Manatuto District Priority Tables.indd - STATISTICS TIMOR
Transcrição
GLOSSÁRIU SENSUS TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANUFAHI NIAN 112 Tabelas Prioridade ba Distritu Manatuto Testu © Kopiraite DNE ho UNFPA 2008 Direcção Nacional de Estatística (DNE) Fundu Populasaun Nasoens Unidas (UNFPA) i ii ; ;;;; ; ; ; ;; ; ; ;;; ; ;;;;;; ; ; ;;; ;; ; ; ; ; ; ;; ;; ; aque ;;; ;;; ; ema hela Klínika ;; 0 ; ; ; ;;;; ; ;; ; ;;;;; ;;; ; ; ; ;; Ñ 5 10 15 Eskala 1: 350.000 ; ;; ;; ;;;;;;;;;;; ; ;;;; ;;; ; ;; ;; ;;; ;; ;; ;; ;;;; ;; Aiteas ;; ; ; ;;;;;;;; ;; ;;;; ;; ; ; barique Cribas 20 Kilómetru ;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;; ;;;;;;;;;; ; ;; ;;;;; ;;; ;;;;;;;; ;;;;;;;;;;;;;;;; ;; ;;;;;;;;;;;;;; ; ;;;;; ; ; Ñ; Abat Oan BARIQUE/ NATARBORA ; ; leo Hat Orlalan ; ;;;;; ;;; ; MANATUTO Manehat ;;;; ;; ;;;; ; ;;; Manlala ;;; ; ; ; ; ;;; ;;;;;; ;;;;;;;;;; ;; ;;;;;;;;;;;;;;;; ; ; Samoro; ;;;;; ;; ; ; ; ;; Manelima Ñ Ma'abat MANATUTO Ailili ;;;; ; ;; ; ; ;; ; ; ; ;;;;;;;;; ;;;; ;;;;;;;; ;;;;; ;;;;; ;;; ; ; ;;;; ; ;;;;;; ; ;;;;; ;;;; ;;;;;;;;;;; ;; ;;;;;; ; ; ; ;;;; ;; ;; ;; ;;;;; ;; ; ;;;; ;; ;; ;; ;;;;; ;;; ;;;;;; ;;; ;; ; ;;; ; ; ;;; ;; ;;; ;; ;; ;;;;; ; ;; ;;;; ;;;;;; ;; ; ;;; ;;;; ; ; ; ; ; ; ; ; ;; ; ; ;;;;;;; ;;;;;; ;;; ;;; ;;; ; ;; ;;; ; Batara; ;; ; Sanana'in ; ;;;; ;Ñ ;; ;;;; ;;;;;;; ; ;;;; ;;; ;; ;;; ;;; ;;;;; ;;;;; ;; ;; ;; ;;;; ;;; ;; ;; Sau ;;;; ;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;; ;;;;;;;;;;;;;;;; o Baliza atual Distritu, Sub-distritu no Suku nian bele la hanesan ho ida nebe hatudu iha mapa nee Mapa ne laos ho intensaun atu sai hanesan informasaun propiu ba baliza administrativa nian. Dalan ba kareta ho trasaun Dalan ba kareta ida deit Dalan ba kareta rua ba mai Baliza Subdistritu ;;;; ;; ; ;;;; ; ;; ; Iliheu; ;; ;;;;;; ;;; ; ;;;;;;; ;;;;;; ;;;; ;;;;; ;;;; ;;; ; ;; ;;;;; Boc Baliza Suku Sentru Saúde komunidade Ospital no Fatin/Ne'ebé ;; Fatumacerec ; ; ;;; ; ; ; ;; ;; ; ; Manufahi ;;;;;;; ;;;;;; ;;; ;;;; Funar ; ; ;;; ; ;;; Uma Naruc ; ;; ; ;;;; LACLO ; Ñ ;;;;;;;;;; ;;;;;;;;;;; ; ;;;;;;;;;;; ;; ; ; ;; LACLUBAR ;; ;; ;;;;; ;; ; ; ;;; ; ;; ;;; ; ;; MANUFAHI rec ; ; Ñ AILEU ;;;; ;; ; Hohorai ;;; ;; ;; ; ; ; ;; ; ;; ;;;; ;;; Umacaduac ;;;;;;;;;; ;; ;;; ;;;;; ;;; ; ;; ; ;; ; ;; ;; ;;;;;; ; ; Lacumesac ;;;; ;;; ; ; ;;;;;;;; ; ;; ; ; ; ; ;; ;;;; ; ;;; ; ;; ;;;; ;;;; ;; ;; ;; ; ;; ; ;;; ; ; ;; ;;;;;;;;;; ; ; ; ;; ;;; ;;;; ;;; ; ;;; ; ;;;;;;; ;;;;;;; ; ;;;;;; ;;; ; ;; ; ; ; ; ; ; ; ; ;; ; ;;;;; ;;;;;; ;;;;; ; ; ; ;; ;; ;; ;; ; ;; ;;; ;;;; ; ; ; ;;; ;;;; DILI ;;; Distritu Manatuto ; Indonézia Cairui ;;;;;;;;;; ;;;;;;;;;;;;;;; ;;;; ;;;;;; ;;;; ; ; ;;;;;;;;; ;;;;;;; ;;;;;;;;;;; Aubeon ;;; ; ; ; LALEIA ; ;;; ; Ñ ;;;;; ; ; ;;;;;;;; ; ;;;;;; ;;; ; ;;;;;; ; BAUCAU Eskala 1: 10.000.000 VIQUEQUE ; ;; ; ; ;; ;;;;;; ;;;;; ; ;;;;;;; Hatularan Lifau Distribuisaun Fatin Ne'ebé Ema Hela m Fatu Uma iii Mapa ba Areas Urbano no Rurais Kisar 0 13 Alor 1 14 2 15 16 3 17 18 19 4 5 Kilometru 23 24 25 20 26 27 38 30 37 29 21 28 22 DILI 34 U % U % 5 32 LIQUIÇÁ AILEU 12 U % % 6 U 7 BOBONARO 36 % U BAUCAU 31 U % LAUTEM U % MANATUTO 35 VIQUEQUE ERMERA 8 U % 33 4 9 % U 3 4 U % 10 % U Suku ne'ebé Klassifika hanesan Urban Suku ne'ebé Klassifika hanesan Rural Fronteira Distritu MANUFAHI 11 AINARO Indonesia OECUSSE COVALIMA 2 Timor Ocidental iv U % U % U % 1 Sentru Urbanu Bo'ot Estrada Director Nacional de Estatística Manuel Mendonça Kordenador Ekipa ba Projetu Sensus 2004 Se mak Produz Livru nee: Direcção Nacional de Estatística (DNE) no Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun (UNFPA Konseleiru Tekniku Internasional Allen Harbrow Glenn McKinlay Andreas Demmke Ricardo Neupert Kordenador Programa José Lucas da Silva Kordenador Nasional Elias dos Santos Prosesador Dadus Kira Meadows Silvino Lopes GIS ho Tekniku halo Mapa Alipio Cardoso Moniz César Melito dos S. Martins Formador Demografiku Anastasia SEP Vong v Formador Analize Dadus Manuel da Silva Chefe Informasaun Teknolojiku João Correia Freitas Lee Nain Sira Ricardo Neupert José Lucas da Silva Abilio Belo Caroline meenagh Editor (deseinador grafiku) Domingos FREITAS Fotografer Domingos Freitas DNE (Funsionariu DNE) vi Prefásiu Ba ema bai-bain, sensus populasaun no umakain haré nudar atividade simples ida nebé kompostu liu-liu ho sura ema, halibur informasaun konabá ema sira ne’e no publika sira-nia númeru ida-ida. Fiar ida ne’e la lo’os. Iha moris lor-loron nian, atividade halao sensus nudar esforsu susar ida nebé involve utilizasaun estratéjia komplikadu atu mobiliza ema no mos rekursu sira. Ikus liu, nia sai fonte prinsipal dadus nian nebé bele uza ba nesesidade informasaun oi-oin hanesan tamañu populasaun nian, distribuisaun no demografia espasial, karaterístika sosial no ekonómiku ema nian. Dadus sensus nian uza ba planeamentu nasional no sektorial, alokasaun rekursus, halo lurón, hadia uma hela-fatin, harí eskolas, hospital no sentru tratamentu saúde, no ba análize tendénsia empregu no dezempregu nian. Rezultadu sensus ho kualidade diak no atual importante teb-tebes iha sukat tendénsia populasaun nian, hodi orienta no mos fokus ba politika no programas, kontrola no monitor implementasaun, tulun determina metas no prioridades, no ikus liu, dezeña prosedimentu finansiamentu nian. Sensus populasaun no umakain nudar sentru sistema estatistika nasional nian. Ba loron aban-bainrua, sensus sira ne’e sei kontinua nudar fonte prinsipal dadus nian ba governu sira no organizasaun sira seluk iha nasaun barak. Karaterístika unik sensus ida nian mak katak nia nudar fonte dadus mesak ida deit ba área administrativu no fatin ki’ik liu sira iha nasaun ida laran no mos ba grupus populasaun espesial no tendénsia nebé muda nei-neik. Nudar ezemplu, sensus ida permite halo estudu konabá populasaun migrante sira, ema sira nebé hela iha área ka sirkunstánsia la diak, ka umakain sira nebé feto sira mak nudar xefe no tópiku sira seluk relasionadu ho jéneru. Durante liu dékada tolu, Fundu Populasional Nasoens Unidas nian ka the United Nations Population Fund (UNFPA) halao tiha papel importante ida hodi apoia sensus iha nasoens sub-dezenvolvidus, ihanebé sira barak mak labele halao sira-nia sensus bainhira la iha asisténsia pontual nebé UNFPA fo’o. Asisténsia ne’e hahú hosi apoiu ba kustu total sensus nian iha nasaun balun, to’o aspektu tékniku ba kapasitasaun (liu-liu iha área kartografia, halibur, prosesamentu, análize no diseminasaun dadus) iha nasaun sira seluk. Durante halao misaun ida ne’e, UNFPA serbisu hamutuk tiha iha parsearia ho ajénsia internasional, tékniku no doador sira seluk, liu-liu Divizaun Estatístika Nasoens Unidas nian, Komunidade Europeia, Ajénsia Sensus Estadus Unidus nian, ajénsia sira iha sistema NU nia laran no Komisoens Rejionais NU nian. Ketak hosi ni-nia apoiu diretu iha nivel nasional, UNFPA fo’o apoiu tékniku iha nível rejional liu hosi rede Ekipa Servisu Tékniku Nasional sira ka Country Technical Services Teams (CSTs). Asisténsia téknika no finanseira UNFPA nian ba nasaun sub-dezenvolvidu sira kontribui tiha ba sensus sukses sira iha nasaun barak no reforsa tiha sira-nia kapasidade atu halo sensus modernu. Ezemplu malorek ida hosi kontribuisaun ne’e mak Sensus Populasaun no Umakain Timor-Leste 2004. Barak liu hosi parseiru sira nebé temi ona iha leten halao kna’ar importante ida iha susesu Sensus Timor-Leste 2004 nian. Importante mos atu temi apoiu jenerozu USAid, NZAid, AusAid, no Irish Aid nian iha prosesu ne’e. Maibé, ami labele haluha katak ami-nia parseiru prinsipal mak Diresaun Nasional Estatistika, no Diresaun ne’e mak halao Sensus 2004. Nuné mos ami labele haluha enumeradores, supervizores, xefes de suco, ofisial sensus distrital sira hotu, nebé kontribui makás tihaona ba susesu sensus nian. vii Importante mos atu subliña katak hodi alkansa ekilibriu ida entre kresimentu populasaun nian no dezenvolvimentu sosio-ekonómiku mak meta serbisu UNFPA nian iha área populasaun no dezenvolvimentu. UNFPA tulun apoiu esforsu sira nasaun nian atu halo politikas no programas populasaun no dezenvolvimentu nian; reforsa kapasidade nasional iha área halibur no análize dadus; no promove koñesimentu konabá ligasaun entre variável populasaun nian no dezenvolvimentu ekonómiku no sosial. Bele hetan ligasaun sira ne’e entre kiak, meiu-ambiente, migrasaun, urbanizasaun no otas. Atu halao ni-nia mandatu ne’e, UNFPA hakas’an atu garante impaktu maximu ba moris emakiak nian no liu-liu feto sira nian. Importante liu ba apoiu ne’e mak asisténsia atu halao, prosesa, analiza no disemina informasaun sensus nian. Publikasaun ba konjuntu relatóriu sira nebé halibur rezultadus Sensus Populasaun no Umakain 2004 nian tuir distritu mak nudar realizasaun bo’ot liu hosi Diresaun Nasional Estatístika, la’os deit iha relasaun ho magnitude esforsu nebé halo iha produsaun tabelas no mapas, maibé mos tanba nia sei fo’o informasaun detalladu ba utilizador sira konabá fatin populasaun nian no ni-nia karaterístika demográfika, sosial no ekonnómiku. Liu-liu, ohinloron, informasaun konabá tamañu no karaterístika populasaun total nasaun ida nian seidauk natón ba objetivu barak. Dala-barak presiza dadus populasaun nian ba sub-divizaun administrativu nasaun ida nian. Distribuisaun espasial populasaun nian la hanesan maibé densu/barak iha fatin balun no uitoan deit iha fatin sira seluk no pola jeográfiku karaterístika demografia, sosial no ekonómiku dala-barak komplikadu uitoan. Relatóriu sira ne’e sei fo’o dadus lubuk ida atu estuda no analiza pola sira ne’e. viii Konteudu PREFASIU .................................................................................................................................................... Pagina vii INTRODUSAUN .................................................................................................................................................... xv 1. Populasaun 2. Karaterístika sosial 3. Umakain sira 4. Moris no mate 5. Edukasaun no literariu 6. Atividade ekonómiku 7. Isi-lolon aleijadu 8. Uma 9. Migrasaun .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... .................................................................................................................................................... 1-6 7-14 15-22 23-33 35-56 57-75 78-80 81-91 93-104 Glossáriu sensus .................................................................................................................................................... 104-111 LISTA TABELAS 1. POPULASAUN Tabela 1.1: Tabela 1.2: Tabela 1.3: ............................................................................ Manatuto: Populasaun tuir tipu hela-fatin no seksu iha relasaun ho grupu otas/idade sira ............................................................................ Manatuto: Populasaun iha umakain privadu bazeadu ba seksu tuir otas klosan-fetoran nian ............................................................................ Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir seksu iha sub-distritu no suco............................................................................ 1 2 3 6 ix Konteudu - kontinuasaun Pagina 2. KARATERÍSTIKA SOSIAL Tabela 2.1: Tabela 2.2: Tabela 2.3: Tabela 2.4: Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir estadu kazamentu iha relasaun ho seksu no grupu otas sira ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir relijiaun iha relasaun ho seksu no grupu otas sira ............................................................................ Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir lian nebé koalia hori kiik ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian ofisial sira no seksu iha relasaun ho grupu otas sira ........................................................................... 3. UMAKAIN SIRA Tabela 3.1: Tabela 3.2: Tabela 3.3: Tabela 3.4: Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir estadu kazamentu nian iha relasaun ho seksu no relasaun ho xefe umakain nian Manatuto: Xefe umakain privadu sira tuir estadu kazamentu nian iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Manatuto: Umakain privadu sira tuir númeru ema okupante sira iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Manatuto: Umakain privadu sira tuir sub-distritu no suco 4. MORIS NO MATE Tabela 4.1: x ........................................................................... Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no katuas-ferik liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto sira nian 7 8 10 12 14 ........................................................................... 15 ........................................................................... 16 ........................................................................... 18 ........................................................................... ........................................................................... 20 22 ........................................................................... 23 ........................................................................... 24 Konteudu - kontinuasaun Pagina Tabela 4.2: Tabela 4.3: Tabela 4.4: Tabela 4.5: Tabela 4.6: Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto nian ........................................................................... Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira tuir númeru bebé sira nebé mate hafoin moris iha relasaun ho otas feto nian ........................................................................... Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, ho otas tina 15 ba 54 tuir nasimentu nebé informa iha fulan 12 laran molok halo sensus iha relasaun ho grupu otas sira ........................................................................... Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira tuir otas bainhira tuur-ahi ba dala-uluk no otas median bainhira tuur-ahi ba dala-uluk no tuir tinan okorrénsia ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir inan-aman nebé sei moris iha relasaun ho grupu otas sira ........................................................................... 5. EDUKASAUN NO LITERARIU Tabela 5.1: Tabela 5.2: Tabela 5.3.a: Tabela 5.3.b: Tabela 5.3.c: Tabela 5.3.d: Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu tuir literasiu* iha lian ofisial sira ruma iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Portugés iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 ho boot liu, tuir kapasidade hatene lian Tetum iha relasaun ho seksu no grupu otas Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Bahasa iha relasaun ho seksu no grupu otas Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Bahasa iha relasaun ho seksu no grupu otas 27 30 31 32 33 ........................................................................... 35 ........................................................................... 36 ........................................................................... 42 ........................................................................... 45 ........................................................................... 48 ........................................................................... 51 ........................................................................... 54 xi Konteudu - kontinuasaun Pagina 6. ATIVIDADE EKONÓMIKU Tabela 6.1: Tabela 6.2: Tabela 6.3: Tabela 6.4: Tabela 6.5: Tabela 6.6: Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, tuir grupu otas sira tuir seksu no atividade ekonómiku orasné nian Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, ho otas tinan 15, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku, tuir grupu otas sira iha relasaun ho profesi prinsipal Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku tuir grupu otas/idade iha relasaun ho seksu no indústria Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira,ho tinan 15 ka boot liu, nebé orasné ativu iha termus ekonómiku, bazeia ba númeru loron nebé serbisu ona iha semana laran antes loron sensus tuir seksu no grupu otas sira Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, nebé orasné daudaun ativu iha termus ekonómiku, tuir númeru fulan sira nebé serbisu ona molok loron sensus, iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Manatuto: Umakain privadu sira ho rezidente sira tinan 15 no boot liu no númeru ma sira ho tinan 15 no boot liu tuir númeru loron nebé serbisu grátis ona ba komunidade suco 7. ISI-LOLON ALEIJADU Tabela 7.1: xii Manatuto: Umakain privadu sira tuir prezensa ema sira nebé isi-lolon aleijadu (bainhira iha) no tipu aleijamentu iha relasaun ho seksu no otas xefe umakain nian ........................................................................... 57 ........................................................................... 58 ........................................................................... 61 ........................................................................... 66 ........................................................................... 69 ........................................................................... 72 ........................................................................... 75 ........................................................................... 77 ........................................................................... 78 Konteudu - kontinuasaun Pagina 8. UMA Manatuto: Umakain privadu sira tuir tipu nain ba uma iha relasaun ho material hodi nahe rai, didin no kakuluk Tabela 8.2: Manatuto: Uma privadu sira tuir tipu nain uma nian (okupadu deit) nebé iha relasaun ho material hodi halo rai/lantai, didin no kakuluk Tabela 8.3.a: Manatuto: Umakain privadu sira tuir material rai/lantai tuir seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Tabela 8.3.b: Manatuto: Umakain privadu sira tuir material didin nian tuir seksu no grupu otas xefe umakain nian Tabela 8.3.c: Manatuto: Umakain privadu sira tuir material hodi halo kakuluk nebé iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Tabela 8.4: Manatuto: Umakain privadu sira nebé iha relasaun ho balada hakiak sira nebé iha no númeru ema no montante balada hakiak iha umakain sira ne’e Tabela 8.5: Manatuto: Umakain privadu sira nebé iha relasaun ho ai-han sira nebé hakiak no ema sira iha umakain sira ne’e ........................................................................... 81 ........................................................................... 82 ........................................................................... 83 ........................................................................... 84 ........................................................................... 86 ........................................................................... 88 ........................................................................... 90 ........................................................................... 91 ........................................................................... 93 Tabela 8.1: 9. MIGRASAUN Tabela 9.1: Tabela 9.2: Tabela 9.3: Tabela 9.4: Tabela 9.5: Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir moris fatin no hela fatin orasné nian tuir seksu no grupu otas sira (migrasaun iha moris laran tomak) ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir hela fatin orasné nian no hela fatin iha fulan Janeiru 1999 iha relasaun ho otas no grupu seksu sira ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira bazeadu ba hela fatin orasné nian no hela fatin iha Jullu 2002 tuir grupu otas no grupu seksu ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tinan 5 no boot liu nebé hela iha Manatuto iha 1999 no iha distritu seluk iha2004 tuir seksu no razan tan sa mak muda ........................................................................... Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tinan 2 no boot liu nebé hela iha Manatuto iha 2002 no iha distritu seluk iha 2004 tuir seksu no razaun tan sa mak muda.................................................................... 94 97 100 103 104 xiii xiv Introdusaun Nudar parte hosi ni-nia atividade divulgasaun ba Sensus Populasaun no Umakain 2004, Diresaun Nasional Estatistika (DNE) halo ona publikasaun hat. Publikasaun dala-uluk mak livru ida ho tabelas prioridade nasional nian, nebé hatama tabelas nebé ajénsia espesializadu sira Nasoens Unidas nian konsidera relevante liu atu halo hafoin prosesa tiha dadus sensus nian. Publikasaun ba dala-rua mak livru-kiik ida nebé hakerek konabá indikador demográfiku eskollidu sira nebé sura ka kalkula ho dadus, gráfiku no mapa sira sensus nian. Produtu ba dala-tolu mak poster ida nebé hatudu informasaun báziku sira konabá populasaun no demografia. Publikasaun ba dala-hat mak Atlas Sensus nian, nudar koleksi mapa temátiku eskollidu lubuk ida no tabelas konabá karaterístika populasaun Timor-Leste nian. Produtu natural ba dala-lima mak livru lubuk ida ho tabela prioridade sira iha nivel distritu. Dadus sensus nian uza hodi halao estudu oi-oin iha área ekonómiku, sosial no demográfiku iha nasaun tomak, maibé uza barak mos atu analiza área sira iha nivel agregasaun oi-oin. Área sira ne’e liu-liu área administrativu sira hanesan rejiaun, provinsia, distritu, munisipiu, counties, suco sira ka bele mos sa mak hanaran área rekapitulasaun sensus ka unidade jeográfiku. Dadus ba area lokal sira permite utilizador atu hetan informasaun estatistika konabá fatin interese espesifik sira no mos atu estuda variasi entre área lokal sira. Ezemplu tipiku sira mak utilizasaun indikador sósiu-ekonómiku sensus nian atu klasifika área lokal sira tuir sira-nia nivel dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku atu nuné tau atensaun ba programa dezenvolvimentu sira iha fatin sira nebé mak presiza liu. Ho liafuan seluk, la’os deit magnitude nesesidade populasaun nian mak importante maibé fatin espasial nesesidade sira ne’e nian. Análize área lokal uza mos atu tanesak/kompara basar empregu hodi analiza fluxu migrasaun potensial sira. Orasné daudaun, nia mak fonte prinsipal ba dadus migrasaun iha railaran. Rezultadu sira hosi sensus populasaun no umakain iha folin boot tebe-tebes ba planeamentu no planu monitoramentu sira atu halo ba dezenvolvimentu área lokal sira, sidade kiik sira, rejiaun jeográfiku sira, ho selu-seluk tan. Importante mos atu hanoin katak, maiske implementasaun programa sosial no ekonómiku nasional sira nudar funsaun ida estadu ni-nian, maibé bainhira koalia konabá ezekusaun, programa nasional barak mak sai tiha responsabilidade administrasaun área lokal sira. Importante atu hanoin katak sensus ne’e nudar fonte mesak ida deit nebé foo kobertura estatistika kompletu, hosi nivel luan liu (nasaun) ba área lokal barak, nebé iha kazu Sensus 2004 mak suco. Nia fo posibilidade ida atu estuda aspetu hotu-hotu demografia nian, sosial, okupasional ka sub-grupu étniku sira iha nivel kiik liu. Tanba ni-nia kobertura hakoak nasaun tomak, maka nia nudar estrutura amostra-inan importante ida ba estudu umakain hotu-hotu. Nudar temi ona iha leten, tradisionalmente dadus sensus nian agregadu tuir tipu unidade administrativu oi-oin. Maibé, iha nesesidade boot ida ba dadus área lokal nian nebé fahe fronteira administrativu lokal. Nudar ezempu, avaliasaun ba impaktu populasaun nian ba meiu-ambiente bele presiza área espesial sira hanesan ne’e. Unidade espasial ba tipu estudu sira hanesan ne’e bele kombina grupu área administrativu lokal kiik sira atu forma sektor nebé presiza. Iha situasaun ne’e disponibilidade/ketersediaan baze de dadus sensus nian nebé iha kapasidade atu halo mapa/pemetaan importante tebetebes. Ikus liu, importante atu temi mos katak utilizasaun dadus sensus nian ba finalidade administrativu boot liu mak iha definisaun populasaun no distribuisaun reprezentatividade ba orgaun prinsipal sira. Informasaun detalladu konabá distribuisaun espasial populasaun nian importante tebetebes ba objetivu ne’e. Aspetu barak hosi status legal ka administrativu divizaun territorial nian bele depende mos ba sira-nia populasaun ni-nia tamañu/ukuran. Atu habadak, iha dadus sensus barak nebé uza iha nivel divizaun administrativu nasaun sira nian. Iha Timor-Leste, distritu mak divizaun ida xv importante liu hosi divizaun sira ne’e. Hodi foo informasaun iha nivel ne’e sei sustenta nesesidade barak. Tanba ne’e, bainhira nasaun hasoru dezafiu sira iha planeamentu ba ni-nia dezenvolvimentu iha loron aban-bainrua, maka ita hein katak publikasaun livru 13 ne’e, ida ba distritu ida-ida, sei tulun ema sira mak halo planu, halo politika, peskizador sira no administrador sira atu uza, liu-liu iha nivel lokal. Importante mos atu temi katak tabela rua iha publikasaun sira ne’e hatudu dadus iha nivel sub-distritu no suco. Tabela ida hatama populasaun tuir jéneru no tabela ida seluk hatama númeru umakain sira nian. Informasaun seluk ida tan nebé hatama iha tabela sira ne’e mak klasifikasaun suco nudar rural ka urbanu. Livru ida-ida iha seksaun 8 nebé koalia konabá tópiku bara-barak: populasaun, karaterístika sosial, umakain sira, moris no mate, edukasaun, sani/lee no hakerek, atividade ekonómiku, isin-lolon aleijadu no akomodasaun. Seksaun ida-ida iha tabela lubuk ida, nebé konsidera atu hatama informasaun relevante liu tuir konsulta sira nebé halo ona ho ajénsia nasional no internasional sira. Nudar temi ona iha leten, tetu mos rekomendasaun sira hosi ajénsia espesializadu Nasoens Unidas nian. Iha posibilidade atu tabela balun nebé ajénsia barak hanoin importante la hatama iha laran. Maibé, klasifikasaun sira ne’e hatudu kompromisu ida entre klasifikasaun ideal sira nebé ita hakarak no limite sira nebé konsiderasaun praktis sira hatuur. Iha kazu hotu-hotu, Diresaun Nasional Estatistika iha kbiit atu halo klasifikasaun espesial tuir nesesidade bainhira utilizador sira dadus sensus nian presiza tabela sira nebé la hatama iha publikasaun sira ne’e. Importante atu hatene katak seksaun ida konabá migrasaun la hatama iha publikasaun sira ne’e. Dadus konabá migrasaun internasional no migrasaun entre distritu sira hatama ona iha publikasaun Tabela Prioridade Nasional , no lalika hatama mos tabela migrasaun sira iha ne’e. Migrasaun iha distritu laran (nudar ezemplu entre sub-distritu ka suco sira) susar atu hetan tanba dadus migrasaun hosi kestionáriu sensus nian foin mak hatama ba nivel distritu. ∗ Diresaun Nasional Estatistika, Timor-Leste. Census of Population and Housing 2004. National Priority Tabelas, Dili, 2006 xvi Populasaun TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 1 Tabela 1.1 Manatuto: Populasaun tuir tipu hela-fatin no seksu iha relasaun ho grupu otas/idade sira Tipu ema nebé hela iha uma Total Grupu otas/idade Total POPULASAUN Total 2 Umakain Mane Feto Total Mane Instituisaun Feto Total Mane Feto 36,897 18,665 18,232 36,719 18,570 18,149 178 95 83 0-4 5,953 3,040 2,913 5,953 3,040 2,913 0 0 0 5-9 5,068 2,669 2,399 5,066 2,667 2,399 2 2 0 10-14 5,037 2,607 2,430 5,003 2,595 2,408 34 12 22 15-19 3,441 1,802 1,639 3,350 1,746 1,604 91 56 35 20-24 2,542 1,243 1,299 2,518 1,224 1,294 24 19 5 25-29 1,964 944 1,020 1,961 942 1,019 3 2 1 30-34 2,334 1,198 1,136 2,328 1,197 1,131 6 1 5 35-39 1,836 916 920 1,832 915 917 4 1 3 40-44 2,209 1,050 1,159 2,202 1,049 1,153 7 1 6 45-49 1,691 810 881 1,689 810 879 2 0 2 50-54 1,578 768 810 1,576 767 809 2 1 1 55-59 858 432 426 857 432 425 1 0 1 60-64 885 460 425 883 460 423 2 0 2 65-69 523 248 275 523 248 275 0 0 0 70-74 480 241 239 480 241 239 0 0 0 75 + 498 237 261 498 237 261 0 0 0 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 1.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu bazeadu ba seksu tuir otas klosan-fetorae nian Total Seksu Total Mane Otas klosan-fetorae nian Feto Seksu Total Mane Feto 36,719 18,570 18,149 20 742 369 373 0 1,115 564 551 21 433 205 228 1 1,199 617 582 22 494 249 245 2 1,253 643 610 23 442 204 238 3 1,287 642 645 24 407 197 210 4 1,099 574 525 25 437 206 231 5 990 512 478 26 299 137 162 6 1,085 606 479 27 300 130 170 7 963 508 455 28 459 219 240 8 1,154 596 558 29 466 250 216 9 874 445 429 30 666 321 345 10 1,251 639 612 31 393 207 186 11 742 395 347 32 455 239 216 12 1,206 621 585 33 342 177 165 13 856 467 389 34 472 253 219 14 948 473 475 35 515 281 234 15 783 401 382 36 315 167 148 16 747 412 335 37 270 118 152 17 629 331 298 38 354 176 178 18 667 327 340 39 378 173 205 19 524 275 249 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN POPULASAUN Otas klosan-fetorae nian kontinua 3 Tabela 1.2 (kontinuasaun) Tabela 1.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu bazeadu ba seksu tuir otas klosan-fetorae nian POPULASAUN Otas klosan-fetorae nian Seksu Total Mane Otas klosan-fetorae nian Feto Seksu Total Mane Feto 40 648 302 346 60 290 133 157 41 306 153 153 61 112 59 53 42 427 213 214 62 170 98 72 43 351 161 190 63 113 68 45 44 470 220 250 64 198 102 96 45 521 249 272 65 194 87 107 46 281 147 134 66 76 40 36 47 254 126 128 67 80 45 35 48 314 142 172 68 94 39 55 49 319 146 173 69 79 37 42 50 479 215 264 70 181 92 89 51 205 101 104 71 49 34 15 52 291 141 150 72 104 54 50 53 253 132 121 73 61 26 35 54 348 178 170 74 85 35 50 55 221 114 107 75 79 35 44 56 174 92 82 76 39 17 22 57 137 64 73 77 23 13 10 58 162 71 91 78 49 23 26 59 163 91 72 79 39 16 23 kontinua 4 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 1.2 (kontinuasaun) Tabela 1.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu bazeadu ba seksu tuir otas klosan-fetorae nian Seksu Total Mane Feto 80 61 29 32 81 22 11 11 82 24 14 10 83 18 11 7 84 27 9 18 85 28 10 18 86 13 10 3 87 11 7 4 88 4 1 3 89 12 7 5 90 + 49 24 25 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN POPULASAUN Otas klosan-fetorae nian 5 Tabela 1.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir seksu iha sub-distritu no suco Nivel jeográfiku Total POPULASAUN Sub-distritu Barique/Natarbora Total 36,719 4,781 Mane 18,570 2,504 Nivel jeográfiku Feto 18,149 2,277 Sub-distritu Laleia Seksu Total Mane Feto 3,205 1,590 1,615 Lifau 760 370 390 Haturalan 881 445 436 1,564 775 789 10,449 5,294 5,155 1,881 963 918 Aubeon 1,267 647 620 Uma Boco 1,696 927 769 Abat Oan 432 233 199 Barique 578 287 291 Cribas Manehat 808 410 398 Aiteas * 743 373 370 Ma’abat 1,678 861 817 Sau 4,553 2,292 2,261 Sub-distritu Laclo Cairui Sub-distritu Manatuto 7,558 3,869 3,689 Lacumesac 2,167 1,107 1,060 Iliheu 1,286 648 638 Umacaduac 3,261 1,680 1,581 Ailili * 308 157 151 Uma Naruc 434 219 215 1,696 863 833 2,692 1,332 1,360 8,034 3,981 4,053 Orlalan 2,402 1,221 1,181 Funar 1,078 540 Hohorai Sub-distritu Laclubar 6 Seksu Sub-distritu Soibada Samoro 480 250 230 Leo Hat 661 327 334 Fatumacerec 694 336 358 538 Manlala 412 209 203 Manufahi 445 210 235 Manelima 1,875 883 992 Batara 1,609 806 803 Fatumaquerec 505 242 263 Sanana’in 565 289 276 * Suco iha sidade laran TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Karateristika Sosial TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 7 Tabela 2.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir estadu kazamentu iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Seksu no grupu otas/idade KARATERISTIKA SOSIAL Seksu rua ne’e hotu Estadu kazamentu nian Total La’os kabe-nain Kabe-nain Faluk Soe-malu Fahe-malu 20,697 6,143 12,559 1,875 57 63 15-19 3,350 3,150 185 7 4 4 20-24 2,518 1,438 1,048 25 4 3 25-29 1,961 527 1,378 39 8 9 30-34 2,328 351 1,895 66 4 12 35-39 1,832 162 1,551 104 5 10 40-44 2,202 158 1,842 186 8 8 45-49 1,689 106 1,409 161 6 7 50-54 1,576 76 1,236 257 5 2 55-59 857 39 643 168 5 2 60-64 883 48 589 241 3 2 65-69 523 23 323 175 1 1 70-74 480 31 241 203 2 3 75 + 498 34 219 243 2 0 Mane 10,268 3,586 6,147 498 19 18 15-19 1,746 1,709 32 3 2 0 20-24 1,224 922 297 4 1 0 25-29 942 358 572 10 0 2 30-34 1,197 226 942 23 1 5 35-39 915 102 785 22 4 2 40-44 1,049 95 908 43 1 2 kontinua 8 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 2.1 (kontinuasaun) Tabela 2.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir estadu kazamentu iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Estadu kazamentu nian Total Never married Married Widowed Divorced Separated 45-49 810 50 720 34 4 2 50-54 767 41 674 51 1 0 55-59 432 25 361 43 1 2 60-64 460 20 369 69 1 1 65-69 248 11 197 40 0 0 70-74 241 13 148 76 2 2 75 + 237 14 142 80 1 0 Feto 10,429 2,557 6,412 1,377 38 45 15-19 1,604 1,441 153 4 2 4 20-24 1,294 516 751 21 3 3 25-29 1,019 169 806 29 8 7 30-34 1,131 125 953 43 3 7 35-39 917 60 766 82 1 8 40-44 1,153 63 934 143 7 6 45-49 879 56 689 127 2 5 50-54 809 35 562 206 4 2 55-59 425 14 282 125 4 0 60-64 423 28 220 172 2 1 65-69 275 12 126 135 1 1 70-74 239 18 93 127 0 1 75 + 261 20 77 163 1 0 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN KARATERISTIKA SOSIAL Sex and age group 9 Tabela 2.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir relijiaun iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Seksu no grupu otas/idade KARATERISTIKA SOSIAL Seksu rua ne’e hotu Relijiaun Total Katóliku Islam Budismu Hindú Protestante Evanjeliku Tradisional Seluk 29,776 29,043 8 5 14 63 551 92 6-9 4,076 4,002 0 1 2 7 42 22 10-14 5,003 4,931 1 1 3 10 40 17 15-19 3,350 3,307 0 2 0 13 21 7 20-24 2,518 2,502 1 0 1 1 8 5 25-29 1,961 1,940 3 0 0 7 7 4 30-34 2,328 2,303 0 1 1 4 16 3 35-39 1,832 1,791 0 0 0 5 35 1 40-44 2,202 2,127 1 0 1 3 66 4 45-49 1,689 1,603 0 0 0 6 72 8 50-54 1,576 1,498 1 0 2 3 64 8 55-59 857 818 0 0 1 0 36 2 60-64 883 815 0 0 2 3 59 4 65-69 523 498 0 0 0 0 23 2 70-74 480 445 1 0 1 0 31 2 75 + 498 463 0 0 0 1 31 3 Mane 15,018 14,632 2 4 8 38 287 47 6-9 2,155 2,111 0 1 2 6 25 10 10-14 2,595 2,553 0 1 2 5 23 11 15-19 1,746 1,720 0 1 0 9 14 2 20-24 1,224 1,214 1 0 1 1 4 3 25-29 942 929 1 0 0 4 4 4 30-34 1,197 1,191 0 1 0 0 5 0 35-39 915 899 0 0 0 4 12 0 kontinua 10 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 2.2 (kontinuasaun) Tabela 2.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir relijiaun iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Relijiaun Total Katóliku Islam Budismu Hindú Protestante Evanjeliku Tradisional Seluk 40-44 1,049 1,022 0 0 0 1 26 0 45-49 810 760 0 0 0 4 40 6 50-54 767 731 0 0 1 1 31 3 55-59 432 412 0 0 0 0 18 2 60-64 460 420 0 0 1 2 35 2 65-69 248 236 0 0 0 0 11 1 70-74 241 216 0 0 1 0 23 1 75 + 237 218 0 0 0 1 16 2 Feto 14,758 14,411 6 1 6 25 264 45 6-9 1,921 1,891 0 0 0 1 17 12 10-14 2,408 2,378 1 0 1 5 17 6 15-19 1,604 1,587 0 1 0 4 7 5 20-24 1,294 1,288 0 0 0 0 4 2 25-29 1,019 1,011 2 0 0 3 3 0 30-34 1,131 1,112 0 0 1 4 11 3 35-39 917 892 0 0 0 1 23 1 40-44 1,153 1,105 1 0 1 2 40 4 45-49 879 843 0 0 0 2 32 2 50-54 809 767 1 0 1 2 33 5 55-59 425 406 0 0 1 0 18 0 60-64 423 395 0 0 1 1 24 2 65-69 275 262 0 0 0 0 12 1 70-74 239 229 1 0 0 0 8 1 75 + 261 245 0 0 0 0 15 1 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN KARATERISTIKA SOSIAL Seksu no grupu otas/idade 11 Tabela 2.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir lian nebé koalia hori kiik Lian nebé koalia hori kiik Total 6-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 29,776 4,076 5,003 3,350 2,518 1,961 2,328 1,832 2,202 1,689 1,576 857 883 523 480 498 Portugués 29 7 5 3 3 1 1 1 2 2 1 2 1 0 0 0 Tetum 61 5 5 9 8 3 7 6 9 3 3 1 1 0 0 1 Indonezia 14 2 1 0 2 5 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 Inglés 6 0 0 0 2 2 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 Adabe 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Atauran 2 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Atoni 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 12 0 1 0 2 3 1 1 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Total KARATERISTIKA SOSIAL Grupu otas/idade Baikenu Bekais 75 + Bunak 26 0 1 0 3 4 4 4 2 1 1 2 1 1 2 0 Dadu’a 993 152 186 134 102 47 79 52 70 52 46 21 10 16 13 13 25 4 4 4 2 2 4 2 1 2 0 0 0 0 0 0 Galoli 9,950 1,218 1,566 1,227 861 655 876 594 715 563 499 276 309 197 190 204 Habun 1,515 215 276 175 112 84 112 114 99 62 76 44 48 40 30 28 6 0 1 1 1 0 1 0 0 1 1 0 0 0 0 0 7,754 1,165 1,288 718 662 596 571 508 589 441 427 217 214 142 105 111 Fataluku Idalaka Idate Isni Kairui 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 428 42 73 45 25 15 29 20 39 35 35 16 25 6 12 11 kontinua 12 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 2.3 (kontinuasaun) Tabela 2.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir lian nebé koalia hori kiik Kawaimina Grupu otas/idade Total 6-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + 4 0 1 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 Kemák 16 3 1 0 2 2 2 2 1 2 0 1 0 0 0 0 Lakalei 5 0 1 1 2 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Lolein 6 0 1 1 0 0 0 1 2 0 0 0 1 0 0 0 Makalero 4 0 1 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Makasai 100 7 13 10 14 13 12 5 8 10 4 3 1 0 0 0 Makuva 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Mambai 2,205 314 420 282 180 118 140 123 169 121 139 58 68 20 28 25 Midiki 595 79 99 54 44 28 49 37 63 33 31 21 19 14 19 5 Nanaek 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Naueti 5 0 0 1 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Rahesuk 4 0 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Raklungu 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 Resuk 5 2 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Tetum Prasa 1,126 163 163 145 115 113 121 80 70 50 38 21 16 14 8 9 Tetum-terik 4,793 684 879 526 367 261 311 272 352 301 268 170 167 73 73 89 Tokodede 54 9 12 9 4 3 1 4 3 5 2 1 0 0 0 1 Waima’ a 18 3 0 3 0 2 1 1 3 1 1 2 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Malaiu China 9 2 0 0 1 0 0 0 1 1 2 1 1 0 0 0 Seluk 4 0 2 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN KARATERISTIKA SOSIAL Lian nebé koalia hori kiik 13 Tabela 2.4 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian ofisial sira no seksu iha relasaun ho grupu otas sira Kapasidade hatene lian ofisial sira tuir seksu Grupu otas/ idade Portugues Total Total KARATERISTIKA SOSIAL Feto Indonezia Total Mane Feto Total Mane Ingles Feto Total La’os buat sira ne’e Mane Feto Total Mane Feto 10,230 5,629 4,601 26,909 13,723 13,186 17,326 9,397 7,929 4,955 2,777 2,178 2,718 1,215 1,503 852 452 400 2,836 1,492 1,344 1,253 665 588 212 108 104 1,200 638 562 10-14 2,314 1,157 1,157 4,468 2,326 2,142 3,078 1,610 1,468 768 390 378 506 250 256 15-19 2,014 1,026 988 3,230 1,688 1,542 2,715 1,414 1,301 1,279 661 618 103 48 55 20-24 1,071 549 522 2,430 1,191 1,239 2,105 1,050 1,055 797 414 383 77 27 50 25-29 794 417 377 1,905 920 985 1,610 806 804 572 320 252 50 20 30 30-34 857 493 364 2,253 1,175 1,078 1,866 1,040 826 512 307 205 67 20 47 35-39 568 352 216 1,762 893 869 1,288 754 534 291 203 88 67 20 47 40-44 590 364 226 2,106 1,022 1,084 1,237 704 533 224 165 59 89 26 63 45-49 425 281 144 1,607 790 817 819 498 321 130 82 48 76 19 57 50-54 284 194 90 1,434 725 709 546 333 213 103 77 26 131 36 95 55-59 133 99 34 785 403 382 282 180 102 35 27 8 68 26 42 60-64 142 108 34 797 441 356 235 163 72 18 15 3 86 19 67 65-69 66 50 16 472 233 239 139 85 54 6 3 3 51 15 36 70-74 58 43 15 412 215 197 75 50 25 5 3 2 64 24 40 75 + 62 44 18 412 209 203 78 45 33 3 2 1 83 27 56 6-9 14 Mane Tetum TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Umakain sira TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 15 Tabela 3.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir estadu kazamentu nian iha relasaun ho seksu no relasaun ho xefe umakain nian Seksu no relasaun ho xefe umakain nian UMAKAIN SIRA Seksu rua ne’e hotu Estadu kazamentu nian Total La kabe-nain Kabe-nain Faluk Soe-malu Fahe-malu 36,719 22,165 12,559 1,875 57 63 Xefe Umakain 8,338 680 6,280 1,304 38 36 Feen/Laen 5,754 0 5,754 0 0 0 Oan Feto/Oan Mane 17,994 17,858 77 42 6 11 Enteadu/Oan hakiak 775 760 5 9 1 0 Feto-foun/Mane-foun 99 45 27 27 0 0 393 21 151 215 1 5 1,176 992 87 90 4 3 714 702 6 3 1 2 81 9 23 49 0 0 Maluk Seluk 1,303 1,032 134 128 3 6 La’os maluk 92 66 15 8 3 0 18,570 11,888 6,147 498 19 18 Xefe Umakain 5,691 462 4,833 373 13 10 Feen/Laen 1,118 0 1,118 0 0 0 Oan Feto/Oan Mane 9,525 9,485 25 11 1 3 Enteadu/Oan hakiak 425 419 3 2 1 0 Feto-foun/Mane-foun 44 26 11 7 0 0 Inan/Aman 96 5 50 40 0 1 Inan/Aman Feton-Biin/Maun-Alin Bei-oan Bei Mane kontinua 16 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Seksu no relasaun ho xefe umakain nian Tabela 3.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir estadu kazamentu nian iha relasaun ho seksu no relasaun ho xefe umakain nian Estadu kazamentu nian Total La kabe-nain Kabe-nain Faluk Soe-malu Fahe-malu Feton-Biin/Maun-Alin 603 550 35 15 1 2 Bei-oan 364 360 4 0 0 0 21 1 5 15 0 0 Maluk Seluk 630 537 57 33 1 2 La’os maluk 53 43 6 2 2 0 18,149 10,277 6,412 1,377 38 45 Xefe Umakain 2,647 218 1,447 931 25 26 Feen/Laen 4,636 0 4,636 0 0 0 Oan Feto/Oan Mane 8,469 8,373 52 31 5 8 Enteadu/Oan hakiak 350 341 2 7 0 0 Feto-foun/Mane-foun 55 19 16 20 0 0 Inan/Aman 297 16 101 175 1 4 Feton-Biin/Maun-Alin 573 442 52 75 3 1 Bei-oan 350 342 2 3 1 2 60 8 18 34 0 0 Maluk Seluk 673 495 77 95 2 4 La’os maluk 39 23 9 6 1 0 Bei Feto Bei TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMAKAIN SIRA Tabela 3.1 (kontinuasaun) 17 Tabela 3.2 Manatuto: Xefe umakain privadu sira tuir estadu kazamentu nian iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Seksu no grupu otas/idade UMAKAIN SIRA Seksu rua ne’e hotu Estadu kazamentu nian Total La kabe-nain Faluk Kabe-nain Soe-malu Fahe-malu 8,338 680 6,280 1,304 38 36 15-19 191 131 53 3 2 2 20-24 562 131 411 15 2 3 25-29 753 88 635 18 5 7 30-34 1,111 105 947 51 2 6 35-39 939 55 789 85 4 6 40-44 1,090 56 886 137 7 4 45-49 896 32 728 129 4 3 50-54 892 29 664 194 4 1 55-59 480 15 335 126 3 1 60-64 529 15 350 161 2 1 65-69 334 6 204 124 0 0 70-74 287 10 143 130 2 2 75 + 274 7 135 131 1 0 Mane 5,691 462 4,833 373 13 10 15-19 93 79 13 0 1 0 20-24 317 91 224 2 0 0 25-29 487 73 408 5 0 1 30-34 807 78 705 20 1 3 35-39 681 39 617 20 3 2 40-44 772 38 697 35 1 1 kontinua 18 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 3.2 (kontinuasaun) Tabela 3.2 Manatuto: Xefe umakain privadu sira tuir estadu kazamentu nian iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Estadu kazamentu nian Total La kabe-nain Kabe-nain Faluk Soe-malu Fahe-malu 45-49 631 19 579 30 2 1 50-54 623 20 559 43 1 0 55-59 342 9 297 34 1 1 60-64 369 8 310 51 0 0 65-69 211 1 177 33 0 0 70-74 188 4 126 55 2 1 75 + 170 3 121 45 1 0 Feto 2,647 218 1,447 931 25 26 15-19 98 52 40 3 1 2 20-24 245 40 187 13 2 3 25-29 266 15 227 13 5 6 30-34 304 27 242 31 1 3 35-39 258 16 172 65 1 4 40-44 318 18 189 102 6 3 45-49 265 13 149 99 2 2 50-54 269 9 105 151 3 1 55-59 138 6 38 92 2 0 60-64 160 7 40 110 2 1 65-69 123 5 27 91 0 0 70-74 99 6 17 75 0 1 75 + 104 4 14 86 0 0 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMAKAIN SIRA Seksu no grupu otas/idade 19 Tabela 3.3 Manatuto: Umakain privadu sira tuir númeru ema okupante sira iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Seksu no grupu otas/ idade UMAKAIN SIRA Seksu rua ne’e hotu Númeru ema sira mak hela iha uma ne’e Total 1 2 8,338 727 15-19 191 44 20-24 562 35 25-29 753 41 30-34 1,111 35-39 939 40-44 1,090 45-49 3 1,284 4 5 6 7+ 1,326 1,322 1,119 973 1,587 60 41 15 10 12 9 127 181 99 56 32 32 92 150 175 134 87 74 58 93 141 219 218 159 223 46 57 96 135 166 166 273 48 91 102 165 157 169 358 896 47 108 81 141 116 126 277 50-54 892 77 144 161 124 100 95 191 55-59 480 52 97 96 65 55 45 70 60-64 529 71 142 107 74 53 42 40 65-69 334 60 89 66 41 28 25 25 70-74 287 71 95 60 35 14 3 9 75 + 274 77 89 44 34 12 12 6 Mane 5,691 382 774 864 936 809 703 1,223 15-19 93 26 26 21 3 4 7 6 20-24 317 26 75 107 54 26 17 12 25-29 487 34 62 109 123 81 43 35 30-34 807 48 68 104 169 164 108 146 35-39 681 33 42 59 95 129 119 204 40-44 772 28 56 56 106 110 123 293 kontinua 20 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Seksu no grupu otas/idade Tabela 3.3 Manatuto: Umakain privadu sira tuir númeru ema okupante sira iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Númeru ema sira mak hela iha uma ne’e Total 1 2 3 4 5 45-49 631 23 54 50 50-54 623 27 75 111 93 55-59 342 18 55 67 50 60-64 369 25 90 74 65 65-69 211 20 55 41 70-74 188 38 58 40 75 + 170 36 58 Female 95 6 89 7+ 97 223 77 73 167 41 43 68 43 36 36 26 23 24 22 29 12 3 8 25 28 10 10 3 2,647 345 510 462 386 310 270 364 15-19 98 18 34 20 12 6 5 3 20-24 245 9 52 74 45 30 15 20 25-29 266 7 30 41 52 53 44 39 30-34 304 10 25 37 50 54 51 77 35-39 258 13 15 37 40 37 47 69 40-44 318 20 35 46 59 47 46 65 45-49 265 24 54 31 46 27 29 54 50-54 269 50 69 50 31 23 22 24 55-59 138 34 42 29 15 14 2 2 60-64 160 46 52 33 9 10 6 4 65-69 123 40 34 25 15 5 1 3 70-74 99 33 37 20 6 2 0 1 75 + 104 41 31 19 6 2 2 3 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMAKAIN SIRA Tabela 3.3 (kontinuasaun) 21 Tabela 3.4 Manatuto: Umakain privadu sira tuir sub-distritu no suco Nível jeográfiku Total UMAKAIN SIRA Sub-distritu Barique/Natarbora Nível jeográfiku 8,338 1,115 Sub-distritu Laleia Umakain sira 914 Lifau 203 Haturalan 228 Cairui 483 Aubeon 328 Uma Boco 363 Abat Oan 104 Barique 148 Cribas 449 Manehat 172 Aiteas * 175 Ma’abat 351 Sau 958 514 Iliheu 314 Umacaduac 782 Ailili * 75 Uma Naruc 113 Hohorai 365 Sub-distritu Laclo Lacumesac Sub-distritu Laclubar 22 Umakain sira 1,774 1,674 Sub-distritu Manatuto Sub-distritu Soibada 2,322 539 Samoro 88 Leo Hat 128 145 Orlalan 472 Fatumacerec Funar 232 Manlala Manelima 377 Manufahi Batara 341 Fatumaquerec 107 Sanana’in 145 * Suco iha sidade laran TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 74 104 Moris no Mate TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 23 Tabela 4.1 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no katuas-ferik liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto sira nian Seksu labarik nian no grupu otas/idade inan nian Númeru labarik hotu-hotu nebe’e inan ida hahoris, moris ka mate Total La iha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12+ Númeru total labarik sira Labarik sira ba feto ida Labarik sira, seksu MORIS NO MATE rua ne’e hotu 10,429 3,465 829 885 861 933 897 778 658 469 290 185 90 89 33,009 3.2 15-19 1,604 1,499 71 16 7 4 3 2 1 1 0 0 0 0 182 0.1 20-24 1,294 626 268 195 119 51 19 10 3 0 2 0 1 0 1,424 1.1 25-29 1,019 240 99 174 186 162 89 36 17 12 1 1 1 1 2,575 2.5 30-34 1,131 189 59 119 141 185 172 130 64 39 16 10 4 3 4,186 3.7 35-39 917 122 39 52 72 120 130 136 113 62 41 18 6 6 4,279 4.7 40-44 1,153 126 58 76 94 127 142 139 151 102 65 36 16 21 5,809 5.0 45-49 879 123 55 70 52 86 101 109 98 80 41 35 18 11 4,234 4.8 50-54 809 120 75 51 66 73 89 83 75 73 40 33 15 16 3,779 4.7 55-59 425 89 27 33 27 35 45 46 32 29 28 19 8 7 1,889 4.4 60-64 423 108 27 39 36 30 41 38 43 17 15 11 11 7 1,662 3.9 65-69 275 65 15 22 26 30 23 23 20 25 9 7 4 6 1,122 4.1 70-74 239 70 16 21 20 21 20 14 16 16 14 6 1 4 875 3.7 75 + 261 88 20 17 15 9 23 12 25 13 18 9 5 7 993 3.8 kontinua 24 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 4.1 (kontinuasaun) Tabela 4.1 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no katuas-ferik liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto sira nian Labarik sira, Mane Númeru labarik hotu-hotu nebe’e inan ida hahoris, moris ka mate Total La iha 1 2 3 1,610 1,548 1,301 4 5 6 7 8 844 486 239 107 9 40 10 13 11 12+ 8 0 0 0 0 0 0 0 0 Númeru total labarik sira Labarik sira ba feto ida 10,429 4,233 17,115 1.6 15-19 1,604 1,544 42 11 4 3 0 0 0 0 20-24 1,294 812 299 126 40 10 4 3 0 0 88 0.1 25-29 1,019 344 265 233 119 44 10 3 0 0 0 1 0 0 1,342 0.1 30-34 1,131 279 229 242 204 111 38 19 5 1 3 0 0 0 2,143 0.6 35-39 917 175 124 190 201 113 65 35 7 4 3 0 0 0 2,202 1.3 40-44 1,153 193 166 216 216 175 98 54 23 11 1 0 0 0 3,018 1.9 45-49 879 181 124 161 149 121 72 40 19 9 2 1 0 0 2,210 2.4 749 50-54 809 192 125 145 127 89 64 34 26 4 1 2 0 0 1,919 2.6 55-59 425 109 69 52 70 55 40 18 7 2 1 2 0 0 1,005 2.5 60-64 423 134 64 48 72 51 33 10 7 3 1 0 0 0 887 2.4 65-69 275 85 40 50 34 28 18 10 6 2 1 1 0 0 581 2.4 70-74 239 81 33 42 32 20 20 6 3 2 0 0 0 0 466 2.1 75 + 261 104 30 32 33 24 24 7 4 2 0 1 0 0 505 2.1 MORIS NO MATE Seksu labarik nian no grupu otas/idade inan nian kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 25 Tabela 4.1 (kontinuasaun) Tabela 4.1 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no katuas-ferik liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto sira nian Seksu labarik nian no grupu otas/idade inan nian MORIS NO MATE Labarik sira, Feto 26 Númeru labarik hotu-hotu nebe’e inan ida hahoris, moris ka mate Total La iha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12+ Númeru total labarik sira Labarik sira ba feto ida 10,429 4,381 1,773 1,549 1,180 764 454 206 76 31 10 4 1 0 15,894 1.5 15-19 1,604 1,535 53 10 3 3 0 0 0 0 0 0 0 0 94 0.1 20-24 1,294 822 330 100 31 6 2 3 0 0 0 0 0 0 675 0.5 25-29 1,019 404 256 194 101 44 13 5 1 1 0 0 0 0 1,233 1.2 30-34 1,131 300 250 214 206 89 52 13 4 2 1 0 0 0 2,043 1.8 35-39 917 185 145 200 175 111 65 23 8 2 2 1 0 0 2,077 2.3 40-44 1,153 199 199 255 186 150 100 40 13 8 1 2 0 0 2,791 2.4 45-49 879 195 143 174 141 104 65 36 15 6 0 0 0 0 2,024 2.3 50-54 809 182 146 142 130 92 62 34 12 7 2 0 0 0 1,860 2.3 55-59 425 131 58 74 65 43 28 15 8 2 1 0 0 0 884 2.1 60-64 423 143 73 77 46 45 22 9 4 1 1 1 1 0 775 1.8 65-69 275 86 48 40 40 30 18 9 3 1 0 0 0 0 541 2.0 70-74 239 93 39 33 27 23 15 7 2 0 0 0 0 0 409 1.7 75 + 261 106 33 36 29 24 12 12 6 1 2 0 0 0 488 1.9 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 4.2 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto nian Seksu labarik nian no grupu otas/idade inan nian Total Nunka hahoris oan Númeru labarik nebe’e inan hahoris ho vida 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12+ Númeru total labarik sira Labarik sira ba feto ida rua ne’e hotu 15-19 10,429 3,465 123 1,075 1,221 1,130 1,100 936 654 377 199 85 37 12 15 25,596 2.5 1,604 1,499 1 74 19 5 3 1 1 0 1 0 0 0 0 158 0.1 20-24 1,294 626 7 291 200 110 37 13 7 2 1 0 0 0 0 1,298 1.0 25-29 1,019 240 3 120 213 204 131 69 24 12 2 0 1 0 0 2,281 2.2 30-34 1,131 189 5 74 144 186 205 172 90 39 21 5 1 0 0 3,636 3.2 35-39 917 122 8 46 72 109 143 176 131 60 27 18 2 1 2 3,608 3.9 40-44 1,153 126 9 86 130 135 162 155 151 95 55 25 14 7 3 4,665 4.0 45-49 879 123 14 75 112 86 120 126 99 58 43 14 4 1 4 3,236 3.7 50-54 809 120 21 109 101 97 114 88 59 52 25 11 8 2 2 2,642 3.3 55-59 425 89 7 47 69 43 56 41 36 21 7 4 2 0 3 1,254 3.0 60-64 423 108 14 55 60 54 56 35 17 11 6 3 3 1 0 1,031 2.4 65-69 275 65 8 33 32 48 33 22 16 11 3 2 1 0 1 724 2.6 70-74 239 70 14 31 36 26 20 20 8 7 6 1 0 0 0 515 2.2 75 + 261 88 12 34 33 27 20 18 15 9 2 2 1 0 0 548 2.1 MORIS NO MATE Labarik sira, seksu kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 27 Tabela 4.2 (kontinuasaun) MORIS NO MATE Tabela 4.2 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto nian Seksu labarik nian no grupu otas/idade inan nian Nunka hahoris oan Total Labarik sira, Mane 10,429 4,233 15-19 1,604 20-24 25-29 Númeru labarik nebe’e inan hahoris ho vida 0 1 2 3 352 2,035 1,780 1,544 1 48 1,294 812 20 1,019 344 29 30-34 1,131 279 35-39 917 175 40-44 1,153 193 42 230 45-49 879 181 37 181 50-54 809 192 56 185 166 55-59 425 109 27 101 74 60-64 423 134 32 91 85 65-69 275 85 23 56 52 70-74 239 81 19 60 75 + 261 104 25 53 6 7 8 9 10 11 12+ Númeru total labarik sira Labarik sira ba feto ida 4 5 1,126 536 237 92 26 9 2 1 0 0 13,136 1.3 9 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 73 0.0 305 116 29 8 2 2 0 0 0 0 0 0 678 0.5 289 225 96 30 2 3 1 0 0 0 0 0 1,182 1.2 20 272 260 181 85 24 7 3 0 0 0 0 0 1,858 1.6 21 164 224 194 81 40 14 1 3 0 0 0 0 1,833 2.0 283 185 124 58 26 10 2 0 0 0 0 2,379 2.1 198 132 78 50 17 2 3 0 0 0 0 1,675 1.9 110 45 32 15 7 1 0 0 0 0 1,334 1.6 67 31 11 3 0 0 1 1 0 0 666 1.6 55 18 4 2 2 0 0 0 0 0 544 1.3 33 17 6 2 0 0 1 0 0 0 378 1.4 45 19 8 6 1 0 0 0 0 0 0 275 1.2 43 24 10 2 0 0 0 0 0 0 0 261 1.0 kontinua 28 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 4.2 (kontinuasaun) Tabela 4.2 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, tuir númeru labarik sira nebé moris iha relasaun ho seksu labarik sira nian no otas feto nian no númeru total labarik sira nebé moris tuir seksu labarik sira nian no otas feto nian Total Labarik sira, Feto 10,429 4,381 1,604 1,535 15-19 Nunka hahoris oan Númeru labarik nebe’e inan hahoris ho vida 0 1 2 3 363 2,160 1,606 2 55 6 7 8 9 10 11 12+ Númeru total labarik sira Labarik sira ba feto ida 4 5 1,076 513 217 81 23 6 2 1 0 0 12,460 1.2 8 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 85 0.1 20-24 1,294 822 12 339 90 26 3 1 1 0 0 0 0 0 0 620 0.5 25-29 1,019 404 10 289 184 95 31 5 0 0 1 0 0 0 0 1,099 1.1 30-34 1,131 300 32 275 234 178 74 29 6 1 1 1 0 0 0 1,778 1.6 35-39 917 185 30 172 210 183 78 42 12 1 3 1 0 0 0 1,775 1.9 40-44 1,153 199 39 253 266 199 120 49 20 7 0 0 1 0 0 2,286 2.0 45-49 879 195 41 201 179 121 93 32 12 5 0 0 0 0 0 1,561 1.8 50-54 809 182 62 203 154 117 38 32 13 8 0 0 0 0 0 1,308 1.6 55-59 425 131 31 80 99 46 23 10 5 0 0 0 0 0 0 588 1.4 60-64 423 143 38 113 61 36 21 8 2 0 1 0 0 0 0 487 1.2 65-69 275 86 19 67 57 28 13 2 2 1 0 0 0 0 0 346 1.3 70-74 239 93 28 49 36 20 8 3 2 0 0 0 0 0 0 240 1.0 75 + 261 106 19 64 28 25 9 4 6 0 0 0 0 0 0 287 1.1 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN MORIS NO MATE Seksu labarik nian no grupu otas/idade inan nian 29 Tabela 4.3 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira tuir númeru bebé sira nebé mate hafoin moris iha relasaun ho otas feto nian MORIS NO MATE Grupu otas 30 Númeru total bebé sira nebé matehafoin moris Númeru labarik nebe’e inan hahoris no mate kedas Total La iha 1 2 3 4 5 6 7 8 Total 10,429 9,669 617 98 30 12 1 2 0 0 968 15-19 1,604 1,600 4 0 0 0 0 0 0 0 4 20-24 1,294 1,260 32 1 1 0 0 0 0 0 37 25-29 1,019 950 60 7 2 0 0 0 0 0 80 30-34 1,131 1,057 66 6 1 1 0 0 0 0 85 35-39 917 834 70 9 3 1 0 0 0 0 101 40-44 1,153 1,006 112 23 9 2 0 1 0 0 199 45-49 879 774 87 12 4 1 0 1 0 0 133 50-54 809 721 68 14 2 4 0 0 0 0 118 55-59 425 381 30 9 3 1 1 0 0 0 66 60-64 423 384 33 4 2 0 0 0 0 0 47 65-69 275 251 17 5 1 1 0 0 0 0 34 70-74 239 210 23 5 0 1 0 0 0 0 37 75 + 261 241 15 3 2 0 0 0 0 0 27 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 4.4 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira, ho otas tina 15 ba 54 tuir nasimentu nebé informa iha fulan 12 laran molok halo sensus iha relasaun ho grupu otas sira Total feto sira Feto sira nebé informa tuur-ahi iha tinan kotuk Total 8,806 1,530 15-19 1,604 82 20-24 1,294 370 25-29 1,019 361 30-34 1,131 344 35-39 917 216 40-44 1,153 123 45-49 879 30 50-54 809 4 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN MORIS NO MATE Grupu otas 31 Tabela 4.5 Manatuto: Feto sira iha umakain privadu sira tuir otas bainhira tuur-ahi ba dala-uluk no otas median bainhira tuur-ahi ba dala-uluk no tuir tinan okorrénsia Otas bainhira tuur-ahi ba dala-uluk Tinan lima dala ida/Quinquenium 1954 no 1959-1955 antes liu 2004-2000 1999-1995 1994-1990 1989-1985 1984-1980 1979-1975 1974-1970 1969-1965 1964-1960 6964 1039 1123 964 948 1028 522 455 345 251 150 139 93 2 9 7 16 13 16 7 17 2 3 1 15 214 14 18 28 35 29 23 19 30 7 6 5 16 237 35 25 31 26 32 31 22 12 11 6 6 17 308 58 54 46 39 40 25 16 16 6 4 4 18 452 98 63 62 36 62 25 42 30 17 7 10 19 520 130 90 66 54 59 35 35 20 13 13 5 20 546 119 89 93 62 74 34 29 12 15 11 8 21 558 86 119 76 78 85 33 29 21 16 8 7 22 536 89 93 65 69 86 45 26 19 25 8 11 23 478 80 94 65 61 66 35 33 17 16 8 3 24 415 60 62 56 63 64 40 23 12 17 10 8 25 393 48 64 55 71 72 34 12 18 9 4 6 26 391 47 67 60 68 51 29 21 20 10 9 9 27 278 33 45 43 46 44 19 17 13 7 8 3 28 235 43 31 34 30 46 16 12 8 8 6 1 29 225 23 32 28 44 41 13 21 10 8 4 1 1085 74 168 149 150 164 69 91 70 64 35 51 22.0 20.7 22.0 22.1 23.0 22.5 21.9 22.1 21.8 22.8 23.1 24.3 Total <15 MORIS NO MATE Total 30+ Otas mediu bainhira tuurahi ba dalauluk 32 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 4.6 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir inan-aman nebé sei moris iha relasaun ho grupu otas sira Inan-aman nebé sei moris Total Aman Total sei moris Inan mate ona sei moris Inan-aman sei moris hotu mate ona Inan-aman mate hotu Ida sei moris 36,719 23,511 13,208 25,781 10,938 21,749 5,794 9,176 0-4 5,953 5,863 90 5,901 52 5,816 132 5 5-9 5,066 4,846 220 4,936 130 4,732 318 16 10-14 5,003 4,613 390 4,786 217 4,430 539 34 15-19 3,350 2,877 473 3,075 275 2,695 562 93 20-24 2,518 1,855 663 2,067 451 1,638 646 234 25-29 1,961 1,097 864 1,378 583 904 667 390 30-34 2,328 925 1,403 1,292 1,036 664 889 775 35-39 1,832 484 1,348 776 1,056 325 610 897 40-44 2,202 433 1,769 720 1,482 255 643 1,304 45-49 1,689 225 1,464 381 1,308 115 376 1,198 50-54 1,576 146 1,430 242 1,334 78 232 1,266 55-59 857 43 814 90 767 17 99 741 60-64 883 44 839 60 823 27 50 806 65-69 523 13 510 22 501 11 13 499 70-74 480 16 464 18 462 15 4 461 75 + 498 31 467 37 461 27 14 457 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN MORIS NO MATE Grupu otas 33 34 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Edukasaun no Literariu TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 35 EDUKASAUN NO LITERARIU Tabela 5.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Grupu otas Seksu no edukasaun nebé simu Total 6-9 Seksu rua ne’e hotu 29,776 4,076 5,003 3,350 2,518 1,961 2,328 1,832 2,202 1,689 1,576 857 883 1,501 La ba eskola 2,224 422 307 141 117 90 115 119 177 167 171 105 90 203 Eskola primária 9,058 1,514 2,949 1,176 720 538 659 420 403 245 159 83 86 106 1 1,129 745 222 27 12 15 21 22 20 14 8 7 8 8 2 1,394 480 444 84 55 29 66 60 57 32 26 21 19 21 3 1,609 212 685 126 104 73 106 70 81 50 40 15 17 30 4 1,510 77 669 204 106 93 79 56 77 47 41 18 24 19 5 1,373 0 568 292 161 110 103 45 53 18 10 3 4 6 6+ 2,043 0 361 443 282 218 284 167 115 84 34 19 14 22 5,007 0 339 1,324 988 701 763 402 252 120 58 13 26 21 613 0 158 272 73 33 32 23 8 9 3 0 0 2 2 911 0 124 374 147 73 92 46 24 11 8 1 7 4 3 1,331 0 57 360 259 161 217 126 79 38 13 4 10 7 4 249 0 0 122 58 16 23 13 5 3 2 2 3 2 5 253 0 0 81 102 30 21 8 7 3 1 0 0 0 1,650 0 0 115 349 388 378 186 129 56 31 6 6 6 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 + Tinan estuda nian Eskola sekundária Tinan estuda nian 1 6+ kontinua 36 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.1 (kontinuasaun) Tabela 5.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Seksu no edukasaun nebé simu Edukasaun tersiáriu Grupu otas Total 6-9 10-14 311 0 0 1 63 0 2 146 0 3 50 4 5+ 15-19 20-24 25-29 30-34 27 60 66 62 0 9 16 15 5 0 18 34 19 25 0 0 0 5 16 12 23 0 0 0 4 7 29 0 0 0 1 1,931 0 0 112 52 0 0 13,176 2,140 1,408 35-39 34 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 + 26 6 14 4 3 9 5 6 0 4 0 1 2 15 11 5 7 4 1 7 6 6 1 3 0 1 0 7 3 2 0 0 0 0 0 9 13 5 1 0 0 0 0 0 409 454 440 220 155 62 45 10 9 15 0 5 16 20 8 3 0 0 0 0 0 682 633 566 729 857 1,344 1,151 1,174 652 678 1,162 Simu diploma, eskola junior ka eskola sekundária Simu títulu/gelar ka sertifikadu Edukasaun tersiáriu/ universidade La temi konabá edukasaun EDUKASAUN NO LITERARIU Tinan estuda nian kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 37 Tabela 5.1 (kontinuasaun) Tabela 5.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Seksu no edukasaun nebé simu Total 6-9 15,018 2,155 2,595 1,746 1,224 942 1,197 915 1,049 810 767 432 460 726 La ba eskola 1,011 211 156 58 50 36 43 51 68 67 76 48 44 103 Eskola primária 4,827 769 1,540 635 361 266 346 228 219 170 103 53 63 74 1 611 397 122 13 10 9 12 14 9 7 3 5 6 4 2 735 238 230 43 27 18 40 31 36 22 13 9 11 17 3 887 106 377 72 55 33 63 37 44 31 27 10 13 19 4 797 28 346 99 53 51 42 26 45 32 29 13 20 13 5 723 0 295 168 85 48 50 21 25 15 7 1 4 4 1,074 0 170 240 131 107 139 99 60 63 24 15 9 17 2,708 0 158 666 487 362 430 271 176 84 36 9 17 12 1 330 0 80 149 37 20 16 14 5 7 2 0 0 0 2 449 0 53 187 69 31 51 23 14 10 5 1 4 1 3 696 0 25 185 120 76 105 87 49 26 8 2 7 6 4 131 0 0 56 33 6 18 9 3 2 1 1 1 1 5 125 0 0 31 54 14 11 6 5 3 1 0 0 0 6+ 977 0 0 58 174 215 229 132 100 36 19 5 5 4 Mane EDUKASAUN NO LITERARIU Grupu otas 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 + Tinan estuda nian 6+ Eskola sekundária Tinan estuda nian kontinua 38 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.1 (kontinuasaun) Tabela 5.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Seksu no edukasaun nebé simu Edukasaun tersiáriu Grupu otas Total 6-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 + 195 0 0 14 34 39 46 26 18 4 8 1 1 4 1 32 0 0 4 9 8 2 4 2 0 1 0 1 1 2 84 0 0 10 21 10 13 11 7 3 5 1 0 3 3 39 0 0 0 2 12 12 4 6 1 2 0 0 0 4 15 0 0 0 2 2 7 2 2 0 0 0 0 0 5+ 25 0 0 0 0 7 12 5 1 0 0 0 0 0 1,154 0 0 54 208 254 275 158 118 40 27 6 6 8 40 0 0 0 2 9 19 7 3 0 0 0 0 0 6,277 1,175 741 373 292 239 332 339 568 485 544 321 335 533 Simu diploma, eskola junior ka eskola sekundária Simu títulu/gelar ka sertifikadu Edukasaun tersiáriu/ universidade La temi konabá edukasaun EDUKASAUN NO LITERARIU Tinan estuda nian kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 39 Tabela 5.1 (kontinuasaun) Tabela 5.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Seksu no edukasaun nebé simu Total 6-9 14,758 1,921 2,408 1,604 1,294 1,019 1,131 917 1,153 879 809 425 423 775 La ba eskola 1,213 211 151 83 67 54 72 68 109 100 95 57 46 100 Eskola primária 4,231 745 1,409 541 359 272 313 192 184 75 56 30 23 32 1 518 348 100 14 2 6 9 8 11 7 5 2 2 4 2 659 242 214 41 28 11 26 29 21 10 13 12 8 4 3 722 106 308 54 49 40 43 33 37 19 13 5 4 11 4 713 49 323 105 53 42 37 30 32 15 12 5 4 6 5 650 0 273 124 76 62 53 24 28 3 3 2 0 2 6+ 969 0 191 203 151 111 145 68 55 21 10 4 5 5 2,299 0 181 658 501 339 333 131 76 36 22 4 9 9 1 283 0 78 123 36 13 16 9 3 2 1 0 0 2 2 462 0 71 187 78 42 41 23 10 1 3 0 3 3 3 635 0 32 175 139 85 112 39 30 12 5 2 3 1 4 118 0 0 66 25 10 5 4 2 1 1 1 2 1 5 128 0 0 50 48 16 10 2 2 0 0 0 0 0 6+ 673 0 0 57 175 173 149 54 29 20 12 1 1 2 Feto EDUKASAUN NO LITERARIU Grupu otas 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 + Tinan estuda nian Eskola sekundária Tinan estuda nian kontinua 40 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.1 (kontinuasaun) Tabela 5.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir grupu otas sira iha relasaun ho seksu no edukasaun nebé simu Seksu no edukasaun nebé simu Edukasaun tersiáriu Grupu otas Total 6-9 10-14 15-19 116 0 0 13 1 31 0 0 2 62 0 0 3 11 0 4 8 5+ 4 20-24 25-29 26 27 5 7 8 13 0 0 0 0 0 0 777 0 12 6,899 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 + 16 8 8 2 6 3 2 5 7 3 1 4 0 3 0 0 1 9 12 4 4 2 2 3 1 4 3 4 0 2 0 0 1 0 1 0 0 2 5 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 58 201 200 165 62 37 22 18 4 3 7 0 0 0 3 7 1 1 0 0 0 0 0 0 965 667 309 341 327 397 518 776 666 630 331 343 629 Simu diploma, eskola junior ka eskola sekundária Simu títulu/gelar ka sertifikadu Edukasaun tersiáriu/ universidade La temi konabá edukasaun TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN EDUKASAUN NO LITERARIU Tinan estuda nian 41 Tabela 5.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu tuir literasiu* iha lian ofisial sira ruma iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu rua ne’e hotu Literasiu La hatene sani/lee ho hakerek Total Hatene sani/lee no hakerek 29,776 18,051 11,725 6-9 4,076 3,503 573 10-14 5,003 2,659 2,344 15-19 3,350 1,023 2,327 20-24 2,518 944 1,574 25-29 1,961 784 1,177 30-34 2,328 1,024 1,304 35-39 1,832 1,070 762 40-44 2,202 1,545 657 45-49 1,689 1,285 404 50-54 1,576 1,328 248 55-59 857 748 109 60-64 883 772 111 65 + 1,501 1,366 135 * Literasiu ema ne’ebe hatene lee no hakerek kontinua 42 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.2 (kontinuasaun) Tabela 5.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu tuir literasiu* iha lian ofisial sira ruma iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Mane Literasiu La hatene sani/lee ho hakerek Total Hatene sani/lee no hakerek 15,018 8,671 6,347 6-9 2,155 1,858 297 10-14 2,595 1,407 1,188 15-19 1,746 541 1,205 20-24 1,224 456 768 25-29 942 335 607 30-34 1,197 472 725 35-39 915 435 480 40-44 1,049 653 396 45-49 810 546 264 50-54 767 600 167 55-59 432 358 74 60-64 460 377 83 65 + 726 633 93 EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 43 Tabela 5.2 (kontinuasaun) Tabela 5.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu tuir literasiu* iha lian ofisial sira ruma iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Feto 44 Literasiu La hatene sani/lee ho hakerek Total Hatene sani/lee no hakerek 14,758 9,380 5,378 6-9 1,921 1,645 276 10-14 2,408 1,252 1,156 15-19 1,604 482 1,122 20-24 1,294 488 806 25-29 1,019 449 570 30-34 1,131 552 579 35-39 917 635 282 40-44 1,153 892 261 45-49 879 739 140 50-54 809 728 81 55-59 425 390 35 60-64 423 395 28 65 + 775 733 42 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.3.a Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Portugés iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Seksu rua ne’e hotu Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia, sani no hakerek Koalia no sani deit 29,776 19,546 1,154 5,642 630 2,804 6-9 4,076 3,224 167 534 57 94 10-14 5,003 2,689 237 1,496 109 472 15-19 3,350 1,336 115 1,204 144 551 20-24 2,518 1,447 80 695 66 230 25-29 1,961 1,167 66 513 55 160 30-34 2,328 1,471 81 559 47 170 35-39 1,832 1,264 69 299 36 164 40-44 2,202 1,612 65 162 45 318 45-49 1,689 1,264 58 72 26 269 50-54 1,576 1,292 67 53 12 152 55-59 857 724 37 20 13 63 60-64 883 741 49 13 8 72 65 + 1,501 1,315 63 22 12 89 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 45 EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade Tabela 5.3.a (kontinuasaun) Tabela 5.3.a Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Portugés iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Mane Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia, sani no hakerek Koalia no sani deit 15,018 9,389 702 2,910 370 1,647 6-9 2,155 1,703 92 282 43 35 10-14 2,595 1,438 132 747 55 223 15-19 1,746 720 67 616 60 283 20-24 1,224 675 45 323 41 140 25-29 942 525 37 251 33 96 30-34 1,197 704 47 312 30 104 35-39 915 563 42 173 31 106 40-44 1,049 685 44 92 27 201 45-49 810 529 36 45 17 183 50-54 767 573 41 34 8 111 55-59 432 333 28 12 10 49 60-64 460 352 40 9 5 54 65 + 726 589 51 14 10 62 kontinua 46 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.3.a (kontinuasaun) Tabela 5.3.a Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Portugés iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade Feto Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia, sani no hakerek Koalia no sani deit 14,758 10,157 452 2,732 260 1,157 6-9 1,921 1,521 75 252 14 59 10-14 2,408 1,251 105 749 54 249 15-19 1,604 616 48 588 84 268 20-24 1,294 772 35 372 25 90 25-29 1,019 642 29 262 22 64 30-34 1,131 767 34 247 17 66 35-39 917 701 27 126 5 58 40-44 1,153 927 21 70 18 117 45-49 879 735 22 27 9 86 50-54 809 719 26 19 4 41 55-59 425 391 9 8 3 14 60-64 423 389 9 4 3 18 65 + 775 726 12 8 2 27 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade 47 Tabela 5.3.b Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 ho boot liu, tuir kapasidade hatene lian Tetum iha relasaun ho seksu no grupu otas Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu rua ne’e hotu Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 29,776 2,867 14,159 996 669 11,085 6-9 4,076 1,240 1,947 254 134 501 10-14 5,003 535 1,687 313 226 2,242 15-19 3,350 120 810 80 78 2,262 20-24 2,518 88 844 42 36 1,508 25-29 1,961 56 704 33 39 1,129 30-34 2,328 75 887 56 58 1,252 35-39 1,832 70 985 24 32 721 40-44 2,202 96 1,436 43 24 603 45-49 1,689 82 1,203 50 13 341 50-54 1,576 142 1,180 23 11 220 55-59 857 72 672 19 8 86 60-64 883 86 669 23 3 102 65 + 1,501 205 1,135 36 7 118 kontinua 48 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.3.b (kontinuasaun) Tabela 5.3.b Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 ho boot liu, tuir kapasidade hatene lian Tetum iha relasaun ho seksu no grupu otas Mane Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit 15,018 1,295 6,880 Koalia no sani deit 472 Koalia, sani no hakerek 352 6,019 6-9 2,155 663 1,056 106 66 264 10-14 2,595 269 911 156 125 1,134 15-19 1,746 58 426 51 42 1,169 20-24 1,224 33 408 25 23 735 25-29 942 22 300 15 20 585 30-34 1,197 22 423 22 27 703 35-39 915 22 406 13 11 463 40-44 1,049 27 630 14 14 364 45-49 810 20 518 23 7 242 50-54 767 42 562 11 4 148 55-59 432 29 335 5 7 56 60-64 460 19 350 14 2 75 65 + 726 69 555 17 4 81 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 49 EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade Tabela 5.3.b (kontinuasaun) Tabela 5.3.b Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 ho boot liu, tuir kapasidade hatene lian Tetum iha relasaun ho seksu no grupu otas Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Feto 50 Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 14,758 1,572 7,279 524 317 5,066 6-9 1,921 577 891 148 68 237 10-14 2,408 266 776 157 101 1,108 15-19 1,604 62 384 29 36 1,093 20-24 1,294 55 436 17 13 773 25-29 1,019 34 404 18 19 544 30-34 1,131 53 464 34 31 549 35-39 917 48 579 11 21 258 40-44 1,153 69 806 29 10 239 45-49 879 62 685 27 6 99 50-54 809 100 618 12 7 72 55-59 425 43 337 14 1 30 60-64 423 67 319 9 1 27 65 + 775 136 580 19 3 37 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.3.c Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Bahasa iha relasaun ho seksu no grupu otas Seksu rua ne’e hotu Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 29,776 12,450 5,253 1,891 625 9,557 6-9 4,076 2,823 465 438 91 259 10-14 5,003 1,925 566 820 202 1,490 15-19 3,350 635 337 249 91 2,038 20-24 2,518 413 511 72 47 1,475 25-29 1,961 351 416 46 38 1,110 30-34 2,328 462 526 66 48 1,226 35-39 1,832 544 515 34 26 713 40-44 2,202 965 615 39 20 563 45-49 1,689 870 437 39 17 326 50-54 1,576 1,030 334 27 13 172 55-59 857 575 197 15 9 61 60-64 883 648 142 19 3 71 65 + 1,501 1,209 192 27 20 53 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 51 EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade Tabela 5.3.c (kontinuasaun) Tabela 5.3.c Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Bahasa iha relasaun ho seksu no grupu otas Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Mane Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 15,018 5,621 2,869 961 342 5,225 6-9 2,155 1,490 260 209 51 145 10-14 2,595 985 326 416 107 761 15-19 1,746 332 183 142 51 1,038 20-24 1,224 174 265 39 29 717 25-29 942 136 191 19 18 578 30-34 1,197 157 299 26 23 692 35-39 915 161 274 19 9 452 40-44 1,049 345 321 12 9 362 45-49 810 312 246 27 10 215 50-54 767 434 182 19 9 123 55-59 432 252 122 5 7 46 60-64 460 297 92 12 3 56 65 + 726 546 108 16 16 40 kontinua 52 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.3.c (kontinuasaun) Tabela 5.3.c Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Bahasa iha relasaun ho seksu no grupu otas Feto Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 14,758 6,829 2,384 930 283 4,332 6-9 1,921 1,333 205 229 40 114 10-14 2,408 940 240 404 95 729 15-19 1,604 303 154 107 40 1,000 20-24 1,294 239 246 33 18 758 25-29 1,019 215 225 27 20 532 30-34 1,131 305 227 40 25 534 35-39 917 383 241 15 17 261 40-44 1,153 620 294 27 11 201 45-49 879 558 191 12 7 111 50-54 809 596 152 8 4 49 55-59 425 323 75 10 2 15 60-64 423 351 50 7 0 15 65 + 775 663 84 11 4 13 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade 53 Tabela 5.3.d Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Ingles iha relasaun ho seksu no grupu otas Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu rua ne’e hotu Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 29,776 24,821 452 3,298 409 796 6-9 4,076 3,864 49 134 21 8 10-14 5,003 4,235 101 487 60 120 15-19 3,350 2,071 90 914 80 195 20-24 2,518 1,721 59 518 84 136 25-29 1,961 1,389 38 372 49 113 30-34 2,328 1,816 35 343 40 94 35-39 1,832 1,541 25 189 32 45 40-44 2,202 1,978 24 147 18 35 45-49 1,689 1,559 13 83 12 22 50-54 1,576 1,473 11 63 8 21 55-59 857 822 2 26 3 4 60-64 883 865 3 12 1 2 65 + 1,501 1,487 2 10 1 1 kontinua 54 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 5.3.d (kontinuasaaun) Tabela 5.3.d Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Ingles iha relasaun ho seksu no grupu otas Mane Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 15,018 12,241 251 1,838 219 469 6-9 2,155 2,047 25 74 4 5 10-14 2,595 2,205 44 272 25 49 15-19 1,746 1,085 50 474 35 102 20-24 1,224 810 35 262 42 75 25-29 942 622 21 191 32 76 30-34 1,197 890 22 202 22 61 35-39 915 712 19 127 23 34 40-44 1,049 884 16 103 16 30 45-49 810 728 9 45 10 18 50-54 767 690 7 49 5 16 55-59 432 405 1 20 3 3 60-64 460 445 2 12 1 0 65 + 726 718 0 7 1 0 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 55 EDUKASAUN NO LITERARIU Seksu no grupu otas/idade Tabela 5.3.d (kontinuasaun) Tabela 5.3.d Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 6 no boot liu, tuir kapasidade hatene lian Ingles iha relasaun ho seksu no grupu otas Seksu no grupu otas/idade EDUKASAUN NO LITERARIU Feto 56 Kapasidade hatene lian La koalia, sani/lee ka hakerek Total Koalia deit Hatene sani deit Koalia no sani deit Koalia, sani no hakerek 14,758 12,580 201 1,460 190 327 6-9 1,921 1,817 24 60 17 3 10-14 2,408 2,030 57 215 35 71 15-19 1,604 986 40 440 45 93 20-24 1,294 911 24 256 42 61 25-29 1,019 767 17 181 17 37 30-34 1,131 926 13 141 18 33 35-39 917 829 6 62 9 11 40-44 1,153 1,094 8 44 2 5 45-49 879 831 4 38 2 4 50-54 809 783 4 14 3 5 55-59 425 417 1 6 0 1 60-64 423 420 1 0 0 2 65 + 775 769 2 3 0 1 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Atividade Ekonómiku TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 57 Tabela 6.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, tuir grupu otas sira tuir seksu no atividade ekonómiku orasné nian ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no atividade ekonómiku Grupu otas Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + Seksu rua ne’e hotu 20,697 3,350 2,518 1,961 2,328 1,832 2,202 1,689 1,576 857 883 523 480 498 Tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu 13,868 963 1,654 1,478 1,873 1,485 1,801 1,381 1,252 680 622 313 212 154 520 1 43 97 108 94 82 55 25 9 4 2 0 0 70 0 13 22 14 5 10 4 2 0 0 0 0 0 163 5 21 37 35 30 18 8 6 1 2 0 0 0 Governu Nasoens Unidas ONG Indústria privadu 132 7 15 22 17 16 20 17 7 6 3 1 1 0 Serbisu-rasik 536 30 74 59 95 69 78 61 36 13 11 2 3 5 Agrikultura no peska ba han-hemu rasik 12,131 863 1,391 1,195 1,554 1,237 1,582 1,229 1,168 649 598 308 208 149 Buka hela serbisu no prontu atu serbisu 316 57 97 46 50 34 11 7 8 2 4 0 0 0 6,829 2,387 864 483 455 347 401 308 324 177 261 210 268 344 Estudante 2,757 2,074 380 79 44 37 37 32 35 9 10 5 12 3 Serbisu sira uma nian 2,423 113 345 326 372 271 305 236 205 94 71 40 25 20 La tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu Reformadu-pensiunan/katuas-ferik liu 783 0 0 0 0 0 0 0 46 47 120 125 190 255 Moras/isi-lolon aleijadu 287 14 8 17 18 18 20 21 26 19 38 28 24 36 La iha serbisu 395 132 103 44 17 11 10 9 7 4 7 10 13 28 Seluk 184 54 28 17 4 10 29 10 5 4 15 2 4 2 kontinua 58 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, tuir grupu otas sira tuir seksu no atividade ekonómiku orasné nian Seksu no atividade ekonómiku Mane Tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu Governu Nasoens Unidas ONG Grupu otas Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + 10,268 1,746 1,224 942 1,197 915 1,049 810 767 432 460 248 241 237 8,100 544 918 853 1,169 885 1,004 785 728 403 388 180 139 104 387 0 27 67 82 76 65 42 17 7 2 2 0 0 47 0 6 12 13 3 9 2 2 0 0 0 0 0 119 2 16 23 29 25 11 6 6 1 0 0 0 0 Indústria privadu 110 3 12 18 16 12 19 16 7 4 2 0 1 0 Serbisu-rasik 248 14 26 33 47 36 33 31 10 10 3 2 0 3 Agrikultura no peska ba han-hemu rasik 6,977 492 775 672 944 704 857 681 678 380 379 176 138 101 Buka hela serbisu no prontu atu serbisu 212 33 56 28 38 29 10 7 8 1 2 0 0 0 2,168 1,202 306 89 28 30 45 25 39 29 72 68 102 133 1,385 1,086 233 41 8 4 5 1 1 0 0 1 5 0 62 23 9 5 4 2 4 3 6 2 2 1 0 1 Reformadu-pensiunan/katuas-ferik liu 310 0 0 0 0 0 0 0 13 16 44 48 83 106 Moras/isi-lolon aleijadu 131 6 6 8 8 9 7 12 10 10 18 13 8 16 La iha serbisu 178 61 45 25 6 7 6 3 4 0 2 4 5 10 Seluk 102 26 13 10 2 8 23 6 5 1 6 1 1 0 La tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu Estudante Serbisu sira uma nian kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 59 ATIVIDADE EKONÓMIKU Tabela 6.1 (kontinuasaun) Tabela 6.1 (kontinuasaun) Tabela 6.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, tuir grupu otas sira tuir seksu no atividade ekonómiku orasné nian Seksu no atividade ekonómiku Feto ATIVIDADE EKONÓMIKU Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + 10,429 1,604 1,294 1,019 1,131 917 1,153 879 809 425 423 275 239 261 5,768 419 736 625 704 600 797 596 524 277 234 133 73 50 133 1 16 30 26 18 17 13 8 2 2 0 0 0 Nasoens Unidas 23 0 7 10 1 2 1 2 0 0 0 0 0 0 ONG 44 3 5 14 6 5 7 2 0 0 2 0 0 0 Tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu Governu Indústria privadu 22 4 3 4 1 4 1 1 0 2 1 1 0 0 288 16 48 26 48 33 45 30 26 3 8 0 3 2 Agrikultura no peska ba han-hemu rasik 5,154 371 616 523 610 533 725 548 490 269 219 132 70 48 Buka hela serbisu no prontu atu serbisu 104 24 41 18 12 5 1 0 0 1 2 0 0 0 4,661 1,185 558 394 427 317 356 283 285 148 189 142 166 211 Estudante 1,372 988 147 38 36 33 32 31 34 9 10 4 7 3 Serbisu sira uma nian 2,361 90 336 321 368 269 301 233 199 92 69 39 25 19 Reformadu-pensiunan/katuas-ferik liu 473 0 0 0 0 0 0 0 33 31 76 77 107 149 Moras/isi-lolon aleijadu 156 8 2 9 10 9 13 9 16 9 20 15 16 20 La iha serbisu 217 71 58 19 11 4 4 6 3 4 5 6 8 18 82 28 15 7 2 2 6 4 0 3 9 1 3 2 Serbisu-rasik La tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu Seluk 60 Grupu otas TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, ho otas tinan 15, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku, tuir grupu otas sira iha relasaun ho profesi prinsipal Grupu otas 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 13,868 963 1,654 1,478 1,873 1,485 1,801 1,381 1,252 680 622 313 212 154 Forsas armadas 11 0 3 3 2 0 3 0 0 0 0 0 0 0 Lejisladores, ofisiais senior 27 0 0 4 8 3 4 2 3 3 0 0 0 0 Profesional sira iha area saude 22 0 1 7 5 0 7 2 0 0 0 0 0 0 Mestre sira iha eskola sekundaria no universitariu 53 0 1 10 15 11 6 5 4 1 0 0 0 0 Na’i ulun sira relijiuan nian 10 0 1 0 1 3 1 1 0 1 2 0 0 0 Profesional sira seluk tan 37 0 8 11 4 9 2 3 0 0 0 0 0 0 Tekniku sira iha saude 33 0 1 9 6 3 10 2 2 0 0 0 0 0 148 0 7 15 23 39 30 20 11 1 2 0 0 0 Asosiasaun tekniku sira seluk 10 0 0 1 0 4 3 1 0 1 0 0 0 0 Ema sira be halao knaar hamos rai 13 0 1 2 3 3 2 0 1 1 0 0 0 0 Ema sira servisu iha hotel no restaurante 8 2 0 0 0 0 1 4 1 0 0 0 0 0 Matadalan ba ema halo viajen ka la’o rai 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 142 6 19 14 40 18 21 11 7 4 0 0 1 1 84 1 16 28 17 10 3 7 2 0 0 0 0 0 Ema sira be halao guarda seguransa 6 0 1 1 2 1 0 0 0 1 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu seluk tan 20 1 2 2 3 4 4 4 0 0 0 0 0 0 Seksu rua ne’e hotu Mestre sira eskola primaria nian Ema sira be faan sasan Ofisiais policia nian Ema sira be halo to’os hodi ba faan nian Ema sira be halo to’os hodi tahan moris deit Ema sira be halo to’os seluseluk tan Ema sira be kaer ikan hodi ba faan nian Total 75 + 2 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 12,216 863 1,402 1,209 1,568 1,251 1,593 1,251 1,167 652 595 307 209 149 8 0 2 2 1 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer ikan hodi tahan moris deit 83 10 9 3 11 9 11 4 11 3 8 2 1 1 Uma fatin halo kontratu 29 1 1 2 5 7 3 4 3 1 1 0 0 1 Ema sira be liman badaen 11 0 0 0 3 1 4 2 1 0 0 0 0 0 ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no profesi prinsipal kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 61 Tabela 6.2 (kontinuasaun) Tabela 6.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, ho otas tinan 15, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku, tuir grupu otas sira iha relasaun ho profesi prinsipal Grupu otas Seksu no profesi prinsipal Total Kontratu seluseluk tan Ema sira be halao servisu iha mina nian Ema sira be halao servisu eletrisidade nian 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + 52 5 6 7 9 4 8 6 5 2 0 0 0 0 2 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8 1 3 2 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 66 0 10 12 13 7 17 4 3 0 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu iha roo ahi no ponte kais 2 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer makina seluk tan 5 0 0 4 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Sofer sira ATIVIDADE EKONÓMIKU 15-19 Ema sira be faan sasan iha dalan Ema sira informal be faan sasan seluk tan Tulun nain uma laran Ema sira be hein/tau matan ba uma, odamatan Ema sira be halo servisu iha to’os nian 7 1 1 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 50 4 7 4 7 8 5 5 2 1 5 0 0 2 2 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 25 1 4 5 9 1 1 3 1 0 0 0 0 0 7 0 1 2 1 0 2 0 0 1 0 0 0 0 Ema sira be halo servisu informal seluseluk tan 29 2 2 6 3 8 4 3 1 0 0 0 0 0 Ema sira be la tama iha lista servisu hirak ne’e 319 7 45 61 60 45 42 27 18 5 4 4 1 0 La deklara 319 57 98 47 50 34 12 7 8 2 4 0 0 0 8,100 544 918 853 1,169 885 1,004 785 728 403 388 180 139 104 Mane Forsas armadas 11 0 3 3 2 0 3 0 0 0 0 0 0 0 Lejisladores, ofisiais senior 25 0 0 4 6 3 4 2 3 3 0 0 0 0 Profesional sira iha area saude 11 0 1 2 0 0 6 2 0 0 0 0 0 0 Mestre sira iha eskola sekundaria no universitariu 45 0 0 7 15 10 6 3 3 1 0 0 0 0 7 0 1 0 0 3 1 1 0 1 0 0 0 0 Profesional sira seluk tan 29 0 4 8 3 9 2 3 0 0 0 0 0 0 Tekniku sira iha saude 21 0 0 2 4 3 8 2 2 0 0 0 0 0 Mestre sira eskola primaria nian 86 0 3 8 11 25 19 14 6 0 0 0 0 0 Na’i Ulun sira relijiuan nian kontinua 62 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.2 (kontinuasaun) Tabela 6.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, ho otas tinan 15, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku, tuir grupu otas sira iha relasaun ho profesi prinsipal Grupu otas Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + Asosiasaun tekniku sira seluk 9 0 0 0 0 4 3 1 0 1 0 0 0 0 Ema sira be halao knaar hamos rai 5 0 0 1 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira servisu iha hotel no restaurante 4 2 0 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 Matadalan ba ema halo viajen ka la’o rai 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be faan sasan 57 1 6 8 21 7 3 6 0 4 0 0 0 1 Ofisiais policia nian 66 0 11 21 12 10 3 7 2 0 0 0 0 0 Ema sira be halao guarda seguransa 6 0 1 1 2 1 0 0 0 1 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu seluk tan 9 0 2 0 2 0 2 3 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halo to’os hodi ba faan nian 2 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7,033 494 777 681 957 715 863 698 677 382 375 175 138 101 Ema sira be halo to’os seluseluk tan 7 0 2 2 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer ikan hodi ba faan nian 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer ikan hodi tahan moris deit 51 3 5 2 6 7 9 3 5 1 6 2 1 1 Uma fatin halo kontratu 25 1 0 2 5 5 3 3 3 1 1 0 0 1 Ema sira be liman badaen 10 0 0 0 3 1 4 2 0 0 0 0 0 0 Kontratu seluseluk tan 28 4 3 5 2 2 6 2 2 2 0 0 0 0 2 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halo to’os hodi tahan moris deit Ema sira be halao servisu iha mina nian Ema sira be halao servisu eletrisidade nian 6 0 2 2 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 66 0 10 12 13 7 17 4 3 0 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu iha roo ahi no ponte kais 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer makina seluk tan 5 0 0 4 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be faan sasan iha dalan 3 0 1 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 14 3 1 1 3 3 2 0 0 0 1 0 0 0 2 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 25 1 4 5 9 1 1 3 1 0 0 0 0 0 Sofer sira Ema sira informal be faan sasan seluk tan Tulun nain uma laran Ema sira be hein/tau matan ba uma, odamatan ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no profesi prinsipal kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 63 Tabela 6.2 (kontinuasaun) Tabela 6.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, ho otas tinan 15, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku, tuir grupu otas sira iha relasaun ho profesi prinsipal Seksu no profesi prinsipal Ema sira be halo servisu iha to’os nian ATIVIDADE EKONÓMIKU Ema sira be halo servisu informal seluseluk tan Grupu otas Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75 + 3 0 0 1 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 16 0 1 3 2 4 3 2 1 0 0 0 0 0 Ema sira be la tama iha lista servisu hirak ne’e 195 1 22 36 48 33 21 13 12 4 2 3 0 0 La deklara 214 33 56 29 38 29 11 7 8 1 2 0 0 0 5,768 419 736 625 704 600 797 596 524 277 234 133 73 50 Forsas armadas 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Lejisladores, ofisiais senior 2 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 11 0 0 5 5 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Mestre sira iha eskola sekundaria no universitariu 8 0 1 3 0 1 0 2 1 0 0 0 0 0 Na’i ulun sira relijiuan nian 3 0 0 0 1 0 0 0 0 0 2 0 0 0 Profesional sira seluk tan 8 0 4 3 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Tekniku sira iha saude 12 0 1 7 2 0 2 0 0 0 0 0 0 0 Mestre sira eskola primaria nian 62 0 4 7 12 14 11 6 5 1 2 0 0 0 Asosiasaun tekniku sira seluk 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halao knaar hamos rai 8 0 1 1 2 1 1 0 1 1 0 0 0 0 Ema sira servisu iha hotel no restaurante 4 0 0 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 Matadalan ba ema halo viajen ka la’o rai 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be faan sasan 85 5 13 6 19 11 18 5 7 0 0 0 1 0 Ofisiais policia nian 18 1 5 7 5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Feto Profesional sira iha area saude Ema sira be halao guarda seguransa kontinua 64 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.2 (kontinuasaun) Tabela 6.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, ho otas tinan 15, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku, tuir grupu otas sira iha relasaun ho profesi prinsipal Grupu otas Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 11 1 0 2 1 4 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5,183 369 625 528 611 536 730 553 490 270 220 132 71 48 Ema sira be halo to’os seluseluk tan 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer ikan hodi ba faan nian 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 32 7 4 1 5 2 2 1 6 2 2 0 0 0 4 0 1 0 0 2 0 1 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu seluk tan Ema sira be halo to’os hodi ba faan nian Ema sira be halo to’os hodi tahan moris deit Ema sira be kaer ikan hodi tahan moris deit Uma fatin halo kontratu Ema sira be liman badaen Kontratu seluseluk tan Ema sira be halao servisu iha mina nian 75 + 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 24 1 3 2 7 2 2 4 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu eletrisidade nian 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Sofer sira 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halao servisu iha roo ahi no ponte kais 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be kaer makina seluk tan 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be faan sasan iha dalan 4 1 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 36 1 6 3 4 5 3 5 2 1 4 0 0 2 Tulun nain uma laran 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be hein/tau matan ba uma, odamatan 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira informal be faan sasan seluk tan Ema sira be halo servisu iha to’os nian 4 0 1 1 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Ema sira be halo servisu informal seluseluk tan 13 2 1 3 1 4 1 1 0 0 0 0 0 0 Ema sira be la tama iha lista servisu hirak ne’e 124 6 23 25 12 12 21 14 6 1 2 1 1 0 La deklara 105 24 42 18 12 5 1 0 0 1 2 0 0 0 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 65 ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no profesi prinsipal Tabela 6.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku tuir grupu otas/idade iha relasaun ho seksu no indústria Grupu otas Seksu no indústria Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 13,868 963 1,654 1,478 1,873 1,485 1,801 1,381 1,252 680 622 313 212 154 12,213 868 1,400 1,198 1,566 1,248 1,594 1,248 1,173 650 601 309 208 150 3 0 0 0 2 0 1 0 0 0 0 0 0 0 101 5 14 15 19 13 13 7 5 5 3 0 2 0 Mineira, explorasaun mineral, mina-rai 4 0 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Manufaktur 9 1 1 1 2 1 2 1 0 0 0 0 0 0 Eletrisidade 11 0 1 7 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Konstrusaun 35 1 2 4 7 5 5 5 3 1 0 1 0 1 302 17 42 40 61 34 37 30 23 10 4 0 1 3 9 1 1 0 0 0 1 5 1 0 0 0 0 0 Transporte & armazenamentu 56 0 9 12 10 6 14 4 1 0 0 0 0 0 Komunikasoens 12 0 6 2 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Real estate, aluga uma ka rai 19 1 2 4 4 4 2 1 0 1 0 0 0 0 Administrasaun públiku (governu) 77 0 5 13 21 16 14 4 1 3 0 0 0 0 Seksu rua ne’e hotu Agrikultura Floresta ATIVIDADE EKONÓMIKU Peska Grosir, retallu/eceran, faan sasán Hotel, restaurante, no kafé sira Finansas Defeza 75 + 59 1 15 16 10 7 4 5 1 0 0 0 0 0 212 0 8 28 38 49 36 30 18 3 2 0 0 0 Servisus saúde no sosial 54 0 3 12 12 4 17 5 1 0 0 0 0 0 Servisu komunitáriu sira 91 1 8 21 17 16 14 6 5 1 2 0 0 0 Edukasaun Atividade divertimentu, kultural no desportu sira 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 34 4 4 6 4 5 3 4 1 0 3 0 0 0 Ajénsia sira nasoens unidas nian, korpu diplomatiku 247 6 34 52 44 39 31 19 11 4 3 3 1 0 La temi 316 57 97 46 50 34 11 7 8 2 4 0 0 0 Umakain privadu sira kontinua 66 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.3 (kontinuasaun) Tabela 6.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku tuir grupu otas/idade iha relasaun ho seksu no indústria Grupu otas Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 8,100 544 918 853 1,169 885 1,004 785 728 403 388 180 139 104 7,006 493 771 670 949 711 865 695 678 379 379 177 137 102 3 0 0 0 2 0 1 0 0 0 0 0 0 0 97 5 14 15 17 13 11 7 5 5 3 0 2 0 4 0 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Manufaktur 5 0 0 1 2 0 1 1 0 0 0 0 0 0 Eletrisidade 11 0 1 7 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Konstrusaun 34 1 2 4 7 4 5 5 3 1 0 1 0 1 122 8 12 24 25 16 10 12 4 8 2 0 0 1 Mane Agrikultura Floresta Peska Mineira, explorasaun mineral, mina-rai Grosir, retallu/eceran, faan sasán Hotel, restaurante, no kafé sira 75 + 4 1 1 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 Transporte & armazenamentu 56 0 9 12 10 6 14 4 1 0 0 0 0 0 Komunikasoens 11 0 6 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 Finansas 2 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Real estate, aluga uma ka rai 10 0 0 1 3 3 2 0 0 1 0 0 0 0 Administrasaun públiku (governu) 61 0 5 8 14 14 12 4 1 3 0 0 0 0 Defeza 48 0 11 12 8 7 4 5 1 0 0 0 0 0 Edukasaun 140 0 3 17 28 35 23 20 12 2 0 0 0 0 Servisus saúde no sosial 34 0 1 4 7 2 14 5 1 0 0 0 0 0 Servisu komunitáriu sira 68 1 6 15 11 14 10 5 5 1 0 0 0 0 Atividade divertimentu, kultural no desportu sira 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Umakain privadu sira 6 1 0 2 2 0 0 1 0 0 0 0 0 0 Ajénsia sira nasoens unidas nian, korpu diplomatiku 164 1 18 30 40 28 20 12 9 2 2 2 0 0 La temi 212 33 56 28 38 29 10 7 8 1 2 0 0 0 ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no indústria kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 67 Tabela 6.3 (kontinuasaun) Tabela 6.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 no boot liu, nebé orasné ativu hela iha termus ekonómiku tuir grupu otas/idade iha relasaun ho seksu no indústria Grupu otas Seksu no indústria Total 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 5,768 419 736 625 704 600 797 596 524 277 234 133 73 50 5,207 375 629 528 617 537 729 553 495 271 222 132 71 48 Floresta 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Peska 4 0 0 0 2 0 2 0 0 0 0 0 0 0 Mineira, explorasaun mineral, mina-rai 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Manufaktur 4 1 1 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 Eletrisidade 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Feto ATIVIDADE EKONÓMIKU Agrikultura Konstrusaun 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 180 9 30 16 36 18 27 18 19 2 2 0 1 2 Hotel, restaurante, no kafé sira 5 0 0 0 0 0 1 3 1 0 0 0 0 0 Transporte & armazenamentu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Komunikasoens 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Finansas 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Real estate, aluga uma ka rai 9 1 2 3 1 1 0 1 0 0 0 0 0 0 Administrasaun públiku (governu) 16 0 0 5 7 2 2 0 0 0 0 0 0 0 Defeza 11 1 4 4 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Edukasaun 72 0 5 11 10 14 13 10 6 1 2 0 0 0 Servisus saúde no sosial 20 0 2 8 5 2 3 0 0 0 0 0 0 0 Servisu komunitáriu sira 23 0 2 6 6 2 4 1 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Umakain privadu sira 28 3 4 4 2 5 3 3 1 0 3 0 0 0 Ajénsia sira nasoens unidas nian, korpu diplomatiku 83 5 16 22 4 11 11 7 2 2 1 1 1 0 104 24 41 18 12 5 1 0 0 1 2 0 0 0 Grosir, retallu/eceran, faan sasán Atividade divertimentu, kultural no desportu sira La temi 68 75 + TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.4 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira,ho tinan 15 ka boot liu, nebé orasné ativu iha termus ekonómiku, bazeia ba númeru loron nebé serbisu ona iha semana laran antes loron sensus tuir seksu no grupu otas sira Seksu rua ne’e hotu Loron sira nebé serbisu ona Total Loron 1 Loron 2 Loron 3 Loron 4 Loron 5 Loron 6 Loron 7 13,552 21 64 133 269 587 11,211 1,267 15-19 906 0 10 13 24 39 777 43 20-24 1,557 3 5 12 35 60 1,321 121 25-29 1,432 1 8 15 25 104 1,132 147 30-34 1,823 2 5 24 26 81 1,487 198 35-39 1,451 1 4 11 27 59 1,225 124 40-44 1,790 6 9 19 33 86 1,449 188 45-49 1,374 7 6 13 21 48 1,130 149 50-54 1,244 0 5 5 32 48 1,043 111 55-59 678 0 4 7 21 16 574 56 60-64 618 0 2 4 17 25 509 61 65-69 313 0 4 3 2 8 264 32 70-74 212 0 1 3 4 9 176 19 75 + 154 1 1 4 2 4 124 18 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 69 ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no grupu otas/idade Tabela 6.4 (kontinuasaun) Tabela6.4 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira,ho tinan 15 ka boot liu, nebé orasné ativu iha termus ekonómiku, bazeia ba númeru loron nebé serbisu ona iha semana laran antes loron sensus tuir seksu no grupu otas sira ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no grupu otas/idade Loron sira nebé serbisu ona Total Loron 1 Loron 2 Mane 7,888 8 15-19 511 0 20-24 862 2 25-29 825 1 30-34 1,131 2 35-39 856 1 40-44 994 1 45-49 778 1 50-54 720 55-59 402 60-64 Loron 3 18 Loron 4 Loron 5 Loron 6 294 Loron 7 51 84 6,937 496 4 5 11 16 458 17 1 5 6 28 766 54 3 5 6 52 701 57 1 11 11 49 970 87 1 7 10 37 750 50 1 6 7 47 863 69 1 3 4 18 690 61 0 1 0 8 18 664 29 0 3 3 11 7 348 30 386 0 0 1 6 12 348 19 65-69 180 0 2 2 0 3 166 7 70-74 139 0 0 1 2 3 123 10 75 + 104 0 0 2 2 4 90 6 kontinua 70 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.4 (kontinuasaun) Table 6.4 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira,ho tinan 15 ka boot liu, nebé orasné ativu iha termus ekonómiku, bazeia ba númeru loron nebé serbisu ona iha semana laran antes loron sensus tuir seksu no grupu otas sira Loron sira nebé serbisu ona Total Loron 1 Loron 2 Loron 3 Loron 4 Loron 5 Loron 6 Loron 7 Feto 5,664 13 46 82 185 293 4,274 771 15-19 395 0 6 8 13 23 319 26 20-24 695 1 4 7 29 32 555 67 25-29 607 0 5 10 19 52 431 90 30-34 692 0 4 13 15 32 517 111 35-39 595 0 3 4 17 22 475 74 40-44 796 5 8 13 26 39 586 119 45-49 596 6 5 10 17 30 440 88 50-54 524 0 4 5 24 30 379 82 55-59 276 0 1 4 10 9 226 26 60-64 232 0 2 3 11 13 161 42 65-69 133 0 2 1 2 5 98 25 70-74 73 0 1 2 2 6 53 9 75 + 50 1 1 2 0 0 34 12 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no grupu otas/idade 71 Tabela 6.5 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, nebé orasné daudaun ativu iha termus ekonómiku, tuir númeru fulan sira nebé serbisu ona molok loron sensus, iha relasaun ho seksu no grupu otas sira ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no grupu otas/idade Númeru fulan sira nebé serbisu ona Total 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 La bele aplika Total 20,697 134 58 256 108 108 636 153 399 284 833 1,211 9,372 7,145 15-19 3,350 10 7 22 11 10 38 4 34 21 45 73 631 2,444 20-24 2,518 20 4 37 10 20 75 13 52 21 101 130 1,074 961 25-29 1,961 14 11 26 14 8 52 12 28 22 86 136 1,023 529 30-34 2,328 19 8 33 16 12 79 12 51 47 118 181 1,247 505 35-39 1,832 13 6 28 10 9 62 12 49 30 85 137 1,010 381 40-44 2,202 22 9 31 18 14 86 26 51 44 97 157 1,235 412 45-49 1,689 8 6 26 13 11 72 22 42 39 79 98 958 315 50-54 1,576 12 2 23 5 6 69 15 31 25 80 122 854 332 55-59 857 6 1 7 6 9 44 14 25 16 59 59 432 179 60-64 883 6 1 10 2 5 40 9 20 9 48 54 414 265 65-69 523 2 1 4 1 4 7 6 7 4 17 26 234 210 70-74 480 2 2 8 1 0 7 2 9 2 6 27 146 268 75 + 498 0 0 1 1 0 5 6 0 4 12 11 114 344 kontinua 72 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.5 (kontinuasaun) Tabela 6.5 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, nebé orasné daudaun ativu iha termus ekonómiku, tuir númeru fulan sira nebé serbisu ona molok loron sensus, iha relasaun ho seksu no grupu otas sira Númeru fulan sira nebé serbisu ona Total 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 La bele aplika 12 Mane 10,268 59 28 109 30 33 262 98 139 137 463 736 5,794 2,380 15-19 1,746 3 3 10 6 3 17 2 14 9 29 44 371 1,235 20-24 1,224 8 2 18 1 4 23 8 15 8 62 77 636 362 25-29 942 3 6 11 3 3 21 10 9 11 46 85 617 117 30-34 1,197 10 5 14 5 5 29 9 17 25 72 118 822 66 35-39 915 7 5 14 2 5 29 8 13 14 47 92 620 59 40-44 1,049 12 3 8 4 5 32 15 21 21 46 96 731 55 45-49 810 3 1 9 3 3 25 13 11 17 36 60 597 32 50-54 767 4 1 10 2 1 33 11 10 10 38 67 533 47 55-59 432 4 0 5 1 1 22 7 10 9 35 26 282 30 60-64 460 3 1 4 1 2 20 6 11 7 30 37 264 74 65-69 248 0 1 2 1 1 3 3 2 1 8 13 145 68 70-74 241 2 0 4 0 0 4 1 6 1 5 14 102 102 75 + 237 0 0 0 1 0 4 5 0 4 9 7 74 133 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 73 ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no grupu otas/idade Tabela 6.5 (kontinuasaun) Tabela 6.5 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira, tinan 15 ka boot liu, nebé orasné daudaun ativu iha termus ekonómiku, tuir númeru fulan sira nebé serbisu ona molok loron sensus, iha relasaun ho seksu no grupu otas sira ATIVIDADE EKONÓMIKU Seksu no grupu otas/idade 74 Númeru fulan sira nebé serbisu ona Total 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 La bele aplika 12 Feto 10,429 75 30 147 78 75 374 55 260 147 370 475 3,578 4,765 15-19 1,604 7 4 12 5 7 21 2 20 12 16 29 260 1,209 20-24 1,294 12 2 19 9 16 52 5 37 13 39 53 438 599 25-29 1,019 11 5 15 11 5 31 2 19 11 40 51 406 412 30-34 1,131 9 3 19 11 7 50 3 34 22 46 63 425 439 35-39 917 6 1 14 8 4 33 4 36 16 38 45 390 322 40-44 1,153 10 6 23 14 9 54 11 30 23 51 61 504 357 45-49 879 5 5 17 10 8 47 9 31 22 43 38 361 283 50-54 809 8 1 13 3 5 36 4 21 15 42 55 321 285 55-59 425 2 1 2 5 8 22 7 15 7 24 33 150 149 60-64 423 3 0 6 1 3 20 3 9 2 18 17 150 191 65-69 275 2 0 2 0 3 4 3 5 3 9 13 89 142 70-74 239 0 2 4 1 0 3 1 3 1 1 13 44 166 75 + 261 0 0 1 0 0 1 1 0 0 3 4 40 211 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 6.6 Manatuto: Umakain privadu sira ho rezidente sira tinan 15 no boot liu no númeru ma sira ho tinan 15 no boot liu tuir númeru loron nebé serbisu grátis ona ba komunidade suco Númeru total ema sira ho otas tinan 15+ Total 8,338 20,697 La iha 3,537 8,345 Loron 1 564 1,450 Loron 2 811 2,111 Loron 3 388 1,042 Loron 4 556 1,409 Loron 5 267 655 Loron 6 - 7 1,259 3,259 Loron 8 - 9 65 169 Loron 10 - 12 221 529 Liu loron 12 670 1,728 Númeru total loron nebé serbisu ona 33,427 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Loron nebé serbisu ona ba ema ida 1.6 ATIVIDADE EKONÓMIKU Númeru total umakain sira ho okupante ho otas tinan 15+ 75 76 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Isi-lolon Aleijadu TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 77 Tabela 7.1 Manatuto: Umakain privadu sira tuir prezensa ema sira nebé isi-lolon aleijadu (bainhira iha) no tipu aleijamentu iha relasaun ho seksu no otas xefe umakain nian Seksu no grupu otas/idade ISI-LOLON ALEIJADU Seksu rua ne’e hotu Umakain sira iha nebé la hetan moras Total Ho moras mental deit Ho isi-lolon aleijadu deit Aleijadu isilolon no mental 8,338 7,166 163 930 79 15-19 191 181 3 5 2 20-24 562 524 5 30 3 25-29 753 693 14 43 3 30-34 1,111 1,023 10 74 4 35-39 939 839 18 75 7 40-44 1,090 955 23 101 11 45-49 896 777 18 94 7 50-54 892 718 26 135 13 55-59 480 389 17 69 5 60-64 529 420 8 95 6 65-69 334 262 10 54 8 70-74 287 214 2 68 3 75 + 274 171 9 87 7 kontinua 78 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 7.1 (kontinuasaun) Tabela 7.1 Manatuto: Umakain privadu sira tuir prezensa ema sira nebé isi-lolon aleijadu (bainhira iha) no tipu aleijamentu iha relasaun ho seksu no otas xefe umakain nian Umakain sira iha nebé la hetan moras Total Ho moras mental deit Ho isi-lolon aleijadu deit Aleijadu isilolon no mental Mane 5,691 4,894 96 648 53 15-19 93 88 2 2 1 20-24 317 291 2 21 3 25-29 487 448 8 28 3 30-34 807 748 8 50 1 35-39 681 608 11 57 5 40-44 772 685 13 66 8 45-49 631 543 11 72 5 50-54 623 510 15 91 7 55-59 342 273 12 54 3 60-64 369 289 4 70 6 65-69 211 166 5 35 5 70-74 188 134 1 51 2 75 + 170 111 4 51 4 ISI-LOLON ALEIJADU Seksu no grupu otas/idade kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 79 Tabela 7.1 (kontinuasaun) Tabela 7.1 Manatuto: Umakain privadu sira tuir prezensa ema sira nebé isi-lolon aleijadu (bainhira iha) no tipu aleijamentu iha relasaun ho seksu no otas xefe umakain nian ISI-LOLON ALEIJADU Seksu no grupu otas/idade 80 Umakain sira iha nebé la hetan moras Total Ho moras mental deit Ho isi-lolon aleijadu deit Aleijadu isilolon no mental Feto 2,647 2,272 67 282 26 15-19 98 93 1 3 1 20-24 245 233 3 9 0 25-29 266 245 6 15 0 30-34 304 275 2 24 3 35-39 258 231 7 18 2 40-44 318 270 10 35 3 45-49 265 234 7 22 2 50-54 269 208 11 44 6 55-59 138 116 5 15 2 60-64 160 131 4 25 0 65-69 123 96 5 19 3 70-74 99 80 1 17 1 75 + 104 60 5 36 3 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Uma TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 81 Tabela 8.1 Manatuto: Umakain privadu sira tuir tipu nain ba uma iha relasaun ho material hodi nahe rai, didin no kakuluk Material hodi halo rai/ lantai, didin no kakuluk Umakain privadu sira Tipu nain ba uma Ema ida-idak ka família nian Total Komunidade ka suco nian Propriedade Igreja nian Governu nian 8,338 8,136 16 169 17 2,115 1,953 3 144 15 147 145 0 2 0 6,076 6,038 13 23 2 2,856 2,696 4 141 15 42 41 0 1 0 4,618 4,604 7 6 1 Zinku 817 791 5 21 0 Tahu 5 4 0 0 1 33 30 0 3 0 5 5 0 0 0 Au 3,649 3,633 6 10 0 Zinku Material hodi halo rai/lantai Simentu armadu ka ajoleisu Ai UMA Rai/lantai Material sira hodi halo didin Simentu armadu/bloku Ai Au Material hodi halo kakuluk Simentu armadu/bloku Ai 82 4,408 4,238 9 146 15 Ajoleisu 0 0 0 0 0 Asbestu 243 230 1 10 2 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 8.2 Manatuto: Uma privadu sira tuir tipu nain uma nian (okupadu deit) nebé iha relasaun ho material hodi halo rai/lantai, didin no kakuluk Material hodi halo rai/ lantai, didin no kakuluk Umakain privadu sira Tipu nain ba uma Ema ida-idak ka família nian Total Komunidade ka suco nian Propriedade Igreja nian Governu nian 6,602 6,423 14 150 15 1,600 1,456 3 128 13 110 109 0 1 0 4,892 4,858 11 21 2 2,148 2,008 3 124 13 Material hodi halo rai/lantai Simentu armadu ka ajoleisu Ai Rai/lantai Simentu armadu/bloku Ai 36 35 0 1 0 3,767 3,754 6 6 1 Zinku 646 622 5 19 0 Tahu 5 4 0 0 1 30 28 0 2 0 Au UMA Material sira hodi halo didin Material hodi halo kakuluk Simentu armadu/bloku Ai 3 3 0 0 0 Au 3,017 3,001 6 10 0 Zinku 3,338 3,186 7 131 14 Ajoleisu 0 0 0 0 0 Asbestu 214 205 1 7 1 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 83 Tabela 8.3.a Manatuto: Umakain privadu sira tuir material rai/lantai tuir seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian UMA Seksu no grupu otas/idade Tipu material rai, simentu Total Armadu, ka ajoleisu Ai Rai Total 8,338 2,115 147 6,076 15-19 191 39 2 150 20-24 562 140 8 414 25-29 753 208 13 532 30-34 1,111 320 13 778 35-39 939 251 11 677 40-44 1,090 254 22 814 45-49 896 198 19 679 50-54 892 220 16 656 55-59 480 111 11 358 60-64 529 120 9 400 65-69 334 102 7 225 70-74 287 67 5 215 75 + 274 85 11 178 Mane 5,691 1,374 104 4,213 15-19 93 16 0 77 20-24 317 66 5 246 25-29 487 124 6 357 30-34 807 229 8 570 35-39 681 185 7 489 40-44 772 175 16 581 kontinua 84 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 8.3.a Manatuto: Umakain privadu sira tuir material rai/lantai tuir seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Seksu no grupu otas/idade Tipu material rai, simentu Total Armadu, ka ajoleisu Ai Rai 45-49 631 135 15 481 50-54 623 140 11 472 55-59 342 73 11 258 60-64 369 78 8 283 65-69 211 61 5 145 70-74 188 43 3 142 75 + 170 49 9 112 Feto 2,647 741 43 1,863 15-19 98 23 2 73 20-24 245 74 3 168 25-29 266 84 7 175 30-34 304 91 5 208 35-39 258 66 4 188 40-44 318 79 6 233 45-49 265 63 4 198 50-54 269 80 5 184 55-59 138 38 0 100 60-64 160 42 1 117 65-69 123 41 2 80 70-74 99 24 2 73 75 + 104 36 2 66 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMA Tabela 8.3.A (kontinuasaun) 85 Tabela 8.3.b Manatuto: Umakain privadu sira tuir material didin nian tuir seksu no grupu otas xefe umakain nian UMA Seksu no grupu otas/idade Tipu material hodi halo didin Simentu armadu no bloku Total Ai Au Zinku Tahu Total 8,338 2,856 42 4,618 817 5 15-19 191 54 0 125 12 0 20-24 562 196 2 300 64 0 25-29 753 279 4 385 84 1 30-34 1,111 414 5 584 108 0 35-39 939 322 6 522 89 0 40-44 1,090 371 5 611 102 1 45-49 896 288 3 514 89 2 50-54 892 287 7 522 76 0 55-59 480 161 2 278 38 1 60-64 529 152 3 312 62 0 65-69 334 125 1 176 32 0 70-74 287 96 1 159 31 0 75 + 274 111 3 130 30 0 Mane 5,691 1,809 32 3,369 477 4 15-19 93 21 0 67 5 0 20-24 317 104 1 185 27 0 25-29 487 155 3 280 48 1 30-34 807 284 4 451 68 0 35-39 681 224 6 395 56 0 40-44 772 254 5 452 61 0 kontinua 86 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 8.3.b (kontinuasaun) Tabela 8.3.b Manatuto: Umakain privadu sira tuir material didin nian tuir seksu no grupu otas xefe umakain nian Tipu material hodi halo didin Simentu armadu no bloku Total Ai Au Zinku Tahu 45-49 631 188 3 387 51 2 50-54 623 187 5 382 49 0 55-59 342 99 2 216 24 1 60-64 369 90 1 239 39 0 65-69 211 74 0 119 18 0 70-74 188 62 0 112 14 0 75 + 170 67 2 84 17 0 Feto 2,647 1,047 10 1,249 340 1 15-19 98 33 0 58 7 0 20-24 245 92 1 115 37 0 25-29 266 124 1 105 36 0 30-34 304 130 1 133 40 0 35-39 258 98 0 127 33 0 40-44 318 117 0 159 41 1 45-49 265 100 0 127 38 0 50-54 269 100 2 140 27 0 55-59 138 62 0 62 14 0 60-64 160 62 2 73 23 0 65-69 123 51 1 57 14 0 70-74 99 34 1 47 17 0 75 + 104 44 1 46 13 0 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMA Seksu no grupu otas/idade 87 Tabela 8.3.c Manatuto: Umakain privadu sira tuir material hodi halo kakuluk nebé iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian UMA Seksu no grupu otas/idade Tipu material hodi halo kakuluk Simentu armadu no bloku Total Ai Au Zinku Total 8,338 33 5 3,649 15-19 191 2 0 20-24 562 2 0 25-29 753 2 30-34 1,111 35-39 40-44 45-49 Ajoleisu Asbestu 4,408 0 243 100 84 0 5 239 304 0 17 2 320 403 0 26 3 0 434 631 0 43 939 3 0 386 515 0 35 1,090 9 2 461 591 0 27 896 4 1 405 459 0 27 50-54 892 5 0 436 429 0 22 55-59 480 0 0 211 256 0 13 60-64 529 0 0 253 266 0 10 65-69 334 2 0 155 171 0 6 70-74 287 0 0 137 141 0 9 75 + 274 1 0 112 158 0 3 Mane 5,691 22 3 2,609 2,854 0 203 15-19 93 1 0 56 33 0 3 20-24 317 1 0 144 159 0 13 25-29 487 1 2 214 247 0 23 30-34 807 2 0 329 437 0 39 35-39 681 3 0 291 357 0 30 40-44 772 7 1 331 408 0 25 kontinua 88 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 8.3.C (kontinuasaun) Tabela 8.3.c Manatuto: Umakain privadu sira tuir material hodi halo kakuluk nebé iha relasaun ho seksu no grupu otas/idade xefe umakain nian Tipu material hodi halo kakuluk Simentu armadu no bloku Total Ai Au Zinku Ajoleisu Asbestu 45-49 631 2 0 300 306 0 23 50-54 623 3 0 322 282 0 16 55-59 342 0 0 162 170 0 10 60-64 369 0 0 187 174 0 8 65-69 211 1 0 104 102 0 4 70-74 188 0 0 95 86 0 7 75 + 170 1 0 74 93 0 2 Feto 2,647 11 2 1,040 1,554 0 40 15-19 98 1 0 44 51 0 2 20-24 245 1 0 95 145 0 4 25-29 266 1 0 106 156 0 3 30-34 304 1 0 105 194 0 4 35-39 258 0 0 95 158 0 5 40-44 318 2 1 130 183 0 2 45-49 265 2 1 105 153 0 4 50-54 269 2 0 114 147 0 6 55-59 138 0 0 49 86 0 3 60-64 160 0 0 66 92 0 2 65-69 123 1 0 51 69 0 2 70-74 99 0 0 42 55 0 2 75 + 104 0 0 38 65 0 1 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMA Seksu no grupu otas/idade 89 Tabela 8.4 Manatuto: Umakain privadu sira nebé iha relasaun ho balada hakiak sira nebé iha no númeru ema no montante balada hakiak iha umakain sira ne’e Balada sira Umakain sira Ema sira Montante balada hakiak Manu 6,210 28,339 23,741 Fahi 5,808 27,148 11,853 564 2,572 4,839 Bibi-timur 2,236 10,664 7,362 Kuda 1,778 8,762 2,786 Karau-vaka 1,508 7,281 4,457 Karau-timur 1,309 6,079 6,819 UMA Bibi-malae 90 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 8.5 Manatuto: Umakain privadu sira nebé iha relasaun ho ai-han sira nebé hakiak no ema sira iha umakain sira ne’e Umakain sira Ema sira Hare/foos 4,507 19,930 Batar 5,158 23,660 Ai-farina 5,100 23,375 Modo-tahan 4,273 19,762 Ai-fuan (tuir tempu) 4,798 22,375 Ai-fuan (tinan bai-loro/permanente) 4,673 21,703 Kafé 2,633 12,666 Nu 4,764 21,783 Ai-han tuir époka sira seluk 4,212 19,598 Ai-han permanente sira seluk 4,416 20,495 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN UMA Ai-han 91 92 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Migrasaun TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 93 Tabela 9.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir moris fatin no hela fatin orasné nian tuir seksu no grupu otas sira (migrasaun iha moris laran tomak) Total MIGRASAUN Total Moris iha Manatuto (la’os-migrante) Moris iha Manatuto no hela iha distritu seluk (migrante ba liur) Hela iha Manatuto no moris iha distritu seluk (migrante mai laran) Moris iha nasaun seluk (emigrante sira) La hatene distritu moris fatin Total rezidente sira 33,799 7,113 2,448 127 345 36,719 0-4 5,590 484 276 24 63 5,953 5-9 4,741 525 269 10 46 5,066 10-14 4,673 520 294 0 36 5,003 15-19 3,056 926 248 7 39 3,350 20-24 2,291 863 193 9 25 2,518 25-29 1,750 653 170 23 18 1,961 30-34 2,086 772 202 23 17 2,328 35-39 1,629 562 162 13 28 1,832 40-44 1,979 497 194 11 18 2,202 45-49 1,532 399 139 4 14 1,689 50-54 1,453 328 112 2 9 1,576 55-59 791 180 57 0 9 857 60-64 818 172 56 1 8 883 65-69 485 88 29 0 9 523 70-74 447 62 31 0 2 480 75 + 478 82 16 0 4 498 kontinua 94 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 9.1 (kontinuasaun) Tabela 9.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir moris fatin no hela fatin orasné nian tuir seksu no grupu otas sira (migrasaun iha moris laran tomak) Mane Moris iha Manatuto no hela iha distritu seluk (migrante ba liur) Hela iha Manatuto no moris iha distritu seluk (migrante mai laran) Moris iha nasaun seluk (emigrante sira) La hatene distritu moris fatin Total rezidente sira 17,032 3,670 1,288 64 186 18,570 0-4 2,865 265 127 12 36 3,040 5-9 2,489 261 147 5 26 2,667 10-14 2,425 290 149 0 21 2,595 15-19 1,576 450 144 4 22 1,746 20-24 1,124 449 87 0 13 1,224 25-29 825 332 97 10 10 942 30-34 1,074 406 107 9 7 1,197 35-39 793 288 98 10 14 915 40-44 924 258 107 10 8 1,049 45-49 731 199 69 3 7 810 50-54 705 168 56 1 5 767 55-59 392 94 36 0 4 432 60-64 426 94 29 0 5 460 65-69 230 44 13 0 5 248 70-74 225 31 15 0 1 241 75 + 228 41 7 0 2 237 MIGRASAUN Total Moris iha Manatuto (la’os-migrante) kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 95 Tabela 9.1 (kontinuasaun) Tabela 9.1 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir moris fatin no hela fatin orasné nian tuir seksu no grupu otas sira (migrasaun iha moris laran tomak) Total MIGRASAUN Feto 96 Moris iha Manatuto (la’os-migrante) Moris iha Manatuto no hela iha distritu seluk (migrante ba liur) Hela iha Manatuto no moris iha distritu seluk (migrante mai laran) Moris iha nasaun seluk (emigrante sira) La hatene distritu moris fatin Total rezidente sira 16,767 3,443 1,160 63 159 18,149 0-4 2,725 219 149 12 27 2,913 5-9 2,252 264 122 5 20 2,399 10-14 2,248 230 145 0 15 2,408 15-19 1,480 476 104 3 17 1,604 20-24 1,167 414 106 9 12 1,294 25-29 925 321 73 13 8 1,019 30-34 1,012 366 95 14 10 1,131 35-39 836 274 64 3 14 917 40-44 1,055 239 87 1 10 1,153 45-49 801 200 70 1 7 879 50-54 748 160 56 1 4 809 55-59 399 86 21 0 5 425 60-64 392 78 27 1 3 423 65-69 255 44 16 0 4 275 70-74 222 31 16 0 1 239 75 + 250 41 9 0 2 261 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 9.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir hela fatin orasné nian no hela fatin iha fulan Janeiru 1999 iha relasaun ho otas no grupu seksu sira Total Hela iha Manatuto iha 1999 no iha distritu seluk iha 2004 (migrante ba liur sira) Hela iha Manatuto iha 2004 no iha distritu seluk iha 1999 (migrante mai laran) Iha iha rai seluk iha 1999 (emigrante sira) La hatene distritu hela fatin iha 1999 Total rezidente sira 22,172 2,679 871 202 13,474 36,719 0-4 5,953 0 0 0 0 5,953 5-9 2,884 229 111 25 2,046 5,066 10-14 2,466 270 137 29 2,371 5,003 15-19 1,777 633 128 17 1,428 3,350 20-24 1,330 524 89 21 1,078 2,518 25-29 1,041 273 70 19 831 1,961 30-34 1,235 214 77 26 990 2,328 35-39 915 139 61 14 842 1,832 40-44 1,152 105 46 15 989 2,202 45-49 852 82 50 12 775 1,689 50-54 787 79 33 7 749 1,576 55-59 485 46 23 4 345 857 60-64 490 31 20 4 369 883 65-69 284 23 8 3 228 523 70-74 274 13 8 2 196 480 75 + 247 18 10 4 237 498 MIGRASAUN Total Hela iha Manatuto iha 1999 no 2004 (la’os-migrante) kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 97 Tabela 9.2 (kontinuasaun) Tabela 9.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir hela fatin orasné nian no hela fatin iha fulan Janeiru 1999 iha relasaun ho otas no grupu seksu sira Total MIGRASAUN Mane Hela iha Manatuto iha 1999 no 2004 (la’os-migrante) Hela iha Manatuto iha 1999 no iha distritu seluk iha 2004 (migrante ba liur sira) Hela iha Manatuto iha 2004 no iha distritu seluk iha 1999 (migrante mai laran) Iha iha rai seluk iha 1999 (emigrante sira) La hatene distritu hela fatin iha 1999 Total rezidente sira 11,259 1,368 479 105 6,727 18,570 0-4 3,040 0 0 0 0 3,040 5-9 1,515 115 64 11 1,077 2,667 10-14 1,303 142 70 15 1,207 2,595 15-19 918 285 74 7 747 1,746 20-24 657 284 44 9 514 1,224 25-29 522 146 37 11 372 942 30-34 639 119 40 17 501 1,197 35-39 471 81 38 9 397 915 40-44 561 55 27 9 452 1,049 45-49 392 41 26 5 387 810 50-54 385 36 19 4 359 767 55-59 231 25 13 1 187 432 60-64 260 12 11 2 187 460 65-69 124 10 5 1 118 248 70-74 124 7 4 1 112 241 75 + 117 10 7 3 110 237 kontinua 98 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 9.2 (kontinuasaun) Tabela 9.2 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tuir hela fatin orasné nian no hela fatin iha fulan Janeiru 1999 iha relasaun ho otas no grupu seksu sira Feto Hela iha Manatuto iha 1999 no iha distritu seluk iha 2004 (migrante ba liur sira) Hela iha Manatuto iha 2004 no iha distritu seluk iha 1999 (migrante mai laran) Iha iha rai seluk iha 1999 (emigrante sira) La hatene distritu hela fatin iha 1999 Total rezidente sira 10,913 1,311 392 97 6,747 18,149 0-4 2,913 0 0 0 0 2,913 5-9 1,369 114 47 14 969 2,399 10-14 1,163 128 67 14 1,164 2,408 15-19 859 348 54 10 681 1,604 20-24 673 240 45 12 564 1,294 25-29 519 127 33 8 459 1,019 30-34 596 95 37 9 489 1,131 35-39 444 58 23 5 445 917 40-44 591 50 19 6 537 1,153 45-49 460 41 24 7 388 879 50-54 402 43 14 3 390 809 55-59 254 21 10 3 158 425 60-64 230 19 9 2 182 423 65-69 160 13 3 2 110 275 70-74 150 6 4 1 84 239 75 + 130 8 3 1 127 261 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN MIGRASAUN Total Hela iha Manatuto iha 1999 no 2004 (la’os-migrante) 99 Tabela 9.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira bazeadu ba hela fatin orasné nian no hela fatin iha Jullu 2002 tuir grupu otas no grupu seksu Total MIGRASAUN Total Hela iha Manatuto iha 2002 no 2004 (la’os migrante) Hela iha Manatuto iha 2002 no iha distritu seluk iha 2004 (migrante ba liur) Hela iha Manatuto iha 2004 an iha distritu seluk iha2002 (migrante mai laran) Hela iha rai seluk iha 2002 (emigrante sira) La hatene distritu hela fatin iha 2002 Total rezidente sira 19,752 1,781 676 118 16,173 36,719 0-4 3,904 17 10 2 2,037 5,953 5-9 2,040 185 85 13 2,928 5,066 10-14 2,536 206 110 18 2,339 5,003 15-19 1,860 401 96 8 1,386 3,350 20-24 1,389 259 68 15 1,046 2,518 25-29 1,091 160 48 9 813 1,961 30-34 1,307 135 43 11 967 2,328 35-39 947 102 52 9 824 1,832 40-44 1,187 80 38 7 970 2,202 45-49 878 58 40 7 764 1,689 50-54 802 68 26 8 740 1,576 55-59 495 37 20 5 337 857 60-64 497 27 18 3 365 883 65-69 289 22 7 0 227 523 70-74 276 10 9 2 193 480 75 + 254 14 6 1 237 498 kontinua 100 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Total Mane Tabela 9.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira bazeadu ba hela fatin orasné nian no hela fatin iha Jullu 2002 tuir grupu otas no grupu seksu Hela iha Manatuto iha 2002 no 2004 (la’os migrante) Hela iha Manatuto iha 2002 no iha distritu seluk iha 2004 (migrante ba liur) Hela iha Manatuto iha 2004 an iha distritu seluk iha2002 (migrante mai laran) Hela iha rai seluk iha 2002 (emigrante sira) La hatene distritu hela fatin iha 2002 Total rezidente sira 10,030 885 365 64 8,111 18,570 0-4 1,991 9 2 1 1,046 3,040 5-9 1,084 98 49 8 1,526 2,667 10-14 1,338 108 56 8 1,193 2,595 15-19 964 175 59 3 720 1,746 20-24 687 138 31 7 499 1,224 25-29 545 81 28 6 363 942 30-34 684 68 17 7 489 1,197 35-39 487 61 32 7 389 915 40-44 580 38 21 3 445 1,049 45-49 404 29 21 3 382 810 50-54 392 29 14 6 355 767 55-59 238 20 11 2 181 432 60-64 263 9 10 2 185 460 65-69 126 9 4 0 118 248 70-74 125 5 5 1 110 241 75 + 122 8 5 0 110 237 kontinua TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 101 MIGRASAUN Tabela 9.3 (kontinuasaun) Tabela 9.3 (kontinuasaun) MIGRASAUN Total 102 Tabela 9.3 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira bazeadu ba hela fatin orasné nian no hela fatin iha Jullu 2002 tuir grupu otas no grupu seksu Hela iha Manatuto iha 2002 no 2004 (la’os migrante) Hela iha Manatuto iha 2002 no iha distritu seluk iha 2004 (migrante ba liur) Hela iha Manatuto iha 2004 an iha distritu seluk iha2002 (migrante mai laran) Hela iha rai seluk iha 2002 (emigrante sira) La hatene distritu hela fatin iha 2002 Total rezidente sira Feto 9,722 896 311 54 8,062 18,149 0-4 1,913 8 8 1 991 2,913 5-9 956 87 36 5 1,402 2,399 10-14 1,198 98 54 10 1,146 2,408 15-19 896 226 37 5 666 1,604 20-24 702 121 37 8 547 1,294 25-29 546 79 20 3 450 1,019 30-34 623 67 26 4 478 1,131 35-39 460 41 20 2 435 917 40-44 607 42 17 4 525 1,153 45-49 474 29 19 4 382 879 50-54 410 39 12 2 385 809 55-59 257 17 9 3 156 425 60-64 234 18 8 1 180 423 65-69 163 13 3 0 109 275 70-74 151 5 4 1 83 239 75 + 132 6 1 1 127 261 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Tabela 9.4 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tinan 5 no boot liu nebé hela iha Manatuto iha 1999 no iha distritu seluk iha2004 tuir seksu no razan tan sa mak muda Total Mane Feto 2,679 1,368 1,311 Serbisu 196 143 53 Edukasaun/Estuda 787 421 366 Kaben/Hola mane/feto 213 79 134 Familia muda 230 117 113 Fila hikas ba rai familia nian 215 91 124 Violénsia 650 322 328 Seguru liu 237 132 105 Uma provizóriu 66 34 32 Seluk 85 29 56 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN MIGRASAUN Total 103 Tabela 9.5 Manatuto: Populasaun iha umakain privadu sira tinan 2 no boot liu nebé hela iha Manatuto iha 2002 no iha distritu seluk iha 2004 tuir seksu no razaun tan sa mak muda Total MIGRASAUN Total 104 Mane Feto 1,781 885 896 Serbisu 130 106 24 Edukasaun/Estuda 593 304 289 Kaben/Hola mane/feto 153 66 87 Familia muda 188 101 87 Fila hikas ba rai familia nian 200 89 111 Violénsia 332 142 190 Seguru liu 79 39 40 Uma provizóriu 37 21 16 Seluk 69 17 52 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN GLOSSÁRIU SENSUS TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 105 GLOSSÁRIU SENSUS POPULASAUN NO UMAKAIN 2004 GLOSSÁRIU SENSUS Glossáriu ne’e hatama definisaun ba liafuan sira sensus nian no fo explikasaun nebé presiza atu bele hatene didiak rezultadu sira sensus nian nebé aprezenta iha tabela, gráfiku no mapa sira. Definisaun barak liu konabá liafuan sira iha glossáriu ne’e bazeia ba perguntas iha Kestionáriu Sensus 2004 nian. Ne’e tanba hakat dala-uluk atu hatene konabá estatístika sensus nian, mak tenki hatene uluk oinsá halibur nia no unidade espesifiku nebé deit mak hatama iha laran. Hein katak glosáriu ne’e sai dokumentu importante ida ba utilizador dadus sensus sira no fo ba sira informasaun nebé presiza atu hatene didiak konabá estatístika sensus nian nebé iha. Otas/Idade Otas ema ida-idak nian hetan liu hosi husu diretamente otas iha tinan (iha loron moris ida ikus liu). Otas kosok-oan sira nian nebé kuran hosi tinan ida hakerek tiha nudar otas 0. Konabá grupu otas sira, hosi tinan 0-4 hatama ema sira nebé otas kiik liu tinan 5, tinan 5-9 hatama ema sira ho otas liu tinan 5 ka liu, maibé kuran hosi tinan 10. Grupu 85+ hatama ema sira ho otas tinan 85 ka boot liu. Umakain hamutuk / koletivu sira Umakain sira ne’e nudar hela-fatin sira iha-nebé ema hela ba, ho baze provizóriu ka hela-metin, maibé la iha relasaun ho malu atu harí umakain ida; instead, konabá buat esensial sira moris nian, bai-bain organizasaun institusional ida mak sustenta. Ezemplu sira mak hanesan konventu sira, uma dadur-fatin sira, uma oan-kiak nian, hospital sira, eskola asrama no hotel sira. Material Konstrusaun sira Ne’e koalia konabá material prinsipal sira ka material sira nebé uza barak liu hodi harí uma ida, liu-liu hodi halo didin, kakuluk no rai. 1) Didin liur a. Simentu armadu/Bloku 106 b. Ai c. Au d. Zinku e. Tahu f. Seluk 2) Kakuluk a. Ai b. Au/Tali tahan/Hae c. Zinku d. Ajoleisu e. Asbestu f. Seluk 3) Rai a. Simentu armadu ka ajoleisu b. Ai c. Rai d. Seluk Tenki hatene katak kategoria “seluk”, refere liu-liu ba material provizóriu. Kuda Ai-Han Ne’e koalia konabá ai-han relevante hotu-hotu nebé umakain ida kuda. Pergunta sensus nian mak: Umakain ne’e kuda ka lae ai-han ruma, provizóriu ka permanente, atu fo-han umakain ne’e? Bainhira kuda duni, favor tau marka vistu ba kaixa (sira) nebé prepara tihaona. Kaixa sira ne’e refere ba ai-han sira tuir mai: hare-fos, batar, ai-farina, modo-tahan, ai-fuan (provizóriu) ai-fuan (permanente), kafé, nu, ai-han provizóriu sira seluk, aihan permanente sira seluk. Atividade Ekonómiku Orasné nian Liafuan ne’e refere ba klasifikasaun populasaun ba ativu iha termus ekonómiku (iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu/ TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN nia’an rasik atu hetan hahan barak liu tan, nebé bele faan ka troka ho buat seluk. Peska subsisténsia, nudar modelu atividade ekonómiku ida iha-nebé familia ida iha partisipasaun tomak ka boot ba beroo ida nebé uza hodi kaer ikan natón atu sustenta ni-nia familia rasik. Situasaun no kondisaun diak bele favorese peskador nebé kaer ikan ba han rasik atu hetan ikan barak liu tan, nebé bele faan ka troka ho sasán seluk. Iha kazu sira iha-nebé membru feto sira iha umakain la serbisu iha uma-liur, maibé hola parte iha serbisu umakain nian hodi halo toos no natar atu han-hemu rasik no/ka kaer ikan, sira klasifikadu nudar agrikultor/peskador subsisténsia, la’os klasifikadu nudar halao serbisu uma nian. g. Buka serbisu no prontu atu serbisu. Ema sira nebé orasné daudaun la serbisu, maibé sira buka hela serbisu no pronto atu hahú serbisu. 2) La tama iha Forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu ne’e: a. Estudante. Ema ida nebé estuda hela iha instituisaun edukasaun formal nudar estudante tempu-tomak no oras ne’e daudaun la serbisu (maske nia feto/mane bele iha serbisu, ka buka serbisu tempu-sorinbalu). b. Serbisu sira uma nian. Ema sira nebé halo serbisu loro-loron nian nebé relasiona ho moris uma nian iha sira-nia umakain rasik. c. Reformadu/Katuas-Ferik liu. Kategoria ne’e foo ba ema sira mak la buka serbisu tanba sira-nia otas/ idade. d. Moras/Aleijadu/cacat fisik. Ema sira mak labele hola parte iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 107 GLOSSÁRIU SENSUS angkatan kerja) no la ativu iha termus ekonómiku (la tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu). Klasifikasaun ida uluk kompostu ho ema sira nebé foo serbisu atu halo sasán sira no servisu (jasa) sira iha periodu tempu referénsia nia laran nebé hili tihaona ba sensus. Klasifikasaun ida ikus refere ba ema sira nebé la hola parte iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu durante periodu tempu referénsia no bainhira sira la iha serbisu, la buka serbisu ida. Kategoria rua ne’e ikus mai fahe ba sub-divizaun hanesan tuir mai: 1) Iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu: a. Governu. Atividade ne’e inklui ema sira nebé serbisu diretamente ho, ajénsia nasional sira governu distritu no sub-distritu nian, nebé simu kompensasi ordenadu/saláriu ba sira-nia serbisu sira. b. Nasoens Unidas. Ema sira nebé serbisu ba Nasoens Unidas ka ajénsia sira ruma iha ni-nia okos. c. ONG. Funsionáriu sira hosi organizasaun la’os governu nian ka ONG nebé oferese’an atu hetan objetivu públiku nian em vez de objetivu privadu sira. Ema sira nebé halo serbisu ho hakarak rasik ka voluntáriu ba ONG sira tama mos iha grupu ne’e. d. Industria Privadu. Ema sira serbisu ho orientasaun ba basar, indústria atu hetan lukru. e. Serbisu-rasik. Ema sira nebé halao sira-nia empreza independente rasik sira, hodi fo serbisu ka lae ba funsionáriu sira. inklui mos ema sira involvidu ho forma independente iha komérsiu. f. Agrikultura/Peska nebé halao ba han-hemu rasik. Iha kazu agrikultura, koalia konabá modelu agrikultura ida iha nebé iha rai baluk ida, maiske la’os familia mesak ida nian, nebé produz hahán natón deit atu sustenta familia rasik. Klima nebé diak bele permite agrikultor nebé kuda ai-han ba GLOSSÁRIU SENSUS serbisu tanba isin-lolon aleijadu ka moras. e. La Iha Serbisu. Ema ida nebé prontu atu serbisu no hakás’an ona atu hetan serbisu iha tempu uluk, maibé orasné nia la buka serbisu tanba nia hanoin katak sei la hetan serbisu. f. Seluk. Ema ida nebé la tama iha forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu nebé la serbisu no la buka serbisu, no nia la tama iha kategoria seluk “La tama iha Forsa-traballu, ema nebe’e bele serbisu, forsa serbisu”. nia tuir iha sistema edukasaun laran. Hanoin ona atu hatama nivel sira tuir mai iha kestionáriu: 1) Eskola Primária 2) Eskola Sekundária 3) Simu tiha Diploma hosi Eskola Sekundária (SMP ka SMA) 4) Ensinu Tersiariu 5) Simu tiha Títulu ka Sertifikadu Universidade nian Xefe Umakain Nia mak ema ida nebé membru umakain sira seluk foti nudar xefe. Degrau Literasi-Kondisaun hatene hakerek no sani Ne’e kapasidade ema ida nian atu sani no hakerek, ka kombinasaun ruma hosi buat rua ne’e nudar ema sira nebé entrevista ona foo hatene. Umakain Define tiha umakain nudar ema ida ka liu nebé hela hamutuk iha uma ida, no sira buka hamutuk hahán no sasán importante sira seluk atu moris. Distritu Distritu mak divizaun administrativu prinsipal Timor-Leste nian durante sensus 2004. Nasaun ne’e fahe ba distritu 13. Oras ne’e daudaun, divizaun prinsipal mak rejiaun. Nasaun ne’e fahe ba rejiaun 5. Tamañu Umakain nian Ne’e koalia konabá númeru membru umakain sira. Dala-ruma diak tebes atu halo distinsaun entre membru boot sira (boot liu tinan 6 ka boot liu tinan 14) no membru labarik oan sira atu distingi efeitu fertilidade hosi efeitu kompleksidade umakain nian ba tamañu/ukuran umakain nian. Ida ikus mak tendénsia populasaun adultu nian atu harí sira-nia umakain rasik, kontráriu ho hela iha ema seluk ida ni-nia umakain, bai-bain maluk ida nian. Distritu Sura-Fatin Ne’e koalia konabá fatin iha-nebé sura ema ida iha loron sensus. Distritu Hela-Fatin Ne’e mak fatin iha-nebé ema ida hela ba iha loron sensus. Uma Ne’e nudar estrutura ida nebé halo atu ema hela ba. Iha uma oin tolu: umarasik ka privadu, hotel no instituisaun sira. Edukasaun Nebé Simu Ona Ne’e koalia konabá pozisaun aas liu nebé ramata iha nivel eskola aas liu nebé 108 Industria Koalia konabá atividade empreza nian iha nebé ema ida nebé ativu iha termus ekonómiku serbisu durante periodu tempu referénsia ka iha-nebé nia uluk serbisu, bainhira ema ne’e oras ne’e daudaun la iha serbisu. Atividade empreza nian dehan katak tipu sasán no servisu/jasa oi-oin nebé produz. Instituisaun Instituisaun nudar uma ida nebé akomoda ka halibur umakain institusional ida. TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Serbisu Prinsipal Nia refere ba tipu serbisu nebé halo ona durante periodu tempu referénsia nian hosi ema nebé serbisu, ka tipu serbisu nebé uluk halo ona, bainhira ema ne’e orasné la serbisu. Uza tiha kódigu dijitu-rua hosi Padraun Internasional konabá Klasifikasaun Okupasun. Estadu Kazamentu nian Ne’e mak estadu privadu ema ida-idak nian iha relasaun ho lei kazamentu ka kostume sira nasaun nian. Kategoria sira nebé hatama tiha iha sensus 2004 mak hanesan tuir mai: 1) Klosan/fetorae (seidauk kaben) 2) Kabe-nain (legal, tradisional ka uniaun de facto) 3) Faluk (no la kaben hikas) 4) Soe-malu (no la kaben hikas) 5) Haketak-malu. Moras Mental Limitasaun (sira) iha tipu ka kuantidade atividade sira nebé ema ida bele halo tanba iha susar barak tanba kondisaun mental prazu-naruk ida. Lian Nebé Koalia Hori Kiik Ne’e mak lian nebé bai-bain ema koalia iha ema ida ni-nia uma bainhira nia, feto ka mane, kiik. Númeru Labarik Sira Nebé Moris Ne’e mak númeru total labarik sira nebé feto ida dehan nia hahoris no labarik sira nebé moris tiha ona (labele hatama kosok-oan sira nebé mate durante partu). Númeru Labarik Sira Nebé Sei Moris Ne’e mak númeru total labarik sira nebé feto ida dehan nia hahoris no sei moris iha tempu halo sensus. Númeru Feto Sira Nebé Fo-hatene Hahoris Oan iha Tinan Kotuk Ne’e mak númeru feto sira nebé foo hatene katak sira tuur-ahi entre 11 Jullu 2003 no 11 Jullu 2004. Lian Ofisial Sira Lian ofisial sira Timor Leste nian mak Portugés no Tetum (Artigu 13, No. 1, Konstituisaun República Demokrátika de Timor-Leste). Kategoria Nain nian Hatama tihaona kategoria nain/kepemilikan lima iha kestionáriu sensus nian: a. Propriedade ema ida-idak no/ka Familia nian b. Propriedade Komunidade ka Suco nian c. Propriedade Governu nian d. Propriedade Igreja nian e. Seluk Importante atu hatene katak tanba status oras ne’e nian hosi lejislasaun propriedade iha Timor-Leste, maka susar tebe-tebes atu prova tebes duni katak ema ida mak nain mesak ida deit ba propriedade partikular ida. Tanba ne’e kestaun ne’e relasiona liu ho persepsaun nain/kepemilikan nian no foo ideia aprosimadu iha konabá umakain hira no ema sira nebé hela ba iha kategoria uma ida-ida. TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 109 GLOSSÁRIU SENSUS Kapasidade Hatene Lian Liafuan ne’e iha sentidu rua. Iha tabela sira nebé relasiona ho lian ita konsidera nia nudar kapasidade atu koalia, sani ka hakerek ka kombinasaun ida hosi buat hirak ne’e, lian ofisial no lian serbisu ida ka hotu-hotu, nudar ema nebé entrevista ona fo hatene. Iha tabela sira nebé iha relasaun ho edukasaun no literasia, liafuan ne’e uza iha sentidu ida klot liu, refere deit ba kapasidade atu koalia lian ida. GLOSSÁRIU SENSUS Balada Hakiak ni-nia Nain Númeru total espesies balada ida-ida tuir umakain atu han ka faan iha loron sensus: manu, fahi, bibi-malae, bibi timur, kuda, karau-vaka no karau-timur. Tanba hatene ona katak iha Timor-Leste dala-barak ema sira nudar nainhamutuk ba baladak hakiak, maka pontu ne’e bele ezajera númeru total balada nebé sira iha. Maibé, informasaun ne’e foo koñesimentu diak ida konabá iha fatin nebé mak espesies balada-hakiak determinadu barak liu. Aleijadu Permanente (isi-lolon aleijadu) Limitasaun (sira) iha tipu ka kuantidade atividade nian nebé ema ida bele halo tanba difikuldade permanente tanba kondisaun fíziku ida iha prazu naruk. Hela Fatin iha Data Determinadu ida iha Tempu Uluk Subdivizaun, ka nasaun estranjeiru, iha nebé ema ne’e hela ba iha data determinadu ida molok halao sensus. Iha kestionáriu sensus 2004 nian hatama tiha data rua: Janeiru 1999 (tinan 5 molok halo sensus) no Jullu 2002 (tinan 2 molok halo sensus). Populasaun Tabela barak liu iha publikasaun ne’e hatama ema sira nebé hela iha territóriu tomak Timor-Leste nian nebé prezente iha nasaun ne’e iha loron sensus (11 Jullu 2004). Ne’e mak Populasaun de facto, katak, ema sira nebé sura tiha ona mak sira nebé hasoru iha loron sensus, nebe kompostu ho ema sira nebé sai tiha hosi nasaun laran entre oras 48 no tinan 1, tau tan ho ema sira nebé mai iha loron sensus. Labarik sira ho Otas Eskola Primária Grupu otas labarik sira nebé tuir lolós tenki estuda iha Eskola Primária . Iha Timor-Leste otas ne’e hosi tinan 6 ba tinan 11. Umakain Privadu Definisaun umakain privadu hanesan mos ho umakain. Liafuan privadu ne’e uza espesifikamente atu halo distinsaun entre umakain privadu no umakain koletivu ka hamutuk. Relasaun ho xefe umakain Ne’e refere ba relasaun okupante ida-ida nian hosi umakain privadu ida ho ema nebé simu knaar nudar xefe umakain nian. Kategoria sira tuir mai hatama tiha iha sensus 2004: 1) Xefe Umakain 2) Feen/Laen 3) Oan feto/Oan mane 4) Enteadu/Oan hakiak. Ida uluk mak oan natural/hakiak hosi kazál mesak ida iha kazamentu ida ka faktor relasaun. Ida ikus oan nebé la iha relasaun biolójiku ida nebé konsidera nudar membru permanente ida ba unidade familiar ne’e. Hatama mos iha kategoria ne’e mak oankiak/oan hakiak sira nebé hela hamutuk ho membru umakain sira. 5) Feto-foun/Mane-foun 6) Inan/Aman 7) Feton/Nan 8) Bei-oan 9) Bei/Avó 10) Maluk sira Seluk. Hatama tiha iha kategoria ne’e mak tia sira, tiu sira, primu sira no membru sira seluk hosi familia maluk (extended family) nebé harí ona sira-nia hela-fatin metin iha umakain ne’e. 11) La iha relasaun. Kategoria ne’e aplika ba membru sira seluk umakain nian nebé la iha relasaun ho membru seluk ruma iha umakain ne’e. Ne’e bele inklui ema sira hanesan empregadu doméstiku sira, belun sira no ema sira nebé hela iha uma ne’e, selu ka la selu. Uma Rasik Uma ida nebé umakain privadu ida hela ba. 110 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN Area Rural Sira Klasifikasaun Suco sira nebe fahe ba Rural no Urbanu ne’e, hanesan rezultadu klasifikasaun nebe Diresaun Nasional Statistika halo tiha ona. Suco idaidak hetan skor bazeia ba numeru populasaun, iha ka la iha fasilidade hirak hanesan (edukasaun, saude, merkadu, Uma Kreda), asesu ba be mos no sanitasaun, eletrisidade, radio no televizaun, administrasaun publika no transportasaun hodi bele serbi povu. Metode skor ne’e la aplika lolos tamba rezultadu hatudu katak iha suco balu ho numeru populasaun nebe ki’ik iha sentru Dili nebe bele klasifika hanesan rural ida, nunee mos suco hirak nebe hela dook husi distritu sira klasifika hanesan mos rural. Metode skor ne’e uza hanesan pontu ida hodi hahu analiza, ba DNS la obriga kriteria hirak nebe iha ba suco sira atu tenki iha numeru populasaun liu husi 5,000 mak bele konsidera hanesan suco Urbanu, maski nune’e iha distritu idaidak buka atu bele karik iha suku Urbanu 1 minimu no bele liu tan. Too ikus liu, hetan duni suco 406 nebe klasifika hanesan suco Rural no mos suco 36 hanesan suco Urbanu. Estrutura Umakain sira nian Ne’e koalia konabá kombinasaun tamañu umakain nian no relasaun entre membru umakain sira. tipu estrutura umakain sira tuir mai hatama iha tabela sira: 2) Umakain ho ema ida deit 3) Umakain Familia Núkleu, nebé kompostu tomak ho familia núkleu mesak ida nebé bele nudar kazal kabe-nain nebé iha ka la iha oan, aman ida ho oan sira, ka inan ida ho oan sira. 4) Umakain ho maluk sira (extended household), nebé forma kompozisaun ida hosi kompozisaun sira tuir mai: (a) familia núkleu ida deit ho maluk (sira) seluk deit; (b) familia núkleu rua ka liu nebé iha relasaun ho malu no la iha ema seluk tan; (c) familia núkleu rua ka liu nebé iha relasaun ho malu tau ho ema (sira) seluk tan nebé iha relasaun ho pelu menus ema ruma hosi nuklei ne’e; no (d) ema rua ka liu nebé iha relasaun ho malu, sira nain-rua la forma família núkleus ruma. 5) Umakain Kompostu sira, mak umakain hotu-hotu nebé kompostu ho familia ida no membru ida ka liu mak la’os família ka ema nain rua ka liu tan nebé la iha relasaun ho malu. Sub-distritu Distritu ida fahe ba sub-distritu entre 3 ba 7. Serbisu Gratis ba Komunidade Suco Total loron sira iha fulan ida uluk (12 Juñu to 11 Jullu, 2004 kompletu) nebé ema adultu sira hosi umakain (otas tinan 15 no boot liu) gasta hodi halo atividade no serbisu sira ba komunidade ni-nia diak. Atividade sira ne’e mak hanesan serbisu iha toos komunal suco nian (agrikultura komunidade), hadia sistema irrigasaun sira, lurón sira, ka infraestrutura estadu ni-nian, preparasaun ba seremonia lokal sira no atividade sira ruma nebé iha relasaun ho igreja. Urbanu Hare Area Rural Lian Serbisu nian Lian serbisu Timor-Leste nian mak Inglés no Bahasa Indonezia. Lian sira ne’e aprova tiha ona iha Konstituisaun atu permite halo komunikasaun serbisu nian too tempu nebé lian ofisial sira, Portugés no Tetum, integradu tomak ona (Artigu 159, Konstituisaun República Demokrátika de Timor-Leste). TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN 111 GLOSSÁRIU SENSUS Relijiaun Pontu ida ne’e refere ba afiliasaun relijiozu ka fiar. Relijiaun sira tuir mai konsidera tiha ona iha sensus 2004: Katoliku, Islam, Budismu, Hindu, Protestante/Evangelikal, Tradisional, Seluk. 112 TABELAS PRIORIDADE BA DISTRITU MANATUTO NIAN
Documentos relacionados
timor-leste
sistema legal foun ida bazeadu ba tradisaun luzófona. Tau tan ho dezafiu ida ne’e mak simu tiha Portugés nudar lian ofisial foun ida. Governu ho Parlamentu halo tihaona servisu diak hodi halakon sa...
Leia maisbahasa TETUM.indd
Kuaze um-tersu família sira nebe hasoru, hatan ba nesesidade teni katak rekonhesimentu ba sakrifísiu família nian nudar prioridade notavel ba estadu. Entretantu kuazi metade husi hirak nebe simu t...
Leia maisRezultado Preliminariu ne`ebe hetan husi sensus
no hirak ne’e afeita ona husi nível sosio-ekonomia husi populasaun hanesan edukasaun, emprego, saúde, kondisaun uma no asesu ba fasilidade hirak ne’e. Ida ne’e mak importante katak indikatór sira n...
Leia maisTabela Konteudu - STATISTICS TIMOR
Lista ba tabela - Volume 4 Tabela 1.1. Populasaun grupu idade tinan lima tuir suku, seksu, numeru uma kain, no numeru xefe uma kain feto.....................................................
Leia mais