república democrática de timor-leste ministério da

Transcrição

república democrática de timor-leste ministério da
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE
MINISTÉRIO DA AGRICULTURA E PESCAS
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN
POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
EKIPA PRODUSAUN
Ministério da Agricultura e Pescas de Timor-Leste
Direcção Nacional de Extensão e Desenvolvimento Comunidade Agrícola
Direcção Nacional de Florestas e Gestão das Bacias Hidrográficas
RDP IV – Programa de Desenvolvimento Rural IV | Componente 1
Camões – Instituto da Cooperação e da Língua, I.P.
Eng.º Fernando Mota
Edisaun daruak | Setembru 2015
Dokumentu ne’e produz ho asisténsia finanseira husi União Europeia. Opiniaun iha dokumentu
ne’e la reflekta opiniaun ofisial husi Uniaun Europeia.
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
ÍNDISE
1
Importánsia Ai-kameli ..................................................................................................................................1
1.1
Ekolojia no Distribuisaun geográfika ....................................................................................................1
1.1.1
1.2
Deskrisaun botánika .............................................................................................................................2
1.3
Habitat ..................................................................................................................................................3
1.3.1
Rai .................................................................................................................................................4
1.3.2
Temperatura .................................................................................................................................4
1.3.3
Nesesidade bee ............................................................................................................................4
1.3.4
Radiasaun .....................................................................................................................................5
1.4
2
3
Ai-kameli iha Timor-Leste .............................................................................................................1
Hemi-parazitismu ai-kameli nian ..........................................................................................................5
Propagasaun .................................................................................................................................................7
2.1
Rejenerasaun natural ...........................................................................................................................7
2.2
Sementeira direta .................................................................................................................................7
2.3
Produsaun ai-oan iha viveiru ................................................................................................................8
2.3.1
Rekolla ai-musan...........................................................................................................................8
2.3.2
Tratamentu ai-musan ...................................................................................................................9
2.3.3
Preparasaun alfobre .....................................................................................................................9
2.3.4
Repikajen (muda ai-oan ne’ebé jermina hosi kanteiru kari ba kontentor ka polibag) .............. 10
2.3.5
Preparasaun substratu (prepara rai atu enxe ba polibag) ......................................................... 13
2.3.6
Hospedeiru Primáriu (tanaman inan primer) ............................................................................ 14
Instalasaun no jestaun ............................................................................................................................... 15
3.1
Preparasaun Fatin Plantasaun ........................................................................................................... 15
3.1.1
Estabelesimentu lutu ................................................................................................................. 15
3.1.2
Prepara rai-kuak ........................................................................................................................ 17
3.2
Instalasaaun ....................................................................................................................................... 17
3.2.1
Sistemas agroflorestais .............................................................................................................. 18
3.2.2
Esplorasaun silvkulaiha eskala kiik ............................................................................................ 19
3.3
Jestaun plantasaun ............................................................................................................................ 19
3.3.1
Operasaun rutina ....................................................................................................................... 19
3.3.2
Podas formasaun ....................................................................................................................... 21
3.3.3
Tesi sanak................................................................................................................................... 21
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
3.4
Peste no moras .................................................................................................................................. 22
4
Formasaun serne no riku ho mina (Santalol) ............................................................................................ 24
5
Konkluzaun ................................................................................................................................................ 25
6
Referénsia .................................................................................................................................................. 26
7
Anexu I: Índise Imajen ............................................................................................................................... 27
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
LIA NAKLOKE
Problema depresaun no redusaun drástiku nomós karakteristika ai-kameli ne’ebé moris kleur liu,
iha Timor-Leste, ai horis ida ne’eiha risku, tanba depresaun ne’ebé boot ba riku soin floresta valioza
ida ne’e, kondisaun ne’e hatudu katak esplorasaun ai-kameli la sustentável no Timór oan sira mós
rekoñese situasaun ida ne’e partikularmente komunidade sira ne’ebé hela iha fatin remotas ne’ebé
sente presepsaun nia valor, espésie nobre, sai ona nu’udar sira nia tradisaun kuda ka hakiak iha
parsela natoon, trata no kuida ai-kameli, tanba konsiente duni aleinhadi’a konsideravelmente
reseita família sira nian,nu’udar ajuda desisivu ida atu koloka fila fali papél úniku ba
dezenvolvimentu rurál no ekonómiku iha Timor-Leste.
Ho rezultadu prokura ne’ebé intensu ba ai horis ida ne’e (ai-kameli) hatudu resposta seguru no
positivu iha kampaña florestal RDPIV nian, ne’eduni posibilita repozisaun anúal ba ai horis tokon ba
tokon, atu bele implementa no estabelese plantasaun iha parsela ho eskala kiik ba produtor
dimensaun kiik.
Propozitu ka objetivu hosi manual ida ne’e mak, aleinho intensaun atu estimula kontinuasaun
espansaun ai-kameli, nune’e mós hadi´a koñesimentu estensionista no produtor sira, prinsipal liu
komunidaderurál hodi hadi’a no hetan susesu iha sira nia plantasaun, nomós fanun konsiénsia ba
nesesidade jestaun sustentável ba riku soin renovável ida ne’e.
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
1 IMPORTÁNSIA AI-KAMELI
Ai-kameli (Santalum album), alein iha
nia
valor
ekonómiku
ne’ebé
konsideravél, iha valor kultural
importante liu ba komunidade sira
pertense rejiaun Ázia-Pasifiku en jerál
no partikular ba Timor-Leste.
Importánsia espésie ne’e ba TimorLeste, nu’udar parte hosi istória
eskrita iha memória hosi ema timór
oan rasik. Ai-kameli iha nasaun ne’e
sai vítima, tanba de’itfamozu no
valiozu, hodi nune’enia konsekuénsia
mak sofre esplorasaun intensu, ne’ebé
koloka no konsidera ai horis kategoria
tama ka inklui iha lista meanno Imajen 1: Povoamentu ai-kameli. (Foto: Julião Aroso)
ameasadu hosi espésie sira estinsaun
ka besik lakon ona. Bazeia ba razaun ne’e, nia konservasaun no espansaun, alein ihaafirmasaun
kultural, sosial, ekonomika no ambiental, sai nu’udar aspetu identidade no patrimóniuema timór
nian, ne’ebé tenke asegura bazeia ba jestaun sustentável.
Alein iha valor ekonómiku própriu, ai-kameli husik moris no kuda iha sistema agroflorestais, liu-liu
komunidade sira iha fatin remotas (rurál) ne’ebé kuda ho eskala ka dimensaun kiik, liuhosi sistema
ne’e fó dalan no permite komunidade sira hetan rendimentu intermédiu, wainhira sira hein nia
esplorasaun, nune’e mós iha tempuhanesan kontribui signifikativamente ba dezenvolvimentu rurál
no ekonomia iha nasaun ne’e.
Aspetu importante seluk hosi ai-kameli, mak nia labele kuda iha rejime monokultura (katak kuda
de’it ai-kameli iha parsela ida lakahur ho ai horis sira seluk) tanbanu’udar espésie hemi-parazita
(atu moris di’ak liu presiza ai seluk nia apoiu). Ne’eduni, eskolla ka determina hospodeiru
permanentetenke hili preferensialmente hosi espésie lubun ida ne’ebé nia ai (madeira) valioza,
obviamente (los duni) tenke respeita ezijensias espésifiku kona-ba rai no fatór klima
(edafoklimátiku), fatór rua ne’e importante tebes, atu nune’e fasilita rotasaun adekuadu (karik
defini didi’ak sistema silvikultura) bele rezultareseita signifikativa hosi tesi ai hospedeiru
permanente ne’ebé instala hamutuk ho ai-kameli.
1.1 EKOLOJIA NO DISTRIBUISAUN GEOGRÁFIKA
1.1.1 Ai-kameli iha Timor-Leste
Ezisténsia ai-kameli iha rai laran hahú redúz ona tanba “nichos” ka taa ilegal. Bazeia ba rezultadu
sensu resente, hala’o hosi DNFRH iha Município Bobonaro, Covalima, Lautem no Liquisa, hatudu iha
(kuadru 1) katak ai-kameli besik 128 000 maka sei eziste. Situasaun ne’e akontese tanba tesi ai
ilegal ne’ebé lakontroladuimplika kondisaun la sustentável ba riku soin importante no valioza
ne’ebé reprezenta potensiál ekonómiku, sosial no ambiental. Fatór edafoklimátiku (rai no klima)
adekuadu, hosi parte balun iha territóriularan sai nu’udar rezerva ba ai horis ida ne’e, ne’eduni, ita
1
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
obrigasaun iha responsabilidade atu proteje, estabiliza no asegura ezisténsia nomós fundamental
liu mak tenke hala’o asaun ruma hodi kuda fila fali atu nune’e retoma nia ezisténsia.
Tabela 1: Sensu ai-kameli (2003/2004). (Fonte: DNF)
Município
Bobonaro
Covalima
Lautem
Liquisa
Total
Númeru ai-kameli
43 800
37 000
36 000
11 500
128 300
Espésie ne’e sai situasaun preukupante no ameasadu tanbafatór sira hanesan tesi ai ilegal, hakiak
animal livre no prátika agrikultura itinerante,hetan atake hosi peste no moras, sai nu’udar fatór
ne’ebé kontribui hodi halakon nia ezisténsia, ne’eduni asaun urjente ruma tenke hala’o atu nune’e
bele salva patrimóniu valioza ida ne’e, hodi aproveita fatin sira ho kondisaun rai ho klimátika
adekuadu iha territóriu laran atu bele
reinstala fali kultura refere.
Bazeia ba opiniaun hosi Sales Luís,
espansaun Santalum album (ai-kameli),
hatudu iha mapa tuir mai ne’e, elabora
tuir funsaun fatór temperatura, udan
no altitude. Haree ba fatór sira ne’e,
defini ona zona tolu (3) ne’ebé bele
estabelese espésie ne’e:



Zona
óptima
ho
kór
verde/matak;
Zona intermédiu ho kór kastaña;
Zona marjinál hokór mutin.
Imajen 2: Karta Aptidaun Potensiál ai-kameli iha Timor-Leste (Segundu
Sales Luís).
Konsidera ba nia importánsia no risku ne’ebé hasoru noakontese dadaun ne’e, fó hanoin ba
partisipante no intresadu sira hotu atu tau esforsu hamutuk, iha ámbitu preparasaun no ezekusaun
ba programa konservasaun no espansaun nasionál ba rekursu jenetiku úniku ida ne’e.
1.2 DESKRISAUN BOTÁNIKA
Ai-kameli nu’udar espésieho nia tahan perene
bele moris atinji metru 20 no alkansa diámetru
(DAP) superior 1,5m. Nia tahan sira oval
(lonjong), no oval elíptikas, matak nabilan no
laiha fulun.
Iha kondisaun normal ai-kameli prodúz nia
funan ho fuan dala rua iha tinan ida, hahú
tama faze fuan wainhira atinji ona idade tinan
3. Funan kiik no forma kór mean ka violeta
Imajen 3: Ai-kameli (S. album) matak, maturasaun no tasak
(kór metan azul). (Foto: F. Mota)
2
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
laiha iis (tanpa bau) no fuan konsidera forma elips drupa (buah berbiji), ho diámetru 5 to’o 8 mm,
karik tasak forma kór metan.
Produsaun ai-kameli musan, normalmente, di’ak, pelu menus hosi faze frutifikasaun ba dala rua
nian, faze ida ne’ebé hatuduformasaun fuan di’ak liu. Maibé iha ai horis (ai-kameli) balun somente
prodúz ai-musan dala ida kada tinan. Ninia musan kór kastañano kinur, kabuar ho
diámetrumilímetru tolu (3mm )to’omilímetru lima (5mm)ho nia pezu/todan besik grama 0,16, kada
kg iha 5000 to’o 8000 ai-musan.
Imajen 4:Ai-kameli musan prontu atu kari ka semai (habai
hela). (Foto: Fernando Santana)
Imajen 5: Ai-kameli musan ho abut primáriu. (Foto:
Fernando Santana)
Serne ai-kameli (jantung kayu cendana) adultu forma kór amarelu ka kinur nabilan no kastaña ho
aroma forte. Nia madeira (ai tesi ona) iha grau finu, laiha dezeñu ruma ka brillante (cerah).
Trata nu’udar espésie hemi-parazita no bele parazita liu 300 espésies vejetais, hahú estratu
herbasea no estratru seluk tan. Ai-kameli nia komportamentu hemi-parazitismu katak moris
depende haustóriu ne’ebé estabelese ho espésie hospedeira (tanaman inang), hodi satifaz nia
nesesidade iha azotu, fosfóru, potásiu, maibé ai-kameli própriu bele buka nutrientes sira seluk. Aikameli joven bele moris lapresiza hospedeiru (tanaman inang) iha periudu to’o tinan tolu, maibé
karik liu períodune’e, nia hetan difikuldade atu sobrevive/moris. Tanba prosesu rejenerasaun
natural, populasaun besik 2% la prodúz hautóriu, ne’eduni lakonsege auto alimentar (sustenta nia
a’an) no mate ho idade besik tinan 3. (Shobha N. Ral)
1.3 HABITAT
Ai-kameli pertense vejetasaun indíjena Timor-Leste nian, konstitui nu’udar espésie rejenerativu
bele dezenvolve di’ak, bainhira kondisaun naturais favorese no permiteba dezenvolvimentuno
kresimentu.
Iha Timór, ai horis distribui no moris iha enkosta,iha fatin sira rai maran besik tasi, to’o 1200m. Iha
zona ne’e, udan (presipitasaun) média anúal inferior/menus hosi 1500mm no durasaun hosi
estasaun seka (tempu rai laudan ka maran) laliu hosi fulan 6.
Espansaun ai-kameli, hanesan mós espésie florestal valioza sira seluk, konsege tuir métodu tolu:

Rejenerasaun natural;
3
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Sementeira/kuda direta;
 Rejenerasaun artifisial (plantasaun).
Maibé, diferensa mak, ai-kameli nu’udar espésie natureza hemi-parazita, ne’e duni molok hala’o
prosesu espansaun bazeia ba métodu tolu ne’ebé mensiona ona iha leten, badahuluk presiza duni
atu disponibiliza ka fasilita, natural ka artifisialmente, kria uluk kondisaun haustóriu ho ai horis sira
seluk.

Rai Timor-Leste koñesidu nu’udarrejiaun habitat natural ba ai-kameli (Santalum album), espésie
ne’ebé esplora durante sékulu lubun ida no desempeña papél importante, iha perspetiva
ekonomika no politika iha istória Timor-Leste nian.
Nobreza (kelebihan) hosi ai-kameli mak, aleiniha nia valor ekonómiku, maibé realmente entre
espésie ai floresta valioza lubun ida, nia mak konsege moris iha ambiente hostil (katak iha fatin sira
ne’ebé iha limitasaun oioin), ho indise pluviométriku (indise udan no temperatura) no fertilidade
(bokur) rai ne’ebémenus liu.
Nu’udar espésie ida suseptivel (laaguenta) ba rai-lolon, perigozu ba rai sunu no du’ut gramínias
anúal. Maibé, wainhira fatin sira ne’e sira kontrola ho di’ak, atu nune’e ahi labele estraga ai horis,
ai-kameli bele moris ho saudável, karik fatin ne’e hahú úmiduai-kameli seirekua ka desloka ba fatin
maran. (Shobha N. Ral)
1.3.1 Rai
Ai-kameli prefere liu rai drenadu ho di’ak, moderadamente fértil no pHvaria entre 5,5 to’o 6,5.
Jeralmente ai-kameli laprefere rai úmidu, maibé rai la’ós fatór limitante ba dezenvolvimento aikameli. Defaktu (los duni), katak kualidade produsaun di’ak liu ba serne (jantung pohon) perfumadu
(óleu/santalol), esensiál hosi nobreza (kelebihan) ai-kameli, akontese iha ai sira ne’ebé iha
vejetasaun konstitui ho rai fatuk laran (berbatuan) no kiak liu tanba sujeita hosi falta bee.
Naturalmente dezenvolvimentuno kresimentu lais liu mak iha rai bokur no úmidu.
1.3.2 Temperatura
Ai-kameli nu’udar espésie ida bele moris iha kondisaun klima no rai oioin, suporta mós ho variasaun
temperatura entre 13°C to’o 30°C bele mós eziste iha altitude 0 – 2000m.
Kondisaun di’ak liu ba dezenvolvimentu ai-kameli iha Timór ho temperatura anúal, temperatura
média 20°C no 26°C ho estasaun seka (laudan) fulan 4 to’o 6.
Moris di’ak liu iha fatin ho temperatura regular iha tinan tomak, ho karakteristika isotérmikas
enkuadra ho valores sira temi ona iha liña anterior.
1.3.3 Nesesidade bee
Rejime udan iha Timor-Leste karakteriza ba kuantidade presipitasaun anúal esepsionalmente aas
(curah hujan sangat tinggi) no desprezável iha tempu bailoro.
Konsekuénsia rejime udan ne’e evidente, liu-liu iha zona norte no iha foho leten, udan boot rezulta
benefisiu ne’ebé kuran liu, tanba bee barak mak lakon,konsekuénsia hosi drainase superfisial,
provoka prosesu erozaun violentu konforme natureza rai nian ho kondisaun topografia.
Ai-kameli suporta presipitasaun (udan) mínimu 400mm, to’o máximu 3000mm kada tinan no tempu
bailoro ne’ebé bele dura fulan 6 to’o 7.
4
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
1.3.4 Radiasaun
Ai-kameli nu’udar espésie klasifika ba kategoria ai, ne’ebé adapta loro-matan, ne’eduni mahon
exesivu (mahon demais) lafavorese no permite ba nia dezenvolvimentu adekuadu. Karakteristika aikameli, hatudu duni realidade bele uza nu’udar prudensia, tanbajeralmente ai horis sira presiza no
simuloro-matan hosi leten (loron-matan kona hosi parte topu/leten),maibé prefere liu,
prinsipalmente iha faze juvenil, protesaun hosi hospedeiru intermédiu no definitivu no ai horis sira
seluk (matos) sai hanesan filtru ba raio solar (loro-matan) liu-liu iha tempu bailoro, nomós bele
reduz velosidade anin nian. Vantajen hosi espésie ne’e bele proteje no asegura ai-kameli hosi loromatan direta, no bele sai hanesan filtru hodi satan loron kona direta.
Konsiderasaun ba aspetu sira mensiona iha liña anterior no salvaguarda sobrevivénsia ai horis
prinsipal, tanbaai-kameli, fasil liu, domina ka elemina hosi ai horis sira seluk ne’ebé moris lais
(kresimentu lais), nune’e presiza estabelese no implementa jestaun vejetasaun adekuadu iha
plantasaun ai-kameli.
1.4 HEMI-PARAZITISMU AI-KAMELI NIAN
Ai-kameli nu’udar espésie hemi-parazita bavariedade ai horis oioin bele sai nia hospedeiru,
aproximadamente 300 espésies mak serve nu’udar nia hospedeiru. Iha kondisaun natural, ai-kameli
parazita preferensialmente espésie fixadora azotu (Rai, 1990). Iha plantasaun, ai-kameli hetan
kresimentu di’ak liu wainhira forma haustóriu ho leguminoza, duké espésie la’ós leguminoza
(Radomiljac et al., 1998c). Hanesan mós mensiona ona iha leten, katak bazeia ba kondisaun natural,
espésie hemi-parazita moris di’ak wainhira kombina (mistura/kahur) ho espésie sira seluk, maibé
labele espésie sira (hospedeiru) sai predominante. Ne’eduni atu favorese dezempeñu ne’ebé
adekuadu, ai-kameli rekere (nesesita) prezensa no akompañamentu hosi ai horisne’ebé lavigorozu
no ladomina nia, nune’e mós la’ós espésie frajil ne’ebé bele esgota (hadau hahan iha aspetu
absorsaun nutriente ho bee) hosi nia nesesidade.
Tuir estudu ba komportamentu hospedeiru iha India, Cajanus cajan revela nu’udar hospedeiru
primáriu di’ak liu no aprezenta konkluzaun ida katak, Cajanus cajan labele husik to’o siklu daruak
(tinan 1 ka 2) durante nia akompañamentu ba ai-kameli atu bele evita konkórensia entre sira. Iha
Timor-Leste mós verifika katak rezultadu pozitivu hetan hosi utilizasaun Alternanthera spnu’udar
hospedeiru primáriu.
Hospedeiru intermédiu sei kuda hamutuk, atu bele ajuda ai-kameli (parazitadu) durante tinan 4 ka
5, ai horis hospedeiru intermédiu sei kumpri nia papél to’o nia mate, entre ai-kameli no ai
hospedeiru definitivu (Radomiljac et al., 1998a). Hospedeiru intermédiu ideal tenke iha
karakteristika ho kresimentu lais, hosi família espésie fixadora azotu ho períodu vida badak,
tanbadesdeké parazitadu, ai-kameli permanese altamente heterotrófiku (organismu ne’ebé
lakonsege sintetiza nia alimentu própriu, nesesáriu substánsia organikufornesidu hosi ambiente).
Entre hospedeiru intermédiu, Sesbania (ai-turi) kumpre nia papél nu’udar hospedeiru durante tinan
haat, hafoin nia estabelesimentu, maibé jeralmente hafoin periodu ne’e nia mate. Iha altura ne’e
ai-kameli fó sinal stress, basá benefisiu hosi sesbania nu’udar leguminoza laeziste ona, ai tahan
hahú monuno muda nia kór, enkuantu nia abut buka hospedeiru seluk.
Hospedeiru definitivu (ba longu prazu), tenke mantein durante nia períodu rotasaun (tinan 25 to’o
30) ho distánsia entre ai-kameli ne’ebé garante espasu vital ba sistema radikular ba parte aérea, ho
nune’e bele evita konkórensia entre sira.
5
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Pterocarpus indicus (ai-na), Toona sureni (ai-saria) no Schleichera oleosa (ai-dak) konsidera nu’udar
opsaun di’ak liu ba espésie nobre ne’ebé bele eskollidu hanesan hospedeiru definitivu. Hosi sorin
seluk, espésie fasil liu atu prodúz ho kresimentu sélere ka lais, ezempluCasuarina equisitifolia, bele
utiliza atu bele hetan di’ak rezultadu.
6
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
2 PROPAGASAUN
Propagasaun (hakiak) ai-kameli bele mós hala’o la inklui intervensaun umana, iha métodu prinsipal
tolu mak jeralmente utiliza iha propagasaun ne’e rasik,hanesan rejenerasaun natural,
sementeira/kuda direta, ka liu hosi métudu propagasaun ka produsaun ai-oan iha viveiru. Tuir mai
aprezenta mós diskrisaun ba métodu ida-idak.
2.1 REJENERASAUN NATURAL
Iha kondisaun naturais karik ai-kameli atinji ona períodu atu hahú nia frutifikasaun no karik iha
kondisaun atu disemina ninia musan, ai-kameli sei iha kapasidade atu bele espalla no rejenera
abundantemente (prosesu rejenerativu ho abundánsia). Dala barak, liu ajente responsável ba
rejenerasaun natural makmanu-fuik, ne’e hatudu katak manu-fuik sira hafoin han tiha ai-kameli
musan, han de’it kulit husik hela musan iha rai, ne’eduni favorese ba prosesu kolonizasaun no
rekolonizasaun iha teritóriu laran tomak.
Vankatesan afirma, aprezenta razaunno fó ezemplu karik objetivu ne’e atu rekonstitui floresta aikameli 100 ektares, basta estabelese parsela kiik 5 to’o 10 ho nia área ektar ida (1), dispersa/fahe
iha área (fatin luan ruma), nune’e to’o tempu fó fuan, sai nu’udar fonte ba ai-musan, no sufisiente
ba manu-fuik sira atu hala’o dispersaun, iha fatin sira remanesente. Ne’e sóbele de’it konkretiza,
wainhira mínimiza ka halakon atitude sunu rai, pastoreiu exesivu (hakiak animal intensivu) no fatór
seluk tan ne’ebé impeditivu no sai ameasa ba ai-kameli. Naturalmente ai-kameli presiza kria
“ambiénsia” (kondisaun lokal) ba prosesu jerminativu ai-musan nian, ezisténsia ai hospedeiru iha
fatin ne’ebé atu estabelese plantasaun (preferensialmente ai horis fixadora azotu) no protesaun
lateral hosi vejetasaun akompañamentu ne’ebé proteje ai-kameli oan hosi loro-matan no manas.
(radiasaun solar no temperatura).
Defaktu, ai horis sei nurak hela presiza garante nia sobrevivénsia, ne’eduni importante duni atu
proteje sira hosi loro-matan kona direta, ka ai horis nesesita de’it loro-matan difuza (loron indise
lakona direta mais repletida), Wainhira atinji ona altura no dimensaun besik metru 4, sira presiza
ona loro-matan direta ka loron kona hosi parte topu/leten. Iha prosesu rejenerasaun natural, só
refere de’it ba ai horis (ai-kameli) hun 50 kada ektar ka besik 2% hosi kompozisaun floresta, maibé
iha kondisaun óptima ba rejerasaun natural persentajen ai-kameli bele boot liu númeru ne’ebé temi
ona iha liña anterior.
2.2 SEMENTEIRA DIRETA
Téknika espansaun ka propagasaun ai-kameli ne’ebé refere laiha tradisaun iha Timor-Lesteno iha
razaun balun bele justifika katak tanba falta de’it interese. Razaun fundamental ne’ebé jutisfika ba
prátika sementeira direta (kuda direta) maka evita dezaparesimentu patrimóniu jenetiku Santalum
album iha Timor-Leste. Klaru katak, laiha forsa sufisiente, tanba ezije kuantidade ai-musan ne’ebé
boot, defaktu kondisaun real iha Timór mak falta fini, falta ai horis hospedeiru inisial, intermédiu no
definitivu, situasaun ida ne’e implika limitasaun espansaun iha fatin ne’ebépotensiál no disponível.
Maibé iha situasaun balun kondisaun rai mukit tebes (labokur) aspetu konkórensia herbasea (liu-liu
graminia). Prátika sementeira direta, wainhira hetan susesu, bele hakbesik ona ba kondisaun
rejenerasaun natural, relativamente ba plantasaun, fasilita dezenvolvimentu sistema radikular
7
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
ne’ebé di’ak liu, rezisténsia ba rai maran, mesmukéiha faze inisial kresimentu neneik, maibé
rekupera lais de’it hanesan ai-oan sira ne’ebé prepara no propagasaun hala’o iha viveiru.
Tanba prosesu ne’e simples hahú hosi prepara rai-kuak ho dimensaun kiik, tuir mai hatudu mós faze
dezenvolvimentu ba asaun sira ne’ebé presiza:
Preparasaun ba kondisaun rai (ke’e rai-kuak ba sementeira hodi fasilita dezenvolvimentu
sistema radikular, ne’ebé bele salvaguarda eventuais kondisaun klimátika adversa (kondisaun
klima la óptima), besik ai horis sira ne’ebébele sai nu’udar hospedeiru ba ai-kameli;
Preparasaun rai-kuak ne’ebé permite dezenvolvimentu no asegura kontaktu rai ho ai-musan
para bele fasilita jerminasaun ekilibradu;
Limpeza vejetasaun konkórente, liu-liu gramínea no manutensaun ba vejetasaun entre ajuda;
Lokalizasaun ai-musan tenke adekuadu, katak koloka ai-musan iha superfísie ka kle’an,
konforme rai ne’e rasik úmidu demais ka maran liu.




2.3 PRODUSAUN AI-OAN IHA VIVEIRU
Kritériu ba ai inan atu hili nia musan ba fini mak formasaun morfolojia ne’ebé adekuadu, di’ak liu
dezenvolvimentu, ai lolon diretu no konsiderasaun ba aspetu kopa Hafoin kuda tiha, iha aspetu
edafoklimátiku ne’ebé tenke tau konsiderasaun (rai, klima no altitude) no kuidadu nesesáriu mak
presiza fó, espesialmente eskolla loloos ba hospedeiruintermédiu no definitivu, fatór responsável
sira baformasaun vigor ai nian liu-liu potensialidade produsaun óleu (mina santalol) iha aspetu
kuantidade no kualidade. Fatór lubun ida ne’ebé refere mak hanaran jenetiku, meiu (kondisaun
edafoklimátiku) no téknika silvikultura (téknika hakiak, kuidadu, tratamentu no seluk tan ba ai horis
sira).
2.3.1 Rekolla ai-musan
Kuidadu ba dahuluk ne’ebé presiza fó atensaun iha produsaun ai-kameli oan iha
kondisaunkontroladu, obrigatoriamente, buka ai horis ne’ebé bele hili nia musan, hanesan ai iha
karakteristika ba produsaun óleu (mina santalol) valorisimu (ka iha valor aas).
Bazeia ba aspetu jenetiku, ai inan tenke iha karakteristikas tuir mai ne’e:
Altura ai-lolon pelu menus atinji ona metru 2,5;
 Diámetru ai-lolon tenke boot liu hotu ai sira seluk, ka bele besik liu. Ai kompara ho sira
seluk nia hatudu aspetu diferente, karakteristika di’ak liu atu rekolla nia musan;
 Formasaun ai-lolon tenke loos lakle’uk;
 Formasaun kopa (kanopi) uniforme, lakonstitui ho sanak oin-oin, prinpisipalmente sanak
groseiru sira, labele iha bifurkasaun ka iha dupla ponta;
 Laiha sinal moras ruma ka hetan ataka hosi peste;
 Ai tenke adultu (tama ona idade ideal) atu rekolla nia musan (tasaknoprodúz ai-musan
barak).
Kuidadu importante seluk no momentu adekuadu atu rekolla ai-kameli musan.

Iha Timor-Lesteai-kameli iha fenolojia tuir mai ne’e:
 1ª Florasaun: Maiu/Juñu,
Setembru/Outubru;
ne’e
kóresponde
primeirafrutifikasaun
iha
fulan
8
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
 2ª Florasaun: Dezembru/Janeiru, ne’e kóresponde bafrutifiksaun daruak iha fulan
Marsu/Abril.
Ai-musan iha kualidade di’ak liu mak rekolla iha frutifikasaun daruak iha fulan Marsu/Abril.
Hili no rekolla ai-musan iha ai sira ne’ebé iha kualidade no karakteristika di’ak sai hanesan
referénsia óptimu, liu-liu ai sira ne’e prodúz ona ai-musan iha tinan sira liubá (tinan anterior).
Atu hetan ai-musan, ai-musan sira bele rekolla diretamente molok monu ba rai, ka ku’u kedas,
hafoin hasai nia polpa ka despolpa, fase ho bee no habai iha mahon, hafoin prosesu remata,
armazena iha resipiente ka ákua fatin ruma.
2.3.2 Tratamentu ai-musan
Hafoin kumpri tiha prosedimentu sira refere iha pontu no liña anterior kona-ba oinsa hili no rekolla
ai-musan, nesesáriu duni urjentemente toma ka tau atensaun ba kuidadu (medida)prosedimentu
balun hodi asegura konservasaun adekuadu.
Importante duni, katak, hafoin remata tiha rekolla ai-musan, hala’o kedas prosesu sira indikadu tuir
mai ne’e:
Hasai ai-musan nia kulit (despolpa) imediatu hafoin hili ka ku’u ai-musan;
 Fase kedas fini (ai-musan) hafoin ku’u ka hili;
 Fini ne’ebé fase ona submete ba prosesu sekajen natural, habai iha mahon, to’o atinji nia
umidade 5 to’o 8% (Setiadi et al).Karik habai iha liur no kona loro- matan direta, verifika
katak sei reduz ka hamihis nia variabilidade jerminasaun;
 Hafoin ne’e, hala’ofali selesaun, atu nune’e armazena de’it fini ne’ebé nia aspetu saudável
no tuan loloos;
 Hamoos tegumentu no hasaifo’er sira ne’ebé kahur hela hamutuk ho fini;
 Rai fini iha karól makasar kór kastaña ka masa ruma maibé halo kuak atu bele permite
sirkulasaun anin.
Ikus liu, iha Timor-Leste seidauk eziste prosesu konservasaun fini adekuadu (kámara frigorifiku)
ne’ebé permite no fasilita konservasaun ho temperatura no umidade konstante, únika maneira
prátika no posível, konserva fini iha fatin maran no fresku lainterompe ho problema sirkulasaun.

2.3.3 Preparasaun alfobre
Iha preparasaun kama ba jerminasaun (alfobre), areia (rai-henek pineira) konsiderada
nu’udarsolusaun di’ak liu, ne’ebé garante drenajen no retensaun bee iha prosesu jerminativu. Raihenek labele grosu ka finu liu no sei lakahur ho matéria organika ka rai. Hafoin, nahe iha kama
jerminasaun nian (alfobre), husik hela loron balun, no aplika mós remediu (nematosida) atu bele
hamate nematoda balun ne’ebé bele prejudika fini.
Iha parte ida, Shobha N. Ral (Status and Cultivation of Sandalwood in India), mós defende katak
bele utiliza iha alfobre (kama jerminasaun) ai-kameli (Santalum album),kompostuhosi rai-henek no
rai mean, ho proporsaun 3:1, ne’ebé kahur ho nematodisida (Ekalux ka Thimet 500g kadakanteiru
10m x 1m).
Iha posibilidade mós fini sira ne’e bele koloka iha solusaun 0,02% Agallol (kompostu organumerkúriku), durante oras balun, hodi elemina kontaminsaun superfisie. Tuir mai kari ka kuda fini,
uniformemente, iha alfobre, hafoin kari tiha fini tuir liña taka ho rai-henek nia mahar besik 1cm.
Nesesidade ba kanteiru ho naruk 11m no luan 1m presiza fini ai-kameli besik 2,5 kg. Hafoin kari ka
kuda tiha fini, kanteiru presiza taka ho du’ut sóbele hasai wainhira ai-kameli hahú rebenta.
9
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Imajen 6: Preparasaun no kuda fini tradisional ho
serapilleira. (Foto: R. Monteiro)
Imajen 7: Viveiru, mahon uza rede ho ai-musan iha
alfobres. (Foto: R. Monteiro)
Bazeia ba informasaun atuál nofalta informasaun disponível iha Timor-Leste partikularmente konaba peste no moras, iha ai horis florestal sira en jerál no partikular iha viveiru, afirma katak, ai-kameli
iha viveiru, bele sujeita moras infeksaun hosi fungu no kombinasaun ho nematosida. Sintoma inisial
mak ai tahan hahúnamlaik, hafoin tuir fali klorose no iha parte abut mosu podridaun radikular.
Wainhira moras ne’e akontese taxa mortalidade sa’e aas, ne’e bele kontrola liuhosi aplikasaun
nematosida no fungisida (Ekalux no Dithane), ne’ebé mensiona ona iha leten. Kanteiru tenke
pulveriza ho fungisida marka Dithane Z-78 (0,25%), aplikasaun dala idadurante loron 15, atu evita
atake hosi fungu, ho solusaun Ekalux (0,02%), aplikasaun fulan ida dala ida,hodi evita atividade
nemátodu.
Nu’udar indikasaun jenerika ba fini ai-kameli, kazu iha India, Tuir opiniaun Srimathi no Nagaveni,
hateten katak:“Ai-musan iha períodu dorménsia fulan 2 no nia variabilidade bele to’o fulan 9 – total
ai-musan atu hetan kilograma ida besik 6000; ai-musan wainhira kuda, normalmente dura semana
4to’o 12 atu bele jermina, prosesu ne’e bele aselera wainhira fini hoban iha solusaun 0,05% ásidu
giberéliku durante oras 12 to’o 16”.
2.3.4 Repikajen (muda ai-oan ne’ebé jermina hosi kanteiru kari ba kontentor ka
polibag)
Repikajennu’udar prosesu transplanta (muda ai-oan) ai iha alfobre ba kontentor, hafoin nia jermina
(rebenta). Iha faze ida ne’e kondisaun ai-oan frajil liu, presiza fóatensaun no kuidadu wainhira
hala’o atividade ne’e. Tanba de’it aikameli nu’udar ai hemi-parazita
nesesáriu duni atu instala espésie
ne’ebé sai nu’udar ai hospedeiru, kuda
hamutuk iha kontentor ka polibag
laran. Wainhira koloka hospedeiru
hamutuk ho ai-kameli sei favorese no
permite dezenvolvimentu ekilibradu ba
sistema radikular, atu bele asegura liu
tan relasaun dependénsia
no
interdependénsia entre ai-kameli oan
ho hospedeiru.Ai-kameli oan rebenta
no forma ona tahan 5 ka 6 nu’udar
momentu ideal atu muda ba polibag no
koloka mós hospedeiru primáriu Imajen 8: Ai-kameli oan prontu para hala’o repikajen. (Foto: Romeu
Monteiro)
10
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
(ihaTimor-Leste normalmente ai-funan Alternanthera nanaR.Br.).
Bele hala’o repikajen iha dader molok 10:00 oras, iha parte loraik hafoin 15:00 oras, wainhira
temperatura menus, repikajen tenke hala’o ho kuidadu, fokit ho atensaun, hasai hotu abut, evita
halo restruisaun ba abut, ai-oan/plântula hasai ho kuidadu. Molok hala’o repikajen presiza aplika
solusaun fungisida iha substratu.
Wainhira fokit ona iha alfobre, ai-kameli oan tenke koloka diretamente iha polibag atu bele evita
abut labele maran. Ba efeitu ida ne’e, somente hasai de’itai-oan balun de’it, fokit dalaida
aproximadamente ai-oan 10, hodi evita katak hasai plântula (ai-oan) barak liu bele provoka abut
hahú maran. Maibé wainhira hasai plântula barak iha alfobre tenke prepara hena bokon ruma ka
jornal hodi falun ai-oan sira ne’e. Alternativa seluk armazena iha balde ruma ho bee iha momentu
repikajen. Hafoin kuda tiha, presiza rega hodi nune’e mantein nafatin úmidu iha kontentor laran.
Imajen 9:Aranképlântulalahalo kanek.
(Fonte: ICRAF)
Imajen 10: Halo furu profundu. Labele koloka ai-oan ho
abut enrolada (abut kesi ka dulas aan). (Fonte: ICRAF)
Atu alkansa rezultadune’ebédi’ak liu momentu halo repikajen, responsável ba viveiru tenke asegura
katak:






Alfobre tenke rega kalan ida antes, hafoin bele hala’orepikajen;
Rejeita ai-oan sira ne’ebéfraku ka kona moras ruma (halo repikajen de’itba ai-oan forma
saudável);
Fatin ne’ebékoloka ai-oan tenke preparadu no tau mahon ho kondisaun adekuadu, molok
hala’orepikajen;
Substratuba polibag, prepara furu iha sentru, ne’ebékle’an no sufisiente atu nune’e bele
akomoda plântula/ai-oan abut ho forma produtiva lahakanek nia abut;
Labele haluha katak, iha ai-kameli oan sorin (distánsia meiu entre ai-oan ho polibag nia
rohan) sei koloka hospedeiru (eventualmente, espésie Alternanthera nana)
nu’udarhóspedeiru inisial ba ai-kameli;
Plântula tenke koloka ho suave (katak repikajen hala’oho kalma no jeitu) no nia pozisaun
vertikal no koloka kle’aniha furu/kuakne’ebépreparadu ona, hafoin tau substratu iha parte
sorin-sorin ho forma suave (kalma no kuidadu), ho liman fuan, atu bele asegura katak
substratu sira ne’e kaer metin ai-abut no lahusik bolsa ár nia (lahusik kuak ruma
ne’ebéfasilita sirkulasaun ár nune’e bele hamate ai-oan);
11
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Prátika adekuadune’ebénesesáriu hafoin hala’otiha repikajen, tenke fó atensaun no kuidadu ba
mahon viveiru nian liu-liu iha atividade sira hanesan, rega tenke hala’odiariamente, maibé ho
kuidadu atu evita umidade exesu, lahusik polibag ka kontentor bokon demais. Durante iha viveiru,
faze inisial, ai-oan rega dala 1 ka 2 loron ida, to’o ai-oan atinji nia tahan pár 6. Hafoin forma ona
párneen, bele rega dala ida kada loron, nomós bele rega dala 3 iha semana ida.
Imajen 11:Forma oinsa koloka ho loos no laloos iha saku.
(Sardinha R.)
Imajen 12: Substratu mal kompatadu. (Sardinha
R.)
Iha parte seluk, nunka bele akontese operasaun sira tuir mai ne’e:
 Repikajen (muda) ai-oan iha loro laran no larega;
 Muda iha momentu loron kona direta no manas;
 Latransplantaplântula/ai-oan sira ne’ebéaprezenta aspetu frajilidade (la kuda ai-oan fraku);
 Sei lapermite koloka ai-oan forma abut fila ba leten, wainhira kuda iha saku polibag laran.
Imajen 13: Ai-kameli ne’ebé muda ho forma la adekuadu (abut prinsipal deformada).
12
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
2.3.5 Preparasaun substratu (prepara rai atu enxe ba polibag)
Kestaun kona-ba kualidade fini, produsaun ai-oan ho forma adekuadu, kualidade ai-kameli oan iha
viveiru depende ba fatór lubun ida no espesifisidade ba espésiene’e rasik. Entre fatór
sirane’ebékontrolavél no importánsia desisiva atu bele prodúz ai-oan ho kualidade iha kontentor ka
polibag mak fatór substratu, tanbane’esai meiu fundamental ba moris no ínisiu dezenvolvimentu aioan.
Hanesan buat ne’ebémensiona ona iha leten, atu garante kresimentu ne’ebédi’ak, depende ba
kualidade subtratu ne’e rasik. Substratu bele konstitui ho testura franku-arenozu no fértil. Bele
utiliza ba substratu kamada superfisial rai nian, rekolla iha área floresta no, karik posível prefere liu
rai sira iha ai-kameli nia hun. TuirShobha N. Ral, substratu ne’ebé adekuadu atu enxe ba polibag,
tenke iha kompozisaun ekilibradu, nu’udar rezultadu mistura hosi elementu3 tuir mai ne’e mak
hanesan: areia (rai- henek pineira, rai mean no kompostu, ho porporsaun 2:1:1.
Imajen 14; Imajen 15: Preparasaun substratuatu bele enxe iha polibag. (Foto:R. Monteiro)
Alternativa seluk, bele utiliza subtratu sira tuir mai ne’e, depende mós ba disponibilidade hosi
komponente sira hanesan:



Prepara substratu ho kompozisaun, rai vejetal nokompostu, ho proporsaun parte 2 ba rai
vejetal no parte ida ba kompostu;
Prepara substratu ho kompozisaun, parte 2 ba estrume parte 3 ba rai vejetal;
Prepara substratu ho kompozisaun, parte 2 kompostu no parte 1 rai vejetal no hare uut
parte ida.
Komponente sira ne’e tenke kahur hamutuk ho forma ekilibradu atu bele konstitui
nu’udarsubstratu ho testura homojeniu.
Karik bele, utiliza fungisida ho objetivu bele kria meiu estéril ba ai-oan sira. Atu bele evita eventul
estragus provoka hosi nemátoda, bele aplika mós nematosida (Ekalux), ho dozene’ebé uza
2g/polibag ka 200g ba substratu 1m3. Nematosida ne’e tenke kahur hamutuk ho substratu molok
enxe ba saku politilenu.
Dimensaun polibag ne’ebé akonsellável mak 30cm X 14cm; iha kondisaun ne’e, konsege hetan aioanne’ebé prontu atu kuda ho nia aas besik 30 cm,óptimu dezenvolvimentu sistema radikular no
caule (ai-lolon) aprezenta diámetru adekuadu, ho intervalu tempu fulan 6 to’o 8.
13
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
2.3.6 Hospedeiru Primáriu (tanaman inan primer)
Ai-kameli moris ho kondisaun di’ak no hetan rezultadusatisfatóriu wainhira estabelese ka kuda
hoAlternanthera nana, hospedeiru somente bele kuda ona iha kontentor/polibag wainhira aikameli iha forma ona pelu menus tahan pár tolu no hahú emiti ona pár ba dahaat. Kolokasaun
estaka Alternanthera nana ho distánsia entre ai-kameli hun (colo) ho parede polibag (iha sentru raiu
sirkunferênsia polibag). Atu bele garante kresimentu ekilibradu entre ai-kameli ho hospedeiru
primáriu, tenke aparu ho frekuénsia nesesária, atu nune’e hospedeiru labele domina ai-kamelino
laimpede nia dezenvilvimentu.
Ai-kameli+ Alternanthera nana
Imajen 16:Viveiru iha Railaco (RDPIV).
Imajen 17: Viveiru iha Maubara. (RDPIV)
14
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
3 INSTALASAUN NO JESTAUN
Faktu ba prosesu dezenvolvimentu no
espansaun ai-kameli ne’ebé esplika ona iha liña
anterior (rejenerasaun natural no sementeira
(kuda) direta), laiha espresaun visível hosi
produtor kiik sira, no komunidade rurál iha
Timor-Leste, ne’e duni úniku maneira ka dalan
posível atu bele supera/rezolve redusaun
rekursu natural valioza ida ne’e maka liuhosi
dalan rejenerasaun artifisial, ka estabelese
plantasaun artifisiais. Konsiente kona-ba valor
ai-kameli ne’e rasik, katak prokura (permintaan)
iha merkadu seiaumenta no valor ne’ebé
18: Plantasaun ai-kameli ho hospedeiru inisial
satifaz, komunidade rurál sira kontinua buka no Imajen
(Alternanthera) no kompostu. (Foto: Sales Luís)
kuda ai-kameli. Defaktu oferta mundial ba
santalol (óleu/minaai-kameli) la satisfaz nesesidade merkadu nian no projeksaun kona-ba prokura
(permintaan) iha tempu oin mai ne’ebé entusiasmadu.
Valor ai-kameli ne’ebé aas, talvez, únika espésie ne’ebé justifika katak kuda hun ida bele hetan
rendimentu iha futuru.
Ai-kameli hanesan mós ai horis sira seluk, dezenvolvimentu vejetativu, formasaun tronco
(morfolojia) no kualidade produtu sira ne’ebé pretende prodúz, nu’udar rezultadu karakteristika
orijinariu hosi ai inan ne’ebé rekolla nia fini no kondisaun meiu no kuidadu sira hala’o durante no
hafoin estabelesimentu plantasaun. Fatór sira responsável ba di’ak liu kresimentu nomós
posibilidade ai-kameli espresa nia potensiál ba produsaun óleu (mina) iha kuantidade no kualidade
depende liu forma ba jestaun floresta, desdeké plantasaun jere ho di’ak sei hetan produsaun
ne’ebé di’ak mós. Jestaun ne’ekonsiste iha ezekusaun asaun lubun ida ne’ebé deskreve iha liña tuir
mai, atu bele konsege prodúzho forma produtivu no kualidade mina ne’ebé apresiadu ho
kuantidade boot atu bele fa’an iha merkadu ho folin ne’ebé produtivu.
3.1 PREPARASAUN FATIN PLANTASAUN
Iha preparasaun fatin ba plantasaun importante duni proteje ai-kameli oan sei joven no kria
kondisaun atu nune’e ninia abut bele hahú moris ho lais buka bee no nutriente. Ne’eduni, wainhira
hala’oplantasaun, kuidadu sira hanesan konstrusaun lutu ho prepara rai-kuak ho maneira adekuadu
hodi nune’e bele benefisia dezenvolvimentu sistema radikular, evita sofrimentu ai-abut tanba
kanek ruma, no sei lahusik ai-abut nakdulas no kuda ho kuidadu atu abut bele belit rai forma
estábel.
3.1.1 Estabelesimentu lutu
Risku boot no normalmente akontese ba plantasaun joven mak hakiak animal livre (pastoreiu
animal livre). Iha komunidade rurál sira iha suku oioin, iha problema hakiak animal ho karga esesivu
(liu-liu karau vaka) iha fatin sira ho ai horis barak no ai laran, ida ne’e fó atensaun atutoma medida
hodi bele redúzpresaun hakiak animal iha fatin sira hanesan plantasaun ai-kameli, atu bele kontrola
di’akliu tan efeitu pastoreiu livre, hala’osementeira (kuda) leguminoza iha fatin sira selesionadu ka
instala lutu iha plantasaun.
15
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Tanba plantasaun sira ho eskala kiik, estabelesimentu lutu utiliza material sira ne’ebébaibain
komunidade sira koñese no domina.
Imajen 19: Plantasaun ai-kameli protejidu hosi lutu
tradisionl. (Foto: F. Mota)
Imajen 20: Akompañamentu ba kresimentu ai-kameli iha
lutu tradisional. (Foto: Julião Aroso)
Atu redúzpresaun animal ba plantasun no jestaun di’akba espasu, liu-liu iha plantasaun liur, bele
hala’osementeira direta ho espésieleguminoza hanesan Leucaena leucocephala (ai-kafé)
noSesbania grandiflora (ai-turi) no estabelese plantasaun ho estaka Ficus Benjamina.
Alternativa seluk mak bele estabelese lutu ho karakter definitivu, hatama lutu riin ho medida, naruk
metru 2, diámetru 10 cm, ho distánsia metru 4 ba metru 4, iha lutu riin sei prega ho pregu ka
grampus, arame simples koloka iha liña tolu ho espasamentu 15 cm hosi parte okos, no hafoin
parte leten koloka mós arame farpadu. Arame iha liña haatne’e tenke estika ho di’ak. Tanba
durasaun estaka ne’e natoonde’it, to’o tempu balun de’itai riin hahú dodok ona, ne’eduni presiza
koloka mós simultaneamente estaka hosi espésieGliricidia sepium, (gamal) Erythrina variegata (aidiik), ou Melodorum sp. (Amare fuik), ai sira ne’eforma abut ho fasilidade, wainhira lutu riin dodok
ona lutu moris bele asegura plantasaun, dimensaun lutu moris naruk metru 2, diámetru 10 cm,
koloka ho espasamentu metru 2, nune’e sainu’udar lutu moris, iha parte ne’etenke fixa mós ho
arame liña haat, wainhira ai riin maran sira ne’ebé koloka dahulukhahú dodok, lutu moris konsege
forma taxa fixasaun sistema radikular forte hodi asegura no garante lutu ne’ebé solidu.
Imajen 21; Imajen 22: Preparasaun fatin plantasaun no sekénsia instalasaun lutu ne’ebé dura kleur, kontra
pastoreiu livre. (Foto: R. Monteiro)
16
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Imajen 23: Lutu ba plantasaun ai-kameli dura kleur (ai riin ho arame farpado). (Foto:
Julião Aroso)
3.1.2 Prepara rai-kuak
Preparasaun rai-kuak ba plantasaun tenke
hala’oiha tempu bailoro, semana haat molok
kuda ai-oan (tenke koinside ho tempu udan),
prepara rai-kuak ho raiu pelu menus nia
kle’an60 cm no 40 cm, mantein vejetasaun
envolvente. Tenke kuidadu mós ba fatin sira
ne’ebéiha material finu ho teor arjila barak liu,
prepara didi’ak parte parede atu nune’e ai nia
abut bele sai ho fasilidade iha espasu
plantasaun nian, hodi nune’e abut bele kaer no
buka hospedeiru, ho forma ida bele kria
haustóriu no fasilita ai-kameli bele asesu ba
nutriente asimiladu hosi ai horis sira seluk. Ai Imajen 24: Rai-kuak prontu atu kuda ai-oan (setas ne’e indika
parede nakloke hela). (Foto: Sales Luís)
abut ne’ebéblokeadu hela iha parede (parede
iha rai-kuak laran),nu’udar aktu desforável ba kualkér espésie, partikularmente bele prejudika aikameli, depende liu ba rapidez (kleur ka lais) ai horis buka ai abut hosi ai horis sira seluk. Atu
prevene posibilidade ne’e akontese no agrava iha tempu bailoro. Hafoin kuda no koloka tiha ai-oan,
presizataka rai ho kuidadu to’o 2 cm, rai taka hanesan mós ai-oan iha polibag, hatama rai parte
ninin to’o nakonu, kahur rai vejetal ka kompostu hamutuk horai.
3.2 INSTALASAAUN
Maior parte kazu sira iha Timór mak plantasaun ho dimensaun kiik estabelese hosi
agrikultórkiiksira, rai ne’ebédisponível uza liu prinsipalmente ba produsaun agríkula, no buka mós
oinsa bele aumenta ninia rendimentu liuhosi kuda ka kria plantasaun ai-kameli. Maibé, téknika
silvikula sira ne’ebéaplika iha kazu ai-kameli, bazeia ba karakteristika espésie hemi parazita, limita
opsaun uzu ba rai nian, tanbapresiza tau atensaun no konsiderasaun mós ba prezensa esesiva
espésie hospedeiru inisiál, intermédiu no final.
17
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
3.2.1 Sistemas agroflorestais
Implementasaunsistemasagroflorestais iha sira nia fatin plantasaun,produtor ai-kameli ho
dimensaun kiik sira bele uza ho simultáneuhodi kuda mósai horis agríkula, limitasaun prinsipal mak
ezisténsia ka obrigasaun instalasaun ba espésie hospedeira. Desdeké hahú eskollaona espésie
hospedeiru, tenke defini kompasu no densidade plantasaun nian. Konforme kondisaun rai nia
okupasaun, estabelisimentu densidade plantasaun bele varia, maibé jeralmente utiliza kompasu
plantasaun 5m x 10 m, karik ajusta ba ektár ida bele okupaai-kameli oan. Imajen tuir mai ne’e
hatudu plantasaun agroflorestal iha parsela kiik ida, ne’ebékuda tiha ona ai-kameli balun, hatudu
aspetu exepsional ba dezenvolvimentu vejetativu. Ai horis iha idade besik tinan 3, iha liña inferior
kuda ai horis anual (cultura agrícola) leguminoza (fore-naruk).
Imajen 25: Impresionante vigor plantasaunAi-kameli ho idade tinan 3. (Foto: F. Mota)
Iha imajen kór kinur hatudu referensia kopa ekilibradu ho nia tahan kór matak nakukun,
ne’ebéhatudu aspetu diferente ho maioria ai-kameli sira iha Timor-Leste ho tahan matak
amarelada. Aleindisponibilidade azotu fornese hosi fore-naruk ba ai-kamelieziste mós ai hospedeiru
final ne’ebékuda haleu iha parselalaran
nu’udar prátika agrofloresta. Seta kór roxa
hatudu ai-lolon perfeitu, ne’ebéhatudu
katak faltaaparu no tesi sanak iha tempu
ne’ebéloloos.
Hanesan mós, iha sistema agroflorestal,
verifika iha imajen sira tuir mai, hatudu
komformasaun ai horis perfeitu (kopa no
ai-lolon ekilibradu), nomós ezisténsia
espésiehospedeiru ne’ebéalkansa ai-kameli
nia abut.
Imajen 26: Plantasaun ai-kameli iha agrofloresta (batar kuda iha leet).
(Foto: Julião Aroso)
18
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
3.2.2 Esplorasaun silvkula iha eskala kiik
Iha situasaun ruma ne’ebéprodutorkiiksira opta estabelese plantasaun iha nia plantasaun, somente
kuda de’itai-kameli, normalmente kuda ho distánsia variável, maibé ladún iha preukupasaun ba
instalasaun espésiehospedeiru intermédiu no final nian.
Plantasaun iha Suku Balibó, suku
Leolima, fatin sira iha Bobometo no
Leohat, hala’oplantasaun ai-kameli ho
densidade 625 ai-oan/ha.
Solusaun ba, plantasaun iha eskala ka
dimensaun natoon,bele sai interesante,
wainhira tuir no konsidera preokupasaun
sira ne’ebékoloka liu-liu ba espesifisidade
espésienian, deskreve iha liña tuir mai
ne’e.
Preokupasun ba risku la susesu nian,
propoin atu estabelese plantasaun aikameli nu’udarespésieprinsipál, maibé
bele kahur mós ho espésieleguminoza Imajen 27: Plantasaun ai-kameli iha eskala kiik. (Foto: Julião Aroso)
sira seluk tan ne’ebépotensiál ba
produsaun ai ho kualidade mak hanesan, Pterocarpus indicus (ai-na),Toona sureni (ai-saria)
noSchleichera oleosa(ai-dak). Kada espésiehospedeiru sira ne’e bazeia ba kondisaun rai no klima iha
fatin estabelesimentu ba kada agrikultór sira. Nune’e mós bele eskolla hospedeira difinitivu sira
hanesan ai-kakeu (Casuarina equisitifolia).
Distribuisaun ai-kameli oan iha área plantasaun bele konsidera proporsaun besik 416 ai-kameli oan
kada ektár nomós total 416 ai-oan ba espésiesira hospedeiru difinitivu fixadora azotu. Atu bele
asegura prezensa hospedeiru intermédiu durante periodu tinan 4 to’o 5, iha faze inisiu ba
instalasaun, tenke kuda hamutukmós 833 ai-oan kada ektár, hosi espésie sira hanesan Sesbania
grandiflora (ai-turi). Densidade inisial ba implementasaun mak 3mx4m, nomós espésiehospedeira
definitivu (3 m iha liña no 4 m entreliña).
Opsaun ba distribuisaun ai-kameli kondisiona kompasunodensidadeespésiehospedeiru intermédiu
no definitivu. Nune’e, distánsia metru 1,5 ba kada ai-kameli ihakada liña, tenke kuda ai sesbania
(Sesbania grandiflora). Hospedeirudefinitivu sei estabelese ho forma interkalada, iha kada liña,
nomós kada ai-kameli oan.
3.3 JESTAUN PLANTASAUN
3.3.1 Operasaun rutina
Operasaun rutina sai nu’udar atividade prinsipál ne’ebélabele husik hela karik atu hetan
rezultadufinal esplorasaun ai-kameli, ne’eduni iha atividade lubun ida mak presiza hala’o:


Repozisaun fallas ka troka ai-oan mate ka lamoris (penyulaman) iha inísiu tempu udan iha
tinan tuir mai, tinan ida hafoin kuda ai-oan;
Eleminadu’ut gramíneas ne’ebéhaleu ai-oan, hala’ohafoin tinan ida estabelese plantasaun;
19
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Elemina du’ut gramíneas karik nesesáriu iha plantasaun laran, atividade ne’ehala’oiha tinan
2 no3hafoin estabelese tiha plantasaun;
 Halakon vejetasaun ne’ebémoris hamutuk (vejetasaun akompañamentu) ho forma (abrigo
lateral), wainhira iha konkórensia ba loro-matan, bee, konkórensia ba nutriente, oxijéniu ho
ai horis joven.
Iha imajen tuir mai, nota katak kuidadu
ne’ebépresiza wainhira tesi ka hamoos
vejetasaun
konkórente
(prezensa
gramíneas ne’ebéforte), hafoin hasaitiha
vejetasaun sira ne’e husik hela iha ai
hunatu nune’e bele aproveita ba efeitu
mulching,
ne’eduni
bele
redúzkonkórensia ai horis sira seluk ho aikameli,
nomós
fasilita
prosesu
evaporasaun bee iharai, liu-liu iha tempu
bailoro.

Imajen tuir mai permite ita atu kompara
ai horis (ai-kameli) nia vigor konforme
proximidade
(besik
ka
dook)
espésiehospedeira no protesaun esesivu
hosi radiasaun solar.
Imajen 28: Eliminasaun vejetasaun konkórente. (Foto: Fernando Santana)
Ne’eduni, seta kór kinur ne’e hatudu ai-kameli ho vigor di’ak liu, densidade superfisie ba fotosíntese
(ai-tahan) no nia kolorasaun matak nakukun, kontráriu ho ai horis (ai-kameli) ho menus vigor
aprezenta kór matak-amarela (pálida), faktu hatudu esplikasaun ida klaru no razoável kona-ba
afastamentu no falta protesaun no radiasaun solar ne’ebéexesu.
Imajen 29: Plantasaun ai-kameli (Maubara). (Foto: F. Mota)
20
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Aspetu seluk ne’ebémerese fó atensaun permanente, mak espésiehospedeira iha tendénsia atu
bele moris aas liu ai-kameli tanba ne’e wainhira verifika aspetu ne’e, presiza aparu, atu nune’e ai
ne’ebérefere labele kompete ho ai-kameli hodi hetan radiasaun solar.
3.3.2 Podas formasaun
Poda formasaun ba ai-kameli konsiste iha
supresaun flexa dulpa ka múltipla ka aparu aisanak sira ne’ebébele manan dorménsia vertikal,
bele sai mós konkórente ho ponta ai-kameli nia
(ai-sanak sentral), tanba moris ho forma aseleradu
(moris lais liu). Poda formasaun hala’owainhira aikameliaprezenta evidensia atividade vejetativa.
Hala’o poda formasaun ba ai-kameli sei joven
hela, nu’udar métodu di’ak liu, tanba tesi de’it
parte kiikbalun hosi superfísie fotosíntese. Poda
formasaun iha faze jovenne’e bele hala’ode’it ho
liman, tesi sanak sira finu ne’ebéiha tendénsia atu
bele konkóre ho flexa (sanak sentral ne’ebéaas
liu).
Imajen
flexa.
31:
Identifikasaun
Imajen 30: Identifikasaun
sanak konkórente ho flexa.
Nota katak, ba kazu ai-kameli, tenke iha kuidadu permanente hodi akompaña dezenvolvimentu
kopa hosi espésiehospedeiru intermédiu no definitivu. Ho nune’e sempre presta atensaun ba
dezenvolvimentu ai horis sira ne’e tanba sira nia funsaun ajuda ai horis prinsipal (ai-kameli), la’ós
sai fali konkórente, ne’e duni sempre hala’ointervensaun ba sanak sira ne’ebéredúzloro-matan
parte leten nian, ka sanak responsável ba redusaun parte aéreu, basá ne’e fundamental tebes ba
dezenvolvimentu ekilibradu. Karik husik hela sanak sira ne’e bele rezulta formasaun ai horis
prinsipal inperfeitu.
Imajen 32: Tesi ai-sanak ne’ebé kompete ho sanak sentral. (Fonte: ACIAR)
Nesesidade ba poda formasaun tenke verifika bebeik kada tinan, to’o dala 3º ka 4º kada tinan.
3.3.3 Tesi sanak
Parte serne ai-kameli nian ne’ebéaprezenta valor komersial (riku ho mina), jeralmente, lokalizada
metru 2,5 iha parte inferior fuste nian. Tanbane’e prosesu desrama ka tesi sanak sira tenke
hala’okedas hafoin iha tinan primeiru, pelu menus to’o nia aasne’ebépretende, ho nune’e bele
garante, to’o momentu esplorasaun (tesi ai-lolon kasanak) porsaun fuste nian kompletamente mós
hosi sanak.
21
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
Imajen iha leten, aprezenta operasaun
desramas(tesi sanak) husik hela
guillotus (seta kinur) no mantein
nafatin lolon multiplu (seta mean).
Ezisténsia vejetasaun akompañamentu
ajuda limita dezenvolvimentu ai-sanak,
fasilita atividade poda (aparu) no hasai
nia sanak. Maibé, hasai sanak ai
hospedeira ba ai-kameli nu’udar
operasaun ne’ebépresiza ezekuta
wainhira nota katak sanak hahú
interfere, ka konkóre ho espasu
aéreune’ebéfundamental
ba
dezenvolvimentu no kresimentu aikameli.
Imajen 33: Falta poda formasaun no tesi nia sanak tarde no tesi sanak la
perfeitu. (Foto: Julião Aroso)
Sanak sira ne’ebéhasai tenke tesi besik
lolon ka junta ho kulit, lokaliza iha parte sanak nian, vertikalmente nunka husik hela guillotus.
Imajen 34: Tesi loos no tesi laloos momento tesi nia sanak.
3.4 PESTE NO MORAS
Iha Timor-Leste, wainhira peste ka
moras ruma identifikadu iha
viveiru ne’e jeralmente kauza hosi
fungu patojeniku, iha plantasaun,
peste ne’ebérefere mosu ho
frekuénsia ne’ebéboot no regular
mak “Spikedisesase”.
Moras sira ne’ebéverifika ka
detekta iha viveiru bele orijen ba
natureza rua. Primeiru atake hosi
parte fungu nian, hanesan
Fusarium, Alternaria kaAspergilus.
Atu kontrola faktu ida ne’e, fini aikameli
tenke
hamaran
no
Imajen 35: Sintoma atake hosi moras“spike” disease. (Foto: F. Mota)
22
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
armazena iha fatin fresku no arejadu (karik armazena iha balde ne’ebétaka metin asegura katak sei
permite arejamentu). Karik iha posibilidade, bele taka ho kompostu organomerkuriku (hanesan
ezemplu kerasan ka Algallol).
Moras sira seluk hanesan rezultadu atake hosi ajentes kauzador mak fungu patojeniku Fusarium,
Phytophtora ka Rhizopus spp. Atake ida ne’e iha tendénsia grave liu wainhira hetan mós atake hosi
nematoda. Atu bele kontrola ataka sira ne’e, aleinselesaun fini ne’ebéhala’oho forma adekuadu,
hodi utiliza fini livre hosi patojeniku, nesesáriu asegura di’ak liu drenajen iha kontentor, desdeké
umidade esesivu promove dezenvolvimentu ba ajentes patojenikus, tanbane’e,karik posível aplika
fungisida kuprikus (fungisida kuprikus dezenvolve ho sistema modernu promove maneiu seguru ho
nia rezultadu efikaz no dura kleur).
Iha idade adultu, mosu Spike disease iha
ai-kameli, kauza hosi organisme hanesan
hosi mikroplasma (nu’udar moras ida
transmisível kauza hosi baktéria),
morasne’etransmitidu hosi ai horis moris
ba ai horis sira seluk, liuhosi peste
sugodora seiva (getah). Moras ida
ne’eprovoka enkurtamentu (gordura) hosi
entrenós (ruas). Redúz tamañu ai-tahan,
destrói haustórius, blokeia tesidu
vaskulares no rezulta la susesu ba aikameli.
Moras
“spike”
disease
provoka
mortalidade iha grupu etariu hotu, besik 1
to’o 1,5 %.Abrandamentu (pencegahan)
sintomane’e, só konsege ho aplikasaun
sistema gotejamentu, utiliza tetrasiklina
hun nian (batang).
Maibé, to’o agora, lakoñese forma
adekuadu
hosi
kura
definitiva.
Tanbamoras ida ne’e aparese (mosu) no
desaparese tuir siklu iha área infektada.
Embora fatin balun sei livre hela hosi
moras “spike” disease, tuir informasaun
ne’ebédivulga ona katak moras ne’e hela.
Imajen 36: Sintoma atake hosi “spike” disease.(Foto: F. Mota)
Imajen 37: Moras “spike” disease/produsaun fuan. (Foto: F. Mota)
Infelizmente, to’o agora, bazeia ba estudu
kona-ba inokulasaun, lakonsege hetan ka detekta ai horis rezistente. Maibé, hareeba evidénsia iha fatin
balun ne’ebémosu moras ne’e lakonsege manifesta ka da’et ba ai horis sira seluk iha plantasaun.
23
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
4 FORMASAUN SERNE NO RIKU HO MINA
(SANTALOL)
Serne ai-kameli (parte sentru ai
kameli) nu’udar fatin responsável ba
produsaun mina santalol, mina ho
aspetu oioin ba perfume, aprezenta
nia utilidade prinsipalmente iha
indústria perfume, maibé uza barak
mós iha medisina. Ai ka madeirautiliza
ba produsaun no fabrika produtu
artezenatu no insensu.
En Jerál ai-kameli hahú aprezenta
formasaun serne, wainhira atinji ona
idade tinan 10 to’o 13. Embora
prosesu hahú formasaun óleu seidauk
totalmente esplika ho detalladu. Imajen 38: Serne ai-kameli ho klorasaun diferente (oioin). (Foto: F. Mota)
Maibé fatór balun normalmente
asosia períodu stressai-kameli ne’e rasik, hanesan rai- maran, kombina ho exesu insolasaun solar
koinside ho altitude (ketinggian tempat), situa entre 500 to’o 700 metrus, nu’udarrekezitu perfeitu
ba formasaun serne, independetemente dimensaun ai (tronco) hafoin tinan 10. Riku soin parte
sentral ai (parte sentral ai-kameli ne’ebéprodúz mina) oksila durante períoduformasaun ai-kameli.
Tanbane’e iha momentu ne’ebéidade prenxe ona kreitériu atu prodúz óleu (mina), maior parte hosi
nia abut forma no riku ho serne/óleu. Maibé, kuantidade mina variável katak lahanesan iha parte
tronco ka lolon bele varia entre 90% madeira, to’o teór la signifikante ka mesmu la ezistente.
Indikasaun sira konsidera importante, tanbavalor serne ne’e rasik depende ba konteudu óleu,
persentajen santalol, partikularmente boot liu iha nia abut, tuir fali teór aas iha parte caule ka
batang, ne’ebébesik liu nível rai, hafoin menus gradualmente to’o extremidade ai nian. Nune’e mós
eziste kuantidade mina hahú hale’u sentru serne tronco nian. Serne ai-kameli forma kór kinurto’o
kastañu eskuru. Formasaun tons ne’e nu’udar indikasaun teor óleu. Ne’eduni serne kinur nia
konteúdu teor mina nian besik 3 to’o 4% no 90 %formasaun santalol; no iha serne ne’ebého kór
kastañu, teor mina varia entre 3 to’o 4%, iha konteúdu entre 90 - 94%santalol. Kór madeira kastañu
eskuru aprezenta de’itkonteúdu 2 to’o 5% no 85 to’o 90% santalol. Serne kmaan liu maka iha
kualidade superior.
24
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
5 KONKLUZAUN
Bazeia ba konsiderasaun valor ekonómiku no kultural ne’ebéai-kameli kontribui ba Timor-Leste, no
prinsipalmente iha nível rejional, autór aprezenta nia opiniaun katak labele para de’it no apresia
esforsu sira ne’ebékomunidade rurál sira hala’ohodiestabelese plantasaun ho eskala kiik, hodi
garante manutensaun ba patrimóniu jenetiku hosi espésie ida ne’e. Inserteza kona-ba material
jenetiku ne’ebéreprodúz, husu atu labele lakon posibilidade ba konservasaun ex-situ noin-situ –
kriasaun banku jermoplasma- ho nune’e bele prevene, wainhira nesesáriu, posibilidade hadi’a di’ak
liu karakteristika ka identifika jenotipu superior.
Avansu sira seluk, iha bioteknolojia, formasaun kultura iha tesidu baSantalum album
nian,prinsipalmente iha Índia no Australia, sempre hatudu promesa ne’ebékle’an no boot ba
prosessu multiplikasaun masa iha vitru espésievalioza ida ne’e, nune’e mós produsaun matérias
rezistente kona-ba moras nian. Entretantu, pomar klonal oioin estabelesidu tiha ona ba produsaun
fini iha nasaun sira balun. Iha Timor-Leste, estabelese tiha ona iha 2003, pomar ka plantasaun ba
produsaun fini iha Tilomar (Covalima), ho área ektár 6, ho objetivu prinsipal fornesimentu fini aikameli ho kualidade kontroladu.
Iha Timor-Leste, Konsidera evidente,no bazeia ba realidade atúalkondisaun ekonomia rai laran,
seidauk koloka meius adekuadu atu bele aprezenta pasu ida ne’ebékonkretu ba dezenvolvimentu
Santalum album, maibé posível katak bazeia ba akórdu transferensia teknolojia no konsidera mós
kondisaun privelejiu ai horis ida ne’e nia, sei manteinnu’udar emblemátika iha nasaun ne’e,
hala’oakompañamentu ba melloramentu oioin ba nia kualidade valioza, defaktu produsaun iha
kuantidade sei garante rendimentu ne’ebésustentavél ba povo no nasaun Timor-Leste no merese
duni atu kuidadu ai horis ida ne’e no labele halakon.
25
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
6 REFERÉNSIA
Proceedings of the Regional Workshop on Sandalwood Research, Development and Extension in
the Pacific Islands and Asia: 28 Nov-1 Dec. 2005.
Vanuatu sandalwood - ACIAR Australian Centre for International Agricultural Research.
A Cultura do Sândalo (Santalum album) em Timor-Leste (Jaime F. Sales Luís).
Current Sandalwood Seed Source in Timor Island.
Dedi Setiadi1, Tajudin Edy Komar.
Status and Cultivation of Sandalwood in India.
Sousa, E. A Pedologia e o Des. Agrícola das Regiões Tropicais. - O Caso de Timor- MEAU, Lisboa
1965.
Fretes, Y.; Lilley, G.; Monte, K.The Ecology of Tenggara and Maluku.
Gonçalves,M. – O Problema da erosão em Timor. MEAU, 1966
Gomes,R.- Esboço Histórico do Sândalo no Timor Português Junta de investigações Coloniais,
Lisboa, 1950.
Leme, J. – Breve ensaio sobre a Geologia da Provincia de Timor.
Nott, T. –Sandalwood.
ITTO PD 459/07 Rev.1 (F), “Improving The Enabling Conditions For Sustainable Management of
Sandalwood Forest Resources In East Nusa Tenggara (ENT) Indonesia”.
Pests and diseases of sandalwood plants in nurseries and their management (O.K. Remadevi, H.C.
Nagaveni and R. Muthukrishnan).
26
MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM
7 ANEXU I: ÍNDISE IMAJEN
Imajen 1: Povoamentu ai-kameli. (Foto: Julião Aroso) ....................................................................................... 1
Imajen 2: Karta Aptidaun Potensiál ai-kameli iha Timor-Leste (Segundu Sales Luís). ........................................ 2
Imajen 3: Ai-kameli (S. album) matak, maturasaun no tasak (kór metan azul). (Foto: F. Mota) ........................ 2
Imajen 4:Ai-kameli musan prontu atu kari ka semai (habai hela). (Foto: Fernando Santana)............................ 3
Imajen 5: Ai-kameli musan ho abut primáriu. (Foto: Fernando Santana)........................................................... 3
Imajen 6: Preparasaun no kuda fini tradisional ho serapilleira. (Foto: R. Monteiro) ........................................ 10
Imajen 7: Viveiru, mahon uza rede ho ai-musan iha alfobres. (Foto: R. Monteiro) .......................................... 10
Imajen 8: Ai-kameli oan prontu para hala’o repikajen. (Foto: Romeu Monteiro) ............................................ 10
Imajen 9:Aranképlântulalahalo kanek. (Fonte: ICRAF)...................................................................................... 11
Imajen 10: Halo furu profundu. Labele koloka ai-oan ho abut enrolada (abut kesi ka dulas aan). (Fonte:
ICRAF) ................................................................................................................................................................ 11
Imajen 11:Forma oinsa koloka ho loos no laloos iha saku. (Sardinha R.) ......................................................... 12
Imajen 12: Substratu mal kompatadu. (Sardinha R.) ........................................................................................ 12
Imajen 13: Ai-kameli ne’ebé muda ho forma la adekuadu (abut prinsipal deformada). .................................. 12
Imajen 14; Imajen 15: Preparasaun substratuatu bele enxe iha polibag. (Foto:R. Monteiro).......................... 13
Imajen 16:Viveiru iha Railaco (RDPIV). .............................................................................................................. 14
Imajen 17: Viveiru iha Maubara. (RDPIV) .......................................................................................................... 14
Imajen 18: Plantasaun ai-kameli ho hospedeiru inisial (Alternanthera) no kompostu. (Foto: Sales Luís) ........ 15
Imajen 19: Plantasaun ai-kameli protejidu hosi lutu tradisionl. (Foto: F. Mota) .............................................. 16
Imajen 20: Akompañamentu ba kresimentu ai-kameli iha lutu tradisional. (Foto: Julião Aroso)..................... 16
Imajen 21; Imajen 22: Preparasaun fatin plantasaun no sekénsia instalasaun lutu ne’ebé dura kleur, kontra
pastoreiu livre. (Foto: R. Monteiro)................................................................................................................... 16
Imajen 23: Lutu ba plantasaun ai-kameli dura kleur (ai riin ho arame farpado). (Foto: Julião Aroso) ............. 17
Imajen 24: Rai-kuak prontu atu kuda ai-oan (setas ne’e indika parede nakloke hela). (Foto: Sales Luís) ........ 17
Imajen 25: Impresionante vigor plantasaunAi-kameli ho idade tinan 3. (Foto: F. Mota) ................................. 18
Imajen 26: Plantasaun ai-kameli iha agrofloresta (batar kuda iha leet). (Foto: Julião Aroso) .......................... 18
Imajen 27: Plantasaun ai-kameli iha eskala kiik. (Foto: Julião Aroso) ............................................................... 19
Imajen 28: Eliminasaun vejetasaun konkórente. (Foto: Fernando Santana) .................................................... 20
Imajen 29: Plantasaun ai-kameli (Maubara). (Foto: F. Mota) ........................................................................... 20
Imajen 31: Identifikasaun sanak konkórente ho flexa. ..................................................................................... 21
Imajen 30: Identifikasaun flexa. ........................................................................................................................ 21
Imajen 32: Tesi ai-sanak ne’ebé kompete ho sanak sentral. (Fonte: ACIAR) .................................................... 21
Imajen 33: Falta poda formasaun no tesi nia sanak tarde no tesi sanak la perfeitu. (Foto: Julião Aroso) ....... 22
Imajen 34: Tesi loos no tesi laloos momento tesi nia sanak. ............................................................................ 22
Imajen 35: Sintoma atake hosi moras“spike” disease. (Foto: F. Mota)............................................................. 22
Imajen 36: Sintoma atake hosi “spike” disease.(Foto: F. Mota)........................................................................ 23
Imajen 37: Moras “spike” disease/produsaun fuan. (Foto: F. Mota) ................................................................ 23
Imajen 38: Serne ai-kameli ho klorasaun diferente (oioin). (Foto: F. Mota) ..................................................... 24
27

Documentos relacionados