Transformasaun Konflitu iha Timor-Leste

Transcrição

Transformasaun Konflitu iha Timor-Leste
Transformasaun Konflitu iha Timor-Leste:
Estudu ida ba Rede Prevensaun no
Responde Konflitu (RPRK)
ONG Belun
Relatóriu Polítika Agostu 2014
Relatóriu peskiza ida e’e produz ho asiste sia fi a sas husi Komisaun Europea liuhusi National
Authorizing Office (NAO) iha Ministeriu Negosiu Estranjeiru hanesan parte husi programa Asaun
Demokrasia no Dezenvolvimentu liuhusi Media no Hakbiit (DAME). Konteudu relatóriu sai hanesan
responsavel Belun no la refleta pozisaun EU, NAO, no organizasaun sira seluk.
AGRADESIMENTU
Relatóriu ida ne‟e hakerek husi Celestino Ximenes nu‟udar peskizador iha ONG Belun ba programa
DAME – Democracy and Development in Action through Media and Empowerment. Nomos suporta husi
ekipa Pilar Prevensaun Konflitu no Dezenvolvimentu Politika Belun.
Iha fulan Agostu 2012, Belun serbisu hamutuk ho ONG Internasional Search for Common Ground (SFCG)
implementa hamutuk programa ida ho naran Democracy and Development in Action trough Media and
Empowerment (DAME) hoo bjetivu atu atu hasa‟e efetividade serbisu entre sosiedade sivil, instituisaun
governu, no povu tomak iha prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Programa ne‟e iha atividade
importante haat mak hanesan halo avaliasaun ba kapasidade rede RPRK 43 iha subdistritu 43 iha distritu
13, oferese treinamentu ba membru rede RPRK bazeia ba rezultadu avaliasaun, halo peskiza no hakerek
relatóriu politika, no oferese fundus kiik ba atividade dame husi RPRK.
Belun rekoñese katak, peskiza ida ne‟e la realiza se la hetan apoiu husi parseiru sira, liliu membru no
estrutura RPRK no komunidade. Tanba ne‟e, agradese ba hirak ne‟ebé kontribui ona liuhusi idea no
komentariu sira ba relatóriu ne‟e, inklui ekipa peskiza, jestor Belun, no kordenador distritu sira ne‟ebé fo
ona tempu hodi haree konteudu relatóriu no ajuda iha prosesu halibur dadus iha terenu. Nune‟e mos ba
parseiru sira, membru RPRK, no sira seluk ne‟ebé sai alvu ba peskiza ne‟e, ami nia agradese wain.
Ikus liu, hakarak atu reafirma katak, Belun mak hanesan autor uniku ba relatóriu ne‟e. Nune‟e idea,
opiniaun, no komentariu sira iha relatóriu ne‟e la refleta ka reprezenta instituisaun ka ajensia sira ne‟ebé fó
apoiu, hanesan SFCG, NAO no EU.
1|Page
Konteudu
LISTA ABREVIASAUN ................................................................................................................ 3
MÉTODULOJIA ......................................................................................................................... 4
INTRODUSAUN ........................................................................................................................ 6
PARTE I. KONTEKSTU ............................................................................................................... 7
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
SAIDA MAK REDE PREVENSAUN NO RESPONDE KONFLITU? .............................................................. 7
OINSA REDE RPRK HARII? ......................................................................................................... 8
REDE RPRK HO NIA ESTRUTURA ................................................................................................. 8
OINSA RPRK PREVENE NO TRANSFORMA KONFLITU ........................................................................ 9
PARTE II. REZULTADU XAVE ................................................................................................... 10
2.1. ASAUN KORDENADA BA REZULTADU BO OT.................................................................................. 10
2.2. KAPASIDADE NO KOMPETENSIA RPRK IHA PREVENSAUN NO TRANSFORMASAUN KONFLITU ................... 11
Fundus no rekursu .................................................................................................................... 12
Treinamentu ............................................................................................................................. 13
2.3. KNA AR LIDERANSA NO AUTORIDADE KOMUNITÁRIA IHA PREVENSAUN KONFLITU................................. 14
2.4. MEKANIZMU KULTURA BA PREVENSAUN NO TRANSFORMASAUN KONFLITU ........................................ 15
Tarabandu iha prevensaun no transformasaun konflitu ......................................................... 17
2.5. MEKANISMU JUSTISA FORMAL IHA PREVENSAUN NO TRANSFORMASAUN KONFLITU ............................. 18
2.6. KONTRIBUISAUN NO PARTISIPASAUN KOMUNIDADE ...................................................................... 19
2.6.1. Komunidade rural ...................................................................................................... 20
2.6.2. Komunidade urbana/sidade ...................................................................................... 21
2.6.3. Partisipasaun feto iha prevensaun konflitu .............................................................. 23
PARTE III. KONKLUSAUN NO REKOMENDASAUN .................................................................... 25
KONKLUSAUN ................................................................................................................................... 25
REKOMENDASAUN ............................................................................................................................ 26
BIBLIOGRAFIA ........................................................................................................................ 29
LISTA KESTIONARIU ............................................................................................................... 31
2|Page
Lista Abreviasaun
AtReS
Sistema Atensaun Responde Sedu
CSDI
Conflict Sensitive Development Initiative
DAME
Asaun Demokrasia no Dezenvolvimentu liuhusi Media no Hakbiit
DHPKS
Departamentu Harii Paz no Koezaun Sosiál
DNPKK
Diresaun Nasional Prevensaun Konflitu Komunitária
EU
Komisaun Europeia
FGD
Foku Diskusaun Grupu
MDG
Millenium Development Goals
MSS
Ministeriu Solidariedade Sosiál
NAO
National Authorising Office
NCAT
Network Capacity Assessment Tools
OGL
Ofisiál Governu Lokal
PIMA
Planeamentu, Implementasaun, Monitorizasaun, no Avaliasaun
PNUD
Programa Nasaun Unidu ba Dezenvolvimentu
RPRK
Rede Prevensaun no Responde Konflitu
SEJD
Sekretaria Estadu Juventude no Desportu
SEMA
Sekretaria Estadu Meiu Ambiente
SEPI
Sekretaria Estadu Promosaun no Igualidade
SFCG
Search for Common Ground
3|Page
MÉTODULOJIA
Métodulojia peskiza ida ne‟e mak métodu mistu (mixed method) hanesan revista literatura, utiliza tékniku
kualitativu inklui foku diskusaun grupu (FGD) no entrevista ho pergunta semi estruturadu. Alende ne‟e
utiliza mos tékniku kuantitativu liuhusi dadus AtReS Belun hodi oferese estatístika mudansa insidenti.
Alvu ba peskiza ne‟e mak membru Rede Prevensaun Responde Konflitu (RPRK) iha area rural no urbana
nomos komunidade no parseiru sira ne‟ebé sai alvu ba atividade rede. Alvu hirak ne‟e hili ho intensaun atu
fo informasaun ida ne‟ebé klaru, klean, no balansu kona-ba lalaok no kontribuisaun RPRK iha prevensaun
no transformasaun konflitu iha komunidade nia le‟et. Ho informasaun husi parte hirak ne‟e bele kompara
no sukat progresu, impaktu, no dezafiu sira ne‟ebé RPRK hasoru. Area peskiza mak fatin rural no urbana
atu bele halo komparasaun kona-ba oinsa lalaok no servisu rede iha area rural no urbana1 iha
dezenvolvimentu sensitividade ba konflitu liliu prevensaun no transformasaun konflitu.
Figure 1. Partisipante bazeia ba jeneru2
Alende area, foka mos ba implementasaun fundu kiik husi programa DAME, atividade planu asaun RPRK,
nomos avalia forsa no frakeza sira bazeia ba avaliasaun husi DAME ne‟ebé hala‟o ona husi Marsu to‟o
Agostu 2013. Peskiza lao iha distritu hanesan Manatuto (Manatuto), Aileu (Remexio), Baucau (Laga no
Vemasse), Oecusse (Passabe, Nitibe, no Pante Makassar), no Dili (Nain Feto no Comoro).
1
Ba relatoriu ida e e, area rural ak ha esa fati sira e e é dook husi kapital municipiu sira no sei hasoru dezafiu
oot atu asesu a ser isu pu liku ha esa estrada o ko u ikasau , o seluk ta . “ira e e i klui kapital
submunicipiu balun hanesan Passabe. Area urbana mak kapital municipiu o kapital asio ál. Area sira e e iha
asesu a ser isu pu liku sira ho di ak kompara ho submunicipiu sira ho distansia dook husi kapital.
2
Nu eru partisipa te sira e e seidauk i klui fu sio ariu Belu ia e e é e ol e e eik iha diskusau i for al
sira
4|Page
Dezafiu balun iha peskiza ne‟e mak reprezentasaun feto iha entrevista no diskusaun grupu ne‟ebé sei menus
liu. Husi total partisipante 57, nain walu de‟it mak feto (reprezenta 14%). Nune‟e mos lingua hodi
komunika sai kestaun iha prosesu halibur dadus iha terenu. Pur ezemplu iha Oecusse, ekipa peskiza hetan
apoiu tradusaun husi kordenador distritu tanba partisipante susar atu esplika iha lian Tetum. Ida ne‟e
difikulta tebes atu hetan informasaun loloos no detallu. Ikus liu, tempu implementasaun atividade ne‟ebé
badak no lalais inklui dezafiu husi terrenu (kondisaun estrada) impede peskizador atu hetan informasaun
ne‟ebé adekuadu husi parte komunidade no benefisiariu sira.
Mapa Timor-Leste: peskiza halao iha area kor matak (Baucau, Manatutu, Dili, Aileu, no Oecusse)
5|Page
INTRODUSAUN
Transformasaun konflitu sai aspeitu importante ida hodi kria estabilidade no hametin seguransa no fó dalan
ba dezenvolvimentu politika, sosial, ekonomia (no moris di‟ak).3 John Paul Lederach haktuir,
“transformasaun konflitu mak atu responde ba dinamika konflitu sosial hodi kria prosesu mudansa
konstrutivu nune‟e reduz violensia, haforsa justisa iha interasaun direita no estrutura sosial, no responde ba
problema lolos iha relasaun umanu.”4 Iha kontekstuTimor-Leste, hanesan nasaun pos konflitu, mudansa
konstrutivu akontese bainhira iha envolvimentu ativu no konsolida husi parte hotu iha sosiedade nia laran,
tantu autor estadu no naun estadu, hodi responde ba konflitu sira.
Relatoriu peskiza ida ne‟e foka ba papel Rede Prevensaun no Responde Konflitu (RPRK) iha prosesu
transformasaun konflitu, no hametin dame no estabilidade iha komunidade. Estabelese husi ONG Belun ho
autoridade lokal, lideransa komunitaria no tradisional iha postu administrativa 43 nia laran hahu iha tinan
2009, RPRK sai hanesan fukun5 ida hodi fo espasu ba atór paz lokal hodi komunika ba malu, fahé
informasaun no ideas, servisu hamutuk ba prevensaun no responde konflitu no harii dame. Ho apoiu husi
sosiedade sivil, governu, ajensia lokal no internasional balun, RPRK ezekuta ona planu asaun dame 100
resin iha postu administrativa 43 envolve entidade oioin, hodi responde direita ba abut konflitu sira ne‟ebé
mosu husi problema sosio-estrutural, nomos redus tensaun konflitu komunitaria.
Maske kontribui ona ba reduzaun tensaun konflitu komunitaria, RPRK kontinua hasoru dezafiu kona-ba
sustentabilidade hanesan rekursu ba transformasaun konflitu iha futuru. Rezultadu Avaliasaun Kapasidade
Rede husi programa DAME iha Agostu 2013, hatudu katak 22 RPRK husi total 43 RPRK (reprezenta 51%)
sei iha kapasidade minimu hodi lori rede ba oin. Iha deit 4 RPRK (9%) husi RPRK sira ne mak la hatudu
progresu signifikante iha kapasidade hodi jere rede
Peskiza ne‟e hamosu mos rekomendasaun xave ba parseiru relevante sira hodi ajuda hametin kapasidade
ator paz iha RPRK hodi envolve ativu liutan prosesu transformasaun konflitu, hametin dame no stabilidade
iha komunidade iha futuru. Ator paz iha rede hatene situasaun iha komunidade no bele responde di‟ak liu
ba problema sira, maibé seidauk hetan atensaun maksimu husi parseiru sira seluk hodi ajuda responde
efetivamente ba sustentabilidade paz. Haforsa investimentu iha kapasidade ho alvu spesifiku no serbisu
3
“ h arz, ‘olf,
. Post-Conflict Peacebuilding: The Challenges of “e urity, Welfare a d represe tatio , “e urity
Dialogue 36(4): p.429–446.
4
Lederach, John Paul. "Conflict Transformation." Beyond Intractability. Eds. Guy Burgess and Heidi Burgess. Conflict
Information Consortium, University of Colorado, Boulder. Posted: October 2003
<http://www.beyondintractability.org/essay/transformation>.
5
Iha disionariu Tetun, fukun iha signifikasaun tolu. Ida mak tali ka fita rohan kesi hamutuk atu hametin buat ruma.
‘ua ak parte husi ita ia li a ka ai ho rui rua hasoru alu. Tolu ak parte husi ai e e é sa ak atu oris á.
Ho sig ifikasau e e, ai hira te i rede ha esa fuku ida, fo sig ifikasau e e é oot te es o i porta te
tanba laiha rede ka fukun ligasaun labele lao.
6|Page
besik ho komunidade ho komunikasaun no konfiansa makaas iha atividade sir abele ajuda rede sai forsa liu
iha futuru.
Hafoin introdusaun, relatóriu ne‟e fahé ba parte tolu. Kontekstu iha parte I, tuir mai rezultadu xave iha
parte II, rekomendasaun no konklusaun iha parte III.
Parte I. KONTEKSTU
Hafoin restaurasaun independensia iha 2002, Timor-Leste kontinua hasoru situasaun konflitu ne‟ebé bele
ameasa dezenvolvimentu nasaun nian. Krize politika militiar iha 2006 hanesan ezemplu husi disturbiu no
konflitu ne‟ebé afeta ba dezenvolvimentu hafoin independensia, kauza rezidenti Dili kuaze 15,000 tenke
evakua. Krize ne‟e hamosu impaktu ba seitor oioin inklui politika, ekonomiku, seguransa, no sosial.
Tensaun konflitu ne‟ebé aas ameasa stabilidade, paz, no koezaun sosial entre membru komunidade sira.
Strategia foun husi ajensia governu no naun governu liuhusi uza mekanismu tradisional sira hanesan
dialogu, rekonsiliasaun, no kultura konsege reduz tensaun no restaura paz no koezaun sosial.6 Rede
Prevensaun no Responde Konflitu mosu hanesan konseitu ida husi NGO Belun, no nudar parte ida husi
sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS)7, hodi responde ba kontekstu krize 2006 no demonstra katak
nesesita duni atu iha rede iha komunidade hodi akumula ema ka organizasaun oioin nune‟e bele kopera
hamutuk iha esforsu koletivu ba hametin dame no estabilidade, liliu iha area risku sira.
1.1.
Saida mak Rede Prevensaun no Responde Konflitu?
Akademiku Mendizabal (2006 p.1) hateten rede hanesan espasu ba kria, fahé no habelar koñesimentu no
matenek. Ba programa AtReS, rede RPRK defini hanesan mahon ida ne‟ebé akumula ema ka organizasaun
oioin hodi servisu hamutuk ba objetivu ida. Rede nia ezistensia importante tanba bele fó kbiit ba ema ka
organizasaun hodi promove servisu hamutuk, komunika no kopera ba malu iha sistema ida nia laran hodi
atinji objetivu boot. Ikus mai rede RPRK hanesan rekursu boot ida ne‟ebé ezisti iha komunidade hodi
haforsa komunikasaun no halo asaun forte nune‟e bele hetan rezultadu boot ne‟ebé komunidade hein.
RPRK fó espasu ba fahé informasaun, hala‟o atividade prevensaun konflitu, no atividade komuntaria sira
seluk liu husi papel no kapasidade ne‟ebé kontribui husi membru oioin iha rede laran. Objetivu ka misaun
prinsipál husi rede ne‟e mak “atu promove dame no hakmatek iha komunidade nia le‟et liuhusi
6
Wassel, T. (2014). Timor-Leste: Links between peacebuilding, conflict prevention and durable solutions to
displacement. Brookings-LSE Project on Internal Displacement, p.ii
7
Atensaun no Responde Sedu ka AtReS hanesan sistema o itorizasau a i side ti e e é esta ele husi Belu iha
tinan 2008 ho objetivu atu hametin komunidade hodi sai responsivu ba tensaun konflitu sira. AtReS nia metodulojia
mak halibur dadus insidenti husi komunidade, verifika no analiza, hodi ikus mai fahe ho parseiru no komunidade. Ba
ser isu e e, At‘e“ aloka
o itor iha postu ad i istrati a,
u isipiu o heta apoia husi korde ador
munisipiu.
7|Page
kooperasaun no kolaborasaun iha esforsu jestaun no transformasaun konflitu nune‟e la habelar ba
violensia”.8 Tanba prevensaun no transformasaun konflitu sai hanesan responsabilidade komunidade hotu,
laos mai inisiativa no asistensia atór eksternal maibé hakiak no dezenvolve husi ema lokál ho mekanizmu
lokál no bazeia ba kontekstu lokál. Bainhira rekursu lokál hirak ne‟e utiliza ho másimu, bele prevene no
transforma konflitu iha futuru.
1.2.
Oinsa rede RPRK harii?
Rede RPRK harii hamutuk entre ONG Belun ho komunidade sira iha postu administrativu 43 iha
munisipiu 13 liuhusi diskusaun, enkontru trimestral nomos aprosimasaun maksimu ho parseiru Belun inklui
individu no organizasaun, nomos komunidade sira. Prosesu estabelese lao iha ambiente demokratiku no
transparensia iha ne‟ebé komunidade fó sira nia kontribuisaun liuhusi idea. Konsultasaun ho parseiru Belun
iha nivel nasionál no komunidade hodi hetan hanoin konstrutivu ba dezenvolve rekursus dame ne‟e ba oin.
Hahu harii iha 2008, RPRK konsege hala‟o ona planu asaun dame hamutuk 100 resin hodi prevene konflitu
komunitaria liuhusi atividade hanesan Tara Bandu, semináriu no dialogu komunitariu ho topiku oioin ho
benefisiariu mai husi komunidade rasik. Previlijiu mai Belun, iha fulan Dezembru 2012, Belun liuhusi pilar
prevensaun konflitu no harii dame hetan premiu Sergio Viera de Mello husi Presidenti da Republika ba
rekoñesimentu kontribuisaun ba promosaun ho respeitu protesaun direitu humanus Sivika ho Politika, ne‟e
mos parte iha prosesu dezenvolve ezistensia RPRK ba harii dame iha sosiedade nia le‟et. To‟o agora RPRK
kontinua hanesan parseiru no alvu husi programa Belun ba implementasaun projetu ba komunidade iha
transformasaun konflitu no harii dame iha baze.
1.3.
Rede RPRK ho nia estrutura
Iha peskiza ne‟e identifika katak rede RPRK funsiona ka lao iha estrutura hierarkia nia laran (figura 3) ho
puntu fokal, sekretariu/a, tezoreiru/a, no membru balun. Maske nune‟e iha prosesu planeamentu no foti
desizaun ba planu asaun ruma, estrutura depende totalmente ba koperasaun no kolaborasaun másimu husi
membru hotu. Membru no estrutura iha RPRK barak mai husi funsionariu administrasaun sub distritu
(administrador, ofisiál dezenvolvimentu lokal, ofisiál ogvernu lokal, no funsionariu sira seluk), lideransa
komunitária no hirak ne‟ebé iha pozisaun no konesimentu kle‟an iha komunidade nia le‟et.9
8
Summariu Rede Prevensaun no Responde Konflitu, AtReS, Janeiru 2014
Husi total 43 RPRK, 24 RPRK (56%) mak puntu fokal mai husi funsionariu administrasaun sub municipiu, hanesan
Ad i istrador, CDO, OGL, o fu sio ariu pu liku alu iha ad i istrasau lara . Nu e e os husi total e e, ‘P‘K
de it ak lidera husi feto.
9
8|Page
Estrutura RPRK
Puntu Fokal
Tezoureiru/a
Sekretariu/a Rede
Membru
Figura 2. Estrutura Rede Prevensaun Konflitu Komunitária; Fontes AtReS
Maske iha estrutura hodi organiza no halo jestaun ba rede, maibé bazeia ba deklarasaun husi kordenador
distritu Belun estrutura RPRK balun ladun mosu no halo funsaun ho di‟ak tanba iha indikasaun katak, rede
depende ba lideransa (pontu fokal) iha estrutura. Auzensia pontu fokal afeta ba lalaok rede. Nune‟e
estrutura mosu tuir atividade (hanesan komisaun organizadora de‟it). Situasaun ida ne‟e sei prejudika ba
sustentabilidade no resiliensia harii dame iha futuru. Alende ne‟e, RPRK hanesan atividade voluntariu iha
ne‟ebé membru no estrutura ladun fo importansia. Iha diskusaun no avaliasaun entre ekipa DAME ho
kordenador distritu sira, identifika katak, estrutura iha rede balun dala ruma akontese de‟it bainhira iha
atividade.10
1.4.
Oinsa RPRK prevene no transforma konflitu
RPRK halao atividade prevensaun no transformasaun liuhusi fahé informasaun, sensibiliza komunidade
kona-ba dame liuhusi dialogu, no mobiliza komunidade liuhusi atividade kultura ba hametin dame no
koezaun sosial. Akademiku Mendizabal (2006) deskreve katak rede bele prienxe funsaun neen, hanesan tais
informasaun ne‟ebé bele asesu di‟ak, halo advokasia kona-ba mensajen spesifiku sira, organiza ema ka
organizasaun ba objetivu komun, harii komunidade liuhusi promove valor sira, mobiliza apoiu ba atividade
relasiona ho objetivu rede, no promove aprende ba malu liuhusi atividade xave sira iha rede laran.11
Atividade prevensaun dala barak sei jeneriku ka jeral ba komunidade hanesan mekanismu tradisional sira
(Tara Bandu), dialogu, no seminariu sira. Hanesan hatudu iha figura 4, iha implementasaun atividade dame,
RPRK serbisu besik ho parseiru xave sira husi parte governu, agensia nasional no internasional, no
sosiedade sivil sira seluk. Parseiru sira ne‟e sei envolve liu husi kontribuisaun bazeia ba kapasidade idaidak, hanesan fundu, material, ka idea sira.
10
Ibid
Me diza al, E.
. U dersta di g Net orks: the fu tio s of resear h poli y et orks. O erseas
Development Institute Working Paper 271. London.
11
9|Page
Hafoin implementasaun, RPRK mos kontinua observa no halo monitorizasaun hodi haree progresu
atividade sira. Pur ezemplu iha postu administrativa Aileu, rede hamutuk ho administrasaun distrital halo
avaliasaun ba lalaok Tara Bandu ne‟ebé implementa ona hodi identifika solusaun ba futuru. Administrador
Munisipiu Aileu rekoñese katak, maske Tara Bandu lao ona maibé populasaun balun sei kontinua atu
kontra bandu ne‟e. Tanba ne‟e sira hala‟o atividade liuhusi fundus kiik hodi implementa avaliasaun ba
implementasaun Tara Bandu.12
Figure 3 Mekanizmu Serbisu Prevensaun konflitu rede komunitária; Fontes: AtReS
Parte II. REZULTADU XAVE
2.1. Asaun kordenada ba rezultadu bo’ot
Komunikasaun lao maibé kordenasaun dala ruma iha dezafiu tanba ema barak preokupa ho sira nia servisu hanesan
funsionariu publiku no servisu sira seluk – Sekretaria Rede RPRK Manatuto
Rede RPRK nia ezisténsia mak halibur entidade oioin hodi foti asaun hamutuk ho kordena ba
transformasaun konflitu no harii paz iha komunidade no nasaun laran. Tanba atu transforma konflitu no
alkansa paz iha rai laran, presiza servisu hamutuk iha área oi-oin ho kompetensia oin oin. “Mobilizasaun
rekursus humanus ho rede luan hodi representante insitusaun oi-oin hanesan estratéjia importante hodi
atinji rezultadu no impaktu bo‟ot iha komunidade.”13 RPRK harii ho objetivu atu mobiliza rekursu iha
komunidade liuhusi koperasaun no kolaborasaun ne‟ebé di‟ak ba prevensaun konflitu, harii paz no hametin
koezaun sosial.
12
Atividade implementasaun fundus kiik (CSDI) iha Aileu Villa Lahae: Avaliasaun kona-ba Lei Tara Bandu, 13 Marsu
2014
13
Sumariu Rede Prevensaun no Responde ba Konflitu, AtReS Janeiru 2014
10 | P a g e
Kolaborasaun, kordenasaun, no komunikasaun efetivu entre membru rede, ho komunidade, no entidade
seluk sai xave importante ida ba efetividade no efisiensia servisu rede iha komunidade, liliu atu haforsa
impaktu ba tempu naruk. Ho kolaborasaun ne‟ebe di‟ak iha rede laran bele iha forsa hodi responde ba
problema sistematiku no evita servisu dupla iha komunidade. Innovation for Scaling Impact (2010, p.25)
hakerek katak “rede ne‟ebé organiza no kordena ho di‟ak bele fo dalan atu kria kapasidade haforsa
dezempenu no rezultadu ne‟ebé bele aumenta impaktu sira”.14
Iha postu administrativa Remexio, RPRK hola inisiativa hodi halo liña kordenasaun ho parte hotu, inklui
igreja katolika, hodi fahé informasaun kona-ba prevensaun konflitu. Estrutura rede laos deit ezisti iha postu
maibé mos iha estrutura iha Suco. Konsellu Suco hola mos papel hanesan membru no estrutura rede iha
nivel Suco. Iha Suco Asumau, Pesoal Apoiu Suco rekoñese katak, iha duni estrutura rede iha Suco ne‟ebé
xefia husi Xefe Suco hodi hala‟o funsaun fahe informasaun kona-ba konflitu ba komunidade.15 Kuaze
partisipante hotu ne‟ebé partisipa iha diskusaun no peskiza iha Remexio rekoñese katak kordenasaun entre
autoridade sira iha rede laran iha subdistritu laran konsege reduz boatu falsu sira no halo komunidade
informadu di‟ak liu. Pur ezemplu iha 25 Outubru 2013 rede konsege hala‟o seminariu ka dialogu ida ho
partisipante mai husi organizasaun oioin, inklui Artes Marsiais no Ritual sira, komunidade nomos entidade
husi nasional kona-ba hamate rumoris falsu, prevene konflitu.16 Iha tempu peskiza, partisipante sira deklara
katak ho asaun kordenada ne‟e konsege hamenus rumores falsu sira iha Remexio nia laran.
Alende rekoñese komunikasaun, koperasaun, no kolaborasaun di‟ak tebes tantu internalmente no
eksternalmente, rede RPRK mos rekoñese katak sei iha dezafiu oioin. Iha entrevista ho membru estrutura
no lideransa komunitária iha Manatuto Vila, maske rekoñese iha kolaborasaun no kordenasaun liuhusi
enkontru trimestral no fahe informasaun, lina kordenasaun no komunikasaun dala barak hetan dezafiu tanba
dupla funsaun no jestaun tempu ne‟ebé la permite hodi servisu ho másimu. Puntu Fokal rede Manatuto, iha
entrevista, deklara katak rede susar atu funsiona tuir espetativa komunidade iha prevensaun no responde
konflitu tanba frakeza funsionamentu estrutura. Tanba ne‟e presiza duni atu halo reestruturasaun ba
estrutura rede hodi nune‟e bele funsiona di‟ak liu tan.17
2.2. Kapasidade no kompetensia RPRK iha prevensaun no transformasaun konflitu
“Hanesan autoridade no lideransa komunitária ami iha kompetensia natureza hodi rezolve problema balun. Maibé
ami presiza atu hetan apoiu hodi aumenta tan kapasidade no abilidade ne’ebé ami iha” – Tezoreiru rede Vemasse
14
Innovation for Scaling Impact (2010). Next Generation Network Evaluation. iScale, p.25.
FGD no entrevista iha submunicipiu Remexio, 15 Maiu 2014
16
Ti or Post, Ha ate ‘u oris, Pre e e Ko flitu
Outubru 2014
17
Entrevista ho Puntu Fokal Manatuto, 13 Maiu 2014
15
11 | P a g e
Kapasidade rekursu (umanu) ne‟ebé efisiente bele haforsa esforsu transformasaun konflitu no sai fator
determinante ba sustentabilidade no posezaun lokal (local ownership). Bazeia ba relatóriu sira husi ONG
Belun, RPRK iha kapasidade naton hodi ezekuta fundu liuhusi planu asaun sira. Pur ezemplu fundus kiik
husi programa DAME konsege ezekuta ho di‟ak husi RPRK 27 ne‟ebé simu fundus.18 Husi atividade
fundus kiik ne‟e, RPRK hatudu ninia kapasidade kona-ba organiza, mobiliza rekursu, no implementa asaun
dame. Iha sorin seluk, RPRK mos iha kapasidade naton ona hodi uza rede hanesan sentru hodi fahe
informasaun ba malu.
Maske nune‟e bazeia ba avaliasaun interna husi ONG Belun nomos peskiza ida ne‟e, identifika katak, rede
RPRK kontinua hasoru dezafiu hodi implementa planu asaun sira, liliu liga ba kompetensia no kapasidade
teknika hanesan relatóriu finanseiru no proposta nomos oinsa halo fiskalizasaun ba ninia impaktu. Rede
seidauk iha inisiativa hodi halo avaliasaun hodi avalia atividade sira maibé akontese de‟it iha enkontru
trimestral ne‟ebé foka liu ba identifikasaun problema no planu asaun. Responde ba dezafiu sira ne‟e, ONG
Belun ho parseiru sira oferese fundu kiik no treinamentu hodi halo rede sai ativu liu tan no hala‟o knaar
hanesan atór paz iha komunidade.
Fundus no rekursu
Hanesan estudu balun nota katak falta rekursu iha nasaun pos konflitu sira, dala barak halo atór lokál sira
depende ba fundus husi liur (laos husi rede rasik). Akademiku Wong (2013) hateten katak, “relasaun
asimetrikal (falta fundus no rekursu) bele sai obstakulu boot ba entidade lokál hodi realiza sira nia
espetativa tanba dependensia makaas tebes”.19 Iha peskiza terenu, partisipante balun mos deklara buat
hanesan, katak rekursu sira hanesan fundus no ema importante ba lalaok rede. Maske RPRK iha ema ka
rekursu umanu, maibé fundu ne‟ebé limitadu sai obstakulu ba sira hodi halo asaun boot ho impaktu boot
liu. Sira iha hanoin no hakarak atu mobiliza komunidade no koko atu tama iha fatin isoladu sira hodi fahé
informasaun, maibé limitasaun rekursu kontinua sai obstakulu. Pur ezemplu iha Nitibe, alende satisfas ho
alokasaun fundus kiik iha 2013 ba atividade sosializasaun iha Suco sira, rede mos iha hanoin atu hala‟o
edukasaun sivika ba Aldeia isoladu ida besik fronteira maibé seidauk bele halo tanba susar atu asesu ba
fundus adisional.20 Iha Vemasse, membru estrutura rede informa katak sira iha ema ho kapasidade maibé
fundu mak la sufisiente.21
Fonte ba fundus ne‟ebé bele asesu RPRK mak mai husi ONG Belun. Iha tinan 2013, programa DAME
aloka orsamentu US$50,000 liuhusi atividade Conflict Sensitive Development Initiative (CSDI) ba rede
18
Total ‘P‘K ko pete a fu du ha utuk . Husi total e e ‘P‘K ak ko sege a a hodi i ple e ta fu du
kiik hodi halao atividade dame iha komunidade.
19
Wong, Pearly (2013). Local Ownership in Peacebuilding – a premature rhetoric. United Nations Peace and
Progress, Volume 1, pp.47-57
20
Focus Group Discussion Nitibe, 28 Maiu 2014
21
Entrevista ho Tezoreiru RPRK Vemasse 19 Maiu 2014
12 | P a g e
RPRK 27 hodi halo atividade dame. Montante orsamentu aloka ba RPRK ida-idak diferente maibé
maksimu mak US$2,000. Atividade sira barak liu mak dialogu no seminar hodi fahe informasaun ba
komunidade sira kona-ba isu konflitu liliu liga ba rai ka propriedade. Atividade balun mos halo Tara
Bandu, hanesan iha Vemasse (Jullu 2014) no Passabe (Fevereiru 2014). Atividade hotu implementa liuhusi
CSDI konsege hetan partisipasaun maksimu husi komunidade no fo impaktu di‟ak ba komunidade sira. Pur
ezemplu iha Passabe, bazeia ba observasaun kordenador distritu, hafoin atividade Tara Bandu ba be matan,
ambiente sai matak liu, respeita malu sai forte, no kuantidade ka debet be aumenta makaas ba komunidade
sira.22
Maske nune‟e rekursu harii dame, prevensaun no transformasaun konflitu laos de‟it depende ba osan ka
fundus husi atór eksternal, maibé mai husi kontribuisaun no dedikasaun komunidade sira. Iha peskiza ida
ne‟e, ami nota katak dependensia makaas ba fundu eksternu bele sai dezafiu boot ba prevensaun konflitu
komunitária tanba natureza rede komunitária mak atu uza rekursu ne‟ebé iha komunidade nia le‟et ba
hametin paz iha komunidade. Dependensia ba ema no rekursu husi liur halo esforsu komunidade iha rede
laran sai fraku. Pur ezemplu, partisipante balun ho honestu deklara katak bainhira ONG Belun dada an husi
sira nia fatin, rede susar atu avansa nomos bele la funsiona.23
Treinamentu
Treinamentu hanesan aimoruk forte hodi responde ba lakuna iha kapasidade no konesimentu ne‟ebé
membru RPRK no lideransa komunitariu sira hasoru nomos haforsa rekursu ne‟ebé iha ona. Bazeia ba
asesmentu ne‟ebé hala‟o husi ONG Belun liuhusi Programa DAME iha Agostu 2013 ho metodu Network
Capacity Assessment Tools (NCAT), identifika lakuna ka dezafiu sira iha parte lideransa, jestaun rekursu
umanu no finanseira, relasaun eskternal, Planeamentu, Implementasaun, Monitorizasaun, no Avaliasaun
(PIMA), kapasidade ba transformasaun konflitu, no sustentabilidade.24 Tanba ne‟e presiza duni atu fó
kapasitasaun no treinamentu iha area tematiku hodi responde di‟ak ba ejijensia komunidade iha prevensaun
no transformasaun konflitu.
Tuir partisipante asesmentu nia deklarasaun katak, area sira ne‟e mak relevante hodi nune‟e bele haforsa
efetividade serbisu rede nia ba futuru. Membru rede ida husi Laleia afirma katak, treinamentu hanesan
vitamina di‟ak ida hodi aumenta kapasidade no operasaun serbisu iha futuru.25 Nune‟e mos respondenti
husi membru rede iha subdistritu Laga rekoñese katak treinamentu ne‟ebé oferese di‟ak tebes no ajuda
tebes hasae sira nia konesimentu no abilidade maibé menus atividade dala barak hamenus impaktu husi
treinamentu tanba labele aplika ba buat ida.26 Iha entrevista ho membru rede iha Vemasse, rekoñese tebes
22
Fallo, Simon (2014). Relatoriu Narativu Atividade Tara Bandu submunicipiu Passabe. Oecusse, 2014
Entrevista ho Administrador submunicipiu Manatuto, 14 Maiu 2014
24
Rezultadu Asesmentu Rede Prevensaun no Responde ba Konflitu (RPRK), Agostu 2013
25
Entrevista ho Tezoreiru Rede Laleia, 6 Junu 2014.
26
Entrevista ho OJL Laga, 22 Maiu 2014
23
13 | P a g e
treinamentu no kapasitasaun hodi hasae sira nia kapasidade iha servisu rede nian. Nia dehan katak maske
iha kapasidade natureza hodi rezolve no halo mediasaun ba kazu kiik ne‟ebé komunidade hasoru, maibé
presiza nafatin apoiu ba kapasitasaun teknika. Membru rede apresia tebes ba treinamentu ne‟ebé oferese
husi Belun tanba tulun tebes hodi hala‟o servisu efetivu iha futuru.27Tanba ne‟e presiza duni iha atividade
hodi fasilita implementasaun abilidade husi treinamentu.
Maske nune‟e bazeia ba observasaun iha peskiza ne‟e, oferesimentu treinamentu ne‟ebé iha tempu badak
bele hamihis efetividade rezultadu husi treinamentu. Konformer observa treinador rejional ekipa DAME
katak partisipante ba treinamentu iha RPRK balun diferente ho partisipante sira ne‟ebé mai tuir avaliasaun
kapasidade no rekomenda treinamentu iha area espesifiku sira. Hanesan Haider (2009) diskuti katak
projeitu “governasaun lokál no hakbiit komunidade hetan kritika tanba fo prioriedade ba aselerasaun
oferesimentu asistensia material ne‟ebé hatudu rezultadu real duke dezenvolve treinamentu ne‟ebé
partisipativu hodi haforsa governasaun.”28 Ho problema hanesan ne‟e bele afeta tebes ba efetividade no
efisiensia treinamentu.
Treinamentu ho atividade presiza kompleta malu hodi hamosu rezultadu ne‟ebé di‟ak. Iha peskiza ne‟e
partisipante sira deklara katak treinamentu barak mak sira simu ona, maibé susar atu aplika tanba seidauk
iha atividade ne‟ebé fasilita atu impementa abilidade ne‟ebé sira simu ona. Membru rede iha Vemasse
deklara katak atividade barak liu bele ajuda sira aplika abilidade husi treinamentu.29 Nune‟e presiza tebes
atividade espesifiku ho alvu klaru hodi nune‟e bele aplika abilidade no konesimentu husi treinamentu.
2.3. Kna’ar lideransa no autoridade komunitária iha prevensaun konflitu
“Lideransa no autoridade komunitária mak dala barak responde uluk konflitu sira akontese iha komunidade nia
le’et” – Sekretaria Rede Manatuto
Bazeia ba lei no.3/2009 kona-ba lideransa komunitária no nia eleisaun, lideransa komunitária iha dever ka
obrigasaun atu organiza komunidade hodi partisipa iha solusaun ba sira nia problema rasik. Sira nia area
atividade ida mak oinsa atu harii paz no harmonia sosiál iha komunidade nia le‟et.30 RPRK 43 envolve
lideransa komunitaria ka Xefe Suco hamutuk 283. Hirak ne‟e envolve direitamentu iha RPRK hodi
hamutuk ho entidade no parseiru sira prevene no responde konflitu iha sira nia Suco laran. Iha peskiza ne‟e,
partisipante sira deklara katak Xefe Suco mak autoridade prinsipal iha komunidade no iha papel importante
prevensaun konflitu. Sira mak ida uluk liu atu responde ba keixa sira husi komunidade.
27
Entrevista ho Xefe Suco Uatolari/Tezoreiru rede, 19 Maiu 2014
Haider (2009). Community-based Approaches to Peacebuilding in Conflict-affected and Fragile Contexts. Issues
Paper. GSDRC 2009. p.23
29
Entrevista ho Xefe Suco Uatolari/Tezoreiru rede, 19 Maiu 2014
30
Lei no.3/2009 Lideransa Komunitaria no nia Eleisaun, Jullu 2008.
http://www.jornal.gov.tl/public/docs/2009/serie_1/serie1_no24.pdf
28
14 | P a g e
Partisipante lubuk ida iha peskiza ne‟e mos rekoñese kontribuisaun lideransa no autoridade komunitária no
lia nain sira hodi prevene no responde ba konflitu ho skala kiik iha komunidade. Membru estrutura rede iha
Manatuto deklara katak Xefe Suco no autoridade lokál sira sempre sai atór ba dahuluk ne‟ebé responde ba
insidenti no problema seluk iha komunidade.31 Maske ho kapasidade teknika ne‟ebé naton, hanesan iha
parte mediasaun formal, maibé lideransa komunitária sira kontinua sai ema dahuluk atu responde no buka
solusaun ba kazu sira. Sira mos husu nafatin atu hasae sira nia kapasidade teknika hanesan mediasaun hodi
nune‟e bele responde ba konflitu liga ba rai no kazu sivil sira seluk iha sira nia area.32
Hanesan parte husi RPRK, autoridade komunitária sai hanesan ajente ba paz hamutuk ho entidade seluk iha
komunidade. Hirak ne‟e laos ajente ne‟ebé insitusionalizadu maibé lao hamutuk ho komunidade iha
komunidade nia le‟et. Akademiku Reich (2006) argumenta katak “atór ka konstituente ba paz laos entidade
institusionalizadu maibé nu‟udar rede ne‟ebé lao iha komunidade nia le‟et ne‟ebé sai hanesan material
konseptual atu identifika parseiru nesesariu no potensial iha rejiaun laran no liur hodi atinji transformasaun
konflitu ne‟ebé konstrutivu. Nia hatutan katak tanba konflitu akontese iha nivel komunidade, entau harii
dame tenke iha no mai husi sosiedade nia laran.”33 Iha kontekstu ne‟e papel autoridade lokal, lideransa
komunitaria, no lia nain sira importate tebes tanba hatene di‟ak dinamika konflitu no fator sira kontribui ba
eskalasaun violensia.
Maske nune‟e lideransa komunitaria ne‟ebé maioria membru ba rede hasoru problema oioin, inklui
problema lejitimidade husi grupu balun nomos husi parte seluk ne‟ebé la fo votu durante iha eleisaun.
Kestaun pakote, ne‟ebé balun mai husi partidu, kontribui ba dezafiu lejitimidade. Pur ezemplu Xefe Suco
husi partidu ida la hetan fiar husi komunidade balun husi partidu diferente ho Xefe Suco rasik. Iha Nitibe,
partisipante iha FGD preokupa ho kapasidade Xefe Suco no Aldeia balun ne‟ebé sai lideransa liuhusi
pakote no seidauk iha kapasidade naton atu rezolve problema ne‟ebé mosu iha Suco laran.34
2.4. Mekanizmu kultura ba prevensaun no transformasaun konflitu
“Komunidade sente konfortavel bainhira uza mekanizmu tradisional no kultura hodi rezolve problema no konflitu
sira” – FGD iha Nitibe
Tradisaun no kultura iha papel boot ba prevensaun konflitu no harii paz. Iha nasaun seluk iha illa Pasifiku
hanesan Vanuatu rekoñese importansia husi governasaun bazeia ba lisan hodi kompleta sistema ka
31
Entrevista ho sekretaria rede Manatuto, 13 Maiu 2014
Entrevista ho ASD Laga, 22 Maiu 2014
33
Haree Reich, H. (2006). Local Ownership in Conflict Transformation Projects; Partnership, Participation or
Patronage? Berghof Occasional Paper, 5-13.
34
FGD Nitibe, 28 Maiu 2014.
32
15 | P a g e
instituisaun introdus husi liur. Governasaun bazeia ba lisan ne‟e diriji no lidera husi komunidade no lider
tradisional sira. Ida ne‟e importante hodi enfrenta dezafiu sira ne‟ebé mosu no haforsa moris hamutuk ka
harmonia sosiál iha futuru. “Kastom governance mak kona-ba oinsa ema bele aplika pratika kustumariu ka
hanoin koletiva atu responde ba dezafiu sira iha tempu agora no oinsa bele organiza moris hamutuk no
harmonia iha futuru.”35
Timor-Leste iha ninia kostume, lisan, no tradisaun ne‟ebé tane aas nafatin husi beiala sira to‟o agora.
Hafoin ukun aan, tradisaun no lisan sira kontinua hola papel iha vida sosiál no politika rai ne‟e nian.
Tradisaun no lisan sai parseiru ida ba sistema governasaun ne‟ebé introduz hanesan hakerek iha
konstituisaun RDTL. Artigu 2, alinea 4 konstituisaun RDTL hateten katak “Estadu rekoñese no valoriza
norma no lisan rai-Timór nian ne‟ebé la‟ós kontra Lei-Inan no mós lejizlasaun seluk tan ne‟ebé ko‟alia
kona-ba direitu ne‟ebé mai husi lisan no toman.” Kustume no lisan Timor sai hanesan mekanizmu
importante hodi prevene no tranforma konflitu nomos rezolusaun konflitu hodi harii dame iha komunidade
no nasaun. Kustume no lisan sira ne‟e inklui Nahe Biti Boot36, juramentu kultural, Tara-Bandu37, no „Maun
Alin38.‟
Agensia internasional no entidade lokál uza ona rekursu sira ne‟e hodi kria estabilidade no paz iha
komunidade nia leet. UNDP servisu besik ho Ministeriu Soliedariedade Sosiál harii Departamentu Harii
Paz no Koezaun Sosiál (DHPKS) hodi haforsa mekanizmu hanesan diálogu no mediasaun hodi rezolve
konflitu no violensia komunitária. Nune‟e mos husi parte Sekretaria Estadu Seguransa (SES) kria
enkuandramentu legal hodi hamosu Diresaun Nasional Prevensaun Konflitu Komunitaria (DNPKK) hodi
prevene konflitu komunitaria liuhusi dalan uzu rekursu tradisional hanesan dialogu, mediasaun, no
juramentu kultural. Ida ne‟e atu hatudu katak, rekursu lokál bele mos sai solusaun ida entre solusaun seluk
hodi prevene no rezolve problema sira seluk. Hanesan Castro no Trindade (2007) hakerek katak solusaun
ba krizi no konflitu mak iha tradisaun no kultura Timor oan sira rasik.39 De faktu, bazeia levantamentu ikus
liu husi Fundasaun Asia (TAF) iha 2013, identifika katak iha 68% husi total partisipante deklara importante
atu mantein pratika beiala sira.40
35
Haree Kastom Governance is for everyone Activities and Impacts of the Vanuatu Kastom Governance Partnership
2005-2012
36
Atu ha esa reko siliasau e e é ho ha oi ida atu tuur ha utuk o koalia tuir alu hodi heta ko se su e tre
parte e e é e ol e iha ko flitu o ikus ai ha osu da e o hak atek. (Soares, 2004)
37
Tara Bandu ak lisa ida Ti or ia e e é i ple e ta hodi reduz ka pre e e ko flitu ko u itaria, ha e us
krime, proteje ambiente no hadi ak komunidade nia moris. Tara Bandu eziste atu promove kultura respeita malu iha
sosiedade. Adopta husi Belu a d TAF
. Effective Use of Tara Bandu to Prevent Conflict in Timor-Leste. Dili,
Timor-Leste p.10
38
Maun alin (iha submunicipiu Manatuto entre Suco Maabat ho Sau) hanesan lisan ida neebe husik hela husi beiala
sira liu husi hemu ran hodi bolu malu hanesan maun alin. Ida nee ajuda prevene konflitu too agora.
39
Trindade and Castro (2007). ‘ethi ki g Ti orese Ide tity as a Pea e uildi g “trategy: The Lorosa e – Loromonu
Conflict from a Traditional Perspective. Dili, Timor-Leste p.41
40
The Asia Foundation (2013). Levantamentu Lei no Justisa iha Timor-Leste 2013. Sumariu Ezekutivu no Rezultadu
Prinsipal sira. Dili Timor-Leste, p.1
16 | P a g e
Tarabandu iha prevensaun no transformasaun konflitu
Tara Bandu sai hanesan atividade kultura ne‟ebé dala barak RPRK uza hodi prevene konflitu
komunitaria.Iha peskiza ne‟e, komunidade prefere uza mekanizmu lokal hanesan ne‟e hodi prevene no
rezolve problema duke mekanizmu formal. Iha sesaun FGD iha subdistritu Nitibe, partisipante sira
rekoñese katak iha prosesu rezolve problema, dala barak uza mekanizmu kultura tanba komunidade sente
konfortavel liu kompara ho mekanizmu ka lei formal sira. Iha mekanimsu lokál ne‟e, tradisaun no lia nain
nia papel importante hodi reduz tensaun konflitu.41 Wainhira entrevista ho funsionariu publiku balun iha
Laga, sira rekoñese katak Tara Bandu efetivu hodi hakiak be matan ne‟ebé agora komunidade sira bele
utiliza. “Mekanizmu lokál hanesan TB lao efetivu tebes, hanesan akontese ba TB ba be matan iha nebe
komunidade hahu selu hodi ne‟e bele sustentavel iha futuru. Iha TB ne‟e iha regulamentu sira hodi ijiji
komunidade selu be nebe ikus mai fo benefisiu masimu ba komunidade,” dehan ofisiál Governu Lokál
(OGL) Laga.42 “Komunidade sira hakarak tebes atu promove Tara Bandu”43 tanba apropria ho sira nia
kontekstu.
Maske nune‟e la taka dalan mos atu utiliza rekursu seluk hanesan lei formal hodi rezolve konflitu ne‟ebé
lao iha komunidade nia le‟et. Komunidade rekoñese katak, iha lakuna balun ne‟ebé presiza duni lei no
mekanismu formal presiza atu atende. Iha entrevista ho Lia Nain no Xefe Suco iha subdistritu Vemasse,
sira deklara katak kombinasaun entre mekanizmu tradisional no formal di‟ak liu hodi kria estabilidade no
paz iha komunidade nia le‟et.44 Iha tempu hanesan autoridade seguransa iha baze hanesan PNTL no
Administrator rekoñese katak, rekursu rua ne‟e presiza atu kompleta malu no lao hamutuk.45 José Belo,
hanesan Xefe Unidade Prenvesaun Krizi no Rekoperasaun iha PNUD Timor-Leste fiar katak pratika no
mekanizmu tradisional iha komunidade importante tebes iha prosesu harii dame, maibé laos solusaun
uniku. Nia salienta katak, importante tebes atu tau hamutuk mekanizmu tradisional no modern ka formal
bainhira halo serbisu ba rezolusaun konflitu sira.46
Iha kontekstu uza mekanizmu tradisional ba prevensaun no transformaun konflitu, dezafiu balun kontinua
mosu no rekoñese husi partisipante iha peskiza ne‟e. Pur ezemplu iha kontekstu Tara Bandu, dependensia
ba ema individual nia konsiensia nomos falta enkuadramentu legal ida ne‟ebé konkretu bele hafraku
impaktu husi implementasaun mekanizmu ne‟e. Sekretariu Estadu Meiu Ambiente (SEMA) hateten katak
maske Tara Bandu aplika ona, maibé iha fatin balun tesi ai no sunu rai kontinua akontese tanba seidauk iha
alternativa di‟ak. Tanba ne‟e fila ba komunidade ida-idak nia perspetiva no puntu de vista kona-ba Tara
41
FGD Nitibe 28 Maiu 2014
Entrevista ho OGL Laga, 22 Maiu 2014
43
IRIN (2013). Timor-Leste Pro otes Tradisio al Co fli t ‘esolutio . Hu a itarian News and Analysis, 2014.
http://www.irinnews.org/report/98186/timor-leste-promotes-traditional-conflict-resolution
44
Entrevista ho Xefe Suco no Lia Nain Suco Loilubo, 19 Maiu 2014
45
Entrevista ho PNTL Skuadra Laga 21 May 2014 and Manatuto sub district administrator 14 Maiu 2014
46
IRIN (2013). Timor-Leste Pro otes Traditio al Co fli t ‘esolutio . Hu a itaria Ne s a d A alysis,
.
http://www.irinnews.org/report/98186/timor-leste-promotes-traditional-conflict-resolution
42
17 | P a g e
Bandu.47 Iha parte seluk, mekanizmu justisa tradisional mos ladun iha forsa boot atu rezolve kazu konflitu
entre grupu ho etniku oioin nomos Artes Marsiais. “Artes Marsial iha ninia valor ka doutrina ne‟ebé kesi
membru sira duke valor komun kultural. Etniku oion iha diferensia idea kona-ba nain ba regulamentu
tradisional ne‟e.”48
2.5. Mekanismu justisa formal iha prevensaun no transformasaun konflitu
Partisipante sira iha peskiza ne‟e rekoñese papel justisa forma iha responde no transforma konflitu. Bazeia
ba rezultadu levantamentu husi TAF, 10% husi total partisipante mak responde hetan ona asesu judisial.
Nune‟e mos husi hirak ne‟ebé rona ona justisa, iha 80% mak hakarak rezolve problem liuhusi justisa
formal. Ida ne‟e hatudu katak iha ona mudansa no progresu ba asesu ba justisa iha Timor-Leste. Maske
nune‟e, dezafiu kontinua mosu. Iha peskiza hanesan husi TAF, fator determinante tolu mak sai hanesan
dezafiu, hanesan rekursu finanseiru ne‟ebé limitadu, ladun iha konesimentu, nomos distansia.49 Iha peskiza
no monitorizasaun husi JSMP hatudu katak Timor- Leste iha tribunal distrital haat de‟it atu bele responde
ba kazu hotu iha distritu 13 nia laran. “Ida ne‟e hatudu katak populasaun ne‟ebé presiza justisa tenke lao ho
distansia dook hodi asesu ba tribunal, ne‟ebé dala barak difisil no foti kustu barak liu.”50
Iha peskiza terenu, identifika katak lideransa lokal no membru rede sira rekoñese oinsa atu responde ba
kazu sivil no krimi. Iha kazu sivil, komunidade prefere uza mekanismu tradisional maibé kazu krimi, dala
barak rekomenda ba Polisia. Maske nune‟e, prosesu, distansia, no kustu sai preokupasaun ba komunidade
iha area rurais hodi uza mekanizmu justisa formal ba rezolve problema. Iha entrevista ho lideransa
komunitária iha Vemasse, deklara katak komunidade dala barak la hili prosesu judisial formal iha
rezolusaun ba konflitu no violensia tanba prosesu ne‟e rasik susar, dook husi komunidade, presiza kustu,
nomos dala ruma pendenti ba tempu naruk.51
Nune‟e mos familiaridade ho sistema justisa formal seidauk forte iha komunidade nia le‟et, liliu hirak
ne‟ebé iha area rural. Tanba ne‟e sira prefere uza sistema tradisional duke sistema formal. Diferente
kompara ho hirak ne‟ebé iha area sidade ne‟ebé asesu di‟ak liu ba sistema formal. Hirak ne‟e prefere liu
sistema formal duke tradisional. Iha entrevista ho puntu fokal rede Nain Feto, deklara katak maske
mekanizmu tradisional di‟ak tebes ba minimiza konflitu, maibé rede observa katak komunidade ladun uza
kompara ho mekanizmu formal. Konflitu sira sempre prosesu tuir prosesu formal.52 Ida ne‟e hatudu katak
47
Kultura Tara a du La Forte, Timor Post August 8, 2014
Bra dao, Co sta ti o
. I paktu Kustu e Kultura Fetosaa-U a e a Ko u idade ia Moris. Belu ,
Timor-Leste p.19-20
49
The Asia Foundation (2013). Timor-Leste Law and Justice Survery 2013, Dili Timor-Leste p.8-9
50
IRIN (2014). Timor-Leste s Mo ile Courts Pro ote A ess to Justi e. Hu a itaria Ne s a d A alysis,
.
http://www.irinnews.org/report/100108/timor-leste-s-mobile-courts-promote-access-to-justice
51
Entrevista ho Xefe Suco no Lia nain Suco Loilubo, 19 Maiu 2014
52
Entrevista ho Puntu Fokal Rede RPRK submunicipiu Nain Feto, 3 Jullu 2014
48
18 | P a g e
familiaridade no asesibilidade ba sistema no prosesu justisa sai fator determinante. Bainhira komunidade
seidauk asesu di‟ak ba sistema formal, sistema tradisional kontinua sai solusaun.
Iha peskiza ne‟e ami identifika katak alende justisa tradisional, justisa formal importante tebes. Partisipante
sira, liliu membru rede rekoñese katak bainhira mekanizmu rua ne‟e lao hamutuk bele prevene no rezolve
problema di‟ak liu. To‟o agora komunidade uza mekanizmu tradisional tanba ida ne‟e hanesan pratika no
kustume no kultura Timor nian ne‟ebé bele rezolve problema entre Timor oan. Mekanizmu justisa formal
presiza atu informa ba komunidade nomos hakbesik justisa formal ba komunidade nune‟e sira mos familiar
ho ida ne‟e.
2.6. Kontribuisaun no partisipasaun komunidade
“Tara Bandu iha Atelari, rede fo apoiu maibé laos fundus ka osan. Tanba orsamentu mai duni husi Atelari oan sira
ba Atelari nia di’ak” – ASD Laga
Planu asaun sira ne‟ebé popular iha komunidade implementa husi RPRK mak Tarabandu, seminariu,
dialogu komunitaria, no sosializasaun. Kontribuisaun no partisipasaun ativu husi komunidade iha planu
asaun no hirak ne‟ebé direitamente hetan impaktu husi konflitu mak bele garante estabilidade ba tempu
naruk. Liuhusi envolvimentu no partisipasaun mak bele haforsa sentidu nain ba prosesu tomak hanesan
prevensaun no transformasaun konflitu. Rezolusaun konflitu ne‟ebé mai husi inisiativa komunidade no
lidera husi komunidade rasik bele sai potensial ba mudansa ne‟ebé sustentavel. Ida ne‟e tanba komunidade
iha konesimentu no observasaun direita no di‟ak kona-ba buat hirak ne‟ebé lao iha komunidade nia le‟et
inklui sensitividade no limitasaun sira, nomos abut husi konflitu sira. Holsten (2013) hateten katak
komunidade tenke sai nain ba prosesu tomak hodi garante sustentabilidade. Bainhira atór lokál bele rezolve
diferensia no problema iha sira nia komunidade, sira bele sente sai nain ba prosesu ne‟ebé ikus mai halo
sira nia servisu koletivu ba objetivu komun iha rezultadu di‟ak liu.53
Iha figura 5 hatudu planu asaun ne‟ebé implementa iha area rural no urbana no tipu atividade sira ne‟ebé
komunidade sira envolve no fo kontribuisaun. Sosializasaun hanesan tipu atividade ne‟ebé popular no lori
ema barak atu partisipa. Ida ne‟e halao barak tebes iha area rural tanba komunidade barak mak envolve atu
hetan informasaun kona-ba asuntu importante liga ba konflitu no dezenvolvimentu.
53
Holsten, Michel (2013). Partners for Peace: Community and Conflict Resolution We are the people, e are the
pro le , e are the solutio . Glo al Communities – Partners for Good, p. 1-2.
19 | P a g e
Figure 4. Tipu atividade da e e’e é halao husi RPRK sira iha Su o o Su distritu sira liuhusi Progra a Fu dus
kiik DAME
2.6.1.
Komunidade rural
Diferente ho komunidade urbana, komunidade rural mak hirak ne‟ebé susar tebes atu asesu ba prosesu
dezenvolvimentu no servisu publiku inklui seguransa no estabilidade. Konflitu ne‟ebé akontese dalabarak
sei jeneriku hanesan hanesan hadau malu rai, animal tama toos, no konflitu kona-ba adat. Konflitu hirak
ne‟e hamosu mos violensia hanesan estraga sasan, sunu uma, no oho malu.54 Ho insidenti sira ne‟e,
komunidade no entidade sira iha area rural iha obrigasaun hodi servisu hamutuk oinsa bele prevene no
responde bazeia ba sira nia observasaun no abilidade.
Bazeia ba peskiza iha terenu, partisipante sira deklara katak partisipasaun komunidade rural hodi responde
ba kestaun konflitu inklui sensitividade ba konflitu komunitária lao di‟ak tebes. Rede ne‟ebé akumula
komunidade sira kontinua hamosu prioriedade no estratéjia hodi responde ba tensaun konflitu atu nune‟e
labele habelar ba violensia iha futuru. Iha FGD iha Passabe (±36 kilometru husi kapital Oecusse) halo
esforsu di‟ak tebes ho rekursu tradisional ne‟ebé iha hodi hamenus indikasaun ba tensaun iha futuru. Ho
forsa kolaborativu ne‟ebé rede iha, konsege mobiliza komunidade hodi hala‟o serimonia kultura ba hakiak
be matan nune‟e bele oferese be ba komunidade Passabe.55 Esforsu ne‟e mai husi servisu kolaborativu entre
entidade hotu iha subdistritu laran. To‟o agora komunidade sira kontente ba impaktu husi esforsu sira
ne‟e.56
Iha sorin seluk, bazeia ba relatóriu kompetisaun ba fundus kiik husi programa DAME nian durante 2013,
husi total 27 rede ne‟ebé simu fundus ne‟e, barak mak implementa iha Suco sira iha area rural ka nivel
54
Dadus insidenti husi AtReS, asesu iha 18 Agostu 2014
Problema be mos iha tendensia ba konflitu komunitaria bazeia ba monitorizasaun insidenti husi Belun, dadus
insidenti husi AtReS, asesu iha 18 Agostu 2014
56
FDG ho rede Passabe, 27 Maiu 2014
55
20 | P a g e
Suco. Husi total 27 atividade, hanesan hatudu iha figura 4 iha pajina anterior, atividade 9 mak halao iha
nivel sub distritu, restu halao iha Suco sira. Ida ne‟e hatudu katak sensitividade no mobilidade komunidade
iha area rural hodi responde ba kestaun konflitu boot tebes kompara ho hirak ne‟ebé iha area urbana ka
villa laran. Tuir observasaun kordenador distritu Belun, partisipasaun iha area rural boot tebes kompara ho
partisipasaun iha sidade ka villa laran, liliu iha atividade hanesan dialogu no seminariu sira.57
Iha fator balun mak sai xave ba motivasaun rede komunitária no komunidade iha area rural ka nivel Suco
atu serbisu hamutuk di‟ak liu iha prevensaun konflitu no harii dame. Ida mak komunidade kiik ho relasaun
ne‟ebé fasil atu haforsa. Fiar malu entre membru komunidade nomos konfiansa ba lideransa no autoridade
komunitária sai puntu positivu hodi halo prosesu lao ba oin. Iha entrevista iha Laga, partisipante deklara
katak komunidade sira iha area rural hanesan Aldeia Binagua iha konfiansa boot ba sira nia lideransa.
Bainhira lideransa koalia dala ida de‟it, komunidade hotu fiar hodi mai partisipa no rona informasaun.58 Ho
kontekstu hanesan ne‟e serbisu hamutuk ba sensitividade konflitu no harii dame efetivu. Fator ikus mak
pratika kultura hanesan lian no lisan kesi sira hodi ba kolaborasaun di‟ak liu hodi atinji rezultadu boot.
Rede komunitária hanesan Remexio (Aileu) no Passabe (Oecusse) lao di‟ak tebes tanba pratika kultura,
lisan, lian, fiar malu, no relasaun entre ema di‟ak liu kompara ho iha area urbana ka sidade.59
Alende sensitividade makaas ba konflitu, interesante atu haree mos kona-ba estratejia atu responde ba
tempu naruk. Ho sosializasaun, seminar, no enkontru sira, seidauk forte atu responde ba abut konflitu sira
tanba envolve ema barak no hamenus efetividade pratika prevensaun no transformasaun konflitu. Nune‟e
importante tebes atu identifika estratejia alternativa ida ne‟ebé bele halo iha skala kiik, maibé efetivu,
hanesan treinamentu diriji ba grupu alvu liga ba transformasaun konflitu iha area rural.
2.6.2.
Komunidade urbana/sidade
Konflitu ne‟ebé akontese iha area urbana dalabarak kompleksu oituan tanba envolve ema oioin ho interese
oioin. Bazeia ba dadus husi AtReS Belun, Dili hanesan area urbana no kapital nasaun kontinua sai fatin
ne‟ebé rejista insidenti barak liu iha periodu Junu to‟o Setembru 2013 ho 64 insidenti (30%) husi total 212
insidenti iha teritoriu tomak.60 Nune‟e komunidade urbana hola papel importante iha prevensaun no
transformasaun konflitu. Ho ema oioin no kultura oioin iha fatin ida tan migrasaun interna no buka
kompete ba serbisu ne‟ebé menus, bele kria tensaun, enveija sosial no bele mos sai oportunidade hodi halo
asaun boot ba prevensaun no transformasaun konflitu. Konflitu dala barak mosu ho anonimidade tanba
movimentu ema nian ne‟ebé susar atu deteta.
57
Diskusaun informal ho KD iha Belun Office Dili, 30 Abril 2014.
Entrevista ho PNTL Eskuadra Laga, 21 Maiu 2014
59
Entrevista ho eis Paroko Remexio, 7 Jullu 2014
60
EWER database, accessed 18 August 2014
58
21 | P a g e
Hodi responde ba konflitu sira, iha ona esforsu barak. Rede hala‟o ona atividade balun hanesan fahe
informasaun ba alvu oioin, inklui komunidade no joven sira. Iha Dili, liliu iha area Becora, rede deteta
katak area ne‟e sai vulneravel ba konflitu no violensia liga ba joven, tanba ne‟e sira kria planu no halo
asaun preventiva liuhusi diálogu ho estudante. Tanba estudante hanesan mos joven dala barak sai vitima no
alvu ba insidenti sira.61 Alende fahe informasaun hodi reduz tensaun konflitu, komunidade iha area urbana
mos kontinua uza mekanizmu seluk hanesan Tara-bandu hodi minimiza tensaun. Iha area Manleu – Dili,
komunidade sira utiliza mekanizmu Tara-bandu hodi regula ema nia ligasaun ho nia maluk nomos natureza
tanba ida ne‟e hanesan parte husi kultura rai lulik Timor nian.62 Maske nune‟e Tara-bandu iha area urbana
hasoru dezafius relasiona ho identidade kulturais ne‟ebé pluralizmu husi komunidade oioin ho ethnolinguístika ne‟ebé hatudu iha diferénsia ne‟ebé dook liuhusi sira nia orijinalidade kultura hela fatin. Tanba
née difisil tebes ba dezeña kona-ba simbolizmu naturáis no fatin/rai sagradu ne‟ebé úniku ba kada grupu
kulturál ne‟ebé normalmente defini tara-bandu.63
Iha parte mobilizasaun no kordenasaun ba planu asaun iha kapital nasional no distritu sai dezafiu. Iha
entrevista ho membru estrutura rede iha Manatuto, kordenasaun entre estrutura hodi halo esforsu no
aprosima komunidade partisipa atividade iha atividade prevensaun konflitu kontinua sai dezafiu.64 Ida ne‟e
impede tebes inisiativa hodi prevene konflitu komunitária iha sidade ne‟ebé ho proporsionalidade aas liu
fali iha area rurais. Iha dadalia informal ho kordenador distritu balun, rekoñese tebes diferensia entre rede
iha area sai husi sidade no area sidade liliu oinsa atu haforsa koperasaun ba asaun tanba inisiativa hodi
serbisu menus liu kompara ho sira iha area rural. Iha distritu Baucau, rede area rural hanesan Sentru
Ossoqueli lao di‟ak liu kompara ho Baucau Villa.65 Nune‟e mos iha rede iha Remexio servisu di‟ak liu fali
kompara ho Aileu Villa.66
Dezafiu seluk mos esforsu husi estrutura rede, liliu lideransa hodi kria prioriedade no estratéjia oinsa bele
hala‟o servisu ba komunidade. Iha entrevista ho membru estrutura husi rede Nain Feto deklara katak lalaok
estrutura depende ba atividade.67 Ho ema oioin, nesesidade oioin, nomos orientasaun oioin sai dezafiu boot
ba komunidade iha area urbana. Ida ne‟e halo sidade sai kompleksu liu tanba susar atu identifika saida mak
sai objetivu komun atu atinji hamutuk iha rede ka fukun ida nia laran. Pur ezemplu iha entrevista ho Amu
Lulik ida iha Parokia Motael, deklara katak area hanesan Dili kompleksu tebes no anonimu. Tanba ne‟e
presiza esforsu boot husi parte hotu-hotu.68
61
Nota observasaun planu asaun Submunicipiu Kristo Rei, 28 Fevereiru 2014
Entrevista ho Jose Caetano, Jestor Programa Apoiu PNUD ba DHPKS, 4 Jullu 2014
63
Bra dao, Costa
. Efeti idade Uza Tara-Bandu hodi prevene konflitu iha Timor-Leste. Belu .
64
Entrevista ho Secretaria Rede Manatuto, 14 Maiu 2014
65
Dadalia informal ho KD Baucau 19 Maiu 2014
66
Entrevista informal ho KD Aileu, 15 Maiu 2014
67
Entrevista ho puntu fokal rede Nain Feto, 3 Jullu 2014
68
Entrevista ho eis Paroko Remexio iha Parokia Motael, 7 Jullu 2014.
62
22 | P a g e
Ida ne‟e hatudu katak mekanismu formal sira mak apropriadu liu, hanesan advokasia, reforma seitor
seguransa, no implementasaun lei formal sira. Ho nune‟e, importante tebes atu rede RPRK iha sidade bele
haforsa ninia knaar iha fahe inormasaun no advokasia ba parte foti desizaun sira. Nune‟e mos ho
asesibilidade ba mekanismu oioin ne‟ebé di‟ak bele ajuda servisu husi rede sein halo planu asaun boot
hanesan dialogu ka seminariu sira iha area rural. RPRK hamutuk ho entidade sira iha area rural bele
identifika alternativa seluk hodi prevene no transforma konflitu ho efetivu liu.
2.6.3.
Partisipasaun feto iha prevensaun konflitu
Behuria (2014) deskreve katak “feto bele lori konesimentu no kompriensaun foun ba konflitu ida, liliu iha
parte kauza nomos solusaun sira. Feto sira hanesan sasin no vitima ba violensia, mediador ba konflitu
ne‟ebé lao bebeik, guarda ba etika komunidade sosiál no sustenta sira nia familia bainhira konflitu laos,
hanesan puntu kontribuisaun boot hodi hakotu siklu konflitu.”69 Camilla no Anjalina (2005, p.9) diskuti liu
tan katak “feto dala barak iha lian ne‟ebé forte ba paz, naun violensia, no promosaun direitu umanu iha
sosiedade ne‟ebé la estavel. Tradisionalmente sira ativu liu iha prevensaun estrutural, haforsa solusaun
tempu naruk hodi reduz potensia ba violensia, hanesan direitu umanu, justisa, boa governasaun,
dezenvolvimentu, no seguransa umanu.” Iha Timor-Leste situasaun diferente tebes tanba konesimentu husi
feto, liliu iha area rural hodi envolve iha prosesu dezenvolvimentu harii paz seidauk másimu ho razaun no
dezafiu oioin, inklui kultura.
Papel no partisipasaun feto iha dezenvolvimentu multisetorial iha Timor-Leste hatudu progresu boot. Sira
nia partisipasaun no kontribuisaun ba solusaun ba siklu konflitu desizivu tebes. Tanba ne‟e Estadu TimorLeste desde inisiu foka ninia politika ba partisipasaun feto iha dezenvolvimentu. Pur ezemplu, IV governu
konstitutional estabelese Sektretaria Estadu ba Promosaun Igualidade ne‟ebé antes ne‟e hanesan
departamentu ka asesoria ida iha Primeiru Ministru nia Gabineti. Alende ne‟e iha Parlamentu Nasional
proporsionalidade reprezentasaun feto iha 37% husi total 65 deputadu, numeru ida ne‟ebé boot tebes iha
rejiaun. Nune‟e mos iha kampana no programa lubuk ida mak hala‟o ona hodi kapasita espesialmente feto
sira.70 Kongresu distrital ba feto sira hodi hamosu estrutura ida ne‟ebé servisu ba interese feto iha distritu
lao hela.71 Ida ne‟e hatudu katak feto nia papel no partisipasaun importante tebes iha dezenvolvimentu
politika iha Timor-Leste.
69
Haree Behuria
, Why Wo e Matter for Pea e, UNDP o The Huffi gto Post, July
.
http://www.undp.org/content/undp/en/home/blog/2014/7/3/why-women-matter-for-peace/
70
Progra a e e i klui fo i se ti u a grupu feto rural sira e e é iha kreati idade hala o eko o ia koperati a kiik.
“EPI hala o o a a municipiu Aileu, Manatuto, Dili (Atauro), no Lautem hodi produz jus husi aifuan sira. Entrevista ho
Xefe Peskiza SEPI, 7 Agostu 2014
71
Ibid.
23 | P a g e
Figure 5. Partisipasaun Feto iha enkontru trimestral ba periodu 2 iha Laga, Manatuto, no Remexio.72 Fontes:
Relatóriu Kordenador Distritu AtReS.
Maske nune‟e progresu positivu barak seidauk mosu iha area rural sira. Hanesan deskreve iha figura 5,
partisipasaun feto iha enkontru trimestral ba periodu rua iha RPRK tolu identifika katak partisipasaun feto
la hatudu mudansa signifikativu. Partisipasaun mane iha tendensia aumenta, maibé feto iha tendensia tuun.
Nune‟e mos iha sesaun entrevista ho FGD iha distritu 4 ba rede RPRK hitu, resposta kuaze hanesan katak
partisipasaun feto iha atividade minimu tebes tanba dezafiu husi kustume no kultura. Iha parte balun, feto
nia partisipasaun maske hatudu husi numeru aas maibé kontinua pasivu tanba la hato‟o idea ruma iha
enkontru ka diálogu. Iha FGD ho membru rede komunitária iha Passabe, partisipante sira deklara katak
kultura sai hanesan dezafiu boot ba partisipasaun ativu feto iha prevensaun no transformasaun konflitu.73
Iha Manatuto, Sekretaria rede deklara katak razaun sira la envolve tanba menus informasaun, konesimentu
ne‟ebé naton, no la brani atu fo hanoin iha publiku tanba ambiente dominasaun mane iha enkontru hotu.74
Iha sorin seluk, iha kontekstu konflitu, feto dala barak haree hanesan vitima ba konflitu interna. Iha TimorLeste, kultura aumenta vulnerabilidade feto tanba konsidera hanesan segundu klase ba dominasaun mane.
Bazeia ba dadus konflitu no insidenti husi AtReS, feto kontinua rejista hanesan parte vitima ho persentajen
signifikante hafoin persentajen joven.75 Nune‟e mos bazeia ba informasaun husi Vulnerable Person Unit
(VPU), violensia barak liu mak rejista iha teritoriu mak violensia domestika ho Oecusse aas liu, tuir mai
Dili, no Baucau.76 Ho violensia hirak ne‟e feto barak mak sai vitima. Maske partisipasaun feto iha
72
Enkontru trimestral importante tanba kria ambiente hodi fo oportunidade ba membru hotu, feto no mane atu
e ol e iha ide tifikasau a asau pote sial o kria pla u ha utuk. Nu e e os e ko tru e e ha esa sasukat
ida hodi hate e partisipasau ati u husi feto sira. Dadus foti husi e ko tru daruak e e é ako tese a rede ha esa
hodi kompara no haree progresu ka mudansa partisipasaun
73
FGD Passabe, 27 Maiu 2014
74
Entrevita ho Sekretaria rede Manatuto, 13 Maiu 2014
75
Dadus At‘e“ husi Ju u to o “ete ru
. At‘e“ la foti dadus ko a-ba violensia domestika.
76
Dadalia informal ho Komandante PNTL VPU iha Belun, 24 Junu 2014
24 | P a g e
prevensaun konflitu sei minimu, maibé sira barak sai vitima. Prevensaun presiza duni atu envolve feto no
mane ka entidade hotu iha sosiedade nia laran.
Maske nune‟e ho partisipasaun no envolvimentu ne‟ebé menus no dezekilibradu (rural no urbana) nomos
konsensializasaun husi parte sosiedade hodi halo transformasaun ba mental no idea ba egualidade jeneru
ne‟ebé seidauk forte (well-grounded) bele hafraku efetividade esforsu ba prevensaun no transformasaun
konflitu no harii paz. Inisiativa hodi dezenvolve an husi parte feto hodi kontribui masimu iha
dezenvolvimentu, liliu area rural, seidauk metin.77 Tanba ne‟e esforsu ida ne‟ebé integradu hodi hamosu
idea inovativu no politika foun iha sensibilizasaun egualidade jeneru bele sai hanesan fator determinante ba
prevensaun konflitu no harii dame iha futuru. Bainhira politika jeneru seidauk klaru ba feto iha area rural,
liliu sai husi bareira kultura no mudansa mentalidade ba inisiativa, nomos seidauk iha esforsu integradu
di‟ak hodi eleva sira nia matenek no konesimentu, objetivu harmonia sosiál no dame seidauk bele atinji.
Parte III. KONKLUSAUN NO REKOMENDASAUN
Konklusaun
Iha relatóriu peskiza ida ne‟e, foka barak kona-ba papel no kapasidade lokál ba prosesu prevensaun,
tranformasaun, no rezolusaun konflitu nomos mekanizmu sira ne‟ebé utiliza iha prosesu ne‟e. Identifika
mos dezafiu sira. Ami argumenta katak rede komunitaria hanesan RPRK ne‟ebé akumula komunidade lokál
hanesan ajenti no atór ba paz iha kapasidade no papel importante ba prevensaun no transformasaun
konflitu. Iha tempu ne‟ebé Timor-Leste enfrenta dezafiu oioin husi problema sosial estrutural ne‟ebé
hamosu konflitu iha futuru, rede sai hanesan mekanizmu di‟ak hodi responde no hamenus tensaun mai husi
problema sira ne‟e.
Ami identifika katak rede RPRK iha duni sensitividade ba konflitu no estratéjia mekanizmu hodi responde
ba konflitu hodi la habelar ba violensia. Ida ne‟e importante tebes no presiza atensaun husi entidade iha
nivel nasional no distrital tanba autoridade no entidade iha rede laran hatene didi‟ak kona-ba kontekstu
konflitu lokál no realidade sira ne‟ebé komunidade hasoru. Bainhira komunidade bele estratéjia solusaun
hodi responde ba konflitu sira, ida ne‟e bele ajuda sustentabilidade ba esforsu prevensaun iha futuru.
Komunidade presiza sai atór no nain ba prosesu tomak. Komunidade ne‟ebé informadu ho di‟ak no envolve
iha prosesu kontribui ba dezenvolvimentu paz, estabilidade, no demokrasia iha rai laran.
Los duni katak iha dezafiu lubuk ida mak presiza hetan atensaun husi entidade hotu serbisu ba harii paz iha
nasaun laran. Partisipasaun no kontribuisaun ne‟ebé inklusivu husi membru komunidade hotu, liliu feto no
joven sira, ne‟ebé sei menus hanesan ema hotu espera sai dezafiu boot ida. Nune‟e mos dependensia
77
Entrevista ho Xefe Departamentu Peskiza SEPI, 7 Agostu 2014
25 | P a g e
makaas husi komunidade ba fundus eksternu bele hamihis sustentabilidade esforsu ba paz no
dezenvolvimentu. Tanba ne‟e presiza esforsu ida integradu husi governu, sosiedade sivil, no komunidade
hodi serbisu hamutuk di‟ak liu ba prevensaun no harii dame iha futuru. Investe iha inisiativa lokál (locallydriven and locally-led initiative), hanesan hasae kapasidade no konesimentu kritiku liuhusi kria planu,
prioriedade, no vizaun no misaun klaru bele haforsa sustentabilidade paz no estabilidade. Harii dame,
hametin dame no koezaun sosiál laos esforsu temporariu husi ema ka atór ida de‟it maibé esforsu kontinua
(bebeik) husi atór oioin iha sosiedade no nasaun laran.
Rekomendasaun

Atu prevene no transforma konflitu ho efetivu iha komunidade nia le‟et:
o
Instituisaun governu relevante hanesan Ministeriu Solidariedade Sosial liuhusi
Departamentu Harii Paz no Koezaun Sosial (DHPKS) no Sekretaria Estadu Seguransa
liuhusi Diresaun Nasional Prevensaun Konflitu Komunitaria (DNPKK) presiza kolabora no
serbisu besik liu ho komunidade liliu rede RPRK iha implementasaun atividade prevensaun
no transformasaun konflitu iha komunidade.
o
Sosiedade sivil sira ne‟ebé serbisu ba prevensaun no transformasaun konflitu hanesan
Belun no ONG internasional sira presiza kontinua haforsa apoiu ba atividade komunidade
iha prevensaun konflitu no responde ba prioriedade prevensaun konflitu ne‟ebé
komunidade rasik trasa ona.
o
Belun, RPRK no parseiru sira iha nivel nasional inklui Polisia presiza atu kolabora di‟ak
liutan hodi kria no haforsa mekanismu ba prevensaun no transformasaun konflitu iha nivel
urbana ho alvu espesifiku hanesan joven no minor idade no estudante sira hodi bele
minimiza numeru konflitu liga ba joven iha sidade.
o
Ministeriu Justisa presiza aselera prosesu elaborasan enkuadramentu formal hodi inklui
mekanismu (justisa) tradisional iha mekanismu justisa formal hodi fasilita komunidade ho
nia lideransa sira liliu RPRK iha transformasaun konflitu komunitaria no serbisu hamutuk
ho parseiru sira seluk hodi informa ba komunidade no enkoraja uzu mekanismu rua iha
koezaun sosial.

Atu haforsa lina kordenasaun no kolaborasaun:
o
Insitituisaun relevante, sosiedade sivil, no parseiru sira tantu iha nasional no lokal hamutuk
ho RPRK presiza estabelese kontaktu ne‟ebé di‟ak ho lideransa komunitaria no rede,
envolve sira ho ativu implementasaun atividade prevensaun konflitu no harii dame.
o
RPRK no parseiru sira hanesan Belun presiza haforsa enkontru regular entre membru sira
no parseiru (kada fulan se posivel) hodi diskuti no fahe informasaun kona-ba isu potensial
konflitu ka topiku dezenvolvimentu seluk hanesan esforsu ida hodi haforsa komunikasaun,
kordenasaun, no kolaborasaun.
26 | P a g e

Atu hasae partisipasaun inklusivu no kontribuisaun:
o
RPRK no Belun presiza serbisu hamutuk ho instituisaun relevante hanesan SEPI no
sosiedade sivil sira seluk hodi hamosu estratejia no mekanismu foun oinsa bele haforsa
partisipasaun no kontribusaun ativu husi feto sira.
o
Alende atividade seminariu, dialogu, no workshop, RPRK no Belun presiza identifika tipu
atividade relevante seluk iha ne‟ebé feto no joven sira bele envolve ho ativu. Atividade sira
hanesan treinamentu no debate ne‟ebé eksklusivamente diriji ba joven organiza husi RPRK
bele hasae liutan partisipasaun feto no joven sira.
o
RPRK no Belun presiza serbisu hamutuk ho ONG lokal no internasional serbisu ba asuntu
joven no feto sira iha planu no implementasaun atividade sira nune‟e bele fahe esperiensia
ba atividade ho alvu apropriadu.

Atu haforsa kapasidade rede RPRK hanesan parte komunidade:
o
Belun, MSS liuhusi DHPKS, no SES liuhusi DNPKK presiza haforsa investimentu iha
dezenvolvimentu kapasidade komunidade liliu RPRK liuhusi treinamentu ba area spesifiku
sira, akompanamentu, no insentivu sira seluk bazeia ba nesesidade no atividade prioriedade
RPRK.
o
Belun no parseiru sosiedade sivil sira seluk presiza kopera no komunika di‟ak ba malu iha
oferesimentu treinamentu ba grupu alvu espesifiku hanesan feto no joven sira hodi nune‟e
bele hasae no haforsa konesimentu no abilidade feto joven sira hodi partisipa ativu iha
atividade rede.
27 | P a g e
ESTUDU KAZU RPRK TUK-TETE SUBDISTRITU ATAÚRO
Postu administrativa Atauro hanesan parte munisipiu Dili (ho total populasaun liu 8000) lokaliza iha illa ketak
ho baliza maritime direita ho illa Indonesia (Wetar no Alor). Iha 2010, RPRK Atauro estabelese hodi haree ba
dinamika konflitu iha postu laran nomos ho vizinu Indonesia.
RPRK ne‟e hanesan Tuk-Tete (katak tur
hamutuk).
RPRK postu Ataúro nu‟udar parseiru Belun ne‟ebé pro-ativu ba identifika problema sosial iha komunidade nia
le‟et no responde liuhusi planu aksaun. Planu prioridade RPRK mak buka solusaun ba viajen ka movimentu
illegal
entre povo Ataúro-Ilha Liran/Indonesia ho komunidade Ataúro, liliu suku Biqueli. Tinan barak,
Komunidade Ilha rua sempre vizita ba mai ba apoiu atividade peska illegal, lia mate no lia moris, nomos hatan
ba nesesidade ekonomia basiku inklui hala‟o tratamentu Mediku. Komunidade Liran maioria mai husi Ataúro
no defaktu hase‟es an husi hela fatin hodi hela iha rai Liran tanba laiha kbi‟it selu impostu iha tempo ukun
Japanesa no Portugúes.
RPRK Tuk-Tete hatan ba problema entre komunidade rua ho inisia hodi realiza semináriu rejional iha Ilha
Ataúro 18 Juñu 2014 ho tema “Hametin Relasaun Kultural entre povo ilha Ataúro-Liran iha futuru. Oradores
mak reprezentante Ambasador Indonesia ba Timor-Leste ho interesante topiku Politika Governu Indonesia hodi
hametin relasaun amizade entre povo ilha rua liga ba asuntu ekonomia no kultura. Reprezentante Imigrasaun
Nasionál husi Setor Fronteira, Inspektur Asistente Administrasaun Polisia Maritima no ONG Belun. Fahe papel
Instituisaun liga ba asuntu fronteira martima. Total partisipantes feto nain 47, no mane 144 ne‟ebé kompostu
husi membrus PNTL, F-FDTL, Sosiedade sivíl, lider komunitariu, lider relijiozus no authoridade Governu lokal
no funsionariu publiku no reprezentante komunidade jeral. Objetivu semináriu mak atu fahe no rona
komunidade nia preukupasaun hodi sai modal sosiál ba hadi‟ak relasaun komunidade rua nian liuhusi dalan
diálogu iha tempu oin mai. Nahot Johannes Simbolon, nu‟udar Minister Counsellor reprezentante Ambasador
Indonesia ba Timor Leste hateten ”Apresia klean ba inisiativu ne‟e tanba amizade laos kria de‟it iha nivel as husi
Governu rai rua, maibé tenke atinji to‟o nivel base iha komunidade (grassroot)”. Konklui iha iha eventu
semináriu, komunidade rekomenda atu iha aksaun dame ho amizade ba diálogu iha futuru entre komunidade ilha
rua., hateten Nahot Simbolon. Sorin seluk, Komandante Polisía Maritima Setor Fronteira, Ricardo Moniz Pade,
reafirma rekomendasaun ne‟e sei lori ba enkontru joint Ministerial governu TL ho Indonesia iha fulan Setembru
2014 iha Indonesia. Perspektivu Belun, partisipasaun komunidade mak valor as hodi prevene konflitu. Valor
moris demokrasia mak hametin Pás no Estabilidade hodi lori soberaniu TL ba dezenvolvimentu prosperu. Tane
as estadu, haketak interese privadu, grupo iha ambitu dezenvolvimentu laran, hateten Luis Ximenes.
Manuel Bareto, Chefe do Suco Bikeli konfese ho laran kontente katak semináriu ne‟e importante no benefisia
duni ba komunidade Atauro, liu-liu Suku Biqueli tanba komunidade bele komprende papel Polisía Maritima no
Imigrasaun, inklui politika Governu Indonesia liga ba asuntu fronteira. Nia orguilhu liu bainhira reprezentante
Embaixador Indonesia prontu koopera hodi realiza diálogu komunitariu iha futuru.
Eventu dame ne‟e, hetan apoiu finanseiru husi Komisaun Europea, National Authorising Office, Search for
Common Ground no NGO Belun. Susesu semináriu ho kopera furak Governu lokal, Lider komunitariu, PNTL
no lider relijiozus.
28 | P a g e
Bibliografia
AtReS. (2013). Sumariu Rede Prevensaun no Responde Konflitu. Dili: Belun NGO.
Behuria, R. (2014, July 3). Our Perspective: UNDP. Retrieved August 19, 2014, from UNDP Website:
http://www.undp.org/content/undp/en/home/blog/2014/7/3/why-women-matter-for-peace/
Belun and The Asia Foundation. (2013). Effective Use of Tara Bandu to Prevent Conflict in Timor-Leste.
Policy Brief, 10.
Brandao, C. (2011). Impaktu Kustume Kultura Fetosaa-Umane ba Komunidade nia Moris. Dili: Belun
NGO.
Brandao, C. (2013). Efetividade Uza Tara-Bandu hodi Prevene Konflitu iha Timor-Leste. Dili: Belun NGO.
Conaway, C., & Anjalina, S. (2005). Beyond Conflict Prevention: How Women Prevent Violence and Build
Sustainable Peace. Global Action to Prevent War and Women's International League for Peace and
Freedom.
Fallo, S. (2014). Relatóriu Narativu Atividade Tara Bandu subdistritu Passabe. Oecusse: Belun NGO.
Haider, H. (2009). Community-based Approaches to Peacebuilding in Conflict-affected and Fragile
Contexts. GSDRC Issues Paper, 23.
Innovation for Scaling Impact. (2010). Next Generation Network Evaluation. iScale, 25.
Krause, K., & Jutersonke, O. (2005). Peace, Security and Development in Post-Conflict Environments.
Security Dialogue.
Mendizabal, E. (2006). Understanding Networks: the functions of research policy networks. Overseas
Development Institute.
Michel, H. (2013). We are the People, We are the problem, we are the solution. Global CommunitiesPartners for Good.
Post, T. (2014). Hamate Rumoris, Prevene Konflitu. Dili: Timor Post.
Post, T. (2014). Kultura Tarabandu La Forte. Dili: Timor Post.
Reich, H. (2006). Local Ownership in Conflict Transformation Projects; Partnership, Participation or
Patronage? Berghof Occasional Paper, 5-13.
Republica, J. d. (2008). Lideransa Komunitaria no nia Eleisaun. Retrieved from Jornal da Republica:
www.jornal.gov.tl/public/docs/2009/serie_1/serie1_no24.pdf
Schwarz, R. (2005). Post-Conflict Peacebuilding: The Challenges of Security, Welfare and Representation.
Security Dialogue, 429-446.
Soares, D. (2004). Nahe Biti: the Philosophy and Process of Grassroot Reconciliation (and Justice) in East
Timor. The Asia Pacific Journal of Anthropology, p.15-33.
29 | P a g e
Svensson, J. (2005). Bottom-up vs Top-down Approaches in Peace-building and Democratisation. In T. C.
Studies, Violent Conflict and Democracy; Risks and Opportunities (pp. 15-25). Uppsala: Uppsala
Universitet.
The Asia Foundation. (2013). Sumariu Ezekutivu no Rezultadu Prinsipal sira. Timor-Leste Law and Justice
Survey 2013, 1.
Trindade, J., & Castro, B. (2007). Rethinking Timorese Identity as a Peacebuilding Strategy: The Lorosa'eLoromonu Conflict from a Traditional Perspective. Technical Assistance to the National Dialogue
in Timor-Leste, 41.
University of Queensland and Malvatumauri National Chief of Council. (2012). Kastom governance is for
Everyone; Activities and Impacts of the Vanuatu Kastom Governance Partnership 2005-2012.
Queensland: University of Queensland.
Weissmann, M. (2005). Informal Networks as a Conflict Preventive Mechanism. In N. Swanstrom, Conflict
Prevention and Conflict Management in Northeast Asia (pp. 103-119). Sweden: Central AsiaCaucasus Institute and Silk Road Studies Program.
Wong, P. (2013). Local Ownership in Peacebuilding - a Premature Rhetoric. United Nations Peace and
Progress, 47-57.
30 | P a g e
Lista Kestionariu
Pergunta introdusaun: Oinsa ita boot nia konesimentu ka observasaun jeral kona-ba rede prevensaun
konflitu komunitaria ka RPRK?
Oinsa RPRK servisu ba prevensaun no transformasaun konflitu komunitaria?
1.
Mekanizmu prevensaun no transformasaun konflitu komunitaria
 Mekanizmu saida de’it mak komunidade uza iha prevensaun no tranformasaun konflitu?
Formal ka tradisional?
 Mekanizmu sira ne’e fo impaktu ka lori mudansa ruma ba seguransa no estabilidade iha
komunidade?
2. Koperasaun no Kolaborasaun
 Oinsa atór diferente bele kolabora ka servisu hamutuk iha prevensaun no transformasaun
konflitu iha komunidade?
3. Lejitimidade: importansia envolvimentu figura autoridade iha konflitu
 Saida mak papel autoridade lokal no lider tradisional sira iha prevensaun no transformasaun
konflitu komunitaria?
4. Papel feto iha prevensaun no transformasaun konflitu
 Papel ka kontribuisaun ida ne’ebé mak feto sira fo iha prevensaun no transformasaun
konflitu?
5. Kultura no Prevensaun konflitu
 Oinsa kultura kontribui ba efetividade prevensaun no tranformasaun konflitu iha
komunidade nia leet?
6. Papel no kontribuisaun joven
 Oinsa papel joven iha rede laran iha prevensaun no transformasaun konflitu?
 Saida mak kontribuisaun joven iha dezenvolvimentu stabilidade no harii dame iha
komunidade?
7. Envolvimentu komunidade (community engagement)
 Oinsa komunidade envolve iha prosesu tomak ba prevensaun no transformasaun konflitu?
 Oinsa persepsaun komunidade ba prevensaun no transformasaun konflitu ohin no aban
bain rua?
 Oinsa komunidade nia hanoin kona-ba papel Estadu ka governu iha prevensaun no
transformasaun konflitu?
 Oinsa komitmentu ka kompromisu komunidade ba prevensaun konflitu iha futuru?
31 | P a g e

Documentos relacionados