Rezultado Preliminariu ne`ebe hetan husi sensus
Transcrição
Rezultado Preliminariu ne`ebe hetan husi sensus
Sensus Populasaun No Uma Kain 2010 Rezultado Preliminariu ne’ebe hetan husi sensus , it a-nia futuru: ho l b a! rte pa Ita-nia s su a se n Timor-Leste Sensus Populasaun no Uma Kain 2010 Resultado Preliminariu Direcção Nacional de Estatística Direcção Geral Politika Analiza no Pesquiza, Ministério das Finanças Apoiu husi UNFPA Outobru, 2010 Informasaun adisional konaba sensus populasaun no uma-kain 2010 b ele hetan iha Direcção Nacional de Estatística, P.O. Box 10, Dili, Timor-Leste, Telefone +670 - 3339527, Internet www.dne.mof.gov.tl copyright © DNE ho UNFPA 2010 Direcção Nacional de Estatística (DNE) Fundus Nasoens Unidas ba Populasaun (UNFPA) i Directór Geral Analisa e Pesquisa Antonio Freitas Directór Direção Nacional de Estatística Elias dos Santos Ferreira Ekipa Kompilasaun Fredrick Otieno Okwayo Thinley Wangdi Filip Andersson Hélio Xavier Anastasia Vong João Gusmão Alipio Moniz Ema nebe halo revé/Tradusaun Teguh Pramono Carlito Alves Prosesa Dadus ho IT Silvino Lopes Waris Marsisno Anacleto Bento Ferreira Francelino Leão Freitas Paulo Pereira Martins Administrasaun Martinho Lopes Walter Estrada José Jordao Estilvidio Paulina Rita Viegas Deseña, Seting ho Publikasaun Mariano Redondo Domingos Sebastião Freitas ii iii Konteúdu Tabela KONTEÚDU TABELA..................................................................................................................................... LISTA TABELA NO LISTA FIGURA............................................................................................................ PREAMBLU.......................................................................................................................................................... PREAMBLU.......................................................................................................................................................... iv v vi vii INTRODUSAUN.......................................................................................................................................... 01 1.1 Istória.................................................................................................................................... 01 1.2 Sensus populasaun no uma-kain 2010............................................................................ 01 MAPA SENSUS.............................................................................................................................................. 02 2.1 Objetivu mapa sensus........................................................................................................ 02 2.2 Metodologia........................................................................................................................ 03 2.3 Koordinat GPS.................................................................................................................... 03 RESULTADU PROVISORIU..................................................................................................................... 03 3.1 Total Populasaun nebe konta: Sensus populasaun no uma-kain 2010...................... 03 3.2 Populasaun Doblu.............................................................................................................. 04 3.3 Komposisaun seksu............................................................................................................ 05 3.4 Estandar numeru ema iha uma-kain .............................................................................. 05 3.5 Distribuisaun populasaun................................................................................................. 06 3.6 Populasaun husi area urbanu............................................................................................ 10 ANEKSU.......................................................................................................................................................... 12 REFERENSIA................................................................................................................................................ 15 iv Lista Tabela Pájina TABELA 1 Trend Populasaun Timor-Leste, 1980-2010.................................................................. 04 TABELA 2 Konsentrasaun numeru aumenta populasaun husi nasaun balun iha Asia ho pasífiku................................................................................................................... 04 TABELA 3 Distribuisaun populasaun ho raxio seksu 2004 ho 2010............................................. 05 TABELA 4 Numeru aumenta populasaun no numeru ema nebe mak hela hamutuk iha uma-kain ida................................................................................................................. 06 TABELA 5 Populasaun, persentajen populasaun tuir distritu ba total populasaun nasional, area rai ho konsentrasaun populasaun, 2004 ho 2010.................................................. 09 TABELA 6 Distribuisaun populasaun tuir seksu, Urbanu/Rural ho distritu, sensus 2010........ 11 Lista Fígura Pájina FIGURA 1 Numeru populasaun iha Timor-Leste, 1980-2010........................................................ 03 FIGURA 2 Distribuisaun espasial husi uma-kain iha Timor-Leste, 2010..................................... 07 FIGURA 3 Mapa husi Timor-Leste tuir numeru populasaun......................................................... 08 FIGURA 4 Konsentrasaun populasaun Timor-Leste tuir distritu.................................................. 09 FIGURA 5 Distribuisaun populasaun tuir persentajen kada distritu, 2004 2010........................ 10 v PREÁMBLU Ida ne’e fo ba hau momentu nebe diak tebes hodi anúnsiu resultadu preliminariu Sensus Populasaun no Umakain 2010 iha TimorLeste. Relatoriu nebe mak iha daduk ita bot sira nia liman mak produtu husi tempu naruk, oras barak, husi ema rihun haat liu membru staf sensus nian. Husi sira ne’e iha ema balun mak involve hahu kedas husi 2008 hodi prepara ba sensus, balun serbisu makaas iha periodu sensus aktual iha fulan Jullu tinan ida ne’e. Hodi governu nia naran, hau apresia tebes ba ita bot sira hotu liu husi ita nia esforsu tomak hodi garante sensus 2010 sai susesu ida. Hau hakarak hato’o hau nia kongratula ba ema ida-idak: Emília Pires (Ministra das Finanças), Antonio Freitas (Director Geral Analisa e Peskisa), Elias dos Santos Ferreira (Director Direcção Nacional de Esatística), Pornchai Sucitta (Representante UNFPA), Fredrick Okwayo (Xefe Konseleiru Tékniku), Mapa ho Profesional Publisidade, Treinador sira, Director Sensus Distritu sira, Lider Ekipa sira, Intervistador sira, Maholan GPS sira, tradutor sira, Motorista sira, no mos ba sira seluk nebe mak kontribui ba iha sensus populasaun no uma-kain 2010. Nune’e mos hau hakarak mos temi Administrador Distritu no Sub-Distritu sira, Xefe Suco no Aldeia sira, TVTL, RTL, Estasaun Radio Komunidade sira nomos ita nia Jornal Nasional sira, ba sira nia koperasaun hodi hasae konsiensia husi publiku ba sensus. Hases husi parte financial, apoiu tekniku, lojistiku, husi UNFPA, hau mos hakarak mensiona apoiu husi seksaun ida-idak husi UNMIT, liu-liu ba parte komunikasaun no informasaun publiku no unidade apoiu governasaun demokrátiku ba sira nia apoiu tomak iha kampu. Agradese bot especial ba Forsa Stabilizasaun Internasional (ISF) ba sira nia laran diak hodi apoiu helicoptru wainhira iha parte balun iha Timor-Leste susar tebes atu distribui lojístiku sensus nian. Resultadu preliminariu nebe mak publika iha relatoriu ida ne’e hatudu mai ita primeiru konaba mudansa demográfiku iha Timor-Leste hahu husi tinan 2004, wainhira ita nia sensus primeiru hala’o iha ita nia rain. Agora dadauk liu husi populasaun miliaun ida resin mak hela iha nasaun ida ne’e, signifika katak populasaun aumenta besik pursentu 15 (15%) durante tinan 6 ba kotuk. Agora ita hatene katak ita nia kapital sae makaas maibe mos maioria ema Timor oan barak liu mak sei kontinua hela iha area rural. Ita, Governu, parseiru desenvolvimentu internasional, ONG no investor privadu iha nia responsabilidade hodi halo planu nebe bele responde. Resultadu nebe hetan iha sensus 2010 tenke tau iha konsiderasaun iha nivel hotu-hotu wainhira ita halo diskusaun, deseña no implementa programa desenvolvimentu sosial, politika publiku no ita nia Planu Stratejiku Desenvolvimentu Nasional. Iha fulan-Abril 2011 iha neba mak sei fo sai kompletu resultadu tomak. Iha neba mak sei publika detallu konaba resultadu sensus. Ita hotu hein katak ida nee mak informasaun osan mean konaba demográfiku no sosioekonomiku, hau sujere katak hahu ohin komesa halo ona prosesu, analiza no usa resultado preliminariu ne’ebé anunsiu ona iha relatoriu ne’e. Povu Timor-Leste hala’o ona sira nia knar hodi partisipa diak iha Sensus 2010 no fahe informasaun kona-ba sira nia moris no kondisaun moris nian. Agora ita presisa hala’o ita nia parte no usa informasaun ho di-diak. Mai ita hala’o ona ba ida ne’e! Kay Rala Xanana Gusmão Primeiro Ministro da República Democrática de Timor-Leste vi PREFASU Sensus populasaun no uma-kain 2010 ho nia tema “ita nia Sensus, Ita nia Futuru; Hola Parte ba” hala’o tiha ona iha fulan-Jullu 2010. Ida nemak segundu sensus depois de Independensia iha 2002; sensus primeiru hala’o iha 2004. Diecção Nacional de Estatística iha Direcção Geral de Analisa e Pesquisa – Minterio das Finanças implementa programa sensus bazeia ba nia mandatu atu fornese estatístika ofisial ba Governu no ema sira nebe uza dadus. Depois de fase rekolla dadus remata, serbisu makaas hala’o ona husi ekipa husi Governu ho UNFPA nebe nia resultadu mak agora dadauk produz ona relatoriu preliminariu husi resultadu sensus 2010. “Resultadu Preliminariu”. Hakarak hatete katak programa sensus 2010 hala’o ona ho standar nivel internasional nebe aas, uza arte teknolojia nasaun nebe badaen iha fase hotu-hotu durante operasaun sensus. Sensus hanesan serbisu nebe mak bot, kompleksu ho kustu operasaun nebe mak bot nebe atinji liu husi esforsu husi organizasaun oi-oin, Instituisaun oi-oin, liña ministeriu, no individual nebe fo apoiu ho maneira hotu hodi prepara, rekolla, kompila, analiza no públika resultadu sensus. Minsterio das Finanças hakarak agradese no fo obrigadu ba sira nia input durante prosesu tomak. Ami iha Ministerio das Finanças hakarak hato’o ami nia agradesimentu ba UNFPA ba sira nia esforsu hodi kompleta Governu konaba aspetu tékniku, finansial no aspetu administrativu iha prosesu sensus tomak. Nune’e mos, UNFPA prepara ona ema Timor-oan iha parte hasae kapasi- dade liu husi prepara no treina staf xave iha area populasaun no dezenvolvimentu. Apresiasaun espesial mos hakarak hato’o ba BPS – Sekretariadu Estatistika Indonesia, nebe apoiu ona sira nia staf xave nain 5 hodi apoiu ita nia nasaun durante treinamentu no enumerasaun iha kampu durante periodu sensus. Sira nia apoiu valor bot tebes durante prosesu sensus tomak. Ba governu Japaun nia kontrubuisaun hodi apoiu ekipamentu nebe uza iha sensus. Hanesan Ministra ne’ebé mak responsabiliza ba sensus, importante tebes atu mensiona komite rua mak hanesan Komite Sensus Nasional nebe mak lidera husi Primeiru Ministru ho Komite Sensus Tékniku nebe mak lidera husi Directór Geral Analiza e Peskisa ba serbisu nebe diak tebes. Ba pesoal sensus (Konseleiru Nasional ho Staf Kampu) ne’ebé prepara ona prosesu tomak hanesan kondisaun agora dadauk, espera katak ita bot sira serbisu nafatin iha oras barak hodi produz produtu oi-oin husi dadus sensus. Apresiasaun especial ba populasaun Timor-Leste nebe rona ona mensajen publisidade no pasiensia hodi hein ita nia intervistador sira hodi ba halo intervista iha sira nia uma-kain no ho laran kmaan sira fo informasaun. Ida ne’e hau nia esperansa katak informasaun nebe mak iha relatoriu badak ida ne’e no informasaun sira seluk sei kontinua fo sai iha tempu tuir mai sei uza ba prosesu Planu Dezenvolvimentu Nasional husi parseiru sira hotu ba Timor-oan sira nia moris diak. Emília Pires Ministra das Finanças vii Rezultado Preliminariu INTRODUSAUN 1.1 Istória Dadus konaba karakterístiku demográfiku no socio-ekonomia kona-ba populasaun presisa tebes ba planeamentu desenvolvementu efektivu iha nasaun hotu-hotu. Informasaun demográfiku inklui indikadór hanesan medida populasaun, komposisaun no distribuisaun spatial (fatin); númeru fertilidade, númeru mortalidade no fatin migrasaun nian. Indikadór demográfiku sira ne’e iha relasaun ba malu, no hirak ne’e afeita ona husi nível sosio-ekonomia husi populasaun hanesan edukasaun, emprego, saúde, kondisaun uma no asesu ba fasilidade hirak ne’e. Ida ne’e mak importante katak indikatór sira ne’e tenke halo revisaun ka hadia be-beik no akurat hodi sai hanesan sasukat monitoriu iha nasaun ne’e. Fonte importante kona-ba dadus demográfiku no sosio-ekonomia mak sensus populasaun, base exemplu survei uma kain, sistema rejistu importante no nota administrativu. Iha Timor-Leste, hanesan nasaun nebe foin desenvolve, fonte importante kona ba dadus mak mai husi sensus populasaun no base exemplu survei uma kain. Agora da-daun, fonte dadus sira seluk hanesan sistema rejistu importante no nota administrativu oferese dadus demográfiku ne’ebé limitadu liu tamba operasional dadus hirak ne’e sedauk kompletu no dadus hirak ne’e hetan kobertura sei menus liu. Dadus nebe prontu ona iha TimorLeste barak liu hetan husi; Survei Suco 2001; Survei Demográfiku no Saúde 2003 no 2009; Sensus Populasaun no Uma kain, 2004; no Survei Estandar Moris 2001 no 2007. Tamba mudansa bo’ot ba senariu demográfiku no sosio-ekonomia iha nasaun ne’ebé resulta husi populasaun labarik, migrasaun ho númeiru a’as ba iha area rural no importante liu mak governu presisa usa informasaun sai hanesan evidensia hodi halo base desisaun iha nivel polítika no implementasaun; nesesidade ba informasaun nebe diak, foun no tuir tempu importante tebes. Ho razaun hirak ne’e, Governu Timor-Leste iha nia komitmentu hodi hala’o Sensus Populasaun no Uma Kain iha fulan Jullu 2010 atu nune’e hodi bele inklui dadus demográfiku ne’ebé importante iha ni-nia programa kona-ba Planu Estratéjiku Desenvolvementu Nasional. Governu forñese ona administrativu, apoiu legal no finansa ba Direcção Nacional de Estatística (DNE) hodi halo planu no hala’o sensus 2010. UNFPA forñese apoiu tékniku, administrativu no apoiu finansa ba prosesu sensus tomak. 1.2 Sensus Populasaun no Uma-kain 2010 Metodolojia hala’o sensus jeralmente hadia husi tinan ba tinan no Sensus Timor-Leste 2010 ref leta duni mudansa hirak ne’e. Sensus 2010 bazeia ba Prinsípiu no Rekomendasaun husi programa Sensus Populasaun no Uma-kain iha mundo tomak ne’ebé desenvolve ona husi Divisaun Estastica Nasaun Unidas. Maske hala’o tuir estandar internasional maibe objetivu, planu no deseña kestionáriu ne’ebé kria ona responde no ref leta ba iha nesesidade dadus husi programa no polítika husi Timor-Leste, li-liu kona-ba Planu Estratejiku Desenvolvementu Nasional, Prioridade Nasional no Polítika Sektoral. Iha komparasaun ho sensus 2004, sensus 2010 mantein nafatin metodolojia de facto maibe inklui mos pergunta ida hodi rekolla populasaun de jure. Sensus “de jure” rekolla ema bai-bain husi uma kain waihira ida “de facto” rekolla ema ida-idak ne’ebé toba iha kalan referensia ka kalan sensus iha umakain ne’e. iha Sensus 2010, kalan referensia ka kalan sensus mak kalan 11/12 fulan-Jullu 2010. Sensus de facto mais akuradu liu no fasil atu hala’o; tamba ne’emak, nasaun nebe foin desenvolve barak mak adopta metodolojia ida ne’e. Timor-Leste sai hanesan nasaun ida ho ni-nia relatoriu númeru Rasio 1 Rezultado Preliminariu Mortalidade Materna nebe a’as, “Modelu Mortalidade Materna” inklui ona hodi kria indikadór mortalidade materna. Nune’e mos, Timor-Leste hanesan nasaun nebe mak domina liu iha parte agrikultura, pergunta barak konaba agrikultura no fasilidade uma-kain mos inklui ona ba iha sensus 2010. “Modelu Agrikultura” nia objektivu atu halo esplikasaun exemplu ida ne’ebé sei usa hodi halo deseñu no implementa sensus agrikultura no survei iha futuru. Hodi nune’e Sensus 2010 sei, asegura atu haluan no haklean, hanesan ponte ida ba lacuna estatíska ne’ebé temi ona iha leten bele oferese indikadór hodi hadia demográfiku no sosial iha nasional no sub-nasional. Servisu kartográfiku mapa katak mapa ne’e uza hodi kobre sensus iha nasaun tomak no hadia baliza hirakia administrativu tomak to’o iha nivel suco. Ida ne’e mos tau ona iha mapa kona-ba sinal/markasaun hanesan eskola, fasilidade saúde,mota, estrada, uma xefi Suco/Aldeia, no sira seluk-seluk tan. Mapa hotu-hotu ne’e dijital la’os usa de’it ba sensus maibe mos usa hodi forñese geo-base de dadus ba analiza espasial. Enumerasaun hahu ona iha kalan 11/12 fulan Jullu 2010 no remata iha loron 25 fulan Jullu 2010. Ida ne’e hala’o ona husi enumeradór ne’ebé treinado hodi administra estandar kuestionáriu ba xefi umakain ka membru uma kain sira seluk nebe identifika bele representa xefe uma-kain. Preparasaun halo ona hodi asegura katak kategoria husi populasaun espesial mos enumera ona; exemplu, bañaka iha hotél no motel, ema ne’ebé iha instituisaun hanesan hospital, kadeia, asrama militar, labarik iha estrada ne’ebé lahela iha uma no ema ne’ebé toba iha liur li-liu iha merkadu. Relatoriu ida ne’e apresenta resultado inisiu kona-ba Sensus Populasaun no Uma-kain 2010 nebe kaptura ona husi Formulariu Sumáriu Area Enumerasaun. Ida ne’e bazea ba total populasaun husi mane no feto ne’ebé rekolla ona husi uma-kain ida-idak. Relatóriu detalla liu sei produz no fahe ba ema ne’ebé usa dadus hanesan tuir planu orijinal. MAPA Sensus 2.1. Objetivu Mapa Sensus Mapa kartográfiku hanesan komponente ida ne’ebé importante husi prosesu sensus. Ida ne’e hodi asegura kobertura tomak iha nasaun no hodi nune’e populasaun sei la husik mamuk ka sura dala rua husi fatin ne’ebe de’it iha nasaun ne’e. Base ba mapa sensus 2010 kria ona dadus ba geo-espasial no mapa Area Enumerasaun prepara ona durante sensus 2004. Iha jeral, hatudu ona sinal hodi hadia ba mapa sensus 2010 kompara ho 2004 iha termus detalla sinal ka marka iha mapa, baliza klaru no mos husi baliza Area Enumerasaun no unidade administrativu, hili ona eskala ho lolós hodi hetan area ne’ebé klaru no mos, no uzaa mapa dijital ikus liu husi mapa hodi ref leta ba situasaun ida agora nian, no seluk-selku tan. Prosesu mapa kartográfiku hahu iha fulan Juñu 2008. Objetivu husi mapa iha prosesu sensus populasaun mak tuir mai ne’e: i. Asegura katak laiha rai pedasuk ida iha nasaun atu husik mamuk ka duplika. ii. Asegura katak area hotu-hotu iha nasaun ne’e aloka ona tuir area administrativu ba objektivu hodi fó sai resultado, iii. Asegura katak EA defini ona hodi organiza aktividade sensus iha durasaun loron sensus nia laran. iv. Asegura katak mapa EA bele ajuda enumeradór sira fasil hala’o sira nia serbisu durante sensus aktual. v. Presisa atu aloka pesoal, material no orsamentu ba area administrativu ida-idak. vi. Rekolla koordinat GIS foun husi uma-kain hodi ref leta ba distribuisaun espasial husi ema nia hela fatin iha tinan 2010 no kompara ho informasaun ne’ebé rekolla ona durante sensus 2004. vii. Ikus liu, informasaun sensus ne’ebé kria ona sei desemina liu hosi mapa temátiku. 2 Rezultado Preliminariu 2.2. Metodolojia Mapa Kartografiku sensus 2010 kompostu ona husi faze 3 ne’ebé importante: prosesu kartográfiku mapa, Survei Markasaun Rai iha terenu ne’ebé rekolla ona informasaun adisional iha terenu hodi bele usa mapa EA ho diak liu tan; no produsaun mapa EA. Total mapa EA hamutuk 1828, mapa ida-idak kompostu husi uma kain 120, no mapa area supervisaun 500 ne’ebé produz ona ba nasaun tomak. Usa mapa mos hodi desenvolve baliza ba unidade administrativu hotu-hotu exemplu suco, sub-distrito no distrito nomos kodigu geográfiku ne’ebé úniku uza hodi rekolla dadus spesífiku liu ba unidade administrativu. 2.3. Koordinat GPS Koordinat Sistema Posisaun Geo-gráfika (GPS) husi uma kain ida-idak ne’ebé hala’o intervista iha sensus no rekolla ona durante sensus 2010 hanesan mos iha sensus 2004. Total unidade GPS 854 mak uza tiha ona. Koordinat GPS sei uza hodi hatudu distribuisuan espasial husi ema hela iha nasaun no mos atu hari’i base de dadus GIS ba aplikasaun GIS oi-oin no atu hala’o mapa temátika durante deseminasaun informasaun Sensus. Informasaun preliminariu iha distribuisaun espasial kona-ba populasaun ne’ebé tau ona iha relatoriu ne’e hodi hatudu distribuisaun uma kain 2010. Informasaun detalla liu sei prontu iha relatóriu final sensus ne’ebé mak tuir mai. RESULTADU PROVISÓRIU 3.1 Total Populasaun nebe konta: Sensus Populasaun no Uma-kain 2010 Bazeia ba rezultadu preliminariu husi sensus populasaun no uma-kain 2010 Timor-Leste, ita nia populasaun hamutuk 1.066,582 iha kalan entre 11/12 fulan-Jullu 2010. Numeru populasaun ne’e inklui sira nebe mak enumera iha uma-kain, instituisaun, no kategoria espesial sira seluk. Numeru populasaun iha 2004 hamutuk 923,198, husi numeru ne’e hatudu katak numeru populasaun sae hamutuk 143,384 durante tinan 6 nia laran, ou bele dehan numeru populasaun ne’e sae pursentu 15 (15%). Rezultadu provisoriu ne’e tun uituan wainhira ita kompara ho projeksaun estimasaun hamutuk 1,149,028 iha 2010 bazeia ba rezultadu sensus 2004. Projeksaun populasaun bazeia ba numeru feritilidade nebe aas no numeru mortalidade iha tempu neba. Komparasaun sei halo wainhira prepara indikador demografiku ba iha sensus 2010. Hanesan ita bele hare iha figura 1, iha neba numeru populasaun tenta sae tinan ba tinan. Figura 1: Numeru populasaun iha Timor-Leste, 1980-2010 1,200,000 1,066,582 1,000,000 923,198 747,557 800,000 600,000 787,340 555,350 400,000 200,000 0 1980 1990 2001 2004 2010 3 Rezultado Preliminariu Mais ou menus numeru populasaun aumenta kada tinan entre sensus numeru ne’e f luktuasaun entre 1980 and 2010 no espesial husi 2004 to’o 2010 iha neba numeru populasaun aumenta kada tinan hamutuk ema 23,897, ne’ebé numeru ne’e tun kompara ho 26, 526 durante 1999 ho 2004 (tabela 1). Tabela ida ne’e mos hatudu katak numeru aumenta, persentajen kada tinan diferensa no mais ou menus kada tinan sae bot liu mak sensus iha tinan 1990 ho 2004 kompara ho 2010. Tabela 1: Trend Populasaun Timor-Leste, 1980 - 2010 Numeru populasaun Mudansa populasaun Mais ou menos aumenta kada tinan Aumenta populasaun (%) Numeru aumenta kada tinan 1980 555,350 - 1990 747,557 192,207 19,220.7 34.6 2.97 2001 787,340 39,783 3,616 5.3 0.47 2004 923,198 135,853 45,286 17,3 3.2 2010 1,066,582 143,384 23,897.3 15.5 2.41 Source: 2001 Suco Survey, 2004 census and Country population assessment, Timor-Leste 2007 UNFPA Ho komparasaun ho nasaun vijiña mak hanesan South East Asian ho Rejiaun Pasífiku, numeru populasaun Timor-Leste mak relatimvamente kiik. Numeru aumenta kada tinan husi nasaun, liu pursentu 2.4, maibe, sei aas iha parte rejiaun ne’e. Hanesan iha tabela 2 hatudu katak, so Timor-Leste ho Papua Nova Guine úniku nasaun iha rejiaun ne’e mak numeru aumenta liu husi pursentu rua Tabela 2: Konsentrasaun numeru aumenta populasaun husi nasaun balun iha Asia ho Pasífiku Nasaun Filipina Indonezia Singapura Papua Nova Guine Malásia Australia Timor-Leste *) http://wwwsingstat.gov.st/stats/keyind *) http://esa.un.org/unpp Tinan 2010 2010 2010 2010 2010 2006 2010 Populasaun 93,617,000 237,556,363 5,076,700 6,888,000 27,914,000 21,512,000 1,066,582 Densidade 312 124 7,022 15 85 3 72 Numeru Aumentu 1.66 1.49 1.8 2.17 1.47 0.99 2.41 3.2 Populasaun Doblu Sumariu populasaun ho tempu doblu hanesan métode produsaun populasaun iha nasaun ida. Ida ne’e hatudu katak númeru tinan ne’e fó ona populasaun ho doublu iha nasaun ne’e karik ida ne’e kontinua aumenta iha observasaun númeru anual. Ho aumentu kada tinan hanesan agora ne’e daduk hamutuk pursentu 2.41, total populasaun Timor-Leste sei dobru husi numeru populasaun iha 2010 iha tinan 29 (i.e. husi 2039). Ida ne’e bele dehan katak relativamente periodu badak entre provisoriu husi sasan no fasilidade publiku mos tenke dobru karik hakarak mantein estandar moris agora nian dadauk ne’e no servisu ba populasaun. Ida ne’emak obstakulu ba seitor servisu barak mak lakohi mantein maibe precisa desenvolve ninia servisu, inklui oportunidade serbisu. 4 Rezultado Preliminariu 3.3 Komposisaun Seksu Index hodi sukat komposisaun seksu husi populasaun mak rasio seksu, defini hanesan numeru husi mane per feto 100 husi populasaun. Rasio seksu husi 100 implika katak iha neba hetan igual entre numeru mane ho feto. Rasio bot liu 100 hatudu sinal ida katak mane barak liu feto, wainhira menus husi 100 hatudu katak feto mak barak liu iha populasaun. Iha sensus 2010, mane hamutuk 541,147 no feto hamutuk 525,435 ne’ebé sura ona iha sensus. Iha tabela 3, hatudu katak kalkulasaun jeralmente husi rasio seksu fo sai mai ita hamutuk 102.99; ida ne’e nia diferensa ladun signifikativu husi rasio 103.43 iha sensus 2004. Iha nivel distritu, iha neba iha trend jeral ne’ebé aumenta entre rasio seksu. Rasio seksu aas liu iha distritu 9 husi distritu 13 (inklui distritu Dili ho 113.2, ne’ebé espera katak mane barak mak tenta atu mai iha sidade capital hodi buka edukasaun no buka oportunidade serbisu). Rasio seksu kiik liu mak iha distritu Lautem ho distritu Oecusse, ne’ebé rekolla 95.72 (distritu Lautem) no 96.79 (distritu Oecusse). Numeru rasio seksu bot akontese iha distritu Manufahi, Viqueque, ho Covalima. Rasio seksu kiik akontese iha distritu Aileu, Oecusse ho Ermera. Tabela 3 : Distribuisaun Populasaun ho rasio seksu 2004 ho 2010 Distritu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque Timor-Leste Populasaun 2010 Mane Feto 23,306 22,206 30,014 29,368 55,794 55,690 44,423 45,364 30,188 29,875 124,408 109,923 57,566 57,069 29,450 30,768 32,021 31,308 21,849 21,397 25,116 23,778 32,228 33,296 34,784 35,393 541,147 525,435 Total 45,512 59,382 111,484 89,787 60,063 234,331 114,635 60,218 63,329 43,246 48,894 65,524 70,177 1,066,582 Rasio Seksu 2004* 2010 107.47 104.95 102.95 102.2 101.22 100.19 99.30 97.93 100.71 101.05 114.25 113.18 102.85 100.87 95.63 95.72 103.54 102.28 102.32 102.11 104.00 105.63 98.87 96.79 97.46 98.28 103.43 102.99 3.4 Estandar númeru ema iha Uma-kain Numeru pesoal kada uma-kain mak index ida importante mos iha planu ba populasaun wainhira ema hamutuk iha kualker hela fatin ida. Definisaun Uma-kain iha sensus 2010 mak ema ida ka liu ne’ebé hela hamutuk iha uma (kampaund) ida, tein no han hamutuk husi sanan ida konsidera hanesan uma-kain ida. Wainhira aplika definisaun ida ne’e normalmente numeru ema nebe mak hela hamutuk iha umakain ida mais ou menus 5.8 iha sensus 2010 (tabela 4). Iha sensus 2004 normalmente numeru ema nebe hela hamutuk iha uma-kain ida mais ou menus 4.7, maibe definisaun husi uma-kain mos hanesan, durante implementasaun, ema sira nebe mak kaben ona maibe sei hela hamutuk ho uma-kain seluk nebe mak sei iha relasaun familia konsidera hanesan uma-kain ketak-ketak. Ho razaun ne’e la pósivel atu hatete normalmente numeru ema nebe hela hamutuk iha uma-kain ida nia numeru ne’e tun ou aumenta entre sensus 2010 ho sensus 2004. 5 Rezultado Preliminariu Iha parte seluk, distritu nebe mak deteta aas iha numeru ema nebe mak hela hamutuk iha uma-kain ida inklui Dili, Manufahi ho Aileu. Numeru ema nebe mak hela hamutuk iha uma-kain ida ho numeru nebe mak kiik liu mak iha Oecusse, Baucau ho Viqueque. Tabela 4 : Numeru aumenta populasaun no numeru ema nebe mak hela hamutuk iha uma-kain ida Distritu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque Total Populasaun 2004 37,967 52480 100,748 83,579 53,063 175,730 103,322 56,293 54,973 36,897 45,081 57,616 65,449 923,198 2010 45,512 59,382 111,484 89,787 60,063 234,331 114,635 60,218 63,329 43,246 48,894 65,524 70,177 1,066,582 Numeru aumenta kada tinan (%) 2004 - 2010 3.02 2.06 1.69 1.19 2.07 4.80 1.73 1.12 2.36 2.65 1.35 2.14 1.16 2.41 Numeru ema nebe mak hela hamutuk iha uma-kain ida 2004 2010 4.9 6.3 4.6 6.1 4.4 5.2 4.5 5.4 4.5 5.4 5.6 6.7 4.9 6.1 5.1 5.3 4.2 6.1 4.1 6.0 5.4 6.5 4.2 4.7 4.3 5.2 4.7 5.8 3.5 Distribuisaun Populasaun Konseitu husi “distribuisaun populasaun” relasiona ho jeografikamente populasaun hela ba. Distribuisaun populasaun bele ilustra uza total populasaun tuir area rai/fatin aktual nebe mak ema hela ba. Distribuisaun spatial husi uma-kain iha Timor-Leste bazeia ba dadus nebe mak rekolla uza GPS iha sensus 2010 apresenta iha Figura 2. Hanesan ita bele hare, uma-kain barak liu mak konsentra iha distritu Dili, Ermera, Liquica ho Baucau. 6 Rezultado Preliminariu Figura 2: Distribuisaun Espasial husi uma-kain iha Timor-Leste, 2010 3.5.1 Distribuisaun Population Agregadu (Aggregates) Tabela 5 hatudu informasaun konaba populasaun area nebe ema hela ba no nia konsentrasaun (density). Total populasaun nasional nia distribuisaun ladun hanesan entre distritu ida ba distritu seluk (hare Figura 2, 3 no 4). Hahu husi 2004 hatudu katak distribuisaun populasaun barak liu mak akontese iha distritu bot tolu mak hanesan Dili, Baucau, ho Ermera. Iha parte seluk, distribuisaun populasaun kiik liu mak akontese iha distritu tolu mak hanesan distritu Manatuto, Aileu, ho Manufahi nebe mantein nafatin ho numeru populasaun nebe mak kiik. Distritu tolu ne’e hamutuk mak kontribui pursentu 12.91 ba iha numeru populasaun nasional, kada distritu ida kontribui pursentu 4 husi total populasaun (tabela 5). Faktus hatudu katak distritu kiik tolu ne’e iha sensus 2004 hetan populasaun hamutuk pursentu 13.02, hatudu katak populasaun iha distritu tolu ne’e bele kontinua hela nafatin iha distritu ne’e ou karik sira muda fali ba distritu sira seluk nebe mak ho populasaun bot. 7 Rezultado Preliminariu Figura 3: Mapa husi Timor-Leste tuir numeru populasaun 3.5.2 Konsentrasaun Populasaun (Population Density) Konsentrasaun populasaun (population density) mak instrumentu estatístika husi relasaun entre rai ho ema ho liafuan seluk atu dehan katak “numeru ema hela per kilometru kuadradu ou square mile”. Wainhira instrumentu ida ne’e sai hanesan sasukat assume katak, distribuisaun populasaun husi fatin ida ba fatin seluk hanesan ka uniforma, konsentrasaun populasaun hatudu mai ita fatin-fatin nebe deit mak populasaun okupa ka hela iha area rai tomak iha Nasaun, Distritu, Sub-distritu, Suco ou Aldeia. Iha sensus 2010, konsentrasaun populasaun Timor-Leste hamutuk ema 71.5 per kilometru kuadradu. Ida ne’e representa pursentu 15.5 aumenta husi numeru nebe atinji iha 2004 hamutuk 61.9. Komparasaun ho nasaun sodweste asiatico selu-seluk konsentrasaun populasaun iha Timor-Leste normalmente kiik maibe wainhira halo komparasaun ho nasaun sira iha rejiaun pasífiku, konsentrasaun populasaun mos normalmente aas (tabela2). Konsentrasaun populasaun normalmente aas liu ita bele observa iha distritu Dili, Ermera, Liquica, Oecusse, Baucau ho Ainaro (tabela 5). Konsentrasaun populasaun nebe kiik liu mak distritu 4 tuir mai ne’e: Manatuto, Lautem, Manufahi ho Viqueque. Wainhira ita hare didiak distribuisaun populasaun nasional hases husi Dili nebe mak konsentrasaun populasaun konsentra ba, fatin sira seluk hatudu konsentrasaunpopulasaun médiu ou kiik hanesan iha figura 3. Modelu konsentrasaun populasaun bele klasifika ba iha maneira haat hanesan iha kraik ne’e: 8 Rezultado Preliminariu Figura 4: Konsentrasaun populasaun Timor-Leste tuir distritu (a) Konsentrasaun populasaun nebe mak bot – Distritu Dili mak bele dehan tama iha kategoria ida ne’e, nebe sai hanesan fatin nebe mak okupadu ka nakonu iha Timor-Leste. konsentrasaun populasaun hamutuk ema 639 per kilometru kuadradu no numeru ne’e bele liu tan iha Sub-Distritu balun iha Dili laran. Distritu Dili kontribui numeru populasaun nebe mak aas liu (hamutuk pursentu 22 husi populasaun nasional) ho area rai nebe mak kiik (tabela 5); fator rua iha leten mak kontribui ba numeru nebe mak aas tebes iha Dili. Hanesan capital nasaun, Dili laos deit hanesan administrasaun nebe mak bot iha nasaun, maibe mos hanesan sidade nebe mak atrativu nebe atrai ema hotu iha nasaun tomak, oportunidade serbisu, sasan social, porto, aero porto, komunikasaun nebe mak diak ho koneksaun transporte, fatin nebe mak diak ba infraestrutura físiku ho sentru negósiu. Tabela 5: Populasaun, persentajen populasaun tuir distritu ba total populasaun nasional, area rai ho konsentrasaun populasaun, 2004 ho 2010 Distritu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque Total Populasaun 2004 37,967 52,480 100,748 83,579 53,063 175,730 103,322 56,293 54,973 36,897 45,081 57,616 65,449 923,198 2010 45,512 59,382 111,484 89,787 60,063 234,331 114,635 60,218 63,329 43,246 48,894 65,524 70,177 1,066,582 Percent Share 2004 4.11 5.68 10.91 9.05 5.75 19.03 11.19 6.10 5.95 4.00 4.88 6.24 7.09 100.00 2010 4.27 5.57 10.45 8.42 5.63 21.97 10.75 5.65 5.94 4.05 4.58 6.14 6.58 100.00 Area (sq. km) 2010 737 804 1,506 1,376 1,203 367 768 1,813 549 1,782 1,323 814 1,877 14,919 Konsentrasaun Populasaun 2004 2010 51.5 61.8 65.3 73.9 66.9 74.0 60.7 65.3 44.1 49.9 478.8 638.5 134.5 149.3 31.0 33.2 100.1 115.4 20.7 24.3 34.1 37.0 70.8 80.5 34.9 37.4 61.9 71.5 9 Rezultado Preliminariu (b). Konsentrasaun populasaun – ida ne’e ita bele hetan iha distritu Ermera ho Liquiça ho nia numeru konsentrasaun monu entre ema 100-150 per kilometru kuadradu (tabela 6). Distritu rua ne’e relativamente iha area rai nebe mak kiik ho total populasaun nebe mak bot. Fator seluk nebe mak bele kontribui mos tamba besik ba Dili, bele mos dehan katak ema mai serbisu iha Dili maibe hela iha distritu rua ne’e. Fator segundu mak rai agrikultura nebe diak hanesan iha Ermera. (c). Konsentrasaun populasaun nebe moderadu – distritu nebe mak kategoria ba konsentrasaun populasaun moderadu (ema 50-99 per kilometru kuadradu) jeralmente iha rai nebe mak luan tama kategoria médiu ho bot no total populasaun médiu. Inklui Oecusse, Baucau, Ainaro, Bobonaro, ho Aileu. Iha distritu balun nebe iha sidade relativamente bot mak hanesan Baucau, Maliana, etc. Ninia vantajen mak tamba iha rai nebe mak diak ba aktividade agrikultura, iha transporte no fasilidade komunikasaun naton, nomos iha negosiu lokal nebe atrativu husi populasaun iha distritu sira ne’e. (d). Populasaun nebe tama kategoria konsentrasaun kiik – ida nemak distritu sira seluk tuir mai ne’e: Manatuto, Lautem, Manufahi, Viqueque ho Covalima distritu sira nemak konsentrasaun populasaun kiik. Distritu sira ne’e hetan konsentrasaun populasaun entre ema 24 to’o 50 per kilometru kuadradu. Figura 5: Distribuisaun Populasaun tuir persentajen kada distritu, 2004 ho 20100 3.6 Populasaun husi Area Urbanu Iha sensus 2010, area balun nebe mak define ona hanesan area urbanu mak kapital distritu ou populasaun ho fasilidade sosial nebe mak diak bele mos deteta hanesan area urbanu. Klasifikasaun halo ona durante sensus kartograficu mapa no úniku kapital nebe mak konsidera hanesan area urbanu no laos kapital distritu mak Maubisse. Populasaun urbanu ho rural iha nasaun ida ne’e, bazeia ba dadus preliminariu husi sensus populasaun no uma-kain 2010, apresenta iha tabela 6. Total populasaun nebe mak hela iha area urbanu durante sensus hamutuk 315,216 representa pursentu 29.6 husi total populasaun. Hanesan ema hotu nia esperansa, distritu Dili mak sai hanesan populasaun nebe bot tuir kedas ho distritu Baucau, Bobonaro, Ainaro ho Lautem. Distritu nebe mak ho populasaun urbanu kiik mak distritu Aileu, Liquiça, ho Viqueque. Iha tabela 6 mos hatudu katak iha neba barak liu mak mane kompara ho feto iha area urbanu. 10 Rezultado Preliminariu Tabela 6: Distribuisaun Populasaun tuir Seksu, Urbanu/Rural ho Distritu, Sensus 2010 Urbanu/Rural SEKSU MANE Total FETO Urbanu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica Manatuto Manufahi Oecussi Viqueque Estranjeiru* 164,817 1,484 6,722 10,260 7,899 4,161 103,096 4,238 6,327 2,606 4,598 5,763 4,579 3,047 37 150,399 1,443 6,344 10,102 7,901 4,082 90,467 3,895 6,416 2,546 4,424 5,495 4,214 3,031 39 315,216 2,927 13,066 20,362 15,800 8,243 193,563 8,133 12,743 5,152 9,022 11,258 8,793 6,078 76 Rural Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica Manatuto Manufahi Oecussi Viqueque 376,367 21,822 23,292 45,534 36,524 26,027 21,312 53,328 23,123 29,415 17,251 19,353 27,649 31,737 375,075 20,763 23,024 45,588 37,463 25,793 19,456 53,174 24,352 28,762 16,973 18,283 29,082 32,362 751,442 42,585 46,316 91,122 73,987 51,820 40,768 106,502 47,475 58,177 34,224 37,636 56,731 64,099 Timor-Leste 541,184 525,474 1,066,658 * Estranjeiru signifika katak ema Timoroan serbisu iha misaun diplomatiku ho sira nia familia iha estranjeiru. 11 Rezultado Preliminariu ANEKSU Aneksu 1: Distribuisaun Populasaun husi Area Urbanu bazeia ba seksu, 2010 Distritu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica Manatuto Manufahi Oecusse Viqueque Total Populasaun Kapital Distritu Aileu Ainaro & Maubisse Baucau Maliana Suai Dili Gleno Lospalos Liquica Manatuto Same Oecusse Viqueque Mane Feto Total 1,484 6,722 10,260 7,899 4,161 103,096 4,238 6,327 2,606 4,598 5,763 4,579 3,047 1,443 6,344 10,102 7,901 4,082 90,467 3,895 6,416 2,546 4,424 5,495 4,214 3,031 2,927 13,066 20,362 15,800 8,243 193,563 8,133 12,743 5,152 9,022 11,258 8,793 6,078 164,780 150,360 315,140 12 Rezultado Preliminariu Aneksu 2: Distribuisaun Populasaun tuir Seksu, Distritu ho Sub-distritu Bazeia ba sensus 2010 (Preliminariu) Distritu/Sub-distritu Aileu Aileu Vila Laulara Liquidoe Remexio Ainaro Ainaro Hatu-Builico Hatu-Udo Maubisse Baucau Baguia Baucau Laga Quelicai Vemase Venilale Bobonaro Atabae Balibo Bobonaro Cailaco Lolotoe Maliana Covalima Fatululic Fatumean Fohorem Maukatar Suai Tilomar Zumalai Dili Atauro Cristo Rei Dom Aleixo Metinaro Nain Feto Vera Cruz SEKSU MANE 23,306 10,755 3,731 3,750 5,070 30,014 8,028 5,955 4,923 11,108 55,794 4,593 23,673 7,009 8,157 4,574 7,788 44,423 5,585 7,466 11,180 4,613 3,432 12,147 30,188 913 1,848 2,009 3,145 13,149 3,649 5,475 124,408 3,890 29,033 56,715 2,820 14,030 17,920 Total FETO 22,206 10,087 3,619 3,493 5,007 29,368 7,611 6,090 4,721 10,946 55,690 4,841 22,857 7,117 8,606 4,395 7,874 45,364 5,391 7,302 11,928 4,847 3,691 12,205 29,875 981 1,819 2,110 3,140 12,831 3,598 5,396 109,923 4,088 26,162 48,613 2,253 12,642 16,165 45,512 20,842 7,350 7,243 10,077 59,382 15,639 12,045 9,644 22,054 111,484 9,434 46,530 14,126 16,763 8,969 15,662 89,787 10,976 14,768 23,108 9,460 7,123 24,352 60,063 1,894 3,667 4,119 6,285 25,980 7,247 10,871 234,331 7,978 55,195 105,328 5,073 26,672 34,085 13 Distritu/Sub-distritu Ermera Atsabe Ermera Hatolia Letefoho Railaco Lautem Iliomar Lautem Lospalos Luro Tutuala Liquica Bazartete Liquica Maubara Manatuto Barique/Natarbora Laclo Laclubar Laleia Manatuto Soibada Manufahi Alas Fatuberliu Same Turiscai Oecussi Nitibe Oesilo Pante Macasar Passabe Viqueque Lacluta Ossu Uatu Carbau Viqueque Watu Lari Estranjeiru * Timor-Leste Rezultado Preliminariu SEKSU MANE Total FETO 57,566 8,450 16,742 16,410 10,590 5,374 29,450 3,426 6,824 14,625 2,726 1,849 32,021 11,718 10,875 9,428 21,849 2,662 4,047 5,628 1,746 6,259 1,507 25,116 3,737 3,652 14,071 3,656 32,228 5,622 5,099 17,564 3,943 34,784 3,044 7,526 3,476 11,739 8,999 37 57,069 8,856 16,520 16,310 10,306 5,077 30,768 3,799 7,131 15,087 2,753 1,998 31,308 11,453 10,623 9,232 21,397 2,415 3,892 5,742 1,724 6,080 1,544 23,778 3,512 3,280 13,604 3,382 33,296 5,792 5,618 17,595 4,291 35,393 2,930 8,078 3,691 11,548 9,146 39 114,635 17,306 33,262 32,720 20,896 10,451 60,218 7,225 13,955 29,712 5,479 3,847 63,329 23,171 21,498 18,660 43,246 5,077 7,939 11,370 3,470 12,339 3,051 48,894 7,249 6,932 27,675 7,038 65,524 11,414 10,717 35,159 8,234 70,177 5,974 15,604 7,167 23,287 18,145 76 541,184 525,474 1,066,658 * Estranjeiru signifika katak ema Timoroan serbisu iha misaun diplomatiku ho sira nia familia iha estranjeiru. 14 Rezultado Preliminariu REFERENSIA Direcção Nacional de Estatística, Relatoriu Survei Suco, 2001 Direcção Nacional de Estatística, Tabela Prioridade Nasional, Sensus Populasaun no Uma-kain 2004, Timor-Leste Direcção Nacional de Estatística, Projeksaun Populasaun 2004 – 2050, Relatoriu Analiza Resultadu Sensus 1, Sensus Populasaun Geral Timor-Leste, 2004 Country Population Assessment, Timor-Leste, 2007, UNFPA Basic Demographic Techniques and Applications, K. Srinivasan The Methods and Materials of Demography, Shyrock 15 16
Documentos relacionados
Matadalan ba Advokasia no Publisidade - STATISTICS TIMOR
halo simples, ne’e signifika sura ema hot-hotu ne’ebé moris iha nasaun ida iha tempu partikular. Durante sensus ne’e, intervistador sira (ne’ebé hanaran mos enumeradores) halibur informasaun kona-b...
Leia maisSENSUS UMA KAIN TIMOR-LESTE JULHO 2004 KESTIONARIO
2. Servisu iha Organizasaun Nasaun Unidas 3. Servisu iha ONG (Selu ka Voluntario) 4. Servisu iha Industria privadu (selu ka voluntario) 5. Servisu rasik iha Binis ka Negocio rasik 6. To'os nain ho ...
Leia mais