro
80
5
85
Manatuto
77
8
85
Suai
79
6
85
Atauro
77
9
86
Same
81
6
87
Baucau
80
8
88
Lolotoe
79
9
88
Barique/Natarbora
82
7
89
Laleia
79
10
89
Oesilo
82
7
89
Venilale
80
9
89
Cailaco
82
8
90
Viqueque
82
8
90
Maubara
80
10
90
Aileu Vila
87
4
91
Liquiçá
85
6
91
Zumalai
87
5
92
Laclubar
85
7
92
T ilomar
84
8
92
Atabae
86
8
94
Letefoho
89
5
94
Atsabe
87
8
95
Ermera
90
5
95
Sub-distritu
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
Nivel Dependensia Labarik
U
%
59 to'o 76
77 to'o 88
89 to'o 103
Oecusse
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
U
%
U
%
Timor
Ocidental
U
%
Mapa 11
Dependensia tuir Tinan
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Alor
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
U
%
Nivel Dependensia Katuas
U
%
2 to'o 5
6 to'o 10
11 to'o 14
Oecusse
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
U
%
U
%
Timor
Ocidental
42
Tabela 12
Proporsaun Dependensia, tuir Sub-distritu
50 Kilometru
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Sub-distritu
Fatuberliu
Hatu-Udo
Liquidoe
Maubisse
Quelicai
Vemase
Bazartete
Bobonaro
Ainaro
Laclo
Watulari
Alas
Remexio
Laulara
Ossu
Lospalos
Luro
Maucatar
Hatu-Builico
Railaco
T uriscai
Soibada
T utuala
Baguia
Iliomar
Laga
Uatucarbau
Fohorem
Lautem
Hatolia
Fatumean
Fatululic
Timor-Le ste
Proporsaun
De pende nsia
Labarik Tinan Total
88
7
95
87
8
95
93
3
96
92
4
96
85
11
96
87
9
96
90
6
96
85
11
96
90
7
97
90
7
97
86
11
97
90
8
98
93
5
98
94
5
99
86
14 100
93
8 101
92
9 101
91
10 101
94
8 102
97
5 102
97
6 103
95
9 104
93
11 104
92
13 105
93
12 105
94
13 107
95
12 107
94
14 108
99
10 109
103
6 109
101
10 111
103
14 117
82
7
89
Gravura 9 — Proporsaun Dependensia
Mapa 12
Ema ho Tinan atu Servisu ne’ebé
Konsentra iha Dili
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
DILI
U
%
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
Ermera
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Aileu Vila
Ossu
Laclubar
Hatolia
Lacluta
ERMERA
Atabae
Letefoho
Maubisse
Cailaco
BOBONARO
Balibo
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
U
%
Ainaro
AINARO
Lolotoe
Maucatar
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
Same
Bobonaro
Quelicai
Venilale
Remexio
AILEU
Railaco
BAUCAU
Vemase
Watulari
Lospalos
Baguia
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Nivel Total Dependensia
MANUFAHI
61 to'o 79
80 to'o 89
90 to'o 99
100 to'o 117
Alas
Hatu-Udo
Zumalai
Suai
U
%
Luro
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
U
%
Tutuala
Lautem
U
%
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
U
%
Tilomar
Nitibe
Oesilo
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
43
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Mapa 13 hatudu evidensia katak ema katuas hela iha zona rural no ema tinan kiik
liu tinan 65 buka oportunidade ba edukasaun no servisu iha area sira besik liu
Dili. Sub-distritu Ossu iha distritu Viqueque iha proporsaun as liu ba ema katuas
ho 7.0% iha grupu idade as liu tinan 65. Ho kontraste, sub-distritu Dom Aleixo
iha distritu Dili iha persentajen kiik liu ho ema katuas ho tinan liu 65 ho 1.2%.
Sub-distritu ho joven barak iha no haléu Dili forma area ida klaru atu bele identifika. Ema katuas ona ladun hela iha distritu Dili no Aileu no iha sub-dsitritu besik iha distritu Liquica, Ermera no Ainaro.
Migrasaun foin dau-dauk no karakeristika aumenta iha Timor-Leste evidente
wainhira kompara valor ba sub-distritu nebe besik Dili no sub-distritu iha zona
leste rai nian. Liu metade sub-distritu iha distritu Baucau, Viqueque no Lautem
iha persentajen as-liu media ema katuas ho tinan liu 65, no ema katuas halo parte
proporsaun kiik populasaun nian iha no haléu Dili.
44
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 10 — Katuas sira
Mapa 13
Katuas sira iha Leste
Kisar
0
10
20
30
40
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
DILI
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
AILEU
Railaco
U
%
Ermera
Liquidoe
U
%
Aileu Vila
ERMERA
Letefoho
Maubisse
BOBONARO
Balibo
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
Same
Bobonaro
Ainaro
AINARO
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Maucatar
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
U
%
Quelicai
Ossu
Laclubar
Lacluta
Cailaco
Vemase
MANATUTO
Hatolia
Atabae
BAUCAU
Venilale
Remexio
Luro
Watulari
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Porsentu Populasaun ho Tinan 65 ka liu
MANUFAHI
1.2 to'o 3.1
3.2 to'o 5.1
5.2 to'o 7.0
Alas
Hatu-Udo
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
Zumalai
Suai
U
%
Lospalos
Baguia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
U
%
U
%
OECUSSE
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Nitibe
Timor
Ocidental
50 Kilometru
Estrutura Tinan
SENSUS ATLAS 2004
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Oesilo
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
45
SENSUS ATLAS 2004
46
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
47
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Table 13
Empregu Sektorial tuir Sexu no tuir Distritu
Distritu
Total
Fe to
Mane
13,035
5,938
7,097
Aile u
19,224
9,415
9,809
Ainaro
32,122 14,577 17,545
Baucau
22,241
7,961 14,280
Bobonaro
14,550
5,500
9,050
C ovalima
18,331 11,706
6,625
Dili
27,131
8,977 18,154
Erme ra
16,153
6,323
9,830
Liquiçá
15,249
6,436
8,813
Laute m
15,704
7,325
8,379
Manufahi
12,317
5,211
7,106
Manatuto
20,542
9,295 11,247
O e cusse
21,134
8,850 12,284
Vique que
Timor-Le ste 247,733 107,514 140,219
Distritu
Aile u
Ainaro
Baucau
Bobonaro
C ovalima
Dili
Erme ra
Liquiçá
Laute m
Manufahi
Manatuto
O e cusse
Vique que
Timor-Le ste
48
Agrikultura, Pe skas,
Flore stas
Explorasaun
Mine ira, Mina rai,
Manufaktura,
Konstrusaun,
Ele ktrisidade
Total
Fe to Mane
21
4
17
239
44
195
460
30
430
460
67
393
139
17
122
1,885
217 1,668
235
5
230
98
6
92
17
6
11
81
6
75
59
5
54
688
537
151
104
6
98
4,486
950 3,536
Loja faan boot, Loja
faan kiik, Hote l,
Restaurante , Kafes
Total
91
431
1,700
1,275
603
5,027
862
1,187
80
532
311
604
503
13,206
Fe to Mane
32
59
234
197
1,104
596
596
679
355
248
1,869 3,158
279
583
795
392
54
26
276
256
185
126
334
270
272
231
6,385 6,821
Finansas, Faan
proprie dade ,
Transporte s,
Armaz e m,
Comunikasaun
Total
Fe to Mane
21
4
17
139
19
120
423
37
386
345
30
315
292
23
269
3,183
386 2,797
243
9
234
390
247
143
27
4
23
110
10
100
89
10
79
214
52
162
164
14
150
5,640
845 4,795
Admin. Publiku,
Age nsias O NU,
Edukasaun, Saude ,
Insdustrias husi
Se rvisus Sosial &
Missaun
La De klara
Uma
Komunidade , Defe sa,
Diplomatikas
Se guransa
Total
Fe to
Mane
Total
Fe to Mane Total Fe to Mane Total
Fe to Mane
380
94
286
278
272
6
479
158
321
100
25
75
633
205
428
447
430
17
262
83
179
179
49
130
1,980
581
1,399
937
892
45
653
223
430
838
362
476
1,555
506
1,049 1,781 1,716
65
622
209
413
400
111
289
903
208
695 1,408 1,361
47
451
192
259
173
34
139
6,520
1,785
4,735
879
533
346 6,354 1,826 4,528 2,142
462 1,680
1,153
388
765
77
62
15
241
58
183
428
146
282
764
192
572
575
551
24
229
87
142
98
38
60
427
79
348
30
18
12 1,226
320
906
365
150
215
737
199
538
659
633
26
273
113
160
95
43
52
495
142
353
34
28
6
247
83
164
316
104
212
937
258
679 1,550 1,479
71
486
188
298
79
20
59
901
180
721
31
25
6
345
93
252
205
64
141
17,385
4,817 12,568 8,686 8,000
686 11,868 3,633 8,235 5,418 1,608 3,810
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Ema ne’ebé halo planu no ema ne’ebé halo politika sira
tenki bele komprende diak karakteristika ekonomiku
populasun nian, no ho partikular oinsa membru sira
populasaun ne’e partisipa iha merkadu servisu. Sira uza
informasaun ne’e atu dezenvolve no implementa
politika sira kona ba asuntus barak, tama mos direitu
servisu nian, igualdade kona ba jeneru, kiak no dezempregu. Ema sira ne’e mos uza ida ne’e hodi halo baze
atu dezenvolve orsamentu no aloka fundus publiku
(Siegel no Swanson, 2004). Dadus ne’ebé aprezenta iha
Gravura 11 hatudu katak liu dok grupu ema ne’ebé partisipa liu iha forsa servisu maka ema sira ne’ebé servisu
kona ba agrikultura subsistensia. Ida ne’e bele karakteristika ida importante liu kona ba ekonomia no iha
implikasaun bo’ot ba Timor-Leste nia planu ba dezenvolvimentu no ba politika sira ba publiku. Dadus empregu nian ne’ebé hetan iha sensus tinan 2004 la fo
promenor barak, nune duni, estudu kompletu liu tan
kona ba merkadu servisu no karakteristika empregu
nian tenki ser halo atu bele informa komunidade ba
dezenvolvimentu nasaun ne’e nian.
_______________________________________________________
Iha Mapa 14 númeru iha distritu ida-idak fo númeru total ema
nebe membru ativu merkadu servisu iha distritu ne’e. Númeru
iha grafiku hatudu persentajen númeru total ne’ebé iha servisu
iha setor hanesan agrikultura, iha ikan/peskas, no floresta. Setor
ho menus 1% kona ba total empregu la hatudu iha grafiku.
Gravura 11 — Empregu
Mapa 14
Nasaun ida ho Agrikultores no Peskadores
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Alor
DILI
BAUCAU
44,321
39,113
LAUTEM
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
17,421
41%
82%
88%
LIQUIÇÁ
19,494
83%
90%
MANATUTO
AILEU
13,868
14,405
BOBONARO
28,679
VIQUEQUE
89%
ERMERA
23,387
30,370
89%
90%
AINARO
21,554
78%
89%
86%
MANUFAHI
18,191
79%
Setor Empregu
OECUSSE
COVALIMA
18,519
25,100
82%
Timor
Ocidental
Agricultura, Peska, Floresta
Minas, Mina-rai, Manufatura, Konstrusaun, Eletrisidade
Faan barak, Faan Ituan, Hotel, Restaurante, Kafe
Finansa, Faan Propriedade, Transporte, Armazen, Komunikasaun
Administrasaun Publiku, Edukasaun, Saude, Servisu Sosial,
Servisu ba Komunidade, Defesa
Industria iha Uma
Ajensia ONU, Misaun Diplomatiku
La Deklara
Fronteira Distritu
Indonesia
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
49
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
E
4%
D
1%
F
6%
G H
3% 1%
Grafiku 5
Empregu Nasional Sektorial, tuir Sexu
Feto
D
3%
C
5%
H
2%
Mane
C
4%
B
1%
B
2%
D
2%
A
79%
E
6%
F
3%
G
4%
H
2%
Sexu Hotu
C
4%
B
1%
A Agricultura, Peska, Floresta
B Minas, Mina-rai, Manufatura, Konstrusaun,
Eletrisidade
C Faan barak, Faan Ituan, Hotel, Restaurante, Kafe
D Finansa, Faan Propriedade, Transporte, Armazen,
Komunikasaun
E Administrasaun Publiku, Edukasaun, Saude, Servisu
Social, Servisu ba Komunidade, Defesa
F Industria iha Uma
G Ajensia UN, Misaun Diplomatiku
H La Deklara
50
E
7%
G
F
5%
0%
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
A
78%
A
77%
Gravura 11 — Empregu
Ema porsentu hitu nulu resin ualu ne’ebé konsidera membru ativu iha merkadu
servisu, halao servisu kona ba agrikultura, peska ka floresta. Tuir kedas setor publiku, ne’ebé inklui mos komunidade servisu, administrasaun publika, edukasau,
saude, servisu sosial no defeza no fo servisu ba 6% forsa labor ativu. Ema besik
4,500, ka menus 1% hosi forsa trabalu ativu, servisu iha industria dok husi uma iha
area sira hanesan minas, hasai mina-rai no prosesamentu, fabrika, konstrusaun no
kriasaun no distribuisaun eletrisidade nian.
Kona ba geografia, karakteristika empregu nian atu hanesan iha rai laran tomak ho
esepsaun iha distritu Dili. Iha Dili, agrikultura, peska no floresta la iha signifikansia
hanesan iha distritu sira seluk, no ema servisu maka deit 41% wainhira kompara ho
nivel nasional 78%. Iha distritu ne’e, no ho particular iha kapital nasional, ONU no
ajensia doador seluk fo servisu ba ema barak, hanesan mos setor publiku no setor
ospitalidade (faan sasan, hotel no restaurante). Por ejemplu, ONU no ajensia doador
seluk fo servisu ba ema 14.3% husi Dili nian forsa labor ativu, no iha distritu seluk
nasaun laran somente ema 3.8% maka servisu iha setor ne’e. Hanesan mos, 14.5%
Dili nia forsa labor servisu ba setor publiku kompara ho 3.8% ba Timor-Leste, no
setor ospitalidade emprega 11.3% ema ne’ebé sevisu iha Dili kompara ho 4.2% ba
nasaun tomak.
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Wainhira kompara kona ba fo servisu ba mane no feto nia karakteristika mos
hatudu buat balun ne’ebé diferente maibe interesante, liu-liu kona ba industria uma
laran nian no setor publiku. Feto domina iha setor industria uma laran, ho feto nain
8,000 maka servisu ba ida ne’e hosi nia númeru total ema 8,686. Maske industria
uma laran nia emprega feto 7.4% iha forsa servisu ativu, menus 0.1% mane ativu
iha ekonomia servisu iha setor ida ne’e. Iha sorin seluk, mane sira hetan maioria
servisu iha setor publiku – mane okupa 12,568 fatin no feto okupa 4,817 fatin.
Mane porsentu 9 maka aktivu iha forsa labor servisu ba setor publiku, no feto nia
numero maka 4.5% deit. Maske kompara sira ne’e involve ema la dun barak ida iha
termus absolutu, ita hetan rezultadu ne’e tamba diferensa kona ba oportunidade
ekonomiku hosi mane no feto. Nune duni sira ne’e tulun ita komprende fenomenu
demografiku no sosial seluk hanesan karakteristika migrasaun nia, variasaun kona
ba nivel moris no mate no diferensa iha estrutura tinan nian ba populasun iha rejiaun ida-idak iha nasaun laran.
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
51
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
7
Grafiku 6
Numeru Mediu Animal iha Familia ida
6
5
Karau
CowsVaka
Buffalos
Karau
Timor
4
Kuda
Horses
Fahi
Pigs
Bibi
Malae
Sheep
3
Bibi
Timor
Goats
Chickens
Manu
2
1
0
Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro Covalima
Dili
Ermera
Manu, fahi no bibi mak animal nebe iha barak liu iha Timor-Leste laran nian.
Animal sira seluk importante iha partes seluk iha nasaun laran. Por ejemplu,
karau-vaka iha Bobonaro, Covalima no Oecusse, bibi iha Baucau no Manatuto,
karau-Timor iha Baucau, Lautem, Manatuto no Viqueque, no kuda iha Ainaro
no Manufahi.
Maibe tanba sa maka animal hirak ne’e mos sura hotu iha sensus kona ba populasaun no uma-kain? Razaun ba ida ne’e maka agrikultura subsistensia nia
maka fo servisu no moris ba emprega ema barak liu iha Timor-Leste, no kriasaun rasik aminal hirak ne’e importante tebes ba agrikultura subsistensia nia.
Iha nivel uma laran nian, kriasaun animal rasik mak diferensiador sosioekonomiku bo’ot liu kona ba moris-diak, ema kiak no vulnerabilidade. Wainhira
hatene kona ba animal ulun hira maka iha no komprende papel kriasaun animal
rasik iha sosiedade Timor nian, sei esensial se hakarak politikas sosial no ekonomiku atu bele sai efektivu.
52
Lautem
Liquiçá
Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque
Tabela 14
Numeru Total Animal, tuir Distritu
Nume ru
Distritu
Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
Ermera
Lautem
Liquiçá
Manatuto
Manufahi
Oecusse
Viqueque
Timor-Le ste
Familia
7,745
11,527
22,659
18,397
11,820
31,575
21,165
12,998
11,063
8,338
8,901
13,659
15,115
194,962
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Karau
vaka
3,587
4,365
6,468
24,869
14,440
2,284
9,087
11,390
6,137
4,457
5,534
21,428
19,531
133,577
Nume ru Total Animal tuir Distritu
Karau
Bibi
Bibi
Kuda
Fahi
Manu
timor
malae timor
1,604
3,088
9,622
296
4,328
17,353
5,262
7,124
16,139
407
4,125
28,688
17,311 13,654
38,374 26,098 22,995
73,925
7,799
3,366
38,769
513 12,379
70,077
1,872
1,835
23,311
189
2,445
37,622
2,200
1,054
32,620
1,107 16,386
59,949
3,775
4,172
25,389
461
5,458
50,871
15,410
5,383
29,628
2,924
7,833
68,481
1,398
1,719
20,572
333 13,941
44,853
6,819
2,786
11,853
4,839
7,362
23,741
4,784
5,297
16,229
245
3,572
31,367
1,276
1,752
23,163
184 14,676
61,977
26,411 12,004
46,226
1,369 11,477
90,162
95,921 63,234 331,895 38,965 126,977 659,066
Gravura 12 — Animal sira
Mapa 15
Komposisaun Animal sira iha Distritu
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Alor
Dili
Lautem
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Baucau
Manatuto
Liquiçá
Aileu
Bobonaro
Viqueque
Ermera
Ainaro
Karau Malai
Karau Timor
Kuda
Fahi
Bibi Timor
Bibi Malae
Manu
Manufahi
Oecusse
U
%
Distritu
Indonesia
Covalima
Timor
Ocidental
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
53
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 15
Numeru Familias ne’ebé Kuda Ai’han, tuir Sub-distritu
Númeru Familia ne 'e be kuda….
Distritu
Sub-distritu
Aileu
Hare
Batar
Aifarina
Modo
tahan
Aifuan
Aifuan
(Te mporariu) (Pe rmane nte )
Kafe
Nú
Aihan
Te mporariu
Se luk
Aihan
Te mporariu
Pe rmane nte
7,745
3,492
1,081
1,312
1,860
1,847
1,707
29
34
77
7,042
3,164
963
1,115
1,800
6,983
2,936
1,019
1,220
1,808
5,686
2,752
760
743
1,431
5,836
2,433
916
776
1,711
6,140
2,612
884
936
1,708
6,044
2,717
692
992
1,643
2,970
575
698
347
1,350
5,170
2,195
594
695
1,686
5,399
2,249
635
817
1,698
Ainaro
Hatu-Builico
Hato-Udo
Maubisse
11,527
2,636
2,332
2,130
4,429
1,531
788
47
628
68
10,686
2,176
2,264
1,954
4,292
9,284
2,242
1,506
1,934
3,602
9,735
1,569
2,138
1,934
4,094
10,154
2,057
2,192
1,889
4,016
10,262
2,205
2,182
1,807
4,068
8,313
1,752
1,876
494
4,191
4,115
1,519
365
1,902
329
9,686
2,015
1,973
1,816
3,882
9,994
2,118
2,031
1,855
3,990
Baguia
Baucau
Laga
Quelicai
Vemase
Venilale
22,659
2,192
7,734
3,550
3,941
2,017
3,225
12,967
1,165
3,381
2,353
1,545
1,691
2,832
15,360
1,727
5,059
2,638
1,768
1,415
2,753
13,721
1,856
3,477
1,258
3,164
1,180
2,786
8,830
1,356
2,278
764
1,095
704
2,633
13,536
1,600
4,169
1,793
1,824
1,245
2,905
15,115
1,703
4,321
2,086
2,730
1,340
2,935
3,529
798
384
194
906
404
843
15,778
1,570
4,434
2,473
2,928
1,466
2,907
13,400
1,576
4,039
1,610
2,001
1,259
2,915
15,204
1,656
4,343
2,079
2,838
1,352
2,936
Atabae
Balibo
Bobonaro
Cailaco
Lolotoe
Maliana
18,397
2,091
3,233
5,087
1,983
1,512
4,491
7,166
648
551
1,214
1,797
117
2,839
14,459
1,335
2,953
4,501
1,711
1,341
2,618
13,093
627
2,473
4,288
1,651
1,405
2,649
8,274
330
1,568
3,056
771
1,356
1,193
10,892
751
1,817
3,478
1,550
1,265
2,031
13,290
1,074
2,344
3,825
1,792
1,379
2,876
5,715
59
154
2,485
812
1,342
863
13,315
1,308
2,484
3,630
1,738
1,157
2,998
10,902
675
2,021
3,525
1,546
1,243
1,892
12,876
866
2,610
3,793
1,659
1,350
2,598
Fatululic
Fatumean
Fohorem
Maucatar
Suai
T ilomar
Zumalai
11,820
440
859
1,015
1,272
3,799
1,420
3,015
3,980
195
591
278
137
917
444
1,418
9,891
382
748
883
1,210
2,915
1,236
2,517
9,877
391
720
956
1,201
2,997
1,212
2,400
8,129
346
576
970
1,175
2,178
941
1,943
8,138
385
652
931
1,154
2,181
885
1,950
8,285
382
629
941
1,142
2,339
864
1,988
2,995
393
428
824
507
348
105
390
9,082
314
572
906
1,145
2,867
1,094
2,184
7,444
335
596
934
1,069
2,020
773
1,717
7,972
378
587
946
1,094
2,050
1,014
1,903
Atauro
Cristo Rei
Dom Aleixo
Metinaro
Nain Feto
Vera Cruz
31,575
1,696
5,941
11,974
767
5,110
6,087
658
7
249
263
19
54
66
6,866
1,632
2,223
1,120
692
261
938
7,813
1,429
2,566
1,619
425
482
1,292
4,132
190
1,143
1,472
251
269
807
10,468
1,189
2,677
2,780
505
1,457
1,860
11,205
1,078
2,987
2,892
402
1,547
2,299
1,257
96
331
335
76
64
355
11,046
1,548
2,811
2,607
521
1,558
2,001
8,910
977
2,276
2,243
409
927
2,078
9,698
901
2,432
2,279
387
1,257
2,442
Aileu Vila
Laulara
Liquidoe
Remexio
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
54
Núme ru Total
Familia
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 13 — Agrikultura
Tabela 15
Numeru Familias ne’ebé Kuda Ai’han, tuir Sub-distritu
Númeru Familia ne 'e be kuda….
Distritu
Sub-distritu
Erme ra
Núme ru Total
Familia
Hare
Batar
Aifarina
Modo
tahan
Aifuan
Aifuan
(Te mporariu) (Pe rmane nte )
Kafe
Nú
Aihan
Te mporariu
Se luk
Aihan
Te mporariu
Pe rmane nte
Atsabe
Ermera
Hatolia
Letefoho
Railaco
21,165
3,612
5,424
6,177
4,232
1,720
3,641
1,197
838
1,359
79
168
18,766
3,358
4,781
5,389
3,624
1,614
18,638
3,133
4,958
5,596
3,298
1,653
14,686
1,679
4,429
4,944
2,116
1,518
15,382
1,993
4,483
4,953
2,424
1,529
16,484
2,406
4,655
5,081
2,742
1,600
17,943
2,764
4,935
4,765
3,916
1,563
7,081
1,337
1,429
2,958
202
1,155
14,892
2,070
4,336
4,785
2,168
1,533
15,654
2,180
4,532
4,866
2,471
1,605
Iliomar
Lautem
Lospalos
Luro
T utuala
12,998
1,625
3,383
5,619
1,478
893
5,526
1,221
1,162
1,575
1,330
238
10,854
1,456
2,536
4,745
1,337
780
9,921
1,437
1,927
4,508
1,275
774
8,490
833
1,879
3,830
1,231
717
9,081
1,417
1,837
3,941
1,198
688
9,025
1,482
1,829
3,922
1,173
619
1,027
118
79
609
84
137
10,420
1,525
2,476
4,376
1,298
745
8,360
1,452
1,633
3,511
1,094
670
9,005
1,508
1,839
3,855
1,118
685
Bazartete
Liquiçá
Maubara
11,063
3,856
3,558
3,649
607
86
245
276
9,500
3,212
3,214
3,074
9,236
3,188
3,173
2,875
6,914
2,438
3,055
1,421
8,367
2,586
3,203
2,578
8,999
2,959
3,137
2,903
7,278
2,222
2,447
2,609
8,599
2,684
2,808
3,107
8,292
2,718
3,116
2,458
8,676
2,866
3,089
2,721
Barique/Natarbora
Laclo
Laclubar
Laleia
Manatuto
Soibada
8,338
1,115
1,774
1,674
914
2,322
539
4,507
713
729
395
730
1,576
364
5,158
911
1,107
1,614
310
757
459
5,100
1,050
919
1,615
238
792
486
4,273
968
499
1,207
238
870
491
4,798
944
688
1,394
307
973
492
4,673
893
730
1,427
302
843
478
2,633
333
221
1,387
37
201
454
4,764
929
1,054
745
338
1,250
448
4,212
903
627
1,371
204
630
477
4,416
926
655
1,455
199
707
474
Alas
Fatuberliu
Same
T uriscai
8,901
1,284
1,229
5,301
1,087
2,415
812
785
794
24
7,617
1,006
1,034
4,531
1,046
7,873
1,091
1,072
4,657
1,053
7,164
1,075
1,042
4,081
966
6,896
1,056
1,033
3,925
882
7,351
1,115
1,067
4,195
974
5,303
609
571
3,144
979
5,504
1,106
822
3,422
154
6,631
1,031
920
3,829
851
7,129
1,047
995
4,172
915
13,659
2,690
2,425
6,796
1,748
4,378
790
317
3,208
63
2,694
64
19
2,597
14
9,662
1,502
1,915
4,554
1,691
6,804
1,022
1,096
3,423
1,263
8,469
1,343
1,209
4,706
1,211
7,757
1,211
1,405
3,944
1,197
1,498
303
100
550
545
10,798
2,097
1,964
5,153
1,584
7,464
1,141
1,109
4,065
1,149
8,450
1,667
1,598
3,895
1,290
15,115
1,257
3,769
1,561
4,602
3,926
11,743
1,122
2,684
1,210
3,350
3,377
12,623
1,149
2,914
1,291
3,759
3,510
13,032
1,194
3,084
1,331
3,806
3,617
10,662
1,197
1,365
1,277
3,796
3,027
12,759
1,187
2,932
1,295
3,821
3,524
13,268
1,119
3,354
1,339
3,806
3,650
3,144
986
837
367
239
715
13,090
1,039
3,221
1,344
3,864
3,622
12,800
1,123
3,093
1,248
3,799
3,537
13,096
1,087
3,231
1,327
3,838
3,613
60,966
131,516
134,233
103,779
124,776
131,854
66,679
116,562
118,163
127,569
Laute m
Liquiçá
Manatuto
Manufahi
O e cusse
Nitibe
Oesilo
Pante Macasar
Passabe
Vique que
Lacluta
Ossu
Uatucarbau
Viqueque
Watulari
TIMO R-LESTE
194,962
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
55
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Hanesan hakiak animal, produsaun agrikola variavel importante ida
ba governu no komunidade doador atu konsidera wainhira planeia
futuru ekonomiku no sosial ba Timor-Leste. Infelizmente dadus
ne’ebé foti ba sensus temi deit familias ne’ebé kuda ka la-kuda
aihan, sei la dehan aihan hira maka sira kuda ka hektares hira maka
sira kuda. Apesar de limitasaun ida ne’e dadus kona ba produsaun
aihan sei bele uza atu tulun ita komprende ekonomia domestiku no
rejional, ne’ebé sei bazeia ba troka sasan duke osan, no involve nivel
kiik tama ho sai.
Analiza dadus kona ba produsaun agrikola bele fo informasaun util
kona ba halo nusa ekonomia agrikola no sosiedade rural sira lao no
bele tulun ita komprende asuntus saude ne’ebé relasiona ho dieta no
uza herbisida ho pestisida sira. Aihan balu sei importante liu ba
ekonomia Timor-Leste nian duke seluk. Por ejemplu, kafe hanesan
aihan ne’ebé hetan osan no hare, aifarina no batar hanesan parte
integrante aihan atu han. Kontraste interesante ho vizinu Indonesia
no nasaun seluk iha sudeste Asia maka familia barak liu iha Timorleste kuda liu aifarina ho batar duke hare.
Maske peritu sira husi sensus ladun hakarak atu inklui
perguntas kona ba produsaun aihan no hakiak animal iha
populasaun ho uma-kain nia sensus, aspektu sira ne’e
sentral tebes ba Timor-Leste nia sosiedade no ekonomia
ke la bele exklui sira hosi nasaun nia sensus nasional ba
dala uluk.
Grafiku 7
Proporsaun Familias iha Timor-Leste ke kuda Kafe
Covalima Dili
2%
Bobonaro 4%
Ermera
27%
9%
Baucau
5%
Lautem
2%
Ainaro
12%
Aileu
9%
Viqueque Oecusse
5%
2%
Liquiçá
11%
Manatuto
Manufahi 4%
8%
Kafe iha Timor-Leste, hanesan aihan ne’ebé bele hetan osan no
kuda barak liu iha foho sira iha oeste. Distritu Ermera produz
maioria kafe no hanesan uma ba besik familia 18,000 ne’ebé kuda
kafe, nune’e representa 27% husi nasaun nia total. Familia ho
porsentu walo nulu resin lima iha distritu Ermera maka kuda kafe.
Aileu, Ainaro, Bobonaro ho Liquiçá mos hanesan distritu sira
ne’ebé kuda kafe barak.
____________________________________________________________________________________________________________
Mapas, tabelas no grafikus iha Gravura 14 ho 15 apresenta dadus deit ba númeru familia sira ne’ebé kuda kafe no hare, laos ba kuantidades ne’ebé sira produz. Ida ne’e tamba Sensus
2004 husu deit ba familia sira aihan ne’ebé maka sira kuda, laos aihan hira maka sira nia tos sira produz.
56
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 14 — Areas Kuda Kafe
Mapa 16
Kafe husi Foho
Kisar
0
10
20
30
40
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
Laulara
LIQUIÇÁ
Railaco
U
%
MANATUTO
AILEU
Liquidoe
Aileu Vila
Ossu
Lacluta
ERMERA
Turiscai
Letefoho
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
AINARO
Maliana
Ainaro
Bobonaro
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Maucatar
Soibada
Maubisse
Cailaco
Balibo BOBONARO
Watulari
Laclubar
Hatolia
Atabae
Quelicai
Venilale
Remexio
U
%
Ermera
Vemase
Fatuberliu
U
%
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Porsentu Familia Kuda Kafe
MANUFAHI
1 to 'o 32%
33 to'o 63%
64 to'o 95%
Same
Alas
Hatu-Udo
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
U
%
Pante Macasar
COVALIMA
U
%
Tilomar
Lospalos
Baguia
Zumalai
Suai
U
%
Luro
BAUCAU
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
U
%
Manatuto
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
DILI
Tutuala
Lautem
U
%
U
%
U
%
Timor
Ocidental
50 Kilometru
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Nitibe
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Oesilo
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
57
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Grafiku 8
Numeru Total Familias ne’ebé Kuda Ai’han prinsipal
70,000
60,000
50,000
Cassava
Aifarina
40,000
Maize
Batar
Rice
Hare
30,000
Coffee
Kafe
20,000
10,000
D
ili
Er
m
er
a
La
ut
em
Li
qu
M içá
an
at
ut
o
M
an
uf
ah
i
O
ec
us
V se
iq
ue
qu
e
A
ile
u
A
in
ar
o
Ba
uc
Bo au
bo
na
Co ro
va
lim
a
0
Hare halo parte iha Timor-Leste nia aihan, no maioria nasaun nia
agrikultor sira ne’ebé kuda hare moris iha leste. Distritu Baucau
ho Viqueque hanesan distritu ne’ebé produz liu hare, uma ba liu
40% familias ke kuda hare iha Timor-Leste. Aihan seluk ne’ebé
importante inklui aifarina no batar, no distritu Ermera maka iha
familia barak liu ne’ebé produz aihan rua ne’e, liu dok distritu
58
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 15 — Areas Kuda Hare
Mapa 17
Hare husi Rai Tetuk
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
DILI
U
%
U
%
U
%
Laulara
Railaco
U
%
Aileu Vila
Ossu
Lacluta
ERMERA
Turiscai
Letefoho
BOBONARO
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
AINARO
Maliana
Ainaro
Bobonaro
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Fohorem
Lolotoe
Maucatar
Soibada
Maubisse
Cailaco
Balibo
Watulari
Laclubar
Hatolia
Atabae
Quelicai
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
Vemase
Venilale
Remexio
AILEU
Fatuberliu
U
%
Baguia
Iliomar
U
%
Porsentu Familia Kuda Hare
MANUFAHI
0 to'o 30%
31 to'o 60%
61 to'o 91%
Same
Alas
Hatu-Udo
Fronteira Distritu
Zumalai
Suai
U
%
Lospalos
VIQUEQUE
Viqueque
Barique/
Natarbora
Fronteira Sub-distritu
OECUSSE
Indonesia
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Luro
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara LIQUIÇÁ
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
BAUCAU
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Nitibe
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Oesilo
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
59
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Definisaun kona ba saida fatin urbanu ne’ebé aplika liu ba Timor-Leste maka konsentrasaun espasial kona be ema
ne’ebé moris organizadu kona ba atividades ne’ebé laos agrikultura, saida maka ema ne’ebé moris iha fatin ida
halo importante liu ema nain hira maka hela iha fatin neba. Nune’e duni, tuir definisaun ida ne’e, suku ida ne’ebé
hetan moris hosi agrikultura ho ema nain 5,000 sei konsidera nafatin fatin rural, maibe suku ida hetan moris hosi
turismu no ho ema nain 2,500 deit sei konsidera fatin urbanu (Weeks, 2005). Maibe proporsaun saida iha suku ida
maka tenki halao sira nia aitiviades kona ba laos agrikultura hosi fatin ne’e atu bele konsidera hanesan fatin urbanu? Atu klasifika fatin urbanu ka rural komplikadu no subjetivu, no ema nunka kontenti ho kualifikasaun ne’ebé
simu.
Klasifikasaun suku ba fatin urbanu ka rural ne’ebé aprezenta iha gravura ne’e rezulta hosi ezersisio ida ne’ebé halo
hosi Diresaun Nasional ba Estatistika (DNS) hosi Ministeriu Planu no Finansas. Objektivu ezersisio ne’e maka atu
bele identifika fatin ho karakteristika urbanu liu atu bele tulun governu gasta osan iha orsamentu. Metodu ne’ebé
uza objektivu oituan, ho suku ida-idak simu valor ida ho baze kona ba populasaun nia bo’ot, iha ka la iha edukasaun, saude, basar no fatin relijiaun nian, no asesu ba be kanu no saneamentu, eletrisidade, radio no televizaun,
administrasaun publiku, no servisu transporte
nia. Metodu fo valor hirak ne’e la aplika ho
Grafiku 9
rigor tamba hetan rezultadu hosi suku ho
Persentagem Total Populasaun ne’ebé Moris iha Areas Urbanus
populasaun kiik iha Dili nia klaran ne’ebé
hetan konsiderasaun hanesan fatin rural, no
100
suku ida-idak iha distritu balun ne’ebé dok,
hetan konsiderasaun hanesan fatin urbanu.
90
Wainhira uza analize valor hanesan pontu
80
hahu, DNS la sura rekerimentu kona ba suku
ida tenki iha populasaun ho ema barak liu
70
5,000 atu bele konsidera urbanu, no aumenta
60
tan rekerimentu katak distritu tomak tenki iha
pelu menus suku ida katak konsidera urbanu.
50
To iha ikus, DNS klasifika suku 38 hanesan
urbanu no suku 404 hanesan rural.
40
30
20
10
60
in
ar
Ba o
u
Bo c au
bo
n
Co aro
va
l im
Er a
m
er
Li a
q
M uiçá
an
at
M uto
an
uf
a
O hi
ec
u
V sse
iq
ue
qu
e
D
i
La li
ut
em
A
A
ile
u
0
Ho baze kona ba klasifikasaun ne’e, populasaun distritu Dili nia liu dok hanesan ida
ne’ebé urbanu liu iha Timor-Leste laran ho
besik 90%. Distritu Ainaro, Covalima, Manufahi no Lautem forma grupu iha segundu
lugar, ho besik 20%. Manatuto, ho 3% maka
distritu ne’ebé ladun urbanu iha rai laran.
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Tabela 16
Sukus Urbanus iha Timor-Leste
Núme ru
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
Suku
Sub-distritu
Distritu
Costa
Debos
Holsa
Ritabou
Dato
Poetete
T alimoro
Maubisse
Ainaro
Letefoho
Babulu
Seloi Malere
Comoro
Fatuhada
Kampung Alor
Bairro Pite
Motael
Colmera
Vila Verde
Caicoli
Macarenhas
Lahane Ocidental
Bidau Lecidere
Gricenfor
Acadiru Hun
Santa Cruz
Culu Hun
Becora
Camea
Hera
Ailili
Aiteas
Caraubalo
Bahu
T irilolo
Fuiloro
Bidau Santana
Bemori
Pante Macasar
Suai
Maliana
Maliana
Liquiçá
Ermera
Ermera
Maubisse
Ainaro
Same
Same
Aileu Vila
Dom Aleixo
Dom Aleixo
Dom Aleixo
Dom Aleixo
Vera Cruz
Vera Cruz
Vera Cruz
Vera Cruz
Vera Cruz
Vera Cruz
Nain Feto
Nain Feto
Nain Feto
Nain Feto
Cristo Rei
Cristo Rei
Cristo Rei
Cristo Rei
Manatuto
Manatuto
Viqueque
Baucau
Iliomar
Lospalos
Cristo Rei
Nain Feto
Oecusse
Covalima
Bobonaro
Bobonaro
Liquiçá
Ermera
Ermera
Ainaro
Ainaro
Manufahi
Manufahi
Aileu
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Dili
Manatuto
Manatuto
Viqueque
Baucau
Lautem
Lautem
Dili
Dili
Gravura 16 — Urbanizasaun
Mapa 18
Suku Urbanu ho Rural
Kisar
0
13
Alor
1
14
2
15
16
3
17
18
19
4
5 Kilometru
30
23
24 25
20 26
38
37
27
29
21
28
22
DILI
34
U
%
LAUTEM
36
U
%
U
%
U
%
5
BAUCAU
31
U
%
Ekonomia ho Empregu
SENSUS ATLAS 2004
32
LIQUIÇÁ
AILEU
12
U
%
%
6 U
7
MANATUTO
35
VIQUEQUE
BOBONARO
ERMERA
8
U
%
33
4
9
U
%
3
4
U
%
10 %
U
Suku ne'ebé Klassifika hanesan Urban
Suku ne'ebé Klassifika hanesan Rural
Fronteira Distritu
MANUFAHI
11
AINARO
Indonesia
U
%
OECUSSE
COVALIMA
2
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
1
U
%
Timor
Ocidental
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
61
SENSUS ATLAS 2004
62
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
63
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Nasaun barak tenta define sira nia populasaun tuir origen, ho liafuan hanesan karakteristika komum ida ne’ebé uza ba finalidade ida ne’e. Ema
ne’ebé halo planeamentu, desenvolve politika sira ho halo peskisa interesadu tebes iha liafuan no grupus liafuan, ne’ebé, hanesan prokurasaun atu
pertense grupu ida, bele fo tan konhesimentu kona ba populasaun nia
karakteristikas ekonomiku no demografiku (McKibben, 2004).
Timor-Leste nasaun kiik ho populasaun kiik, maibe ema koalia liafuan ho
dialetu barak no riku tebes. Mapa 19 hatudu liafuan 17 ne’ebé ema koalia
barak liu iha fatin diferente iha nasaun. Tetum Prasa laos dominante iha
are bo’ot ida, maibe liafuan primeiru ne’ebé elite edukadu iha Dili koalia,
nune adopta hanesan nasaun nia liafuan ofisial ida (Portugues hanesan
liafuan ofisial seluk). Liafuan sira ke koalia iha area bo’ot inklui Fataluku
no Makasai iha leste, Tetun-Terik iha regiaun sudeste no central-sul,
Mambai iha fo sira iha oeste, no Bunak, Kemak ho Tokodede iha oeste.
Nune mos, liafuan balu dominante deit iha sub-distritu ida, balu maka
hanesan Naueti iha Uatucarbau, Idate iha Laklubar, Waima’a iha Vemasse
ho Midiki iha sub-distritu Venilale.
Tetum Prasa ho Portugues maka liafuan ofisial iha Timor-Leste, maibe
sira parte ida deit husi diversidade linguistiku iha nasaun ne’ebé halo riku
tan heransa kultural maibe apresenta dezafiu bo’ot ba desenvolvimentu
ekonomiku ho social.
64
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 17 — Liafuan Lokal
Mapa 19
Diversidade Linguistiku
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
U
%
U
%
U
%
Laulara
LIQUIÇÁ
Railaco
U
%
AILEU
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
Aileu Vila
ERMERA
U
%
U
%
AINARO
Maliana
Ainaro
Bobonaro
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Maucatar
Soibada
Maubisse
HatuBuilico
Atsabe
VIQUEQUE
Turiscai
Letefoho
BOBONARO
Watulari
Lacluta
Cailaco
Balibo
Ossu
Laclubar
Hatolia
Atabae
Quelicai
Venilale
Remexio
Fatuberliu
U
%
Lospalos
Baguia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Vemase
U
%
Luro
BAUCAU
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
Iliomar
Liafuan ne'ebé koalia liu
Atoni
Baikenu
Bunak
Fataluku
Galoli
Idate
Kemak
Makalero
Makasai
Mambai
Midiki
Naueti
Raklunga/Resuk
Tetum Prasa
Tetun-terik
Tokodede
Waima'a
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
MANUFAHI
Same
Alas
Hatu-Udo
Zumalai
Suai
OECUSSE
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Timor
Ocidental
Nitibe
Oesilo
Passabe
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Fronteira Distritu
Fronteira sub-distritu
Indonesia
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
65
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 17
Sub-distritu sira ne’ebé Koalia Liafuan ba Servisu
Boot ho Kiik liu
Lingua
Te tum
Portugue s
Bahasa Indone sia
Ingle s
Porse ntu ne 'e bé bele Koalia, Le no Hakerek
Minimu
16.7% Passabe
4.2 % Lacluta
17.1% Laclubar
0.7% Remexio
Maximu
81.2% Dom Aleixo
34.7% Venilale
80.2% Dom Aleixo
17.7% Venilale
Kona ba proporsaun populasaun ke bele koalia, le no hakerek
liafuan nain hat ba servisu, Dili ho Baucau hanesan distritu
ne’ebé ema hatene hakerek no le liu, ho Dom Aleixo no
Venilale hanesan sub-distritu ne’ebé ema hatene hakerek no
le liu. Oecussi ho Ermera iha nivel alfabetizasaun kiik liu husi
distritu hotu, maibe Passabe, Lacluta ho Remexio hanesan
sub-distritu ne’ebé ema la hatene le no hakerek barak liu.
Grafiku 10
Percentagem Populasaun ke bele Koalia, Le no Hakerek Liafuan ba Servisu
Co B o
O Ma Ma
va bo Bau Ai
ue ecu nuf nat Liq Lau Erm
A
li m n a
qu ss ah ut uiç te
ca nar ile
D
e
r
m
i
o
e
u
u
o
r
o
e
á
i
a
a li
Timor-Leste iha liafuan ofisial rua no liafuan ba servisu hat.
Tetum ho Portugues hanesan liafuan ofisial, no sira nain rua
ne’e ho tan Ingles ho Bahasa Indoneisa hanesan liafuan ba
servisu. Tetum ho Bahasa Indonesia liafuan rua ke ema koalia
liu iha nasaun tomak, ho nivel alfabetizasaun entre 17% to’o
oituan liu 80% iha Timor-Leste nia sub-distritu 65. Portugues
hanesan númeru tolu ho nivel alfabetizasaun entre 4.2% to’o
34.7%, ho Ingles iha númeru hat ho nivel 0.7% to’o 17.7%
ne’ebé reklama kompetensia balu iha sub-distritu.
Vi
q
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
0
10
20
English
Ingles
Laos surpresa maibe, Dili distritu ida ne’ebé nivel alfabetizasaun bo’ot liu kona ba liafuan sira ba servisu. Maske 80%
ema ne’ebé hela iha Dili uza Tetum ho Bahasa Indonesia,
oituan liu 50% husi distritu 12 seluk maka bele dehan katak
sira kompetente iha liafuan rua ne’e. Númeru sira ne’e hatudu
importansia hosi liafuan lokal iha distritu seluk liur hosi Dili,
no amplitude ne’ebé ema edukadu Timor-Leste nian sei konsentra iha no besik kapital nasaun nian.
66
30
40
Indonesian
Indonesia
50
Portuguese
Portugues
60
70
Tetum
Nasaun sira ho planus seriu ba desenvolvimentu ekonomiku interesadu tebes atu sukat nivel alfabetizasaun ba sira nia populasaun. Nivel alfabetizasaun nasaun nian relasiona besik ho nasaun nia
desempenhu ekonomiku no nia potensial ba kresimentu ekonomiku.
(O’Hare, Pollard ho Ritualo, 2004).
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
80
Gravura 18 — Liafuan ba Servisu
Map 20
Komparasaun uza liafuan servisu
Tetum
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Portugues
Porsentu Populasaun maka hatene Koalia, Le
no Hakerek Timor-Leste nia liafuan 4 ba servisu
Bahasa Indonesia
0 to 10%
10.1 to 20%
20.1 to 30%
30.1 to 40%
40.1 to 50%
50.1 to 60%
60.1 to 70%
70.1 to 80%
80.1 to 90%
90.1 to 100%
Ingles
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
67
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 18
Koalia Liafuan, tuir Distritu ho Sub-distritu
Portugues hanesan liafuan husi elite ne’ebé iha governu, maibe
mesmu iha distritu Dili, 20% ema maka koalia deit Portugues, ne’ebé
hela iha sub-distritu 1 husi sub-distritu 6. Karik distritu 7 iha Timorleste husi distritu 65 maka iha nivel alfabetizasaun iha Portugues as li
20%, enkuantu iha sub-distritu 42 nivel kiik liu 15%. Maske liafuan
ladun koalia barak iha parte seluk iha nasaun, tenke rekoñese katak
ema sei koalia barak liu iha leste duke oeste. Sub-distritu 26 ho alfabetizasaun iha liafuan Portugues kiik liu 10% iha parte oeste nasaun
nian, sekarik tamba Indonesia nia influensia bo’ot liu iha zona ne’e,
liu-liu entre 1975 ho 1999, no Bahasa Indonesia substitui Portugues
hanesan liafuan ba servisu lalais liu duke iha parte leste ilha nian.
Distritu
Sub-distritu
BAUCAU
Te tum Portugue s
Bahasa
Ingle s
Indone sia
Baguia
Baucau
Laga
Quelicai
Vemase
Venilale
Makasai
Makasai
Makasai
Makasai
Makasai
Waima'a
Midiki
48.3
39.8
59.9
33.7
40.5
46.9
48.0
22.6
19.7
20.8
16.6
28.7
12.0
34.7
43.4
34.6
52.4
30.7
39.0
42.9
43.5
8.9
6.9
8.7
6.2
7.7
4.6
17.7
Iliomar
Lautem
Lospalos
Luro
T utuala
Fataluku
Makalero
Fataluku
Fataluku
Makasai
Fataluku
33.5
27.8
32.8
38.2
24.0
30.2
10.1
5.0
10.8
10.3
11.4
13.5
41.1
31.1
42.0
45.6
29.0
45.7
2.9
2.0
2.6
3.4
2.7
2.5
Lacluta
Ossu
Uatucarbau
Watulari
Viqueque
Makasai
T etun-terik
Makasai
Naueti
Makasai
T etun-terik
40.3
24.9
37.7
41.1
39.0
47.1
12.5
4.2
14.6
7.0
11.3
15.9
38.3
23.6
35.8
41.7
38.8
42.7
4.4
0.7
5.3
1.7
2.7
7.0
Ainaro
Hatu-Builico
Hatu-Udo
Maubisse
Mambai
Mambai
Mambai
Mambai
Mambai
37.9
47.4
34.6
39.8
32.9
12.0
14.2
9.7
9.7
12.9
33.7
42.6
30.1
35.2
29.4
3.8
4.6
2.3
3.0
4.4
Barique/Natarbora
Laclo
Laclubar
Laleia
Manatuto
Soibada
Galoli/Idate
T etun-terik
Galoli
Idate
Galoli
Galoli
T etun-terik
41.2
51.1
35.0
19.2
57.2
51.7
44.2
10.5
23.7
6.5
6.7
15.0
9.2
8.7
36.2
46.4
32.6
17.1
44.1
47.2
30.9
3.1
7.1
2.5
1.8
3.2
2.7
2.3
Alas
Fatuberliu
Same
T uriscai
Mambai/Te tum-te rik
T etun-terik
T etun-terik
Mambai
Mambai
50.3
47.6
51.6
52.0
43.9
12.0
7.9
12.1
13.9
8.0
42.6
41.1
44.2
44.7
33.7
4.8
3.1
3.9
6.0
2.7
Aileu Vila
Laulara
Liquidoe
Remexio
Mambai
Mambai
Mambai
Mambai
Mambai
41.2
43.7
38.4
42.1
37.8
9.5
12.0
8.9
11.1
4.5
34.2
39.2
30.7
35.2
26.6
3.0
4.1
4.0
2.7
0.7
LAUTEM
VIQ UEQ UE
AINARO
MANATUTO
MANUFAHI
AILEU
68
Liafuan ne'e bé Ema
Koalia barak liu
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 18 — Liafuan ba Servisu
Tabela 18
Koalia Liafuan, tuir Distritu ho Sub-distritu
Distritu
Sub-distritu
DILI
Te tum Portugue s
Bahasa
Ingle s
Indone sia
Atauro
Cristo Rei
Dom Aleixo
Metinaro
Nain Feto
Vera Cruz
Te tum Prasa
Raklunga/Resuk
T etum Prasa
T etum Prasa
Mambai
T etum Prasa
T etum Prasa
75.5
46.9
66.4
81.2
55.0
78.8
78.5
19.1
7.4
15.9
19.3
14.5
21.1
23.1
70.8
38.7
59.8
80.2
44.8
72.5
71.8
12.9
1.6
10.4
16.4
4.3
11.2
13.7
Atsabe
Ermera
Hatolia
Letefoho
Railaco
Mambai
Kemak
T etum Prasa
Mambai
Mambai
Mambai
29.6
19.7
40.4
21.6
27.8
45.1
9.4
4.8
13.2
4.9
9.1
21.3
26.7
18.2
36.2
18.5
27.1
39.1
3.4
1.8
5.1
1.3
3.6
8.1
Atabae
Balibo
Bobonaro
Cailaco
Lolotoe
Maliana
Ke mak
Kemak
Kemak
Bunak
Kemak
Bunak
Bunak
37.5
35.0
31.9
28.7
31.3
57.9
46.9
10.7
11.3
6.3
7.7
19.2
15.8
11.4
31.0
30.6
29.0
21.1
26.0
43.3
40.6
2.7
2.6
2.2
1.7
3.9
2.9
3.5
Fatululic
Fatumean
Fohorem
Zumalai
Suai
T ilomar
Maucatar
Bunak/Te tun-te rik
Bunak
T etun-terik
T etun-terik
Bunak
T etun-terik
T etun-terik
Bunak
47.3
55.2
48.4
42.0
41.5
50.8
53.5
43.7
9.9
23.5
14.5
9.1
12.6
6.2
12.3
6.6
42.9
53.3
45.8
36.8
36.4
47.0
51.4
35.0
3.8
3.5
3.4
3.2
5.4
2.4
6.6
2.2
Bazartete
Liquiçá
Maubara
Tokode de
Mambai
T okodede
T okodede
39.2
46.5
41.8
27.5
11.0
15.9
8.4
8.1
33.6
38.0
36.5
25.1
2.4
3.7
1.9
1.3
Nitibe
Oesilo
Pante Macasar
Passabe
Baike nu
Atoni
Atoni
Baikenu
Baikenu
T etum Prasa
27.5
18.0
17.5
36.9
16.7
9.9
6.6
8.3
11.6
10.0
39.8
32.7
34.0
47.9
25.6
2.3
1.5
2.0
2.8
2.2
46.2
13.6
43.3
5.8
ERMERA
BO BO NARO
C O VALIMA
LIQ UIÇÁ
O ECUSSE
Timor-Le ste
Liafuan ne'e bé Ema
Koalia barak liu
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
69
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Mapa 21 hatudu variasaun espesial balu ne’ebé interesante kona ba forma uza
Timor-Leste nia liafuan ba servisu. Por ejemplu, apesar Tetum hanesan nasaun
nia liafuan ofisial, menus ke 20% populasaun iha distritu barak maka hatene
koalia, le no hakerek Tetum. Tetum ladun koalia iha distritu Oecussi, ne’ebé
menus ke 20% populasaun hatene koalia, le ka hakerek iha sub-distritu tolu husi
hat. Hanesan mos iha sub-distritu Atsabe iha distritu Ermera no sub-distritu
Laclubar iha distritu Manatuto. Iha distritu Oecussi ho Lautem tomak, ema
koalia, le no hakerek liu iha liafuan Indoenia ke Tetum.
Venilale sub-distriu ida ne’ebé interesante tamba iha nivel alfabetizasaun as liu
iha liafuan Portugues ho Ingles. Ida ne’e sekarik tamba, tuir istoria, professores
iha eskola sekundariu sira iha Venilale sai husi konventu local, no barak maka
mai husi Portugal, Italia, Espanha, Filipinas ho nasaun seluk. Naturalmente ema
husi Venilale simu influensia hosi liafuan diferente barak durante periodu
tempu naruk, ne’ebé Portugues ho Ingles hanesan liafuan ke usa liu iha neba.
Maibe sei surpresa bo’ot ne’ebé zona dok ida iha nasaun iha proporsaun ema ke
koalia Portugues no Ingles as liu ke Dili.
________________________________________________________________________________________________
Iha sensus nia kestionariu husu ba ema perguntas rua kona ba liafuan. Primeiru, husu ba sira liafuan ne’ebé maka sira nia liafuan inan, no segundu husu hosi liafuan ba servisu nain hat
ida ne’ebé maka sira bele koalia, le no hakerek. Opsaun ba liafuan inan inklui Tetum Prasa no Tetum-Terik, maiba liafuan ba servisu la halo distinsaun kona ba forma rua Tetum.
Nune númeru ema ne’ebé deklara sira bele le, hakerek no koalia Tetum inklui mos ema ne’ebé uza Tetum Prasa, ema ne’ebé uza Tetum-terik, no ema ne’ebé uza liafuan rua ne’e.
70
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 18 — Liafuan ba Servisu
Mapa 21
Variasaun Espasial kona ba Extensaun
Koalia Liafuan
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
Balibo
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Aileu Vila
Ossu
Laclubar
Lacluta
ERMERA
Letefoho
Maubisse
HatuBuilico
Atsabe
BOBONARO
U
%
U
%
Maliana
AINARO
Bobonaro
Quelicai
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
U
%
VIQUEQUE
U
%
MANUFAHI
Variasaun Espasial iha Abilidade kona ba Liafuan
Alas
Hatu-Udo
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Maucatar
Liu 50% maka bele Koalia, Le no Hakerek Tetum
Menus 20% maka bele Koalia, Le no Hakerek Tetum
Liu 20% maka bele Koalia, Le no Hakerek Portugues
Zumalai
Suai
Liu 10% maka bele Koalia, Le no Hakerek Ingles
Feto barak liu maka Koalia, Le no Hakerek Ingles duke Mane
OECUSSE
U
%
COVALIMA
Ema barak maka koalia, Le no Hakerek lian Bahasa Indonesia duke Tetum
La kondiz ho kriteria balun iha leten
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Timor
Ocidental
Iliomar
Viqueque
Barique/
Natarbora
Same
Ainaro
Watulari
U
%
Lospalos
Baguia
Venilale
Remexio
Hatolia
Cailaco
Vemase
AILEU
Railaco
Ermera
Laleia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Luro
BAUCAU
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
U
%
U
%
Atabae
U
%
Tutuala
Lautem
U
%
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Nitibe
Oesilo
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
Passabe
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
71
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Analfabetizasaun problema bo’ot ida ba Timor-Leste, no resulta hosi isMaske nivel analfabetismu iha Oecussi as ba sexu rua hotu, feto sira difertoria ne’ebé oferta ladiak iha edukasaun no opresaun jeral hosi forsa okuensa deit 4.9 porsentu husi mane, ne’ebé halo esklave distritu ekuitavel liu
pasaun. Liu ema 400,000 hosi 741,530 ho tinan bo’ot liu 6 la hatene le no
iha nasaun kona ba alfabetizasaun. Disvantagem ba feto sira kona ba kompehakerek, tuir definisaun termu “analfabetizasaun” ne’ebé ONU uza (hareé
tensia iha liafuan sei reflete iha sira nia asesu ba edukasaun iha eskola senota iha okos). Ida ne’e dehan
kundariu, hanesan diskuti iha
katak liu metade hosi nasaun
Gravura 20.
Tabela 19
nia populasaun maka la hatene
Iha Timor-Leste, 27% ema
Ema ne’ebé la Hatene Hakerek no Le, tuir Distritu
le no hakerek Tetum, Portuho tinan entre 15 ho 24 la
gues, Bahasa Indonesia ka Inhatene le no hakerek; nivel
Núme ru La hate ne
Porse ntu Ema la hate ne
gles. Problema ho analfabetine’e aumenta to’o 54% ba
Populasaun
Distritu
Le no hake re k
Le no Hake re k
zasaun ladun distribui lolos tuir
ema ho tinan 6 ka bo’ot liu.
Total
Fe to
Mane
Total
Fe to
Mane
Total
Fe to
Mane
geografia ka sexu.
Nivel geral as ba analfabetDili
141,783
65,723
76,060
36,522
19,123
17,399
25.8
29.1
22.9 ismu limitasaun seriu ida
Manufahi
36,121
17,713
18,408
18,757
9,744
9,013
51.9
55.0
49.0 ba nasaun nia prespetiva ba
Laos surpresa, maibe distritu
81,601
40,803
40,798
43,188
23,032
20,156
52.9
56.4
49.4 desenvolvimentu sosioekoDili hanesan distritu ne’ebé iha Baucau
Covalima
42,743
21,417
21,326
23,221
12,409
10,812
54.3
57.9
50.7 nomiku no aumenta
nivel kiik kona ba analfabeti29,776
14,758
15,018
18,051
9,380
8,671
60.6
63.6
57.7
zasaun iha Timor-Leste tomak, Manatuto
númeru ema ke le no hak30,507
14,707
15,800
18,593
9,474
9,119
60.9
64.4
57.7
Aileu
ho deit 25.8% hosi populasaun
erek sei desafiu bo’ot ida.
Viqueque
52,309
26,859
25,450
31,932
17,736
14,196
61.0
66.0
55.8
ho tinan as liu 6 ne’ebé lahatene Lautem
44,359
22,956
21,403
27,121
15,133
11,988
61.1
65.9
56.0 Maibe, Timor-Leste nia
le ka hakerek pelu menus liaOecusse
46,234
23,347
22,887
28,618
14,969
13,649
61.9
64.1
59.6 objetivu ida hosi Objetivus
fuan ida husi liafuan hat ba
Liquiçá
44,839
22,139
22,700
27,770
14,806
12,964
61.9
66.9
57.1 ba Desenvolvimenti iha
servisu. Maske metade popula- Ainaro
41,536
20,552
20,984
26,149
13,448
12,701
63.0
65.4
60.5 Mileniu maka, bainhira
67,217
34,056
33,161
43,093
23,198
19,895
64.1
68.1
60.0 2015, 100% ema ho tinan
saun iha distritu 12 seluk maka Bobonaro
82,505
40,799
41,706
58,640
30,635
28,005
71.1
75.1
67.1 entre 15-24 sei hatene hakanalfabetu, ho nivel 71.1% iha Ermera
Ermera.
Timor-Le ste
741,530 365,829 375,701 401,655 213,087 188,568
54.2
58.2
50.2 erek no le.
Nivel analfabetismu iha feto sei as dok liu nivel ba mane. Dili iha nivel
kiik liu ba sexu rua hotu, maibe proporsaun analfabetismu iha feto sei bo’ot
liu 6 porsentu ke ba mane sira. Distritu Ermera iha nivel analfabetismu as
liu ho 67.1% ba mane ho 75.1% ba feto sira ke lahatene le no hakerek pelu
menus liafuan ba servisu ida. Diferensa bo’ot liu husi sexu iha distritu iha
leste, ne’ebe feto sira ke bele le no hakerek tuir mane sira ke le no hakerek
ho diferensa 10.3 porsentu iha Viqueque no 9.9 porsentu iha Lautem.
Timor-Leste adopta formalmente Deklarasaun Mileniu, inisiativa ida husi
Nasoens Unidas ne’ebé aprova hosi nasaun 189 seluk iha Setembru 2000.
Deklarasaun Mileniu hakarak “desenvolve ambiente ida, iha nivel nasional
ho global hanesan, ne’ebé sei kontribui ba desenvolvimentu no halakon
kiak”. Existe alvo 16, ne’ebé organiza iha objetivu 8. Objetivu númeru 2
relasiona ba edukasaun (Republika Demokratika Timor-Leste ho Ekipa iha
Nasaun hosi Nasoens Unidas, 2004).
________________________________________________________________
Iha atlas ida ne’e ami konsidera ema hotu ho tinan 6 ba leten ne’ebé lahatene le ka
hakerek liafuan servisu hat Timor-Leste nian (Tetum, Portuguese, Indoensian ka Ingles)
hanesan analfabetu. Ida ne’e baseia ba definisaun padraun ne’ebé UN (Nasoens Unidas,
1998) uza.
72
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 19 — La hatene Hakerek no Le
Mapa 22
Ema ne’ebé la Hatene Hakerek no Le
iha Distritu sira
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Alor
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
U
%
DILI
U
%
LAUTEM
U
%
U
%
BAUCAU
U
%
MANATUTO
LIQUIÇÁ
U
%
AILEU
U
%
VIQUEQUE
BOBONARO
ERMERA
U
%
Nivel analfabetizasaun (La hatene Le no Hakerek)
U
%
U
%
Populasaun Total
U
%
25.8%
50 to 59.9%
60 to 69.9%
70 to 71.1%
MANUFAHI
AINARO
COVALIMA
Tuir Sexu
OECUSSE
Proporsaun Feto la Hatene Le no Hakerek
Proporsaun Mane la Hatene Le no Hakerek
U
%
U
%
Timor
Ocidental
Fronteira Distritu
Indonesia
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
73
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
74
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Proporsaun hosi populasaun ne’ebé hotu eskola sekundariu
hanesan medida ida atu sukat nivel edukasaun iha nasaun
ida, no tuir medida ida ne’e Timor-Leste hetan resultadu
fraku tebes. Proporsaun populasaun ho tinan bo’ot liu 18
Distritu
ne’ebé simu diploma eskola sekundariu menus ke 50% iha
distritu hotu, ho media15.3% iha nasaun tomak. Iha TimorDili
Leste sub-distritu 10 husi 65 maka iha porsentu as liu media Baucau
estudante sira ne’ebé hotu eskola sekundariu. Kona ba
Lautem
graduasaun husi mane ho feto hamutuk, sub-distritu sira iha Manufahi
Manatuto
distritu Dili hetan nivel graduasaun as liu, ho Dom Aleixo
Covalima
iha topu lista ho 43.7%, tuir hosi Nain Feto (42.5%), Vera
Cruz (39.2%) no Cristo Rei (28.8%). Kona ba aspektu seluk, Ainaro
Viqueque
nivel graduasaun ba eskola sekundariu fraku liu iha distritu
Aileu
Oecussi, ne’ebé sub-distritu tolu husi hat ne’ebé iha lista ikus Ermera
liu. Passabe iha porsentu kiik liu ba ema ke hotu eskola, ho
Liquiçá
deit 1.5% populasaun ho tinan bo’ot liu 18 maka iha diploma Oecusse
eskola sekundariu. Nitibe (3.4%) iha resultadu kona ba estu- Bobonaro
dante ke liu diak oituan liu, hanesan mos sub-distritu Bobon- Timor-Le ste
aro (3.5%) ho Oesilo (3.7%).
.
Kompara estudante mane ho feto ne’ebé hotu eskola sekundariu, mane
iha asesu diak liu ba edukasaun iha eskola sekundariu iha nasaun tomak.
Mapa 23 hatudu komparasaun ba sexu tuir nivel distritu, ne’ebé hatudu
momos katak mane hetan porsentu as liu iha distritu 13 hotu. Diferensa
bo’ot liu iha distritu Lautem, ne’ebé proporsaun mane ne’ebé hotu eskola
8.4 porsentu deit husi proporsaun feto ne’ebé hotu eskola mos. Iha distritu
Dili nivel mane ne’ebé hotu eskola hanesan 7.3 porsentu as liu feto sira,
no iha distritu Viqueque 6.8 porsentu as liu. Tuir termus relativu, feto sira
iha oportunidade diak liu atu hotu eskola sekundariu iha distritu Ainaro,
ne’ebé proporsaun feto sira ke hotu eskola maka deit 2.9 porsentu kiik liu
mane sira. Hafoin dehan ida ne’e, ho deit mane 11.4% no feto 8.5%
ne’ebé hotu eskola sekundariu, oportunidade edukasaun iha Ainaro limitadu tebes, hanesan iha rai tomak. Dili, ho mane 41% no feto 33.8%,
oferese tuir dok oportunidade diak liu ba Timor-Leste nia joven sira atu
simu edukasaun iha eskola sekundariu.
Tabela 20
Nivel Graduasaun Eskola Sekundariu, tuir Sexu no tuir Distritu
Populasaun Bo'ot
liu tinan 18
Total
Mane
Fe to
Núme ru Hotu
Eskola Se kundariu
Total
Mane
Fe to
Porse ntu Hotu
Eskola Se kundariu
Total
Mane
Fe to
94,427
50,819
26,809
22,172
18,538
25,994
25,151
33,683
17,595
47,910
26,775
29,945
42,519
51,588
24,843
12,363
11,245
9,124
12,761
12,527
15,930
9,133
24,067
13,423
14,486
20,662
42,839
25,976
14,446
10,927
9,414
13,233
12,624
17,753
8,462
23,843
13,352
15,459
21,857
35,644
6,517
3,388
2,620
1,907
2,643
2,509
3,208
1,461
3,787
2,056
2,086
2,837
21,173
3,785
2,122
1,588
1,141
1,666
1,431
2,084
924
2,426
1,268
1,378
1,889
14,471
2,732
1,266
1,032
766
977
1,078
1,124
537
1,361
788
708
948
37.7
12.8
12.6
11.8
10.3
10.2
10.0
9.5
8.3
7.9
7.7
7.0
6.7
41.0
15.2
17.2
14.1
12.5
13.1
11.4
13.1
10.1
10.1
9.4
9.5
9.1
33.8
10.5
8.8
9.4
8.1
7.4
8.5
6.3
6.3
5.7
5.9
4.6
4.3
462,337
232,152
230,185
70,663
42,875
27,788
15.3
18.5
12.1
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 20 — Edukasaun Sekundariu
Mapa 23
Nivel Graduasaun iha Eskola
Sekundariu
Kisar
0
10
20
30
40
Atauro
Alor
M
á
iç
qu
Li
LIQUIÇÁ
Cailaco
BOBONARO
Vemase
MANATUTO
U
%
Laclubar
Ossu
Aileu Vila
Lacluta
Turiscai
Maubisse
Soibada
Letefoho
HatuFatuberliu
Barique/
Builico
Natarbora
Atsabe
MANUFAHI
VIQUEQUE
U
%
Bobonaro
Alas
1.5 to'o 7.5
7.6 to'o 13.1
13.2 to'o20.0
20.1 to'o 43.7
Hatu-Udo
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Lolotoe
Zumalai
COVALIMA
Maucatar
Suai
Porsentu Bo'ot liu Tinan 18
Ne'ebé Hotu eskola Sekundariu
Porsentu Total Populasaun
iha Sub-distritu
U
%
Same
Ainaro
Watulari
Iliomar
U
%
Viqueque
AINARO
Maliana
Baguia
Remexio
Liquidoe
LAUTEM
U
%
Quelicai
au
rb
ca
tu
Ua
U
%
Atabae
Laleia
Lospalos
Luro
Venilale
AILEU
Hatolia Ermera
ERMERA
BAUCAU
Manatuto
Laulara
Railaco
Laga
Baucau
Laclo
Bazartete
Maubara
U
%
U
%
Tutuala
Lautem
U
%
U
%
U
%
Balibo
o
ar
in
et
m
Do
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
DILI
OECUSSE
Pante Macasar
U
%
Tilomar
Nitibe
Oesilo
ProporsaunTuir Sexu iha
Distritu
Feto
Mane
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
U
%
Forohem
Timor
Ocidental
50 Kilometru
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
75
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
76
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 21
Nivel Graduasaun Eskola Sekundariu, tuir Sexu ho tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Dom Aleixo
Nain Feto
Vera Cruz
Cristo Rei
Baucau
Ainaro
Lospalos
Laleia
Manatuto
T utuala
Suai
Same
Viqueque
Metinaro
Maliana
Railaco
Ermera
Uatucarbau
Barique/Natarbora
Pante Macasar
Alas
Lautem
Soibada
Liquiçá
Fatululic
Fatuberliu
Venilale
Laulara
Lolotoe
Maucatar
Aileu Vila
Fatumean
Hatu-Udo
Populasaun Bo'ot
liu tinan 18
Total
Mane
Fe to
Núme ru Hotu Eskola
Se kundariu
Total
Mane
Fe to
36,349
16,538
18,788
16,976
18,898
6,099
12,036
1,681
5,448
1,808
9,180
13,161
10,640
1,687
11,189
4,171
12,823
3,310
2,406
15,372
3,183
6,555
1,278
8,759
863
3,060
7,376
2,495
3,592
2,845
8,097
1,543
4,367
15,897
7,031
7,359
4,891
3,789
1,154
2,013
277
892
285
1,397
1,776
1,393
199
1,316
481
1,460
361
261
1,645
335
686
133
895
88
311
744
248
346
274
759
143
393
20,465
8,958
10,140
9,184
9,427
3,037
5,561
812
2,701
814
4,554
6,643
5,227
873
5,484
2,130
6,526
1,557
1,205
7,509
1,611
3,029
623
4,431
422
1,556
3,631
1,296
1,736
1,392
4,188
741
2,191
15,884
7,580
8,648
7,792
9,471
3,062
6,475
869
2,747
994
4,626
6,518
5,413
814
5,705
2,041
6,297
1,753
1,201
7,863
1,572
3,526
655
4,328
441
1,504
3,745
1,199
1,856
1,453
3,909
802
2,176
9,527
4,083
4,279
2,944
2,120
641
1,184
161
505
171
861
1,052
888
129
843
303
931
246
185
1,048
216
479
80
539
63
199
460
145
230
171
470
95
223
6,370
2,948
3,080
1,947
1,669
513
829
116
387
114
536
724
505
70
473
178
529
115
76
597
119
207
53
356
25
112
284
103
116
103
289
48
170
Porse ntu Hotu
Eskola Se kundariu
Total
Mane
Fe to
43.7
42.5
39.2
28.8
20.0
18.9
16.7
16.5
16.4
15.8
15.2
13.5
13.1
11.8
11.8
11.5
11.4
10.9
10.8
10.7
10.5
10.5
10.4
10.2
10.2
10.2
10.1
9.9
9.6
9.6
9.4
9.3
9.0
46.6
45.6
42.2
32.1
22.5
21.1
21.3
19.8
18.7
21.0
18.9
15.8
17.0
14.8
15.4
14.2
14.3
15.8
15.4
14.0
13.4
15.8
12.8
12.2
14.9
12.8
12.7
11.2
13.2
12.3
11.2
12.8
10.2
40.1
38.9
35.6
25.0
17.6
16.8
12.8
13.3
14.1
11.5
11.6
11.1
9.3
8.6
8.3
8.7
8.4
6.6
6.3
7.6
7.6
5.9
8.1
8.2
5.7
7.4
7.6
8.6
6.3
7.1
7.4
6.0
7.8
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Hetan edukasaun hanesan indikador importante ba hatene
nivel jeral edukasaun populasaun nian. Atu nasaun ida desenvolve ekonomia diak, ema ne’ebé servisu tenke iha konhesimentu as liu ke matenek baziku kona ba hakerek no le, no
edukasaun primariu. Forma ida atu sukat hira maka nasaun
alkansa kona ba objetivu ida ne’e maka monitor mudansa sira
iha proporsaun populasaun ne’ebé hotu eskola sekundariu.
Dadus ne’ebé foti iha sensus 2004 kona ba hetan edukasaun
sei adekuadu ba estudu no aplikasaun barak. Ejemplu sei
inklui ejamina relasionamentu hosi edukasaun ho hetan
servisu ho kolokasaun tuir okupasaun, hateke ba karakteristikas forsa laboral, no kalkula kontribuisaun ekonomiku hira
maka fila hosi edukasaun. Estudu sira seluk sei hateke ba relasionamentu hosi hetan edukasaun ho fertilidade, mortalidade, migrasaun, urbanizasaun no prosesu sosio-demografiku
seluk.
Gravura 20 — Edukasaun Sekundariu
Tabela 21
Nivel Graduasaun Eskola Sekundariu, tuir Sexu ho tuir Sub-distritu
Vemase
Bazartete
Fohorem
Laga
Quelicai
Watulari
Remexio
Ossu
Iliomar
Atsabe
Hatu-Builico
T uriscai
Letefoho
Baguia
Atauro
Zumalai
Maubisse
Balibo
Luro
Lacluta
Laclo
Liquidoe
T ilomar
Hatolia
Cailaco
Laclubar
Maubara
Atabae
Oesilo
Bobonaro
Nitibe
Passabe
Populasaun Bo'ot
liu tinan 18
Total
Mane
Fe to
4,480
2,257
2,223
9,460
4,732
4,728
2,077
1,015
1,062
7,416
3,587
3,829
8,157
3,839
4,318
8,838
4,078
4,760
4,327
2,262
2,065
8,077
3,644
4,433
3,382
1,503
1,879
7,938
3,845
4,093
5,283
2,607
2,676
2,768
1,435
1,333
9,353
4,739
4,614
4,492
2,102
2,390
4,089
1,968
2,121
6,374
3,094
3,280
9,402
4,692
4,710
7,282
3,582
3,700
3,028
1,456
1,572
2,818
1,424
1,394
3,629
1,836
1,793
2,676
1,387
1,289
3,112
1,543
1,569
13,625
6,827
6,798
4,275
2,071
2,204
4,096
1,947
2,149
8,556
4,260
4,296
4,699
2,389
2,310
5,125
2,420
2,705
11,482
5,400
6,082
5,679
2,768
2,911
3,769
1,789
1,980
Timor-Le ste
462,337 232,152 230,185
Sub-distritu
Núme ru Hotu Eskola
Se kundariu
Total
Mane
Fe to
395
248
147
822
495
327
180
123
57
621
363
258
671
415
256
712
478
234
325
213
112
603
364
239
246
172
74
577
368
209
383
229
154
198
121
77
634
394
240
297
179
118
267
211
56
412
262
150
579
338
241
412
274
138
158
116
42
139
108
31
177
110
67
129
96
33
149
91
58
635
430
205
187
137
50
167
100
67
339
234
105
178
121
57
192
143
49
398
284
114
194
148
46
55
39
16
70,663
42,875
27,788
Porse ntu Hotu
Eskola Se kundariu
Total
Mane
Fe to
8.8
11.0
6.6
8.7
10.5
6.9
8.7
12.1
5.4
8.4
10.1
6.7
8.2
10.8
5.9
8.1
11.7
4.9
7.5
9.4
5.4
7.5
10.0
5.4
7.3
11.4
3.9
7.3
9.6
5.1
7.2
8.8
5.8
7.2
8.4
5.8
6.8
8.3
5.2
6.6
8.5
4.9
6.5
10.7
2.6
6.5
8.5
4.6
6.2
7.2
5.1
5.7
7.6
3.7
5.2
8.0
2.7
4.9
7.6
2.2
4.9
6.0
3.7
4.8
6.9
2.6
4.8
5.9
3.7
4.7
6.3
3.0
4.4
6.6
2.3
4.1
5.1
3.1
4.0
5.5
2.4
3.8
5.1
2.5
3.7
5.9
1.8
3.5
5.3
1.9
3.4
5.3
1.6
1.5
2.2
0.8
15.3
18.5
Fo abilidade ba feto bele kausa mudansa barak ke importante iha sosiedade tamba loke tan neon ba feto bele halo
desisaun kona ba sira nia moris no aumenta sira nia oportunidade ekonomiku, nune halo sosiedade iha jeral riku liu
tan (Weeks, 2005). Aumenta sira nia asesu ba edukasaun
nesesidade fundamental atu fo kapasidade ba feto sira. Feto
ho edukasaun diak iha oportunidade barak liu atu hetan
servisu. Ho servisu ne’ebé selu salariu ida, feto sira bele
hetan independencia ruma iha termus finanseiru ho social
ne’ebé sei fo ba sira kontrolu kona ba estilu vida sira
hakarak lori.
Liafuan ho Edukasaun
SENSUS ATLAS 2004
Ohin loron iha Timor-Leste nivel feto-ran ho mane klosan
ne’ebé hotu eskola sekundariu maka 64.8%. Maske nasaun
la iha Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu ida ne’ebé
espesifiku ba estudante ne’ebé hotu eskola sekundariu, sei
iha Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu ida ba ema hira
maka tuir eskola sekundariu. Objetivu númeru 3 maka, iha
2015, 100% mane klosan ho feto-ran sei tuir eskola sekundariu. Se karik alkansa ida ne’e hanesan pasu importante ida atu fo poder ba feto sira iha Timor-Leste.
12.1
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
77
SENSUS ATLAS 2004
78
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
SENSUS ATLAS 2004
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
79
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Ho oan hitu kada feto ida, Timor-Leste iha nivel fertilidade total as liu iha mundu.
Nivel fertilidade ne’ebé as liu sei agrupa iha subdistritu sira iha foho iha sul husi Dili,
liu-liu iha distritu Aileu ho Ermera. Nivel fertilidade as maibe sei moderadu bele hetan
iha sub-distritu sira ke haléu grupu ne’e, no iha grupu sub-distritu iha zona leste , liuliu iha distritu Lautem ho Baucau. Sub-distritu sira besik sentru urbanu hanesan Dili,
Ermera ho Baucau iha nivel fertilidade total mais ou menus kiik, hanesan mos populasun sira iha zonas rural hosi sub-distritu iha parte sentral no oeste nasaun nian.
Tenke hanoin ke nivel fertilidade iha Timor-Leste as tebes tuir termus absolutu. Nivel
ne’ebé deskreve hanesan “kiik” iha diskusaun iha leten sei kiik deit iha Timor-Leste
nia kontextu. Nivel fertilidade total ne’ebé kiik liu maka 4.51 iha sub-distritu Dom
Aleixo (distritu Dili). Wainhira kompara ho parte barak iha mundu, ida ne’e as, as
tebes.
Nivel fertilidade as lori problema sosial no ekonomiku seriu ba nasaun Timor-Leste no
problema saude seriu ba povu Timor-Leste. Maioria sientista sosial sira ho ema ke
desenvolve politika konsidera tun rapidu iha nivel fertilidade no nivel kiik fertilidade
hanesan diak ba sosiedade. Familia kiik tuir los sei goza riku soi ne’ebé sira hadia
hanesan familia, hamosu nivel badak iha populasaun nia kresimentu no promove desenvolvimentu social iha sosiedade. Feto ne’ebé iha oan oituan deit sei saudavel liu no
moris naruk. Sira nia oan mos sei saudavel. Espasu entre labarik moris metodu komprovadu ida atu hadia inan ho labarik nia saude.
Ema sira ne’ebé desenvolve politika no halo planeamentu iha Timor-Leste komprende
katak reduz nivel fertilidade hanesan nesesidade fundamental ida atu hadia riku soi no
prosperidade ema ne’ebé moris iha ne’e. Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu
númeru 5 atu hadia saude inan nian; meta 7 husi Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu númeru 6 atu aumenta uza kontraseptivu. Sira ne’e maka objetivu ne’ebé merese
hetan atensaun, maibe sira komesa bolu atensaun deit ba problema. Tamba populasaun
iha númeru juventude bo’ot, Timor-Leste iha makina esensial ida ne’ebé bele kontribui ba kresementu lais populasaun nian durante tempu naruk, mesmu ke nivel
fertilidade monu derepente, agora kedas. Tuir los importante tebes atu reduz nivel
fertilidade no hadia saude inan ho labarik iha tinan sanulu mai nia laran, maibe ita
labele haluha atu hareé tinan 2015 ba oin to’o tempu ida wainhira populasaun iha nasaun sei hetan tamañu ida ne’ebé bo’ot liu ba dala rua, tolu ka hat duke agora.
Tabela 22
Nivel Total Fertilidade, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Remexio
Laulara
Railaco
T uriscai
Maubisse
Hatolia
Aileu Vila
Liquiçá
Fatululic
Baguia
Letefoho
Bazartete
Fatuberliu
Hatu-Builico
Cailaco
Luro
Ainaro
Laga
Lautem
Liquidoe
Alas
Iliomar
Zumalai
Lospalos
Quelicai
Vemase
Venilale
Atsabe
Same
Uatucarbau
Laclo
Maucatar
Ossu
Taxa Fe rtilidade
Total
9.92
9.90
9.89
9.50
9.35
9.31
9.25
9.04
8.75
8.70
8.69
8.45
8.43
8.38
8.32
8.32
8.09
8.05
7.91
7.88
7.84
7.80
7.79
7.77
7.73
7.61
7.38
7.33
7.27
7.26
7.25
7.21
7.20
Sub-distritu
Taxa Fe rtilidade
Total
Bobonaro
Cristo Rei
Metinaro
Nitibe
Oesilo
Maubara
Baucau
Fatumean
Atabae
T ilomar
T utuala
Watulari
Maliana
Laclubar
Manatuto
Lolotoe
Barique/Natarbora
Fohorem
Viqueque
Soibada
Balibo
Ermera
Hatu-Udo
Suai
Lacluta
Pante Macasar
Passabe
Atauro
Vera Cruz
Nain Feto
Laleia
Dom Aleixo
7.19
7.16
7.02
6.88
6.76
6.63
6.62
6.61
6.60
6.58
6.58
6.54
6.53
6.51
6.50
6.46
6.35
6.25
6.20
6.18
6.17
6.10
6.03
6.01
5.92
5.92
5.54
5.35
5.04
5.02
4.98
4.51
Timor-Leste
6.99
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Nivel fertilidade total fo media númeru labarik ne’ebé moris ba kada feto ida durate nia moris. Nivel sira ne’ebé apresenta iha gravura ida ne’e sei kalkula tuir metodu indirektu, no fo
deit nivel aproximadu ne’ebé los. Maske valor absolutu bele besik, valor relativu hatudu variasaun iha rejiaun ne’ebé validu no interesante.
80
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 21 — Fertilidade Total
Mapa 24
Feto husi Foho as iha Oan barak liu
Kisar
0
10
20
30
40
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
DILI
U
%
LIQUICA
Laulara
U
%
Ermera
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Aileu Vila
Ossu
Laclubar
Hatolia
Lacluta
ERMERA
Atabae
Letefoho
Maubisse
Cailaco
Balibo
BOBONARO
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
U
%
Ainaro
AINARO
Lolotoe
Maucatar
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
Same
Bobonaro
Quelicai
Venilale
Remexio
AILEU
Railaco
BAUCAU
Vemase
Watulari
Lospalos
Baguia
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Bebe ne'ebé moris hosi feto ida
MANUFAHI
4.51 to'o
5.55 to'o
6.77 to'o
7.62 to'o
8.76 to'o
Alas
Hatu-Udo
Zumalai
Suai
U
%
Luro
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
U
%
U
%
U
%
Pante Macasar
U
%
U
%
Tilomar
Nitibe
Oesilo
5.54
6.76
7.61
8.75
9.92
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
COVALIMA
Timor
Ocidental
50 Kilometru
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
81
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Padraun regional ba nivel fertilidade feto-ran sira sei difisil atu identifika, maibe
nivel ida ne’e sei as liu iha distritu Covalima, no liu-liu iha grupu sub-distritu ida
iha estremu oeste, besik fronteira ho Indonesia. Parese ke iha mos divisaun ida
norte/sul, ho nivel fertilidade feto-ran sira normalmente bo’ot liu iha sub-distritu
sira hosi sul duke iha sub-distritu iha norte. Baibain asosia nivel fertilidade feto-ran
as ho nivel edukasaun kiik ba feto sira, no sei interesante atu ejamina relasaun ida
ne’e atu hareé se los duni ba Timor-Leste.
Iha oan ho tinan kiik hanesan kausa ida ba desigualdade iha jeneru no saude inan
nian fraku. Wainhira feto-ran ida iha bebe ho tinan kiik nia sei atraidu ba vida ida
atu hetan oan bebeik no atu hakiak familia ne’ebé sei halo difisil tebes atu nia bele
hakarak halo sasan seluk iha nia moris. Ida ne’e hanesan razaun importante ida,
tansa hetan bebeik nivel fertilidade feto-ran sira as iha nasaun sira ne’ebé feto sofre
tamba okupa kondisaun iha sosiedade ne’ebé kiik.
Ho 59.2 labarik ne’ebé moris ba kada feto ida iha grupu tinan 15 to’o 19, nivel
fertilidade nasional ba feto-ran iha Timor-Leste as tebe-tebes, maibe laos as liu iha
mundu. Amerika Latina ohin loron enfrenta problema bo’ot ida ne’ebé asosia ho
nivel natalidade as liu ba feto-ran sira ho El Salvador (108) no Venezuela (88),
hanesan nasaun sira ne’ebé hetan nivel as liu (Estee 2004). Nivel varia rejiaun ba
rejiaun iha Timor-Leste, no distritu Covalima iha subdsistritu barak ho nivel as
tebes. Tilomar (114.5), Zumalai (111.3) no Fohoren (108.3) iha nivel fertilidade
feto-ran as liu duke iha
Venezuela.
Tabela 23
Nivel Fertilidade Feto Foin Sae nian, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Taxa Fe rtilidade
Fe to-ran
T ilomar
Zumalai
Fohorem
Laclo
Nitibe
Fatumean
Passabe
Hatu-Builico
Maubisse
Hatolia
Bobonaro
Maucatar
Laulara
Railaco
Fatululic
Oesilo
Atsabe
Metinaro
Hatu-Udo
Remexio
Maliana
Lautem
Barique/Natarbora
Quelicai
Lolotoe
Viqueque
Lacluta
Liquidoe
Luro
Uatucarbau
Aileu Vila
Pante Macasar
Same
114.5
111.3
108.3
101.5
96.6
96.5
94.1
93.0
83.7
83.3
80.7
80.7
80.5
79.4
78.1
78.1
77.6
75.1
73.5
71.8
71.2
70.2
69.0
67.5
66.4
66.4
65.4
65.2
65.1
62.2
62.0
59.6
58.4
Sub-distritu
Suai
Atauro
Iliomar
Manatuto
Alas
Laga
Fatuberliu
Atabae
Ainaro
Watulari
Cailaco
Lospalos
T utuala
Venilale
Bazartete
Vemase
Vera Cruz
Cristo Rei
Ermera
Dom Aleixo
Baucau
Maubara
Laleia
Soibada
Letefoho
Balibo
Liquiçá
Laclubar
Ossu
Nain Feto
Baguia
T uriscai
Timor-Leste
Taxa Fe rtilidade
Fe to-ran
58.0
57.9
57.7
56.6
54.9
54.7
54.4
54.2
54.1
53.8
52.9
52.7
52.5
51.7
49.8
48.2
47.9
45.7
44.7
44.5
43.3
42.9
41.4
40.4
39.4
39.3
38.7
37.7
37.5
36.8
35.9
34.4
59.2
________________________________________________________________________________________________
Nivel fertilidade feto-ran fo numeru labarik moris ba kada feto 1,000 ho tinan entre 15 ho 19 durante periudu fulan 12 molok sensus halau iha Julhu 2004. Nivel ne’e kalkula tuir metodu
indirektu tamba sistema estatistika ne’ebé importante iha Timor-Leste seidauk funsiona tomak.
82
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 22 — Fertilidade Feto –Ran sira
Mapa 25
Nivel Fertilidade Feto-ran sira
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
U
%
U
%
U
%
Laclo
Laulara
AILEU
Railaco
U
%
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
Aileu Vila
Ossu
Laclubar
Hatolia
Lacluta
ERMERA
Atabae
Letefoho
Cailaco
Balibo
BOBONARO
Maubisse
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
Bobonaro
Quelicai
Venilale
Remexio
AINARO
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
U
%
Same
Ainaro
Watulari
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Nivel Fertilidade Feto-ran
34 to'o 50
50.1 to'o 66
66.1 to'o 82
82.1 to'o 98
98.1 to'o 115
MANUFAHI
Alas
Hatu-Udo
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Zumalai
Lolotoe
OECUSSE
Maucatar
Suai
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
U
%
Pante Macasar
COVALIMA
U
%
Tilomar
U
%
Lospalos
Baguia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Vemase
LAUTEM
Luro
BAUCAU
Laleia
Bazartete
LIQUIÇÁ
Laga
Baucau
Manatuto
Tutuala
Lautem
U
%
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
U
%
Nitibe
Oesilo
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
83
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Tabela 24
Mudansa iha Nivel Mortalidade Infantil/Bebe, 1996 to 2002, tuir Sub-distritu
Sub-distritu
Laleia
Ainaro
Uatucarbau
T ilomar
Laclubar
Cristo Rei
Same
Liquidoe
Luro
Zumalai
T uriscai
Bazartete
Lospalos
Maubisse
Remexio
Aileu Vila
Lautem
Fatumean
Baguia
Atsabe
Dom Aleixo
Letefoho
Ermera
Laclo
Quelicai
Viqueque
Watulari
Suai
Manatuto
Baucau
Vera Cruz
Lolotoe
Maubara
Taxa
Mortalidade
1996
2002
79
19
141
79
144
85
115
71
148
95
107
68
141
92
148
97
152
101
189
126
105
70
103
69
102
68
180
122
138
94
153
105
126
89
109
77
167
122
164
121
76
56
156
119
118
90
148
114
141
108
138
108
139
110
123
97
92
73
111
89
83
66
145
117
114
94
Mudansa
1996 - 2002
Taxa Porse ntu
-60
-76
-62
-44
-59
-41
-44
-38
-53
-36
-39
-36
-49
-35
-51
-34
-51
-34
-63
-33
-35
-33
-34
-33
-34
-33
-58
-32
-44
-32
-48
-31
-37
-29
-32
-29
-45
-27
-43
-26
-20
-26
-37
-24
-28
-24
-34
-23
-33
-23
-30
-22
-29
-21
-26
-21
-19
-21
-22
-20
-17
-20
-28
-19
-20
-18
Taxa
Mortalidade
1996
2002
Alas
107
88
Bobonaro
179
149
Venilale
135
114
Hatolia
129
110
Hatu-Udo
115
98
Balibo
110
94
Oesilo
133
115
Metinaro
111
96
Nitibe
137
119
Fohorem
132
115
Laga
155
136
Maliana
121
106
Nain Feto
77
69
Fatululic
136
124
Laulara
134
122
Hatu-Builico
193
186
Ossu
137
131
Barique/Natarbora 72
69
Railaco
107
108
Passabe
78
80
Pante Macasar
119
122
Vemase
139
147
Maucatar
126
135
Liquiçá
96
104
Cailaco
109
118
Iliomar
119
129
Atauro
94
103
Fatuberliu
104
115
Soibada
78
89
Lacluta
122
143
Atabae
87
109
T utuala
81
140
Sub-distritu
Mudansa
1996 - 2002
Taxa Porse ntu
-19
-18
-30
-17
-21
-16
-19
-15
-17
-15
-16
-15
-18
-14
-15
-14
-18
-13
-17
-13
-19
-12
-15
-12
-8
-10
-12
-9
-12
-9
-7
-4
-6
-4
-3
-4
1
1
2
3
3
3
8
6
9
7
8
8
9
8
10
8
9
10
11
11
11
14
21
17
22
25
59
73
Iha espesie animal nia klaran, moris foun sei frajil, dependente no vulneravel, no ida ne’e espesial ba kasu umanu
sira nian. Iha sosiedade barak vulnerabilidade no dependensia sei traduz iha nivel mortalidade labarik foin moris nian
as, ne’ebé sukat númeru mate durante primeiru anu wainhira
moris ba kada moris 1,000. Timor-Leste nia nivel mortalidade 98 ba labarik foin moris sei as dok husi media mundu
nian, maibe la hamutuk ho nasaun sira ne’ebé as liu iha
mundu. Media nivel mortalidade ba labarik foin moris iha
mundu maka 55, no nivel as liu maka iha Serra Leao (155)
ho Afeganistaun (154). Objetivu ida ne’ebé importante liu
hosi Objetivu Desenvolvimentu ba Mileniu maka atu reduz
nivel mortalidade labarik foin moris ho labarik sira nian, ho
alvu ba nivel mortalidade infantil 53 wainhira tinan 2015.
Alkansa alvu ida ne’e sei susesu bo’ot ida ba ita nia nasaun
foun, no sei tau Timor-Leste iha dalan atu alkansa nivel
ne’ebé bele kompara ho nasaun sira hanesan Japao (3),
Suecia (4) no Reinu Unido (5) (Weeks, 2005).
Iha Junhu 2002, labarik sira ne’ebé mate ba kada labarik
1,000 moris, varia husi 56 iha Dom Aleixu (distritu Dili) to’o
186 iha sub-distritu Hatu-Builico (distritu Ainaro). Nivel
jeralmente kiik iha sub-distritu besik Dili, Lospalos no
sidade seluk ho fasilidade mediku ne’ebé mais ou menus
diak. Aumenta tan ba Dom Aleixo (56), Vera Cruz (66),
Cristo Rei (68) no Nain Feto (69) ho iha distritu Dili, Lospalos (68) iha distritu Lautem no Bazartete (69) iha distritu
Liquiçá, sira hotu iha nivel mortalidade ba labarik kiik liu 70.
Sub-distritu Barique/Natarbora iha distritu Manatuto mos
hanesan surpresa ida hetan nivel mortalidade 69 ba labarik.
Nivel ne’ebé as liu rejista iha sub-distritu sira ne’ebé dok iha
parte leste nasaun nian no iha rejiaun foho iha oeste. Tuir
distritu Hatu-Builico, Bobonaro (distritu Bobonaro), Lacluta
(distritu Viqueuqe), Tutuala (distritu Lautem) no Vemase
(distritu Baucau), sira hotu iha nivel mortalidade labarik nian
as liu 140 ka liu.
Nivel mortalidade labarik hanesan numeru labarik ne’ebé mate ho tinan kiik liu tina ida ba kada labarik 1,000 ne’ebé moris iha periudu refernsia espesifiku, iha kasu ida ne’e, 1 to’o 31
Junhu 2002. Nivel ne’ebé hatudu iha ne’e sei estimava ne’ebé resulta husi dadus sensus husi numeru labarik sira ne’ebé moris. Sira dependende liu-liu ba informasaun ne’ebé simu hosi
feto ho tinan entre 20 to’o 24 no sira bazeia mos ba modelo leste ba Tabelas Moris Modelu hosi Cole-Demeny
Sub-distritu Laleia esklui husi diskusaun tamba nivel 2002 ba labarik 19 ba kada labarik 1,000 kiik liu, nu’neé ami konsidera nivel ida ne’e hanesan lalos.
84
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 23 — Mortalidade Infantil
Mapa 26
Nivel Mortalidade Infantil/Bebe, Junhu 2002
Kisar
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
DILI
á
iç
qu
Li
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
Aileu Vila
Lacluta
ERMERA
BOBONARO
Balibo
Ossu
Laclubar
Hatolia
Letefoho
Cailaco
Maubisse
HatuBuilico
Atsabe
U
%
U
%
Maliana
Bobonaro
AINARO
Turiscai
Soibada
Fatuberliu
U
%
Quelicai
Venilale
Remexio
AILEU
Railaco
Vemase
Watulari
Iliomar
VIQUEQUE
U
%
Viqueque
Barique/
Natarbora
Bebe Mate sukat husi 1,000 ho Bebe Moris
Junhu, 2002
MANUFAHI
Same
Ainaro
19 to'o 77
77.1 to'o 129
129.1 to'o 186
Alas
Hatu-Udo
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Maucatar
Zumalai
Suai
U
%
Lospalos
Baguia
au
rb
ca
tu
Ua
Maubara
Luro
BAUCAU
Laleia
Laclo
Bazartete
LAUTEM
Laga
Baucau
Manatuto
U
%
U
%
Atabae
U
%
Tutuala
Lautem
U
%
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
U
%
COVALIMA
Pante Macasar
U
%
U
%
Tilomar
Nitibe
Oesilo
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
85
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
Maske nivel mortalidade labarik nin kontinua as iha 2002, iha
redusaun balu ne’ebé enkorajador sekarik kompara ho nivel iha 1996.
Nivel tun iha 41 husi 65 sub-distritu iha Timor-Leste, ho redusaun
bo’ot liu iha sub-distritu Ainaro (tun 44%), Uatucarbau (41%),
Tilomar (38%), Laclubar (36%) no Cristo Rei (36%). Tuir termus
absolutu, sub-distritu Zumalai hatudu meloramentu as liu ho redusaun
iha nivel mortalidade labarik nian ho pontus 63 hosi 189 iha 1996 to’o
126 iha 2002. Aileu ho Ainaro hadia diak liu hosi nivel distritu nian
ho nivel ne’ebé tun barak liu iha sira nian sub-distritu walu hotu.
Ba sub-distritu 14 ne’ebé nivel mortalidade labarik aumenta, maioria
aumentu kiik liu – menus duke 20% iha sub-distriru 13 hosi 14.
Maibe nivel iha Tutuala, aumenta lalais hosi 81 iha 1996 ba 140 iha
2002, aumentu ida ho 73%. La iha padraun rejional ida kona ba nivelmortalidade labarik nian – sub-distritu 14 ne’ebé experimenta aumentu sei distribui hanesan iha nasaun tomak.
Tenke halao tan peskisa barak ba kausas tambasa nivel mortalidade
labarik nian as no variasaun rejional iha nivel sira ne’e, no bele
sirkula estudu sira ne’ebé hatudu pratika diak no istoria ho susesu.
86
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Gravura 23 — Mortalidade Infantil
Kisar
Mapa 27
Mudansa iha Nivel Mortalidade Infantil/Bebe, 1996 – 2002
0
10
20
30
40
50 Kilometru
Atauro
Alor
M
o
ar
in
et
ei
R
to
is
to
Cr
Fe
in ruz
Na C
ra o
V e lei x
A
m
Do
á
iç
qu
Li
Laulara
LIQUIÇÁ
U
%
AILEU
Aileu Vila
ERMERA
Balibo
Turiscai
Letefoho
BOBONARO
Atsabe
U
%
AINARO
U
%
Maliana
Ainaro
Bobonaro
l ic
lu
tu
Fa
Fatumean
Forohem
Lolotoe
Watulari
Iliomar
U
%
Mudansa iha Nivel Mortalidade Labarik nian
1996 - 2002
MANUFAHI
Same
Nivel tun hosi 22 to'o 76%
Nivel tun hosi 0 to'o 21%
Nivel aumenta hosi 1 to'o 73%
Alas
Hatu-Udo
Fronteira Distritu
Fronteira Sub-distritu
Indonesia
OECUSSE
U
%
Maucatar
Pante Macasar
COVALIMA
U
%
Tilomar
Baguia
Zumalai
Suai
U
%
Lospalos
VIQUEQUE
Viqueque
Barique/
Natarbora
Fatuberliu
U
%
Lacluta
Soibada
Maubisse
HatuBuilico
Quelicai
Ossu
Laclubar
Hatolia
Cailaco
Vemase
MANATUTO
Liquidoe
U
%
Ermera
BAUCAU
Venilale
Remexio
LAUTEM
Luro
au
rb
ca
tu
Ua
Railaco
Atabae
Laleia
Laclo
Bazartete
Laga
Baucau
U
%
Manatuto
U
%
U
%
Maubara
DILI
Tutuala
Lautem
U
%
Fertilidade ho Mortalidade
SENSUS ATLAS 2004
Nitibe
U
%
Sentru Urbanu Bo'ot
Estrada
Oesilo
Timor
Ocidental
Passabe
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
87
Referensias
SENSUS ATLAS 2004
88
Se la iha referensia seluk, Sensus Populasaun ho Uma-Kain 2004 maka fonte ba dadus hotu ne’ebé uza iha atlas ne’e.
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Referensias
Central Bureau of Statistics, 1992 – Population of Timor Timur; Results of the 1990 Population Census. Central Bureau of Statistics, Jakarta, September 1992.
Referensias
SENSUS ATLAS 2004
Durand, F., 2002 – Timor Lorosa’e, Pays au Carrefour de l’Asie et du Pacifique; Un atlas géo-historique. Presses Universitaires de Marne-la-Vallée, France, 2002.
Estee, S., 2004. ‘Nasality – Measures based on vital statistics’, , in J. Siegel, J. and D. Swanson (ed.), The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic
Press, San Diego, CA, USA, pp. 371-405.
GERTiL, 2002 – Grupo de Estudos de Reconstução de Timor Leste and Faculdade de Arquitectura, Universidade Técnica de Lisboa, Atlas de Timor Leste. Lidel,
Lisbon, September 2002.
McKibben, J., 2004 – ‘Racial and Ethnic Composition’, in Siegel, J. and D. Swanson (eds.), The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San
Diego, CA, U.S.A, pp. 175-189.
Diresaun Nasional ba Estatistika, 2003 – Timor-Leste Survei Suco Nian; Resultado save no aktualijadu. National Statistics Directorate, Dili, August 2003.
Diresaun Nasional ba Estatistika, 2006 – National Priority Tables; Census of Population and Housing, 2004. National Statistics Directorate and UN Population Fund
(UNFPA), Dili, April 2006.
O’ Hare, W., K. Pollard and A. Ritualo, 2004 – ‘Educational and economic characteristics’, in J. Siegel, J. and D. Swanson (ed.), The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San Diego, CA, U.S.A., pp. 211-251.
Komissaun Planeamentu, 2002 – National Development Plan. Dili, Timor-Leste, May 2002.
Population Reference Bureau, 2000 – Population Handbook, Population Reference Bureau, Washington, DC, U.S.A.
Republica Democratica de Timor-Leste and United Nations Country Team, 2004 – Timor-Leste – Millennium Development Goals Report, United Nations, Dili,
Timor-Leste.
Rowland, D. T., 2003 – Demographic Methods and Concepts, Oxford University Press, United Kingdom.
Siegel, J. and D. Swanson (ed.), 2004 – The Methods and Material of Demography, Elsevier Academic Press, San Diego, CA, U.S.A.
United Nations, 1998 – Principles and Recommendations for Population and Housing Censuses, New York, 1998
Weeks, J. R. 2005 – Population, an Introduction to Concepts and Issues (eighth edition), Wadsworth, Belmont, CA, U.S.A.
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
89
SENSUS ATLAS 2004
90
TIMOR-LESTE SENSUS POPULASAUN HO UMA KAIN 2004
Diresaun Nasional ba Estatistika
Rua Caicoli
Apartadu 10
Díli, Timor-Leste
Kontaktu
Telefone:
+670 333 9527
Email:
[email protected]
Website:
http://dne.mopf.gov.tl

Documentos relacionados

pnds relatoriu nacional

pnds relatoriu nacional Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku sai hanesan Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (2011-2030) hodi identifika prioridades dezenvolvimentu sosial no ekonomiku nasaun nian. Atu atinji met...

Leia mais

2 Enerjia Alternativa: Opsaun viavel ba Politika Enerjetika iha Timor

2 Enerjia Alternativa: Opsaun viavel ba Politika Enerjetika iha Timor bele fornese. Mosu mentalidade dependenti ida ba enerjia konvensional no ba estadu. Segundu, maske ejemplu kona energia alternativa barak ona; hanesan solar sel maibe komunidade barak mak seidauk b...

Leia mais