Timor-Leste: Estratejia Parseria País (2011-2015)

Transcrição

Timor-Leste: Estratejia Parseria País (2011-2015)
Estratejia Parseria País
Fulan-Agostu, tinan 2011
Timor-Leste
Tinan 2011–2015
MOEDA EKIVELENTE
Timor-Leste nia moeda mak dólar Estadus Unidus Amérika.
AKRÓNIMU SIRA
BDA
FDA
EPP
PPP
PED
AT
ETFP
–
–
–
–
–
–
–
Banku Dezenvolvimentu Aziátiku
Fundu Dezenvolvimentu Aziátiku
estratejia parseria país
parseria públiku–privadu
Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu
asisténsia téknika
edukasaun téknika no formasaun profisionál
NOTA
Iha relatóriu ida-ne’e, “$” refere ba dólar EUA.
Vise-Prezidente
Diretór-Jerál
B.N. Lohani, Vise-Prezidente-einkarregadu, Operasaun 2
R. Wihtol, Departamentu Pasífiku (PARD)
Xefe ekipa
C. Sugden, Reprezentante Rezidente, Eskritóriu Espesiál iha Timor-Leste
(EETL), PARD
Membru ekipa
E. Aguba, Ofisiál ba Asuntus Ekonómiku, PARD
E. L. Araneta, Espesialista Prinsipál ba Koordenasaun Operasaun,
Departamentu Setór Operasaun (PSOD)
A. Baltazar, Funsionáriu Seniór ba Jestaun Portfolio, EETL, PARD
S. Blaik, Espesialista Seniór ba Dezenvolvimentu Urbanu, PARD
C. Chen, Espesialista Infraestrutura, PARD
B. de Sousa, Funsionáriu Seniór ba Projetu (Infraestrutura), EETL, PARD
H. Everett, Espesialista Setór Finansas (Finansas Públiku), PARD
N. Galang, Funsionáriu Operasaun, PARD
R. Kesterton, Espesialista Enerjia, PARD
S. Lee, Espesialista Prinsipál ba Dezenvolvimentu Sosiál (Jéneru &
Dezenvolvimentu), PARD
M. Paniagua, Espesialista ba Dezenvolvimentu Urbanu, PARD
S. Pedersen, Espesialista Prinsipál ba Jestaun Públiku, PARD
R. Phelps, Espesialista Seniór ba Infraestrutura, PARD
S. Pollard, Ekonomista Prinsipál, PARD
J. Roop, Espesialista Seniór ba Salva-guarda (Meiu-ambiente), PARD
P. Safran, Espesialista Seniór ba Koordenasaun Operasaun (Situasaun Frajíl),
PARD
G. S. Song, Espesialista ba Jestaun Públiku, PARD
L. Zou, Espesialista Seniór ba Koordenasaun Operasaun, PSOD
M. Davidovski, Konselleiru Seniór, Gabinete Konselleiru Jerál
S. W. Handayani, Espesialista Prinsipál ba Dezenvolvimentu Sosiál,
Departamentu Rejionál no Dezenvolvimentu Sustentavel (RSDD)
S. Hung, Espesialista ba Dezenvolvimentu Sosiál, RSDD
M. Ehsan Khan, Ekonomista Prinsipál, Departamentu Ekonómiku no Peskiza
T. Miyao, Espesialista Aprovizionamentu, Gabinete Servisu Operasaun Sentrál
Peer reviewers
Hodi prepara kualkér programa ka estratejia país nian, finansia projetu ruma, ka atu halo
dezignasaun ruma ka referénsia ba territóriu espesiál ida ka área jeográfiku ruma iha
dokumentu ne’e, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku laiha intensaun atu halo desizaun ruma
hanesan ba kondisaun legál ka kondisaun seluk ba kualkér área ka territóriu.
KONTEÚDU
Pájina
PANORAMA JERÁL PAÍS NIAN
I.
MODELU DEZENVOLVIMENTU NO ASUNTU SIRA
A.
Antesedente País
B.
Avaliasaun Ekonómiku no Previzaun
C.
Pontu Importante sira iha BDA nia Estratejia País ida Uluk
1
2
3
ESTRATEJIA PAÍS
A.
Governu ninia Estratejia Nasionál
B.
BDA nia Estratejia País
3
5
IMPLEMENTASAUN ESTRATEJIA
A.
Indikadór Parámetru sira Rekursu nian
B.
Vizaun-Jerál ba Programa
9
9
nian
II.
III.
IV.
JESTAUN REZULTADU SIRA
A.
Monitorizasaun
10
B.
Risku sira
10
ANEKSU SIRA
1
Enkuadramentu Rezultadu sira Estratejia Parseria País nian
2
Lista Dokumentu sira-ne’ebé iha Ligadu
11
13
PANORAMA PAÍS
Ekonómiku
Tinan
2006
Tinan 2007
Tinan
2008
Tinan
2009
Tinan
2010
PDB ($ millaun, korrente)
297.1
357.8
444.6
557.8
636.0
PDB per kapita ($, korrente)
306.8
360.8
437.8
536.4
596.3
Kreximentu GDP (%, iha presu sira konstante)
(5.9)
9.1
12.2
12.7
9.5
Agrikultura
0.1
(5.4)
13.3
12.3
0.4
Indústria
(21.6)
43.7
19.7
20.2
21.6
Servisus
(6.3)
12.6
10.1
11.3
11.6
Investimentu doméstiku bruto (pursentu % husi PDB)
22.8
24.2
54.3
51.2
60.3
Poupansa doméstiku bruto (pursentu % husi PDB)
182.4
297.8
404.9
237.6
200.2
Índise presu konsumidór (mudansa pursentu % anuál)
3.9
10.3
9.0
0.7
6.8
Likuidade (M2) (mudansa pursentu % anuál)
8.6
0.9
29.9
39.6
9.7
Surplus jerál fiskál (défise) (pursentu % husi PDB)
182.4
297.8
404.9
237.6
200.2
Balansu komérsiu merkadoria (pursentu % husi PDB)
(31.0)
(50.3)
(66.8)
(67.4)
(63.7)
Balansu konta korrente (pursentu % husi PDB)
181.4
326.2
455.0
244.4
238.0
Ezekusaun dívida esternu
(pursentu % husi esportasaun beins no servisus)
Dívida esterna (pursentu % husi PDB)
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
a
Kiak no Sosiál
Tinan 2001
Tinan 2007
Tinan 2010
Populasaun ('000)
Kreximentu Populasionál (mudansa % anuál)
b
Rasio mortalidade maternál (per 100,000 tuur-ahi moris)
Númeru mortalidade infantíl (tinan 0–1/per 1,000 tuur-ahi moris)
Esperansa vida iha tuur-ahi (tinan)
Literasia adultu (pursentu % husi populasaun tinan 18 no boot
liu, est.)
Totál matríkula eskola primária (pursentu %)
Malnutrisaun labarik nian (pursentu % tinan 5 mai kraik todan la
to’o)
Populasaun iha liña pobreza nia okos (pursentu %)
Populasaun ho asesu ba bee moos ne’ebé seguru (pursentu %)
Populasaun ho asesu ba saneamentu (pursentu %)
787.3
0.5
660.0 [2000]
60.0 [2003]
59.0 [2004]
37.6
923.2 [2004]
3.2 [2004]
…
…
57.0
50.6
1066.6
2.4
557.0 [2009]
45.0 [2009]
62.0
53.4
113.0
…
96.2
48.6
104.6
44.7 [2009]
36.0
50.1
41.2
49.9
63.1
46.8
41.0 [2009]
65.9
41.2
Meiu-ambiente
2007
2010
Emisaun sira karbon dioksida nian (tonelada)
183.0
…
Emisaun karbon dioksida (tonelada) per kapita
0.2
…
Área floresta ('000 km2)
7.8
…
Populasaun urbanu (pursentu % husi totál populasaun)
…
29.6
Portfolio BDA (doasaun soberanu, to’o iha loron 31, fulanDezembru, tinan 2010)
RKO
FDA
Totál
Totál númeru doasaun
0.0
3.0
3.0
Montante neto doadu (millaun $, kumulativu)
0.0
62.0
62.0
Totál fundus disponivel atu retira (millaun $)
0.0
51.5
5.5
Montanbe kompensadu (millaun $ million, kumulativu)
0.0
11.5
11.5
Persentajen kompensadu (montante kompensadu/totál disponivel, pursentu %)
0.0
18.6
18.6
… = la disponivel, ( ) = negativu, [ ] = tinan ikusliu ho dadus ne’ebé disponivel, BDA = Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, FDA = Fundu
Dezenvolvimentu Aziátiku, est. = estimativu, PDB = produtu doméstiku bruto esklui setór mina-rai no kontribuisaun husi Nasoins Unidas, km2
= kilómetrus kuadradus, M2 = osan boot, RKO = rekursus kapitál ordináriu.
a Indikadór sira tinan 2009 nian ba períodu husi fulan-Agostu, tinan 2009 to’o fulan-Fevereiru, tinan 2010.
b Estimativu ba tinan 2000 nian la bele kompara diretamente ho estimativu ba tinan 2009 tanba iha mudansa metodolojia.
Fonte sira: Baze-de-dadus Previzaun Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nian; Sistema baze-de-dadus estatístika banku Dezenvolvimentu
Aziátiku nian iha https://sdbs.adb.org/sdbs/index.jsp asesu ona iha loron 17, fulan-Fevereiru, tinan 2011; Diresaun Nasionál Estatístika. Tinan
2010. Timor-Leste Demographic and Health Survey 2009-10. Dili (Fulan-Dezembru); Governu Timor-Leste. Tinan 2010. Objetivu
Dezenvolvimentu Miléniu tinan 2010: Agora, ita iha-ne’ebé? Iha tinan 2015, ita hakarak iha-ne’ebé 2015? Dili; Diresauan Nasionál Estatístika
no United Nations Population Fund. Tinan 2011. Population and Housing Census 2010. Relatóriu Suco. Volume 4. Dili (Fulan-Jullu); BDA
ninia estimativu sira.
I.
MODU DEZENVOLVIMENTU NO KESTAUN SIRA
A. Antesedente País nian
1.
Timor-Leste hahú tiha ona faze dezenvolvimentu foun—finansia tiha ho Rendimentu
mina-rai iha tasi-laran nian—ne’e atu duni tuir nivel kreximentu ekonómiku ne’ebé aas liuhusi
konversaun ba rikeza mina-rai nian ba kapitál umanu no fíziku. Governu alarga daudaun ninia
servisu atendimentu públiku ne’ebé prinsipál, fornese rede seguransa sosiál ba públiku, no
depozita rendimentu mina-rai ne’e ba jerasaun sira aban-bainrua nian iha Fundu Mina-rai.
Fundu ne’e kaer billiaun $6.9 iha investimentu tasi-laran nian iha finduanu 2010, no atinji
padraun prátika internasionál ne’ebé di’ak liuhotu iha altu nivel ba transparénsia.1
2.
Dezde tinan 2001, taxa mortalidade infantíl no fertilidade tún tiha to’o ida kahaat, ba
labarik ki-ik na’in-45 pur na’in-1,000 hahoris moris no feto na’in-1 hetan labarik na’in-5.7. Taxa
matríkula ba edukasaun primária sa’e husi pursentu 65% to’o pursentu 71%, enkuantu taxa
literasia adultu nian sa’e husi pursentu 37% to’o uitoan tan liu fali pursentu 50%. Depoizde
Timor-Leste hetan tiha númeru-de-orden 150 husi nasaun 159 iha Programa Dezenvolvimentu
Nasoins Unidas ninia Índeks Dezenvolvimentu Umanu ba tinan 2005 nian, Timor-Leste avansa
ona ba númeru-de-orden 120 husi nasaun 162 iha índeks tinan 2010 nian—pozisiona TimorLeste iha kategoria médiu iha dezenvolvimentu umanu. Timor-Leste sai país ho rendimentu
médiu ne’ebé ki’ik liu iha tinan 2007.2
3.
Hasa’e nivel moris nian halakon tiha tensaun sosiál sira-ne’ebé kontribui ba disúrbiu iha
públiku ne’ebé akontese iha pasadu. Akontesimentu ne’ebé grave liuhotu durante dékade liubá
mak krize polítika, umanitáriu, no seguransa iha tinan 2006. Ida-ne’e hamosu violasaun direituis
umanus ne’ebé alargadu, ho pelumenus oho ema na’in-37 no populasaun besik pursentu 15%
mak sai dezlokadu. Misaun Integradu Nasoins Unidas iha Timor-Leste no forsa internasionál
sira dezde momentu ne’ebá ajuda hodi fó seguransa no hadi’a kauza iha husi krize—disputa
ne’ebé violentu iha military tuir alegasaun sira kona-ba polítika sira diskriminatóriu. Kondisaun
sira sai pasífiku no estável dezde inísiu tinan 2008, períodu estabilidade ne’ebé naruk liuhotu
dezde independénsia formál iha tinan 2002, no forsa lokál sira simu fali ona responsabilidade
seguransa nian. Eleisaun nasionál ne’ebé planeia ona iha meiu anu 2012. Ho hanoin atu hetan
rezultadu ne’ebé pasífiku, misaun Nasoins Unidas retira lalais haree ba futuru to’o tinan ne’e
ramata.3
4.
Mezmu ho rezultadu sira-ne’e, dezafiu boot sira dezenvolvimentu nian sei iha nafatin.
Insidénsia kiak nian tún tiha husi pursentu 50% iha tinan 2007 to’o pursentu 41% iha tinan
2009, maibé sei liu nafatin pursentu 36% tuir estimativu tinan 2001 nian. Indikadór sira
dezenvolvimentu la’ós rendimentu xave nian hamutuk kedas ho país sira-ne’ebé ho kategoria
dezenvolvimentu umanu menus duke sira-ne’ebé iha kategoria médiu iha dezenvolvimentu
umanu. Kuazeke metade husi indikadór sira Objetivu Dezenvolvimentu Umanu ne’ebé bele
sukat, seidauk tama. Oportunidade ne’ebé konsentra hotu iha kapitál, Dili, hamosu
1
Iha tinan 2010, Timor-Leste sai tiha país terseiru iha mundu ne’ebé kumpri ho Inisiativu Transparénsia Indústrias Estrativas (Extractive Industries
Transparency Initiative). Timor-Leste ninia pozisaun aas, liuliu iha índeks supervizaun rendimentu nian, tinan 2010, ne’ebé sukat governu ninia servisu
ne’ebé nakloke hodi fó sai informasaun hotu-hotu iha setór estrativu.
http://www.revenuewatch.org/our-work/countries/timor-leste/
2
Análize ba Kiak nian (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
3
Konsellu Seguransa Nasoins Unidas. Tinan 2011. Relatóriu Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian kona-ba Misaun Integradu Nasoins Unidas iha
Timor-Leste (ba períodu husi loron 21, fulan-Setembru, tinan 2010 to’o loron 7, fulan-Janeiru, tinan 2011). S/2011/32. Nova Yorke (Fulan-Fevereiru).
2
preokupasaun kona-ba inkluzividade prosesu kreximentu ne’e. Kobertura eletrisidade, bee, no
liuliu infraestrutura telekomunikasaun sira alarga tiha ona dezde tinan 2001, maibé sira-nia
kobertura no kualidade servisu seidauk satisfás nafatin nesesidade sira. Setór estrada
menus/tún tanba laiha reabilitasaun no manutensaun natoon, no portu marítima ida de’it ne’ebé
kuaze sempre nakunu.
5.
Enkuantu feto hala’o ninia papél importante no hetan respeitu boot iha Timor-Leste, norma
kulturál sira sosiedade patriarkál ne’e determina mane mak iha ninia podér dominante hodi halo planu no
foti desizaun sira. Kaer metin ba papél jéneru nian ne’ebé kontribui ba prátika diskriminatóriu kontra feto
iha servisu-fatin no iha vida família nian, no halo feto nunka iha asesu hanesan ba servisu báziku sira,
mak hanesan saúde no edukasaun. Enkuantu kuidadu saúde maternál, bázikamente hadi’a ona, taxa
mortalidade maternál sei aas nafatin.4
6. Progresu substansiál ne’ebé hala’o tiha ona iha harii estadu, bela hatene iha haforsa identidade
nasionál no estadu ninia baze fundamentasaun sira seluk. Mezmu prosesu aprofunda lejitimasia estadu
no povu ninia envolvimentu no konfiansa hodi hamoris instituisaun sira la’o hela daudaun. Sei iha buat
barak mak atu halo iha prosesu longu prazu kona-ba dezenvolvimentu kapasidade funsaun públiku nian
no kompleta enkuadramentu governasaun nian. Inisiativu sira anti korrupsaun nian resentemente hadi’a
ona Timor-Leste ninia pozisaun (nivel) iha indikadór sira korrupsaun internasionál nian, maibé pontu sira
sei menus husi pontu médiu rejionál nian ba país sira dezenvolve daudaun iha Ázia no Pasífiku.5
B.
Avaliasaun Ekonómiku no Previzaun
7.
Despeza governu nian aumenta dalas-haat dezde tinan 2006, no kria tiha oportunidade
ekonómiku ne’ebé maka’as. Produtu Bruto Doméstiu (la konta ho setór mina nian no kontribuisaun husi
Nasoins Unidas) hamoris tiha ona tarifa anuál médiu iha pursentu 10.9% dezde tinan 2006.6 Espansaun
ekonómiku barak liu mak iha setór públiku, ne’ebé iha tiha ninia faturasaun ba osan kustu no saláriu tríplu
dezde tinan 2006. Setór konstrusaun alarga tiha ona tanba nivel públiku sa’e ona. Agrikultura, ne’ebé
relata empregu barak liu mós aumenta tiha ona tanba nivel produtividade aumenta tiha ona no área
kultivasaun mós alarga tiha ona.7
8.
Previzaun ekonómiku ba tinan 2011–2015 postu iha progresu sira despeza governu nian—
espesífikamente ninia planu atu dudu gastu ne’e boot liután pursentu 50%. Haree ba xoke sira-ne’ebé
dizruptivu, haree hanesan kreximentu ekonómiku ne’e sei iha hela nivel internasionál ne’ebé aas, se
akontese iha despeza governu nian hodi ezekuta ona ho di’ak. Finalmente, presiza hamenus limitasaun
orsamentu iha kreximentu despeza governu nian, ne’ebé depois sei hamate motivasaun ekonómiku
ne’ebé prepara daudaun. Vizaun ba longu prazu depende maka’as ba susesu utilizasaun despeza
governu nian durante períodu ne’e hodi akumula kapitál umanu no kapitál fíziku, hasa’e produtividade, no
mós kria ekonomia ne’ebé orienta ba setór privadu.
9.
Setór privadu sei iha hela faze inisiál sira dezenvolvimentu nian. Limitasaun sira impedimentu
nian ba setór privadu ne’e identifika tiha ona hanesan kualidade la di’ak no abilidade graduadu eskola
sira-nian, kondisaun liña estrada aat, no laiha direitu ba propriedade. Kestaun importante seluk inklui
tarifa ne’ebé menus ba intermediasaun finanseiru, servisu fornesimentu bee no enerjia ne’ebé la di’ak, no
falta boot ida iha empreiteiru sira ho kapasidade no traballadór. Agrikultura, indústria sira bazeadu ba
mina-rai, turizmu, indústria ho eskala menór, no mós setór servisu sira-nian iha poténsia atu prepara
kreximentu ne’ebé orienta ba setór privadu durante longu prazu, se bele prepara no hadi’a ambiente
ne’ebé fasilita ba negósiu. Governu foti tiha ona medidas importante hodi rezolve limitasaun sira-ne’e no
kria ekonomia ida ne’ebé internasionalmente kompetetivu.8
4
5
6
7
8
Análize Jéneru (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
Avaliasaun Risku no Planu Jestaun Risku (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
Rendimentu nasionál reál bruto to’o pursentu 22.2% médiu kada tinan durante períodu ne’ebé hanesan ne’e.
Análize Ekonómiku: Previzaun Dezenvolvimentu Aziátiku tinan 2011 (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha
Aneksu 2).
Avaliasaun ba Setór Privadu (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
3
10.
Estrutura kreximentu ekonómiku mós presiza atensaun maka’as. Konsentrasaun espansaun
ekonómiku iha Dili, enkoraja migrasaun rurál-urbanu no hamosu númeru joven dezempregu aas no
ezijénsia boot ba servisu báziku sira. Diversifika liután atividade ekonómiku Dili, sei ajuda atu satan
presaun sira-ne’e no fahe benefísiu Timor-Leste ninia riku-soin mina-rai ne’e luan liu. Ida-ne’e sei
importante, se Timor-Leste hakarak atu atinji mekanizmu kreximentu ida ne’ebé inkluzivu no hasees atu
hamosu esperiénsia dezigualdade iha fatin seluk iha Ázia durante epizódiu sira kreximentu ekonómiku
ne’ebé lalais.
C.
Pontu Importante sira-ne’ebé Uluk iha ona BDA nia Estratejia País
11.
Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (BDA) ninia estratejia país ba tinan 2006–2010 ne’e seletivu atu
la bele iha mobilizasaun rekursus BDA nian ne’ebé namkari no atu la bele iha apoiu duplu ho apoiu husi
membru doadór sira seluk husi parseirus dezenvolvimentu nia grupu ne’ebé boot no diversifikadu.9
Estratejia país nia apoiu konsentra ba infraestrutura, BDA ninia vantajen komparativu iha Timor-Leste.
Asisténsia BDA ninia rezultadu alvu mak (i) mellora disponibilidade efisiénsia, kustu efetivu, infraestrutura
transporte ne’ebé finansialmente sustentavel; (ii) hadi’a servisu fornesimentu bee ba rezidente sira no
negósiu sira iha área urbanu; no (iii) hadi’a asesu ba kréditu.10
12.
Estratejia país ne’e, aliña ona ho governu ninia prioridade sira dezenvolvimentu nian. Asisténsia
BDA nian ne’ebé apoia ba ekonomia no prestasaun servisu báziku sira, fó atensaun indiretamente ba
governu ninia prioridade sira dezenvolvimentu nian no produsaun rendimentu, dezenvolvimentu rurál no
seguransa ai-han. Governu ninia konsentrasaun ba infraestrutura aumenta durante tinan 2006–2010, no
estratejia país ne’e garante katak BDA iha ona pozisaun di’ak atu responde.
13.
Asisténsia BDA nian ba Timor-Leste durante tinan 1999–2005 konsentradu ba reabilitasaun
emerjénsia ba infraestrutura. Estratejia país nian ba tinan 2006–2010 prepara tiha faze konsolidasaun
ida, ne’ebé fó tiha énfaze ba dezenvolvimentu kapasidade, nune’e ajénsia sira governu nian bele reabilita
no mantein infraestrutura ne’e. Esperiénsia durante tinan 2006–2010 fó tiha énfaze ba importánsia
dezenvolvimentu kapasidade: estruturadu, aprosimasaun graduál; planu ne’ebé realístiku ba etapa sirane’ebé presiza hodi atinji impaktu alvu sira; no halo estruturasaun ba apoiu atu hato’o rezultadu báziku
sira.
14.
Importante mak tiha ona kompromisu ba longu prazu nian hodi atinji rezultadu sira
dezenvolvimentu sustentavel nian. Ne’e hatudu tiha ona ho di’ak liuhusi rezultadu sira iha sub setór
transporte terrestre nian no espansaun mikro finansas liuhusi ninia apoiu tinan 10 ba Instituisaun Mikro
Finansas Timor-Leste nian. Garante fundu finansiamentu rekorrente ne’ebé adekuadu, operasaun ne’ebé
di’ak no prátika manutensaun, no mós sai proprietáriu iha governu laran no li’ur ba inisiativu foun sira sai
tiha xave hodi atinji rezultadu sira-ne’ebé sustentavel.
15.
Dezempeñu portfolio ne’ebé di’ak ona presiza hamenus atrazu sira iha implementasaun ne’ebé
operasaun BDA enfrenta tiha ona iha Timor-Leste. Fatór sira-ne’ebé la pretense ba BDA ninia kontrolu
(mak hanesan polítika, umanitáriu, no mós krize seguransa tinan 2006 no mudansa sira iha governu nia
laran) nu’udar kauza prinsipál ba atrazu iha tinan 2006–2010. Sei importante katak BDA bele atende ho
lalais ba kualkér risku ne’ebé mosu ba dezempeñu. Portfolio ne’e mós presiza atu fó atensaun ba kargude-responsabilidade ne’ebé boot liu, ne’ebé iha funsionáriu governu nian no ba lakuna sira
komunikasaun nian. Konsisténsia ho Estratejia tinan 2020 nian no BDA ninia Aprosimasaun Pasífiku,
presiza esforsu kontínua hodi implementa servisu sira-ne’ebé deskreve ona tuir nia dalan iha Timor-Leste
no adota mekanizmu sira-ne’ebé inovativu hodi atinji rezultadu sira dezenvolvimentu nian.11
9
10
11
BDA. Tinan 2005. Estratejia País no Programa Atuál: Timor-Leste, tinan 2006–2008. Manila (Fulan-Setembru); BDA. Tinan 2007.
Operasaun Planu Servisu País nian: Timor-Leste, tinan 2008–2010. Manila (Fulan-Setembru).
Estratejia País tinan 2006–2010 Revizaun Finál no Estratejia País tinan 2006–2010 Validasaun ba Revizaun Finál (bele hetan asesu
husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
BDA. Tinan 2008. Estratejia tinan 2020: Banku Dezenvolvimentu Aziátiku ninia Enkuadramentu Estratéjiku ba Longu Prazu, tinan 2008–2020.
Manila; BDA. Tinan 2009. BDA nia Aprosimasaun Pasífiku tinan 2010–2014. Manila.
4
II.
A.
ESTRATEJIA PAÍS
Governu ninia Estratéjia Nasionál
16.
Iha tinan 2002, Planu Dezenvolvimentu Nasionál determina tiha governu ninia prioridade sira ba
dezenvolvimentu. Iha tinan 2007, iha mekanizmu anuál ida ba planu estratéjiku, refere tiha hanesan
prosesu Prioridade Nasionál, suplementa tiha planu ne’e. Preparasaun ba planu nasionál komesa tiha iha
tinan 2008, no sumáriu ida kona-ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) ba tinan 2011–2030 nian,
publika tiha ona iha fulan-Abríl, tinan 2010.12 PED aprezenta tiha hodi hetan aprovasaun husi Parlamentu
no lansa tiha iha fulan-Jullu, tinan 2011, ho vizaun ida ba pás no prosperidade iha nasaun to’o tinan
2030.13 PED hanoin atu Timor-Leste tama hamutuk ona ba país sira-ne’ebé ho nivel rendimentu médiu
ne’ebé aas liu to’o 2030, ho halakon tiha kiak boot ne’e no estabelese tiha ekonomia naun óliu ida ne’ebé
sustentavel no diversifikadu. Timor-Leste ratifika tiha ona Konvensaun Nasoins Unidas nian ba
Eliminasaun ba Forma oioin Diskriminasaun kontra Feto, no PED kontinua Timor-Leste ninia kompromisu
hodi garante feto iha asesu hanesan ba rekursus no oportunidade sira.
17.
Alvu sira ba tinan 2015 nian inklui aumentu ne’ebé signifikativu iha produtivu agrikulturál, turizmu
ne’ebé moris ho buras, atividade setór privadu ne’ebé ho nivel aas iha indústria sira hotu, no kreximentu
negósiu sira iha volume ki’ik no médiu. Infraestrutura produtivu prinsipál no reforma ekonómiku sirane’ebé sei prepara baze ida ba setór privadu hodi lori kreximentu ne’e ba to rohan iha tinan 2020.
Sistema ida ne’ebé komprensivu no kultura jestaun dezempeñu nian atu operasionaliza iha funsaun
públika nia laran to’o tinan 2015. Timor-Leste hanoin atu sai membru Asosiasaun ba Nasaun Sudoeste
Aziátiku nian iha tinan 2015, no atu sai membru prinsipál to’o iha tinan 2020, ne’ebé rekoñese ona
hanesan péritu ida iha dezenvolvimentu ekonómiku, jestaun nasaun ki’ik, boa governasaun, no mós
asisténsia ne’ebé efikásia no prestasaun servisu.
18.
Servisu prioridade iha infraestrutura nian inklui (i) reabilitasaun ka hadi’a estrada nasionál no
distritu sira-nian to’o tinan 2020, no reabilitasaun ba estrada rurál sira hotu to’o tinan 2015; (ii) fó asesu
ba bee moos no saneamentu ne’ebé di’ak ba ema hotu to’o tinan 2030; (iii) estabelesimentu fasilidade
sira portu foun nian iha Dili no iha kosta súl to’o tinan 2020; (iv) hadi’a aeroportu nasionál no reabilitasaun
ba aeroportu sira distritu nian to’o tinan 2015; (v) provizaun eletrisidade ba ema hotu to’o tinan 2015; no
(vi) merkadu telekomunikasaun ida ne’ebé kompetetivu no telemovel ne’ebé komprensivu no kobertura
internet to’o tinan 2015.
19.
Implementasaun PED ne’e komesa tiha ho orsamentu tinan 2011 nian. Implementa ona inisiativu
prinsipál sira mak estabelesimentu (i) Fundu Infraestrutura ba investimentu iha infraestrutura fízika; (ii)
Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu ba formasaun tékniku no profisionál iha área sira-ne’ebé
estratéjiku; no (iii) Autoridade Nasionál Dezenvolvimentu atu jere, monitoriza, no administra
implementasaun PED no projetu dezenvolvimentu nasionál sira-ne’ebé boot no kompleksu.14
20.
Timor-Leste ninia Polítika Asisténsia, tuir manuál Paktu Dezenvolvimentu Dili, sei orienta ba
parseirus dezenvolvimentu sira-nia kontribuisaun hodi implementa inisiativu sira PED nian.15 Inisiativu
sira-ne’e tau kompromisu sira Deklarasaun Paris kona-ba Asisténsia ne’ebé Efikásia no Agenda Accra ba
Asaun, no implementa inisiativu sira Deklarasaun Dili nian, ne’ebé fó énfaze ba harii pás no harii estadu
hanesan pasu intermediáriu hodi atinji Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu.16 Empréstimu konsesionál
identifika ona ho Fundu Mina-rai nian no parseria públiku-privadu (PPP sira) hanesan fonte finansiamentu
prinsipál ba implementasaun PED ne’e.
12
13
14
15
16
Gabinete Primeiru Ministru. Tinan 2010. Husi Konflitu ba Prosperidade: Timor-Leste ninia Planu Estratéjia Dezenvolvimentu tinan 2011–
2030. Sumáriu. Dili (Fulan-Abríl).
Governu Timor-Leste. Tinan 2011. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, tinan 2011–2030. Dili (Fulan-Jullu).
Governu Timor-Leste. Tinan 2011. Orsamentu Jerál Estadu ba Tinan 2011. Dili (Fulan-Janeiru).
Ministériu Finansas. Tinan 2011. Polítika Asisténsia Timor-Leste. Vizaun-Jerál. Ezbosu. Dili (Fulan-Fevereiru); Governu Timor-Leste. Tinan 2011.
Paktu Dezenvolvimentu Dili. Dili (Fulan-Jullu).
Deklarasaun Dili prepara tiha husi g7+, grupu abertu ida konstituídu husi estadu frajíl sira, país sira postu konflitu nian ne’ebé Timor-Leste mak
prezide ligadu ho Diálogu Internasionál kona-ba Harii Pás no Harii Estadu. http://www.pbsbdialogue.org
5
21.
Investimentu públiku sei sai governu ninia instrument prinsipál durante tinan 2011–2015 husi
buka atu alkansa ninia objetivu sira dezenvolvimentu nian. Governu husu tiha ona katak BDA konsentra
ninia esforsu sira ba infraestrutura, enkuantu kontinua fó nafatin apoiu iha área komplementár sira.17
B.
BDA nia Estratejia País
22.
Estratejia Parseria País (EPP), tinan 2011–2015 kontinua BDA ninia diresaun estratéjiku sira iha
Timor-Leste liuhusi konsentrasaun ba dezenvolvimentu infraestrutura no jestaun. BDA planeia atu fó
asisténsia komplementár iha espesializasaun prinsipál sira finansas nian, kooperasaun no integrasaun
rejionál, no edukasaun, no sei apoia setór privadu hanesan motorista prinsipál mudansa nian hodi ajuda
Timor-Leste halo tranzisaun husi ekonomia ne’ebé setór publiku mak lidera.18 Atu ajuda lori ba mudansa
ne’e, estratejia ne’e seletivamente sei apoia motorista sira mudansa nian ba boa governasaun no
dezenvolvimentu kapasidade, igualdade jéneru, solusaun ba koñesimentu sira, no mós parseria sira.
23.
Apoiu ne’ebé fó liuhusi EPP ne’e sei ajuda Timor-Leste hodi atinji kreximentu ekonómiku ne’ebé
inkluzivu liuhusi mantein kreximentu ekonómiku ho nivel aas no fahe oportunidade ekonómiku ba
populasaun hotu. BDA apoia infraestrutura, servisu finansas, no treinamentu abilidade sira, ne’ebé sei
ajuda ba nesesidade kreximentu ekonómiku nian no hadi’a setór privadu ninia kompetetividade. Énfaze
ida kona-ba provizaun servisu sira-ne’ebé la’ós iha sidade kapitál sei apoia kreximentu agrikultura no
ekonomia rurál. Kiak ne’e sei alivia tiha liuhusi benefísiu sira kreximentu ekonómiku nian, liuliu iha areá
rurál sira, no liuhusi ligasaun kiak ho merkadu sira no aumenta disponibilidade servisu públiku no báziku
ba kiak sira. BDA nia apoiu mak atu fó énfaze ba provizaun benefísiu reál sira hodi halo kontribuisaun
diretu ba eleva nivel moris nian no asiste atu harii konfiansa sidadaun sira-nian no fiar iha instituisaun sira
estadu nian.
24.
EPP haree ba lisaun sira husi BDA nia asisténsia ba Timor-Leste. Esperiénsia ne’e uza tiha
hanesan plataforma ne’ebé sei hetan rezultadu dezenvolvimentu sustentavel nia impaktu sira. EPP
implementa prioridade xave sira husi BDA nia Aprosimasaun Pasífiku.19 Reflete ba kondisaun TimorLeste nian nu’udar estadu frajíl no país ne’ebé afetadu iha konflitu, EPP hala’o servisu tuir tuir ho
Prinsípiu sira Estadu Frajíl nian.20 Importante liuhotu mak, ne’e fó nafatin kontinuasaun ho BDA ninia
envolvimentu ne’ebé esensiál ba longu prazu hodi atinji rezultadu sira-ne’ebé sustentavel, adota
preparativus implementasaun ne’ebé fleksivel, no bazeadu ba espetativu sira-ne’ebé realístiku kona-ba
saida mak bele alkansa iha tinan 2011–2015 nia laran.
25.
Infraestrutura. Énfaze iha infraestrutura reflete ninia importánsia ba atinjimentu governu ninia
prioridade sira dezenvolvimentu nian ba tinan 2011–2015 no BDA ninia prezensa ne’ebé estabelese ona
no vantajen komparativu iha infraestrutura. BDA sei kontinua ho ninia papél ne’ebé estabelese ona tuir
estratejia país nian ida anteriór kona-ba ajuda halo koordenasaun ba dezenvolvimentu kapasidade no
programasaun investimentu nian iha infraestrutura hotu-hotu no ajuda mobiliza rekursus finanseiru ba
investimentu infraestrutura. Ida-ne’e sei hadi’a konektividade, ajuda movimentu ema no sasán nian
ne’ebé efisiente liu, no haluan asesu ba servisu báziku sira-ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu. Setór
agrikultura no área rurál sira, barak liu mak sei sai benefisiáriu prinsipál.
26.
BDA nia asisténsia sei harii kapasidade setór públiku no setór privadu hodi presta servisu
infraestrutura sira-ne’ebé di’ak. Apoiu ne’e sei fó ba implementasaun PPP sira, hamutuk ho BDA ne’ebé
hala’o ninia papél ida nu’udar intermediáriu ne’ebé onestu hodi fasilita envolvimentu setór privadu iha
infraestrutura. Modelu sira boa prátika nian ba jestaun propriedade ne’ebé sustentavel, sei estabelese
liuhusi projetu sira investimentu nian no asisténsia téknika (AT) ho objetivu replikasaun. Diálogu sei
rezolve mudansa polítika no institusionál ne’ebé presiza ba servisu sira infraestrutura nian, inklui garante
manutensaun ne’ebé adekuadu. BDA sei ajuda Timor-Leste atu hetan asesu ba esperiénsia rejiaun nian
17
18
19
20
Formulasaun Estratejia Parseria País (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
EPP fó atensaun ba BDA ninia espesializasaun prinsipál lima, hanesan identifika ona iha BDA. Tinan 2008. Estratejia tinan 2020: Banku
Dezenvolvimentu Aziátiku nia Enkuadramentu Estratéjiku ba Longu Prazu, tinan 2008–2020. Manila.
BDA. Tinan 2009. BDA nia Aprosimasaun Pasífiku, tinan 2010–2014. Manila.
OECD. Tinan 2007. Prinsípiu Estadu Frajíl sira. Paris.
6
no lisaun sira kona-ba infraestrutura no fahe ninia esperiénsia ho rejiaun ne’e. Projetu investimentu sira
hotu ne’ebé BDA mak finansia sei dezeña ho konsiderasaun ba mudansa klimátika no meiu-ambiente.21
27.
Alokasaun rekursu iha setór infraestrutura tomak sei sensível ba falta rekursus no oportunidade
ba BDA hodi servisu ho governu hanesan ajente transformasaun nian no atu haluan liután sinerjia
asisténsia dezenvolvimentu nian. BDA sei servisu hamutuk ho Japan International Cooperation Agency
no parseirus dezenvolvimentu sira seluk, ne’ebé ativu iha setór infraestrutura hodi mobiliza no and other
development partners active in the infrastructure sectors to mobiliza no aloka rekursu sira. Hein katak
rekursu sira infraestrutura ne’e sei konsentra iha estrada no servisu fornesimentu bee no saneamentu.
Atividade sira-ne’ebé iha sub setór ne’e haree ba oin hanesan servisu mesak. Apoiu ba bee no transporte
aériu nian, hein katak sei orientadu ba setór privadu no sei esplora poténsia ba servisu sira setór privadu
nian no PPP sira. Hein katak jestaun lixu sei fó oportunidade ba BDA ninia envolvimentu durante longu
prazu nian.
28.
Transporte estrada. Apoiu sei kontinua nafatin ba aprosimasaun longu prazu nian halo
reabilitasaun, hadi’a no manutensaun ba liña estrada prinsipál. Sei fó énfaze ba projetu sira investimentu
nian ne’ebé útil ba nasaun no prepara formula estrutura kreximentu ida ne’ebé inkluzivu, liuliu husi hadi’a
ligasaun sira transporte nian, ne’ebé agrikultura no ekonomia rurál presiza. Sei sai nafatin prioridade atu
apoia ba manutensaun estrada, haforsa ajénsia sira governu nian no sira-nia funsionáriu sira, no
empreiteiru nasionál no sira-ne’ebé bazeadu iha komunidade.22 Sei fó atensaun boot liu ba estrada
ne’ebé seguru no transporte públiku.
29.
Servisu bee no saneamentu. Apoiu sei konsentradu nafatin ba melloramentu servisus
fornesimentu bee no saneamentu iha sentru urbanu sira. Projetu sira investimentu nian sei fó ba
reabilitasaun no hadi’a sistema sira-ne’ebe garantidu, no apoia hodi garante jestaun ne’ebé sustentavel
ba sistema sira-ne’e. Sei haluan apoiu ne’e, bainhira bele, fasilita entrada operadór sira setór privadu
nian liuhusi PPP sira. BDA sei fó atensaun ba nesesidade sira-ne’ebé prioridade iha área rurál sira,
kuandu parseirus dezenvolvimentu sira seluk laiha rekursus ne’ebé disponivel. Kriasaun servisu sira iha
aspetu tékniku, finanseiru, no meiu-ambiente ne’ebé sustentavel sei sai servisu sentrál ba BDA nia
asisténsia ba setór fornesimentu bee no saneamentu.23
30.
Infraestrutura seluk. BDA nia kontribuisaun ba setór bee no transporte aériu no enerjia sei foku
ba fasilitasaun envolvimentu setór privadu ba longu prazu hanesan fonte investimentu ida no hanesan
mós operadór fasilidade sira-nian. BDA sei disponivel atu ajuda governu ho dezenvolvimentu polítika no
asisténsia regulatóriu, inklui iha relasaun ho reforma tarifa, utilidade regulamentu nian, no salva-guarda
sira. Ajénsia sira governu nia kapasidade atu jere propriedade públiku sei aumenta tuir sira-nia kontrolu.24
31.
Finansas. BDA sei ajuda atu hadi’a provizaun servisu finansas nian, fó énfaze ba nesesidade
sira ema sira-ne’ebé halo empréstimu osan no sira-ne’ebé fó empresta osan iha eskala ki’ik no mikro,
liuliu iha populasaun rurál no feto. BDA sei ajuda Banco Nacional Comércio de Timor-Leste hodi
kompleta tiha tranzisaun ne’e ho susesu ba Timor-Leste nia banku komersiál lokál rasik. BDA sei
kontinua atu ajuda hodi kataliza teknolojia foun sira no inovasaun sira seluk merkadu nian, ne’ebé
habelar asesu ba finansas, liuliu iha área área rurál sira. BDA sei dezeña ninia esperiénsia rasik iha
ekonomia nian, iha etapa ne’ebé hanesan ba dezenvolvimentu merkadu (n.e., esperiénsia ho atividade
bankáriu sentrál no tranzasaun seguru) no koordena ho inisiativu sira-ne’ebé hetan apoiu husi Australian
Agency for International Development, Programa Asisténsia Nova Zelándia, no Programa Nasoins
Unidas ba Dezenvolvimentu. 25
32.
Kooperasaun no integrasaun rejionál. Governu rekoñese BDA ninia papél ne’ebé úniku iha
kooperasaun no integrasaun rejionál no husu tiha ona atu kontinua nafatin ho apoiu iha área ida-ne’e.
21
22
23
24
25
Dezeñu sira sei fasilita adaptasaun ba efeitu sira mudansa klimátika nian, hatene ona liuhusi fatorizasaun risku nian aumenta udan no anin-boot.
Avaliasaun Setór: Transporte Terrestre/Estrada (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
Avaliasaun Setór: Servisu Fornesimentu Bee no Saneamentu (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
Avaliasaun Setór: Transporte Fluviál/Marítima no Aériu; Enerjia (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
Avaliasaun Setór: Finansas (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
7
BDA sei asiste Timor-Leste hodi dezenvolve infraestrutura iha kruza fronteira nian no servisu sira-ne’ebé
iha relasaun ho komérsiu ho Indonézia, no AT iha kooperasaun no integrasaun rejionál sei inklui TimorLeste. Timor-Leste sei hetan atensaun espesiál ba ninia aderénsia iha Sudoeste Aziátiku.
33.
Edukasaun téknika no formasaun profisionál. Governu halo tiha ona kompromisu públiku ba
edukasaun, no parseirus dezenvolvimentu sira prepara ona rekursus báziku sira. Ne’e fó ona alkansu
boot ida iha edukasaun primáriu no sekundáriu. Sei iha servisu barak tebes ne’ebé atu fó ba abilidade
sira-ne’ebé presiza hodi hala’o atividade negósiu nian no atu prenxe lakuna sira ne’ebé mosu/moris ho
lalais iha merkadu laborál formál. Forsa laborál lokál sira-ne’ebé laiha kapasidade nu’udar barreira boot
ida ba dezempeñu projetu sira investimentu ne’ebé BDA apoia ona. Ho esperiénsia luan iha edukasaun
tékniku no formasaun profisionál (ETFP), BDA sei hetan pozisaun di’ak hodi ajuda governu atu rezolve
kestaun laiha kapasidade (inkapasidade) ne’e. No iha parte seluk, hein katak atividade sira-ne’e sei
hala’o ho natureza predominantemente soberanu, no antisipa mós fasilitasaun husi fornesedór servisu
sira seluk ne’ebé ativu iha ETFP. Apoiu ne’e sei armoniza tiha ho asisténsia husi parseirus
dezenvolvimentu sira seluk, inklui Organizasaun Internasionál Traballadór, Komisaun Europeu, no
governu sira Austrália no Irlándia.
34.
Dezenvolvimentu setór privadu. BDA sei apoia públikamente, liuhusi Inisiativu
Dezenvolvimentu Setór Privadu Pasífiku, diálogu governu–setór privadu kona-ba servisu upstream
ne’ebé presiza atu promove ambiente negósiu ida, ne’ebé posibilita setór privadu ne’e. BDA sei fói apoiu
ne’ebé seletivu ba inisiativu foun prinsipál sira, inklui implementasaun polítika PPP hodi fasilita
investimentu privadu ne’ebé signifikativu iha laran no operasaun fasilidade infraestrutura nian, iha
kolaborasaun ho Kooperasaun Finansas Internasionál. BDA sei dezeña ho ninia esperiénsia iha
ekonomia sira ho eskala ki’ik hodi identifika oportunidade sira ba empregu.
35.
Servisu sira setór privadu. BDA sei buka oportunidade ba operasaun sira setór privadu nian,
inklui empréstimu sira no ekuidade investimentu, ho foku ba infraestrutura no servisu finansas. Sei iha
asisténsia hodi dezenvolve rezultadu finanseiru ba projetu sira-ne’ebé prioridade, liuhusi kontratasaun
ne’ebé inovativu no estrutura finansas ne’ebé enkoraja partisipasaun privadu no hasa’e koñesimentu
jestaun no governasaun korporativu.
36.
Boa governasaun. Governu sei maksimiza utilizasaun ninia sistema rasik no prosesu sira hodi
implementa projetu sira investimentu nian ne’ebé BDA mak finansia, sujeita ba BDA nian “laiha
objesaun”. Sei fó asisténsia seletivu hodi haforsa liután governu ninia kapasidade halo planu, orsamenta,
no sistema jestaun projetu sira, inklui inisiativu sira anti-korrupsaun nian. Ne’e sei ajuda atu garante
implementasaun projetu sira tuir kalendáriu ne’ebé finansia ona ho BDA nia apoiu no jeralmente hasa’e
kualidade servisu governu nian. BDA nia apoiu sei hamutuk ho asisténsia seluk (n.e., Programa Banku
Mundiál nian ba Dezenvolvimentu Kapasidade Jestaun Finanseiru no Planeamentu administradu (World
Bank-administered Planning and Financial Management Capacity Building Program) no inklui
envolvimentu kontínua iha diálogu polítika (e.n., kona-ba polítika ekonómiku no fiskál no jestaun finansas
públiku). Sei fó mós apoiu ba Timor-Leste nia partisipasaun iha inisiativu sira boa governasaun rejionál,
mak hanesan BDA–Organizasaun ba Kooperasaun Ekonómiku no Dezenvolvimentu (OKED) (ADBOrganisation for Economic Co-operation and Development (OECD)) Inisiativu Anti-korrupsaun ba Ázia no
Pasífiku.
37.
Dezenvolvimentu kapasidade. BDA sei fó apoiu graduál ida, aprosimasaun ne’ebé governu
mak lidera ba dezenvolvimentu kapasidade ajénsia no individuál sira-nian, liuliu iha infraestrutura.
Atividade sira-ne’ebé liga ba malu ne’e, sei tau iha sekuénsia tuir planu asaun ida ba longu prazu ne’ebé
governu mak lidera, ne’ebé bazeadu ba progresu iha susesu ne’ebé hatudu ona. Komponente sira
treinamentu nian kona-ba projetu sira investimentu ne’ebé hetan apoiu husi BDA sei tau iha oin, hodi
aumenta poténsia ba ajénsia no individuál sira hodi lidera atividade sira projetu nian. Se presiza, sei
adota tiha papél prenximentu lakuna nian hodi garante katak iha duni prestasaun servisu, hamutuk ho
dezenvolvimentu kapasidade internál. Sei buka tuir nafatin inovasaun, inklui otimiza utilizasaun
kapasidade iha ajénsia sira governu nia laran liuhusi identifika no haforsa funsaun sentrál/internál sira no
fasilita kontratasaun fonte esteriór ba funsaun sira esternál nian (n.e., aprovizionamentu, konstrusaun, no
operasaun no manutensaun infraestrutura).
8
38.
Igualdade jéneru. BDA iha ona kompromisu ba projetu sira abordajen integradu ba jéneru hodi
promove feto sira-nia kapasidade, liuliu iha área rurál sira. Apoiu ba projetu sira investimentu nian sei
inklui setór espesífiku análize ba jéneru no atividade sira koñesimentu jéneru nian, no inkorpora no alvu
sira dezempeñu jéneru nian iha enkuadramentu estrutura sira rezultadu país no setór sira-nian. Planu
asaun jéneru nian sei inklui iha projetu sira-ne’ebé BDA apoia ona. Atensaun atu garante feto nia papél
prominente iha inisiativu sira kapasitasaun komunidade nian, ne’ebé hetan apoiu BDA nian liuhusi projetu
sira estrada nian, ne’ebé ema hotu hatene servisu manutensaun estrada ho baze laborál no
dezenvolvimentu abilidade báziku, sei kontinua nafatin. Apoiu ba servisu sira infraestrutura nian iha área
urbanu sira sei tau matan ba asuntu jéneru nian entre rezidente sira, liuliu sira-ne’ebé moris iha hela-fatin
informál la di’ak, hodi hamenus inekuidade jéneru no risku violénsia kontra feto. BDA sei kontinua atu fó
apoiu ba melloramentu kapasidade abordajen integradu ba jéneru iha governu nia laran liuhusi promove
rekolla dadus estatístika iha seksu dizagregadu no mantein dadus ne’e.
39.
Rezultadu sira Koñesimentu nian. EPP sei fó énfaze ba dezenvolvimentu no habelar
koñesimentu. Rezultadu sira koñesimentu nian sei rezolve kestaun sira-ne’ebé BDA bela halo
kontribuisaun espesiál ida (n.e., jestaun ekonómiku no finansas, rede seguransa sosiál sira) no
nesesidade sira iha setór sira infraestrutura nian. Rezultadu sira koñesimentu nian sei inklui apoiu ba
ajénsia implementadora sira hodi adota aprosimasaun foun sira ba jestaun (n.e., jestaun bazeadu ba
rezultadu) hodi ajuda sira-nia esforsu sira atu hadi’a dezempeñu no hato’o rezultadu sira-ne’ebé reál.
Projetu sira investimentu no AT nian sei utiliza tiha hodi dezenvolve no fó sai rezultadu sira koñesimentu
ne’e. Sei iha apoiu ba Timor-Leste ninia partisipasaun iha estudu rejionál no konferénsia sira.
40.
Parseria sira. Sei kontinua atu fó nafatin asisténsia iha kooperasaun ho parseiru
dezenvolvimentu sira seluk. Governu no parseurus dezenvolvimentu sira iha programa ida ne’ebé ativu
kona-ba dezenvolvimentu diálogu no koordenasaun, iha nivel rua hotu, nivel nasionál no setorál. BDA sei
kontinua ho ativu atu partisipa iha programa sira-ne’e, inklui prosesu sira Prioridade Nasionál nian no
kualkér servisu ne’ebé tuirmai.26 BDA sei nakloke hodi fasilita koordenasaun ba parseirus
dezenvolvimentu sira iha área sentrál ho estratéjia país. Koordenasaun tuir EPP, BDA ninia diresaun
estratéjiku sira, ne’ebé komprende hotu ona no koordena hamutuk ho asisténsia parseirus
dezenvolvimentu sira seluk, sei asiste iha armonizasaun.27 Komprensaun ida klaru entre parseirus
dezenvolvimentu sira kona-ba papél iha nivel sub setór, sei tulun mós iha armonizasaun.28
III.
A.
ESTRATEJIA IMPLEMENTASAUN
Indikadór Parámetru sira Rekursu nian
41.
Timor-Leste iha Grupu A membru país ne’ebé dezenvolve daudaun.29 To’o finduanu 2010, TimorLeste hetan ona asesu ba rekursu sira hotu Fundu Dezenvolvimentu Aziátiku (FDA) nian ne’ebé fó tiha
hanesan doasaun. Reflete ba Timor-Leste ninia tranzisaun husi situasaun ne’ebé afetadu husi konflitu ba
ambiente seguransa ida ne’ebé estável, ne’ebé pursentu 67% husi rekursu FDA ne’e disponivel hanesan
doasaun iha tinan 2011–2012, ho restante ne’eb’e disponivel hanesan empréstimu konsesionál. Fundu
Monetáriu Internasionál no Banku Mundiál avalia Timor-Leste hanesan iha risku mínimu ba dívida sein
presaun no iha pozisaun di’ak atu halo empréstimu30 BDA sei bele fó doasaun to’o pursentu 99%,
empréstimu, no finansiamentu AT bainhira presiza. Timor-Leste ninia kontribuisaun boot sei fó korajen
hodi haforsa governu ninia proprietáriu.
26
Prosesu prioridade nasionál ne’e estabelese tiha grupu traballu hitu hodi koordena apoiu ba governu ninia prioridade sira dezenvolvimentu nian.
Iha tinan 2011, BDA nu’udar asistente xefe ba governu ba grupu traballu infraestrutura báziku nian.
27
Haree matríz koordenasaun dezenvolvimentu nian iha Tabela 5 husi Indikadór País no Portfolio sira-nian (bele hetan asesu husi lista dokumentu
sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
28
Purezemplu, BDA no Japan International Cooperation Agency estabelese tiha nu'udar parseiru prinsipál ba estrada nasionál sira, enkuantu
Uniaun Europeu no Australian Agency for International Development nu’udar parseiru prinsipál ba Estrada rurál sira. Iha sub setór bee, BDA no
Japan International Cooperation Agency konsentra ba servisu fornesimentu bee urbanu nian, enkuantu United States Agency for International
Development no Australian Agency for International Development konsentra ba servisu fornesimentu bee iha rurál.
29
BDA. Tinan 2010. Klasifikasaun no Graduasaun Membru País sira-ne’ebé Dezenvolve daudaun. Manuál operasaun. OM A1. Manila.
30
Fundu Monetáriu Internasionál. Tinan 2011. Relatóriu Pesoál ba tinan 2010 Artigu IV Konsulta. Washington, DC.
9
41.
Timor-Leste ninia alokasaun FDA ne’ebé tinan rua dala-ida nian ba tinan 2011–2012 iha
millaun $27.7. Alokasaun FDA ba tinan 2011–2012 barak liu fali governu ninia fundu ne’ebé projeta on ba
despeza kapitál durante tinan 2011–2015 nian liu millaun $500 ba tinan ida. Alokasaun FDA ne’ebé
relativamente ki’ik sei tau limitasaun maka’as ba rezultadu sira dezenvolvimentu nian ne’ebé bele atinji ho
apoiu BDA nian. Reklasifikasaun hanesan Grupu B, membru país dezenvolve daudaun (Timor-Leste
ninia rendimentu atinji ona limite másimu ne’ebé presiza ba reklasifikasaun ne’e iha tinan 2007), ne’e
signifikativamente sei aumenta BDA nia kontribuisaun durante tinan 2011–2015 liuhusi posibilita asesu
ba rekursus kapitál ordináriu.
43.
Ko-finansiamentu ho governu Austrália hala’o ona ba AT jestaun infraestrutura. Ko-finansiamentu
adisionál haree ona ba futuru, prinsipalmente iha infraestrutura, hodi posibilita parseirus dezenvolvimentu
sira atu utiliza hotu enkuadramentu ne’e ba asisténsia ne’ebé BDA fó. BDA mós sei ajuda, se governu,
bainhira mobilize ona fundus ba setór privadu.
B.
Vizaun-jerál Programa
44.
BDA sei kontinua atu konsentra nafatin ba apoiu iha servisu sira infraestrutura nian, ho transporte
terrestre/estrada nu’udar sub setór infraestrutura prinsipál. Ida-ne’e reflete BDA ninia prezensa ne’ebé
estabelese di’ak ona iha sub setór ne’e, rekursus substansiál ne’ebé presiza hodi atinji governu ninia alvu
sira iha sub setór, no importánsia atu fó atensaun lalais ba kondisaun infraestrutura estrada ne’ebé sei
atraza hela. Investimentu ne’ebé signifikativu mós antisipa iha servisu fornesimentu bee no saneamentu
urbanu, no potensialmente iha portu maritime sira, jestaun fo’er urbanu, no ETFP.31 Sei kontinua nafatin
ho apoiu ba polítika no dezenvolvimentu kapasidade iha infraestrutura. Dezeja atu hetan apoiu ba setór
finanseiru atu fó prinsipalmente liuhusi polítika no dezenvolvimentu kapasidade, maibé sei konsidera mós
apoiu iha forma sira seluk.
45.
Sei kontinua nafatin ho aprosimasaun setór sira-nian, ne’ebé sei utiliza iha infraestrutura hanesan
karreta ida hodi fó resposta programátiku ba limitasaun prinsipál sira iha setór dezempeñu.
Aprosimasaun setór ida bele ajuda governu hodi hakle’an ninia papél lideransa no sei halo fleksibilidade
hodi responde ba kualkér mudansa iha situasaun sira. Utilizasaun finansiamentu adisionál sei esplora
tiha nu’udar alternativu ida atu prepara projetu sira-ne’ebé sei tuirmai, hodi hamenus tempu ba
preparasaun programa.
46.
Fó atensaun ba polítika hotu no limitasaun intitusionál sira-nian, programa ne’e inklui AT hodi
hadi’a jestaun propriedade infraestrutura, asesu ba finansas, kooperasaun no integrasaun rejional,
dezenvolvimentu kapasidade, estatístika, no jestaun ekonómiku. Liután, programa ne’e sei hetan apoiu
AT rejionál. Pesoál BDA sei fó apoiu ba dezenvolvimentu polítika (inklui polítika jéneru), konsentra ba
dezenvolvimentu kapasidade bazeadu ba sistema ne’ebé luan liu, inisiativu sira boa governasaun nian,
no servisu sira atu fó atensaun ba mudansa klimátika, ne’ebé hetan apoiu adisionál husi nasionál no AT
rejionál.
IV.
A.
JESTAUN REZULTADU SIRA
Monitorizasaun
47.
Enhkuadramentu rezultadu sira. BDA sei monitoriza EPP nia implementasaun ho utilizasaun
enkuadramentu rezultadu sira (Aneksu 1), ne’ebé sei atualiza durante programasaun país nian no
misaun sira revizaun ba portfolio país nian. Gabinete Espasiál Timor-Leste (Special Office in Timor-Leste)
sei lidera iha monitorizasaun ba enkuadramentu rezultadu sira-ne’e, dezeña ba espesialista sira iha setór
ne’e no servisu iha kolaborasaun ho ajénsia setorál sira. Monitorizasaun sei kobre aliñamentu ho governu
nia prioridade sira dezenvolvimentu nian. Programa país nian ne’e, sei reflete atualizasaun
enkuadramentu rezultadu sira-ne’e.
31
Operasaun Planu Servisu País nian (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
10
B.
Risku sira
48.
Kapasidade limitadu iha governu nia laran. Projetu sira sei hatudu nafatin risku ne’ebé mosu husi
kapasidade tékniku, finanseiru, no mós namajeriál iha governu nia laran. Inisiativu sir aba
dezenvolvimentu kapasidade nian ba ajénsia implementadora sira sei progresa hodi hamenus risku ne’e.
Diálogu, AT, hala’o treinamentu no semináriu sira sei fó apoiu. Dezenvolvimentu kapasidade sei fó no
prepara atu utiliza aprosimasaun sira bazeadu ba rezultadu hodi hadi’a servisu aprovizionamentu ne’ebé
di’ak. Ezijénsia ba kapasidade sei hamenus mós liuhusi apoiu ba kontratasaun fonte esteriór ba
atividade sira la’ós sentrál nian, inklui liuhusi PPP sira, enkuantu kapasidade jestaun finanseiru sei
dezenvolve nafatin to’o tasak.32
49.
Kapasidade empreiteiru. Empreiteiru konstrusaun sivíl privadu sira iha Timor-Leste limitadu, tau
risku ba kalendáriu projetu no kualidade. Inisiativu sira dezenvolvimentu kapasidade ba empreiteiru
privadu sira no forsa laborál, sei hamenus risku. Sei halo revizaun periódiku ba kapasidade empreiteiru
lokál sira-nian ho hanoin atu hadi’a pakote aprovizionamentu no determina rekizitu mínimu sira ba
dokumentu sira tenderizasaun nian. Ho partisipasaun empreiteiru internasionál sira-nian ne’ebé maka’as
sei enkoraja atu haluan organizasaun empreiteiru potensiál sira-nian.
50.
Mudansa papél iha governu nia laran. Mudansa ne’ebé laiha planu iha governu nia laran
harahun tiha efisiénsia no efetividade projetu sira uluk nian no impoin risku ba projetu ne’ebé la’o
daudaun. Komunikasaun ne’ebé kontínua sei mantein ho ajénsia kontraparte sira governu nian hodi
garante katak iha planu ba mudansa sira-ne’e, no katak atividade sira-ne’e sei dezeña ho fleksibilidade,
ne’ebé presiza atu akomoda evolusaun ba funsaun no responsabilidade sira iha governu nia laran.
51.
Manutensaun ne’ebé la natoon. Timor-Leste iha fundus/finansiamentu públiku hodi
mantein infraestrutura públiku. Kustu uzuáriu sira-nian bele mós kontribui maka’as tebes ba
finansiamentu manutensaun ne’e. Maibé, ema hotu-hotu seidauk adota servisu manutensaun ne’ebé
di’ak, netaun kria risku ba sustentabilidade investimentu infraestrutura. BDA ativamente envolve iha
diálogu ho governu hodi garante katak iha fundus natoon ne’ebé aloka on aba manutensaun, no ba
mudansa sira iha polítika no servisu sira operasaun nian ne’ebé presiza atu halo ba jestaun propriedade
ne’ebé sustentavel. Fó mós apoiu ba dezenvolvimentu kapasidade no treinamentu ba funsionáriu sira
relasiona ho manutensaun.
32
Avaliasaun ba Risku no Planu Jestaun ba Risku (bele hetan asesu husi lista dokumentu sira-ne’ebé ligadu iha Aneksu 2).
Aneksu 1
11
ENKUADRAMENTU REZULTADU SIRA ESTRATEJIA PARSERIA PAÍS NIAN
Objetivu Dezenvolvimentu País nian
1. Sosiedade ida ne’ebé saudavel no edukadu ne’ebé fó atensaun ba nesesidade sosiál povu nian no promove
dezenvolvimentu umanu.
2. Presiza infraestrutura ne’ebé produtividade ba nasaun ida ne’ebé sustentavel no hetan ligasaun.
3. Prósperu, ekonomi modernu no servisu ba ema hotu-hotu.
Setór sira-ne’ebé Selesionadu ba BDA nia Apoiu
Setór Governu
Objetivu sira
1. Transporte (Estratejia tinan 2020 Área Sentrál 1: Infraestrutura)
Transporte estrada:
Aumenta no movimentu ema no sasán
Estrada sira sentru
sira efisiente liu
nasionál no distritu sira
Pelumenus pursentu 25% husi totál
reabilita ona ka hadi’a
populasaun hetan benefísiu husi estrada
hotu ona no haluan ona
sira-ne’ebé reabilita ka hadi’a ona to’o tinan
a
tuir padraun internasionál
2015
to’o tinan 2015
Mínimu ema kian no vulnerável iha área
To’o tinan 2015 estrada
na’in-800 (pelumenus pursentu 30% husi
rurál hotu-hotu reabilita
sira, feto) simu formasaun no partisipa iha
ona
reabilitasaun no manutensaun estrada
bazeadu iha komunidade to’o tinan 2015
Transporte marítima:
Portu maritima nasionál
foun sei hala’o hela to’o
tinan 2015 no opera ho
efisiente iha tinan 2020
Transporte aériu:
Autoridade aeroportu ida
ne’ebé orientadu ba
komérsiu mak administra
Aeroportu Internasionál
boot to’o tinan 2015 no
mós harii fali fasilidade
sira terminál nian no
hadi’a pista aterrajen
aviaun nian
Rezultadu sira Setór
nian ne’ebé BDA
Kontribui ba no
Indikadór sira
Reabilitasaun estrada,
hadi’a no manutensaun
estrada
Transporte públiku no
seguransa estrada
Dezenvolvimentu
empreiteiru
Partisipasaun
komunidade
Aumenta no movimentu ema no sasán
efisiente liu
Fasilidade portu no
terminál sira
Tráfiku sasán tasi nian aumenta to’o
pelumenus pursentu 50% to’o tinan 2015
(2010 liñabaze: 58,000 ekivalente ho hakat
ruanulu)
Partisipasaun setór
privadu
Movimentu ema no sasán aumenta tiha
no efisiente liu
Setór provadu nia
partisipasaun iha
Aeroportu sira
Pasajeiru no merkadoria/sasán ne’ebé tama
mai ho transporte aériu internasionál
aumenta to’o pelumenus pursentu 25% to’o
tinan 2015 (liñabaze tinan 2010: ema na’in75,000 no tonelada 330)
Jestaun utilidade
Seguransa aériu
BDA nia Área
Intervensaun sira
Millaun $24,
pursentu 35% husi
totál envelope EPP,
no ko-finansiamentu
adisionál millaun $6
ne’ebé:
AMB – 10%
KIR – 20%
JEN+AJE – 30%
DSP – 30%
KRE – 50%
$1 million, 1% of
total CPS envelope,
of which:
AMB – 10%
KIR – 30%
JEN+AJE – 30%
DSP – 30%
KRE – 50%
Millaun $1, 1% husi
totál envelope EPP,
ne’ebé:
AMB – 10%
KIR – 30%
JEN+AJE – 20%
DSP – 30%
KRE – 50%
2. Servisu bee no infraestrutura munisípiu seluk (Estratejia tinan 2020 Área Sentrál 1: Infraestrutura)
Uma-kain sira iha área
Ema barak liu tan mak goza servisu
Sistema bee urbanu no
Millaun $27, 40%
urbanu hetan asesu ba bee
fornesimentu bee ne’ebé di’ak ona
saneamentu
husi totál envelope
kanu ne’ebé seguru durante
EPP, no kooras-24 to’o tinan 2020
Pelumenus pursentu 95% husi
finansiamentu
populasaun urbanu mak hetan asesu ba
Jestaun utilidade
adisionál millaun $8,
bee hemu ne’ebé di’ak (liñabaze tinan
ne’ebé:
2010: pursentu 91%)
Partisipasaun setór
AMB – 20%
privadu
KIR – 0%
Persentajen uma-kain sira iha área
JEN+AJE – 50%
urbanu, ema fetu adultu (ho idade tinan 15
DSP – 30%
ka liu) mak kuru bee, menus to’o pursentu
KRE – 50%
10% to’o tinan 2015 (liñabaze tinan 2010:
pursentu 13%)
Aneksu 1
3. Enerjia (Estratejia tinan 2020 Área Sentrál 1: Infraestrutura)
Ema hotu-hotu hetan asesu
Utilizasaun enerjia aumenta
ba eletrisidade ne’ebé
reliavel ba oras-24 loroloron
Konsumasaun eletrisidade per kapita
to’o tinan
iha Dili aumenta pelumenus pursentu
2015
25% to’o tinan 2015 (liñabaze tinan
2010: 375 kWh)
Jestaun utilidade
Partisipasaun setór privadu
Pelumenus pursentu 50% aumenta
iha númeru feto ho sira-nia atividade
konta depózitu nian iha mikro no
instituisaun finanseiru ki’ik sira to’o
b
tinan 2015 (2010 liñabaze: 20,100)
5. Edukasaun (Estratejia tinan 2020 Área Sentrál 1: Edukasaun)
Forsa laborál ida ne’ebé ho
To’o tinan 2020, sistema
formasaun profisionál no tékniku
ETFP prepara ona ema
ne’ebé di’ak ona
ne’ebé ho abilidade ne’ebé
presiza hodi harii nasaun
Númeru Timoroan ho abilidade
sertifikadu iha edukasaun téknika no
formasaun profisionál aumenta husi
na’in-5,300 iha tinan 2010 (feto 37%)
ba na’in-6,800 to’o tinan 2015, ho
pelumenus pursentu 40% mak feto
Millaun $1, 1% husi
totál envelope EPP,
ne’ebé:
AMB – 10%
KIR – 20%
JEN+AJE – 20%
DSP – 30%
KRE – 50%
Konsumasaun eletrisidade per kapita
iha area rurál sira pelumenus
aumenta, hanesan ho nivel Dili nian
iha tinan 2010 to’o tinan 2015
(liñabaze tinan 2010 ba Dili: 375
kWh)
Setór sira-ne’ebé selsionadu ba BDA nia Apoiu
Rezultadu sira Setór ne’e nian
Setór Governu nia
ne’ebé BDA Kontribui ba no
Objetivu sira
Indikadór sira
4. Finansas (Estratejia tinan 2020 Área Sentrál 1: Finansas)
Instituisaun Mikro Finansas
Utilizasaun aumenta iha servisu
Timor-Leste transforma ona
finansas ne’ebé sustentavel no
ba banku komersiál
efisiente liuhusi uma-kain sira no
ki’ik ida no fó empréstimu no mikro, empreza iha volume ki’ik no
presta servisu bankáriu ba
médiu
ema iha distritu hotu-hotu
Númeru no valór empréstimu husi
mikro no instituisaun finanseiru ki’ik
nian aumenta tiha pelumenus
pursentu 50% to’o tinan 2015 (2010
liñabaze: 25,600 ema sira-ne’ebé
halo empréstimu osan no iha
b
empréstimu millaun $12)
12
BDA nia Área sira
Intervensaun nian
Espansaun Servisu
Finansas
Mikrofinansas ba feto no
komunidade rurál sira
Fasilidade ETFP
Dezenvolvimentu polítika no
estratejia
Alokasaun ba BDA
nia Rekursus
Ne’ebé Indikativu
iha Kanál Tuirmai
no Prioridade
a
Temátiku sira
Millaun $2, 2% husi
totál envelope EPP,
ne’ebé:
AMB – 0%
KIR – 0%
JEN+AJE – 50%
DSP – 30%
KRE – 50%
Millaun $13, 20%
husi totál envelope
EPP, no kofinansiamentu
adisionál millaun $3,
ne’ebé:
AMB – 0%
KIR – 0%
JEN+AJE – 50%
DSP – 30%
KRE – 50%
BDA = Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, EPP = estratejia parseria país, AJE = abordajen integradu ba jéneru efetivu, AMB = sustentabilidade
meiu-ambiente, JEN = igualdade jéneru, KRE = kreximentu ekonómiku, kWh = kilowatt-hour, DSP = dezenvolvimentu setór privadu, KIR =
kooperasaun no integrasaun rejionál, ETFP = edukasaun téknika no formasaun profisionál.
a
Populasaun sira iha sub distritu ho estrada sira-ne’ebé reabilita ka hadi’a ona.
b
Instituisaun finanseiru ki’ik sira-ne’ebé defini tiha tanba sira-ne’e limita ba empréstimu menus duké $100,000. Instituisaun Mikrofinansas
hetan ona definisaun nu’udar sira-ne’ebé limita ba empréstimu menus duké $5,000.
Fonte: Governu Timor-Leste. Tinan 2011. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste tinan 2011–2030. Dili (Fulan-Jullu); Diresaun
Nasionál Estatístika. Tinan 2010. Levantamentu Demográfiku no Saúde Timor-Leste tinan 2009–10. Ministériu Finansas. Dili (FulanNovembru); Ministériu Finansas no Banku Mundiál. Tinan 2008. Timor-Leste: Levantamentu Padraun/Nivel Moris nian tinan 2007: Abstratu
Estatítika Finál. Dili (Fulan-Jullu); Diresaun Nasionál Estatístika no United Nations Population Fund. Tinan 2011. Sensus Populasaun no Uma
Tinan 2010: Relatóriu Suco. Volume 4. Dili (Fulan-Jullu); Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nia estimativu.
Aneksu 2
LISTA DOKUMENTU SIRA-NE’EBÉ LIGADU
http://www.adb.org/Documents/CPS/?id=TIM-2011
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Análize Ekonómiku (Sumáriu): Dezenvolvimentu Aziátiku nia Previzaun ba Tinan 2011 (Timor-Leste)
Análize Pobreza (Sumáriu)
Análize Jéneru no Estratejia (Sumáriu)
Avaliasaun ba Meiu-ambiente (Sumáriu)
Avaliasaun ba Setór Privadu (Sumáriu)
Avaliasaun Setór (Sumáriu): Transporte Terrestre/Estrada
Avaliasaun Setór (Sumáriu): Transporte Fluviál/Marítima no Aériu
Avaliasaun Setór (Sumáriu): Servisu Bee no Saneamentu
Avaliasaun Setór (Sumáriu): Edukasaun
Avaliasaun Setór (Sumáriu): Finansas
Avaliasaun Risku no Planu Jestaun Risku (Sumáriu)
País no Portfolio nia Indikadór sira
Nivel Avaliasaun ba Dezempeñu País
Preparativus ba Distribuisaun Kustu País no Parámetru Despeza Finanseiru ne’ebé Elijivel
Formulasaun Estratejia Parseria País
Revizaun Finál ba Estratejia País: Timor-Leste, tinan 2006–2010
Operasaun Planu Servisu País nian: Timor-Leste, tinan 2011–2013
Validasaun ba Revizaun Finál Estratejia País: Timor-Leste, tinan 2006–2010
Dokumentu Suplementár
19.
Avaliasaun ba Setór Enerjia (Sumáriu): Enerjia
20.
Kreximentu Ekonómiku to’o tinan 2030 iha Timor-Leste
13

Documentos relacionados

LIA-NAROMAN Xefe suku foin-sa`e ida husu ba Governu no ONU

LIA-NAROMAN Xefe suku foin-sa`e ida husu ba Governu no ONU Iha loron, 25 Juñu konsertu direta iha Dili sei aprezenta iha Kampu Demokrasia iha oras 6.00 kalan no hein katak atu atrai maluk sira liu husi 15,000 ne’ebé mak favorite ka gosta múzika. Ida ne’e a...

Leia mais