relatóriu - Comissão Anti-Corrupção | Komisaun Anti
Transcrição
relatóriu - Comissão Anti-Corrupção | Komisaun Anti
Workshop ho Tema: Fortifika Desempeñu Funsionáriu Alfándega no Reseita sira atu Minimiza Risku sirak iha Korrupsaun COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO RELATÓRIU WORKSHOP IHA DIRESAUN JERÁL RESEITAS NO ALFÁNDEGA, MINISTÉRIU FINANSAS Loron 17 fulan-Maiu 2011 DIRESAUN PREVENSAUN SETÓR PÚBLIKU Rua DR. Sérgio Víeira de Melo, Nº. 7, Farol, Díli, Timor Leste Telp (+670) 3331329/3331382, E-mail : [email protected] Lia-fuan Ba Dala Uluk Uluk nanain hodi naran Komisaun no Diresaun Prevensaun la haluha hato’o obrigadu wain ba Komisáriu, Adjuntu EKP, Asesór Internasionál no pesoál tomak CAC nian, liuliu Diretór no ofisiál prevensaun sira ne’ebé servisu makas hosi preparasaun to’o halao eventu ida ne’e no mós ba Ministra no Vise iha Ministériu Finansas ho Xefias no funsionáriu tomak Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega nian ne’ebé hatudu vontade boot no esforsu tomak hodi servisu hamotuk ba realiza workshop ida ne’e, sai susesu no hanesan dahuluk iha Ministériu Finansas. Komisaun liu hosi Diresaun Prevensaun iha Setór Públiku sei realiza mós eventu hanesan ne’e iha ministériu seluk, hodi kumpri kompromisu ne’ebé CAC simu. Atividade ba workshop hanesan ne’e, halao tuir misaun CAC nian ne’ebé estipula iha artigu haat (4) Dekretu-Lei Nº. 8/2009. Misaun ne’e fahe ba parte rua, Prevensaun Kriminál no Investigasaun Kriminál. Iha parte prevensaun nian Komisaun destaka ba área rua (2) importante: área prevensaun iha setór públiku no área edukasaun, kampaña no perkiza ne’ebé lao tuir ninia planu asaun 2011 nian. Workshop ne’e, hatudu ona pasu konkretu atividade ida Komisaun nian hosi atividade lubuk ida ne’ebé halao hosi diresaun hotu-hotu iha CAC nian laran, tantu hetan apoiu másimu hosi sekretariadu administrasaun no finansas. Diresaun Prevensaun iha esperansa boot katak workshop permeira faze ne’e bele fó ona ninia implikasaun pozitivu ba funsionáriu tomak iha diresaun jerál ba reseitas no alfándega nian. Orgullu tebes ba Komisaun tamba prezensa ida másimu ho diskusaun ida avontade ho esperansa atu hadia duni buat ruma iha diresaun nia laran. Tantu iha segunda faze planeia ona workshop iha loron 28 fulan-Juñu, ninia konteudu la dook hosi tema anterior no sei fokus liu ba aspektu legál. Relatóriu ne’ebé fó sai iha ne’e, halibur hotu-hotu nia perspektiva liu hosi aprezentasaun matéria hosi palestrante sira no diskusaun grupu haat nian. Matéria sirak ne’e sei sai hanesan indikador ba CAC hodi akompaña dezempeñu funsionáriu nian ba halao sira nia servisu lorloron nian atu prevene hahalok korrupsaun. Obrigadu ba hotu-hotu nia kontribuisaun. CAC, loron 1 fulan-Juñu 2011 Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun i Ekipa Komisaun Organizadora ba Workshop iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas Loron 17 fulan-Maiu 2011 Responsável Másimu : Komisáriu Adérito de Jesus Soares Koordenador Jerál : Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun Manuel C.C. Bucar C. Real Koordenador : Diretór Prevensaun João Bosco Soares Ekipa Téknika no Administrasaun : a. Ofisiál Prevensaun - Abrão José Freitas - Antonino da Cruz - Aniceto C. X. Filipe b. Ofisiál Finansas - Carlos Bento Mau Bere - Maria da Costa Belo c. Ofisiál Logístika - Jaime da Costa Ximenes d. Ofisiál Rekursu Humanu - Luís Ersio de Jesus e. Ofisiál IT -António Maia Barros : ii Indíse Lia-fuan ba dala uluk i Ekipa Komisaun Organizadora ii Indíse iii Rezumu iv A. Introdusaun 1 B. Baze Legál 1 C. Objetivu 2 D. Introdusaun jerál no aprezentasaun matéria 1. Introdusaun Jerál, Komisáriu Adjuntu Prevensaun 2. Palestra hosi Komisáriu 3. Palestra hosi Vise-Ministru Finansas 4. Palestra hosi parte Igreja 2 2 4 5 6 E. Pontu de vista hosi DJRA no Asesór sira 1. Diretór Jerál Reseitas no Alfándega 2. Asesor Jurídiku ba Diresaun Reseitas 3. Asesór ba Diresaun Reseitas Petrolíferu 6 6 7 8 F. Diskusaun Grupu 1. Grupu I 2. Grupu II 3. Grupu III 4. Grupu IV 8 9 10 11 12 G. Reflesaun 1. Diretora Nasionál Alfándega 2. Diretór Impostu Doméstiku 13 13 14 H. Lia Badak Taka Workshop 1. Diretór Jerál Reseitas no Alfándega 2. Komisáriu Adjuntu EKP 16 16 18 I. Konkluzaun 20 J. Aneksu: Transkrip Aprezentasaun hosi Orador sira 1. Implementasaun lei CAC 2. Ética e Moral dos Funcionários na Prevenção à Corrupção 3. Papel Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega 20 20 24 25 K Lista Partisipante Funsionáriu Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega 30 iii Rezumu Workshop ne’ebé realiza iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas ho tema jerál fortifika desempeñu funsionáriu alfándega no reseitas atu minimiza risku sirak iha korrupsaun. Iha workshop ne’e Komisáriu hanesan orador primeiru, esplika korrupsaun tuir lei CAC nian ne’ebé difini iha tipu oi-oin hanesan korrupsaun pasivu aktu ilísitu, pasivu aktu lísitu, korrupsaun ativu, abuzu poder no sst. Atu kombate korrupsaun ho tipu oi-oin ne’e laos CAC nian knaar mesak deit maibe sai hanesan “Movimentu Nasionál” katak instituisaun Estadu ho sosiedade sivil tomak tenke esforsu hamutuk hodi halo asaun prevensaun no kombate korrupsaun. Estudu barak hatudu katak kombate korrupsaun ne’e lato’o, se ita halo investigasaun deit, maibe ita tenke esforsa an hodi halo prevensaun inklui edukasaun, kampaña no peskiza. Iha segunda sesaun, Vise-Ministru hatete katak korrupsaun ne’e akontese iha país barak iha mundu, inklui mós país balu ne’ebé mak adiantadu ona mós sei hasoru dezafiu ida ne’e, maibe país ne’ebé mak halo korrupsaun makas sempre iha ninia gap entre ema kiak no riku ne’e bo’ot tebes no ida ne’e bele atraza prosesu dezenvolvimentu iha nasaun nia laran. Vise mós destaka katak diresaun reseitas no alfándega sai núdar “lahan basah” no hamósu tentativa barak atu halo korrupsaun, tan ne’e mak Ministériu Finansas koko atu estabelese sistema, regras no prosedementu atu evita no minimiza atu la bele monu-ba tentasaun korrupsaun. Tuir oradora hosi parte igreja nian katak núdar Timor oan tenke iha sentimentu hanesan Timor oan, ita tenke ekilibradu iha ita nia moris loron-loron, iha ita nia responsabilidade atu halo buat ruma atu sai realidade hodi bele prevene korrupsaun, nunee mós hosi aprezentasaun Diretór Jerál Reseitas no Alfándega, katak diresaun ne’e mak hatama reseitas ba Estadu atu nune’e governu bele halo dezenvolvementu nasionál ne’ebé governu planeia tiha ona no fó protesaun ba fronteiras, halo kontrolu ba fronteira no teritóriu nasionál tomak. Iha sesaun lokraik, Komisaun kria grupu diskusaun haat hosi partisipante nain 120 ho tema: 1. Korrupsaun ne’e saída? 2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun? 3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun? No ikus, Saida maka diak para kombate korrupsaun? iv RELATÓRIU WORKSHOP IHA DIRESAUN RESEITAS NO ALFÁNDEGA, MINISTÉRIU FINANSAS A. Introdusaun Comissão Anti-Corrupção tuir nia misaun iha área prevensaun konsta iha pontu 1, alinea c, artigu 50 fó kompeténsia atu “Fó hanoin (akonsella) kualkér Instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian”. Bazeia ba mandatu ne’e, Diresaun Prevensaun iha Setór Públiku iha nia planu asaun 2011, estabelese programa “garantir a efectividade da prevenção no Sector Público” ho nia tipu atividade sirak hanesan análise dokumentu legál, análise ezekusaun OGE, inspesaun no monitorizasaun, workshop distritál no ministerial, no sst. Liu hosi atividade workshop ministeriál, CAC hamutuk ho Ministériu Finansas organiza workshop loron-tomak iha loron 17 fulan-Maiu 2011, Salaun Delta Nova, Dili ho tema “Fortificar o Desempenho dos Funsionários de Alfândega e Receitas para Minimizar os Riscos da Corrupção”. Eskolla diresaun rua ne’e iha Ministériu Finansas hanesan parte dahuluk hosi workshop ministeriál nian no atividade hanesan ne’e sei realize mós iha ministériu sirak seluk. Antes de halao eventu ne’e, Komisaun halao tiha enkontru ho Sua Exa. Ministra Finansas iha loron 8 fulan-Abril, Sua Exa. Vise-Ministru ho Diretór Jerál Reseitas no Alfándega iha loron 28 fulan-Abril, DN Alfándega ho kometiva iha loron 25 fulan-Marsu no kontaktu regular ho DN Impostu Domestiku no Xefia Administrasaun nian. Workshop ne’e realiza tuir termu referénsia, número ofísiu: 09/C.Adj-P/IV/2011 iha loron 28 fulan-Abril 2011. Partisipante iha workshop ne’e hamutuk ema na’in atus ida rua nulu (120) mai hosi diresaun tolu (3) iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega. B. Baze Legál Iha workshop ne’e orador ho peritus internsionál sira fó matéria bazeia ba implementasaun lei CAC no lei kódigu penál no prosesu penál ne’ebé iha relasaun ho krime korrupsaun, hanesan: Lei CAC No.8/2009 iha loron 15 fulan-Jullu; Kódigu Penál, Dekretu-Lei Nº. 19/2009 iha loron 8 fulan-Abril; Kódigu Prosesu Penál, Dekretu-Lei Nº. 13/2005 iha loron 1 fulan-Dezembru. 1 C. Objetivu Objetivu ba workshop ne’e, Comissão Anti-Corupção hakarak: 1. Fó koñesementu ba funsionáriu públiku sira hotu kona-ba lei CAC nian no dokumentu legál sirak seluk ne’ebé relasiona ho prosedementu iha Diresaun Reseitas no Alfándega, Ministériu Finansas. 2. Hetan informasaun ne’ebé mak adekuada kona-ba sistema prosedementu kobransa reseitas iha parte Estadu nian. 3. Hadia metódu kontrulu ida efikáz, efetivu iha serbisu alfándega no reseitas atu hamenus risku korrupsaun. Figura 01: Partisipante workshop hosi Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega D. Introdusaun Jerál no Aprezentasaun Matéria Iha workshop ne’e Komisaun fó konsiderasaun ba orador nain haat (4) inklui Komisáriu, atu fó sira nia hanoin kona-ba oinsa prevene no kombate korrupsaun iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega, Ministériu Financas ho uluk nanain hato’o introdusaun hosi koordenador jerál ba workshop ne’e, hanesan tuir mai ne’e: 1. Introdusaun Jerál, Komisáriu Adjuntu Prevensaun, Sr. Manuel Bucar Hanesan koordenador jerál ba workshop ne’e, Adjuntu Bucar hato’o ninia apresiasaun ba boa-vontade no koperasaun elevada hosi parte Ministériu, liuliu Diresaun Reseitas no Alfándega durante preparasaun hosi kontaktu inísiu, diskusaun, to’o ohin ita bele realiza eventu ida ne’e iha fatin ne’e. Komisaun halao nia knaar iha área prevensaun ba setór públiku bazeia ba mandatu artigu 4 no 5 pontu 1 lei CAC nº. 8/2009. Atu hatete katak, inísiu tinan fiskál 2011 ne’e, Komisaun 2 foin implementa nia programa no atividade sirak, tantu iha prevensaun no mós iha área investigasaun kriminál nian. Iha tinan kotuk 2010, Komisaun fó enerjia makas liu ba rekrutamentu pesoál administrativu no investigador sira. Iha tempu ne’ebá halao mós formasaun iha Komisaun nia laran no mós hetan konvite ba rai liur. Figura 02: Introdusaun programa hosi Komisáriu Adjuntu Bucar Workshop ne’e tuir planu asaun 2011 ne’ebé estabelese tiha ona hodi halao iha ministériu balu hanesan dahuluk iha fatin ida ne’e halao ba Ministériu Finansas, Diresaun Reseitas no Alfándega. Komisaun realiza tiha ona eventu hanesan ne’e iha fulan-Marsu loron 8 iha Distritu Aileu, inkluindu funsionáriu ministeriál hosi Distritu Ainaro, Ermera no Manufahi. Workshop ba ministériu sirak ne’e, Komisaun komesa uluk hosi Ministériu Finansas ba Diresaun Jerál ne’e no ita hotu-hotu hatene katak diresaun jerál ne’e nia servisu importante no sentrál tebtebes iha Ministériu nian. Diresaun ne’e mak kontrola sasán merkadoria tama no sai iha teritóriu nasionál no fó reseitas impostu ba Estadu. Risku boot ba diresaun jerál ne’e, enkuantu sasán merkadoria tama sai, bele mós mósu, hanesan dadus iha mundu internasionál hatudu katak país sirak seluk preokupa makas ho trafiku ilísitu ba droga nian, kilat ilegal, revista pornografia nsst. Timor-Leste hanesan rai kikuan ida, ita hotu-hotu iha konsiénsia boot atu trava buat sirak ne’e atu la bele mósu iha rai ida ne’e. Ho workshop ne’e, fó esperansa boot ba ita hotu-hotu atu oinsa bele alkansa ita nia objetivu tuir tema sentrál ne’ebé hakerek “Fortificar o Desempenho dos Funsionários de Alfândega e Receitas para Minimizar os Riscos da Corrupção”. Iha oportunidade ne’e mós, Adjuntu Prevensaun fó sai kona-ba realizasaun actividade hirak ne’ebé sei liga nafatin ho diresaun jerál to’o fulan-Dezembru tinan ida ne’e. Actividade sirak hanesan: - Segundu workshop sei halao iha loron 28 fulan-Juñu 2011, orienta deit ba diretór no xefe departamentu sira; - Iha loron 28 fulan-Jullu 2011 (data proposta hosi Komisaun) sei 3 halo enkontru kona-ba koordenasaun entre CAC ho ofisiál diresaun reseitas no alfándega; Iha loron 14 fulan-Setembru 2011 (data proposta hosi Komisaun), Instituisaun rua (2) ne’e sei halao análise kona-ba oinsa implementasaun ba rekomendasaun sirak ne’ebé hato’o tiha ona iha primeiru no segundu workshop; no ikus nian diresaun jerál ne’e sei halao reflesaun iha loron internasionál anti-korrupsaun iha loron 9 fulan-Dezembru 2011. 2. Palestra hosi Komisáriu, Sr. Adérito de Jesus Soares Iha aprezentasaun ne’e koalia kona-ba “Politica Combate Corrupção em Timor Leste e a Implementação da Lei CAC”. Komisáriu hato’o nia lian meno katak tinan kotuk ita hotu partisipa ona iha konferénsia ida iha Dili Convention Center atu reafirma ita hotu nian komitmentu atu prevene no kombate korrupsaun. Ne’e katak, esforsu atu bele kombate korrupsaun laos CAC nian knaar mesak deit maibe sai hanesan “Movimentu Nasionál” katak instituisaun Estadu ho sosiedade sivil tomak tenke esforsu hamutuk hodi halo asaun prevensaun no kombate korrupsaun. Estudu barak hatudu katak kombate korrupsaun ne’e lato’o, se ita halo investigasaun deit, maibe ita tenke esforsa an hodi halo prevensaun inklui edukasaun, kampaña no peskiza. Esforsu ida ne’e CAC la halo deit ho Ministériu Finansas maibe sei nakloke ba instituisaun governu no sosiedade sivil sirak seluk. Figura 03: Palestra hosi Komisáriu, Sr. Adérito de Jesus Soares Iha workshop ne’e Komisáriu Aderito koalia makas kona-ba krime korrupsaun iha fórma oioin iha kódigu penál ne’ebé mós difini ona iha lei CAC mak hanesan iha artigu 292 (korrupsaun pasiva ba aktu ilísitu), artigu 293 (korrupsaun pasiva ba aktu lísitu), artigu 294 (korrupsaun ativa), artigu 295 (pekulatu), artigu 296 (pekulatu ho uzu), artigu 297 (abuzu podér), no mós lei balun iha kódigú penál ne’ebé koalia kona-ba krime hasoru ekonomia mak hanesan ho artigu 313 (brankeamentu kapitál), artigu 314 (fraude fiskál). Lei hirak ne’e fortifika CAC nia misaun hodi halo kontrulu ba kualker instituisaun Estadu nian ne’ebé mak harí ona iha Governu RDTL. 4 Komissáriu nia intervensaun katak workshop ne’ebé halo ho Diresaun Reseitas no Alfándega laos hatudu katak Diresaun ne’e halo ona korrupsaun bo’ot iha Nasaun ne’e, ita seidauk iha dadus ida ka halo estudu ida kona-ba entidade sirak ne’e hotu, maski oras ne’e, iha rumores ka boatus barak-barak maibe ita seidauk iha provas didiak katak korrupsaun ne’e akontese iha Diresaun Reseitas no Alfándega; maibe hakarak rona hosi sira no fahe informasaun ho sira atu buka dalan diak liu ba prevene korrupsaun. Paper (makalah) iha aneksu. 3. Palestra hosi Vise-Ministru Finansas, Sr. Rui M. Hanjam Iha nia aprezentasaun ho titulu “A política do IV Governo na Utilização das Receitas de Timor-Leste”, hateten katak workshop ida ne’e núdar primeira faze ne’ebé halao hamutuk ho CAC atu fó hanoin ba malu kona-ba ita nia knaar atendimentu no oinsa ita atu bele proteje ita nia an atu la halo korrupsaun. Akontese iha país barak iha mundu, inklui mós país balu ne’ebé mak adiantadu ona mós sei hasoru dezafiu ida ne’e, maibe país ne’ebé mak halo korrupsaun makas sempre iha ninia gap entre ema kiak no riku ne’e bo’ot tebes no ida ne’e bele atraza prosesu dezenvolvimentu iha nasaun nia laran. Figura 04: Palestra hosi Vise-Ministru Finansas, Sr. Rui Hanjam Vise-Ministru mós hateten katak Diresaun Alfándega mak sai núdar odamatan ba setór privada ho funsionáriu sira no fatin ne’e mak sai núdar “lahan basah” no hamósu tentativa barak atu halo korrupsaun; tan ne’e mak Ministériu Finansas koko atu estabelese sistema, regras no prosedementu atu evita no minimiza atu la bele monu-ba tentasaun korrupsaun. Vise-Ministru hateten liu tan ita tenke promove boa governasaun tamba iha ita nia país sei iha 41% hosi populasaun sei moris iha kiak nian laran. Ho impostu ne’ebé ita simu mai ita uza hodi halo dezenvolvimentu ba povu tomak, la bele tama ba ema ida nia bolsu deit maibe tenke jere halo didiak para bele fó benefísiu ba povu. Iha sesaun ne’e, Vise-Ministru koalia kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2011 nian ne’ebé aprova iha Parlamentu Nasionál hamutuk $1.3 biloens. Orsamentu boot tebes ne’e, 5 mai hosi impostu doméstiku naun petrolíferu no reseitas pretrolíferu; Iha tinan ida ne’e, kontribuisaun hosi reseitas doméstiku estima atu hetan $ 110 milloens ne’ebé diresaun impostu ho alfándega sei kontribui $ 66 miloens, mais/menus 45 % hosi reseitas non-oil ka doméstiku; Iha premeiru trimestre 2011 Diresaun Nasionál Reseitas Doméstika hetan $ 6.953 milloens no konsege koleta $ 800 mil haré hosi statístika ne’e representa kresimentu 13% kompara iha premeiru trimestral 2010 nian. Diresaun Alfándega hatama/hetan $ 10.25 milloens, representa kresimentu 55%, Diresaun Nasionál Reseitas Minarai hetan $ 447.1 milloens hosi fulan-Janeiru to’o fulan-Marsu 2011 hamutuk $ 361.1 milloens inklui pagamentu hosi impostu oi-oin mai tau hamutuk $ 79.0 milloens. Fó kresimentu 39% hosi tinan anterior. Ho aumentu sirak ne’e, karik mantein kresimentu ekonomia ho dupla (double digit). Diresaun Impostu ho Alfándega sei iha aumentu bebeik iha sira nia papel koleksaun ba reseitas. 4. Palestra hosi parte Igreja, Sra. Madre Esmeralda Piedade de Araújo Tópiku ne’ebé oradora aprezenta kona-ba “Ética e Morál dos funçionários na Prevenção a Corrupção” Tuir Madre nia aprezentasaun katak, depois tinan sia (9) ita halo ita nia restaurasaun independénsia, povu Timor hakarak halo paragem ida ba nia moris hare fali ba dalan ne’ebé sira liu ona no dalan ne’ebé sei naruk atu mai, ita presija halo pontu de situasaun, nudar Timor oan tenke iha sentimentu hanesan Timor oan, ita tenke ekilibradu iha ita nia moris loron-loron, iha ita nia responsabilidade atu halo buat ruma atu sai realidade hodi bele prevene korrupsaun. La bele hanoin ba ita nia-an deit maibe hanoin mós ba komunidade Timor oan tomak. Paper iha aneksu. Figura 05: Palestra hosi Madre Esmeralda Piedade de Araújo E. 1. Pontu de vista hosi DJDRA no Asesór sira Diretór Jerál Diresaun Reseitas no Alfándega, Sr. Câncio de Oliveira hatete iha workshop ne’e katak papél importante Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega mak atu 6 hatama reseitas ba Estadu atu nune’e governu bele halo dezenvolvementu nasionál ne’ebé governu planeia tiha ona. Figura 06: Aprezentasaun Matéria hosi Diretór Jerál Reseitas no Alfándega Ami nia papél seluk mak protesaun ba fronteiras, halo kontrolu ba fronteiras no teritóriu nasionál tomak. Diresaun jerál ne’e halo mós kontrolu ba sasan ne’ebé tama sai iha merkadoria iha teritóriu nasionál, ne’e katak halao papél importante iha dezenvolvementu ekonomia Timor-Leste nian. Tamba ne’e sira tenke ativamente proteze país ida ne’e hosi produtu sirak ne’ebé providus no bele sai risku bo’ot ba saúde públiku no meiu ambiente. Paper iha aneksu. 2. Asesór Jurídiku ba Diresaun Reseitas Sr. Roger Maguire nia intervensaun iha workshop ne’e koalia kona-ba krime reseitas iha Timor-Leste, laos ida ne’e deit maibe hare mós kona-ba krime falsifikasaun ba dokumentu (baze legál ne’ebé mensiona ona iha Kódigu Penál hosi artigu 303, 304, 305 ho 306) ne’ebé dala barak asosia ho krime reseitas públika sirak ne’ebé mósu. Figura 07: Asesor Legál Diresaun Reseitas no Alfándega, Sr. Roger Maguire Sr. Roger akresenta liu tan katak iha Timor-Leste, dadaun ne’e iha fonte rua kona-ba ofensa/infrasaun ne’ebé iha relasaun ho reseitas, mak hanesan kódigu penál, (ne’ebé hau sei refere ba “kódigu”) no Regulamentu UNTAET 2000/18 (ne’ebé hau refere ba 7 “UNTAET”). Dahuluk hau hare ba krime sirak ne’ebé hateten iha kódigu penál. Artigu espesífiku sirak iha kódigu ne’ebé diskute iha traballu eskritu ida-ne’e hatudu iha apendise I. Krime sirak ne’ebé hateten iha regulamentu UNTAET hatudu iha apendise II. Sujere atu leitór sira sei hetan komprensaun másima hosi traballu eskritu ida-ne’e, bainhira sira lee bei-beik kada artigu partikamente regula ona iha kódigu penál. 3. Asesór Jurídiku ba Diresaun Reseitas Petrolíferu, Sr. Bobby Hanesan asesór hosi Diresaun Nasional Reseitas Petroliferu halao determinasaun GDP ba nasaun Timor-Leste kona-ba kobransa reseitas. Iha diresaun ne’e la iha posibilidade ba funsionáriu sira atu halo Korrupsaun tamba funsionáriu sira la direitamente simu osan husi kontribuinte sira, bele hateten katak dirasun ida ne’e difisil ba funsionáriu atu halo Korrupsaun. Iha diresaun ne’e sempre halo inspesaun regular ba kada fulan tolu-tolu. Iha orgaun eksterior ne’ebé hanesan orgaun independente hodi halo fiskalizasaun no kontrolu ba diresaun sirak ne’e, laos hare deit ba dokumentu sirak maibe sira hare mós ba dadus loloos konaba númeru ne’ebé iha, karik relatóriu mós hosi dirasaun reseita petroliferu, sei cek fila fali hodi kompara fali ho kontribuinte sira no cek mós iha dukumentu BPA nian no komparasaun dadus BPA iha Banku Sentrál iha Estadus Unidus Amerika. Sosiadede sivil sira iha mós responsabilidade bo’ot ba área petrolíferu ne’e no iha fulan-fulan sira simu pedidu hosi sosiadede sivil sira hodi hatene dadus loloos iha prosesu ida ne’e. Diresaun ne’e mós hare no avalia dokumentu kompañia hanesan Conoco Philips hodi hatene iha iregularidade ka lae ne’ebé bele afeta ba korrupsaun. Estadus Unidus Amerika iha interese boot ba hare korrupsaun iha kompañia sirak nian ne’ebé halo explorasaun minarai iha rai seluk hanesan iha tasi Timor. Diresaun ne’e la toma konta ba taxa ne’ebé ho montante kiik maibe toma konta ba taxa ho investimentu bo’ot. Importante mak iha jestaun ne’ebé loloos no diak hodi jere reseitas rai ida nee nian. Tansa mak buat nee importante, parte ida tan kompañia Conoco Philips ne’ebé hanesan investor minarai ne’ebé boot iha ita nia rai Timor-Leste. F. Diskusaun Grupu Workshop ba sesaun dader nian hato’o hosi orador sira no iha sesaun lokraik Komisaun Organizadora estabelese modelu diskusaun ba grupu haat ho konsiderasaun ba tema prinsipál workshop nian ne’ebé mensiona iha leten. Hosi tema ne’e, elabora sub-tema haat hanesan hakerek iha kraik. Grupu haat ne’ebé estabelese ka kria hosi Komisaun iha workshop ne’e, kada grupu hetan responsabilidade ba diskusaun grupu ho sub tema haat ne’ebé fó sai. Diskusaun grupu hotudu iha figura 08 ne’e. 8 Grupu I 1. Korrupsaun ne’e Saida? - Korrupsaun katak halo riku ba an rasik no povo ki’ik terus ba bebeik; - Korrupsaun katak abuzu ba poder públiku hodi haríku an; - Korrupsaun nee hahalok ida ne’ebé ladiak, la fó imajem diak ne’ebé halo povu terus no sai kiak iha ita nia vida moris; - Hahalok ida ne’ebé la fó impaktu diak ba desenvolvimento nasionál; - Hahalok ida ne’ebé la tuir lei (ilisitu). 2. Fatór Saida maka Kontribui ba Pratika Korrupsaun? - Saláriu ne’ebé mínimu/ki’ik; - Vísiu ka hahalok aat Ex: lanuten, jogador; - Problema família; - Ezijénsia kultural/tradisaun fetosan/umane; - Influénsia hosi servisu fatin (lahan basah); - Influénsia hosi viziñu/kolega ou maluk. Figura 08: Diskusaun Grupu kona-ba sub tema sirak ne’e. 3. Existe ona Kontrolu Internu ruma atu Prevene Aktu Korrupsaun? - Harí tiha ona Auditoria Interna iha DGRA; - Lei Funsaun Publika ne’ebé regula kona-ba funsionáriu sira ninia knaar no dever; - Ba Diresaun Nasionál Alfándega, agora prepara hela ona Kódigu Konduta no prosedimentu no norma internál balun; - Simplifikasaun ba prosedimentu inspeksaun kargu; - Formasaun efektivu ba funsionáriu sira. 9 4. Saida maka diak para Kombate Korrupsaun? - Kria mekanismu/prosedementu ne’ebé diak; - Tenki prepara kódigu konduta/regulamentu ne’ebé lalais; - Tenke hadia funsionáriu nia moris liu husi vensimentu ne’ebé razoável (se bele aprova Regime de Carreira atu bele responde ba funsionáriu sira nia nesessidade); - Custums broker so bele trata dukumentu sirak, atu hasai sasan, tenke importador maka ba hasai; - Diresaun Reseitas no Alfándega iha ona SOP's regulamentu sirak, norma internál maibe presija hadia tuir kondisaun agora ne’ebé lao daudaun. Figura 09: Diskusaun iha aprezentasaun Grupu ida-idak Grupu II 1. Korrupsaun ne’e saida? - Korrupsaun hanesan abuzu poder hodi hetan benefísiu ba nia-na rasik no hahalok la tuir lei no prosedimentu ne’ebé iha; - Korrupsaun ne’e komportamentu ne’ebé hakarak kontra étika, morál, tradisaun halo serbisu no kontra lei; - Korrupsaun ne’e mós hanesan funsionáriu públiku ne’ebé ses-an husi nia responsabilidade hodi hetan benefísiu/keuntungan secara ilegál; - Korrupsaun jeralmente akontese entre individu nain rua ho kolusaun husi parte rua hodi hetan benefisiu/keuntungan pribadi; - Korrupsaun nee bele mak fó osan atu hetan tratamentu espesiál ou influénsia ema seluk hodi fóti desizaun ruma ne’ebé la los. 10 2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun? - Saláriu la premiti; - Étika morál ne’ebé laiha iha funsionáriu ida-idak; - Iha opportunidade; - Relasaun funsionáriu ho kliente laiha limitasaun; - Relasaun familiar, kolegas entre funsionáriu, kliente ou agénsia ou kontribuente; - Kebiasaan hidup mewah; - Status sosiál. 3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun? - Sim, iha, lei orgánika ho diploma ministeriál; - Sistema online kontribuinte/taxpayer halo pagamentu dereitamente ba selu iha banku; - Habelar infórmasaun liu husi formasaun ba importador no operador ekonómiku sira; - Kapasitasaun liu husi fórmasaun ba funsionáriu sira instituisaun rua ne’e nia laran; - Lei Funsaun públika; - Regulamentu 2000/18, 8/2008. 11/2004; - Norma interna sirak. 4. Saida maka diak para kombate korrupsaun? - Rejime spesiál (atu hasa’e saláriu funsionáriu); - Halo edukasaun sívika no tratamentu iha área investigasaun auditoria; - Halo akordu ida ho importador no kontribuente ne’ebé onestu hodi bele prevene korrupsaun; - Bele iha koneksaun entre asykuda ho sigtas hodi bele troka infórmasaun iha momentu ne’ebé presija; - Servisu hamutuk ho ajénsia law inforcement. Grupu III 1. Korrupsaun ne’e saida? Korrupsaun hanesan hahalok ida ne’ebé la tuir regularidade tamba uza kompeténsia hamósu benefísiu ba nia an rasik hanesan bai-bain ita koalia ema la tuir regularidade ne’ebé mak konsagra iha lei karik lei CAC nº 8/2009, ne’ebé subliña katak ema sira ne’e uza fasilidade públika hodi hariku nia an, laiha étika morál no konsiénsia morál hanesan ne’e bele hamate dezemvolvimentu. Baze legal ne’ebé mensiona iha leten mak kódegu penál artigu 292 koalia kona-ba hahalok ne’ebé la tuir lei (ílisitu), artigu 293 funsionáriu ho ninia hakarak rasik ou hamutuk ho ema seluk kontra lei, artigu 294 korrupsaun ativa ho ninia konsiénsia, artigu 295 la tuir lei e fóti ba nia diak rasik fó benefisiu ba nia an rasik ou hamutuk ho ema seluk ikus liu artigu 297 kona-ba abuzu poder nee katak poder ne’ebé nia iha halo buat ne’ebé diak ba nia an rasik. 11 2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun? Fatór ekonómiku vida moris lor-loron nian talves saláriu mínimu, ai-han baziku (sembako) fólin sa’e, bele akontese subornu tamba buat sirak ne’e hotu no falsifikasaun ba dokumentu sirak dala ruma ninia konsiénsia dehan buat ne’e la bele maibe fila fali ba ema ne’e nia-an rasik tuir étika no morál, prontu halo KKN, mais ou menus ida ne’e mak sai hanesan fatór sirak ida ne’ebé halo ema simu subornu no korrupsaun no infrasaun no kontra lei Funsaun Públika. 3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun? Primeru atu la bele akontese korrupsaun tenki iha planu didiak ba funsionáriu sira katak iha jestaun ida ke diak para funsionáriu sira bele lao tuir planu ne’ebé ke planeia tiha ona, hadia funsionáriu sira-nia vensimentu liu-liu ba rejime espesiál, ida fali hare mós hosi étika nudar funsionáriu diresaun reseitas e alfándega tenki servi kontribuinte sira ho didiak la bele halo diskriminasaun. Ker-dizer-ke, atendementu la hanesan ba lanuten, espesiál liu fali balu, ami nian ida katak diskriminasaun, la tama serbisu ho pontuál se-lae ita bele viola lei funsaun públika nian, hadia lei internál hanesan kódigu Aduaneiru nº. 8/2004 no mós lei tributária, iha lei internál ne’e mós hola parte hodi bele influénsia ema hodi hanoin bele halo subornu, por exemplu ami iha diresaun alfándega asegura katak iha sistema ne’e iha tiha ona tamba sistema ne’e integeradu para buat hot-hotu bele ka, be iha sistema nia laran hanesan mós impostu ita sita/mensiona hanesan ne’e mak bele kontrolu, ita bele hare fali komentáriu asesór Bobby, laos deit ho petrolium mak la simu osan diretamente maibe bele mós hosi impostu atraves hosi elektrónika bele ba diretamente hosi banku. Portantu, sistema sirak ne’e regula tiha ona diaremente so bele fóti deit iha banku para hatama ba sistema. Hare ba kódigu aduaneiru, nº 2018 regula tiha ona konaba sistema tributária, ezemplu koalia kona-ba ninia tarefa no baze legál tuir ninia sistema integradu tuir loloos lei organiku iha ne’e ba iha mós termus referénsia ou diskrisaun. 4. Saida maka diak para kombate korrupsaun? Tenki kria lei ida ke fórte atu nune’e bele kombate korrupsaun, tenki iha espíritu nasionálismu iha inisiativu ida-idak nian moris tuir kbi’it no realidade ne’ebé iha hadia vida moris funsionáriu nian tuir kultura Timor nian serbisu hamutuk ho diak hodi alkansa objetivu iha departementu laran, tenki iha mós kontrulu hosi sosiadade sivil. Grupu IV 1. Korrupsaun ne’e saida? a. Aktu krime públiku; b. Abuzu de poder; c. Korrupsaun, kolusaun e nepotisme; d. Asaun kontra lei. 2. Fatór saida maka kontribui ba pratika korrupsaun? a. Fatór ekonomia 12 b. Konspirasaun c. Fasilita hodi simu subornu d. Karakter individuál 3. Existe ona kontrolu internu ruma atu prevene aktu korrupsaun? a. Auditoria Interna; b. Prosesu disiplinar; c. Presiza SOP para mantein kontrolu; d. Sansaun administrativu; e. Mekanismu servisu. 4. Saida maka diak para kombate korrupsaun? a. Fórmasaun sobre kode étika funsionalismu; b. Sosializasaun regular lei anti-korrupsaun; c. Edukasaun sívika; d. Fórmasaun kontinua; e. Bem-estar funsionáriu sira. G. Reflesaun 1. Diretora Nasionál Alfándega Hakarak hato’o ami nia obrigada barak ba Comissão Anti-Corrupção ne’ebé mak fó oportunidade ba ami nia funsionáriu sira mai tur hamutuk hodi diskute kona-ba prevene no kombate korrupsaun iha instituisaun nia laran, alen de ida ne’e, peritu sira mós fó atensaun katak funsionáriu sira tenke respeita lei sirak ne’ebé mak iha tiha ona; ikus mai bele fó oportunidade para ita diskute hamutuk hodi fó hanoin ba malu atu hadia ami nia diresaun, hau hanoin ida ne’e ami agradese teb-tebes tamba oportunidade hanesan ne’e difísil ita atu hetan. Ho ida ne’e, hau agradese barak liu hosi reflesaun, hau hanoin hau halai deit ba ita nia diskusaun lokraik ne’e, perguntas ne’ebé ita bo’ot fó, hau hanoin furak tebe-tebes, fó para ami bele hanoin tamba loro-loron ne’e rona koalia dehan korrupsaun liu-liu ba Alfándega. Hau hanoin, ida ne’e, ami rona barak demais ona no ami la hatene dehan atu halo oinsa para atu bele kontra. Diretora dehan, selae mós, ema dehan bosok. Se dehan tebes, entau ne’e hanesan tau tan mai todan liu, kala los duni maibe realidade hau hanoin ami ida-ida, ami nia laran hatene hanoin públiku barak mós hatene maibe dala ruma so ita nia hanoin taka tiha ona. Entau, horseik hau rasik sei infrenta keixa halo nusa mak ami nia sasan kleur demais iha portu, orsida ami bele selu multa barak liu. Hau bolu sira, tur tiha lai. Tamba-sa mak ita nia sasan atraza. Sasan mai tiha ona (deskarega tiha ona) maibe prosesu ida ne’e ida ne’ebá seidauk hotu. Hau husu semak trata ita bo’ot nia sasan, temi tiha ajénsia ne’e nia naran hau bolu ajénsia ne’e. Hodi husu? Problema loloos tambasa? Ka laiha dokumentu mak kompletu? Foin ohin dader mak lori mai trata, entaun, hau fila ba senhora ne’e hau dehan entaun ami la-sala senhora mak sala, laos ami mak sala sei ita nia dukumentus tama 13 loloos ami bele prosesa no simplifika para dois dias ou trez dias maibe se kleur ne’e laos ami nian sala. Atu sese ninia deit, tenki kumpri tuir prosedimentu, la bele mai hakilar iha Alfándega depois dehan hakarak dada atu fó osan. Figura 10: Diretora Nasionál Alfándega Sra. Brígida Suzana da Silva Hanesan asesór Roger hateten, nia ba iha fatin seluk, ema barak hateten iha alfándega ema naok-tem barak no lia fuan ne’e nia hatutan ba hau hanesan Diretora, hau dehan, tambasa mak sira dehan nune’e, nia dehan mai katak hau lafiar ita bo’ot simu buat ne’e laos ema ki’ik maibe ema barak ho naran boot mak dehan Alfándega naok tambasa sira fó razaun kata Alfándega ho vensimentu hanesan ne’e deit bele halo uma diak sira bele iha kareta iha buat hot-hotu, hau dehan los duni bele los maibe tenki iha faktus ne’ebé mak determina maibe la bele dehan tamba nia serbisu iha Alfándega. Podeser ke, nia fen serbisu iha alfándega nia lain bele halo serbisu seluk ou serbisu iha alfándega ou fen serbisu iha fatin seluk. Portantu, nia la bele moris diak? Maibe, tenki iha faktus, ami la taka dalan katak laiha korrupsaun. Ami simu CAC ninia sujestaun atu minimiza korrupasaun tamba ne’e fó oprtunidade mai ami atu tuir workshop tamba ne’e ami agradese ba CAC ho buat sirak ne’ebé ohin ita koalia, se buat ruma mak la kona-ba imi nia laran, hau husu ba funsionáriu sira mai ita evita korupasaun sekarik mak iha tentasaun ruma ba ne’ebá maibe hau hatene katak ita hotu serbisu dala barak ema seluk feriadadu. Ita serbisu tamba ita hadomi ita nia rain. Mai ita hamutuk hadia ita nia instituisaun dala ida tan ba CAC ami hato’o obarigadu barak. 2. Diretór Nasionál Reseitas Sr. Ulderico M. Rodriques Iha reflesaun ne’e, nia hatetn ita servisu iha diresaun reseitas no alfándega ne’e dala barak ema sempre dehan katak kuandu temi ona alfándega no reseita. Ida ne’e identik ho 14 korrupsaun tamba ne’e mak hau hanoin importante mak hanesan ne’e, ita hotu-hotu servisu iha impostu no alfándega ne’ebá ita nia objetivu ba intituisaun ne’e klaru iha ne’ebé katak ita nia objetivu ka funsaun prinsipál ne’e atu kobra reseita sirak ba Estadu. Agora, hare fila fali ba korrupsaun, assuntu ne’ebé ita koalia ne’e, dalabarak ita iha ne’ebá ita tau fali ita nia interese partikular iha laran hodi ne’e mak hodi kria fali asoens irregular iha laran tamba ne’e mak ohin ita hotu-hotu mai tuir workshop ida ne’e, tuir ne’e hanesan fó hanoin ida ba ita katak bainhira ita serbisu iha ne’ebá, ita tenki hatudu ita nia komportamentu núdar individu ne’ebé hanesan funsionáriu públiklu no individu ne’ebé hanesan sosiedade sivil moris iha sosiedade nia laran. Ita tenke hatudu ita nia-an katak ita ne’e ema ne’ebé mak funsionáriu públiku. Figura 11: Diretór Nasionál Reseitas Sr. Ulderico M. Rodriques Halo serbisu, tuir knaar ne’ebé loos, katak buka reseita para dezenvolve ita nia nasaun. Portantu, ida ne’e ita nia funsaun prinsipál núdar funsionáriu públiku esplika klaru ona iha lei nº. 8/2004, katak saida mak bele halo no saida mak la bele halo iha ne’ebá. Lei ne’e núdar mata dalan ba ita nia serbisu. Workshop ne’e bele mós hanesan fanun ita nia konsiénsia katak ita tenki tau ita nia-an núdar hanesan funsionáriu públiku ne’ebé mak serbisu loloos iha diresaun reseitas no alfándega. Maluk sira ne’ebé mak serbisu iha impostu por iso hau hanoin ita loron-loron halo servisu, ita sempre hasoru ita nia tiun, maun, alin no família besik sira. Portantu, se ita trata sira mós tenki ho tratamentu hanesan ba ema seluk/hotu. La bele fó tratamentu liu ba ema ne’ebé ita koñese, ita tenki hatudu hanesan ba sira ne’ebé ita la koñese. Ita ternki kumpri kódigu étika nudar funsionáriu públiku no iha morál nudar sarani. Buat rua ne’e hanesan indikador atu kontrola ita nia an. 15 Ohin Vise-Ministru dehan ita hatais mutin ne’e katak iha ne’ebá iha onestidade no korajen, ne’ebé hau hanoin ohin buat barak mak hatete tiha ona, maske hau hakarak fó hanoin deit mai ita katak ho workshop ida ne’e bele fanun ita fila fali, para ita mós halo ita nia servisu tuir servisu ne’ebé mak liga ho ita idaidak nia kompeténsia. H. Lia Badak Taka Workshop Ba taka sesaun workshop ne’e, Komisáriu Adjuntu EKP mak reprezenta Komisáriu no Diretór Jerál Reseitas no Alfándega reprezenta Vise-Ministru Finansas nian ho lian: 1. Diretór Jerál Reseitas no Alfándega, Sr. Câncio de Oliveira Obrigado ba Sr. Konisariu Adjuntu Bucar. Hau hanoin ohin loron ida importante, ita bele dehan mós marka ita nia historia ba Diresaun Jerál Reseitas no Alfándegas katak ohin ita komesa nakloke an mai hamutuk ho Comissão Anti-Corrupção atu hadia ita nia sistema, atu hadia ita nia prosedimentu, ita nia hahalok durante tinan hira liu ba ita hotu hatena katak diresaun jerál ne’e liuliu diresaun nasionál alfándega, intituisaun ida ne’ebé hari iha 2000 entaun tuir loloos diresaun ida ne’e tenki fó ejemplu diak ba públiku maibe pelo kontráriu públiku sempre hanoin katak ita nia diresaun ida ne’e mak fó ejemplu ladun diak, iha mós indikasaun ruma karik ita nia funsionáriu balun ita nia xefe departementu balun fó orientasaun ba sira nia subordinadu sira iha terenu karik ladun diak apartir de ohin ita boot sira tenki denúnsia sai, tenki hateten sai bainhira iha investigasaun ruma tenki loke, tenki fó hatene, hau simu orden husi hau nia boot ida ne’e atu hasai sasan ida ne’e, lapersija uja dokumentu deklarasaun falsu mós hau simu deit ida ne’e, ita boot sira hotu tenki responsabilija ba ita nia aktus tamba aktus sirak ne’ebé ita ladun fornese ba Estadu atu defende estadu nia enterese. Ita teki husik, tamba ita bainhira, ita hakarak reklama direitu ita tenki hare lai ita nia dever saída. Ita nia dever mak mai servisu, saida mak ita halo durante loron ida iha ita nia servisu, fatin halo izame konsiénsia ba idak-idak atu halao nia knaar durante loron loron pra nune’e saida mak ladiak, la kontinua ne’ebé ke diak sai hanesan ita nia referénsia ida para halao ita nia serbisu. Aproveita mós hodi Vise-Ministru nia naran, atu husu ba ita boot sira katak reseitas no alfándega iha polémika ida ba rejime espesiál. Iha proposta ne’ebé ke hato’o ba rejime espesial ne’e hosi Ministériu Finansas ne’e duni polítika ida ne’e hosi ministeriu ne’ebé iha duni proposta husi dirasaun ba iha ministériu atu nune’e bele kontinua atu luta ba atu hare oinsa atu bele hadia funsionáriu diresaun reseitas no alfándega sira nia difikuldade. Entau, ida ne’e ohin Sua Exa. Vise-Ministru fó sai ona katak ne’e hanesan serbisu ida ba Sr. Vise ho Sra. Ministra atu kontinua sira nia proposta ne’e, atu nune’e, oinsa bele konvense funsaun públika atu bele aseita ho ita nia rejime espesiál. Ita nia ministériu liuliu husi Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega nia proposta ne’ebé ke ba rejime espesiál la hanesan ho ministériu saúde tamba ministériu saúde laos husi sira nia ministériu, maibe, ita nia husi ministériu maka apresenta proposta, tan ne’e, ita atu hetan 16 rejime espesiál maibe iha Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega ita hare agora ita iha ona subsídiu dislokasaun ne’ebé uluk $15 deit. Agora sae ba $40 ba funsionáriu sira no dirijente sira $60. Ida ne’e mós hanesan ajuda ida ba ita bele halo melloramentu ba ita nia gastu iha uma laran, liuliu ba funsionáriu sira ne’ebé ke iha fronteira, sira mós iha, ita bolu halo nusa subsídiu dislokasaun ida mais mensalmente sira simu ou koalia konaba osan ne’e, Sr. Julio mak hatene liu konaba utilizasaun osan ne’e, atu ba han no utilizasaun selseluk. Iha tabela ne’ebé estabelese no determina husi funsaun públiku ne’ebé $.120 fulan ida, loron ida $.3. Kerdizer ke, ida ne’e durante fulan ida sira han hira? Ida ne’e hanesan mós bele halo melloramentu, maibe iha fatin seluk iha hanesan iha Dili ne’e seidauk iha, entaun esforsu ne’e Ministériu Finansas liu husi Sra. Ministra ho Vise-Ministru halo ida ne’e hanesan pasu ida ba ita atu nune’e ita bele hadia ita nia sistema, ita nia prosedimentu, oinsa ita bele serbisu tuir ita nia dever ne’ebé hanesan funsionáriu públiku tamba ita funsionáriu públiku ne’e, ita simu osan mak ne’e ona, la hanesan ema ne’ebé halo negósiu. Nia halo negósiu mak nia konta dehan tinan ida nia hetan lukru hira? Nia lakon iha ne’ebé, nia bele manan tan projetu ruma. Entaun, nia hola tan feto. Ba ita funsionáriu sira, mate ka moris fen ida deit, lain ida deit. Hau hanoin, hau sei lembra, uluk diretór jerál husi CAC nian hateten iha Workshop ba Director sira iha Dili Convention Centre, hanesan ne’e, CAC sei kadi hela katana no aisuak no loos duni agora sira kadi hela sasan sirak ne’e. Nia mensiona tan, katak aban bai rua katana ne’e kuandu kroat ona hau hanoin sira komesa lere ona no lere dadauk hosi to’os ninin sirak. Nune’e mak, ita mak buka osan ba estadu, ita mak komesa uluk, hosi ita depois ba fali iha ema ne’ebé gasta osan Estadu nian, ne’ebé ho loron ohin fó inkorajen malu atu serbisu tuir ita nia profisionalismu ho ita nia hatene, atu nune’e iha onestidade ho korajen iha servisu fatin. Pois, ita hatene reseitas ne’e hanesan fonte reseitas ba Estadu tamba ne’e Diresaun Jerál tenki orgullu boot atu servisu ho didiak tamba ita mak buka osan ba polítiku sira halo dezemvolvimentu iha nasaun ida ne’e. Obrigadu. 2. Komisáriu Adjuntu EKP, Sr. José Neves Diak obrigadu ba Komisáriu Adjuntu Prevensaun. Atu hatutan deit lia fuan badak atu taka ita nia sesaun ida ne’e ho atividades ne’ebé mak ita halao desde dader to’o agora. Premeiru pontu, maka ita liuliu, maluk sira iha alfándega ho reseitas iha koiñesementu no hatudu kapasidade ohin iha diskusaun ba pergunta haat ne’ebé mak ita rona hamutuk. Ida ne’e, hatudu katak iha rekursus diak lubuk ida mak iha ne’ebá hela maibe tamba saida mak públiku nia presepsaun sei kleuk hela nafatin ba serbisu ida importante Estadu nian ida ne’e. Bele mós tamba informasaun ba públiku ladun to’o loloos, públiku ladun hatene prosedimentu saida mak eziste iha serbisu alfándega no reseitas. Entaun failla oituan, komesa halo komentáriu, komentáriu ne’e hamoris presepsaun ida. Mais presepsaun ne’e, dala ruma bo’ot liu ke la refleta realidade loloos, realidade loloos ne’e oin seluk maibe informasaun ne’ebé mak sai halo ema persebe oin seluk no bo’ot liu 17 tiha entaun atu kontra informasaun ne’ebé mak sala presepsaun ne’ebé mak sala dalan ida mós ita mós tenki hatun informasaun ho konteúdu oin seluk para muda hanoin ida ne’e. Iha parte ida seluk, ohin ita mós hare husi fatór saida mak halo Korrupsaun, mósu, ita barak temi katak saláriu, saláriu mós tenki aumenta, nesesidade boot liu, saláriu kiik liu, tentasaun halo ema monu ba pratika korrupsaun ne’e bele loos bele mós la loos. Razaun, tamba ema ne’ebé maka korruptu tiha ona saláriu laos kiik, nia saláriu nia la foti, nia husik hela iha banku mais aproveita ho entrada ida ilegál ne’e, ne’ebé saláriu mós nesesidade ida maibe ida ne’e ita tenki armoniza ho nesesidade moris ho kapasidade moris. Dala ruma ita hare ida ne’e la to’o tamba kapasidade moris oin seluk. Vontade atu moris ka hakarak moris ne’e boot liu ita nia nesesidade ho kapasidade $. 200 ou $. 500 por mês maibe ita nia ambisaun $. 1.000, entaun, iha ne’ebá ne’e fó ona marjin boot ida ita atu bele prense entre 200 to’o 1.000 ne’e mamuk lubuk ida ita atu foti husi ne’ebé, foti ona husi dalan sirak ne’ebé nakloke mai ita ke tuir loloos ida ne’e laos fatór ida ka saláriu ne’e bele, maibe ida ne’e laos determinante bele mós lae tamba ema koruptu iha ona nesesidade saláriu, nia osan boot tiha ona mais kontinua nafatin. Figura 12: Komisáriu Adjuntu EKP, Sr. José Neves No buat seluk ida fali tan buat seluk ida ne’ebé maka ita bele hatama iha ne’ebá bele mós buat ida ohin Madre temi etika, kestaun etika autu kontrolu internál. Resisténsia interna saida mak elementu importante ida mak ita bele hare iha resisténsia interna ida ne’e buat simples ida. Dala barak ita minimiza tiha ninia sintidu ida mak ne’e; tauk, moe, arepende no dalabarak la tauk halo sala, kuandu beibeik la tauk halo sala, la tauk, sai toman, depois sala tiha ita la moe tamba ema koalia ema hatete dehan nia halo hanesan ne’e. Mais, ita moe laiha tiha ona, toman tiha, entaun resisténsia interna ida ne’ebé maka ajuda ita atu bele tau an metin kontra tentasaun, lakon tiha buat ida tauk, tauk ba negativu, tauk halo sala no moe. Kuandu halo sala tiha ona, ida ne’e lakon, ita 18 moe laiha, ita la tauk, ita bele aproveita buat barak bainhira oportunidade ne’e mósu ne’ebé mekanizmu internál ida ke ema hotu iha maibe dala barak ita la fó valorizasaun, ita la valoriza, ita husik hela pontu seluk ba oin liga ho kódigu prosesu penál ida ne’ebé mak fó knaar ba Komisaun atu halo atuasaun balun mak iha artigu 292 to’o 299 sempre temi lia fuan ne’ebé mósu barak liu iha ne’ebá, ne’e mak funsionáriu, funsionáriu. Artigu ida deit maka temi ema ne’ebé, artigu ida ne’e maka artigu 294, ema ne’ebé ne’e ema públiku. Mais restu, funsionáriu hotu-hotu, funsionáriu ida ne’ebé fó ka simu hosi nia hakarak rasik ka ratifikasaun. Funsionáriu hotu-hotu. Agora ita nia pergunta mósu, mak ne’e, funsionáriu. Entaun, balu lae karik maibe kódiku penál artigu 302 halo definisaun konaba funsionáriu ne’e se? Laos ita ne’ebé maka hanesan kaer funsaun públika hanesan funsionáriu permanente ou temporáriu. Maibe, hahu hosi funsionáriu baibain to’o maluk sira tur iha pozisaun ezekutivu politiku no ezekutivu lejislativu ne’e mós funsionáriu hotu ne’e tuir definisaun kódigu penál 302 ne’ebé lia fuan ida ne’e halo ema hotu-hotu la eskapa desde nia tur iha funsaun públika, manan osan Estadu ninian, halo serbisu ba Estadu ba povu. Ema sira ne’e, kategoriza hotu henesan funsionáriu ne’ebé ministru mós bele kona, primeru-ministru mós bele kona, presidenti mós bele kona, membru parlementu mós bele kona. Hotu-hotu, tamba lia fuan funsionáriu ne’e refere ba sira hotu ne’ebé parte ida mak ne’e lei fó hanoin mai ita deit maibe nia la tuir ita to’o ba kalan ita toba to’o ita toba ne’e lei la tuir ida, polisia la kontrola CAC mós la tuir ba ema ida to’o kalan nia ba toba. Begitu (depois) hader mai matan sei malahok hela CAC to’o kedas iha oin, la iha ida tuir ita loron-loron, ne’e mak konsiénsia morál ne’e tuir ita to’o ne’ebé nia akuja ou la akuja. Seluk la hatene hau mak hatene katak akuja ka la akuja ho liafuan hirak ne’e ohin ita barak temi liafuan sirak ne’e hotu ita nia aprejentasaun grupu mós refere ba buat importante lubuk ida inklui mós temi ba ita nia tradisaun balu-balun bele loke oportunidade ba ita pratika korrupsaun ita hateten katak ita bele hela kombate korrupsaun maibe atu hahu ita rasik mak desidi maibe estadu so kria hela kondisaun lubuk ida, kria hela mekanismu lubuk ida para ita atu evita no ita rasik mós tenki desididu atu bele hatudu hahalok para bele evita duni kondisoens ida ne’ebé mak lori ita ba halo pratika korrupsaun. Ikus, Komisáriu la bele mai iha lokraik ida ne’e, hau hodi Komisáriu nia naran ho Comissão Anti-Corrupção nia naran agradese ba Ministeriu Finaças tomak liuliu ba diresaun reseita e alfándega nia kooperasaun diak destde ita hahu diskuti to’o ohin ita realize atividade ida ne’e hanesan etapa ida ne’ebé mak ita se kontinua nafatin iha tinan ida ne’e laran to’o fulan-Dezembru. Kooperasaun ida ne’e iha kontekstu prevene korrupsaun, ita lakohi ba kedas iha ida be represivu ida investiga ne’e mósu tiha ona atu evita ida ne’e la bele mósu entau ita hahu kedas ho asaun preventive ho ita boot sira ho komisaun ita boot sira mak hahu maibe ita lao nafatin ba ministeriu seluk inklui mós ita nia emprejariu sira, emprejariu sira mós potensia ou publuka en jerál ida ne’e mak hanesan lia fuan ikus dala ida tan ba kooperasaun ativa no partisipasaun ne’ebé mak diak entre ita ho sira ne’e hotu mak halo atividade ne bele lao, obrigadu barak ba maluk 19 sira nia atensaun no pansiénsia husik hela serbisu lobuk ida ita diskuti ita nia problema interna hodi bele promove ita nia serbisu ba Estadu Timor Leste bele sai diak liu tan dala ida tan obrigadu barak. I. Konkluzaun Wainhira halo enseramentu ba workshop ida ne’e Comisario Adjuntu Manuel Bucar husu atu funsionáriu sira hotu atu bele implementa ho didiak no responsabilidade ba servisu ne’ebé Estadu tau fiar ba sira no husu ba Diresaun Reseitas no Alfándega hosi Ministériu Finansas atu bele uza métodu sirak ne’ebé sira iha ne’ebé regula ona liu hosi lei, dekretu-lei no diploma sirak seluk no mós hosi matéria no afirmasaun hato’o liu hosi workshop ne’e atu halo asaun prevensaun no kombate hasoru korrupsaun iha sira nian servisu lor-loron nian. Workshop ne’e hanesan faze inísiu no fundamentu tebes ba imi hotu, funsionáriu diresaun jerál ne’e. CAC iha esperansa katak ba oin, ita hotu-hotu iha konsiénsia atu hamrik iha oin hodi kombate korrupsaun. Hanesan orador sira hatete katak Korrupsaun ne’e moras aat ka vírus ida ne’ebé afeta negativamente ba buat hotu-hotu. CAC sei hamotuk ho ita boot sira iha actividade tuir mai, mak segundu workshop, halao kooperasaun servisu, avaliasaun no reflesaun ikus iha loron internasional kontra korrupsaun iha loron 9 fulan-Dezembru 2011. Molak atu taka Adjuntu Bucar husu ba hotu-hotu atu hakilar “Mai Ita Hamotuk Kombate Korrupsaun”, hotu-hotu responde tuir fali ho espíritu no antusiasme boot. Para o bem do país. I. Aneksu: Transkrip Aprezentasaun husi Orador sira 1. Implementasaun Lei CAC hosi Komisáriu CAC Komisáriu nia intervensaun atu koalia liu kona-ba misaun KAK nian no nia mandatu nomós nia karákter para oinsa ita tau ita nia serbisu hamutuk hosi alfándega ho impostu ho komisaun ne’e oinsa, parese maluk sira, komisaun organizadora fahe tiha ona paper simples ne’ebé hau hakerek iha INAP iha tinan kotuk ba; hau hanoin sei relevante ka refleta hanoin ne’ebé mak Komisaun no mós ida tan mak papél hosi Komisáriu Adjuntu Bucar hato’o iha Aileu ne’ebá ami enkontru ho Administrador sira mós ho funsionáriu públika. Iha aspetu prevensaun nian mós iha ona CAC nia brosur fó ba ita bo’ot sira kona-ba sumáriu hosi lei ne’ebé mak parlamentu promulga kona-ba CAC nian knaar. Sim, hau hanoin hau iha deit 15 minutus tenki lalais. Hanesan ohin iha abertura hau koalia ita nia presepsaun ba instituisaun ida-idak ne’e oi-oin, ba alfándega, impostu, judisiáriu no polísia; por-exemplu ema dehan mafia peradilan hanesan iha tribunal karik se ita la fó osan karik liafuan “kasih uang habis perkara”, entaun ita la manan kazu ida. Iha tinan-tinan oranizasaun iha mundu hasai ranking husi nasaun sirak hotu kona-ba nivél korrupsaun nian. Timor-Leste iha tinan 2009 hetan ranking bo’ot ho númeru 146 no tinan kotuk tun ba nº. 127. Indikador ne’e hatudu mai ita tenki hakas an hodi hatun númeru ida ne’e. Tinan kotuk ne’e Indonesia iha 20 nº. 110, ne’e katak sira diak liu ita? Tinan kotuk hau hasoru malu ho Komisáriu KPK iha Malasya, nia kaer liman ho hau no hatete: kita punyai ranking lebih baik dari anda tapi bukan berarti kita korupsinya kurang atau lebih baik dari anda; tan ne bazeia deit ba presepsaun ida nia análize no koalia ho ema internasionál balun, ne’e la reflete loloos hard data ka realidade ne’ebé akontese iha terenu, mós laiha, buat ida nee presepsaun ida ne’ebé enkorajen ita atu hadia nafatin ita nia situasaun ida ne’e hau hanoin hau iha esperansa bo’ot se ita bele serbisu makas liu tan hadia hosi presepsun aspektu prevensaun no investigasaun. Agora koalia kona-ba mandatu CAC nian, lei ne’e iha mandatu rua, ida mak prevensaun, ida investgasaun inklui mós kampaña ho psekiza no ida seluk mak investigasaun kriminál, iha ami nia estrutura hau rasik hanesan Komisáriu ho Adjuntu Manuel Bucar mak Adjuntu ba Prevensaun nian no Adjuntu Jose Neves hanesan Komisáriu Adjuntu ba Edukasaun, Kampaña no Peskiza. Ita fiar dehan esforsu atu kombate korrupsaun lao dala ida ho estratéjia ne’ebé mak ita hakarak, ne’e duni ita dezenvolve ba planu investigasaun mós edukasaun kampaña, no mós ita koalia kona-ba korrupsaun; ita koalia kona-ba oinsa ita muda ema nia mentalidade hodi kaer ema ida, rua ka sanulu iha tinan ida. Ita tenke koalia kona-ba aspetu edukasaun no aspetu prevensaun nian, no oinsa ita eduka ita nia oan sira iha eskola para hosi ki’ik oan kedas sira komprende hahalok ida anti korrupsaun ne’e saida, ida ne’e mak CAC prepara dadaun buklet ki’ik oan simples atu fahe ba eskola oan sira no husi ekipa edukasaun no kampaña mós halo enkontru barak ona kona-ba asuntu ne’e ho eskola sirak, ita nia enerjia dadaun ne’e sei iha Dili deit, maibe ita mós komesa hakat sai ba liur, iha parte ida imi mós tenke komprende Komisaun ne’e foin tinan ida, hau tenke hakas-an rekruta hosi zero. Hau mesak tur iha eskritóriu iha edifísiu Farol ne’e mesak deit. Agora hau bele hateten ba ita bo’ot sira, hau orgullu tanba hau iha staf permanente hamotuk 20, investigador nain 10. Ami konsege halo rekrutamentu iha tinan ida nia laran komesa tau meja, kadeira, kumputador, tau buat sirak ne’ebé mak báziku hahu hosi zero. Mas, ohin ita bele hateten ba públiku iha fulan-Dezembru tinan kotuk ita hamrik bele halo serbisu ne’ebé mak todan tebes laos dehan “gaba-na” dehan ami komisaun deit mak halo serbisu, lae, mas serbisu ida ke to’odan tebes ne’ebé mak ita bo’ot sira tau ba iha komisaun nia kabas. Hosi mandatu bo’ot rua ne’e iha investigasaun hau hakarak hato’o oituan ba ita bo’ot sira kona-ba ami nia knaar, ami nia karakter hanesan polísia kriminál espesializada ne’e katak ami bele kaer ema suspeitu, ami bele halo detensaun, tahan nia, semana kotuk ita bo’ot sira akompaña karik ami halo asaun ida ne’e ita halo investigasaun hau bele mensiona kona-ba nia númeru katak investigasaun walu (8) ne’ebé mak ita halo mas ita iha kapasidade atu halo kaptura, atu deten no bele prende ema nia pasaporte para nia la bele sai hosi terenu wainhira ita halao prosesu investigasaun, ita mós bele husu ba tribunál konzela tiha nia konta bankaria iha banku. Entaun iha poder lubuk bo’ot mak iha komisaun ida ne’e komisaun nia serbisu diferente totalmente ho serbisu ne’ebé mak uluk ita bo’ot sira akompaña hosi PDHJ sira halo so halo rekomendasoes deit mas CAC lae, tanba halo investigasaun hanesan polísia. Nah, agora atu halo knaar bo’ot ida ne’e maluk sira hotu, estudu barak hatudu ba ita katak atu sai investigador diak kazu korrupsaun ne’e pelumenos tinan tolu tuir treinamentu 21 atu sai investigador diak, mas saida mak akontese Komisaun halo rekruta treinu dadaun sira halo dadaun serbisu ida ne’e mak ita halao. Agora iha edukasaun, kamapaña, peskiza no prevensaun iha setór públiku nian mak ita tama dadaun faze importante hahu ho dialogu ho ita bo’ot sira hosi alfándega no reseitas, no mós iha pedidu hosi konsellu do Suku Distritu Dili husu para Komisaun mós tama ho sira atividade lubuk ida, Komisáriu Adjuntu Neves prepara dadaun ajenda lubuk ida atu koalia kona-ba asaun hamutuk ho konsellu do suku hakarak duni involve, Komisaun nia strategia dehan hau hateten duni hau nia deklarasaun iha tomada de pose tinan kotuk dehan kombate korrupsaun ne’e hanesan “movimentu nasionál” ida ne’ebé mak invove ita hotu, Komisaun rasik, hau rasik iha hau nia estudu, hau nia psekiza la fiar dehan komisaun bele halao serbisu ida ne’e, persija atu involve ida ne’e tenke sai movimentu ne’ebé ita hotu-hotu involve atu bele kombate korrupsaun iha nasaun ida ne’e. Ida ne’e hakarak atu esplika deit ba ita bo’ot sira kona-ba mandatu ne’ebé ita iha. Agora ita koalia oituan kona-ba investigasaun, serteja ita bo’ot sira relata infórmasun ruma, serteja ita bo’ot sira iha mekanismu internál ne’ebé mak ita sira tenke hato’o uluk ba diretór ou mós ba vise-ministru ou ministra rasik depois ita bo’ot sira mós bele kanál saida mak ita bo’ot sira senti iha indísius kona-ba korrupsaun iha Alfándega ka Impostu ba CAC, ida ne’e akontese dadaun ho departementu balu-balun, ne’e hakarak hato’o deit ba ita bo’ot sira kona-ba posizaun CAC nian iha aspetu Investigasaun. Fila fali ba ita nia ajenda ne’ebé mak ita halao hamutuk ne’e refleta mandatu bo’ot ida misaun Prevensaun nian, ita hakarak tur hamutuk ho ita bo’ot sira hotu para ita bele trasa hamutuk planu ida ne’e ho faze hira mak sei tuir mai ita espera hosi ita nia enkontru ida ne’e ita hamósu rekomendasoes ruma ho solusoens balu-balun no depois karik iha fulan-Juñu ami sei apresenta ba ita bo’ot sira nia lideransa sira oinsa hare tok buat balun ita bele halao hamutuk ka lae, hau lalika esplika kona-ba Alfándega hau hanoin ita bo’ot sira komprende diak liu. Alfándega hanesan odamatan bo’ot sasan tama-sai hosi ita nia nasun ida ne’e, ita bo’ot sira Alfándega rasik iha knaar bo’ot ida atu mós iha relasaun ho seguransa nasionál, ita lakohi hanoin buat sasan ne’ebé mak illegál bele tama hosi ita nia Alfándega hanesan kilat illegal, joga buat sira seluk ne’ebé mak tama iha ne’ebá, entaun ita nia papél ita ladun hare didiak karik mas ita iha relasaun diak ho seguransa nasionál ba ita nia País, serteja iha relasaun bo’ot mós ho ekonomia nasionál, se ita kaer papél ne’e mak ita la halo didiak mak iha impaktu ba impostu ho reseitas no mós impaktu ba ita nia ekonomia nasionál, se la sala iha tinan kotuk impostu diretu ne’e hamutuk 23.3 miloens. Ita nia papél bo’ot ida katak ita mós bele generate ka hetan income bo’ot ida ba ita nia nasaun, ita nia osan tama ba Estadu kuaze 97 % mai hosi setór minarai ho gas, ida ne’e ita hotu hatene hela ita tenke buka meus halo nusa hamósu tan setór seluk ka sumber seluk tan atu bele sustenta tan ita nia orsamentu Estadu ba oin diak liu tan, entaun papél Alfándega ne’e importante tebes. Ita ne’ebé serbisu iha Alfándega mak lahalo tuir buat ne’ebé hau hateten hau hanoin sai impaktu bo’ot ida, ba seguransa nasionál, ekonomia nasionál no ba iha étika morál nasaun 22 ida ne’e mós iha, ida ne’e mak ita hakarak halibur ba malu hodi koalia kona-ba ne’e. Hau la koalia kona-ba knaar ne’ebé mak ohin koalia mandatu rua ne’e hodi hare liu-liu kona-ba lei komisaun nian liu-liu krime ne’ebé mak relasaun ho funsaun públika wainhira ita halao ita nia knaar públiku, entaun iha krime hanesan abuzu de poder, korrupsaun pasivu ba aktu ilísitu, pasivu ba aktu lísitu. Kona-ba tráfiku influénsia iha ekonomia ida ne’e mak knaar ne’ebé Komisaun esplika detallu liu kona-ba krime sirak ne’ebé mak iha relasaun balu ho krime korrupsaun, wainhira ita halao ita nia knaar iha setór públiku mas ne’e la taka dalan tamba komisaun mós atu hare kona-ba fraude fiskál, brankeamentu kapitál ka krime sirak ne’ebé mak ita tau iha kategoria krime kontra ekonomia. Maski ida ne’e la regula iha lei CAC nian mas CAC rasik hanesan polísia kriminál espesializada entaun mós bele hare ba kazu sirak ne’ebé mak iha relasaun fraude fiskál ho brankeamentu kapital sirak ne’ebé involve krime kontra ekonomia. CAC iha mandatu atu hare ba asuntu sirak ne’e. Ita koalia kona-ba kazu korrupsaun, kusta ba ita atu tau hanesan kotak ka ida dehan ida ne’e mak abuzu de poder deit, ida ne’e mak korrupsaun pasivu aktu ilísitu, korrupsaun pasivu aktu lísitu ou korrupsaun ativa mas nia iha relasaun mós ho krime ekonmia sirak seluk bele mós fraude fiskál, bele mós brankeamentus kapital bele mós krime ekonomia sirak seluk, entaun ami iha poder luan ida atu hare ba asuntu sirak ne’e hotu ida n’e mak komprensaun ne’ebé mak lao mós ho Ministériu Públiku durante ne’e ami halo serbisu entau iha kapasidade atu hare ba iha ne’ebá; Agora, serteja ita bo’ot sira balun kestiona agora CAC nia kapasidade to’o iha ne’ebé? Hau dehan tinan kotuk, ami halo rekrutamentu ami hahu kedan serbisu, oras ne’e mós ita haruka dadaun nafatin maluk investigador sira ba tuir treinamentu ba Singapura, Malasya, Hongkong, Bangkok ho Jakarta. Foin dadaun balun ba Australia hamutuk ho maluk sira Alfándega rasik treina hamutuk iha buat balun, pur-ezemplu iha aspetu investugasaun karik ita persija atu serbisu hamutuk ida ne’e ita sei bele esplora hamutuk hodi hare ba oin. Atu taka deit hau hanoin atu remata hau nia diskursu ne’e papél simples ne’ebé mak ita bo’ot sira nia oin hau atu bolu atensaun deit karik ida ne’e iha diskusaun bara-barak ona liuliu saida mak bolu dehan customs ka alfándega, Arusha of Declaration. Ida ne’e, hau hanoin importante tebes hau halo peskiza oituan deit, hau hanoin halo pontu lubuk ida mak importante ba ita atu hare halo reflesaun ide ne’e ita konsege ona ka seidauk, pur-ezemplu koalia kona-ba lideransa ho nia komitmentu koalia kona-ba regularidade no frame work ita nia rezime lei. Ne’e halo nusa iha Alfándega, nia iha harmonizasaun entre lei sirak ne’e ka lae? Ita iha esperiénsia barak pru-ezemplu iha aspetu aprovisionamentu ne’e ita iha Dekretulei lubuk ida, kuaze 7 ka 8 desde 2000. Entaun, ita ulun moras oituan wainhira ita implementa sistema aprovionamentu. Hau hanoin, Ministériu Finansas agora tama dadauk prosesu aprovisinamentu atu sinkroniza dekretu-lei sirak ne’e. Asuntu selu mak husi Arusha of Declaration koalia kona-ba transparénsia, hau la esplika detaillu mais hau hanoin ita bo’ot sira serteza ihan treinamentu lubuk ida kona-ba ne’e. Hau hakarak bolu atensaun deit pur-ezemplu koalia kona-ba autu-segurasa, kala oinsa ita nia sistema komputador ita tenki 23 ser regula ho ita nia kapasidade. Ita la bele hakarak hetan sistema ida be ás liu, pois ita nia kapadidade la to’o, então, problema ida, ita bolu peritus ne’e mai halo sistema ida ke cangih (muito elevado) ke ita rasik tenki hare ita nia kapasidade no depois asuntu ida fali koalia kona-ba refórma iha sistema Alfándega. 2. Matéria de Pro-Reitora dos Assuntos Provedoria e Aconselhamento da Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) O tema proposta para a nossa reflexão é a Ética e Moral dos Funcionários na Prevenção à Corrupção. Falar sobre este tema é muito ampla essa área, por isso vamos para a especificidade da matéria frisando somente a etimologia dos termos. 1. Ética (do grego ethos, que significa modo de ser, comportamento) é o ramo da filosofia que busca estudar e indicar o melhor modo de viver no quotidiano e na sociedade1. (busca fundamentar o modo de viver pela inteligência e compreensão humana). 2. Moral (do latim mor e mores, que significa obediência a normas, tabus, costumes ou mandamentos culturais, hierárquicos ou religiosos2. Eugênio Bucci, no seu livro sobre Ética e Imprensa, descreve a ética como um saber escolher entre “o bem” e “o bem” (ou entre “o mal” e “o mal”), levando em conta o interesse da maioria da sociedade. Ao contrário da moral, que delimita o que é bom e o que é ruim no comportamento dos indivíduos para uma convivência civilizada, a ética é o indicativo do que é mais justo ou menos justo ou menos injusto diante de possíveis escolhas que afectam terceiros3. O homem vive em sociedade, convive com outros homens e, portanto, cabe-lhe pensar e responder à seguinte pergunta: “Como devo agir perante os outros?” Trata-se de uma pergunta fácil de ser formulada, mas difícil de ser compreendida. Ora, esta é a questão fundamental da Ética. Portanto, a ética mostra o que era moralmente aceitável na Grécia Antiga possibilitando uma comparação com o que moralmente aceitável hoje na Europa, por exemplo, indicando através da comparação, mudanças no comportamento humano e nas regras sociais e suas consequências, podendo daí, detectar problemas e/ou indicar caminhos. Nesse sentido, a ética e a moral, corroboram para formar subjectividades, ou seja, o modo como cada pessoa se constrói (pensa, age, fala, etc.) Estes aspectos da Ética e Moral como informações que nos ajude a situar-se no nosso contexto de Timor-Leste especialmente no desenrolar do empenho como funcionários e prevenir a corrupção. Conceitos e classificações 1 Cfr. Wikipédia, a enciclopédia livre, 1 Cfr. Idem 3 Cfr. Wikipédia, a enciclopédia livre, 1 2 24 Definição 1: ética é a ciência do comportamento moral dos homens em sociedade. Definição 2: ética é o conjunto de normas de comportamento e formas de vida através do qual o homem tende a realizar o valor do bem. Observações 1. É ciência: Tem (a) objecto de estudo (a moral, moral positiva, o bem), (b) leis e método próprio; 2. Moral: É um dos aspectos do comportamento humano; * (Outros: jurídico, social, alimentar, etc.) * É um conjunto de regras de comportamento próprias de uma cultura. A ética vai além da moral: procura os princípios fundamentais do comportamento humano (J.R. Nalini). “A ética está para a moral assim como a musicologia está para a música” “A ética é a ciência da conduta” Lei de ouro da ética: Não faças ao outro o que não queres que o outro te faça a ti (atitude passiva) faça ao outro o queres que o outro te faça a ti (atitude próactiva). A Ética e moral em confronta com prevenir a corrupção refere automaticamente a prática do quotidiano do ser humano no desempenho de suas funções. A teologia moral ajuda o homem a guiar os seus actos e é, por conseguinte, uma ciência eminentemente prática. Na vida terrena, que é um caminhar para o céu, o homem tem necessidade dessa orientação, a fim de que na sua conduta se vá adequando a uma norma objectiva que lhe indique o que deve fazer e o que deve evitar, para alcançar o fim a que foi destinado. Conclusão Para concluir este breve tempo de reflexão sobre o argumento abordado, o importante é conhecer os valores éticos e morais propostos como princípios fundamentais que dignifica o homem na sua totalidade. Fomos criados por deus e destinados a salvação eternal. Tudo quanto o ser humano enquanto pessoa pensa, age e fala, revela a sua dimensão moral da pessoa como uma realidade concreta. Por isso temos um bem supremo que norteia os comportamentos, porque cada ser humano tem uma bússola, ou semáforo (a consciência, a razão) inato que indica racionalmente o que é bom e o que é mau, o que tem valor. 4. Papel Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega hosi Diretór Jerál Diresaun Reseitas no Alfándega, Câncio de Oliveira Wainhira partisipa iha workshop ne’e hateten papél importante Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega mak atu hatama Reseitas ba Estado atu nune’e governo bele halo nia polítika hodi 25 uza osan hala’o dezenvolvementu nasionál ba planu stratéjiku ne’ebé governo iha tia ona, ami nia papél seluk ne’ebé importante mak protesaun ba fronteiras, halo kontrolu ba fronteiras no teritóriu nasioanál tomak, hodi aplika lei, no halo proibisaun, restrisaun hodi fó protesaun ba merkadorias ka sasan ne’ebé tama mai hodi fó ameasa ba saúde públika, atravez asaun kontrulu no prevensaun, kombate kontra fraude fiskál, tráfiku drogas, kilat no explosivus. Tributasaun importante tebes iha setór Finanseiru Maneira ida ba tributasaun ho atividade finanseiras no kritikas ba aspetu balun mak: - Evidensia ne’ebé konsiderável: setór finanseiru ida ne’ebé funsiona diak, ne’e desempeña mós knaar fundamentál atu promove, iha fórma sustentável, ba desenvolvimentu ekonómiku, sosiál no polítika nomós bele korresponde risku ne’ebé relasionadus ho sistema fiskál ne’ebé ladun diak no bele sai hanesan signifikativamente impede fali progressu iha fatin hotu; - Setór finanseiru hanesan fonte fundamentál ba administrasaun fiskál; - Tributasaun hanesan kestaun signifikasaun global; - Atu obserba krizi atuál, nune’e bele harí setór finanseiru ida ne’ebé sustentável no forte ba futuru; - Globalizasaun persija koperasaun internasionál forte liu tan relativamente ba tributasaun; - Tributasaun ka impostus ne’e esensiál atu finansa serbisus públikus, desenvolvimentu infraestrutura nomós atu hamenus pobreze/kiak; - Impostu imfluénsia mós ba desizaun ida ba finanseiru no ekonomia; - Impostu dezempeña knaar importante tebes no hodi apoiu ekonomia fórte, transparante no justu liu tan. Desafiu Administrativu - Oinsa halo jestaun ba riskus: o Halibur infórmasaun (Intelligence gathering); o Fahe infórmasaun ne’ebé diak ba kontribuinte sira; o Desenvolve kapasidade interna iha area ida ne’ebé komplexa. - Hetan mós asesu infórmasaun ba banku sirak. - Koperasaun internasionál. Knaar atu fahe infórmasaun - Tenke promove relasaun koperativa ida ne’ebé fórte ho kontribuinte sira no setór seluk; - Tenke hare politikas fiskal no administrasaun fiskal no politikus estruturais seluk atu fortifika merkadu finanseiru sirak no atu assegura mós katak tributasaun ne’e la intruduz perturbasaun no la promove excessos ba riskus; - Impostus ne’e hanesan mós instrumentu makroekonomiku ida ne’ebé importante; - Konsidera katak knaar ne’ebé bele desempeña no politika fiskal tenki hetan meloramentu finanseiru; 26 - Importante tebes ba koperasaun no kordenasaun internasionál. Desafius Desadius bo’ot ida mak akordu jerál konabá prinsipiu fundamental relativamente ba minimizasaun iha perturbasaun ba base tributaria, ne’ebé estável no transparante. Indikador ba Riskus - Merkadorias/sasan; - Prosedimentus aduaneiros; - Operadores ekonomiku; - Klassifisaun fautal; - Atividades regulares no irregulares; - Kuantidade uso be rejimes sistema harminizadu; - Rejimes suspensivus aduaneirus; - Estrutura legál kompañia nian; - Irregularidades e infrasaun ne’ebé komete. Indikador ba Riskus iha Grau Lokál - Destinasaun espesiál; - Prosedementus simplifikadus; - Autorizasaun ekonomiku no rejimes suspensivus; - Historia krebilidade ba importadores, exportadores, i deklarantes; - Iteneráriu; - Relasaun kona-ba pesu no kuantidade. Evaluasaun ba risku sirak Determinasaun ida iha grau ba riskus no relacionamentu ho atividade aduaneira ne’ebé hotu ona no konkordansia hanesan tuir mai: - Infórmasaun estatístika; - Fraude potensiál; - Fraude detetadu; - Legislasaun. Panorama ba Komersiu Internasionál Organizasaun Mundiál Alfándega (OMA) iha ona Planu Estratégiku, hanesan tuir mai: 1. Rede Global Aduaneira Iha rede global aduaneira persija iha kolaborasaun Alfándegas ho parseiru ekonómiku sira, atu fasilita komersiu legal no hodi desempeñu no kontrulu aduaneiru. Tanba ida ne’e tenke kria kondisaun diak no hamutuk ho ita nia parseiru ekonomiku sira no setór privadu nune’e bele apoia sistema komersiál internasionál 2. Jestaun ne’ebé kordenada iha Fronteira 27 Pilar ida ne’e rekere liu-ba existensia iha iha kordenasaun no koperasaun entre ajénsia relevantes ne’ebé envolve iha seguransa fronteiras hanesan normas reguladoras ne’ebé aplikavel iha transfronteirisa ba passajeiru sira iha sasan no meios transporte. Hadia jestaun iha fronteiras hanesan pressupoen ba rekoñesimentu ida mós ba Alfándegas no ajénsia ne’ebé responsabliza ba funsaun. 3. Jestaun risku ne’ebé baseia infórmasaun Alfándegas tenki iha presepsaun/hanoin ida ne’ebé sufistikada ba riskus, núdar ita hotu komprende katak rekursus ne’ebé limitadu sei hamósu riskus ne’ebé as, maibe ho desafius sei bele hatudu buat ruma, hanesan oinsa bele aplika koñesimentu ba análise ba risku, no bele mós identifika no minimiza risku iha nivel operasional. 4. Parseira Alfándega-Ajente ekonómiku Serbisu aduaneiru tuir los tenke estabele paktu estratéjiku ho operador ekonómiku sira, atu nune’e bele komprende liutan preokupasaun komérsiu nian, hanesan mós katak komérsiu presija koñese serbisu aduaneirus nian. 5. Modernonizasaun metode serbisu ba prosementus no ba serbisu tékniku Nesecidade ba sirkulasaun sasan nia ne’ebé lalais, nomós normas hodi regula ne’ebé komplexu tebes, mak persija iha kontrulos ne’ebé baseadu ba auditorias hodi desloka ba fronteiras. 6. Teknolojia ne’ebé persija Serbisu aduaneiru persija no tenki aproveita teknolojias fóun no emerjentes atu halo diak liutan prosedimentu ba jestaun risku, infórmasaunno inspesaun ne’ebé iha base legal. 7. Kbi’it ne’ebé persija Serbisu aduaneiru tenke iha legislasaun atu lori refórsa poderes legais, nune’e bele permita fórnesimentu ba infórmasaun no troka ba infórmasaun iha nivel no internasionál. 8. Kultura profesional baseia ba koñesimentu Adminitrasaun aduaneira persija iha diresaun ida ne’ebé iha sentidu no modelu baseia ba koñesimentu nomós orientadu ba kliente. Funsionáriu aduneiru tenke iha kompetensia prosesu ka serbisu ne’ebé funsionáriu presta no tempu ne’ebé diak atu nune’e bele minimiza administrasaun nia todan kona-ba komérsiu legal. Tenke iha mós fórmasaun no kultura ba funsionáriu aduaneiru sira atu nune’e bele hatudu konsistensia, transparensia honestidade no justisa, nomós se bele tenke iha jestaun ba mudansa no kapasidade ba lideransa sei efikaz liutan. 9. Desenvolvimentu ba kapasidade Funsionáriu aduaneiru sira tenke hatudu katak sira iha kapasidade teknika no kompetensia iha dimensaun hotu-hotu ba modelu operasional atu bele halao knaar aduaneira ho efisiensia no efikasia. 28 Nune’e hamósu konseitu ida katak “Alfándega ida ho rede” katak Alfándega tenke hetan apoiu administrativa ida ne’ebé fórte, profesional no kompetente ne’ebé tenke iha esforsu insentivu ida atu desenvolve kapasidade hodi bele atinji objetivu. 10. Integridade Luta hasoru korrupsaun hanesan serbisu bo’ot ida atu bele tuir. Deklarasaun Arusha ba organizasaun Mundial Alfándegas revista, kontinua sai núdar dokumentu ida hanesan referensia ba Administrasaun aduaneiras iha mundu tomak. 29 K. Lista Partisipante Funsionáriu Diresaun Jerál Reseitas no Alfándega sira Cançio de Oliveira Brígida Suzana da Silva Uldarico M. Rodrigues Abilio A. Adelino Soares Adkinta Seixal Agostinha de Oliveira Alda da Costa Guterres Alexandro Garcia Alico L. F. Pereira Almeida da Costa Almerio S.P. Ana Maria C. Brito Anacleto da Costa dos Santos André N. Martins António D. Soares António M. D. S. Oliveira Armindo Vinhas Augusto Freitas Aupeto D.C. Belo Aurélio Neves Baptista F. da Silva Barta Santa G.V. Celestina de Almeida Celestino Araújo David Rafael S. Domingas L.G. Domingos B. Gomes Domingos da Costa Domingos da Costa Gama Dulce Anabela C.P dos Santos Eduardo Fernandes Eduardo N. Elario C.A. Coreia Elidio França Félix do Espito Santo Director Geral de Receitas e Alfândega Directora Nacional de Alfândega Director Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega 730 5078 7230023 723 0207 723 0145 731 3847 723 9051 7305819 744 1402 730 4285 766 1888 729 6241 778 4014 739 2673 726 5324 734 2981 742 7186 772 5225 738 6489 737 3490 725 3891 730 5805 724 1809 784 0885 726 6616 790 7758 724 1456 765 0220 734 1529 750 5273 730 5823 725 3344 728 1941 727 9126 725 3549 735 8913 725 0014 30 Fernando Soares Fidélia G. da Costa Filomeno F. V. Florençia C. Araújo Floriano Xavier Francisco M.R.S. Soares Francisco Sufa Gilman Alberto Honorio S. Amaral Isabel de Jesus Jacinto A. Brito Jaime C. de M. Jaime de Jesus Januário A Soares Januário da C. Monteiro João da Costa João F. Pereira João Horacio João Natividade José José da Costa José dos M . X. Jose F. Soares Jose M. da S.Koli José M. da Silva José Sarmento F. Julieta E. G. Júlio de A. Julio de Araujo Silva JustaG. Ribero Lourenço Carvalho Lúcio Barros Luís Norberto Luis Paulo Mana José C. A Manuel de Araújo Manuel Faria Manuel Guterres Manuel Zito Correia Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega 728 1843 725 6398 735 2727 739 5355 739 9596 724 2871 736 8639 746 7288 724 1125 747 8731 730 1695 730 5804 741 3591 727 3651 736 6522 740 8682 762 7132 726 6959 730 5814 728 8902 735 1219 723 9168 760 3197 760 5555 741 1196 730 5707 723 0078 732 5485 730 5711 723 0181 721 9214 725 3630 723 0128 742 2150 729 4703 724 0216 31 Marçal Ximenes Maria Abado S. Pereira Maria da Silva Maria José Tavares de S. Maria S.X. Soaers Mariano Lopes Mariguita de J. Costa Mário Ximenes Martinho M. Cardoso Martinho S. Pereira Mateus Marçal Mateus S. Lopes Moises F. Soaresn Monica Rangel da C. Nuno Nogueira Octavio S. de Araújo Olderico B. Once E. F. Santos Pedro Alves Pedro Alves C. Pele Borges Rafael M. da Costa Rodolfo Ximenes Rogelia de A. G. Rufina da Conçeição Barros Sabino T. Sancha F. L. Sónia Oliveira Tito Nunes Tobias B. da Cruz Tomazia do R. M. Belo Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcçaõ Nacional de Imposto Doméstico Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega Direcção Nacional de Alfândega 732 5048 741 0942 733 5541 735 0197 725 8907 733 6608 726 4101 743 6393 741 8807 725 7510 728 4199 763 8719 741 7335 730 5710 792 2092 783 2632 724 1648 789 5393 723 5634 728 0082 726 3181 729 9907 725 4789 738 2631 756 1003 768 1306 732 0807 755 5888 735 0901 732 0837 Relatótiu Workshop, loron 17 fulan-Maiu 2011 32