relatóriu - Comissão Anti-Corrupção | Komisaun Anti

Transcrição

relatóriu - Comissão Anti-Corrupção | Komisaun Anti
Workshop ho Tema:
Fortifika Desempeñu Funsionáriu Alfándega no Reseita sira atu
Minimiza Risku sirak iha Korrupsaun
COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO
RELATÓRIU
WORKSHOP IHA DIRESAUN JERÁL RESEITAS
NO ALFÁNDEGA, MINISTÉRIU FINANSAS
Loron 17 fulan-Maiu 2011
DIRESAUN PREVENSAUN SETÓR PÚBLIKU
Rua DR. Sérgio Víeira de Melo, Nº. 7, Farol, Díli, Timor Leste
Telp (+670) 3331329/3331382, E-mail : [email protected]
Lia-fuan Ba Dala Uluk
Uluk nanain hodi naran Komisaun no Diresaun Prevensaun la haluha hato’o obrigadu wain ba
Komisáriu, Adjuntu EKP, Asesór Internasionál no pesoál tomak CAC nian, liuliu Diretór no
ofisiál prevensaun sira ne’ebé servisu makas hosi preparasaun to’o halao eventu ida ne’e no mós
ba Ministra no Vise iha Ministériu Finansas ho Xefias no funsionáriu tomak Diresaun Jerál
Reseitas no Alfándega nian ne’ebé hatudu vontade boot no esforsu tomak hodi servisu hamotuk
ba realiza workshop ida ne’e, sai susesu no hanesan dahuluk iha Ministériu Finansas. Komisaun
liu hosi Diresaun Prevensaun iha Setór Públiku sei realiza mós eventu hanesan ne’e iha
ministériu seluk, hodi kumpri kompromisu ne’ebé CAC simu.
Atividade ba workshop hanesan ne’e, halao tuir misaun CAC nian ne’ebé estipula iha artigu haat
(4) Dekretu-Lei Nº. 8/2009. Misaun ne’e fahe ba parte rua, Prevensaun Kriminál no
Investigasaun Kriminál. Iha parte prevensaun nian Komisaun destaka ba área rua (2) importante:
área prevensaun iha setór públiku no área edukasaun, kampaña no perkiza ne’ebé lao tuir ninia
planu asaun 2011 nian.
Workshop ne’e, hatudu ona pasu konkretu atividade ida Komisaun nian hosi atividade lubuk ida
ne’ebé halao hosi diresaun hotu-hotu iha CAC nian laran, tantu hetan apoiu másimu hosi
sekretariadu administrasaun no finansas.
Diresaun Prevensaun iha esperansa boot katak workshop permeira faze ne’e bele fó ona ninia
implikasaun pozitivu ba funsionáriu tomak iha diresaun jerál ba reseitas no alfándega nian.
Orgullu tebes ba Komisaun tamba prezensa ida másimu ho diskusaun ida avontade ho esperansa
atu hadia duni buat ruma iha diresaun nia laran. Tantu iha segunda faze planeia ona workshop
iha loron 28 fulan-Juñu, ninia konteudu la dook hosi tema anterior no sei fokus liu ba aspektu
legál.
Relatóriu ne’ebé fó sai iha ne’e, halibur hotu-hotu nia perspektiva liu hosi aprezentasaun matéria
hosi palestrante sira no diskusaun grupu haat nian. Matéria sirak ne’e sei sai hanesan indikador
ba CAC hodi akompaña dezempeñu funsionáriu nian ba halao sira nia servisu lorloron nian atu
prevene hahalok korrupsaun.
Obrigadu ba hotu-hotu nia kontribuisaun.
CAC, loron 1 fulan-Juñu 2011
Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun
i
Ekipa Komisaun Organizadora
ba Workshop
iha
Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas
Loron 17 fulan-Maiu 2011
Responsável Másimu
: Komisáriu
Adérito de Jesus Soares
Koordenador Jerál
: Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun
Manuel C.C. Bucar C. Real
Koordenador
: Diretór Prevensaun
João Bosco Soares
Ekipa Téknika no Administrasaun :
a. Ofisiál Prevensaun
- Abrão José Freitas
- Antonino da Cruz
- Aniceto C. X. Filipe
b. Ofisiál Finansas
- Carlos Bento Mau Bere
- Maria da Costa Belo
c. Ofisiál Logístika
- Jaime da Costa Ximenes
d. Ofisiál Rekursu Humanu
- Luís Ersio de Jesus
e. Ofisiál IT
-António Maia Barros
:
ii
Indíse
Lia-fuan ba dala uluk
i
Ekipa Komisaun Organizadora
ii
Indíse
iii
Rezumu
iv
A.
Introdusaun
1
B.
Baze Legál
1
C.
Objetivu
2
D.
Introdusaun jerál no aprezentasaun matéria
1. Introdusaun Jerál, Komisáriu Adjuntu Prevensaun
2. Palestra hosi Komisáriu
3. Palestra hosi Vise-Ministru Finansas
4. Palestra hosi parte Igreja
2
2
4
5
6
E.
Pontu de vista hosi DJRA no Asesór sira
1. Diretór Jerál Reseitas no Alfándega
2. Asesor Jurídiku ba Diresaun Reseitas
3. Asesór ba Diresaun Reseitas Petrolíferu
6
6
7
8
F.
Diskusaun Grupu
1. Grupu I
2. Grupu II
3. Grupu III
4. Grupu IV
8
9
10
11
12
G.
Reflesaun
1. Diretora Nasionál Alfándega
2. Diretór Impostu Doméstiku
13
13
14
H.
Lia Badak Taka Workshop
1. Diretór Jerál Reseitas no Alfándega
2. Komisáriu Adjuntu EKP
16
16
18
I.
Konkluzaun
20
J.
Aneksu: Transkrip Aprezentasaun hosi Orador sira
1. Implementasaun lei CAC
2. Ética e Moral dos Funcionários na Prevenção à Corrupção
3. Papel Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega
20
20
24
25
K
Lista Partisipante Funsionáriu Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega
30
iii
Rezumu
Workshop ne’ebé realiza iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas ho tema
jerál fortifika desempeñu funsionáriu alfándega no reseitas atu minimiza risku sirak iha
korrupsaun. Iha workshop ne’e Komisáriu hanesan orador primeiru, esplika korrupsaun tuir lei
CAC nian ne’ebé difini iha tipu oi-oin hanesan korrupsaun pasivu aktu ilísitu, pasivu aktu lísitu,
korrupsaun ativu, abuzu poder no sst. Atu kombate korrupsaun ho tipu oi-oin ne’e laos CAC nian
knaar mesak deit maibe sai hanesan “Movimentu Nasionál” katak instituisaun Estadu ho
sosiedade sivil tomak tenke esforsu hamutuk hodi halo asaun prevensaun no kombate
korrupsaun. Estudu barak hatudu katak kombate korrupsaun ne’e lato’o, se ita halo investigasaun
deit, maibe ita tenke esforsa an hodi halo prevensaun inklui edukasaun, kampaña no peskiza.
Iha segunda sesaun, Vise-Ministru hatete katak korrupsaun ne’e akontese iha país barak iha
mundu, inklui mós país balu ne’ebé mak adiantadu ona mós sei hasoru dezafiu ida ne’e, maibe
país ne’ebé mak halo korrupsaun makas sempre iha ninia gap entre ema kiak no riku ne’e bo’ot
tebes no ida ne’e bele atraza prosesu dezenvolvimentu iha nasaun nia laran. Vise mós destaka
katak diresaun reseitas no alfándega sai núdar “lahan basah” no hamósu tentativa barak atu halo
korrupsaun, tan ne’e mak Ministériu Finansas koko atu estabelese sistema, regras no
prosedementu atu evita no minimiza atu la bele monu-ba tentasaun korrupsaun.
Tuir oradora hosi parte igreja nian katak núdar Timor oan tenke iha sentimentu hanesan Timor
oan, ita tenke ekilibradu iha ita nia moris loron-loron, iha ita nia responsabilidade atu halo buat
ruma atu sai realidade hodi bele prevene korrupsaun, nunee mós hosi aprezentasaun Diretór Jerál
Reseitas no Alfándega, katak diresaun ne’e mak hatama reseitas ba Estadu atu nune’e governu
bele halo dezenvolvementu nasionál ne’ebé governu planeia tiha ona no fó protesaun ba
fronteiras, halo kontrolu ba fronteira no teritóriu nasionál tomak.
Iha sesaun lokraik, Komisaun kria grupu diskusaun haat hosi partisipante nain 120 ho tema: 1.
Korrupsaun ne’e saída? 2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun? 3. Existe ona
kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun? No ikus, Saida maka diak para kombate
korrupsaun?
iv
RELATÓRIU
WORKSHOP IHA DIRESAUN RESEITAS NO ALFÁNDEGA,
MINISTÉRIU FINANSAS
A. Introdusaun
Comissão Anti-Corrupção tuir nia misaun iha área prevensaun konsta iha pontu 1, alinea c,
artigu 50 fó kompeténsia atu “Fó hanoin (akonsella) kualkér Instituisaun ka entidade
públika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian”. Bazeia ba
mandatu ne’e, Diresaun Prevensaun iha Setór Públiku iha nia planu asaun 2011, estabelese
programa “garantir a efectividade da prevenção no Sector Público” ho nia tipu atividade
sirak hanesan análise dokumentu legál, análise ezekusaun OGE, inspesaun no
monitorizasaun, workshop distritál no ministerial, no sst.
Liu hosi atividade workshop ministeriál, CAC hamutuk ho Ministériu Finansas organiza
workshop loron-tomak iha loron 17 fulan-Maiu 2011, Salaun Delta Nova, Dili ho tema
“Fortificar o Desempenho dos Funsionários de Alfândega e Receitas para Minimizar os
Riscos da Corrupção”. Eskolla diresaun rua ne’e iha Ministériu Finansas hanesan parte
dahuluk hosi workshop ministeriál nian no atividade hanesan ne’e sei realize mós iha
ministériu sirak seluk. Antes de halao eventu ne’e, Komisaun halao tiha enkontru ho Sua
Exa. Ministra Finansas iha loron 8 fulan-Abril, Sua Exa. Vise-Ministru ho Diretór Jerál
Reseitas no Alfándega iha loron 28 fulan-Abril, DN Alfándega ho kometiva iha loron 25
fulan-Marsu no kontaktu regular ho DN Impostu Domestiku no Xefia Administrasaun nian.
Workshop ne’e realiza tuir termu referénsia, número ofísiu: 09/C.Adj-P/IV/2011 iha loron
28 fulan-Abril 2011.
Partisipante iha workshop ne’e hamutuk ema na’in atus ida rua nulu (120) mai hosi
diresaun tolu (3) iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega.
B. Baze Legál
Iha workshop ne’e orador ho peritus internsionál sira fó matéria bazeia ba implementasaun
lei CAC no lei kódigu penál no prosesu penál ne’ebé iha relasaun ho krime korrupsaun,
hanesan:
 Lei CAC No.8/2009 iha loron 15 fulan-Jullu;
 Kódigu Penál, Dekretu-Lei Nº. 19/2009 iha loron 8 fulan-Abril;
 Kódigu Prosesu Penál, Dekretu-Lei Nº. 13/2005 iha loron 1 fulan-Dezembru.
1
C. Objetivu
Objetivu ba workshop ne’e, Comissão Anti-Corupção hakarak:
1. Fó koñesementu ba funsionáriu públiku sira hotu kona-ba lei CAC nian no
dokumentu legál sirak seluk ne’ebé relasiona ho prosedementu iha Diresaun Reseitas
no Alfándega, Ministériu Finansas.
2. Hetan informasaun ne’ebé mak adekuada kona-ba sistema prosedementu kobransa
reseitas iha parte Estadu nian.
3. Hadia metódu kontrulu ida efikáz, efetivu iha serbisu alfándega no reseitas atu
hamenus risku korrupsaun.
Figura 01: Partisipante workshop hosi Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega
D. Introdusaun Jerál no Aprezentasaun Matéria
Iha workshop ne’e Komisaun fó konsiderasaun ba orador nain haat (4) inklui Komisáriu, atu
fó sira nia hanoin kona-ba oinsa prevene no kombate korrupsaun iha Diresaun Jerál Reseitas
no Alfándega, Ministériu Financas ho uluk nanain hato’o introdusaun hosi koordenador jerál
ba workshop ne’e, hanesan tuir mai ne’e:
1.
Introdusaun Jerál, Komisáriu Adjuntu Prevensaun, Sr. Manuel Bucar
Hanesan koordenador jerál ba workshop ne’e, Adjuntu Bucar hato’o ninia apresiasaun ba
boa-vontade no koperasaun elevada hosi parte Ministériu, liuliu Diresaun Reseitas no
Alfándega durante preparasaun hosi kontaktu inísiu, diskusaun, to’o ohin ita bele realiza
eventu ida ne’e iha fatin ne’e.
Komisaun halao nia knaar iha área prevensaun ba setór públiku bazeia ba mandatu artigu 4
no 5 pontu 1 lei CAC nº. 8/2009. Atu hatete katak, inísiu tinan fiskál 2011 ne’e, Komisaun
2
foin implementa nia programa no atividade sirak, tantu iha prevensaun no mós iha área
investigasaun kriminál nian. Iha tinan kotuk 2010, Komisaun fó enerjia makas liu ba
rekrutamentu pesoál administrativu no investigador sira. Iha tempu ne’ebá halao mós
formasaun iha Komisaun nia laran no mós hetan konvite ba rai liur.
Figura 02: Introdusaun programa hosi Komisáriu Adjuntu Bucar
Workshop ne’e tuir planu asaun 2011 ne’ebé estabelese tiha ona hodi halao iha ministériu
balu hanesan dahuluk iha fatin ida ne’e halao ba Ministériu Finansas, Diresaun Reseitas no
Alfándega. Komisaun realiza tiha ona eventu hanesan ne’e iha fulan-Marsu loron 8 iha
Distritu Aileu, inkluindu funsionáriu ministeriál hosi Distritu Ainaro, Ermera no Manufahi.
Workshop ba ministériu sirak ne’e, Komisaun komesa uluk hosi Ministériu Finansas ba
Diresaun Jerál ne’e no ita hotu-hotu hatene katak diresaun jerál ne’e nia servisu importante
no sentrál tebtebes iha Ministériu nian. Diresaun ne’e mak kontrola sasán merkadoria tama
no sai iha teritóriu nasionál no fó reseitas impostu ba Estadu. Risku boot ba diresaun jerál
ne’e, enkuantu sasán merkadoria tama sai, bele mós mósu, hanesan dadus iha mundu
internasionál hatudu katak país sirak seluk preokupa makas ho trafiku ilísitu ba droga nian,
kilat ilegal, revista pornografia nsst.
Timor-Leste hanesan rai kikuan ida, ita hotu-hotu iha konsiénsia boot atu trava buat sirak
ne’e atu la bele mósu iha rai ida ne’e. Ho workshop ne’e, fó esperansa boot ba ita hotu-hotu
atu oinsa bele alkansa ita nia objetivu tuir tema sentrál ne’ebé hakerek “Fortificar o
Desempenho dos Funsionários de Alfândega e Receitas para Minimizar os Riscos da
Corrupção”.
Iha oportunidade ne’e mós, Adjuntu Prevensaun fó sai kona-ba realizasaun actividade hirak
ne’ebé sei liga nafatin ho diresaun jerál to’o fulan-Dezembru tinan ida ne’e. Actividade sirak
hanesan: - Segundu workshop sei halao iha loron 28 fulan-Juñu 2011, orienta deit ba diretór
no xefe departamentu sira; - Iha loron 28 fulan-Jullu 2011 (data proposta hosi Komisaun) sei
3
halo enkontru kona-ba koordenasaun entre CAC ho ofisiál diresaun reseitas no alfándega; Iha loron 14 fulan-Setembru 2011 (data proposta hosi Komisaun), Instituisaun rua (2) ne’e
sei halao análise kona-ba oinsa implementasaun ba rekomendasaun sirak ne’ebé hato’o tiha
ona iha primeiru no segundu workshop; no ikus nian diresaun jerál ne’e sei halao reflesaun
iha loron internasionál anti-korrupsaun iha loron 9 fulan-Dezembru 2011.
2.
Palestra hosi Komisáriu, Sr. Adérito de Jesus Soares
Iha aprezentasaun ne’e koalia kona-ba “Politica Combate Corrupção em Timor Leste e a
Implementação da Lei CAC”. Komisáriu hato’o nia lian meno katak tinan kotuk ita hotu
partisipa ona iha konferénsia ida iha Dili Convention Center atu reafirma ita hotu nian
komitmentu atu prevene no kombate korrupsaun. Ne’e katak, esforsu atu bele kombate
korrupsaun laos CAC nian knaar mesak deit maibe sai hanesan “Movimentu Nasionál”
katak instituisaun Estadu ho sosiedade sivil tomak tenke esforsu hamutuk hodi halo asaun
prevensaun no kombate korrupsaun. Estudu barak hatudu katak kombate korrupsaun ne’e
lato’o, se ita halo investigasaun deit, maibe ita tenke esforsa an hodi halo prevensaun inklui
edukasaun, kampaña no peskiza. Esforsu ida ne’e CAC la halo deit ho Ministériu Finansas
maibe sei nakloke ba instituisaun governu no sosiedade sivil sirak seluk.
Figura 03: Palestra hosi Komisáriu, Sr. Adérito de Jesus Soares
Iha workshop ne’e Komisáriu Aderito koalia makas kona-ba krime korrupsaun iha fórma oioin iha kódigu penál ne’ebé mós difini ona iha lei CAC mak hanesan iha artigu 292
(korrupsaun pasiva ba aktu ilísitu), artigu 293 (korrupsaun pasiva ba aktu lísitu), artigu 294
(korrupsaun ativa), artigu 295 (pekulatu), artigu 296 (pekulatu ho uzu), artigu 297 (abuzu
podér), no mós lei balun iha kódigú penál ne’ebé koalia kona-ba krime hasoru ekonomia
mak hanesan ho artigu 313 (brankeamentu kapitál), artigu 314 (fraude fiskál). Lei hirak ne’e
fortifika CAC nia misaun hodi halo kontrulu ba kualker instituisaun Estadu nian ne’ebé mak
harí ona iha Governu RDTL.
4
Komissáriu nia intervensaun katak workshop ne’ebé halo ho Diresaun Reseitas no
Alfándega laos hatudu katak Diresaun ne’e halo ona korrupsaun bo’ot iha Nasaun ne’e, ita
seidauk iha dadus ida ka halo estudu ida kona-ba entidade sirak ne’e hotu, maski oras ne’e,
iha rumores ka boatus barak-barak maibe ita seidauk iha provas didiak katak korrupsaun
ne’e akontese iha Diresaun Reseitas no Alfándega; maibe hakarak rona hosi sira no fahe
informasaun ho sira atu buka dalan diak liu ba prevene korrupsaun. Paper (makalah) iha
aneksu.
3.
Palestra hosi Vise-Ministru Finansas, Sr. Rui M. Hanjam
Iha nia aprezentasaun ho titulu “A política do IV Governo na Utilização das Receitas de
Timor-Leste”, hateten katak workshop ida ne’e núdar primeira faze ne’ebé halao hamutuk
ho CAC atu fó hanoin ba malu kona-ba ita nia knaar atendimentu no oinsa ita atu bele
proteje ita nia an atu la halo korrupsaun. Akontese iha país barak iha mundu, inklui mós país
balu ne’ebé mak adiantadu ona mós sei hasoru dezafiu ida ne’e, maibe país ne’ebé mak halo
korrupsaun makas sempre iha ninia gap entre ema kiak no riku ne’e bo’ot tebes no ida ne’e
bele atraza prosesu dezenvolvimentu iha nasaun nia laran.
Figura 04: Palestra hosi Vise-Ministru Finansas, Sr. Rui Hanjam
Vise-Ministru mós hateten katak Diresaun Alfándega mak sai núdar odamatan ba setór
privada ho funsionáriu sira no fatin ne’e mak sai núdar “lahan basah” no hamósu tentativa
barak atu halo korrupsaun; tan ne’e mak Ministériu Finansas koko atu estabelese sistema,
regras no prosedementu atu evita no minimiza atu la bele monu-ba tentasaun korrupsaun.
Vise-Ministru hateten liu tan ita tenke promove boa governasaun tamba iha ita nia país sei
iha 41% hosi populasaun sei moris iha kiak nian laran. Ho impostu ne’ebé ita simu mai ita
uza hodi halo dezenvolvimentu ba povu tomak, la bele tama ba ema ida nia bolsu deit maibe
tenke jere halo didiak para bele fó benefísiu ba povu.
Iha sesaun ne’e, Vise-Ministru koalia kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2011 nian
ne’ebé aprova iha Parlamentu Nasionál hamutuk $1.3 biloens. Orsamentu boot tebes ne’e,
5
mai hosi impostu doméstiku naun petrolíferu no reseitas pretrolíferu; Iha tinan ida ne’e,
kontribuisaun hosi reseitas doméstiku estima atu hetan $ 110 milloens ne’ebé diresaun
impostu ho alfándega sei kontribui $ 66 miloens, mais/menus 45 % hosi reseitas non-oil ka
doméstiku; Iha premeiru trimestre 2011 Diresaun Nasionál Reseitas Doméstika hetan $
6.953 milloens no konsege koleta $ 800 mil haré hosi statístika ne’e representa kresimentu
13% kompara iha premeiru trimestral 2010 nian.
Diresaun Alfándega hatama/hetan $ 10.25 milloens, representa kresimentu 55%, Diresaun
Nasionál Reseitas Minarai hetan $ 447.1 milloens hosi fulan-Janeiru to’o fulan-Marsu 2011
hamutuk $ 361.1 milloens inklui pagamentu hosi impostu oi-oin mai tau hamutuk $ 79.0
milloens. Fó kresimentu 39% hosi tinan anterior. Ho aumentu sirak ne’e, karik mantein
kresimentu ekonomia ho dupla (double digit). Diresaun Impostu ho Alfándega sei iha
aumentu bebeik iha sira nia papel koleksaun ba reseitas.
4.
Palestra hosi parte Igreja, Sra. Madre Esmeralda Piedade de Araújo
Tópiku ne’ebé oradora aprezenta kona-ba “Ética e Morál dos funçionários na Prevenção a
Corrupção” Tuir Madre nia aprezentasaun katak, depois tinan sia (9) ita halo ita nia
restaurasaun independénsia, povu Timor hakarak halo paragem ida ba nia moris hare fali ba
dalan ne’ebé sira liu ona no dalan ne’ebé sei naruk atu mai, ita presija halo pontu de
situasaun, nudar Timor oan tenke iha sentimentu hanesan Timor oan, ita tenke ekilibradu iha
ita nia moris loron-loron, iha ita nia responsabilidade atu halo buat ruma atu sai realidade
hodi bele prevene korrupsaun. La bele hanoin ba ita nia-an deit maibe hanoin mós ba
komunidade Timor oan tomak. Paper iha aneksu.
Figura 05: Palestra hosi Madre Esmeralda Piedade de Araújo
E.
1.
Pontu de vista hosi DJDRA no Asesór sira
Diretór Jerál Diresaun Reseitas no Alfándega, Sr. Câncio de Oliveira hatete iha
workshop ne’e katak papél importante Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega mak atu
6
hatama reseitas ba Estadu atu nune’e governu bele halo dezenvolvementu nasionál ne’ebé
governu planeia tiha ona.
Figura 06: Aprezentasaun Matéria hosi Diretór Jerál Reseitas no Alfándega
Ami nia papél seluk mak protesaun ba fronteiras, halo kontrolu ba fronteiras no teritóriu
nasionál tomak. Diresaun jerál ne’e halo mós kontrolu ba sasan ne’ebé tama sai iha
merkadoria iha teritóriu nasionál, ne’e katak halao papél importante iha dezenvolvementu
ekonomia Timor-Leste nian. Tamba ne’e sira tenke ativamente proteze país ida ne’e hosi
produtu sirak ne’ebé providus no bele sai risku bo’ot ba saúde públiku no meiu ambiente.
Paper iha aneksu.
2.
Asesór Jurídiku ba Diresaun Reseitas Sr. Roger Maguire nia intervensaun iha
workshop ne’e koalia kona-ba krime reseitas iha Timor-Leste, laos ida ne’e deit maibe hare
mós kona-ba krime falsifikasaun ba dokumentu (baze legál ne’ebé mensiona ona iha
Kódigu Penál hosi artigu 303, 304, 305 ho 306) ne’ebé dala barak asosia ho krime reseitas
públika sirak ne’ebé mósu.
Figura 07: Asesor Legál Diresaun Reseitas no Alfándega, Sr. Roger Maguire
Sr. Roger akresenta liu tan katak iha Timor-Leste, dadaun ne’e iha fonte rua kona-ba
ofensa/infrasaun ne’ebé iha relasaun ho reseitas, mak hanesan kódigu penál, (ne’ebé hau
sei refere ba “kódigu”) no Regulamentu UNTAET 2000/18 (ne’ebé hau refere ba
7
“UNTAET”). Dahuluk hau hare ba krime sirak ne’ebé hateten iha kódigu penál. Artigu
espesífiku sirak iha kódigu ne’ebé diskute iha traballu eskritu ida-ne’e hatudu iha apendise
I. Krime sirak ne’ebé hateten iha regulamentu UNTAET hatudu iha apendise II. Sujere atu
leitór sira sei hetan komprensaun másima hosi traballu eskritu ida-ne’e, bainhira sira lee
bei-beik kada artigu partikamente regula ona iha kódigu penál.
3.
Asesór Jurídiku ba Diresaun Reseitas Petrolíferu, Sr. Bobby
Hanesan asesór hosi Diresaun Nasional Reseitas Petroliferu halao determinasaun GDP ba
nasaun Timor-Leste kona-ba kobransa reseitas. Iha diresaun ne’e la iha posibilidade ba
funsionáriu sira atu halo Korrupsaun tamba funsionáriu sira la direitamente simu osan husi
kontribuinte sira, bele hateten katak dirasun ida ne’e difisil ba funsionáriu atu halo
Korrupsaun.
Iha diresaun ne’e sempre halo inspesaun regular ba kada fulan tolu-tolu. Iha orgaun
eksterior ne’ebé hanesan orgaun independente hodi halo fiskalizasaun no kontrolu ba
diresaun sirak ne’e, laos hare deit ba dokumentu sirak maibe sira hare mós ba dadus loloos
konaba númeru ne’ebé iha, karik relatóriu mós hosi dirasaun reseita petroliferu, sei cek fila
fali hodi kompara fali ho kontribuinte sira no cek mós iha dukumentu BPA nian no
komparasaun dadus BPA iha Banku Sentrál iha Estadus Unidus Amerika. Sosiadede sivil
sira iha mós responsabilidade bo’ot ba área petrolíferu ne’e no iha fulan-fulan sira simu
pedidu hosi sosiadede sivil sira hodi hatene dadus loloos iha prosesu ida ne’e.
Diresaun ne’e mós hare no avalia dokumentu kompañia hanesan Conoco Philips hodi
hatene iha iregularidade ka lae ne’ebé bele afeta ba korrupsaun. Estadus Unidus Amerika
iha interese boot ba hare korrupsaun iha kompañia sirak nian ne’ebé halo explorasaun
minarai iha rai seluk hanesan iha tasi Timor. Diresaun ne’e la toma konta ba taxa ne’ebé ho
montante kiik maibe toma konta ba taxa ho investimentu bo’ot. Importante mak iha jestaun
ne’ebé loloos no diak hodi jere reseitas rai ida nee nian. Tansa mak buat nee importante,
parte ida tan kompañia Conoco Philips ne’ebé hanesan investor minarai ne’ebé boot iha ita
nia rai Timor-Leste.
F. Diskusaun Grupu
Workshop ba sesaun dader nian hato’o hosi orador sira no iha sesaun lokraik Komisaun
Organizadora estabelese modelu diskusaun ba grupu haat ho konsiderasaun ba tema
prinsipál workshop nian ne’ebé mensiona iha leten. Hosi tema ne’e, elabora sub-tema haat
hanesan hakerek iha kraik. Grupu haat ne’ebé estabelese ka kria hosi Komisaun iha
workshop ne’e, kada grupu hetan responsabilidade ba diskusaun grupu ho sub tema haat
ne’ebé fó sai. Diskusaun grupu hotudu iha figura 08 ne’e.
8
Grupu I
1. Korrupsaun ne’e Saida?
- Korrupsaun katak halo riku ba an rasik no povo ki’ik terus ba bebeik;
- Korrupsaun katak abuzu ba poder públiku hodi haríku an;
- Korrupsaun nee hahalok ida ne’ebé ladiak, la fó imajem diak ne’ebé halo povu terus
no sai kiak iha ita nia vida moris;
- Hahalok ida ne’ebé la fó impaktu diak ba desenvolvimento nasionál;
- Hahalok ida ne’ebé la tuir lei (ilisitu).
2. Fatór Saida maka Kontribui ba Pratika Korrupsaun?
- Saláriu ne’ebé mínimu/ki’ik;
- Vísiu ka hahalok aat Ex: lanuten, jogador;
- Problema família;
- Ezijénsia kultural/tradisaun fetosan/umane;
- Influénsia hosi servisu fatin (lahan basah);
- Influénsia hosi viziñu/kolega ou maluk.
Figura 08: Diskusaun Grupu kona-ba sub tema sirak ne’e.
3. Existe ona Kontrolu Internu ruma atu Prevene Aktu Korrupsaun?
- Harí tiha ona Auditoria Interna iha DGRA;
- Lei Funsaun Publika ne’ebé regula kona-ba funsionáriu sira ninia knaar no dever;
- Ba Diresaun Nasionál Alfándega, agora prepara hela ona Kódigu Konduta no
prosedimentu no norma internál balun;
- Simplifikasaun ba prosedimentu inspeksaun kargu;
- Formasaun efektivu ba funsionáriu sira.
9
4. Saida maka diak para Kombate Korrupsaun?
- Kria mekanismu/prosedementu ne’ebé diak;
- Tenki prepara kódigu konduta/regulamentu ne’ebé lalais;
- Tenke hadia funsionáriu nia moris liu husi vensimentu ne’ebé razoável (se bele
aprova Regime de Carreira atu bele responde ba funsionáriu sira nia nesessidade);
- Custums broker so bele trata dukumentu sirak, atu hasai sasan, tenke importador
maka ba hasai;
- Diresaun Reseitas no Alfándega iha ona SOP's regulamentu sirak, norma internál
maibe presija hadia tuir kondisaun agora ne’ebé lao daudaun.
Figura 09: Diskusaun iha aprezentasaun Grupu ida-idak
Grupu II
1. Korrupsaun ne’e saida?
- Korrupsaun hanesan abuzu poder hodi hetan benefísiu ba nia-na rasik no hahalok la
tuir lei no prosedimentu ne’ebé iha;
- Korrupsaun ne’e komportamentu ne’ebé hakarak kontra étika, morál, tradisaun halo
serbisu no kontra lei;
- Korrupsaun ne’e mós hanesan funsionáriu públiku ne’ebé ses-an husi nia
responsabilidade hodi hetan benefísiu/keuntungan secara ilegál;
- Korrupsaun jeralmente akontese entre individu nain rua ho kolusaun husi parte rua
hodi hetan benefisiu/keuntungan pribadi;
- Korrupsaun nee bele mak fó osan atu hetan tratamentu espesiál ou influénsia ema
seluk hodi fóti desizaun ruma ne’ebé la los.
10
2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun?
- Saláriu la premiti;
- Étika morál ne’ebé laiha iha funsionáriu ida-idak;
- Iha opportunidade;
- Relasaun funsionáriu ho kliente laiha limitasaun;
- Relasaun familiar, kolegas entre funsionáriu, kliente ou agénsia ou kontribuente;
- Kebiasaan hidup mewah;
- Status sosiál.
3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun?
- Sim, iha, lei orgánika ho diploma ministeriál;
- Sistema online kontribuinte/taxpayer halo pagamentu dereitamente ba selu iha banku;
- Habelar infórmasaun liu husi formasaun ba importador no operador ekonómiku sira;
- Kapasitasaun liu husi fórmasaun ba funsionáriu sira instituisaun rua ne’e nia laran;
- Lei Funsaun públika;
- Regulamentu 2000/18, 8/2008. 11/2004;
- Norma interna sirak.
4. Saida maka diak para kombate korrupsaun?
- Rejime spesiál (atu hasa’e saláriu funsionáriu);
- Halo edukasaun sívika no tratamentu iha área investigasaun auditoria;
- Halo akordu ida ho importador no kontribuente ne’ebé onestu hodi bele prevene
korrupsaun;
- Bele iha koneksaun entre asykuda ho sigtas hodi bele troka infórmasaun iha
momentu ne’ebé presija;
- Servisu hamutuk ho ajénsia law inforcement.
Grupu III
1.
Korrupsaun ne’e saida?
Korrupsaun hanesan hahalok ida ne’ebé la tuir regularidade tamba uza kompeténsia
hamósu benefísiu ba nia an rasik hanesan bai-bain ita koalia ema la tuir regularidade
ne’ebé mak konsagra iha lei karik lei CAC nº 8/2009, ne’ebé subliña katak ema sira ne’e
uza fasilidade públika hodi hariku nia an, laiha étika morál no konsiénsia morál hanesan
ne’e bele hamate dezemvolvimentu. Baze legal ne’ebé mensiona iha leten mak kódegu
penál artigu 292 koalia kona-ba hahalok ne’ebé la tuir lei (ílisitu), artigu 293 funsionáriu
ho ninia hakarak rasik ou hamutuk ho ema seluk kontra lei, artigu 294 korrupsaun ativa
ho ninia konsiénsia, artigu 295 la tuir lei e fóti ba nia diak rasik fó benefisiu ba nia an
rasik ou hamutuk ho ema seluk ikus liu artigu 297 kona-ba abuzu poder nee katak poder
ne’ebé nia iha halo buat ne’ebé diak ba nia an rasik.
11
2.
Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun?
Fatór ekonómiku vida moris lor-loron nian talves saláriu mínimu, ai-han baziku
(sembako) fólin sa’e, bele akontese subornu tamba buat sirak ne’e hotu no falsifikasaun
ba dokumentu sirak dala ruma ninia konsiénsia dehan buat ne’e la bele maibe fila fali ba
ema ne’e nia-an rasik tuir étika no morál, prontu halo KKN, mais ou menus ida ne’e mak
sai hanesan fatór sirak ida ne’ebé halo ema simu subornu no korrupsaun no infrasaun no
kontra lei Funsaun Públika.
3.
Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun?
Primeru atu la bele akontese korrupsaun tenki iha planu didiak ba funsionáriu sira katak
iha jestaun ida ke diak para funsionáriu sira bele lao tuir planu ne’ebé ke planeia tiha ona,
hadia funsionáriu sira-nia vensimentu liu-liu ba rejime espesiál, ida fali hare mós hosi
étika nudar funsionáriu diresaun reseitas e alfándega tenki servi kontribuinte sira ho
didiak la bele halo diskriminasaun. Ker-dizer-ke, atendementu la hanesan ba lanuten,
espesiál liu fali balu, ami nian ida katak diskriminasaun, la tama serbisu ho pontuál se-lae
ita bele viola lei funsaun públika nian, hadia lei internál hanesan kódigu Aduaneiru nº.
8/2004 no mós lei tributária, iha lei internál ne’e mós hola parte hodi bele influénsia ema
hodi hanoin bele halo subornu, por exemplu ami iha diresaun alfándega asegura katak iha
sistema ne’e iha tiha ona tamba sistema ne’e integeradu para buat hot-hotu bele ka, be iha
sistema nia laran hanesan mós impostu ita sita/mensiona hanesan ne’e mak bele kontrolu,
ita bele hare fali komentáriu asesór Bobby, laos deit ho petrolium mak la simu osan
diretamente maibe bele mós hosi impostu atraves hosi elektrónika bele ba diretamente
hosi banku. Portantu, sistema sirak ne’e regula tiha ona diaremente so bele fóti deit iha
banku para hatama ba sistema. Hare ba kódigu aduaneiru, nº 2018 regula tiha ona konaba sistema tributária, ezemplu koalia kona-ba ninia tarefa no baze legál tuir ninia sistema
integradu tuir loloos lei organiku iha ne’e ba iha mós termus referénsia ou diskrisaun.
4.
Saida maka diak para kombate korrupsaun?
Tenki kria lei ida ke fórte atu nune’e bele kombate korrupsaun, tenki iha espíritu
nasionálismu iha inisiativu ida-idak nian moris tuir kbi’it no realidade ne’ebé iha hadia
vida moris funsionáriu nian tuir kultura Timor nian serbisu hamutuk ho diak hodi alkansa
objetivu iha departementu laran, tenki iha mós kontrulu hosi sosiadade sivil.
Grupu IV
1. Korrupsaun ne’e saida?
a. Aktu krime públiku;
b. Abuzu de poder;
c. Korrupsaun, kolusaun e nepotisme;
d. Asaun kontra lei.
2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun?
a. Fatór ekonomia
12
b. Konspirasaun
c. Fasilita hodi simu subornu
d. Karakter individuál
3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun?
a. Auditoria Interna;
b. Prosesu disiplinar;
c. Presiza SOP para mantein kontrolu;
d. Sansaun administrativu;
e. Mekanismu servisu.
4. Saida maka diak para kombate korrupsaun?
a. Fórmasaun sobre kode étika funsionalismu;
b. Sosializasaun regular lei anti-korrupsaun;
c. Edukasaun sívika;
d. Fórmasaun kontinua;
e. Bem-estar funsionáriu sira.
G. Reflesaun
1. Diretora Nasionál Alfándega
Hakarak hato’o ami nia obrigada barak ba Comissão Anti-Corrupção ne’ebé mak fó
oportunidade ba ami nia funsionáriu sira mai tur hamutuk hodi diskute kona-ba prevene no
kombate korrupsaun iha instituisaun nia laran, alen de ida ne’e, peritu sira mós fó atensaun
katak funsionáriu sira tenke respeita lei sirak ne’ebé mak iha tiha ona; ikus mai bele fó
oportunidade para ita diskute hamutuk hodi fó hanoin ba malu atu hadia ami nia diresaun,
hau hanoin ida ne’e ami agradese teb-tebes tamba oportunidade hanesan ne’e difísil ita atu
hetan. Ho ida ne’e, hau agradese barak liu hosi reflesaun, hau hanoin hau halai deit ba ita
nia diskusaun lokraik ne’e, perguntas ne’ebé ita bo’ot fó, hau hanoin furak tebe-tebes, fó
para ami bele hanoin tamba loro-loron ne’e rona koalia dehan korrupsaun liu-liu ba
Alfándega.
Hau hanoin, ida ne’e, ami rona barak demais ona no ami la hatene dehan atu halo oinsa
para atu bele kontra. Diretora dehan, selae mós, ema dehan bosok. Se dehan tebes, entau
ne’e hanesan tau tan mai todan liu, kala los duni maibe realidade hau hanoin ami ida-ida,
ami nia laran hatene hanoin públiku barak mós hatene maibe dala ruma so ita nia hanoin
taka tiha ona. Entau, horseik hau rasik sei infrenta keixa halo nusa mak ami nia sasan kleur
demais iha portu, orsida ami bele selu multa barak liu. Hau bolu sira, tur tiha lai. Tamba-sa
mak ita nia sasan atraza. Sasan mai tiha ona (deskarega tiha ona) maibe prosesu ida ne’e
ida ne’ebá seidauk hotu. Hau husu semak trata ita bo’ot nia sasan, temi tiha ajénsia ne’e nia
naran hau bolu ajénsia ne’e. Hodi husu? Problema loloos tambasa? Ka laiha dokumentu
mak kompletu? Foin ohin dader mak lori mai trata, entaun, hau fila ba senhora ne’e hau
dehan entaun ami la-sala senhora mak sala, laos ami mak sala sei ita nia dukumentus tama
13
loloos ami bele prosesa no simplifika para dois dias ou trez dias maibe se kleur ne’e laos
ami nian sala. Atu sese ninia deit, tenki kumpri tuir prosedimentu, la bele mai hakilar iha
Alfándega depois dehan hakarak dada atu fó osan.
Figura 10: Diretora Nasionál Alfándega Sra. Brígida Suzana da Silva
Hanesan asesór Roger hateten, nia ba iha fatin seluk, ema barak hateten iha alfándega ema
naok-tem barak no lia fuan ne’e nia hatutan ba hau hanesan Diretora, hau dehan, tambasa
mak sira dehan nune’e, nia dehan mai katak hau lafiar ita bo’ot simu buat ne’e laos ema
ki’ik maibe ema barak ho naran boot mak dehan Alfándega naok tambasa sira fó razaun
kata Alfándega ho vensimentu hanesan ne’e deit bele halo uma diak sira bele iha kareta iha
buat hot-hotu, hau dehan los duni bele los maibe tenki iha faktus ne’ebé mak determina
maibe la bele dehan tamba nia serbisu iha Alfándega. Podeser ke, nia fen serbisu iha
alfándega nia lain bele halo serbisu seluk ou serbisu iha alfándega ou fen serbisu iha fatin
seluk. Portantu, nia la bele moris diak? Maibe, tenki iha faktus, ami la taka dalan katak
laiha korrupsaun. Ami simu CAC ninia sujestaun atu minimiza korrupasaun tamba ne’e fó
oprtunidade mai ami atu tuir workshop tamba ne’e ami agradese ba CAC ho buat sirak
ne’ebé ohin ita koalia, se buat ruma mak la kona-ba imi nia laran, hau husu ba funsionáriu
sira mai ita evita korupasaun sekarik mak iha tentasaun ruma ba ne’ebá maibe hau hatene
katak ita hotu serbisu dala barak ema seluk feriadadu. Ita serbisu tamba ita hadomi ita nia
rain. Mai ita hamutuk hadia ita nia instituisaun dala ida tan ba CAC ami hato’o obarigadu
barak.
2. Diretór Nasionál Reseitas Sr. Ulderico M. Rodriques
Iha reflesaun ne’e, nia hatetn ita servisu iha diresaun reseitas no alfándega ne’e dala barak
ema sempre dehan katak kuandu temi ona alfándega no reseita. Ida ne’e identik ho
14
korrupsaun tamba ne’e mak hau hanoin importante mak hanesan ne’e, ita hotu-hotu servisu
iha impostu no alfándega ne’ebá ita nia objetivu ba intituisaun ne’e klaru iha ne’ebé katak
ita nia objetivu ka funsaun prinsipál ne’e atu kobra reseita sirak ba Estadu. Agora, hare
fila fali ba korrupsaun, assuntu ne’ebé ita koalia ne’e, dalabarak ita iha ne’ebá ita tau fali
ita nia interese partikular iha laran hodi ne’e mak hodi kria fali asoens irregular iha laran
tamba ne’e mak ohin ita hotu-hotu mai tuir workshop ida ne’e, tuir ne’e hanesan fó hanoin
ida ba ita katak bainhira ita serbisu iha ne’ebá, ita tenki hatudu ita nia komportamentu
núdar individu ne’ebé hanesan funsionáriu públiklu no individu ne’ebé hanesan sosiedade
sivil moris iha sosiedade nia laran. Ita tenke hatudu ita nia-an katak ita ne’e ema ne’ebé
mak funsionáriu públiku.
Figura 11: Diretór Nasionál Reseitas Sr. Ulderico M. Rodriques
Halo serbisu, tuir knaar ne’ebé loos, katak buka reseita para dezenvolve ita nia nasaun.
Portantu, ida ne’e ita nia funsaun prinsipál núdar funsionáriu públiku esplika klaru ona iha
lei nº. 8/2004, katak saida mak bele halo no saida mak la bele halo iha ne’ebá. Lei ne’e
núdar mata dalan ba ita nia serbisu. Workshop ne’e bele mós hanesan fanun ita nia
konsiénsia katak ita tenki tau ita nia-an núdar hanesan funsionáriu públiku ne’ebé mak
serbisu loloos iha diresaun reseitas no alfándega. Maluk sira ne’ebé mak serbisu iha
impostu por iso hau hanoin ita loron-loron halo servisu, ita sempre hasoru ita nia tiun,
maun, alin no família besik sira. Portantu, se ita trata sira mós tenki ho tratamentu hanesan
ba ema seluk/hotu. La bele fó tratamentu liu ba ema ne’ebé ita koñese, ita tenki hatudu
hanesan ba sira ne’ebé ita la koñese. Ita ternki kumpri kódigu étika nudar funsionáriu
públiku no iha morál nudar sarani. Buat rua ne’e hanesan indikador atu kontrola ita nia an.
15
Ohin Vise-Ministru dehan ita hatais mutin ne’e katak iha ne’ebá iha onestidade no korajen,
ne’ebé hau hanoin ohin buat barak mak hatete tiha ona, maske hau hakarak fó hanoin deit
mai ita katak ho workshop ida ne’e bele fanun ita fila fali, para ita mós halo ita nia servisu
tuir servisu ne’ebé mak liga ho ita idaidak nia kompeténsia.
H. Lia Badak Taka Workshop
Ba taka sesaun workshop ne’e, Komisáriu Adjuntu EKP mak reprezenta Komisáriu no
Diretór Jerál Reseitas no Alfándega reprezenta Vise-Ministru Finansas nian ho lian:
1. Diretór Jerál Reseitas no Alfándega, Sr. Câncio de Oliveira
Obrigado ba Sr. Konisariu Adjuntu Bucar. Hau hanoin ohin loron ida importante, ita
bele dehan mós marka ita nia historia ba Diresaun Jerál Reseitas no Alfándegas katak
ohin ita komesa nakloke an mai hamutuk ho Comissão Anti-Corrupção atu hadia ita nia
sistema, atu hadia ita nia prosedimentu, ita nia hahalok durante tinan hira liu ba ita hotu
hatena katak diresaun jerál ne’e liuliu diresaun nasionál alfándega, intituisaun ida ne’ebé
hari iha 2000 entaun tuir loloos diresaun ida ne’e tenki fó ejemplu diak ba públiku
maibe pelo kontráriu públiku sempre hanoin katak ita nia diresaun ida ne’e mak fó
ejemplu ladun diak, iha mós indikasaun ruma karik ita nia funsionáriu balun ita nia xefe
departementu balun fó orientasaun ba sira nia subordinadu sira iha terenu karik ladun
diak apartir de ohin ita boot sira tenki denúnsia sai, tenki hateten sai bainhira iha
investigasaun ruma tenki loke, tenki fó hatene, hau simu orden husi hau nia boot ida
ne’e atu hasai sasan ida ne’e, lapersija uja dokumentu deklarasaun falsu mós hau simu
deit ida ne’e, ita boot sira hotu tenki responsabilija ba ita nia aktus tamba aktus sirak
ne’ebé ita ladun fornese ba Estadu atu defende estadu nia enterese. Ita teki husik, tamba
ita bainhira, ita hakarak reklama direitu ita tenki hare lai ita nia dever saída. Ita nia dever
mak mai servisu, saida mak ita halo durante loron ida iha ita nia servisu, fatin halo
izame konsiénsia ba idak-idak atu halao nia knaar durante loron loron pra nune’e saida
mak ladiak, la kontinua ne’ebé ke diak sai hanesan ita nia referénsia ida para halao ita
nia serbisu.
Aproveita mós hodi Vise-Ministru nia naran, atu husu ba ita boot sira katak reseitas no
alfándega iha polémika ida ba rejime espesiál. Iha proposta ne’ebé ke hato’o ba rejime
espesial ne’e hosi Ministériu Finansas ne’e duni polítika ida ne’e hosi ministeriu ne’ebé
iha duni proposta husi dirasaun ba iha ministériu atu nune’e bele kontinua atu luta ba atu
hare oinsa atu bele hadia funsionáriu diresaun reseitas no alfándega sira nia difikuldade.
Entau, ida ne’e ohin Sua Exa. Vise-Ministru fó sai ona katak ne’e hanesan serbisu ida ba
Sr. Vise ho Sra. Ministra atu kontinua sira nia proposta ne’e, atu nune’e, oinsa bele
konvense funsaun públika atu bele aseita ho ita nia rejime espesiál. Ita nia ministériu
liuliu husi Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega nia proposta ne’ebé ke ba rejime
espesiál la hanesan ho ministériu saúde tamba ministériu saúde laos husi sira nia
ministériu, maibe, ita nia husi ministériu maka apresenta proposta, tan ne’e, ita atu hetan
16
rejime espesiál maibe iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega ita hare agora ita iha ona
subsídiu dislokasaun ne’ebé uluk $15 deit. Agora sae ba $40 ba funsionáriu sira no
dirijente sira $60. Ida ne’e mós hanesan ajuda ida ba ita bele halo melloramentu ba ita
nia gastu iha uma laran, liuliu ba funsionáriu sira ne’ebé ke iha fronteira, sira mós iha,
ita bolu halo nusa subsídiu dislokasaun ida mais mensalmente sira simu ou koalia
konaba osan ne’e, Sr. Julio mak hatene liu konaba utilizasaun osan ne’e, atu ba han no
utilizasaun selseluk. Iha tabela ne’ebé estabelese no determina husi funsaun públiku
ne’ebé $.120 fulan ida, loron ida $.3. Kerdizer ke, ida ne’e durante fulan ida sira han
hira? Ida ne’e hanesan mós bele halo melloramentu, maibe iha fatin seluk iha hanesan
iha Dili ne’e seidauk iha, entaun esforsu ne’e Ministériu Finansas liu husi Sra. Ministra
ho Vise-Ministru halo ida ne’e hanesan pasu ida ba ita atu nune’e ita bele hadia ita nia
sistema, ita nia prosedimentu, oinsa ita bele serbisu tuir ita nia dever ne’ebé hanesan
funsionáriu públiku tamba ita funsionáriu públiku ne’e, ita simu osan mak ne’e ona, la
hanesan ema ne’ebé halo negósiu. Nia halo negósiu mak nia konta dehan tinan ida nia
hetan lukru hira? Nia lakon iha ne’ebé, nia bele manan tan projetu ruma. Entaun, nia
hola tan feto. Ba ita funsionáriu sira, mate ka moris fen ida deit, lain ida deit.
Hau hanoin, hau sei lembra, uluk diretór jerál husi CAC nian hateten iha Workshop ba
Director sira iha Dili Convention Centre, hanesan ne’e, CAC sei kadi hela katana no aisuak no loos duni agora sira kadi hela sasan sirak ne’e. Nia mensiona tan, katak aban bai
rua katana ne’e kuandu kroat ona hau hanoin sira komesa lere ona no lere dadauk hosi
to’os ninin sirak. Nune’e mak, ita mak buka osan ba estadu, ita mak komesa uluk, hosi
ita depois ba fali iha ema ne’ebé gasta osan Estadu nian, ne’ebé ho loron ohin fó
inkorajen malu atu serbisu tuir ita nia profisionalismu ho ita nia hatene, atu nune’e iha
onestidade ho korajen iha servisu fatin. Pois, ita hatene reseitas ne’e hanesan fonte
reseitas ba Estadu tamba ne’e Diresaun Jerál tenki orgullu boot atu servisu ho didiak
tamba ita mak buka osan ba polítiku sira halo dezemvolvimentu iha nasaun ida ne’e.
Obrigadu.
2. Komisáriu Adjuntu EKP, Sr. José Neves
Diak obrigadu ba Komisáriu Adjuntu Prevensaun. Atu hatutan deit lia fuan badak atu
taka ita nia sesaun ida ne’e ho atividades ne’ebé mak ita halao desde dader to’o agora.
Premeiru pontu, maka ita liuliu, maluk sira iha alfándega ho reseitas iha koiñesementu
no hatudu kapasidade ohin iha diskusaun ba pergunta haat ne’ebé mak ita rona hamutuk.
Ida ne’e, hatudu katak iha rekursus diak lubuk ida mak iha ne’ebá hela maibe tamba
saida mak públiku nia presepsaun sei kleuk hela nafatin ba serbisu ida importante
Estadu nian ida ne’e. Bele mós tamba informasaun ba públiku ladun to’o loloos, públiku
ladun hatene prosedimentu saida mak eziste iha serbisu alfándega no reseitas. Entaun
failla oituan, komesa halo komentáriu, komentáriu ne’e hamoris presepsaun ida. Mais
presepsaun ne’e, dala ruma bo’ot liu ke la refleta realidade loloos, realidade loloos ne’e
oin seluk maibe informasaun ne’ebé mak sai halo ema persebe oin seluk no bo’ot liu
17
tiha entaun atu kontra informasaun ne’ebé mak sala presepsaun ne’ebé mak sala dalan
ida mós ita mós tenki hatun informasaun ho konteúdu oin seluk para muda hanoin ida
ne’e.
Iha parte ida seluk, ohin ita mós hare husi fatór saida mak halo Korrupsaun, mósu, ita
barak temi katak saláriu, saláriu mós tenki aumenta, nesesidade boot liu, saláriu kiik liu,
tentasaun halo ema monu ba pratika korrupsaun ne’e bele loos bele mós la loos. Razaun,
tamba ema ne’ebé maka korruptu tiha ona saláriu laos kiik, nia saláriu nia la foti, nia
husik hela iha banku mais aproveita ho entrada ida ilegál ne’e, ne’ebé saláriu mós
nesesidade ida maibe ida ne’e ita tenki armoniza ho nesesidade moris ho kapasidade
moris. Dala ruma ita hare ida ne’e la to’o tamba kapasidade moris oin seluk. Vontade
atu moris ka hakarak moris ne’e boot liu ita nia nesesidade ho kapasidade $. 200 ou $.
500 por mês maibe ita nia ambisaun $. 1.000, entaun, iha ne’ebá ne’e fó ona marjin boot
ida ita atu bele prense entre 200 to’o 1.000 ne’e mamuk lubuk ida ita atu foti husi
ne’ebé, foti ona husi dalan sirak ne’ebé nakloke mai ita ke tuir loloos ida ne’e laos fatór
ida ka saláriu ne’e bele, maibe ida ne’e laos determinante bele mós lae tamba ema
koruptu iha ona nesesidade saláriu, nia osan boot tiha ona mais kontinua nafatin.
Figura 12: Komisáriu Adjuntu EKP, Sr. José Neves
No buat seluk ida fali tan buat seluk ida ne’ebé maka ita bele hatama iha ne’ebá bele
mós buat ida ohin Madre temi etika, kestaun etika autu kontrolu internál. Resisténsia
interna saida mak elementu importante ida mak ita bele hare iha resisténsia interna ida
ne’e buat simples ida. Dala barak ita minimiza tiha ninia sintidu ida mak ne’e; tauk,
moe, arepende no dalabarak la tauk halo sala, kuandu beibeik la tauk halo sala, la tauk,
sai toman, depois sala tiha ita la moe tamba ema koalia ema hatete dehan nia halo
hanesan ne’e. Mais, ita moe laiha tiha ona, toman tiha, entaun resisténsia interna ida
ne’ebé maka ajuda ita atu bele tau an metin kontra tentasaun, lakon tiha buat ida tauk,
tauk ba negativu, tauk halo sala no moe. Kuandu halo sala tiha ona, ida ne’e lakon, ita
18
moe laiha, ita la tauk, ita bele aproveita buat barak bainhira oportunidade ne’e mósu
ne’ebé mekanizmu internál ida ke ema hotu iha maibe dala barak ita la fó valorizasaun,
ita la valoriza, ita husik hela pontu seluk ba oin liga ho kódigu prosesu penál ida ne’ebé
mak fó knaar ba Komisaun atu halo atuasaun balun mak iha artigu 292 to’o 299 sempre
temi lia fuan ne’ebé mósu barak liu iha ne’ebá, ne’e mak funsionáriu, funsionáriu.
Artigu ida deit maka temi ema ne’ebé, artigu ida ne’e maka artigu 294, ema ne’ebé ne’e
ema públiku. Mais restu, funsionáriu hotu-hotu, funsionáriu ida ne’ebé fó ka simu hosi
nia hakarak rasik ka ratifikasaun. Funsionáriu hotu-hotu. Agora ita nia pergunta mósu,
mak ne’e, funsionáriu. Entaun, balu lae karik maibe kódiku penál artigu 302 halo
definisaun konaba funsionáriu ne’e se? Laos ita ne’ebé maka hanesan kaer funsaun
públika hanesan funsionáriu permanente ou temporáriu. Maibe, hahu hosi funsionáriu
baibain to’o maluk sira tur iha pozisaun ezekutivu politiku no ezekutivu lejislativu ne’e
mós funsionáriu hotu ne’e tuir definisaun kódigu penál 302 ne’ebé lia fuan ida ne’e halo
ema hotu-hotu la eskapa desde nia tur iha funsaun públika, manan osan Estadu ninian,
halo serbisu ba Estadu ba povu. Ema sira ne’e, kategoriza hotu henesan funsionáriu
ne’ebé ministru mós bele kona, primeru-ministru mós bele kona, presidenti mós bele
kona, membru parlementu mós bele kona. Hotu-hotu, tamba lia fuan funsionáriu ne’e
refere ba sira hotu ne’ebé parte ida mak ne’e lei fó hanoin mai ita deit maibe nia la tuir
ita to’o ba kalan ita toba to’o ita toba ne’e lei la tuir ida, polisia la kontrola CAC mós la
tuir ba ema ida to’o kalan nia ba toba. Begitu (depois) hader mai matan sei malahok
hela CAC to’o kedas iha oin, la iha ida tuir ita loron-loron, ne’e mak konsiénsia morál
ne’e tuir ita to’o ne’ebé nia akuja ou la akuja. Seluk la hatene hau mak hatene katak
akuja ka la akuja ho liafuan hirak ne’e ohin ita barak temi liafuan sirak ne’e hotu ita nia
aprejentasaun grupu mós refere ba buat importante lubuk ida inklui mós temi ba ita nia
tradisaun balu-balun bele loke oportunidade ba ita pratika korrupsaun ita hateten katak
ita bele hela kombate korrupsaun maibe atu hahu ita rasik mak desidi maibe estadu so
kria hela kondisaun lubuk ida, kria hela mekanismu lubuk ida para ita atu evita no ita
rasik mós tenki desididu atu bele hatudu hahalok para bele evita duni kondisoens ida
ne’ebé mak lori ita ba halo pratika korrupsaun.
Ikus, Komisáriu la bele mai iha lokraik ida ne’e, hau hodi Komisáriu nia naran ho
Comissão Anti-Corrupção nia naran agradese ba Ministeriu Finaças tomak liuliu ba
diresaun reseita e alfándega nia kooperasaun diak destde ita hahu diskuti to’o ohin ita
realize atividade ida ne’e hanesan etapa ida ne’ebé mak ita se kontinua nafatin iha tinan
ida ne’e laran to’o fulan-Dezembru. Kooperasaun ida ne’e iha kontekstu prevene
korrupsaun, ita lakohi ba kedas iha ida be represivu ida investiga ne’e mósu tiha ona atu
evita ida ne’e la bele mósu entau ita hahu kedas ho asaun preventive ho ita boot sira ho
komisaun ita boot sira mak hahu maibe ita lao nafatin ba ministeriu seluk inklui mós ita
nia emprejariu sira, emprejariu sira mós potensia ou publuka en jerál ida ne’e mak
hanesan lia fuan ikus dala ida tan ba kooperasaun ativa no partisipasaun ne’ebé mak
diak entre ita ho sira ne’e hotu mak halo atividade ne bele lao, obrigadu barak ba maluk
19
sira nia atensaun no pansiénsia husik hela serbisu lobuk ida ita diskuti ita nia problema
interna hodi bele promove ita nia serbisu ba Estadu Timor Leste bele sai diak liu tan
dala ida tan obrigadu barak.
I.
Konkluzaun
Wainhira halo enseramentu ba workshop ida ne’e Comisario Adjuntu Manuel Bucar husu
atu funsionáriu sira hotu atu bele implementa ho didiak no responsabilidade ba servisu
ne’ebé Estadu tau fiar ba sira no husu ba Diresaun Reseitas no Alfándega hosi Ministériu
Finansas atu bele uza métodu sirak ne’ebé sira iha ne’ebé regula ona liu hosi lei, dekretu-lei
no diploma sirak seluk no mós hosi matéria no afirmasaun hato’o liu hosi workshop ne’e atu
halo asaun prevensaun no kombate hasoru korrupsaun iha sira nian servisu lor-loron nian.
Workshop ne’e hanesan faze inísiu no fundamentu tebes ba imi hotu, funsionáriu diresaun
jerál ne’e. CAC iha esperansa katak ba oin, ita hotu-hotu iha konsiénsia atu hamrik iha oin
hodi kombate korrupsaun. Hanesan orador sira hatete katak Korrupsaun ne’e moras aat ka
vírus ida ne’ebé afeta negativamente ba buat hotu-hotu.
CAC sei hamotuk ho ita boot sira iha actividade tuir mai, mak segundu workshop, halao
kooperasaun servisu, avaliasaun no reflesaun ikus iha loron internasional kontra korrupsaun
iha loron 9 fulan-Dezembru 2011. Molak atu taka Adjuntu Bucar husu ba hotu-hotu atu
hakilar “Mai Ita Hamotuk Kombate Korrupsaun”, hotu-hotu responde tuir fali ho espíritu no
antusiasme boot. Para o bem do país.
I.
Aneksu: Transkrip Aprezentasaun husi Orador sira
1.
Implementasaun Lei CAC hosi Komisáriu CAC
Komisáriu nia intervensaun atu koalia liu kona-ba misaun KAK nian no nia mandatu nomós
nia karákter para oinsa ita tau ita nia serbisu hamutuk hosi alfándega ho impostu ho
komisaun ne’e oinsa, parese maluk sira, komisaun organizadora fahe tiha ona paper simples
ne’ebé hau hakerek iha INAP iha tinan kotuk ba; hau hanoin sei relevante ka refleta hanoin
ne’ebé mak Komisaun no mós ida tan mak papél hosi Komisáriu Adjuntu Bucar hato’o iha
Aileu ne’ebá ami enkontru ho Administrador sira mós ho funsionáriu públika.
Iha aspetu prevensaun nian mós iha ona CAC nia brosur fó ba ita bo’ot sira kona-ba sumáriu
hosi lei ne’ebé mak parlamentu promulga kona-ba CAC nian knaar. Sim, hau hanoin hau iha
deit 15 minutus tenki lalais. Hanesan ohin iha abertura hau koalia ita nia presepsaun ba
instituisaun ida-idak ne’e oi-oin, ba alfándega, impostu, judisiáriu no polísia; por-exemplu
ema dehan mafia peradilan hanesan iha tribunal karik se ita la fó osan karik liafuan “kasih
uang habis perkara”, entaun ita la manan kazu ida. Iha tinan-tinan oranizasaun iha mundu
hasai ranking husi nasaun sirak hotu kona-ba nivél korrupsaun nian. Timor-Leste iha tinan
2009 hetan ranking bo’ot ho númeru 146 no tinan kotuk tun ba nº. 127. Indikador ne’e
hatudu mai ita tenki hakas an hodi hatun númeru ida ne’e. Tinan kotuk ne’e Indonesia iha
20
nº. 110, ne’e katak sira diak liu ita? Tinan kotuk hau hasoru malu ho Komisáriu KPK iha
Malasya, nia kaer liman ho hau no hatete: kita punyai ranking lebih baik dari anda tapi
bukan berarti kita korupsinya kurang atau lebih baik dari anda; tan ne bazeia deit ba
presepsaun ida nia análize no koalia ho ema internasionál balun, ne’e la reflete loloos hard
data ka realidade ne’ebé akontese iha terenu, mós laiha, buat ida nee presepsaun ida ne’ebé
enkorajen ita atu hadia nafatin ita nia situasaun ida ne’e hau hanoin hau iha esperansa bo’ot
se ita bele serbisu makas liu tan hadia hosi presepsun aspektu prevensaun no investigasaun.
Agora koalia kona-ba mandatu CAC nian, lei ne’e iha mandatu rua, ida mak prevensaun, ida
investgasaun inklui mós kampaña ho psekiza no ida seluk mak investigasaun kriminál, iha
ami nia estrutura hau rasik hanesan Komisáriu ho Adjuntu Manuel Bucar mak Adjuntu ba
Prevensaun nian no Adjuntu Jose Neves hanesan Komisáriu Adjuntu ba Edukasaun,
Kampaña no Peskiza. Ita fiar dehan esforsu atu kombate korrupsaun lao dala ida ho
estratéjia ne’ebé mak ita hakarak, ne’e duni ita dezenvolve ba planu investigasaun mós
edukasaun kampaña, no mós ita koalia kona-ba korrupsaun; ita koalia kona-ba oinsa ita
muda ema nia mentalidade hodi kaer ema ida, rua ka sanulu iha tinan ida. Ita tenke koalia
kona-ba aspetu edukasaun no aspetu prevensaun nian, no oinsa ita eduka ita nia oan sira iha
eskola para hosi ki’ik oan kedas sira komprende hahalok ida anti korrupsaun ne’e saida, ida
ne’e mak CAC prepara dadaun buklet ki’ik oan simples atu fahe ba eskola oan sira no husi
ekipa edukasaun no kampaña mós halo enkontru barak ona kona-ba asuntu ne’e ho eskola
sirak, ita nia enerjia dadaun ne’e sei iha Dili deit, maibe ita mós komesa hakat sai ba liur,
iha parte ida imi mós tenke komprende Komisaun ne’e foin tinan ida, hau tenke hakas-an
rekruta hosi zero. Hau mesak tur iha eskritóriu iha edifísiu Farol ne’e mesak deit. Agora hau
bele hateten ba ita bo’ot sira, hau orgullu tanba hau iha staf permanente hamotuk 20,
investigador nain 10. Ami konsege halo rekrutamentu iha tinan ida nia laran komesa tau
meja, kadeira, kumputador, tau buat sirak ne’ebé mak báziku hahu hosi zero. Mas, ohin ita
bele hateten ba públiku iha fulan-Dezembru tinan kotuk ita hamrik bele halo serbisu ne’ebé
mak todan tebes laos dehan “gaba-na” dehan ami komisaun deit mak halo serbisu, lae, mas
serbisu ida ke to’odan tebes ne’ebé mak ita bo’ot sira tau ba iha komisaun nia kabas.
Hosi mandatu bo’ot rua ne’e iha investigasaun hau hakarak hato’o oituan ba ita bo’ot sira
kona-ba ami nia knaar, ami nia karakter hanesan polísia kriminál espesializada ne’e katak
ami bele kaer ema suspeitu, ami bele halo detensaun, tahan nia, semana kotuk ita bo’ot sira
akompaña karik ami halo asaun ida ne’e ita halo investigasaun hau bele mensiona kona-ba
nia númeru katak investigasaun walu (8) ne’ebé mak ita halo mas ita iha kapasidade atu halo
kaptura, atu deten no bele prende ema nia pasaporte para nia la bele sai hosi terenu wainhira
ita halao prosesu investigasaun, ita mós bele husu ba tribunál konzela tiha nia konta
bankaria iha banku. Entaun iha poder lubuk bo’ot mak iha komisaun ida ne’e komisaun nia
serbisu diferente totalmente ho serbisu ne’ebé mak uluk ita bo’ot sira akompaña hosi PDHJ
sira halo so halo rekomendasoes deit mas CAC lae, tanba halo investigasaun hanesan
polísia. Nah, agora atu halo knaar bo’ot ida ne’e maluk sira hotu, estudu barak hatudu ba ita
katak atu sai investigador diak kazu korrupsaun ne’e pelumenos tinan tolu tuir treinamentu
21
atu sai investigador diak, mas saida mak akontese Komisaun halo rekruta treinu dadaun sira
halo dadaun serbisu ida ne’e mak ita halao.
Agora iha edukasaun, kamapaña, peskiza no prevensaun iha setór públiku nian mak ita tama
dadaun faze importante hahu ho dialogu ho ita bo’ot sira hosi alfándega no reseitas, no mós
iha pedidu hosi konsellu do Suku Distritu Dili husu para Komisaun mós tama ho sira
atividade lubuk ida, Komisáriu Adjuntu Neves prepara dadaun ajenda lubuk ida atu koalia
kona-ba asaun hamutuk ho konsellu do suku hakarak duni involve, Komisaun nia strategia
dehan hau hateten duni hau nia deklarasaun iha tomada de pose tinan kotuk dehan kombate
korrupsaun ne’e hanesan “movimentu nasionál” ida ne’ebé mak invove ita hotu, Komisaun
rasik, hau rasik iha hau nia estudu, hau nia psekiza la fiar dehan komisaun bele halao serbisu
ida ne’e, persija atu involve ida ne’e tenke sai movimentu ne’ebé ita hotu-hotu involve atu
bele kombate korrupsaun iha nasaun ida ne’e. Ida ne’e hakarak atu esplika deit ba ita bo’ot
sira kona-ba mandatu ne’ebé ita iha.
Agora ita koalia oituan kona-ba investigasaun, serteja ita bo’ot sira relata infórmasun ruma,
serteja ita bo’ot sira iha mekanismu internál ne’ebé mak ita sira tenke hato’o uluk ba diretór
ou mós ba vise-ministru ou ministra rasik depois ita bo’ot sira mós bele kanál saida mak ita
bo’ot sira senti iha indísius kona-ba korrupsaun iha Alfándega ka Impostu ba CAC, ida ne’e
akontese dadaun ho departementu balu-balun, ne’e hakarak hato’o deit ba ita bo’ot sira
kona-ba posizaun CAC nian iha aspetu Investigasaun. Fila fali ba ita nia ajenda ne’ebé mak
ita halao hamutuk ne’e refleta mandatu bo’ot ida misaun Prevensaun nian, ita hakarak tur
hamutuk ho ita bo’ot sira hotu para ita bele trasa hamutuk planu ida ne’e ho faze hira mak
sei tuir mai ita espera hosi ita nia enkontru ida ne’e ita hamósu rekomendasoes ruma ho
solusoens balu-balun no depois karik iha fulan-Juñu ami sei apresenta ba ita bo’ot sira nia
lideransa sira oinsa hare tok buat balun ita bele halao hamutuk ka lae, hau lalika esplika
kona-ba Alfándega hau hanoin ita bo’ot sira komprende diak liu.
Alfándega hanesan odamatan bo’ot sasan tama-sai hosi ita nia nasun ida ne’e, ita bo’ot sira
Alfándega rasik iha knaar bo’ot ida atu mós iha relasaun ho seguransa nasionál, ita lakohi
hanoin buat sasan ne’ebé mak illegál bele tama hosi ita nia Alfándega hanesan kilat illegal,
joga buat sira seluk ne’ebé mak tama iha ne’ebá, entaun ita nia papél ita ladun hare didiak
karik mas ita iha relasaun diak ho seguransa nasionál ba ita nia País, serteja iha relasaun
bo’ot mós ho ekonomia nasionál, se ita kaer papél ne’e mak ita la halo didiak mak iha
impaktu ba impostu ho reseitas no mós impaktu ba ita nia ekonomia nasionál, se la sala iha
tinan kotuk impostu diretu ne’e hamutuk 23.3 miloens. Ita nia papél bo’ot ida katak ita mós
bele generate ka hetan income bo’ot ida ba ita nia nasaun, ita nia osan tama ba Estadu kuaze
97 % mai hosi setór minarai ho gas, ida ne’e ita hotu hatene hela ita tenke buka meus halo
nusa hamósu tan setór seluk ka sumber seluk tan atu bele sustenta tan ita nia orsamentu
Estadu ba oin diak liu tan, entaun papél Alfándega ne’e importante tebes.
Ita ne’ebé serbisu iha Alfándega mak lahalo tuir buat ne’ebé hau hateten hau hanoin sai
impaktu bo’ot ida, ba seguransa nasionál, ekonomia nasionál no ba iha étika morál nasaun
22
ida ne’e mós iha, ida ne’e mak ita hakarak halibur ba malu hodi koalia kona-ba ne’e. Hau la
koalia kona-ba knaar ne’ebé mak ohin koalia mandatu rua ne’e hodi hare liu-liu kona-ba lei
komisaun nian liu-liu krime ne’ebé mak relasaun ho funsaun públika wainhira ita halao ita
nia knaar públiku, entaun iha krime hanesan abuzu de poder, korrupsaun pasivu ba aktu
ilísitu, pasivu ba aktu lísitu. Kona-ba tráfiku influénsia iha ekonomia ida ne’e mak knaar
ne’ebé Komisaun esplika detallu liu kona-ba krime sirak ne’ebé mak iha relasaun balu ho
krime korrupsaun, wainhira ita halao ita nia knaar iha setór públiku mas ne’e la taka dalan
tamba komisaun mós atu hare kona-ba fraude fiskál, brankeamentu kapitál ka krime sirak
ne’ebé mak ita tau iha kategoria krime kontra ekonomia.
Maski ida ne’e la regula iha lei CAC nian mas CAC rasik hanesan polísia kriminál
espesializada entaun mós bele hare ba kazu sirak ne’ebé mak iha relasaun fraude fiskál ho
brankeamentu kapital sirak ne’ebé involve krime kontra ekonomia. CAC iha mandatu atu
hare ba asuntu sirak ne’e. Ita koalia kona-ba kazu korrupsaun, kusta ba ita atu tau hanesan
kotak ka ida dehan ida ne’e mak abuzu de poder deit, ida ne’e mak korrupsaun pasivu aktu
ilísitu, korrupsaun pasivu aktu lísitu ou korrupsaun ativa mas nia iha relasaun mós ho krime
ekonmia sirak seluk bele mós fraude fiskál, bele mós brankeamentus kapital bele mós krime
ekonomia sirak seluk, entaun ami iha poder luan ida atu hare ba asuntu sirak ne’e hotu ida
n’e mak komprensaun ne’ebé mak lao mós ho Ministériu Públiku durante ne’e ami halo
serbisu entau iha kapasidade atu hare ba iha ne’ebá;
Agora, serteja ita bo’ot sira balun kestiona agora CAC nia kapasidade to’o iha ne’ebé? Hau
dehan tinan kotuk, ami halo rekrutamentu ami hahu kedan serbisu, oras ne’e mós ita haruka
dadaun nafatin maluk investigador sira ba tuir treinamentu ba Singapura, Malasya,
Hongkong, Bangkok ho Jakarta. Foin dadaun balun ba Australia hamutuk ho maluk sira
Alfándega rasik treina hamutuk iha buat balun, pur-ezemplu iha aspetu investugasaun karik
ita persija atu serbisu hamutuk ida ne’e ita sei bele esplora hamutuk hodi hare ba oin.
Atu taka deit hau hanoin atu remata hau nia diskursu ne’e papél simples ne’ebé mak ita
bo’ot sira nia oin hau atu bolu atensaun deit karik ida ne’e iha diskusaun bara-barak ona liuliu saida mak bolu dehan customs ka alfándega, Arusha of Declaration. Ida ne’e, hau hanoin
importante tebes hau halo peskiza oituan deit, hau hanoin halo pontu lubuk ida mak
importante ba ita atu hare halo reflesaun ide ne’e ita konsege ona ka seidauk, pur-ezemplu
koalia kona-ba lideransa ho nia komitmentu koalia kona-ba regularidade no frame work ita
nia rezime lei. Ne’e halo nusa iha Alfándega, nia iha harmonizasaun entre lei sirak ne’e ka
lae? Ita iha esperiénsia barak pru-ezemplu iha aspetu aprovisionamentu ne’e ita iha Dekretulei lubuk ida, kuaze 7 ka 8 desde 2000. Entaun, ita ulun moras oituan wainhira ita
implementa sistema aprovionamentu. Hau hanoin, Ministériu Finansas agora tama dadauk
prosesu aprovisinamentu atu sinkroniza dekretu-lei sirak ne’e. Asuntu selu mak husi Arusha
of Declaration koalia kona-ba transparénsia, hau la esplika detaillu mais hau hanoin ita
bo’ot sira serteza ihan treinamentu lubuk ida kona-ba ne’e. Hau hakarak bolu atensaun deit
pur-ezemplu koalia kona-ba autu-segurasa, kala oinsa ita nia sistema komputador ita tenki
23
ser regula ho ita nia kapasidade. Ita la bele hakarak hetan sistema ida be ás liu, pois ita nia
kapadidade la to’o, então, problema ida, ita bolu peritus ne’e mai halo sistema ida ke cangih
(muito elevado) ke ita rasik tenki hare ita nia kapasidade no depois asuntu ida fali koalia
kona-ba refórma iha sistema Alfándega.
2.
Matéria de Pro-Reitora dos Assuntos Provedoria e Aconselhamento da
Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL)
O tema proposta para a nossa reflexão é a Ética e Moral dos Funcionários na Prevenção à
Corrupção. Falar sobre este tema é muito ampla essa área, por isso vamos para a
especificidade da matéria frisando somente a etimologia dos termos.
1. Ética (do grego ethos, que significa modo de ser, comportamento) é o ramo da
filosofia que busca estudar e indicar o melhor modo de viver no quotidiano e na
sociedade1. (busca fundamentar o modo de viver pela inteligência e compreensão
humana).
2. Moral (do latim mor e mores, que significa obediência a normas, tabus, costumes ou
mandamentos culturais, hierárquicos ou religiosos2.
 Eugênio Bucci, no seu livro sobre Ética e Imprensa, descreve a ética como um
saber escolher entre “o bem” e “o bem” (ou entre “o mal” e “o mal”), levando em
conta o interesse da maioria da sociedade. Ao contrário da moral, que delimita o
que é bom e o que é ruim no comportamento dos indivíduos para uma convivência
civilizada, a ética é o indicativo do que é mais justo ou menos justo ou menos
injusto diante de possíveis escolhas que afectam terceiros3.
 O homem vive em sociedade, convive com outros homens e, portanto, cabe-lhe
pensar e responder à seguinte pergunta: “Como devo agir perante os outros?”
Trata-se de uma pergunta fácil de ser formulada, mas difícil de ser compreendida.
Ora, esta é a questão fundamental da Ética.
 Portanto, a ética mostra o que era moralmente aceitável na Grécia Antiga
possibilitando uma comparação com o que moralmente aceitável hoje na Europa,
por exemplo, indicando através da comparação, mudanças no comportamento
humano e nas regras sociais e suas consequências, podendo daí, detectar
problemas e/ou indicar caminhos. Nesse sentido, a ética e a moral, corroboram
para formar subjectividades, ou seja, o modo como cada pessoa se constrói (pensa,
age, fala, etc.)
 Estes aspectos da Ética e Moral como informações que nos ajude a situar-se no
nosso contexto de Timor-Leste especialmente no desenrolar do empenho como
funcionários e prevenir a corrupção.
Conceitos e classificações
1
Cfr. Wikipédia, a enciclopédia livre, 1
Cfr. Idem
3
Cfr. Wikipédia, a enciclopédia livre, 1
2
24
Definição 1: ética é a ciência do comportamento moral dos homens em sociedade.
Definição 2: ética é o conjunto de normas de comportamento e formas de vida através
do qual o homem tende a realizar o valor do bem.
Observações
1.
É ciência: Tem (a) objecto de estudo (a moral, moral positiva, o bem), (b) leis e
método próprio;
2. Moral: É um dos aspectos do comportamento humano;
* (Outros: jurídico, social, alimentar, etc.)
* É um conjunto de regras de comportamento próprias de uma cultura.
 A ética vai além da moral: procura os princípios fundamentais do
comportamento humano (J.R. Nalini).
 “A ética está para a moral assim como a musicologia está para a música”
 “A ética é a ciência da conduta”
 Lei de ouro da ética: Não faças ao outro o que não queres que o outro te faça a
ti (atitude passiva) faça ao outro o queres que o outro te faça a ti (atitude próactiva).
 A Ética e moral em confronta com prevenir a corrupção refere
automaticamente a prática do quotidiano do ser humano no desempenho de
suas funções. A teologia moral ajuda o homem a guiar os seus actos e é, por
conseguinte, uma ciência eminentemente prática. Na vida terrena, que é um
caminhar para o céu, o homem tem necessidade dessa orientação, a fim de que
na sua conduta se vá adequando a uma norma objectiva que lhe indique o que
deve fazer e o que deve evitar, para alcançar o fim a que foi destinado.
Conclusão
Para concluir este breve tempo de reflexão sobre o argumento abordado, o importante é
conhecer os valores éticos e morais propostos como princípios fundamentais que dignifica
o homem na sua totalidade.
Fomos criados por deus e destinados a salvação eternal. Tudo quanto o ser humano
enquanto pessoa pensa, age e fala, revela a sua dimensão moral da pessoa como uma
realidade concreta. Por isso temos um bem supremo que norteia os comportamentos,
porque cada ser humano tem uma bússola, ou semáforo (a consciência, a razão) inato que
indica racionalmente o que é bom e o que é mau, o que tem valor.
4.
Papel Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega hosi Diretór Jerál Diresaun Reseitas no
Alfándega, Câncio de Oliveira
Wainhira partisipa iha workshop ne’e hateten papél importante Diresaun Jerál Reseitas no
Alfándega mak atu hatama Reseitas ba Estado atu nune’e governo bele halo nia polítika hodi
25
uza osan hala’o dezenvolvementu nasionál ba planu stratéjiku ne’ebé governo iha tia ona,
ami nia papél seluk ne’ebé importante mak protesaun ba fronteiras, halo kontrolu ba
fronteiras no teritóriu nasioanál tomak, hodi aplika lei, no halo proibisaun, restrisaun hodi fó
protesaun ba merkadorias ka sasan ne’ebé tama mai hodi fó ameasa ba saúde públika,
atravez asaun kontrulu no prevensaun, kombate kontra fraude fiskál, tráfiku drogas, kilat no
explosivus.
Tributasaun importante tebes iha setór Finanseiru
Maneira ida ba tributasaun ho atividade finanseiras no kritikas ba aspetu balun mak:
- Evidensia ne’ebé konsiderável: setór finanseiru ida ne’ebé funsiona diak, ne’e
desempeña mós knaar fundamentál atu promove, iha fórma sustentável, ba
desenvolvimentu ekonómiku, sosiál no polítika nomós bele korresponde risku ne’ebé
relasionadus ho sistema fiskál ne’ebé ladun diak no bele sai hanesan signifikativamente
impede fali progressu iha fatin hotu;
- Setór finanseiru hanesan fonte fundamentál ba administrasaun fiskál;
- Tributasaun hanesan kestaun signifikasaun global;
- Atu obserba krizi atuál, nune’e bele harí setór finanseiru ida ne’ebé sustentável no forte
ba futuru;
- Globalizasaun persija koperasaun internasionál forte liu tan relativamente ba
tributasaun;
- Tributasaun ka impostus ne’e esensiál atu finansa serbisus públikus, desenvolvimentu
infraestrutura nomós atu hamenus pobreze/kiak;
- Impostu imfluénsia mós ba desizaun ida ba finanseiru no ekonomia;
- Impostu dezempeña knaar importante tebes no hodi apoiu ekonomia fórte, transparante
no justu liu tan.
Desafiu Administrativu
- Oinsa halo jestaun ba riskus:
o Halibur infórmasaun (Intelligence gathering);
o Fahe infórmasaun ne’ebé diak ba kontribuinte sira;
o Desenvolve kapasidade interna iha area ida ne’ebé komplexa.
- Hetan mós asesu infórmasaun ba banku sirak.
- Koperasaun internasionál.
Knaar atu fahe infórmasaun
- Tenke promove relasaun koperativa ida ne’ebé fórte ho kontribuinte sira no setór seluk;
- Tenke hare politikas fiskal no administrasaun fiskal no politikus estruturais seluk atu
fortifika merkadu finanseiru sirak no atu assegura mós katak tributasaun ne’e la intruduz
perturbasaun no la promove excessos ba riskus;
- Impostus ne’e hanesan mós instrumentu makroekonomiku ida ne’ebé importante;
- Konsidera katak knaar ne’ebé bele desempeña no politika fiskal tenki hetan meloramentu
finanseiru;
26
- Importante tebes ba koperasaun no kordenasaun internasionál.
Desafius
Desadius bo’ot ida mak akordu jerál konabá prinsipiu fundamental relativamente ba
minimizasaun iha perturbasaun ba base tributaria, ne’ebé estável no transparante.
Indikador ba Riskus
- Merkadorias/sasan;
- Prosedimentus aduaneiros;
- Operadores ekonomiku;
- Klassifisaun fautal;
- Atividades regulares no irregulares;
- Kuantidade uso be rejimes sistema harminizadu;
- Rejimes suspensivus aduaneirus;
- Estrutura legál kompañia nian;
- Irregularidades e infrasaun ne’ebé komete.
Indikador ba Riskus iha Grau Lokál
- Destinasaun espesiál;
- Prosedementus simplifikadus;
- Autorizasaun ekonomiku no rejimes suspensivus;
- Historia krebilidade ba importadores, exportadores, i deklarantes;
- Iteneráriu;
- Relasaun kona-ba pesu no kuantidade.
Evaluasaun ba risku sirak
Determinasaun ida iha grau ba riskus no relacionamentu ho atividade aduaneira ne’ebé
hotu ona no konkordansia hanesan tuir mai:
- Infórmasaun estatístika;
- Fraude potensiál;
- Fraude detetadu;
- Legislasaun.
Panorama ba Komersiu Internasionál
Organizasaun Mundiál Alfándega (OMA) iha ona Planu Estratégiku, hanesan tuir mai:
1. Rede Global Aduaneira
Iha rede global aduaneira persija iha kolaborasaun Alfándegas ho parseiru ekonómiku
sira, atu fasilita komersiu legal no hodi desempeñu no kontrulu aduaneiru. Tanba ida ne’e
tenke kria kondisaun diak no hamutuk ho ita nia parseiru ekonomiku sira no setór privadu
nune’e bele apoia sistema komersiál internasionál
2. Jestaun ne’ebé kordenada iha Fronteira
27
Pilar ida ne’e rekere liu-ba existensia iha iha kordenasaun no koperasaun entre ajénsia
relevantes ne’ebé envolve iha seguransa fronteiras hanesan normas reguladoras ne’ebé
aplikavel iha transfronteirisa ba passajeiru sira iha sasan no meios transporte. Hadia
jestaun iha fronteiras hanesan pressupoen ba rekoñesimentu ida mós ba Alfándegas no
ajénsia ne’ebé responsabliza ba funsaun.
3. Jestaun risku ne’ebé baseia infórmasaun
Alfándegas tenki iha presepsaun/hanoin ida ne’ebé sufistikada ba riskus, núdar ita hotu
komprende katak rekursus ne’ebé limitadu sei hamósu riskus ne’ebé as, maibe ho
desafius sei bele hatudu buat ruma, hanesan oinsa bele aplika koñesimentu ba análise ba
risku, no bele mós identifika no minimiza risku iha nivel operasional.
4. Parseira Alfándega-Ajente ekonómiku
Serbisu aduaneiru tuir los tenke estabele paktu estratéjiku ho operador ekonómiku sira,
atu nune’e bele komprende liutan preokupasaun komérsiu nian, hanesan mós katak
komérsiu presija koñese serbisu aduaneirus nian.
5. Modernonizasaun metode serbisu ba prosementus no ba serbisu tékniku
Nesecidade ba sirkulasaun sasan nia ne’ebé lalais, nomós normas hodi regula ne’ebé
komplexu tebes, mak persija iha kontrulos ne’ebé baseadu ba auditorias hodi desloka ba
fronteiras.
6. Teknolojia ne’ebé persija
Serbisu aduaneiru persija no tenki aproveita teknolojias fóun no emerjentes atu halo diak
liutan prosedimentu ba jestaun risku, infórmasaunno inspesaun ne’ebé iha base legal.
7. Kbi’it ne’ebé persija
Serbisu aduaneiru tenke iha legislasaun atu lori refórsa poderes legais, nune’e bele
permita fórnesimentu ba infórmasaun no troka ba infórmasaun iha nivel no internasionál.
8. Kultura profesional baseia ba koñesimentu
Adminitrasaun aduaneira persija iha diresaun ida ne’ebé iha sentidu no modelu baseia ba
koñesimentu nomós orientadu ba kliente. Funsionáriu aduneiru tenke iha kompetensia
prosesu ka serbisu ne’ebé funsionáriu presta no tempu ne’ebé diak atu nune’e bele
minimiza administrasaun nia todan kona-ba komérsiu legal. Tenke iha mós fórmasaun no
kultura ba funsionáriu aduaneiru sira atu nune’e bele hatudu konsistensia, transparensia
honestidade no justisa, nomós se bele tenke iha jestaun ba mudansa no kapasidade ba
lideransa sei efikaz liutan.
9. Desenvolvimentu ba kapasidade
Funsionáriu aduaneiru sira tenke hatudu katak sira iha kapasidade teknika no
kompetensia iha dimensaun hotu-hotu ba modelu operasional atu bele halao knaar
aduaneira ho efisiensia no efikasia.
28
Nune’e hamósu konseitu ida katak “Alfándega ida ho rede” katak Alfándega tenke hetan
apoiu administrativa ida ne’ebé fórte, profesional no kompetente ne’ebé tenke iha esforsu
insentivu ida atu desenvolve kapasidade hodi bele atinji objetivu.
10.
Integridade
Luta hasoru korrupsaun hanesan serbisu bo’ot ida atu bele tuir. Deklarasaun Arusha ba
organizasaun Mundial Alfándegas revista, kontinua sai núdar dokumentu ida hanesan
referensia ba Administrasaun aduaneiras iha mundu tomak.
29
K. Lista Partisipante Funsionáriu Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega sira
Cançio de Oliveira
Brígida Suzana da Silva
Uldarico M. Rodrigues
Abilio A.
Adelino Soares
Adkinta Seixal
Agostinha de Oliveira
Alda da Costa Guterres
Alexandro Garcia
Alico L. F. Pereira
Almeida da Costa
Almerio S.P.
Ana Maria C. Brito
Anacleto da Costa dos Santos
André N. Martins
António D. Soares
António M. D. S. Oliveira
Armindo Vinhas
Augusto Freitas
Aupeto D.C. Belo
Aurélio Neves
Baptista F. da Silva
Barta Santa G.V.
Celestina de Almeida
Celestino Araújo
David Rafael S.
Domingas L.G.
Domingos B. Gomes
Domingos da Costa
Domingos da Costa Gama
Dulce Anabela C.P dos Santos
Eduardo Fernandes
Eduardo N.
Elario C.A. Coreia
Elidio França
Félix do Espito Santo
Director Geral de Receitas e Alfândega
Directora Nacional de Alfândega
Director Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
730 5078
7230023
723 0207
723 0145
731 3847
723 9051
7305819
744 1402
730 4285
766 1888
729 6241
778 4014
739 2673
726 5324
734 2981
742 7186
772 5225
738 6489
737 3490
725 3891
730 5805
724 1809
784 0885
726 6616
790 7758
724 1456
765 0220
734 1529
750 5273
730 5823
725 3344
728 1941
727 9126
725 3549
735 8913
725 0014
30
Fernando Soares
Fidélia G. da Costa
Filomeno F. V.
Florençia C. Araújo
Floriano Xavier
Francisco M.R.S. Soares
Francisco Sufa
Gilman Alberto
Honorio S. Amaral
Isabel de Jesus
Jacinto A. Brito
Jaime C. de M.
Jaime de Jesus
Januário A Soares
Januário da C. Monteiro
João da Costa
João F. Pereira
João Horacio
João Natividade
José
José da Costa
José dos M . X.
Jose F. Soares
Jose M. da S.Koli
José M. da Silva
José Sarmento F.
Julieta E. G.
Júlio de A.
Julio de Araujo Silva
JustaG. Ribero
Lourenço Carvalho
Lúcio Barros
Luís Norberto
Luis Paulo
Mana José C. A
Manuel de Araújo
Manuel Faria
Manuel Guterres
Manuel Zito Correia
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
728 1843
725 6398
735 2727
739 5355
739 9596
724 2871
736 8639
746 7288
724 1125
747 8731
730 1695
730 5804
741 3591
727 3651
736 6522
740 8682
762 7132
726 6959
730 5814
728 8902
735 1219
723 9168
760 3197
760 5555
741 1196
730 5707
723 0078
732 5485
730 5711
723 0181
721 9214
725 3630
723 0128
742 2150
729 4703
724 0216
31
Marçal Ximenes
Maria Abado S. Pereira
Maria da Silva
Maria José Tavares de S.
Maria S.X. Soaers
Mariano Lopes
Mariguita de J. Costa
Mário Ximenes
Martinho M. Cardoso
Martinho S. Pereira
Mateus Marçal
Mateus S. Lopes
Moises F. Soaresn
Monica Rangel da C.
Nuno Nogueira
Octavio S. de Araújo
Olderico B.
Once E. F. Santos
Pedro Alves
Pedro Alves C.
Pele Borges
Rafael M. da Costa
Rodolfo Ximenes
Rogelia de A. G.
Rufina da Conçeição Barros
Sabino T.
Sancha F. L.
Sónia Oliveira
Tito Nunes
Tobias B. da Cruz
Tomazia do R. M. Belo
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
Direcção Nacional de Alfândega
732 5048
741 0942
733 5541
735 0197
725 8907
733 6608
726 4101
743 6393
741 8807
725 7510
728 4199
763 8719
741 7335
730 5710
792 2092
783 2632
724 1648
789 5393
723 5634
728 0082
726 3181
729 9907
725 4789
738 2631
756 1003
768 1306
732 0807
755 5888
735 0901
732 0837
Relatótiu Workshop, loron 17 fulan-Maiu 2011
32

Documentos relacionados