república democrática de timor-leste ministério da
Transcrição
república democrática de timor-leste ministério da
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE MINISTÉRIO DA AGRICULTURA E PESCAS MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM EKIPA PRODUSAUN Ministério da Agricultura e Pescas de Timor-Leste Direcção Nacional de Extensão e Desenvolvimento Comunidade Agrícola Direcção Nacional de Florestas e Gestão das Bacias Hidrográficas RDP IV – Programa de Desenvolvimento Rural IV | Componente 1 Camões – Instituto da Cooperação e da Língua, I.P. Eng.º Fernando Mota Edisaun daruak | Setembru 2015 Dokumentu ne’e produz ho asisténsia finanseira husi União Europeia. Opiniaun iha dokumentu ne’e la reflekta opiniaun ofisial husi Uniaun Europeia. MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM ÍNDISE 1 Importánsia Ai-kameli ..................................................................................................................................1 1.1 Ekolojia no Distribuisaun geográfika ....................................................................................................1 1.1.1 1.2 Deskrisaun botánika .............................................................................................................................2 1.3 Habitat ..................................................................................................................................................3 1.3.1 Rai .................................................................................................................................................4 1.3.2 Temperatura .................................................................................................................................4 1.3.3 Nesesidade bee ............................................................................................................................4 1.3.4 Radiasaun .....................................................................................................................................5 1.4 2 3 Ai-kameli iha Timor-Leste .............................................................................................................1 Hemi-parazitismu ai-kameli nian ..........................................................................................................5 Propagasaun .................................................................................................................................................7 2.1 Rejenerasaun natural ...........................................................................................................................7 2.2 Sementeira direta .................................................................................................................................7 2.3 Produsaun ai-oan iha viveiru ................................................................................................................8 2.3.1 Rekolla ai-musan...........................................................................................................................8 2.3.2 Tratamentu ai-musan ...................................................................................................................9 2.3.3 Preparasaun alfobre .....................................................................................................................9 2.3.4 Repikajen (muda ai-oan ne’ebé jermina hosi kanteiru kari ba kontentor ka polibag) .............. 10 2.3.5 Preparasaun substratu (prepara rai atu enxe ba polibag) ......................................................... 13 2.3.6 Hospedeiru Primáriu (tanaman inan primer) ............................................................................ 14 Instalasaun no jestaun ............................................................................................................................... 15 3.1 Preparasaun Fatin Plantasaun ........................................................................................................... 15 3.1.1 Estabelesimentu lutu ................................................................................................................. 15 3.1.2 Prepara rai-kuak ........................................................................................................................ 17 3.2 Instalasaaun ....................................................................................................................................... 17 3.2.1 Sistemas agroflorestais .............................................................................................................. 18 3.2.2 Esplorasaun silvkulaiha eskala kiik ............................................................................................ 19 3.3 Jestaun plantasaun ............................................................................................................................ 19 3.3.1 Operasaun rutina ....................................................................................................................... 19 3.3.2 Podas formasaun ....................................................................................................................... 21 3.3.3 Tesi sanak................................................................................................................................... 21 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 3.4 Peste no moras .................................................................................................................................. 22 4 Formasaun serne no riku ho mina (Santalol) ............................................................................................ 24 5 Konkluzaun ................................................................................................................................................ 25 6 Referénsia .................................................................................................................................................. 26 7 Anexu I: Índise Imajen ............................................................................................................................... 27 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM LIA NAKLOKE Problema depresaun no redusaun drástiku nomós karakteristika ai-kameli ne’ebé moris kleur liu, iha Timor-Leste, ai horis ida ne’eiha risku, tanba depresaun ne’ebé boot ba riku soin floresta valioza ida ne’e, kondisaun ne’e hatudu katak esplorasaun ai-kameli la sustentável no Timór oan sira mós rekoñese situasaun ida ne’e partikularmente komunidade sira ne’ebé hela iha fatin remotas ne’ebé sente presepsaun nia valor, espésie nobre, sai ona nu’udar sira nia tradisaun kuda ka hakiak iha parsela natoon, trata no kuida ai-kameli, tanba konsiente duni aleinhadi’a konsideravelmente reseita família sira nian,nu’udar ajuda desisivu ida atu koloka fila fali papél úniku ba dezenvolvimentu rurál no ekonómiku iha Timor-Leste. Ho rezultadu prokura ne’ebé intensu ba ai horis ida ne’e (ai-kameli) hatudu resposta seguru no positivu iha kampaña florestal RDPIV nian, ne’eduni posibilita repozisaun anúal ba ai horis tokon ba tokon, atu bele implementa no estabelese plantasaun iha parsela ho eskala kiik ba produtor dimensaun kiik. Propozitu ka objetivu hosi manual ida ne’e mak, aleinho intensaun atu estimula kontinuasaun espansaun ai-kameli, nune’e mós hadi´a koñesimentu estensionista no produtor sira, prinsipal liu komunidaderurál hodi hadi’a no hetan susesu iha sira nia plantasaun, nomós fanun konsiénsia ba nesesidade jestaun sustentável ba riku soin renovável ida ne’e. MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 1 IMPORTÁNSIA AI-KAMELI Ai-kameli (Santalum album), alein iha nia valor ekonómiku ne’ebé konsideravél, iha valor kultural importante liu ba komunidade sira pertense rejiaun Ázia-Pasifiku en jerál no partikular ba Timor-Leste. Importánsia espésie ne’e ba TimorLeste, nu’udar parte hosi istória eskrita iha memória hosi ema timór oan rasik. Ai-kameli iha nasaun ne’e sai vítima, tanba de’itfamozu no valiozu, hodi nune’enia konsekuénsia mak sofre esplorasaun intensu, ne’ebé koloka no konsidera ai horis kategoria tama ka inklui iha lista meanno Imajen 1: Povoamentu ai-kameli. (Foto: Julião Aroso) ameasadu hosi espésie sira estinsaun ka besik lakon ona. Bazeia ba razaun ne’e, nia konservasaun no espansaun, alein ihaafirmasaun kultural, sosial, ekonomika no ambiental, sai nu’udar aspetu identidade no patrimóniuema timór nian, ne’ebé tenke asegura bazeia ba jestaun sustentável. Alein iha valor ekonómiku própriu, ai-kameli husik moris no kuda iha sistema agroflorestais, liu-liu komunidade sira iha fatin remotas (rurál) ne’ebé kuda ho eskala ka dimensaun kiik, liuhosi sistema ne’e fó dalan no permite komunidade sira hetan rendimentu intermédiu, wainhira sira hein nia esplorasaun, nune’e mós iha tempuhanesan kontribui signifikativamente ba dezenvolvimentu rurál no ekonomia iha nasaun ne’e. Aspetu importante seluk hosi ai-kameli, mak nia labele kuda iha rejime monokultura (katak kuda de’it ai-kameli iha parsela ida lakahur ho ai horis sira seluk) tanbanu’udar espésie hemi-parazita (atu moris di’ak liu presiza ai seluk nia apoiu). Ne’eduni, eskolla ka determina hospodeiru permanentetenke hili preferensialmente hosi espésie lubun ida ne’ebé nia ai (madeira) valioza, obviamente (los duni) tenke respeita ezijensias espésifiku kona-ba rai no fatór klima (edafoklimátiku), fatór rua ne’e importante tebes, atu nune’e fasilita rotasaun adekuadu (karik defini didi’ak sistema silvikultura) bele rezultareseita signifikativa hosi tesi ai hospedeiru permanente ne’ebé instala hamutuk ho ai-kameli. 1.1 EKOLOJIA NO DISTRIBUISAUN GEOGRÁFIKA 1.1.1 Ai-kameli iha Timor-Leste Ezisténsia ai-kameli iha rai laran hahú redúz ona tanba “nichos” ka taa ilegal. Bazeia ba rezultadu sensu resente, hala’o hosi DNFRH iha Município Bobonaro, Covalima, Lautem no Liquisa, hatudu iha (kuadru 1) katak ai-kameli besik 128 000 maka sei eziste. Situasaun ne’e akontese tanba tesi ai ilegal ne’ebé lakontroladuimplika kondisaun la sustentável ba riku soin importante no valioza ne’ebé reprezenta potensiál ekonómiku, sosial no ambiental. Fatór edafoklimátiku (rai no klima) adekuadu, hosi parte balun iha territóriularan sai nu’udar rezerva ba ai horis ida ne’e, ne’eduni, ita 1 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM obrigasaun iha responsabilidade atu proteje, estabiliza no asegura ezisténsia nomós fundamental liu mak tenke hala’o asaun ruma hodi kuda fila fali atu nune’e retoma nia ezisténsia. Tabela 1: Sensu ai-kameli (2003/2004). (Fonte: DNF) Município Bobonaro Covalima Lautem Liquisa Total Númeru ai-kameli 43 800 37 000 36 000 11 500 128 300 Espésie ne’e sai situasaun preukupante no ameasadu tanbafatór sira hanesan tesi ai ilegal, hakiak animal livre no prátika agrikultura itinerante,hetan atake hosi peste no moras, sai nu’udar fatór ne’ebé kontribui hodi halakon nia ezisténsia, ne’eduni asaun urjente ruma tenke hala’o atu nune’e bele salva patrimóniu valioza ida ne’e, hodi aproveita fatin sira ho kondisaun rai ho klimátika adekuadu iha territóriu laran atu bele reinstala fali kultura refere. Bazeia ba opiniaun hosi Sales Luís, espansaun Santalum album (ai-kameli), hatudu iha mapa tuir mai ne’e, elabora tuir funsaun fatór temperatura, udan no altitude. Haree ba fatór sira ne’e, defini ona zona tolu (3) ne’ebé bele estabelese espésie ne’e: Zona óptima ho kór verde/matak; Zona intermédiu ho kór kastaña; Zona marjinál hokór mutin. Imajen 2: Karta Aptidaun Potensiál ai-kameli iha Timor-Leste (Segundu Sales Luís). Konsidera ba nia importánsia no risku ne’ebé hasoru noakontese dadaun ne’e, fó hanoin ba partisipante no intresadu sira hotu atu tau esforsu hamutuk, iha ámbitu preparasaun no ezekusaun ba programa konservasaun no espansaun nasionál ba rekursu jenetiku úniku ida ne’e. 1.2 DESKRISAUN BOTÁNIKA Ai-kameli nu’udar espésieho nia tahan perene bele moris atinji metru 20 no alkansa diámetru (DAP) superior 1,5m. Nia tahan sira oval (lonjong), no oval elíptikas, matak nabilan no laiha fulun. Iha kondisaun normal ai-kameli prodúz nia funan ho fuan dala rua iha tinan ida, hahú tama faze fuan wainhira atinji ona idade tinan 3. Funan kiik no forma kór mean ka violeta Imajen 3: Ai-kameli (S. album) matak, maturasaun no tasak (kór metan azul). (Foto: F. Mota) 2 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM laiha iis (tanpa bau) no fuan konsidera forma elips drupa (buah berbiji), ho diámetru 5 to’o 8 mm, karik tasak forma kór metan. Produsaun ai-kameli musan, normalmente, di’ak, pelu menus hosi faze frutifikasaun ba dala rua nian, faze ida ne’ebé hatuduformasaun fuan di’ak liu. Maibé iha ai horis (ai-kameli) balun somente prodúz ai-musan dala ida kada tinan. Ninia musan kór kastañano kinur, kabuar ho diámetrumilímetru tolu (3mm )to’omilímetru lima (5mm)ho nia pezu/todan besik grama 0,16, kada kg iha 5000 to’o 8000 ai-musan. Imajen 4:Ai-kameli musan prontu atu kari ka semai (habai hela). (Foto: Fernando Santana) Imajen 5: Ai-kameli musan ho abut primáriu. (Foto: Fernando Santana) Serne ai-kameli (jantung kayu cendana) adultu forma kór amarelu ka kinur nabilan no kastaña ho aroma forte. Nia madeira (ai tesi ona) iha grau finu, laiha dezeñu ruma ka brillante (cerah). Trata nu’udar espésie hemi-parazita no bele parazita liu 300 espésies vejetais, hahú estratu herbasea no estratru seluk tan. Ai-kameli nia komportamentu hemi-parazitismu katak moris depende haustóriu ne’ebé estabelese ho espésie hospedeira (tanaman inang), hodi satifaz nia nesesidade iha azotu, fosfóru, potásiu, maibé ai-kameli própriu bele buka nutrientes sira seluk. Aikameli joven bele moris lapresiza hospedeiru (tanaman inang) iha periudu to’o tinan tolu, maibé karik liu períodune’e, nia hetan difikuldade atu sobrevive/moris. Tanba prosesu rejenerasaun natural, populasaun besik 2% la prodúz hautóriu, ne’eduni lakonsege auto alimentar (sustenta nia a’an) no mate ho idade besik tinan 3. (Shobha N. Ral) 1.3 HABITAT Ai-kameli pertense vejetasaun indíjena Timor-Leste nian, konstitui nu’udar espésie rejenerativu bele dezenvolve di’ak, bainhira kondisaun naturais favorese no permiteba dezenvolvimentuno kresimentu. Iha Timór, ai horis distribui no moris iha enkosta,iha fatin sira rai maran besik tasi, to’o 1200m. Iha zona ne’e, udan (presipitasaun) média anúal inferior/menus hosi 1500mm no durasaun hosi estasaun seka (tempu rai laudan ka maran) laliu hosi fulan 6. Espansaun ai-kameli, hanesan mós espésie florestal valioza sira seluk, konsege tuir métodu tolu: Rejenerasaun natural; 3 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Sementeira/kuda direta; Rejenerasaun artifisial (plantasaun). Maibé, diferensa mak, ai-kameli nu’udar espésie natureza hemi-parazita, ne’e duni molok hala’o prosesu espansaun bazeia ba métodu tolu ne’ebé mensiona ona iha leten, badahuluk presiza duni atu disponibiliza ka fasilita, natural ka artifisialmente, kria uluk kondisaun haustóriu ho ai horis sira seluk. Rai Timor-Leste koñesidu nu’udarrejiaun habitat natural ba ai-kameli (Santalum album), espésie ne’ebé esplora durante sékulu lubun ida no desempeña papél importante, iha perspetiva ekonomika no politika iha istória Timor-Leste nian. Nobreza (kelebihan) hosi ai-kameli mak, aleiniha nia valor ekonómiku, maibé realmente entre espésie ai floresta valioza lubun ida, nia mak konsege moris iha ambiente hostil (katak iha fatin sira ne’ebé iha limitasaun oioin), ho indise pluviométriku (indise udan no temperatura) no fertilidade (bokur) rai ne’ebémenus liu. Nu’udar espésie ida suseptivel (laaguenta) ba rai-lolon, perigozu ba rai sunu no du’ut gramínias anúal. Maibé, wainhira fatin sira ne’e sira kontrola ho di’ak, atu nune’e ahi labele estraga ai horis, ai-kameli bele moris ho saudável, karik fatin ne’e hahú úmiduai-kameli seirekua ka desloka ba fatin maran. (Shobha N. Ral) 1.3.1 Rai Ai-kameli prefere liu rai drenadu ho di’ak, moderadamente fértil no pHvaria entre 5,5 to’o 6,5. Jeralmente ai-kameli laprefere rai úmidu, maibé rai la’ós fatór limitante ba dezenvolvimento aikameli. Defaktu (los duni), katak kualidade produsaun di’ak liu ba serne (jantung pohon) perfumadu (óleu/santalol), esensiál hosi nobreza (kelebihan) ai-kameli, akontese iha ai sira ne’ebé iha vejetasaun konstitui ho rai fatuk laran (berbatuan) no kiak liu tanba sujeita hosi falta bee. Naturalmente dezenvolvimentuno kresimentu lais liu mak iha rai bokur no úmidu. 1.3.2 Temperatura Ai-kameli nu’udar espésie ida bele moris iha kondisaun klima no rai oioin, suporta mós ho variasaun temperatura entre 13°C to’o 30°C bele mós eziste iha altitude 0 – 2000m. Kondisaun di’ak liu ba dezenvolvimentu ai-kameli iha Timór ho temperatura anúal, temperatura média 20°C no 26°C ho estasaun seka (laudan) fulan 4 to’o 6. Moris di’ak liu iha fatin ho temperatura regular iha tinan tomak, ho karakteristika isotérmikas enkuadra ho valores sira temi ona iha liña anterior. 1.3.3 Nesesidade bee Rejime udan iha Timor-Leste karakteriza ba kuantidade presipitasaun anúal esepsionalmente aas (curah hujan sangat tinggi) no desprezável iha tempu bailoro. Konsekuénsia rejime udan ne’e evidente, liu-liu iha zona norte no iha foho leten, udan boot rezulta benefisiu ne’ebé kuran liu, tanba bee barak mak lakon,konsekuénsia hosi drainase superfisial, provoka prosesu erozaun violentu konforme natureza rai nian ho kondisaun topografia. Ai-kameli suporta presipitasaun (udan) mínimu 400mm, to’o máximu 3000mm kada tinan no tempu bailoro ne’ebé bele dura fulan 6 to’o 7. 4 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 1.3.4 Radiasaun Ai-kameli nu’udar espésie klasifika ba kategoria ai, ne’ebé adapta loro-matan, ne’eduni mahon exesivu (mahon demais) lafavorese no permite ba nia dezenvolvimentu adekuadu. Karakteristika aikameli, hatudu duni realidade bele uza nu’udar prudensia, tanbajeralmente ai horis sira presiza no simuloro-matan hosi leten (loron-matan kona hosi parte topu/leten),maibé prefere liu, prinsipalmente iha faze juvenil, protesaun hosi hospedeiru intermédiu no definitivu no ai horis sira seluk (matos) sai hanesan filtru ba raio solar (loro-matan) liu-liu iha tempu bailoro, nomós bele reduz velosidade anin nian. Vantajen hosi espésie ne’e bele proteje no asegura ai-kameli hosi loromatan direta, no bele sai hanesan filtru hodi satan loron kona direta. Konsiderasaun ba aspetu sira mensiona iha liña anterior no salvaguarda sobrevivénsia ai horis prinsipal, tanbaai-kameli, fasil liu, domina ka elemina hosi ai horis sira seluk ne’ebé moris lais (kresimentu lais), nune’e presiza estabelese no implementa jestaun vejetasaun adekuadu iha plantasaun ai-kameli. 1.4 HEMI-PARAZITISMU AI-KAMELI NIAN Ai-kameli nu’udar espésie hemi-parazita bavariedade ai horis oioin bele sai nia hospedeiru, aproximadamente 300 espésies mak serve nu’udar nia hospedeiru. Iha kondisaun natural, ai-kameli parazita preferensialmente espésie fixadora azotu (Rai, 1990). Iha plantasaun, ai-kameli hetan kresimentu di’ak liu wainhira forma haustóriu ho leguminoza, duké espésie la’ós leguminoza (Radomiljac et al., 1998c). Hanesan mós mensiona ona iha leten, katak bazeia ba kondisaun natural, espésie hemi-parazita moris di’ak wainhira kombina (mistura/kahur) ho espésie sira seluk, maibé labele espésie sira (hospedeiru) sai predominante. Ne’eduni atu favorese dezempeñu ne’ebé adekuadu, ai-kameli rekere (nesesita) prezensa no akompañamentu hosi ai horisne’ebé lavigorozu no ladomina nia, nune’e mós la’ós espésie frajil ne’ebé bele esgota (hadau hahan iha aspetu absorsaun nutriente ho bee) hosi nia nesesidade. Tuir estudu ba komportamentu hospedeiru iha India, Cajanus cajan revela nu’udar hospedeiru primáriu di’ak liu no aprezenta konkluzaun ida katak, Cajanus cajan labele husik to’o siklu daruak (tinan 1 ka 2) durante nia akompañamentu ba ai-kameli atu bele evita konkórensia entre sira. Iha Timor-Leste mós verifika katak rezultadu pozitivu hetan hosi utilizasaun Alternanthera spnu’udar hospedeiru primáriu. Hospedeiru intermédiu sei kuda hamutuk, atu bele ajuda ai-kameli (parazitadu) durante tinan 4 ka 5, ai horis hospedeiru intermédiu sei kumpri nia papél to’o nia mate, entre ai-kameli no ai hospedeiru definitivu (Radomiljac et al., 1998a). Hospedeiru intermédiu ideal tenke iha karakteristika ho kresimentu lais, hosi família espésie fixadora azotu ho períodu vida badak, tanbadesdeké parazitadu, ai-kameli permanese altamente heterotrófiku (organismu ne’ebé lakonsege sintetiza nia alimentu própriu, nesesáriu substánsia organikufornesidu hosi ambiente). Entre hospedeiru intermédiu, Sesbania (ai-turi) kumpre nia papél nu’udar hospedeiru durante tinan haat, hafoin nia estabelesimentu, maibé jeralmente hafoin periodu ne’e nia mate. Iha altura ne’e ai-kameli fó sinal stress, basá benefisiu hosi sesbania nu’udar leguminoza laeziste ona, ai tahan hahú monuno muda nia kór, enkuantu nia abut buka hospedeiru seluk. Hospedeiru definitivu (ba longu prazu), tenke mantein durante nia períodu rotasaun (tinan 25 to’o 30) ho distánsia entre ai-kameli ne’ebé garante espasu vital ba sistema radikular ba parte aérea, ho nune’e bele evita konkórensia entre sira. 5 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Pterocarpus indicus (ai-na), Toona sureni (ai-saria) no Schleichera oleosa (ai-dak) konsidera nu’udar opsaun di’ak liu ba espésie nobre ne’ebé bele eskollidu hanesan hospedeiru definitivu. Hosi sorin seluk, espésie fasil liu atu prodúz ho kresimentu sélere ka lais, ezempluCasuarina equisitifolia, bele utiliza atu bele hetan di’ak rezultadu. 6 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 2 PROPAGASAUN Propagasaun (hakiak) ai-kameli bele mós hala’o la inklui intervensaun umana, iha métodu prinsipal tolu mak jeralmente utiliza iha propagasaun ne’e rasik,hanesan rejenerasaun natural, sementeira/kuda direta, ka liu hosi métudu propagasaun ka produsaun ai-oan iha viveiru. Tuir mai aprezenta mós diskrisaun ba métodu ida-idak. 2.1 REJENERASAUN NATURAL Iha kondisaun naturais karik ai-kameli atinji ona períodu atu hahú nia frutifikasaun no karik iha kondisaun atu disemina ninia musan, ai-kameli sei iha kapasidade atu bele espalla no rejenera abundantemente (prosesu rejenerativu ho abundánsia). Dala barak, liu ajente responsável ba rejenerasaun natural makmanu-fuik, ne’e hatudu katak manu-fuik sira hafoin han tiha ai-kameli musan, han de’it kulit husik hela musan iha rai, ne’eduni favorese ba prosesu kolonizasaun no rekolonizasaun iha teritóriu laran tomak. Vankatesan afirma, aprezenta razaunno fó ezemplu karik objetivu ne’e atu rekonstitui floresta aikameli 100 ektares, basta estabelese parsela kiik 5 to’o 10 ho nia área ektar ida (1), dispersa/fahe iha área (fatin luan ruma), nune’e to’o tempu fó fuan, sai nu’udar fonte ba ai-musan, no sufisiente ba manu-fuik sira atu hala’o dispersaun, iha fatin sira remanesente. Ne’e sóbele de’it konkretiza, wainhira mínimiza ka halakon atitude sunu rai, pastoreiu exesivu (hakiak animal intensivu) no fatór seluk tan ne’ebé impeditivu no sai ameasa ba ai-kameli. Naturalmente ai-kameli presiza kria “ambiénsia” (kondisaun lokal) ba prosesu jerminativu ai-musan nian, ezisténsia ai hospedeiru iha fatin ne’ebé atu estabelese plantasaun (preferensialmente ai horis fixadora azotu) no protesaun lateral hosi vejetasaun akompañamentu ne’ebé proteje ai-kameli oan hosi loro-matan no manas. (radiasaun solar no temperatura). Defaktu, ai horis sei nurak hela presiza garante nia sobrevivénsia, ne’eduni importante duni atu proteje sira hosi loro-matan kona direta, ka ai horis nesesita de’it loro-matan difuza (loron indise lakona direta mais repletida), Wainhira atinji ona altura no dimensaun besik metru 4, sira presiza ona loro-matan direta ka loron kona hosi parte topu/leten. Iha prosesu rejenerasaun natural, só refere de’it ba ai horis (ai-kameli) hun 50 kada ektar ka besik 2% hosi kompozisaun floresta, maibé iha kondisaun óptima ba rejerasaun natural persentajen ai-kameli bele boot liu númeru ne’ebé temi ona iha liña anterior. 2.2 SEMENTEIRA DIRETA Téknika espansaun ka propagasaun ai-kameli ne’ebé refere laiha tradisaun iha Timor-Lesteno iha razaun balun bele justifika katak tanba falta de’it interese. Razaun fundamental ne’ebé jutisfika ba prátika sementeira direta (kuda direta) maka evita dezaparesimentu patrimóniu jenetiku Santalum album iha Timor-Leste. Klaru katak, laiha forsa sufisiente, tanba ezije kuantidade ai-musan ne’ebé boot, defaktu kondisaun real iha Timór mak falta fini, falta ai horis hospedeiru inisial, intermédiu no definitivu, situasaun ida ne’e implika limitasaun espansaun iha fatin ne’ebépotensiál no disponível. Maibé iha situasaun balun kondisaun rai mukit tebes (labokur) aspetu konkórensia herbasea (liu-liu graminia). Prátika sementeira direta, wainhira hetan susesu, bele hakbesik ona ba kondisaun rejenerasaun natural, relativamente ba plantasaun, fasilita dezenvolvimentu sistema radikular 7 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM ne’ebé di’ak liu, rezisténsia ba rai maran, mesmukéiha faze inisial kresimentu neneik, maibé rekupera lais de’it hanesan ai-oan sira ne’ebé prepara no propagasaun hala’o iha viveiru. Tanba prosesu ne’e simples hahú hosi prepara rai-kuak ho dimensaun kiik, tuir mai hatudu mós faze dezenvolvimentu ba asaun sira ne’ebé presiza: Preparasaun ba kondisaun rai (ke’e rai-kuak ba sementeira hodi fasilita dezenvolvimentu sistema radikular, ne’ebé bele salvaguarda eventuais kondisaun klimátika adversa (kondisaun klima la óptima), besik ai horis sira ne’ebébele sai nu’udar hospedeiru ba ai-kameli; Preparasaun rai-kuak ne’ebé permite dezenvolvimentu no asegura kontaktu rai ho ai-musan para bele fasilita jerminasaun ekilibradu; Limpeza vejetasaun konkórente, liu-liu gramínea no manutensaun ba vejetasaun entre ajuda; Lokalizasaun ai-musan tenke adekuadu, katak koloka ai-musan iha superfísie ka kle’an, konforme rai ne’e rasik úmidu demais ka maran liu. 2.3 PRODUSAUN AI-OAN IHA VIVEIRU Kritériu ba ai inan atu hili nia musan ba fini mak formasaun morfolojia ne’ebé adekuadu, di’ak liu dezenvolvimentu, ai lolon diretu no konsiderasaun ba aspetu kopa Hafoin kuda tiha, iha aspetu edafoklimátiku ne’ebé tenke tau konsiderasaun (rai, klima no altitude) no kuidadu nesesáriu mak presiza fó, espesialmente eskolla loloos ba hospedeiruintermédiu no definitivu, fatór responsável sira baformasaun vigor ai nian liu-liu potensialidade produsaun óleu (mina santalol) iha aspetu kuantidade no kualidade. Fatór lubun ida ne’ebé refere mak hanaran jenetiku, meiu (kondisaun edafoklimátiku) no téknika silvikultura (téknika hakiak, kuidadu, tratamentu no seluk tan ba ai horis sira). 2.3.1 Rekolla ai-musan Kuidadu ba dahuluk ne’ebé presiza fó atensaun iha produsaun ai-kameli oan iha kondisaunkontroladu, obrigatoriamente, buka ai horis ne’ebé bele hili nia musan, hanesan ai iha karakteristika ba produsaun óleu (mina santalol) valorisimu (ka iha valor aas). Bazeia ba aspetu jenetiku, ai inan tenke iha karakteristikas tuir mai ne’e: Altura ai-lolon pelu menus atinji ona metru 2,5; Diámetru ai-lolon tenke boot liu hotu ai sira seluk, ka bele besik liu. Ai kompara ho sira seluk nia hatudu aspetu diferente, karakteristika di’ak liu atu rekolla nia musan; Formasaun ai-lolon tenke loos lakle’uk; Formasaun kopa (kanopi) uniforme, lakonstitui ho sanak oin-oin, prinpisipalmente sanak groseiru sira, labele iha bifurkasaun ka iha dupla ponta; Laiha sinal moras ruma ka hetan ataka hosi peste; Ai tenke adultu (tama ona idade ideal) atu rekolla nia musan (tasaknoprodúz ai-musan barak). Kuidadu importante seluk no momentu adekuadu atu rekolla ai-kameli musan. Iha Timor-Lesteai-kameli iha fenolojia tuir mai ne’e: 1ª Florasaun: Maiu/Juñu, Setembru/Outubru; ne’e kóresponde primeirafrutifikasaun iha fulan 8 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 2ª Florasaun: Dezembru/Janeiru, ne’e kóresponde bafrutifiksaun daruak iha fulan Marsu/Abril. Ai-musan iha kualidade di’ak liu mak rekolla iha frutifikasaun daruak iha fulan Marsu/Abril. Hili no rekolla ai-musan iha ai sira ne’ebé iha kualidade no karakteristika di’ak sai hanesan referénsia óptimu, liu-liu ai sira ne’e prodúz ona ai-musan iha tinan sira liubá (tinan anterior). Atu hetan ai-musan, ai-musan sira bele rekolla diretamente molok monu ba rai, ka ku’u kedas, hafoin hasai nia polpa ka despolpa, fase ho bee no habai iha mahon, hafoin prosesu remata, armazena iha resipiente ka ákua fatin ruma. 2.3.2 Tratamentu ai-musan Hafoin kumpri tiha prosedimentu sira refere iha pontu no liña anterior kona-ba oinsa hili no rekolla ai-musan, nesesáriu duni urjentemente toma ka tau atensaun ba kuidadu (medida)prosedimentu balun hodi asegura konservasaun adekuadu. Importante duni, katak, hafoin remata tiha rekolla ai-musan, hala’o kedas prosesu sira indikadu tuir mai ne’e: Hasai ai-musan nia kulit (despolpa) imediatu hafoin hili ka ku’u ai-musan; Fase kedas fini (ai-musan) hafoin ku’u ka hili; Fini ne’ebé fase ona submete ba prosesu sekajen natural, habai iha mahon, to’o atinji nia umidade 5 to’o 8% (Setiadi et al).Karik habai iha liur no kona loro- matan direta, verifika katak sei reduz ka hamihis nia variabilidade jerminasaun; Hafoin ne’e, hala’ofali selesaun, atu nune’e armazena de’it fini ne’ebé nia aspetu saudável no tuan loloos; Hamoos tegumentu no hasaifo’er sira ne’ebé kahur hela hamutuk ho fini; Rai fini iha karól makasar kór kastaña ka masa ruma maibé halo kuak atu bele permite sirkulasaun anin. Ikus liu, iha Timor-Leste seidauk eziste prosesu konservasaun fini adekuadu (kámara frigorifiku) ne’ebé permite no fasilita konservasaun ho temperatura no umidade konstante, únika maneira prátika no posível, konserva fini iha fatin maran no fresku lainterompe ho problema sirkulasaun. 2.3.3 Preparasaun alfobre Iha preparasaun kama ba jerminasaun (alfobre), areia (rai-henek pineira) konsiderada nu’udarsolusaun di’ak liu, ne’ebé garante drenajen no retensaun bee iha prosesu jerminativu. Raihenek labele grosu ka finu liu no sei lakahur ho matéria organika ka rai. Hafoin, nahe iha kama jerminasaun nian (alfobre), husik hela loron balun, no aplika mós remediu (nematosida) atu bele hamate nematoda balun ne’ebé bele prejudika fini. Iha parte ida, Shobha N. Ral (Status and Cultivation of Sandalwood in India), mós defende katak bele utiliza iha alfobre (kama jerminasaun) ai-kameli (Santalum album),kompostuhosi rai-henek no rai mean, ho proporsaun 3:1, ne’ebé kahur ho nematodisida (Ekalux ka Thimet 500g kadakanteiru 10m x 1m). Iha posibilidade mós fini sira ne’e bele koloka iha solusaun 0,02% Agallol (kompostu organumerkúriku), durante oras balun, hodi elemina kontaminsaun superfisie. Tuir mai kari ka kuda fini, uniformemente, iha alfobre, hafoin kari tiha fini tuir liña taka ho rai-henek nia mahar besik 1cm. Nesesidade ba kanteiru ho naruk 11m no luan 1m presiza fini ai-kameli besik 2,5 kg. Hafoin kari ka kuda tiha fini, kanteiru presiza taka ho du’ut sóbele hasai wainhira ai-kameli hahú rebenta. 9 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Imajen 6: Preparasaun no kuda fini tradisional ho serapilleira. (Foto: R. Monteiro) Imajen 7: Viveiru, mahon uza rede ho ai-musan iha alfobres. (Foto: R. Monteiro) Bazeia ba informasaun atuál nofalta informasaun disponível iha Timor-Leste partikularmente konaba peste no moras, iha ai horis florestal sira en jerál no partikular iha viveiru, afirma katak, ai-kameli iha viveiru, bele sujeita moras infeksaun hosi fungu no kombinasaun ho nematosida. Sintoma inisial mak ai tahan hahúnamlaik, hafoin tuir fali klorose no iha parte abut mosu podridaun radikular. Wainhira moras ne’e akontese taxa mortalidade sa’e aas, ne’e bele kontrola liuhosi aplikasaun nematosida no fungisida (Ekalux no Dithane), ne’ebé mensiona ona iha leten. Kanteiru tenke pulveriza ho fungisida marka Dithane Z-78 (0,25%), aplikasaun dala idadurante loron 15, atu evita atake hosi fungu, ho solusaun Ekalux (0,02%), aplikasaun fulan ida dala ida,hodi evita atividade nemátodu. Nu’udar indikasaun jenerika ba fini ai-kameli, kazu iha India, Tuir opiniaun Srimathi no Nagaveni, hateten katak:“Ai-musan iha períodu dorménsia fulan 2 no nia variabilidade bele to’o fulan 9 – total ai-musan atu hetan kilograma ida besik 6000; ai-musan wainhira kuda, normalmente dura semana 4to’o 12 atu bele jermina, prosesu ne’e bele aselera wainhira fini hoban iha solusaun 0,05% ásidu giberéliku durante oras 12 to’o 16”. 2.3.4 Repikajen (muda ai-oan ne’ebé jermina hosi kanteiru kari ba kontentor ka polibag) Repikajennu’udar prosesu transplanta (muda ai-oan) ai iha alfobre ba kontentor, hafoin nia jermina (rebenta). Iha faze ida ne’e kondisaun ai-oan frajil liu, presiza fóatensaun no kuidadu wainhira hala’o atividade ne’e. Tanba de’it aikameli nu’udar ai hemi-parazita nesesáriu duni atu instala espésie ne’ebé sai nu’udar ai hospedeiru, kuda hamutuk iha kontentor ka polibag laran. Wainhira koloka hospedeiru hamutuk ho ai-kameli sei favorese no permite dezenvolvimentu ekilibradu ba sistema radikular, atu bele asegura liu tan relasaun dependénsia no interdependénsia entre ai-kameli oan ho hospedeiru.Ai-kameli oan rebenta no forma ona tahan 5 ka 6 nu’udar momentu ideal atu muda ba polibag no koloka mós hospedeiru primáriu Imajen 8: Ai-kameli oan prontu para hala’o repikajen. (Foto: Romeu Monteiro) 10 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM (ihaTimor-Leste normalmente ai-funan Alternanthera nanaR.Br.). Bele hala’o repikajen iha dader molok 10:00 oras, iha parte loraik hafoin 15:00 oras, wainhira temperatura menus, repikajen tenke hala’o ho kuidadu, fokit ho atensaun, hasai hotu abut, evita halo restruisaun ba abut, ai-oan/plântula hasai ho kuidadu. Molok hala’o repikajen presiza aplika solusaun fungisida iha substratu. Wainhira fokit ona iha alfobre, ai-kameli oan tenke koloka diretamente iha polibag atu bele evita abut labele maran. Ba efeitu ida ne’e, somente hasai de’itai-oan balun de’it, fokit dalaida aproximadamente ai-oan 10, hodi evita katak hasai plântula (ai-oan) barak liu bele provoka abut hahú maran. Maibé wainhira hasai plântula barak iha alfobre tenke prepara hena bokon ruma ka jornal hodi falun ai-oan sira ne’e. Alternativa seluk armazena iha balde ruma ho bee iha momentu repikajen. Hafoin kuda tiha, presiza rega hodi nune’e mantein nafatin úmidu iha kontentor laran. Imajen 9:Aranképlântulalahalo kanek. (Fonte: ICRAF) Imajen 10: Halo furu profundu. Labele koloka ai-oan ho abut enrolada (abut kesi ka dulas aan). (Fonte: ICRAF) Atu alkansa rezultadune’ebédi’ak liu momentu halo repikajen, responsável ba viveiru tenke asegura katak: Alfobre tenke rega kalan ida antes, hafoin bele hala’orepikajen; Rejeita ai-oan sira ne’ebéfraku ka kona moras ruma (halo repikajen de’itba ai-oan forma saudável); Fatin ne’ebékoloka ai-oan tenke preparadu no tau mahon ho kondisaun adekuadu, molok hala’orepikajen; Substratuba polibag, prepara furu iha sentru, ne’ebékle’an no sufisiente atu nune’e bele akomoda plântula/ai-oan abut ho forma produtiva lahakanek nia abut; Labele haluha katak, iha ai-kameli oan sorin (distánsia meiu entre ai-oan ho polibag nia rohan) sei koloka hospedeiru (eventualmente, espésie Alternanthera nana) nu’udarhóspedeiru inisial ba ai-kameli; Plântula tenke koloka ho suave (katak repikajen hala’oho kalma no jeitu) no nia pozisaun vertikal no koloka kle’aniha furu/kuakne’ebépreparadu ona, hafoin tau substratu iha parte sorin-sorin ho forma suave (kalma no kuidadu), ho liman fuan, atu bele asegura katak substratu sira ne’e kaer metin ai-abut no lahusik bolsa ár nia (lahusik kuak ruma ne’ebéfasilita sirkulasaun ár nune’e bele hamate ai-oan); 11 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Prátika adekuadune’ebénesesáriu hafoin hala’otiha repikajen, tenke fó atensaun no kuidadu ba mahon viveiru nian liu-liu iha atividade sira hanesan, rega tenke hala’odiariamente, maibé ho kuidadu atu evita umidade exesu, lahusik polibag ka kontentor bokon demais. Durante iha viveiru, faze inisial, ai-oan rega dala 1 ka 2 loron ida, to’o ai-oan atinji nia tahan pár 6. Hafoin forma ona párneen, bele rega dala ida kada loron, nomós bele rega dala 3 iha semana ida. Imajen 11:Forma oinsa koloka ho loos no laloos iha saku. (Sardinha R.) Imajen 12: Substratu mal kompatadu. (Sardinha R.) Iha parte seluk, nunka bele akontese operasaun sira tuir mai ne’e: Repikajen (muda) ai-oan iha loro laran no larega; Muda iha momentu loron kona direta no manas; Latransplantaplântula/ai-oan sira ne’ebéaprezenta aspetu frajilidade (la kuda ai-oan fraku); Sei lapermite koloka ai-oan forma abut fila ba leten, wainhira kuda iha saku polibag laran. Imajen 13: Ai-kameli ne’ebé muda ho forma la adekuadu (abut prinsipal deformada). 12 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 2.3.5 Preparasaun substratu (prepara rai atu enxe ba polibag) Kestaun kona-ba kualidade fini, produsaun ai-oan ho forma adekuadu, kualidade ai-kameli oan iha viveiru depende ba fatór lubun ida no espesifisidade ba espésiene’e rasik. Entre fatór sirane’ebékontrolavél no importánsia desisiva atu bele prodúz ai-oan ho kualidade iha kontentor ka polibag mak fatór substratu, tanbane’esai meiu fundamental ba moris no ínisiu dezenvolvimentu aioan. Hanesan buat ne’ebémensiona ona iha leten, atu garante kresimentu ne’ebédi’ak, depende ba kualidade subtratu ne’e rasik. Substratu bele konstitui ho testura franku-arenozu no fértil. Bele utiliza ba substratu kamada superfisial rai nian, rekolla iha área floresta no, karik posível prefere liu rai sira iha ai-kameli nia hun. TuirShobha N. Ral, substratu ne’ebé adekuadu atu enxe ba polibag, tenke iha kompozisaun ekilibradu, nu’udar rezultadu mistura hosi elementu3 tuir mai ne’e mak hanesan: areia (rai- henek pineira, rai mean no kompostu, ho porporsaun 2:1:1. Imajen 14; Imajen 15: Preparasaun substratuatu bele enxe iha polibag. (Foto:R. Monteiro) Alternativa seluk, bele utiliza subtratu sira tuir mai ne’e, depende mós ba disponibilidade hosi komponente sira hanesan: Prepara substratu ho kompozisaun, rai vejetal nokompostu, ho proporsaun parte 2 ba rai vejetal no parte ida ba kompostu; Prepara substratu ho kompozisaun, parte 2 ba estrume parte 3 ba rai vejetal; Prepara substratu ho kompozisaun, parte 2 kompostu no parte 1 rai vejetal no hare uut parte ida. Komponente sira ne’e tenke kahur hamutuk ho forma ekilibradu atu bele konstitui nu’udarsubstratu ho testura homojeniu. Karik bele, utiliza fungisida ho objetivu bele kria meiu estéril ba ai-oan sira. Atu bele evita eventul estragus provoka hosi nemátoda, bele aplika mós nematosida (Ekalux), ho dozene’ebé uza 2g/polibag ka 200g ba substratu 1m3. Nematosida ne’e tenke kahur hamutuk ho substratu molok enxe ba saku politilenu. Dimensaun polibag ne’ebé akonsellável mak 30cm X 14cm; iha kondisaun ne’e, konsege hetan aioanne’ebé prontu atu kuda ho nia aas besik 30 cm,óptimu dezenvolvimentu sistema radikular no caule (ai-lolon) aprezenta diámetru adekuadu, ho intervalu tempu fulan 6 to’o 8. 13 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 2.3.6 Hospedeiru Primáriu (tanaman inan primer) Ai-kameli moris ho kondisaun di’ak no hetan rezultadusatisfatóriu wainhira estabelese ka kuda hoAlternanthera nana, hospedeiru somente bele kuda ona iha kontentor/polibag wainhira aikameli iha forma ona pelu menus tahan pár tolu no hahú emiti ona pár ba dahaat. Kolokasaun estaka Alternanthera nana ho distánsia entre ai-kameli hun (colo) ho parede polibag (iha sentru raiu sirkunferênsia polibag). Atu bele garante kresimentu ekilibradu entre ai-kameli ho hospedeiru primáriu, tenke aparu ho frekuénsia nesesária, atu nune’e hospedeiru labele domina ai-kamelino laimpede nia dezenvilvimentu. Ai-kameli+ Alternanthera nana Imajen 16:Viveiru iha Railaco (RDPIV). Imajen 17: Viveiru iha Maubara. (RDPIV) 14 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 3 INSTALASAUN NO JESTAUN Faktu ba prosesu dezenvolvimentu no espansaun ai-kameli ne’ebé esplika ona iha liña anterior (rejenerasaun natural no sementeira (kuda) direta), laiha espresaun visível hosi produtor kiik sira, no komunidade rurál iha Timor-Leste, ne’e duni úniku maneira ka dalan posível atu bele supera/rezolve redusaun rekursu natural valioza ida ne’e maka liuhosi dalan rejenerasaun artifisial, ka estabelese plantasaun artifisiais. Konsiente kona-ba valor ai-kameli ne’e rasik, katak prokura (permintaan) iha merkadu seiaumenta no valor ne’ebé 18: Plantasaun ai-kameli ho hospedeiru inisial satifaz, komunidade rurál sira kontinua buka no Imajen (Alternanthera) no kompostu. (Foto: Sales Luís) kuda ai-kameli. Defaktu oferta mundial ba santalol (óleu/minaai-kameli) la satisfaz nesesidade merkadu nian no projeksaun kona-ba prokura (permintaan) iha tempu oin mai ne’ebé entusiasmadu. Valor ai-kameli ne’ebé aas, talvez, únika espésie ne’ebé justifika katak kuda hun ida bele hetan rendimentu iha futuru. Ai-kameli hanesan mós ai horis sira seluk, dezenvolvimentu vejetativu, formasaun tronco (morfolojia) no kualidade produtu sira ne’ebé pretende prodúz, nu’udar rezultadu karakteristika orijinariu hosi ai inan ne’ebé rekolla nia fini no kondisaun meiu no kuidadu sira hala’o durante no hafoin estabelesimentu plantasaun. Fatór sira responsável ba di’ak liu kresimentu nomós posibilidade ai-kameli espresa nia potensiál ba produsaun óleu (mina) iha kuantidade no kualidade depende liu forma ba jestaun floresta, desdeké plantasaun jere ho di’ak sei hetan produsaun ne’ebé di’ak mós. Jestaun ne’ekonsiste iha ezekusaun asaun lubun ida ne’ebé deskreve iha liña tuir mai, atu bele konsege prodúzho forma produtivu no kualidade mina ne’ebé apresiadu ho kuantidade boot atu bele fa’an iha merkadu ho folin ne’ebé produtivu. 3.1 PREPARASAUN FATIN PLANTASAUN Iha preparasaun fatin ba plantasaun importante duni proteje ai-kameli oan sei joven no kria kondisaun atu nune’e ninia abut bele hahú moris ho lais buka bee no nutriente. Ne’eduni, wainhira hala’oplantasaun, kuidadu sira hanesan konstrusaun lutu ho prepara rai-kuak ho maneira adekuadu hodi nune’e bele benefisia dezenvolvimentu sistema radikular, evita sofrimentu ai-abut tanba kanek ruma, no sei lahusik ai-abut nakdulas no kuda ho kuidadu atu abut bele belit rai forma estábel. 3.1.1 Estabelesimentu lutu Risku boot no normalmente akontese ba plantasaun joven mak hakiak animal livre (pastoreiu animal livre). Iha komunidade rurál sira iha suku oioin, iha problema hakiak animal ho karga esesivu (liu-liu karau vaka) iha fatin sira ho ai horis barak no ai laran, ida ne’e fó atensaun atutoma medida hodi bele redúzpresaun hakiak animal iha fatin sira hanesan plantasaun ai-kameli, atu bele kontrola di’akliu tan efeitu pastoreiu livre, hala’osementeira (kuda) leguminoza iha fatin sira selesionadu ka instala lutu iha plantasaun. 15 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Tanba plantasaun sira ho eskala kiik, estabelesimentu lutu utiliza material sira ne’ebébaibain komunidade sira koñese no domina. Imajen 19: Plantasaun ai-kameli protejidu hosi lutu tradisionl. (Foto: F. Mota) Imajen 20: Akompañamentu ba kresimentu ai-kameli iha lutu tradisional. (Foto: Julião Aroso) Atu redúzpresaun animal ba plantasun no jestaun di’akba espasu, liu-liu iha plantasaun liur, bele hala’osementeira direta ho espésieleguminoza hanesan Leucaena leucocephala (ai-kafé) noSesbania grandiflora (ai-turi) no estabelese plantasaun ho estaka Ficus Benjamina. Alternativa seluk mak bele estabelese lutu ho karakter definitivu, hatama lutu riin ho medida, naruk metru 2, diámetru 10 cm, ho distánsia metru 4 ba metru 4, iha lutu riin sei prega ho pregu ka grampus, arame simples koloka iha liña tolu ho espasamentu 15 cm hosi parte okos, no hafoin parte leten koloka mós arame farpadu. Arame iha liña haatne’e tenke estika ho di’ak. Tanba durasaun estaka ne’e natoonde’it, to’o tempu balun de’itai riin hahú dodok ona, ne’eduni presiza koloka mós simultaneamente estaka hosi espésieGliricidia sepium, (gamal) Erythrina variegata (aidiik), ou Melodorum sp. (Amare fuik), ai sira ne’eforma abut ho fasilidade, wainhira lutu riin dodok ona lutu moris bele asegura plantasaun, dimensaun lutu moris naruk metru 2, diámetru 10 cm, koloka ho espasamentu metru 2, nune’e sainu’udar lutu moris, iha parte ne’etenke fixa mós ho arame liña haat, wainhira ai riin maran sira ne’ebé koloka dahulukhahú dodok, lutu moris konsege forma taxa fixasaun sistema radikular forte hodi asegura no garante lutu ne’ebé solidu. Imajen 21; Imajen 22: Preparasaun fatin plantasaun no sekénsia instalasaun lutu ne’ebé dura kleur, kontra pastoreiu livre. (Foto: R. Monteiro) 16 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Imajen 23: Lutu ba plantasaun ai-kameli dura kleur (ai riin ho arame farpado). (Foto: Julião Aroso) 3.1.2 Prepara rai-kuak Preparasaun rai-kuak ba plantasaun tenke hala’oiha tempu bailoro, semana haat molok kuda ai-oan (tenke koinside ho tempu udan), prepara rai-kuak ho raiu pelu menus nia kle’an60 cm no 40 cm, mantein vejetasaun envolvente. Tenke kuidadu mós ba fatin sira ne’ebéiha material finu ho teor arjila barak liu, prepara didi’ak parte parede atu nune’e ai nia abut bele sai ho fasilidade iha espasu plantasaun nian, hodi nune’e abut bele kaer no buka hospedeiru, ho forma ida bele kria haustóriu no fasilita ai-kameli bele asesu ba nutriente asimiladu hosi ai horis sira seluk. Ai Imajen 24: Rai-kuak prontu atu kuda ai-oan (setas ne’e indika parede nakloke hela). (Foto: Sales Luís) abut ne’ebéblokeadu hela iha parede (parede iha rai-kuak laran),nu’udar aktu desforável ba kualkér espésie, partikularmente bele prejudika aikameli, depende liu ba rapidez (kleur ka lais) ai horis buka ai abut hosi ai horis sira seluk. Atu prevene posibilidade ne’e akontese no agrava iha tempu bailoro. Hafoin kuda no koloka tiha ai-oan, presizataka rai ho kuidadu to’o 2 cm, rai taka hanesan mós ai-oan iha polibag, hatama rai parte ninin to’o nakonu, kahur rai vejetal ka kompostu hamutuk horai. 3.2 INSTALASAAUN Maior parte kazu sira iha Timór mak plantasaun ho dimensaun kiik estabelese hosi agrikultórkiiksira, rai ne’ebédisponível uza liu prinsipalmente ba produsaun agríkula, no buka mós oinsa bele aumenta ninia rendimentu liuhosi kuda ka kria plantasaun ai-kameli. Maibé, téknika silvikula sira ne’ebéaplika iha kazu ai-kameli, bazeia ba karakteristika espésie hemi parazita, limita opsaun uzu ba rai nian, tanbapresiza tau atensaun no konsiderasaun mós ba prezensa esesiva espésie hospedeiru inisiál, intermédiu no final. 17 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 3.2.1 Sistemas agroflorestais Implementasaunsistemasagroflorestais iha sira nia fatin plantasaun,produtor ai-kameli ho dimensaun kiik sira bele uza ho simultáneuhodi kuda mósai horis agríkula, limitasaun prinsipal mak ezisténsia ka obrigasaun instalasaun ba espésie hospedeira. Desdeké hahú eskollaona espésie hospedeiru, tenke defini kompasu no densidade plantasaun nian. Konforme kondisaun rai nia okupasaun, estabelisimentu densidade plantasaun bele varia, maibé jeralmente utiliza kompasu plantasaun 5m x 10 m, karik ajusta ba ektár ida bele okupaai-kameli oan. Imajen tuir mai ne’e hatudu plantasaun agroflorestal iha parsela kiik ida, ne’ebékuda tiha ona ai-kameli balun, hatudu aspetu exepsional ba dezenvolvimentu vejetativu. Ai horis iha idade besik tinan 3, iha liña inferior kuda ai horis anual (cultura agrícola) leguminoza (fore-naruk). Imajen 25: Impresionante vigor plantasaunAi-kameli ho idade tinan 3. (Foto: F. Mota) Iha imajen kór kinur hatudu referensia kopa ekilibradu ho nia tahan kór matak nakukun, ne’ebéhatudu aspetu diferente ho maioria ai-kameli sira iha Timor-Leste ho tahan matak amarelada. Aleindisponibilidade azotu fornese hosi fore-naruk ba ai-kamelieziste mós ai hospedeiru final ne’ebékuda haleu iha parselalaran nu’udar prátika agrofloresta. Seta kór roxa hatudu ai-lolon perfeitu, ne’ebéhatudu katak faltaaparu no tesi sanak iha tempu ne’ebéloloos. Hanesan mós, iha sistema agroflorestal, verifika iha imajen sira tuir mai, hatudu komformasaun ai horis perfeitu (kopa no ai-lolon ekilibradu), nomós ezisténsia espésiehospedeiru ne’ebéalkansa ai-kameli nia abut. Imajen 26: Plantasaun ai-kameli iha agrofloresta (batar kuda iha leet). (Foto: Julião Aroso) 18 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 3.2.2 Esplorasaun silvkula iha eskala kiik Iha situasaun ruma ne’ebéprodutorkiiksira opta estabelese plantasaun iha nia plantasaun, somente kuda de’itai-kameli, normalmente kuda ho distánsia variável, maibé ladún iha preukupasaun ba instalasaun espésiehospedeiru intermédiu no final nian. Plantasaun iha Suku Balibó, suku Leolima, fatin sira iha Bobometo no Leohat, hala’oplantasaun ai-kameli ho densidade 625 ai-oan/ha. Solusaun ba, plantasaun iha eskala ka dimensaun natoon,bele sai interesante, wainhira tuir no konsidera preokupasaun sira ne’ebékoloka liu-liu ba espesifisidade espésienian, deskreve iha liña tuir mai ne’e. Preokupasun ba risku la susesu nian, propoin atu estabelese plantasaun aikameli nu’udarespésieprinsipál, maibé bele kahur mós ho espésieleguminoza Imajen 27: Plantasaun ai-kameli iha eskala kiik. (Foto: Julião Aroso) sira seluk tan ne’ebépotensiál ba produsaun ai ho kualidade mak hanesan, Pterocarpus indicus (ai-na),Toona sureni (ai-saria) noSchleichera oleosa(ai-dak). Kada espésiehospedeiru sira ne’e bazeia ba kondisaun rai no klima iha fatin estabelesimentu ba kada agrikultór sira. Nune’e mós bele eskolla hospedeira difinitivu sira hanesan ai-kakeu (Casuarina equisitifolia). Distribuisaun ai-kameli oan iha área plantasaun bele konsidera proporsaun besik 416 ai-kameli oan kada ektár nomós total 416 ai-oan ba espésiesira hospedeiru difinitivu fixadora azotu. Atu bele asegura prezensa hospedeiru intermédiu durante periodu tinan 4 to’o 5, iha faze inisiu ba instalasaun, tenke kuda hamutukmós 833 ai-oan kada ektár, hosi espésie sira hanesan Sesbania grandiflora (ai-turi). Densidade inisial ba implementasaun mak 3mx4m, nomós espésiehospedeira definitivu (3 m iha liña no 4 m entreliña). Opsaun ba distribuisaun ai-kameli kondisiona kompasunodensidadeespésiehospedeiru intermédiu no definitivu. Nune’e, distánsia metru 1,5 ba kada ai-kameli ihakada liña, tenke kuda ai sesbania (Sesbania grandiflora). Hospedeirudefinitivu sei estabelese ho forma interkalada, iha kada liña, nomós kada ai-kameli oan. 3.3 JESTAUN PLANTASAUN 3.3.1 Operasaun rutina Operasaun rutina sai nu’udar atividade prinsipál ne’ebélabele husik hela karik atu hetan rezultadufinal esplorasaun ai-kameli, ne’eduni iha atividade lubun ida mak presiza hala’o: Repozisaun fallas ka troka ai-oan mate ka lamoris (penyulaman) iha inísiu tempu udan iha tinan tuir mai, tinan ida hafoin kuda ai-oan; Eleminadu’ut gramíneas ne’ebéhaleu ai-oan, hala’ohafoin tinan ida estabelese plantasaun; 19 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Elemina du’ut gramíneas karik nesesáriu iha plantasaun laran, atividade ne’ehala’oiha tinan 2 no3hafoin estabelese tiha plantasaun; Halakon vejetasaun ne’ebémoris hamutuk (vejetasaun akompañamentu) ho forma (abrigo lateral), wainhira iha konkórensia ba loro-matan, bee, konkórensia ba nutriente, oxijéniu ho ai horis joven. Iha imajen tuir mai, nota katak kuidadu ne’ebépresiza wainhira tesi ka hamoos vejetasaun konkórente (prezensa gramíneas ne’ebéforte), hafoin hasaitiha vejetasaun sira ne’e husik hela iha ai hunatu nune’e bele aproveita ba efeitu mulching, ne’eduni bele redúzkonkórensia ai horis sira seluk ho aikameli, nomós fasilita prosesu evaporasaun bee iharai, liu-liu iha tempu bailoro. Imajen tuir mai permite ita atu kompara ai horis (ai-kameli) nia vigor konforme proximidade (besik ka dook) espésiehospedeira no protesaun esesivu hosi radiasaun solar. Imajen 28: Eliminasaun vejetasaun konkórente. (Foto: Fernando Santana) Ne’eduni, seta kór kinur ne’e hatudu ai-kameli ho vigor di’ak liu, densidade superfisie ba fotosíntese (ai-tahan) no nia kolorasaun matak nakukun, kontráriu ho ai horis (ai-kameli) ho menus vigor aprezenta kór matak-amarela (pálida), faktu hatudu esplikasaun ida klaru no razoável kona-ba afastamentu no falta protesaun no radiasaun solar ne’ebéexesu. Imajen 29: Plantasaun ai-kameli (Maubara). (Foto: F. Mota) 20 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Aspetu seluk ne’ebémerese fó atensaun permanente, mak espésiehospedeira iha tendénsia atu bele moris aas liu ai-kameli tanba ne’e wainhira verifika aspetu ne’e, presiza aparu, atu nune’e ai ne’ebérefere labele kompete ho ai-kameli hodi hetan radiasaun solar. 3.3.2 Podas formasaun Poda formasaun ba ai-kameli konsiste iha supresaun flexa dulpa ka múltipla ka aparu aisanak sira ne’ebébele manan dorménsia vertikal, bele sai mós konkórente ho ponta ai-kameli nia (ai-sanak sentral), tanba moris ho forma aseleradu (moris lais liu). Poda formasaun hala’owainhira aikameliaprezenta evidensia atividade vejetativa. Hala’o poda formasaun ba ai-kameli sei joven hela, nu’udar métodu di’ak liu, tanba tesi de’it parte kiikbalun hosi superfísie fotosíntese. Poda formasaun iha faze jovenne’e bele hala’ode’it ho liman, tesi sanak sira finu ne’ebéiha tendénsia atu bele konkóre ho flexa (sanak sentral ne’ebéaas liu). Imajen flexa. 31: Identifikasaun Imajen 30: Identifikasaun sanak konkórente ho flexa. Nota katak, ba kazu ai-kameli, tenke iha kuidadu permanente hodi akompaña dezenvolvimentu kopa hosi espésiehospedeiru intermédiu no definitivu. Ho nune’e sempre presta atensaun ba dezenvolvimentu ai horis sira ne’e tanba sira nia funsaun ajuda ai horis prinsipal (ai-kameli), la’ós sai fali konkórente, ne’e duni sempre hala’ointervensaun ba sanak sira ne’ebéredúzloro-matan parte leten nian, ka sanak responsável ba redusaun parte aéreu, basá ne’e fundamental tebes ba dezenvolvimentu ekilibradu. Karik husik hela sanak sira ne’e bele rezulta formasaun ai horis prinsipal inperfeitu. Imajen 32: Tesi ai-sanak ne’ebé kompete ho sanak sentral. (Fonte: ACIAR) Nesesidade ba poda formasaun tenke verifika bebeik kada tinan, to’o dala 3º ka 4º kada tinan. 3.3.3 Tesi sanak Parte serne ai-kameli nian ne’ebéaprezenta valor komersial (riku ho mina), jeralmente, lokalizada metru 2,5 iha parte inferior fuste nian. Tanbane’e prosesu desrama ka tesi sanak sira tenke hala’okedas hafoin iha tinan primeiru, pelu menus to’o nia aasne’ebépretende, ho nune’e bele garante, to’o momentu esplorasaun (tesi ai-lolon kasanak) porsaun fuste nian kompletamente mós hosi sanak. 21 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM Imajen iha leten, aprezenta operasaun desramas(tesi sanak) husik hela guillotus (seta kinur) no mantein nafatin lolon multiplu (seta mean). Ezisténsia vejetasaun akompañamentu ajuda limita dezenvolvimentu ai-sanak, fasilita atividade poda (aparu) no hasai nia sanak. Maibé, hasai sanak ai hospedeira ba ai-kameli nu’udar operasaun ne’ebépresiza ezekuta wainhira nota katak sanak hahú interfere, ka konkóre ho espasu aéreune’ebéfundamental ba dezenvolvimentu no kresimentu aikameli. Imajen 33: Falta poda formasaun no tesi nia sanak tarde no tesi sanak la perfeitu. (Foto: Julião Aroso) Sanak sira ne’ebéhasai tenke tesi besik lolon ka junta ho kulit, lokaliza iha parte sanak nian, vertikalmente nunka husik hela guillotus. Imajen 34: Tesi loos no tesi laloos momento tesi nia sanak. 3.4 PESTE NO MORAS Iha Timor-Leste, wainhira peste ka moras ruma identifikadu iha viveiru ne’e jeralmente kauza hosi fungu patojeniku, iha plantasaun, peste ne’ebérefere mosu ho frekuénsia ne’ebéboot no regular mak “Spikedisesase”. Moras sira ne’ebéverifika ka detekta iha viveiru bele orijen ba natureza rua. Primeiru atake hosi parte fungu nian, hanesan Fusarium, Alternaria kaAspergilus. Atu kontrola faktu ida ne’e, fini aikameli tenke hamaran no Imajen 35: Sintoma atake hosi moras“spike” disease. (Foto: F. Mota) 22 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM armazena iha fatin fresku no arejadu (karik armazena iha balde ne’ebétaka metin asegura katak sei permite arejamentu). Karik iha posibilidade, bele taka ho kompostu organomerkuriku (hanesan ezemplu kerasan ka Algallol). Moras sira seluk hanesan rezultadu atake hosi ajentes kauzador mak fungu patojeniku Fusarium, Phytophtora ka Rhizopus spp. Atake ida ne’e iha tendénsia grave liu wainhira hetan mós atake hosi nematoda. Atu bele kontrola ataka sira ne’e, aleinselesaun fini ne’ebéhala’oho forma adekuadu, hodi utiliza fini livre hosi patojeniku, nesesáriu asegura di’ak liu drenajen iha kontentor, desdeké umidade esesivu promove dezenvolvimentu ba ajentes patojenikus, tanbane’e,karik posível aplika fungisida kuprikus (fungisida kuprikus dezenvolve ho sistema modernu promove maneiu seguru ho nia rezultadu efikaz no dura kleur). Iha idade adultu, mosu Spike disease iha ai-kameli, kauza hosi organisme hanesan hosi mikroplasma (nu’udar moras ida transmisível kauza hosi baktéria), morasne’etransmitidu hosi ai horis moris ba ai horis sira seluk, liuhosi peste sugodora seiva (getah). Moras ida ne’eprovoka enkurtamentu (gordura) hosi entrenós (ruas). Redúz tamañu ai-tahan, destrói haustórius, blokeia tesidu vaskulares no rezulta la susesu ba aikameli. Moras “spike” disease provoka mortalidade iha grupu etariu hotu, besik 1 to’o 1,5 %.Abrandamentu (pencegahan) sintomane’e, só konsege ho aplikasaun sistema gotejamentu, utiliza tetrasiklina hun nian (batang). Maibé, to’o agora, lakoñese forma adekuadu hosi kura definitiva. Tanbamoras ida ne’e aparese (mosu) no desaparese tuir siklu iha área infektada. Embora fatin balun sei livre hela hosi moras “spike” disease, tuir informasaun ne’ebédivulga ona katak moras ne’e hela. Imajen 36: Sintoma atake hosi “spike” disease.(Foto: F. Mota) Imajen 37: Moras “spike” disease/produsaun fuan. (Foto: F. Mota) Infelizmente, to’o agora, bazeia ba estudu kona-ba inokulasaun, lakonsege hetan ka detekta ai horis rezistente. Maibé, hareeba evidénsia iha fatin balun ne’ebémosu moras ne’e lakonsege manifesta ka da’et ba ai horis sira seluk iha plantasaun. 23 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 4 FORMASAUN SERNE NO RIKU HO MINA (SANTALOL) Serne ai-kameli (parte sentru ai kameli) nu’udar fatin responsável ba produsaun mina santalol, mina ho aspetu oioin ba perfume, aprezenta nia utilidade prinsipalmente iha indústria perfume, maibé uza barak mós iha medisina. Ai ka madeirautiliza ba produsaun no fabrika produtu artezenatu no insensu. En Jerál ai-kameli hahú aprezenta formasaun serne, wainhira atinji ona idade tinan 10 to’o 13. Embora prosesu hahú formasaun óleu seidauk totalmente esplika ho detalladu. Imajen 38: Serne ai-kameli ho klorasaun diferente (oioin). (Foto: F. Mota) Maibé fatór balun normalmente asosia períodu stressai-kameli ne’e rasik, hanesan rai- maran, kombina ho exesu insolasaun solar koinside ho altitude (ketinggian tempat), situa entre 500 to’o 700 metrus, nu’udarrekezitu perfeitu ba formasaun serne, independetemente dimensaun ai (tronco) hafoin tinan 10. Riku soin parte sentral ai (parte sentral ai-kameli ne’ebéprodúz mina) oksila durante períoduformasaun ai-kameli. Tanbane’e iha momentu ne’ebéidade prenxe ona kreitériu atu prodúz óleu (mina), maior parte hosi nia abut forma no riku ho serne/óleu. Maibé, kuantidade mina variável katak lahanesan iha parte tronco ka lolon bele varia entre 90% madeira, to’o teór la signifikante ka mesmu la ezistente. Indikasaun sira konsidera importante, tanbavalor serne ne’e rasik depende ba konteudu óleu, persentajen santalol, partikularmente boot liu iha nia abut, tuir fali teór aas iha parte caule ka batang, ne’ebébesik liu nível rai, hafoin menus gradualmente to’o extremidade ai nian. Nune’e mós eziste kuantidade mina hahú hale’u sentru serne tronco nian. Serne ai-kameli forma kór kinurto’o kastañu eskuru. Formasaun tons ne’e nu’udar indikasaun teor óleu. Ne’eduni serne kinur nia konteúdu teor mina nian besik 3 to’o 4% no 90 %formasaun santalol; no iha serne ne’ebého kór kastañu, teor mina varia entre 3 to’o 4%, iha konteúdu entre 90 - 94%santalol. Kór madeira kastañu eskuru aprezenta de’itkonteúdu 2 to’o 5% no 85 to’o 90% santalol. Serne kmaan liu maka iha kualidade superior. 24 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 5 KONKLUZAUN Bazeia ba konsiderasaun valor ekonómiku no kultural ne’ebéai-kameli kontribui ba Timor-Leste, no prinsipalmente iha nível rejional, autór aprezenta nia opiniaun katak labele para de’it no apresia esforsu sira ne’ebékomunidade rurál sira hala’ohodiestabelese plantasaun ho eskala kiik, hodi garante manutensaun ba patrimóniu jenetiku hosi espésie ida ne’e. Inserteza kona-ba material jenetiku ne’ebéreprodúz, husu atu labele lakon posibilidade ba konservasaun ex-situ noin-situ – kriasaun banku jermoplasma- ho nune’e bele prevene, wainhira nesesáriu, posibilidade hadi’a di’ak liu karakteristika ka identifika jenotipu superior. Avansu sira seluk, iha bioteknolojia, formasaun kultura iha tesidu baSantalum album nian,prinsipalmente iha Índia no Australia, sempre hatudu promesa ne’ebékle’an no boot ba prosessu multiplikasaun masa iha vitru espésievalioza ida ne’e, nune’e mós produsaun matérias rezistente kona-ba moras nian. Entretantu, pomar klonal oioin estabelesidu tiha ona ba produsaun fini iha nasaun sira balun. Iha Timor-Leste, estabelese tiha ona iha 2003, pomar ka plantasaun ba produsaun fini iha Tilomar (Covalima), ho área ektár 6, ho objetivu prinsipal fornesimentu fini aikameli ho kualidade kontroladu. Iha Timor-Leste, Konsidera evidente,no bazeia ba realidade atúalkondisaun ekonomia rai laran, seidauk koloka meius adekuadu atu bele aprezenta pasu ida ne’ebékonkretu ba dezenvolvimentu Santalum album, maibé posível katak bazeia ba akórdu transferensia teknolojia no konsidera mós kondisaun privelejiu ai horis ida ne’e nia, sei manteinnu’udar emblemátika iha nasaun ne’e, hala’oakompañamentu ba melloramentu oioin ba nia kualidade valioza, defaktu produsaun iha kuantidade sei garante rendimentu ne’ebésustentavél ba povo no nasaun Timor-Leste no merese duni atu kuidadu ai horis ida ne’e no labele halakon. 25 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 6 REFERÉNSIA Proceedings of the Regional Workshop on Sandalwood Research, Development and Extension in the Pacific Islands and Asia: 28 Nov-1 Dec. 2005. Vanuatu sandalwood - ACIAR Australian Centre for International Agricultural Research. A Cultura do Sândalo (Santalum album) em Timor-Leste (Jaime F. Sales Luís). Current Sandalwood Seed Source in Timor Island. Dedi Setiadi1, Tajudin Edy Komar. Status and Cultivation of Sandalwood in India. Sousa, E. A Pedologia e o Des. Agrícola das Regiões Tropicais. - O Caso de Timor- MEAU, Lisboa 1965. Fretes, Y.; Lilley, G.; Monte, K.The Ecology of Tenggara and Maluku. Gonçalves,M. – O Problema da erosão em Timor. MEAU, 1966 Gomes,R.- Esboço Histórico do Sândalo no Timor Português Junta de investigações Coloniais, Lisboa, 1950. Leme, J. – Breve ensaio sobre a Geologia da Provincia de Timor. Nott, T. –Sandalwood. ITTO PD 459/07 Rev.1 (F), “Improving The Enabling Conditions For Sustainable Management of Sandalwood Forest Resources In East Nusa Tenggara (ENT) Indonesia”. Pests and diseases of sandalwood plants in nurseries and their management (O.K. Remadevi, H.C. Nagaveni and R. Muthukrishnan). 26 MANUAL PRÁTIKA DI’AK BA PRODUSAUN IHA VIVEIRU NO JESTAUN POVOAMENTU AI-KAMELI – SANTALUM ALBUM 7 ANEXU I: ÍNDISE IMAJEN Imajen 1: Povoamentu ai-kameli. (Foto: Julião Aroso) ....................................................................................... 1 Imajen 2: Karta Aptidaun Potensiál ai-kameli iha Timor-Leste (Segundu Sales Luís). ........................................ 2 Imajen 3: Ai-kameli (S. album) matak, maturasaun no tasak (kór metan azul). (Foto: F. Mota) ........................ 2 Imajen 4:Ai-kameli musan prontu atu kari ka semai (habai hela). (Foto: Fernando Santana)............................ 3 Imajen 5: Ai-kameli musan ho abut primáriu. (Foto: Fernando Santana)........................................................... 3 Imajen 6: Preparasaun no kuda fini tradisional ho serapilleira. (Foto: R. Monteiro) ........................................ 10 Imajen 7: Viveiru, mahon uza rede ho ai-musan iha alfobres. (Foto: R. Monteiro) .......................................... 10 Imajen 8: Ai-kameli oan prontu para hala’o repikajen. (Foto: Romeu Monteiro) ............................................ 10 Imajen 9:Aranképlântulalahalo kanek. (Fonte: ICRAF)...................................................................................... 11 Imajen 10: Halo furu profundu. Labele koloka ai-oan ho abut enrolada (abut kesi ka dulas aan). (Fonte: ICRAF) ................................................................................................................................................................ 11 Imajen 11:Forma oinsa koloka ho loos no laloos iha saku. (Sardinha R.) ......................................................... 12 Imajen 12: Substratu mal kompatadu. (Sardinha R.) ........................................................................................ 12 Imajen 13: Ai-kameli ne’ebé muda ho forma la adekuadu (abut prinsipal deformada). .................................. 12 Imajen 14; Imajen 15: Preparasaun substratuatu bele enxe iha polibag. (Foto:R. Monteiro).......................... 13 Imajen 16:Viveiru iha Railaco (RDPIV). .............................................................................................................. 14 Imajen 17: Viveiru iha Maubara. (RDPIV) .......................................................................................................... 14 Imajen 18: Plantasaun ai-kameli ho hospedeiru inisial (Alternanthera) no kompostu. (Foto: Sales Luís) ........ 15 Imajen 19: Plantasaun ai-kameli protejidu hosi lutu tradisionl. (Foto: F. Mota) .............................................. 16 Imajen 20: Akompañamentu ba kresimentu ai-kameli iha lutu tradisional. (Foto: Julião Aroso)..................... 16 Imajen 21; Imajen 22: Preparasaun fatin plantasaun no sekénsia instalasaun lutu ne’ebé dura kleur, kontra pastoreiu livre. (Foto: R. Monteiro)................................................................................................................... 16 Imajen 23: Lutu ba plantasaun ai-kameli dura kleur (ai riin ho arame farpado). (Foto: Julião Aroso) ............. 17 Imajen 24: Rai-kuak prontu atu kuda ai-oan (setas ne’e indika parede nakloke hela). (Foto: Sales Luís) ........ 17 Imajen 25: Impresionante vigor plantasaunAi-kameli ho idade tinan 3. (Foto: F. Mota) ................................. 18 Imajen 26: Plantasaun ai-kameli iha agrofloresta (batar kuda iha leet). (Foto: Julião Aroso) .......................... 18 Imajen 27: Plantasaun ai-kameli iha eskala kiik. (Foto: Julião Aroso) ............................................................... 19 Imajen 28: Eliminasaun vejetasaun konkórente. (Foto: Fernando Santana) .................................................... 20 Imajen 29: Plantasaun ai-kameli (Maubara). (Foto: F. Mota) ........................................................................... 20 Imajen 31: Identifikasaun sanak konkórente ho flexa. ..................................................................................... 21 Imajen 30: Identifikasaun flexa. ........................................................................................................................ 21 Imajen 32: Tesi ai-sanak ne’ebé kompete ho sanak sentral. (Fonte: ACIAR) .................................................... 21 Imajen 33: Falta poda formasaun no tesi nia sanak tarde no tesi sanak la perfeitu. (Foto: Julião Aroso) ....... 22 Imajen 34: Tesi loos no tesi laloos momento tesi nia sanak. ............................................................................ 22 Imajen 35: Sintoma atake hosi moras“spike” disease. (Foto: F. Mota)............................................................. 22 Imajen 36: Sintoma atake hosi “spike” disease.(Foto: F. Mota)........................................................................ 23 Imajen 37: Moras “spike” disease/produsaun fuan. (Foto: F. Mota) ................................................................ 23 Imajen 38: Serne ai-kameli ho klorasaun diferente (oioin). (Foto: F. Mota) ..................................................... 24 27