konstituisaun repúblika demokrátika timor-leste nian

Transcrição

konstituisaun repúblika demokrátika timor-leste nian
Rekursu Referénsia
kona-ba
Direitu ba Uma Adekuada
Kompilasaun prepara hosi Unidade Asesoria Direitus Umanus
Nasoins Unidas Nian iha Timor-Leste
Rekursu Referénsia
kona-ba
Direitu ba Uma Adekuada
Kompilasaun hosi Padraun Nasionál no Internasionál Direitus Umanus xave no
Rekomendasaun relevante hosi Mekanizmu ONU Direitus Umanus
Prepara hosi Unidade Asesoria Direitus Umanus Nasoins Unidas
iha Timor-Leste
Dezembru 2015
i
LIA MAKLOKEK
Direitu ba Uma Adekuada mak direitu umanu ida ne’ebé fundamental ba
ema hotu. Direitu ne’e mós sai nu’udar xave atu goza direitu oi-oin seluk.
Hanesan ezemplu, uma mak fatin ne’ebé ita bele hala’o ita-nia moris família,
ita-nia moris saudavel, labarik no joven estuda, ita proteje ita-nia an hosi
manas, udan boot no seluk tan. Uma mak fatin ne’ebé ita presiza sente seguru, no ema seluk la bele tama sai arbiru.
Publikasaun ne’e ne’ebé prepara hosi Nasoins Unidas nia Unidade Asesoria
ba Direitus Umanus, tau hamutuk padraun lei direitus umanus nasionál no
instrumentu internasionál xave relasaun ho direitu ba uma. Livru ida nee
mak versaun tuir mai hosi livru “Rekursu ho Dokumentus kona-ba Direitu ba
Uma Adekuadu” ne’ebé Misaun Integradu Nasoins Unidas nia Seksaun
Direitus Umanus no Justisa Tranzitoria publika iha tinan hirak liu ba.
Versaun ne’e inklui instrumentu internasionál adisional hosi Mekanizmu
Direitus Umanus ne’ebé Konsellu Direitus Umanus hari’i, Relatora Espesiál
kona-ba Direitu ba Uma Adekuadu.
Direitu ba uma iha ligasaun metin ho kestaun rai. Ho nune’e hau hein katak
kompilasaun ne’e bele kontribui ba diskusaun ba pakote lei ezbosu kona-ba
rai ne’ebé sei hala’o iha tempu badak. Hau fiar metin katak instrumentu internasionál ne’ebé Órgaun Nasoins Unidas nian no Mekanizmu direitus
umanus ONU nian adota ona, kontinua sai nu’udar gia xave ba Estadu
kuandu implementa ninia obrigasaun tuir kompromisu ne’ebé Timor-Leste
hatudu liu hosi ratifikasaun Paktu no Konvensaun hitu dezde restaura independénsia. Maske padraun nasionál no Paktu no Konvensaun deit fó
obrigasaun legal ba Estadu atu halo tuir, hau enkoraja Ita Boot atu uza instrumentu internasionál sira seluk ne’ebé inklui iha publikasaun ne’e. Instrumentu sira ne’e mai hosi peritu independente direitus umanus ne’ebé
halo interpretasaun autoritivu no esplika kle’an liu tan oinsá implementa
direitu ne’ebé garante iha Paktu no Konvensaun, no ajuda Ita Boot atu hala’o asaun bazeia ba pratika mundiál diak. Ho hanoin hanesan, peritu sira
ne’e mos hato’o ona rekomendasaun espesifika sira ba Timor-Leste ne’ebe
integra iha publikasaun ne’e.
ii
Nasoins Unidas iha Timor-Leste sei kontinua fó suporta ba Timor-Leste iha
esforsu importante iha dalan ba dezenvolvimentu ba ema hotu ne’ebé rai
ne’e la’o daudaun.
Knut Ostby
Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas Nian
iii
TABELA KONTEÚDU – Rekursu Referénsia kona-ba Direitu ba Uma
Adekuada
Lia Maklokek
Introdusaun
Pájina
i
vi
I. LEI NASIONÁL
1
Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste Nian - Provizaun
relasaun ho Uma
1
II. INSTRUMENTU INTERNASIONÁL DIREITUS UMANUS
4
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
4
Paktu Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál (PIDESK)
10
x Natureza Estadu Parte sira-nia Obrigasaun (Art. 2 PIDESK) Komentáriu Jerál Nu. 3 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
kona-ba (1990)
21
x Direitu ba Uma Adekuadu (Art.11 (1) PIDESK) – Komentáriu Jerál Nu. 4
hosi Komité Direitu Ekonómiku Sosiál no Kulturál (1991)
26
x Direitu Uma Adekuadu (Art.11 (1) PIDESK): Despeju Forsadu Komentáriu Jerál Nu. 7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
nian (1997)
33
Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku (PIDSP)
40
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu
Diskriminasaun ba Feto (CEDAW)
57
Prinsípiu No Matadalan Báziku Sira Kona-ba Despeju No Dezlokasaun
Bazeia Ba Dezenvolvimentu
70
- hosi Relatóra Espesiál kona-ba uma adekuada nu’udár komponente ida hosi direitu ba
padraun moris nian ida ne’ebé adekuadu A/HRC/4/18, 5 Fevereiru 2007
Prinsípiu Orientadór Kona-ba Seguransa Ba Pose Ba Ema Kiak Iha Área
Urbana
- hosi Relatora Espesiál kona-ba uma adekuada nu’udár komponente ida hosi direitu ba
padraun moris nian ida ne’ebé adekuadu no naun diskriminasaun, sesaun 25 Konsellu Direitus
Umanus Nasoins Unidas, A/HRC/25/24, Marsu 2014
iv
89
Prinsípiu Kona-ba Restituisaun Uma No Propriedade Ba Refujiadu No
Dezlokadu Sira
94
- Rezolusaun 2005/21 hosi Sub-Komisaun kona-ba Protesaun no Promosaun Direitus Umanus, 2005
Prinsípiu Orientadór Sira Kona-ba Dezlokasaun Interna
- hosi Reprezentante Sekretariu Jeral Sr. Francis M. Deng ba Komisaun Direitus Umanus,
108
E/CN.4/1998/53/Add.2, 11 Fevereiru 1998, submete bazeia ba Rezolusaun 1997/39
III. REKOMENDASAUN MEKANIZMU DIREITUS UMANUS ONU SIRA BA
TIMOR-LESTE RELASAUN HO DIREITU BA UMA
v
122
INTRODUSAUN
Livru ida ne’e, ne’ebe fahe ba parte tolu, tau hamutuk provizaun balu hosi
Konstituisaun Timor-Leste nian ne’ebé iha relasaun ho uma, iha parte I.
Parte II inklui instrumentu internasionál direitus umanus xave relasaun ho
direitu ba uma adekuadu. Paktu no Konvensaun mak fó obrigasaun legal,
no instrumentu seluk mak interpretasaun autoritivu hosi Mekanizmu ONU
Direitus Umanus, ne’ebé kompostu hosi peritu independente, ba Paktu no
Konvensaun Internasionál sira.
Parte III alista rekomendasaun ba Timor-Leste hosi Mekanizmu ONU
Direitus Umanus nian dezde Timor-Leste sai membru ONU iha 2002, to’o
Dezembru 2015. Mekanizmu ONU ne’e halo fiskalizasaun ba
implementasaun direitus umanus iha kada rai ne’ebé ratifika ona Paktu ka
Konvensaun Internasionál sira.
Dokumentu ne’ebe inklui iha parte II no III nia orijinál mak hakerek iha lian
Inglés, no bele asesu iha website Gabinete Altu Komisáriu ba Direitus
Umanus (the Office of the High Commissioner for Human Rights): Ba
padraun internasionál, bele konsulta:
www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/InternationalLaw.aspx
Relasaun ho rekomendasaun hosi Mekanizmu ONU ba Timor-Leste, bele
konsulta:
www.ohchr.org/EN/Countries/AsiaRegion/Pages/TLIndex.aspx
Tradusaun ba Tetum ba Deklarasaun Universál Direitus Umanus, Paktu,
Konvensaun no Komentariu Jerál hetan hosi Kompilasaun Instrumentu
Internasionál Direitus Umanus hosi Provedoria dos Direitos Humanos e
Justiça. Tradusaun ba dokumentu seluk fasilita hosi ONU, no la’os ofisiál.
vi
Konstituisaun Timor-Leste
I. LEI NASIONÁL
KONSTITUISAUN REPUBLIKA DEMOKRATIKA TIMOR-LESTE NIAN
Provizaun relasaun ho UMA
Artigu 37 (Labele viola uma no korespondensia)
1. Labele viola uma tuur-fatin, korespondensia no mos meiu komunikasaun seluk
ne’ebé partikular, hela deit ba kazu hirak ne’ebé hateten ona iha lei kona-ba lia
prosesu krime nian.
2. Atu tama karik iha ema ruma nia tuur-fatin, latuir uma nain nia hakarak, bele halo
deit ho ordem hakerek hosi autoridade judisial ne’ebé iha kbiit, tuir kazu no forma
ne’ebé hakerek ona iha lei.
3. Atu tama karik iha ema ruma nia tuur-fatin iha kalan, latuir uma nain nia hakarak,
ida ne’e labele duni halo, bele deit bainhira iha ameasa boot ba ema nia moris, nia isin,
ba ema ne’ebé iha uma ne’e nia laran.
Artigu 44 (Liberdade sirkulasaun nian)
1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu ba-mai no hetan nia hela fatin iha Territoriu
Nasional nia laran.
2. Sidadaun hotu-hotu iha garantia ba direitu atu ema emigra livre deit, nune’e mos
iha direitu atu fila fali mai nia rain.
Artigu 54 (Direitu ba propriedade privadu)
1. Ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk
bainhira sei moris no mós bainhira mate, tuir lei nia lalao’k.
2. Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál.
3. Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku,
tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka.
4. Ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun
nian.
1
Konstituisaun Timor-Leste
Artigu 58 (Hela-fatin)
Ema hotu iha direitu ba nia an, nia familia atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun
diak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema idak-idak no privasidade familia.
RAI
Artigu 141 (Rai)
Lei mak regula propriedade, nia uzu no utilidade rai nian, hanesan fatór produsaun
ekonómiku ida.
PROVISAUN SIRA SELUK RELEVANTE
LEI INTERNASIONAL
Artigu 9 (Simu Direitu Internasionál)
1. Orden jurídika Timór nian adota PRINSÍPIU sira direitu internasionál jerál nian eh hotuhotu nian.
2. Norma sira-ne’ebé mai iha konvensaun, tratadu no akordu internasionál sira-nia laran
vigora iha orden lei railaran nian, bainhira hetan aprovasaun, ratifikasaun eh adezaun
hosi órgaun kompetente idai-dak no bainhira publika tiha ona iha jornál ofisiál.
3. Norma sira-ne’e sei la iha folin, sira latuir karik konvensaun no akordu internasionál
sira-ne’ebé lei Timór nian simu tiha ona.
Artigu 16 (Universalidade no igualdade)
Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan.
Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia
seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia,
relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika eh mentál.
Artigu 17 (Igualdade ba feto no mane)
Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál,
ekonómiku no polítiku nia laran.
2
Konstituisaun Timor-Leste
Artigu 18 (Protesaun ba labarik-oan sira)
1. Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu,
liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun,
abuzu seksuál no esplorasaun.
2. Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sirane’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona
ka ratifika fila-fila.
3. Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan
kona-ba protesaun sosiál.
3
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
II. INSTRUMENTU INTERNASIONAL DIREITUS UMANUS
DEKLARASAUN UNIVERSÁL DIREITUS UMANUS
Adota no haklaken tuir Rezolusaun 217 (III) Loron 10 fulan Dezembru, 1948
Asembleia Jerál Nasoins Unidas Nian
PREÁMBLU
Konsidera katak rekoñesimentu ba dignidade natureza umanu no direitu hanesan
absolutu ema hotu-hotu iha familia umanu ninian maka liberdade, justisa no dame
nia fundamental iha mundu ne’e;
Konsidera katak ignoránsia no respeitu laek ba direitus umanus hamosu ona
hahalok aat ne’ebe hamoris hirus iha ema kriatura nia neon, no harii mundu foun
ida ne’ebé ema tomak goza liberdade atu ko’alia no atu iha fiar, livre hosi ta’uk no
kiak, ne’e haklaken ona nu’udar ema komun nia aspirasaun aas tebes;
Konsidera katak esensiál direitus umanus hetan protesaun hosi regra lei ninian,
atu nune’e ema labele hili revolta nu’udar rekursu ida ikus liu hodi hasoru tirania no
operasaun;
Konsedera katak esensiál atu hametin dezenvolvimentu relasaun belun di’ak entre
nasaun sira;
Konsidera katak Nasoins Unidas nia Estadu Membrus sira afirma dala ida tan iha
Karta ONU ninian sira-nia fiar ba fundamentu direitus umanus nian, ba dignidade
no valór humanu, ba direitu ne’ebé hanesan entre mane no feto, no iha
determinasaun atu promove progresu sosial no hadi’a liu tan padraun moris nian
iha liberdade ida ne’ebé luan liu;
Konsidera katak Estadu Membru sira promete tiha ona atu halo promosaun, liu
hosi kooperasaun, ho Organizasaun Nosoens Unidas nian, hodi hetan respeitu
Universal no observánsia ba valór direitus umanus nian no ba liberdade
fundamental sira;
Konsidera katak komprensaun komún kona-ba direitu no liberdade sira-ne’e
importante tebes-tebes atu bele kumpre tomak promesa ida-ne’e,
Tanba ne’e, ohin,
Asembleia Jerál,
4
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
Haklaken Deklarasaun Universál Direitus Umanus nu’udar padraun komun
realizasaun ninian ba povu hotu-hotu no nasaun hotu-hotu ho finalidade ida katak
ema idak-idak ka órgaun idak-idak iha sosiedade laran, ne’ebé kaer metin
Deklarasaun ne’e iha sira-nia neon, sei haka’as an atu liu hosi hanorin no edukasaun
hodi promove respeitu ba direitu no liberdade sira-ne’e, atu asegura
rekoñesementu universál no efetivu no observansia ba sira, tantu entre Estadu
membru sira no entre povu sira hosi territóriu hirak ne’ebé iha sira-nia jurisdisaun
laran.
Artigu 1
Ema hotu-hotu moris livre no iha dignidade no direitu hanesan. Sira hetan nanis
ona kbiit razaun nian no neon nian, tan ne’e sira devia haree ba malu iha espíritu
fraternidade nia laran.
Artigu 2
Ema hotu iha direitu ba direitu no liberdade hotu-hotu ne'ebé hakerek iha Deklarasaun ida-ne’e, la fihir ba buat sá de’it hanesan rasa, kulit, seksu, relijiaun, polítika
ka hanoin ne'ebé la hanesan, orijen nasionál ka sosiál, rikusoin, ninia moris ka
pozisaun seluk tan. Nune'e mós labele halo distinsaun ruma ba ema tanba ninia
pozisaun polítika, jurídika ka estatutu internasionál hosi nasaun ka territóriu ne'ebé
ema ne’e pertense, tantu hosi nasaun ne'ebé ukun rasik an ona, nasaun ne'ebé sei
sai nu’udar rai nasaun seluk nian, kolónia ka hirak ne'ebé sei iha limitasaun iha sirania soberania.
Artigu 3
Ema hotu-hotu iha direitu ba moris, ba liberdade no seguransa ba nia an rasik.
Artigu 4
Laiha ema ida mak bele sai atan; halo atan no fan atan iha forma sá de’it tenke
bandu.
Artigu 5
Laiha ema ida mak bele simu tortura ka hetan hahalok no kastigu ne'ebé kruél, tratamentu ka kastigu ne’ebé dezumanu ka hatún nia dignidade.
Artigu 6
Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan rekoñesimentu nu’udar ema iha fatin hotu-hotu
tuir lei.
Artigu 7
Ema hotu-hotu hanesan iha lei, no iha direitu atu hetan protesaun hanesan hosi lei.
Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan protesaun hanesan hasoru diskriminasaun oioin
5
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
ne'ebé viola Deklarasaun ida-ne’e no hasoru provokasaun ne’ebé hamoris diskriminasaun ne’e.
Artigu 8
Ema hotu-hotu iha direitu ba remédiu ne’ebé efetivu ba hahalok sira ne’ebé viola direitu fundamentál ne’ebé nia hetan tiha ona hosi konstituisaun ka lei, hosi tribunál nasionál ida ne’ebé kompetente.
Artigu 9
Labele submete ema ida ba dadur, detensaun ka ezíliu arbiru.
Artigu 10
Ema hotu iha direitu hanesan atu hetan audiénsia ida ne’ebé justu no nakloke ba públiku hosi tribunál ida ne’ebé independente no imparsiál, atu hakotu kona-ba ninia direitu no obrigasaun no akuzasaun kriminál ruma ne’ebé foti hasoru nia.
Artigu 11
1. Ema hotu-hotu ne’ebé hetan akuzasaun kona-ba violasaun ba lei, iha direitu atu ita
konsidera nafatin ema ne’e nu’udar sala-laek to’o tempu prosesu tribunál ne’ebé nakloke ba públiku hatudu ona ninia sala, iha ne’ebé nia hetan garantia ne'ebé presiza
atu defende nia an.
2. Laiha ema ida mak bele hetan kondenasaun ba hahalok ka omisaun ne’ebé la konstitui
hahalok hasoru lei, tuir lei nasionál ka internasionál, iha momentu ne’ebé nia halo
hahalok ne’e. Nune’e mós, labele fó kastigu ida ne’ebé todan liu kastigu ida ne’ebé nia
tenke hetan bainhira nia halo sala ne’e.
Artigu 12
Laiha ema ida mak bele hetan interferénsia arbiru ba nia moris rasik, ninia família, ninia
uma kain no ninia relasaun korrespondénsia nian, mós labele hatún nia onra no nia naran di’ak. Ema hotu iha direitu atu hetan protesaun hosi Lei hasoru interferénsia ka violasaun sira-ne’e.
Artigu 13
1. Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, atu bá-mai ka hela metin iha nasaun ida nia
laran.
2. Ema hotu-hotu iha direitu atu sai hosi nasaun ida, no mós ninia nasaun rasik, no iha
direitu atu fila hikas mai nia nasaun.
Artigu 14
1. Ema hotu-hotu iha direitu atu buka no hetan azilu hosi persegisaun iha nasaun seluk.
2. Direitu ida-ne’e bele la aplika ba kazu persegisaun ne’ebé mosu tanba krime ne’ebé iha
relasaun-laek ho polítika, ka tan hahalok ne’ebé viola objetivu no fundamentu
Organizasaun Nasoins Unidas nian.
6
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
Artigu 15
1. Ema hotu-hotu iha direitu ba nasionalidade ida.
2. Laiha ema ida mak ema bele hasai arbiru de’it ninia nasionalidade ka la hetan nia
direitu atu troka ninia nasionalidade.
Artigu 16
1. Mane no feto ne’ebé boot ona, la haree ba ninia sidadania, nasionalidade ka relijiaun,
iha direitu atu kaben no harii umakain. Sira iha direitu ne’ebé hanesan kona-ba kazamentu, iha tempu kazamentu no iha tempu divórsiu/fahe-malu nian.
2. Kazamentu bele hala’o de’it bainhira sira mesak hili no sira na’in rua simu malu.
3. Umakain hanesan unidade naturál no fundamentál sosiedade nian no iha direitu atu
hetan protesaun hosi sosiedade no Estadu.
Artigu 17
1. Ema hotu-hotu iha direitu atu iha rikusoin, mesak ka hamutuk ho ema seluk.
2. Laiha ema ida mak nia rikusoin ema bele hadau arbiru de’it.
Artigu 18
Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade hanoin nian, neon no relijiaun nian; direitu ida
n’e inklui mós liberdade atu muda nia relijiaun ka nia fiar, no liberdade atu hatudu nia
relijiaun ka fiar liu hosi hanorin, prátika, reza no observánsia, mesamesak ka hamutuk
ho ema seluk, iha públiku ka privadu.
Artigu 19
Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade atu iha opiniaun no hato’o nia opiniaun; direitu
ida-ne’e inklui mós liberdade atu iha opiniaun ne’ebé laiha interferénsia, no atu buka,
simu no hato’o informasaun no ideia sira hosi média sá de’it, no la haree ba rai-ketan.
.
2.
Artigu 20
Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade atu soru-mutu no klibur ho dame.
Laiha ema ida mak ema obriga atu tama ba klibur ruma.
Artigu 21
1. Ema hotu-hotu iha direitu atu hola parte iha governu nasaun nian, diretamente ka
liu hosi reprezentante sira ne’ebé sira hili rasik ho liberdade.
2. Ema hotu-hotu iha direitu ne’ebé hanesan atu hetan serbisu iha Estadu nasaun
nian.
3. Povu ninia hakarak tenke sai baze ba autoridade governu nian; hakarak ida-ne’e sei
hatudu iha eleisaun moos no periódika, ne’ebé hala’o tuir sufrájiu universál no
hanesan, no liu hosi votasaun sekretu ka liu hosi prosedimentu livre hanesan ne’e.
7
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
Artigu 22
Ema hotu-hotu, nu’udar membru sosiedade nian, iha direitu ba seguransa sosiál no iha
direitu atu hala’o direitu ekonómiku, sosiál no kulturál, ne’ebé presiza tebes ba nia
dignidade no dezenvolvimentu livre ba nia personalidade, liu hosi esforsu nasionál no
kooperasaun internasionál tuir organizasaun no rekursu rikusoin Estadu idak-idak
ninian.
Artigu 23
1. Ema hotu-hotu iha direitu ba serbisu, iha direitu atu hili ho liberdade empregu ida, iha
direitu atu hetan kondisaun serbisu nian ne’ebé justu no di’ak, no iha direitu atu hetan
protesaun hasoru dezempregu.
2. Ema hotu-hotu, laiha diskriminasaun saída de’it, iha direitu atu simu saláriu hanesan ba
serbisu ne’ebé hanesan.
3. Ema hotu-hotu ne’ebé hala’o serbisu iha direitu atu hetan saláriu ne’ebé justu no di’ak
ne'ebé fó garantia ba nia moris no ba nia família, moris natoon nu’udar ema ho
dignidade, no karik bele, aumenta mós ho seguransa sosiál seluk tan.
4. Ema hotu-hotu iha direitu atu hari’i ka sai membru sindikatu nian hodi fó protesaun ba
nia interese.
Artigu 24
Ema hotu-hotu iha direitu atu deskansa ka hetan férias, no mós oras serbisu ne’ebé
hafahe didi’ak no férias periódika ne’ebé nia simu nafatin saláriu.
Artigu 25
1. Ema hotu-hotu iha direitu ba nível moris ne’ebé garante isin di’ak no prosperidade ba
nia an no ba nia família, inklui ai-han, hatais, uma no tratamentu ba nia saúde no mós
asisténsia sosiál ne’ebé nia presiza, nia iha mós direitu ba seguransa bainhira la hetan
serbisu, laiha kapasidade fízika no mentál, sai faluk, katuas ka ferik ona ka laiha meius
seluk serbisu nian iha sirkunstánsia ida ne’ebé nia rasik labele kontrola.
2. Inan no labarik sira iha direitu atu hetan tratamentu no tulun espesiál. Labarik hotuhotu ne'ebé hosi oan kaben ka la’os oan kaben tenke hetan protesaun sosiál ne’ebé
hanesan.
Artigu 26
1. Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan edukasaun. Edukasaun tenke saugati, pelumenus
ba edukasaun elementár no fundamentál. Edukasaun elementár tenke sai obrigatóriu
ba ema hotu. Edukasaun téknika no espesialidade nian tenke loke ba ema hotu, no
ema hotu tenke to’o iha ensinu superiór tuir ninia kbiit.
2. Edukasaun tenke orienta ba dezenvolvimentu tomak personalidade ema nian no
hametin espíritu respeitu nian ba direitus umanus no liberdade fundamentál sira.
Edukasaun tenke promove espíritu kumprensaun, toleránsia no amizade entre nasaun
8
Deklarasaun Universal Direitus Umanus
hotu-hotu, grupu rasiál no relijiaun sira no tenke dezenvolve tan ONU nia atividade ba
manutensaun dame nian.
3. Inan-aman sira iha direitu liu atu hili edukasaun ne'ebé maka tenke fó ba sira-nia oan.
Artigu 27
1. Ema hotu-hotu iha direitu atu hola parte iha moris kulturál komunidade nian, atu goza
arte no partilla iha progresu siénsia nian no nia rezultadu sira.
2. Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan protesaun ba interese morál ka materiál ne’ebé
mai hosi produsaun sientífika, literária ka artístika ne’ebé nia rasik halo.
Artigu 28
Ema hotu-hotu iha direitu ba orden sosiál no internasionál, iha ne’ebé bele goza tomak
direitu no liberdade sira ne’ebé hakerek iha Deklarasaun ida-ne’e.
Artigu 29
1. Ema hotu-hotu iha dever ba komunidade ne’ebé nia mesak bele dezenvolve ho
liberdade nia
2. Bainhira goza nia direitu no liberdade, ema hotu tenke hakru’uk de’it ba limitasaun
hirak ne’be lei determina ho finalidade atu garante nia rekoñesimentu no respeitu ba
ema seluk nia direitu no liberdade, no atu hataan ba rekizitu sira morál, orden públika
no moris di’ak jerál iha sosiedade ida ne’ebé demokrátiku.
3. Labele hala’o direitu no liberdade hirak ne’e atu oinsá de’it ba kontra fali finalidade
no fundamentu sira Nasoins Unidas nian.
Artigu 30
Laiha dispozisaun ida iha Deklarasaun ida-ne’e maka bele interpreta fali hanesan fó
direitu ba Estadu, grupu ka ema ida atu envolve iha atividade ka hahalok ruma ne’ebé
iha finalidade atu estraga direitu no liberdade ne’ebé hakerek iha Deklarasaun idane’e.
9
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
PAKTU INTERNASIONÁL BA DIREITU EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL
Adotadu no nakloke ba asinatura, ratifikasaun no adezaun liu hosi Rezolusaun
Asembleia Jerál 2200A (XXI), loron 16 Dezembru 1966
Tama ba vigór iha loron 3 Janeiru 1976, tuir artigu 27
PREÁMBLU
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e,
Konsidera katak, tuir prinsípiu sira ne’ebé proklama iha Karta Nasoins Unidas nian,
rekoñesimentu ba dignidade inerente no direitu hanesan no inalienável membru
hotu-hotu família umana nian maka fundasaun ba liberdade, justisa no dame iha
mundu,
Rekoñese katak direitu sira ne’e mai hosi dignidade inerente ema umanu nian,
Rekoñese katak, tuir Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian, ideál katak ema
livre ne’ebé goza liberdade hosi tauk no kuran bele hetan de’it bainhira kria
kondisaun atu nune’e ema hotu-hotu bele goza sira-nia direitu ekonómiku, sosiál no
kulturál, no mos sira-nia direitu sivíl no polítiku,
Ho konsiderasaun ba obrigasaun Estadu sira nian tuir Karta Nasoins Unidas atu
promove respeitu universál no halo tuir direitus umanus no liberdade sira,
Rekoñese katak, ema ida-idak ne’ebé iha devér ba ema sira seluk no ba komunidade
ne’ebé nia pertense ba, iha mos responsabilidade atu haka’as aan hodi promove ho
halo tuir direitu sira ne’ebé hetan rekoñesimentu iha Konvensaun ida ne’e,
Konkorda ho artigu sira hanesan tuir mai:
PARTE I
Artigu 1
1. Povu hotu-hotu iha direitu ba autodeterminasaun. Tuir direitu ida ne’e, sira livre atu
determina rasik sira-nia estatutu polítiku no livre atu hala’o sira-nia dezenvolvimentu
ekonómiku, sosiál no kulturál.
2. Povu hotu-hotu bele, ba sira-nia finalidade rasik, uza sira-nia rikusoin no rekursu
naturál lahó prejuizu ba devér sira ne’ebé mosu hosi kooperasaun ekonómika
internasionál ne’ebé bazeia ba prinsípiu benefísiu mútuu nian no lei internasionál.
Labele iha kazu ida ne’ebé halakon povu ida nia meius atu sustenta aan rasik.
3. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e, inklui mós Estadu sira ne’ebé kaer
responsabilidade atu halo administrasaun ba territóriu sira ne’ebé laiha governu
10
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
rasik ka territóriu sira iha supervizaun okos, tenke halo promosaun hodi rekoñese
direitu ba autodeterminasaun, no tenke respeita direitu ida ne’e tuir dispozisaun sira
ne’ebé hakerek iha Karta Nasoins Unidas nian.
PARTE II
Artigu 2
1. Estadu Partisipante ida-idak ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu hola medida
sira, individuál ka liuhosi asisténsia no kooperasaun internasionál, liuliu ekonómiku
no tékniku, to’o másimu tuir sira-nia rekursu ne’ebé iha, ho objetivu atu buka hetan
ho maneira progresiva direitu tomak sira ne’ebé Konvensaun ida ne’e rekoñese
liuhosi dalan hotu-hotu ne’ebé apropriadu, inklui mós ho partikulár adosaun ba medida lejizlativa sira.
2. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu garante katak
direitu sira ne’ebé fó sai iha Konvensaun ida ne’e sei hala’o lahó kualkér diskriminasaun ida bazeia ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka sosiál, propriedade, estatutu moris nian ka estatutu seluk.
3. Nasaun sira iha dezenvolvimentu laran, ho konsiderasaun ba direitus umanus no sira-nia ekonomia nasionál, bele determina to’o iha ne’ebé maka sira sei garante direitu ekonómiku sira ne’ebé hetan rekoñesimentu iha Konvensaun ida ne’e ba ema sira
ne’ebé la’ós sidadaun rai nian.
Artigu 3
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu asegura direitu
hanesan ba mane no feto sira hodi goza direitu ekonómiku, sosiál no kulturál hotuhotu ne’ebé estabelese iha Konvensaun ida ne’e.
Artigu 4
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese katak, durante gozu ba
direitu sira ne’ebé Estadu fó liuhosi konformidade ho Konvensaun ida ne’e, Estadu
bele de’it sujeita direitu sira ne’e ba limitasaun ne’ebé determina iha lei no bainhira
de’it limitasaun ne’e kompativel ho natureza direitu sira ne’e nian, no de’it ho
objetivu atu promove di’ak jerál iha sosiedade demokrátika nia laran.
Artigu 5
1. Laiha buat ida iha Konvensaun ida ne’e maka bele interpreta fali hanesan fó direitu
ba Estadu, grupu ka ema ida atu hala’o atividade ka asaun ruma ho objetivu atu
sobu kualkér direitu no liberdade sira ne’ebé rekoñese iha konvensaun ida ne’e, ka
atu limita sira liután limitasaun ne’ebé determina tiha ona iha Konvensaun ida ne’e.
11
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
2. Labele iha restrisaun ba, ka derrogasaun hosi kualkér direitu umanu fundamentál
ne’ebé hetan rekoñesimentu ka eziste iha kualkér nasaun ida tuir lei, konvensaun,
regulamentu ka kostume sira ho pretestu katak Konvensaun ida ne’e la rekoñese
direitu sira ne’e ka katak rekoñese maibé menus liu.
PARTE III
Artigu 6
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese direitu ba servisu, ne’ebé
inklui mos ema hotu nia direitu ba oportunidade atu buka moris liuhosi servisu
ne’ebé sira rasik hakarak hili ka simu, no Estadu sei hola medidas ne’ebé apropriadu
atu proteje direitu ida ne’e.
2. Medidas apropriadu ne’ebé Estadu Partisipante ba Konvensaun ida ne’e atu hola
hodi hetan direitu tomak ida ne’e tenke inklui orientasaun téknika no vokasionál no
mos programa formasaun sira, polítika no téknikas atu hetan dezenvolvimentu
ekonómiku, sosiál no kulturál estavel no empregu ba tempu tomak no produtivu ho
kondisaun ne’ebé proteje liberdade polítika no ekonómika fundamentál ema
individuál nian.
Artigu 7
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese direitu ema hotu nian
atu hetan kondisaun ba servisu ne’ebé justu no favoravel ne’ebé asegura, ho
partikulár liu:
(a) Pagamentu ne’ebé fó ba traballadór hotu-hotu, hanesan mínimu, ho:
(i)
Saláriu justu no pagamentu hanesan ba servisu ho valór ne’ebé hanesan
lahó kualkér distinsaun, liuliu katak feto sira hetan garantia ba kondisaun servisu
nian ne’ebé la menus liu kondisaun ne’ebé mane sira hetan, ho pagamentu hanesan ba servisu ne’ebé hanesan;
(ii) Moris ida ne’ebé desente ba sira-nia aan rasik no sira-nia família tuir dispozisaun sira iha Konvensaun ida ne’e;
(b) Kondisaun servisu nian ne’ebé seguru no saudavel;
(c) Oportunidade hanesan ba ema hotu-hotu atu hetan promosaun iha ninia servisu
to’o nível apropriadu, no la depende ba konsiderasuan seluk maibé depende de’it
ba antiguidade no kompeténsia;
(d) Deskansa, tempu livre no limitasaun razoavel ba oras servisu nian no férias
periódika ho pagamentu, nune’e mos pagamentu ba feriadu públiku.
12
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
Artigu 8
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu garante:
(a) Direitu ema hotu nian atu forma sindikatu traballu no tama ba sindikatu traballu
tuir sira-nia hakarak, sujeita de’it ba regra organizasaun ne’e nian, promosaun no
protesaun ba ninia interese ekonómiku no sosiál. Labele tau restrisaun seluk ba
ezersisiu direitu ida ne’e nian, duké restrisaun sira ne’ebé lei hamonu no ne’ebé
presiza iha sosiedade demokrátika ida nia laran ba interese seguransa nasionál nian
ka ordem públika ka atu proteje direitu no liberdade ema seluk nian;
(b) Direitu sindikatu traballu sira nian atu estabelese federasaun nasionál ka
konfedersaun no direitu organizasaun ikus nian ne’e atu tama hanesan membru ba
organizasaun sindikatu traballadór internasionál
sira;
(c) Direitu sindikatu traballadór sira nian atu hala’o funsaun ho liberdade no la
sujeita ba restrisaun seluk duké restrisaun sira ne’ebé lei hamonu no ne’ebé presiza
iha sosiedade demokrátika ida nia laran ba interese seguransa nasionál nian ka
ordem públika ka atu proteje direitu no liberdade ema seluk nian;
(d) Direitu atu halo greve, naran katak direitu ne’e hala’o tuir lei ne’ebé iha nasaun
nia laran.
2. Artigu ne’e sei la prevene impozisaun restrisaun legál nian ba ezersisiu direitu
ida ne’e hosi membru forsas armadas ka hosi polísia ka hosi administrasaun estadu
nian.
3. Laiha buat ida iha artigu ida ne’e mak sei autoriza Estadu Partisipante sira ba
Konvensaun Organizasaun Internasionál Traballu nian hosi tinan 1948 kona-ba
Liberdade Asosiasaun no Protesaun ba Direitu Organiza aan atu hola medidas
lejislativas ne’ebé bele prejudika, ka atu aplika lei ho maneira ida ne’ebé bele
prejudika garantia sira ne’ebé estabelese iha Konvensaun ida ne’e.
Artigu 9
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese direitu ema hotu nian ba
seguransa sosiál, inklui seguru sosiál.
Artigu 10
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese katak:
1. Tenke fó protesaun no asisténsia luan liu posivel ba família, nuda’ar grupu unidade
naturál no fundamentál sosiedade nian, liuliu ba ninia estabelesimentu no enkuantu
13
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
família responsavel kona-ba kuidadu no edukasaun ba labarik dependente sira.
Kazamentu tenke halo de’it ho konsentimentu livre hosi ema nain rua ne’ebé atu
kaben.
2. Tenke fó protesaun espesiál ba inan sira durante períodu razoavel molok no hafoin
sira partu. Durante períodu ne’e tenke fó lisensa ho pagamentu ba inan sira ne’ebé
servisu ka lisensa hamutuk ho benefísiu seguransa sosiál adekuadu.
3. Tenke hola medidas protesaun no asisténsia nian ba labarik no ema foinsae hotuhotu lahó diskriminasaun tanba razaun parentesku ka kondisaun seluk. Labarik no
foin sa'e sira tenke hetan protesaun hosi esplorasaun ekonómika no sosiál. Asaun fó
servisu ba labarik no foin sa’e sira ne’ebé ladi’ak ba sira-nia morál, perigozu ba sirania saúde, perigozu ba sira-nia moris, ka bele fó difikuldade ba sira-nia dezenvolvimentu normál tenke hetan punisaun iha lei. Estadu Partisipante sira mós tenke estabelese limite ba idade, no servisu ho pagamentu ba labarik ho idade ki’ik liu limite
ne’e tenke proibidu no hetan punisaun hosi lei.
Artigu 11
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese direitu ema hotu nian atu
hetan nivel moris nian ne’ebé adekuadu ba nia aan rasik no ninia família, inklui mós
ai-han, vestiáriu no uma, no kondisaun moris nian ne’ebé bele di’ak ba beibeik.
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e sei hola medidas apropriadu atu
garante hetan direitu ida ne’e, ho rekoñesimentu ba importánsia fundamentál ba
kooperasaun internasionál ne’ebé bazeia ba konsentimentu livre.
2. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e, ho rekoñesimentu ba direitu
fundamentál ema hotu nian atu moris livre hosi hamalaha, sei hola medidas,
individuál ka liuhosi kooperasaun internasionál, inklui mos programa espesífiku
ne’ebé presiza:
(a) Atu hadiak métodu produsaun, konservasaun no distribuisaun ai-han nian
liuhosi uzu tomak ba matenek tékniku no sientífiku, liuhosi fahe koñesimentu konaba prinsípiu nutrisaun nian no liuhosi dezenvolve ka reforma sistema agráriu ho
maneira ida atu hetan dezenvolvimentu no utilizasaun di’ak liu ba rekursu naturál
sira;
(b) Atu garante distribuisaun hanesan ba fornesimentu mundiál ai-han nian tuir
nesesidade, ho konsiderasaun ba problema nasaun sira nian ne’ebé halo importasaun no esportasaun ai-han.
Artigu 12
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese direitu ema hotu nian atu
14
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
goza nível aas liu ne’ebé sira bele hetan ba saúde mentál no físika.
2. Medidas ne’ebé Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e atu hola hodi hetan
direitu ne’e tomak sei inklui medidas sira ne’ebé presiza ba:
(a) Hamenus taxa bebé mate no mortalidade infantil no mos ba dezenvolvimentu
saudavel labarik nian;
(b) Hadiak aspetu hotu-hotu ijiéne ambientál no industriál nian;
(c) Prevensaun, tratamentu no kontrolu ba moras epidémika, endémika, profisionál
no moras seluseluk;
(d) Kriasaun ba kondisaun ne’ebé asegura servisu no atensaun médika ba ema hotuhotu bainhira hetan moras.
Artigu 13
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese direitu ema hotu nian ba
edukasaun. Sira konkorda katak edukasaun sei dirije ba dezenvolvimentu tomak
personalidade umana nian no sentidu dignidade nian, no sei hametin respeitu ba
direitus umanus no liberdade fundamentál sira. Sira mos konkorda liután katak
edukasaun permite ema hotu-hotu atu partisipa ho efetividade iha sosiedade livre
nia laran, promove kompriensaun, toleránsia no amizade entre nasaun hotu-hotu no
grupu rasiál, étniku no relijiozu, no promove atividade Nasoins Unidas nian atu
mantein dame.
2. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese katak, ho objetivu atu
hetan direitu ida ne’e tomak:
(a) Edukasaun primária tenke obrigatóriu no disponível ho gratuitu ba ema hotu;
(b) Edukasaun sekundária, iha ninia forma hotu, inklui edukasaun sekundária téknika
no vokasionál, sei halo disponível no asesivel ba ema hotu liuhosi maneira
apropriadu hotu-hotu, liuliu hosi introdusaun progresiva ba edukasaun gratuita;
(c) Edukasaun superiór mos tenke halo asesivel ba ema hotu ho hanesan, ho baze
ba kapasidade, liuhosi maneira apropriadu hotu-hotu, no liuliu hosi introdusaun
progresiva ba edukasaun gratuita;
(d) Sei enkoraja ka intensifika edukasaun fundamentál to’o ne’ebé posivel ba ema
sira ne’ebé la simu ka la kompleta períodu tomak ba sira-nia edukasaun primária;
15
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
(e) Sei buka ativu dezenvolvimentu ba sistema eskola nian iha nível hotu-hotu, sei
estabelese sistema bolsa-estudu ida adekuadu, no sei hadiak ba beibeik kondisaun
materiál dosente sira nian.
3. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu iha respeitu ba
liberdade inan-aman sira nian, no bainhira aplikavel, responsavel legál nian atu hili
eskola seluk ba sira-nia oan la’ós eskola ne’ebé autoridade públika estabelese,
ne’ebé tuir padraun edukasionál mínimu Estadu define ka aprova no atu asegura
edukasaun relijioza no morál ba sira-nia oan tuir sira-nia konviksaun rasik.
4. Laiha parte ida iha artigu ida ne’e maka bele interpreta hodi halo interferénsia ba
liberdade ema individuál no orgaun sira nian atu bele estabelese no dirije
instituisaun edukasionál, maske sujeita nafatin ba observánsia ba prinsípiu sira
ne’ebé estabelese iha parágrafu I artigu ne’e nian, no mos ba rekizitu katak
edukasaun ne’ebé fó iha instituisaun sira ne’e tuir padraun mínimu ne’ebé Estadu
bele define.
Artigu 14
Estadu Partisipante ida-idak ba Konvensaun ida ne’e ne’ebé, iha momentu tama
nuda’ar partisipante, la konsege asegura edukasaun obrigatória gratuita iha sira-nia
territóriu metropolitanu laran ka territóriu seluk ne’ebé monu ba sira-nia jurisdisaun
okos, kompromete, iha tinan rua nia laran, atu dezenvolve no adota planu asaun
detalladu ida kona-ba implementasaun progresiva ba prinsípiu edukasaun
obrigatória gratuita ba ema hotu, iha tinan hirak razoavel nia laran ne’ebé sei
estabelese iha planu.
Artigu 15
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese ema hotu nia direitu:
(a) Atu partisipa iha vida kulturál;
(b) Atu goza benefísiu hosi progresu sientífiku ho ninia aplikasaun tomak;
(c) Atu hetan benefísiu hosi protesaun ba interese morál no materiál ne’ebé mosu
hosi kualkér obra sientífika, literária ka artístika ne’ebé nia maka autór ba.
2. Medidas ne’ebé Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e atu hola hodi hetan
direitu ne’e tomak sei inklui medidas ne’ebé nesesáriu ba protesaun, dezenvolvimentu no difuzaun ba siénsia no kultura.
3. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu respeita liberdade
indispensavel ba peskiza sientífika no atividade kreativa.
16
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
4. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e rekoñese benefísiu ne’ebé bele
hetan hosi enkorajamentu no dezenvolvimentu ba kontatu no kooperasaun
internasionál iha kampu sientífiku no kulturál.
PARTE IV
Artigu 16
1. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e kompromete atu submete relatóriu,
tuir konformidade ho parte ida ne’e Konvensaun nian, kona-ba medidas sira adota
tiha ona no progresu ne’ebé halo atu hetan observánsia ba direitu sira ne’ebé hetan
rekoñesimentu iha ne’e.
2. (a) Relatóriu hotu-hotu tenke submete ba Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian,
ne’ebé nia sei haruka kópia ba Konsellu Ekonómiku no Sosiál nia konsiderasaun tuir
dispozisaun Konvensaun ida ne’e nian;
(b) Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas sei haruka mos kópia relatóriu sira ne’e nian,
ka parte balun hosi relatóriu hosi Estadu Partisipante sira ne’ebé mos membru ba
ajénsia espesializada sira ne’e, bainhira relasiona ba asuntu ruma ne’ebé monu ba
responsabilidade ajénsia sira ne’e nian tuir konformidade ho sira-nia instrumentu
konstitusionál.
Artigu 17
3. Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e sei hatama sira-nia relatóriu tuir
faze, ho konformidade ba programa ne’ebé Konsellu Ekonómiku no Sosiál sei
estabelese iha tinan ida nia laran hosi momentu Konvensaun ne’e tama iha vigór
hafoin halo konsulta ho Estadu Partisipante no Ajénsia espesializada relevante sira.
4. Relatóriu sira ne’e bele hatudu fatór no difikuldade ne’ebé afeta grau kumprimentu
ba obrigasaun hosi Konvensaun ida ne’e.
5. Bainhira Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e submete tiha ona
informasaun relevante ba Nasoins Unidas ka ba kualkér ajénsia espesializada, sei la
presiza atu reprodús informasaun ne’e maibé bele halo de’it referénsia loloos ba
informasaun ne’ebé hatama tiha ona.
Artigu 18
Tuir nia responsabilidade hosi Karta Nasoins Unidas iha área direitus umanus
liberdade fundamentál sira, Konsellu Ekonómiku no Sosiál bele halo akordu
ajénsia espesializada sira ho relasaun ba relatóriu ne’ebé sira tenke submete
Konsellu kona-ba progresu ne’ebé halo tiha ona hodi hetan observánsia
17
no
ho
ba
ba
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
dispozisaun sira iha Konvensaun ida ne’e ne’ebé monu ba sira-nia área atividade.
Relatóriu sira ne’e bele inklui mos detalle kona-ba desizaun no rekomendasaun ba
implementasaun ne’ebé sira-nia orgaun kompetente adota.
Artigu 19
Konsellu Sosiál no Ekonómiku bele haruka relatóriu kona-ba direitus umanus
ne’ebé Estadu Partsipante sira submete tuir artigu 16 no 17, no relatóriu kona-ba
direitus umanus ne’ebé ajénsia espesializada sira submete tuir artigu 18 ba
Komisaun Direitus Umanus atu estuda no fó rekomendasaun jerál, ka bainhira
apropriadu, nuda’ar informasaun.
Artigu 20
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e no ajénsia espesializada
relevante sira bele submete komentáriu ba Konsellu Ekonómiku no Sosiál kona-ba
kualkér rekomendasaun jerál ne’ebé mosu tuir artigu 19, ka referénsia ba
rekomendasun jerál iha kualkér relatóriu Komisaun Direitus Umanus nian ka
kualkér dukumentasaun ne’ebé hetan referénsia iha relatóriu sira ne’e.
Artigu 21
Konsellu Ekonómiku no Sosiál bele submete, hosi tempu ba tempu, ba Asembleia
Jerál relatóriu no rekomendasaun ho natureza jerál no sumáriu ba informasaun
ne’ebé simu hosi Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e no hosi ajénsia
espesializada sira kona-ba medidas ne’ebé hola no progresu ne’ebé halo tiha ona
hodi hetan observánsia jerál ba direitu sira ne’ebé Konvensaun ida ne’e rekoñese.
Artigu 22
Konsellu Ekonómiku no Sosiál bele bolu atensaun ba orgaun sira seluk Nasoins
Unidas nian, sira-nia orgaun subsidiáriu no ajénsia espesializada ne’ebé fó
asisténsia téknika, kona-ba kualkér asuntu mak mosu hosi relatóriu ne’ebé refere
ba iha parte Konvensaun ida ne’e nian, ne’ebé bele tulun orgaun sira ne’e atu
deside, ida-idak iha ninia área kompeténsia, kona-ba medidas internasionál sira
akonsellavel no ne’ebé bele kontribui ba implementasaun efetiva no progresiva
ba Konvensaun ida ne’e.
Artigu 23
Estadu Partisipante sira ba Konvensaun ida ne’e konkorda katak asaun internasionál
atu hetan direitu sira ne’ebé rekoñese iha Konvensaun ida ne’e inklui mos métodu
sira hanesan kompleta Konvensaun sira hotu, adosaun ba rekomendasaun sira, fó
asisténsia téknika no hala’o enkontru rejionál no enkontru tékniku ho objetivu atu
hala’o konsulta no estudu ne’ebé organiza hamutuk ho Governu relevante sira.
18
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
Artigu 24
Laiha buat ida iha Konvensaun ida ne’e mak bele interpreta hanesan hamenus
dispozisaun sira iha Karta Nasoins Unidas no konstituisaun ajénsia espesializada sira
nian ne’ebé mak define responsabilidade orgaun Nasoins Unidas ida-idak nian no
responsabilidade ajénsia espesializada sira nian kona-ba asuntu sira ne’ebé
Konvensaun ida ne’e tau matan ba.
Artigu 25
Laiha buat ida iha Konvensaun ida ne’e mak bele interpreta hanesan hamenus
direitu inerente povu hotu-hotu nian atu goza no uza tomak sira-nia rikeza no
rekursu naturál sira.
PARTE V
Artigu 26
1. Konvensaun ida ne’e nakloke ba asinatura hosi kualkér Estadu Membru Nasoins
Unidas nian ka hosi membru ba kualkér ajénsia espesializada ONU nian, hosi kualkér
Estadu Partisipante ba Estatutu Tribunal Internasionál Justisa nian, no mos hosi
kualkér Estadu ne’ebé simu konvite Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian atu tama
nuda’ar partisipante ba Konvensaun ida ne’e.
2. Konvensaun ida ne’e sei sujeita ba ratifikasaun. Intrumentu ratifikasaun nian tenke
hatama ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian.
3. Konvensaun ida ne’e sei loke ba adezaun hosi kualkér Estadu ne’ebé refere ba iha
parágrafu 1 iha artigu ida ne’e.
4. Adezaun sei efetivu liuhosi hatama intrumentu adezaun nian ida ba Sekretáriu Jerál
Nasoins Unidas nian.
5. Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke informa Estadu hotu-hotu ne’ebé asina
tiha ona Konvensaun ida ne’e ka adere liuhosi hatama instrumentu ida-idak
ratifikasaun ka adezaun nian.
Artigu 27
1. Konvensaun ida ne’e sei tama iha vigór liu fulan tolu hafoin data hatama
instrumentu ratifikasaun ka intrumentu adezaun númeru tolunulu resin lima ba
Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian.
2. Ba Estadu ida-idak ne’ebé ratifika Konvensaun ida ne’e ka adere hafoin instrumentu
ratifikasaun ka adezaun númeru tolunulu resin lima tama ona, Konvensaun ida ne’e
sei tama iha vigór fulan tolu hafoin sira hatama sira-nia intrumentu ratifikasaun ka
19
Paktu Internasionál ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál
instrumentu adezaun rasik.
Artigu 28
Dispozisaun sira iha Konvensaun ida ne’e sei haluan ba parte hotu-hotu iha estadu
federál sira-nia laran lahó kualkér limitasaun ka exesaun.
Artigu 29
1. Kualkér Estadu Partisipante ba Konvensaun ida ne’e bele propoin no hatama
proposta emenda ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian. Hosi momentu Sekretáriu
Jerál simu proposta emenda nia tenke fó hatene proposta emenda sira ne’e ba
Estadu Partisipante sira no husu sira atu notifika nia karik sira hakarak halo
konferénsia ida ho objetivu atu konsidera no vota ba proposta emenda ne’ebé iha.
Bainhira pelumenus 1/3 Estadu Partisipante sira hakarak konferénsia, Sekretáriu
Jerál tenke konvoka konferénsia ida atu hala’o iha Nasoins Unidas nia patrosíniu
okos. Kualkér emenda ne’ebé maioria hosi Estadu Partisipante sira ne’ebé presente
no votante iha konferénsia adota, tenke submete ba Asembleia Jerál Nasoins
Unidas nian hodi hetan aprovasaun.
2. Emenda sira sei tama iha vigór bainhira hetan tiha ona aprovasaun Asembleia Jerál
Nasoins Unidas nian no hetan aseitasaun hosi maioria 1/3 Estadu Partisipante sira ba
Konvensaun ida ne’e ho konformidade ba sira-nia prosesu konstitusionál.
3. Bainhira emenda sira tama iha vigór, sira sei ka’it ba Estadu Partisipante sira ne’ebé
aseita emenda sira ne’e, no Estadu Partisipante sira seluk sei ka’it-aan nafatin ba
dispozisaun hosi Konvensaun ida ne’e no mos ba kualkér emenda uluk nian ne’ebé
sira mos aseita tina ona.
Artigu 30
Lahó konsiderasaun ba notifikasaun sira ne’ebé halo tuir artigu 26, parágrafu 5,
Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke fó hatene ba Estadu hotu-hotu
ne’ebé hetan referénsia iha parágrafu I hosi artigu 26 kona-ba buat hirak tuirmai
ne’e:
(a) Asinatura, ratifikasaun no adezaun tuir artigu 26;
(b)Data entrada iha vigór ba konvensaun ida ne’e tuir artigu 27 no mos data entrada iha
vigór ba kualkér emenda tuir artigu 29.
Artigu 31
1. Konvensaun ida ne’e, ne’ebé nia testu ho lian Xinés, Inglés, Fransés, Rusu no Españól mós auténtiku hanesan, tenke rai iha arkivu Nasoins Unidas nian.
2. Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke haruka kópia autentika hosi Konvensaun
ida ne’e ba Estadu hotu-hotu ne’ebé hetan referénsia iha artigu 26.
20
Komentáriu Jerál 3 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosiál No Kulturál – Estadu nia Obrigasaun
NATUREZA ESTADU PARTE SIRA-NIA OBRIGASAUN
(art 2.1 Paktu Direitu Ekonomiku, Sosial no Kultural)
KOMENTÁRIU JERÁL 3 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál (1990)
1. Artigu 2 ne’e importante duni atu hetan komprensaun kompleta ba Paktu ida-ne’e
no tenke haree katak iha relasaun dinámika ho provizaun sira seluk hotu iha Paktu
ne’e. Artigu ne’e deskreve natureza husi obrigasaun legál en jerál ne’ebé Estadu Parte
sira simu husi Paktu ne’e. Obrigasaun hirak ne’e inklui saida maka bele bolu (tuir
servisu Komisaun Lei Internasionál) obrigasaun konduta no obrigasaun rezultadu nian.
Enkuantu énfaze boot dala ruma tau iha diferensa entre formulasaun sira ne’ebé uza
iha provizaun ida-ne’e no provizaun ne’ebé ekivalente iha artigu 2 husi Paktu
Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku, ema la sempre rekoñese katak iha mós
uniformidade ne’ebé signifikativu. Partikularmente, enkuantu Paktu ne’e prevee
realizasaun progresiva no rekoñese restrisaun sira ne’ebé iha relasaun rekursu limitadu
ne’ebé disponivel, Paktu ne’e mós impoin obrigasaun barabarak ne’ebé aplika
imediatamente. Hosi obrigasaun hirak ne’e, obrigasaun rua maka iha importánsia
partikulár hodi komprende natureza loloos husi Estadu Parte sira-nia obrigasaun.
Obrigasaun ida, ne’ebé mensiona iha komentáriu jerál espesífiku ida seluk, no idane’ebé Komisaun tenke konsidera iha ninia sesaun ba-dala neen, maka “promete atu
garante” katak direitu hirak ne’ebé relevante “tenke ezerse sein diskriminasaun … “
2. Obrigasaun ida seluk maka kompromisu iha artigu 2 (1) “atu adota medida”,
ne’ebé rasik la kualifikadu ka limitadu husi konsiderasaun selu-seluk. Signifikadu
kompletu husi fraze ida-ne’e sei bele mós avalia husi observasaun ba versaun dalen
ketak-ketak. Iha dalen inglés kompromisu ne’e refere ba “atu foti pasu”, iha dalen
fransés katak “atu atua” (“s’engage à agir”) no iha dalen españól katak “atu adota
medida” (“a adotar medidas”). Nune’e, maski realizasaun totál ba direitu relevante
bele alkansa progresivamente, pasu hirak hodi to’o ba objetivu ne’e, tenke foti iha
tempu badak ne’ebé razoavel hafoin Paktu ne’e komesa vigora ba Estadu Parte sirane'ebé relevante. Pasu hirak ne’e tenke tetu didi’ak, sai konkretu no iha alvu ne’ebé
klaru tebes hodi prenxe obrigasaun hirak ne’ebé rekoñesidu iha Paktu.
3. Medida sira ne’ebé tenke uza hodi satisfás obrigasaun atu foti pasu hirak ne’e
mensiona tiha ona iha artigu 2 (1) maka “meiu sira hotu ne’ebé apropriadu, inklui
partikularmente adosaun hirak kona-ba medida lejizlativa sira”. Komisaun rekoñese
katak iha ezemplu barak ne’ebé lejizlasaun ne’e sai nesesáriu tebe-tebes no iha kazu
sira balu até sai indispensavel. Nu’udar ezemplu, dala ruma difisil atu kombate
diskriminasaun ho efetivu sein iha fundasaun lejizlativa ne’ebé forte ba medida sira
ne’ebé nesesáriu. Iha área hirak hanesan saúde, protesaun ba oan no inan sira, no
edukasaun, no mós área hirak ne’ebé relasiona ho kazu sira iha artigu 6 no 9,
lejizlasaun bele mós sai elementu indispensavel ba objetivu barabarak.
21
Komentáriu Jerál 3 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosiál No Kulturál – Estadu nia Obrigasaun
4. Komisaun nota katak Estadu Parte sira jeralmente konxiensiozu ona hodi detalla
pelumenus medida lejizlativa sira balu ne’ebé sira foti ba kazu ida-ne’e. Maibé,
komisaun ne’e hakarak atu fó énfaze katak, adosaun ba medida lejizlativa sira,
hanesan prevee iha Paktu ne’e, la inklui obrigasaun hotu-hotu Estadu Parte sira-nian.
Maibé, tenke hatene loloos signifikadu másimu husi liafuan “meiu apropriadu sira
hotu-hotu”. Enkuantu Estadu Parte ida-idak tenke deside rasik meiu sira ne’ebé mak
apropriadu liu iha sirkunstánsia sira ne’ebé relasiona ba direitu ida-idak, “adekuasaun”
ba meiu sira ne’ebé hili ne’e sei la sempre sai evidente rasik. Ne’e duni, iha preferénsia
katak relatóriu husi Estadu Parte sira tenke hatudu la’ós de’it medida sira ne’ebé foti
tiha ona maibé tenke mós ho baze ne’ebé medida sira ne’e konsidera atu sai
“apropriadu” liu tuir sirkunstánsia hirak-ne’e. Maibé, determinasaun ikusliu seraké
medida apropriadu sira hotu ne’e foti tiha ona ka la’e kontinua sai medida ida ba
Komisaun atu foti.
5. Entre medida hirak ne’ebé bele konsidera apropriadu, aleinde lejizlasaun, maka
provizaun ba remédiu judisiál relasiona ho lei ne’ebé, tuir sistema legal nasionál, bele
konsidera justu. Komisaun nota, nu’udar ezemplu, katak gozu ba direitu sira ne’ebé
rekoñesidu, sein diskriminasaun, dala barak sei hetan promosaun apropriadu, iha parte
balun, liuhusi provizaun judisiál ka remédiu efetivu sira seluk. Konserteza, Estadu Parte
sira ne’ebe mós halo parte iha Paktu Internasionál ba Direitu Polítiku no Sivil obrigadu
tiha ona atu, (ho kbiit art. 2 (parag. 1 no 3), 3 no 26 ) nian iha Paktu ne’e, asegura katak
direitu no liberdade ema ida-idak nian (inklui direitu ba igualdade no naundiskriminasaun) rekoñesidu iha Paktu ne’e violadu tiha ona, “sei iha remédiu ida
ne’ebé efetivu”(art. 2 (3) (a)). Nune’e mós, iha provizaun seluk barabarak iha Paktu
Internasionál kona-ba Direitus Ekonómiku, Sosiál no Kulturál, inklui artigu 3, 7 (a) (i), 8,
10 (3), 13 (2) (a), (3) no (4) no 15 (3) ne’be haree iha kapasidade atu hala’o aplikasaun
imediata husi órgaun judisiál no orgaun sira seluk iha sistema jurídiku nasaun barak.
Kualkér sujestaun ne’ebe katak provizaun sira indikada ne’e inerentemente naun-autoaplikavel sei parese sai difisil atu sustenta.
6. Bainhira polítika espesifika sira ne’e diretamente foka ba realizasaun sira
rekoñesidu iha Paktu ida-ne’e adota tiha ona tuir forma lejizlativa, Komisaun tenke
hetan informasaun, inter alia, kuandu lei sira ne’e kria ka lae kualker direitu ba asaun
hodi indivíduu ka grupu sira-nia naran ne’ebé sinti katak sira-nia direitu la realiza
totalmente. Iha kazu sira ne’ebé rekoñesimentu konstitusionál ba direitus ekonómiku,
sosiál no kulturál espesífiku akorda tiha ona, ka bainhira provizaun sira Paktu ne’e nian
inkorpora tiha ona diretamente iha lei nasionál, Komisaun tenke simu informasaun
to’o pontu ne’ebé direitu sira ne’e konsideradu bele tama iha asaun jurisdisaun nian
(porezemplu bele hetan xamada ba tribunál). Komisaun mós tenke simu informasaun
espesifika hanesan iha kazu ruma ne’ebe provizaun konstitusionál ezistente relasiona
ho direitu ekonómiku, sosiál no kulturál enfrakese ka muda signifikamente tiha ona.
22
Komentáriu Jerál 3 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosiál No Kulturál – Estadu nia Obrigasaun
7. Medida sira seluk ne’ebé bele konsidera "apropriadu" ba objetivu sira artigu 2 (1)
nian inklui, maibé la limitadu ba medida administrativa, finansiál, edukativa no sosiál.
8. Komisaun nota katak kompromisu “atu foti medida … liuhusi meiu apropriadu sira
hotu inklui partikularmente adosaun medida lejizlativa” la rekere no mós la
imposibilita forma partikulár ruma kona-ba sistema governasaun ka ekonómika ne’ebé
uza nu’udar veíkulu ba pasu hirak ne’ebé sai kestaun, só bainhira ida-ne’e sai
demokrátiku no tenke respeita direitus umanus hotu-hotu. Ne’e duni, kona-ba sistema
polítiku no ekonómiku, Paktu ne’e sai neutru no ninia prinsípiu sira labele deskreve
koretamente sai eskluzivamente implika ba nesesidade, ka ho intensaun ba sistema
sosialista ka kapitalista ida, ka mistura sistema rua ne’e, ne’ebé planeia sentralizadu, ka
ekonomia laisser-faire, ka tuir aprosimasaun partikulár balun ruma. Ba ida ne’e,
Komisaun reafirma katak direitu ne’ebé rekoñese tiha ona iha Paktu ne’e sai suseptivel
(=fasil atu hetan influensia) ba ninia realizasaun iha kontestu ba variedade luan konaba sistema polítika no ekonómika, só bainhira de’it interdependénsia no
indivizibilidade ba forma direitus humanus rua ne’e, hanesan afirma, inter alia, iha
preámbulu Paktu ne’e , rekoñesidu no refletidu iha sistema ne’ebé sai kestaun ne’e.
Komisaun mós, kona-ba ida-ne’e, nota kona-ba relevansia direitus umanus seluk no
partikularmente kona-ba direitu atu hetan dezenvolvimentu.
9. Obrigasaun prinsipál kona-ba rezultadu ne’ebé refleta tiha ona iha artigu 2 (1) maka
atu foti medida “ho vizaun atu alkansa progresivamente realizasaun totál ba direitu
sira ne’ebé rekoñesidu” iha Paktu ne’e. Termu “realizasaun progresiva” dala barak uza
atu deskreve fraze ne’e ninia intensaun. Konseitu realizasaun progresiva konstitui
rekoñesimentu kona-ba faktu katak realizasaun totál ba direitu ekonómiku, sosiál no
kulturál jeralmente sei labele alkansa iha períodu ida ne’ebé badak nian laran. Iha
sentidu ida ne’e, obrigasaun ne’e difere signifikamente ho obrigasaun ida-ne’ebe tuir
artigu 2 iha Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Ekonómiku, ne’ebé inklui
obrigasaun imediata ida atu respeita no asegura direitu relevante sira hotu. Kontudu,
faktu ba realizasaun tutuir tempu, ka iha liafuan seluk, progresivamente, previstu tiha
ona iha Paktu ne’e, labele interpreta-sala hodi nune’e hadook obrigasaun ne’e husi
ninia konteúdu importante tomak. Iha parte ida, ne’e maka sei sai nu’udar aparellu
fleksibilidade nesesáriu, ne’ebé sei refleta realidade ba mundu ne’ebé reál no
difikuldade hirak iha laran ba kualkér nasaun atu asegura realizasaun totál kona-ba
direitu ekonómiku, sosiál no kulturál. Iha parte seluk, espresaun ne’e tenke lee tuir
ninia objetivu globál, konserteza raison d'être Paktu ne’e nian, ne’ebé atu estabelese
obrigasaun loloos ba Estadu parte sira tuir realizasaun totál ba direitus ne’ebé sai
kestaun ne’e. Nune’e, espresaun ne’e impoin obrigasaun ida atu move ho lalais no
efetivu posivel ba meta ne’e. Aleinde ne’e, kualker medida ne’ebé deliberadamente
retrogresiva relasiona ho ida-ne’e, sei presiza konsiderasaun ho kautela liu no sei
presiza atu justifika didi’ak tuir referénsia totalidade ba direitus ne’ebe previstu iha
Paktu ne’e no tuir kontestu kona-ba uzu totál rekursu másimu sira ne’ebe disponivel.
23
Komentáriu Jerál 3 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosiál No Kulturál – Estadu nia Obrigasaun
10. Bazeia ba esperiénsia barak ne’ebé Komisaun hetan ona, no mós hosi órgaun
ne’ebé mosu uluk, iha períodu naruk ida ne’ebé liu dékada ida atu haree filafali
relatóriu Estadu Parte sira-nian, Komisaun iha vizaun katak obrigasaun prinsipál atu
garante satisfasaun ba, pelumenus, iha nivel esensiál mínimu kona-ba direitu ida-idak
nian, sai nu’udar obrigasaun ba Estadu Parte ida-idak. Tanba ne’e duni, nu’udar
ezemplu, Estadu Parte ida ne’ebé kualkér númeru signifikativu hosi indivíduu ne’ebé la
iha vantajen ba hahán ne’ebé esensiál, kuidadu ba saúde ne’ebé esensiál, hela fatin
báziku no uma, ka forma edukasaun ne’ebé báziku liu, nu’udar vizaun dahuluk ka
prima facie, falla atu hala’o ninia obrigasaun tuir Paktu ne’e. Se Paktu ne’e atu
interpreta iha sentidu ne’ebé la estabelese núkleu mínimu kona-ba obrigasaun, ne’e
sei largamente hala’o ninia razaun ne’ebé iha ka raison d'être. Nune’e, presiza haree
katak kualkér avaliasaun kona-ba Estadu ida ne’ebé hala’o ninia obrigasaun prinsipál
mínimu ka lae tenke mós konsidera kona-ba restrisaun sira rekursu nian ne’ebé aplika
iha nasaun ne’ebé envolvidu. Artigu 2 (1) obriga Estadu Parte ida-idak atu hola medida
nesesáriu "to’o másimu kona-ba ninia rekursu ne’ebé iha". Ba estadu Parte ida atubele
atribui ninia fallansu sira atu halo tuir pelumenus ninia obrigasaun prinsipál mínimu
to’o falta rekursu ne’ebé iha, estadu parte ne’e tenke hatudu katak esforsu hotu halo
ona atu uza rekursu hotu ne’ebé disponível iha esforsu atu satisfás, nu’udar asuntu
prioridade, obrigasaun mínimu hirak-ne’e.
11. Maski nune’e, komisaun ne’e hakarak atu fó énfaze katak biar rekursu sira ne’ebé
iha hatudu la adekuadu, obrigasaun kontinua iha ba Estadu Parte ida atu halo esforsu
hodi garante gozu ne’ebé boot liu kona-ba direitu ne’ebé relevante tuir sirkunstánsia
predominante. Liután ida-ne’e, obrigasaun atu haree kona-ba realizasaun, ka liuliu
kona-ba naun-realizasaun ba direitu ekonómiku, sosiál no kulturál, no atu planeia
estratéjia no programa sira ba sira-nia promosaun, biar halo nusa mós la halakon
nu’udar rezultadu kona-ba restrisaun rekursu nian. Komisaun trata ona asuntu hirak
ne’e iha ninia Komentáriu Jerál 1 (1989).
12. Nune’e mós, Komié subliña faktu ne’e katak maski iha tempu restrisaun ne’ebé
estritu kona-ba rekursu ne’ebé kauza hosi prosesu ajustamentu, resesaun ekonómiku,
ka hosi fatór seluk, membru sosiedade ne’ebé vulneravel bele no tenke hetan
protesaun hosi adosaun programa sira ne’ebé, relativamente, iha kustu baixu. Atu
apoia aprosimasaun ida-ne’e, Komisaun toma nota kona-ba análize ne’ebé prepara
hosi UNICEF ho titlu "Ajustamentu ho oin umanu: próteze vulneravel sira no promove
kresimentu, 1/ análize hosi PNUD iha ninia Relatóriu Kona-ba Dezenvolvimentu Umanu
1990 2/ no análize hosi Banku Mundiál iha Relatoriu kona-ba Dezenvolvimentu Mundial
1990 3/1.
13. Elementu finál hosi artigu 2 (1), ne’ebé tenke fó atensaun ba maka katak,
kompromisu ne’ebé Estadu Parte sira fó maka atu "adota medida sira, individualmente
no liuhosi asisténsia internasionál no kooperasaun, liuliu ekonómiku no tékniku...".
24
Komentáriu Jerál 3 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosiál No Kulturál – Estadu nia Obrigasaun
Komisaun nota katak espresaun "to’o másimu kona-ba ninia rekursu ne’ebé iha"
ne’ebé tuir hakerek-na’in Paktu ne’e nian hakarak atu refere ba tantu rekursu sira
ne’ebé iha Estadu ida nia laran no hirak ne’ebé disponivel hosi komunidade
internasionál liuhosi kooperasaun no asisténsia internasionál. Liután ida-ne’e, knaar
esensiál kooperasaun hirak-ne’e atu fasilita realizasaun kompleta kona-ba direitu sira
ne’ebe relevante, subliña liután hosi dispozisaun espesífiku ne’ebé iha artigu sira 11, 15,
22 no 23. Kona-ba artigu 22 Komisaun bolu ona atensaun, iha Komentáriu Jerál 2
(1990), ba oportunidade no responsabilidade balun ne’ebé iha, relasiona ba
kooperasaun internasionál. Artigu 23 mós espesifikamente identifika "fornesimentu
kona-ba asisténsia tékniku" no mós atividade sira seluk, hanesan meius ne’ebé uza
kona-ba "asaun internasionál ba realizasaun direitu sira ne’ebé hetan
rekoñesimentu...".
14. Komisaun hakarak atu fó énfaze katak tuir Artigu 55 no 56 Karta Nasoins Unidas
nian, ho prinsípiu sira ne’ebé estabelese ho di’ak kona-ba lei internasionál, no ho
provizaun sira hosi Paktu ne’e rasik, kooperasaun internasionál ba dezenvolvimentu
no tanba ida-ne’e, ba realizasaun direitu ekonómiku, sosiál no kulturál sai nu’udar
obrigasaun ida Estadu Parte sira hotu nian. Buat ne’e liuliu nu’udar devér ba Estadu
hirak ne’ebé iha pozisaun atu ajuda sira seluk kona-ba asuntu ida-ne’e. Komisaun nota
liuliu kona-ba importánsia Deklarasaun kona-ba Direitu ba Dezenvolvimentu ne’ebé
adota hosi Asembleia Jerál iha ninia rezolusaun 41/128 iha loron 4,fulan-Dezembru,
tinan 1986 no nesesidade ba Estadu Parte sira atu fó atensaun tomak ba prinsípiu hotu
ne’ebé hetan rekoñsimentu iha-ne’e. Komisaun fó énfaze katak, iha auzénsia hosi
programa ne’ebé efetivu kona-ba asisténsia no kooperasaun internasionál iha parte
Estadu hirak ne’ebé iha pozisaun atu hala’o ida-ne’e, realizasaun kompleta kona-ba
direitu ekonómiku, sosiál no kulturál sei kontinua sai aspirasaun ne’ebé la realiza iha
nasaun barak. Iha aspetu ida-ne’e, Komisaun mós hanoin hikas kona-ba termu sira hosi
ninia Komentáriu Jerál 2 (1990).
25
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
DIREITU BA UMA ADEKUADU (ART.11 (1) Paktu Direitu Ekonomiku, Sosial no Kultural)
Komentáriu Jerál No. 4 Hosi Direitu Ekonomiku, Sosial no kultural (1991)
1. Tuir artigu 11 númeru 1 hosi Paktu ne’e, Estadu Partisipante sira “rekoñese ema hotu
nia direitu atu moris ho kondisaun ida ne’ebé adekuadu ba nia an rasik no ninia família,
inklui ai-han adekuadu, roupa no uma, no atu hadi’ak beibeik nia kondisaun moris
nian”. Direitu umanu ba uma adekuadu, ne’ebé mai husi direitu atu moris ho
kondisaun ida ne’ebé adekuadu, ne’e iha importánsia boot tebes atu bele goza direitu
ekonómiku, sosiál no kulturál.
2. Komité bele halibur informasaun lubun ida kona-ba direitu ne’e. Hahú iha 1979 mak
Komité no nia predesesór sira analiza relatóriu hitunulu resin hitu (75) ne’ebé ko’alia
kona-ba direitu ba uma adekuadu. Komité dedika mós loron ida nia laran hodi halo
diskusaun jerál kona-ba kestaun ne’e iha ninia sesaun ba dala tolu (haree E/1989/22,
para. 312) no sesaun ba dala haat (E/1990/23, paras. 281-285). Hatutan tan ne’e, Komité hasai nota ho kuidadu kona-ba informasau ne’ebé mai hosi International Year of
Shelter for the Homeless (1987), ne’ebé Asembleia Jerál adota iha nia rezolusaun
42/191, loron 11 fulan Dezembru 1987 1/. Komité halo mós revizaun ba relatóriu relevante sira no dokumentasaun sira seluk hosi Komisaun Direitus Umanus no Sub-Komisaun
kona-ba Prevensaun hasoru Diskriminasaun no Protesaun ba Minoria sira 2/.
3. Maske instrumentu internasionál oioin ko’alia kona-ba direitu ba uma adekuadu ninia
dimensaun oioin 3/, artigu 11 númeru 1 hosi Paktu ida-ne’e mak kompletu liu no bele
mós importante liu entre provizaun relevante sira.
4. Maske komunidade internasionál dala barak hateten katak importante atu respeita
ema nia direitu ba uma adekuadu, iha realidade sei iha nafatin diferensa boot ida entre
padraun (standard) ne’ebé define iha artigu 11 númeru 1 no situasaun ne’ebé eziste iha
fatin barak iha mundu. Maske baibain problema ne’e mosu makaas liu iha nasaun sira
ne’ebé sei dezenvolve hela, Komité haree katak nasaun balu ne’ebé hetan tiha ona
dezenvolvimentu ekonómiku iha mós problema barak kona-ba ema ne’ebé laiha uma
no uma la’ós adekuadu. Nasoins Unidas kalkula katak iha ema tokon atus ida iha mundu mak laiha uma no liu biliaun ida mak hela iha uma ne’ebé la’ós adekuadu 4/. Laiha
sinál ida katak númeru ida-ne’e atu tun. Ida-ne’e sai klaru katak laiha Estadu Partisipante ida mak bele sai livre hosi problema sira ne’ebé iha relasaun ho direitu ba
uma/abrigu.
5. Iha kazu balu, Estadu Partisipante sira-nia relatóriu ne’ebé Komité analiza ne’e rekoñese no hato’o difikuldade ne’ebé sira hasoru atu garante direitu ba uma/abrigu adekuadu. Maibé, iha kazu barak liu, informasaun ne’ebé hato’o ne’e la natoon atu Komité bele hatene loloos situasaun iha Estadu interesadu ne’e oinsá loos. Tan ne’e, Komentáriu
26
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
Jerál ida-ne’e buka atu identifika kestaun prinsipál balu ne’ebé Komité konsidera hanesan importante ba direitu ida-ne’e.
6. Direitu ba uma/abrigu adekuadu ne’e aplika ba ema hotu. Enkuantu referénsia “ba nia
an rasik no nia família” reflete nosaun kona-ba knaar jéneru ninian no padraun sira
kona-ba atividade ekonómika, ne’ebé hatán-simu ona iha 1966 bainhira adota Paktu
ida-ne’e, ohin ita labele lee fraze ne’e hanesan nia signifika limitasaun ruma ba direitu
nia aplikasaun ba ema ida ka ba feto ne’ebé kaer umakain ka grupu ruma. Tanba ne’e,
ita tenke haree ba konseitu “família” nian iha sentidu ida luan. Tanba ne’e mós, ema
ida, no mós família sira, iha direitu ba uma/abrigu adekuadu, la haree ba sira-nia otas,
situasaun ekonómika, grupu ka afiliasaun seluk ka estatutu ka fatór sira seluk. Liliu
labele sujeita direitu ida-ne’e ba kualkér forma diskriminasaun nian, hanesan artigu 2
númeru 2 Paktu ne’e nian hateten.
7. Komité iha opiniaun ida katak labele interpreta direitu ba uma/abrigu liu husi sentidu
ida ne’ebé kloot ka restritivu, ne’ebé halo, nu’udar ezemplu, fatin hela ne’e hanesan
fali tatiis oan ida atu taka de’it ema ida-nia ulun, ka haree ba fatin ne’e hanesan fali
sasan ida ne’ebé iha folin komersiál. Maibé tenke haree ba fatin ne’e hanesan fatin
ida ne’ebé ema ida bele moris ho seguransa, ho dame no dignidade. Ida-ne’e
ba pelumenus razaun rua. Uluk nanain, direitu ba uma/abrigu ne’e
apropriadu
iha ligasaun integrál ho direitus umanus no ho prinsípiu fundamentál sira ne’ebé
Paktu ida-ne’e hatuur ba. Liafuan “dignidade inerente ema kriatura nian”, ne’ebé
hateten katak mai hosi direitu hirak iha Paktu ida-ne’e, ezije atu interpreta liafuan
“uma/abrigu” tuir dalan ida ne’ebé tau iha konsiderasaun fatór sira seluk, liuliu atu
garante katak direitu ba
uma ba ema hotu, la haree ba sira-nia rendimentu ka
asesu ba rekursu ekonómiku. Tuir mai, tenke lee referénsia iha artigu 11 númeru 1
hanesan nia refere la’ós de’it ba uma/abrigu maibé ba uma/abrigu ne’ebé adekuadu.
Hanesan Komisaun kona-ba Fatin Ba ema Hela no Estratéjia Globál kona-ba
Uma/Abrigu ba Tinan 2000 hateten:“Uma/abrigu adekuadu signifika….privasidade
adekuadu, espasu adekuadu, seguransa adekuadu, naroman no anin adekuadu,
infraestrutura bázika adekuadu no fatin ne’ebé iha asesu adekuadu ba servisu no
fasilidade bázika sira - buat sira-ne’e hotu tenke tuir folin ne’ebé razoavel”.
8. Nune’e, konseitu adekuadu ne’e iha signifikadu ida boot, liuliu kona-ba direitu ba
uma/abrigu, tanba nia serve atu fó énfaze ba fatór lubun ida ne’ebé tenke tau iha
konsiderasaun bainhira atu determina loloos fatin ne’ebé mak, tuir Paktu ne’e nia
propózitu, bele konsidera hanesan “uma/abrigu adekuadu”. Enkuantu konseitu
adekuadu ne’e bele mós determina ho baze iha fatór sosiál, ekonómiku, klimátiku,
ekolójiku no seluk, Komité fiar katak maske nune’e, ba propózitu ida-ne’e, bele mós
identifika direitu ne’e ninia aspetu balu ne’ebé tenke tau iha konsiderasaun iha kualkér
kontestu. Aspetu hirak ne’e inklui:
27
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
a) Seguransa legál ba pose (tenure). Pose ne’e iha forma oioin, ne’ebé inklui aluga uma
(privadu ka públiku), kooperativa uma nian, renda, na’in rasik hela iha nia uma, uma
emerjénsia nian no hela fatin informál, inklui okupa ema nia rai ka propriedade. Ema
hotu tenke iha seguransa balu ba nia pose, ne’ebé garante protesaun legál atu labele
hasai sira ho forsa husi uma ka rai ne’ebé sira hela ka halo persegisaun ka ameasa sira
seluk, la haree ba forma pose ne’e ninian. Estadu Partisipante sira sei foti medida lalais
hodi fó seguransa legál ba pose ba ema no umakain hirak ne’ebé laiha protesaun ne’e,
liu husi konsultasaun loloos ho ema no grupu sira ne’ebé afetadu;
b) Servisus, material, fasilidade no infraestrutura sira. Uma ida ne’ebé iha kondisaun
natoon tenke iha fasilidade esensiál balu ne’ebé importante ba saúde, seguransa,
konfortu no nutrisaun. Ema hotu ne’ebé mak iha direitu ba uma ho kondisaun natoon,
tenke iha asesu ba rekursu naturál no komún, bee moos ba hemu, enerjia ba te’in,
manas (aquecimento) no naroman (iluminação) , fasilidade sanitária no ba fasi, meius
atu rai ai-han, sistema esgotu nian no servisu emerjénsia nian;
c) Kbiit atu selu. Kustu pesoál no umakain ninian, ne’ebé iha relasaun ho uma, tenke iha
nível ida ne’ebé labele tau iha perigu ka kompromete nesesidade bázika sira seluk.
Estadu Partisipante sira sei foti medida atu garante katak persentajen hosi kustu
ne’ebé iha relasaun ho uma, iha jerál, tenke tuir nível rendimentu nian. Estadu
Partisipante sira sei kria subsídiu uma ninian ba ema sira ne’ebé mak laiha kbiit atu selu
uma, no mós define forma no nível finansiamentu ninian ba uma, ne’ebé tenke reflete
duni ema nia nesesidade ba uma. Tuir prinsipiu “kbiit atu selu”, tenke kria mekanizmu
loloos hodi fó protesaun ba inkilinu sira hasoru renda ne’ebé maka’as liu ka aumentu
renda nian. Iha nasaun ne’ebé material naturál sira sai hanesan fatór prinsipál ba
konstrusaun uma nian, Estadu sira tenke buka hodi tau material hirak ne’e disponível.
d) Uma ho kondisaun natoon. Uma ida ho kondisaun natoon tenke ser uma ida ne’ebé
ema bele hela, ne’ebé luan natoon ba ema ne’ebé hela iha uma ne’e no proteje nia
husi malirin, umidade, manas, udan, anin no ameasa sira seluk ba saúde, perigu
estrutura nian no ajente sira ne’ebé lori moras. Tenke garante mós ema nia seguransa
fízika ba ema bele hela. Komité fó korajen ba Estadu Partisipante sira atu aplika loloos
Prinsípiu Saúde nian kona-ba Uma 5/ ne’ebé WHO (World Health Organization)
prepara tiha ona. Prinsípiu hirak ne’e haree ba uma hanesan fatór meiu-ambiente ida
ne’ebé dala barak iha ligasaun ho kondisaun hirak ne’ebé halo mosu moras, iha análize
epidemiolojia ninian; nu’udar ezemplu, uma ida ne’ebé la’ós adekuadu no laiha
kondisaun atu hela, bele sai hanesan kauza ba taxa (rate) aas liu mate nian no moras;
e) Asesibilidade. Uma adekuadu tenke sai asesível ba ema ne’ebé iha direitu atu hetan
uma ida. Tenke fó asesu sustentavel no tomak ba grupu hirak ne’ebé laiha vantajen ka
kbiit atu bele hetan uma adekuadu. Tanba ne’e, iha área uma ninian, sei fó garantia
hodi tau matan ba ema hirak ne’ebé laiha vantajen, hanesan katuas-ferik sira, labarik,
28
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
ema ne’ebé iha defisiénsia fízika, ema ne’ebé iha moras la kura ona, ema ne’ebé iha
HIV, ema ne’ebé iha beibeik problema saúde nian, ema ne’ebé iha moras mentál, ema
ne’ebé sai vítima husi dezastre naturál, ema ne’ebé hela iha fatin sira ne’ebé mak bele
hetan dezastre, no grupu sira seluk. Lei no polítika uma ninian sei tau matan ba grupu
hirak ne’e nia nesesidade espesiál kona-ba uma. Iha Estadu Partisipante balu, hasa’e
asesu ba ema hirak ne’ebé laiha rai no kiak atu hetan rai tenke sai hanesan polítika
ninia objetivu prinsipál ida. Presiza dezenvolve governu nia obrigasaun sira ne’ebé mak
klaru ona hodi fó konteúdu ba ema hotu nia direitu atu hetan fatin ida ne’ebé seguru
hodi sira bele hela, hetan dame no dignidade no mós atu hetan asesu ba rai nu’udar
direitu ida;
f) Fatin. Uma adekuadu ida tenke hela iha fatin ida ne’ebé iha asesu ba oportunidade
servisu nian, servisu saúde nian, eskola, sentru ne’ebé hola konta labarik oan sira no
fasilidade sosiál sira seluk. Ida-ne’e realidade ida ne’ebé akontese tantu iha sidade
boot sira no iha área rurál sira, ne’ebé kustu finanseiru no tempu atu ba to’o iha
servisu fatin no fila ba uma bele sai todan boot ida ba umakain hirak ne’ebé kiak.
Nune’e mós, labele harii uma sira iha fatin ne’ebé iha poluisaun ka iha fatin ne’ebé
besik poluisaun ne’ebé ameasa ema nia direitu ba saúde;
g) Tuir kultura. Uma nia konstrusaun, material ne’ebé uza hodi halo uma no polítika
ne’ebé fó apoiu ba konstrusaun no material hirak ne’e tenke loke dalan loloos ba
espresaun identidade kulturál no diversidade uma nian. Tenke garante katak atividade
ne’ebé hala’o hodi dezenvolve no halo modernizasaun iha área uma ninian labele iha
impaktu ne’ebé la di’ak ba uma nia dimensaun kulturál, no tenke garante, inter alia,
fasilidade modernu teknolojia ninian tuir dimensaun kulturál ne’e.
9. Hanesan hateten iha leten ne’ebá, ita labele haree ba direitu ba uma/abrigu ketak ka
izoladu husi direitu umanu sira seluk ne’ebé hakerek iha Paktu Internasionál sira no iha
instrumentu internasionál sira seluk ne’ebé bele aplika mós iha ne’e. Halo ona
referénsia ida kona-ba asuntu ne’ebé iha relasaun ho konseitu dignidade ema ninian
no prinsípiu diskriminasaun laek. Hatutan tan ne’e, gozu totál ba direitu sira seluk hanesan direitu ba liberdade espresaun (ko’alia), direitu ba liberdade asosiasaun (harii
grupu inkilinu sira nian no grupu komunitáriu sira seluk), direitu ba liberdade
rezidénsia nian (hela fatin) no direitu atu partisipa iha desizaun públika – ne’e
nesesáriu tebes atu direitu ba uma/abrigu adekuadu hetan rekoñesimentu no hetan
manutensaun hosi grupu hotu-hotu iha sosiedade laran. Nune’e mós, direitu atu labele
sai objetu ba interferénsia arbiru ka la tuir lei iha ema ida-nia vida privada, nia família,
nia uma ka korrespondénsia, ne’e dimensaun ida importante tebes atu define direitu
ba uma/abrigu adekuadu.
10. La haree ba nível dezenvolvimentu nasaun ida nian, iha hakat balu ne’ebé nasaun sira
tenke hala’o kedas. Hanesan rekoñese ona iha Estratéjia Globál ba Uma/Abrigu no
29
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
análize internasionál sira seluk, medida barak ne’ebé presiza atu promove direitu ba
uma/abrigu ezije de’it katak Governu sira atu hasees an hosi hahalok balu no presiza
mós grupu sira ne’ebé afetadu ninia kometimentu atu fasilita hodi sira bele "tulun an
rasik (“self-help"). Bainhira haree katak asaun ida-ne’e boot liu rekursu másimu
ne’ebé Estadu Partisipante ida iha, Estadu ne’e bele husu kedas kooperasaun
internasionál, tuir artigu 11 (1), artigu 22 no artigu 23 Paktu ne’e nian hateten, no fó
hatene kedas Komité kona-ba ne’e.
11. Estadu Partisipante sira sei fó prioridade loloos ba grupu sosiál sira ne’ebé moris iha
kondisaun ne’ebé la di’ak, hodi fó atensaun espesiál ba sira. Labele halo polítika no lei,
ne’ebé fó benefísiu ba grupu sira ne’ebé mak iha tiha ona vantajen no tau todan ba
grupu sira seluk. Komité hatene katak fatór sira husi li’ur bele afeta direitu ema nian
atu hadi’a nafatin sira-nia kondisaun moris nian, no hatene mós katak nível kondisaun
jerál moris ninian iha Estadu Partisipante barak hetan redusaun iha dékada 1980 nia
laran. Maibé, hanesan Komité hateten iha nia Komentáriu Jerál No. 2 (1990)
(E/1990/23, aneksu III), maske problema ne’ebé mosu husi fatór sira husi li’ur,
obrigasaun iha Paktu ne’e nia okos aplika nafatin no pertinente liután iha tempu
difikuldade ekonómika nian. Tan ne’e Komité hanoin katak redusaun jerál iha nível
kondisaun moris nian no uma/abrigu nian bele iha ligasaun diretamente ho polítika no
lei ne’ebé Estadu partisipante sira halo, no bainhira la hala’o hamutuk ho medida
kompensasaun nian, sei la sai konsistente ho obrigasaun sira tuir Paktu ne’e hateten.
12. Tan-ba meius hirak ne’ebé apropriadu liu atu hetan realizasaun totál ba direitu ba
uma/abrigu adekuadu sei la hanesan husi Estadu Partisipante ida ba Estadu
Partisipante ida, Paktu ne’e husu ba Estadu Partisipante idaidak atu foti medida ne’ebé
de’it mak sira presiza hodi bele hetan objetivu ne’e. Medida hirak ne’e bele mós
presiza atu harii estratéjia nasionál ida ne’ebé “define objetivu sira dezenvolvimentu
ninian ba uma/abrigu ninia kondisaun, identifika rekursus ne’ebé iha hodi hetan
objetivu hirak ne’e no oinsá atu uza loloos rekursus ne’e tuir kustu no define
responsabilidade no programa hodi implementa medida sira ne’ebé nesesáriu”,
hanesan hateten iha parágrafu 32 hosi Estratéjia Globál ba Uma/Abrigu. Tanba razaun
relevánsia no efetividade ninian, no mós atu bele asegura respeitu ba ema nia direitu
sira seluk, estratéjia ida-ne’e tenke reflete konsultasaun ida ne’ebé luan no loloos ho
parte hotu-hotu ne’ebé afetadu, inklui ema ne’ebé laiha uma, ema ne’ebé hela iha
uma/abrigu ne’ebé laiha kondisaun di’ak, no sira-nia reprezentante sira, no buka hetan
sira-nia partisipasaun iha prosesu ne’e. Hatutan tan ne’e, tenke foti mós medida hodi
garante koordenasaun entre ministériu no autoridade lokál no rejionál sira hodi bele
halo sira-nia planu no programa sira-nia rekonsiliasaun ho obrigasaun sira ne’ebé
hateten iha artigu 11 Paktu ne’e nian, iha área ekonomia, agrikultura, enerjia, no seluk
tan.
30
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
13. Monitorizasaun efetiva ba uma/abrigu konstitui mós obrigasaun ida ne’ebé iha efeitu
imediatu. Atu Estadu Partisipante ida bele hatán ba nia obrigasaun tuir artigu 11
númeru 1 hateten, nia tenke hatudu, inter alia, katak nia foti ona medida ne’ebé de’it
mak nia presiza, mesak ka liu hosi kooperasaun internasionál, hodi determina ema hira
iha ninia jurisdisaun laran mak laiha uma/abrigu no moris iha uma/abrigu la’ós
adekuadu. Kona-ba ne’e, matadalan jerál kona-ba relatóriu sira-nia forma no konteúdu,
ne’ebé Komité adota ona (E/C.12/1991/1), no halo ona revizaun ba, fó énfaze ba
nesesidade “atu hato’o informasaun ho detalle kona-ba grupu hirak ne’e iha…
sosiedade, ne’ebé vulneravel no laiha vantajen ho relasaun ba uma/abrigu”. Grupu
hirak ne’e inklui liuliu ema no família sira ne’ebé laiha uma/abrigu, hela iha uma/abrigu
ne’ebé laiha kondisaun no laiha asesu imediatu ba fasilidade/servisu báziku sira, ema
sira ne’ebé hela iha fatin/kampu sira ne’ebé “ilegál”, ema sira ne’ebé hasai sira ho
forsa hosi fatin ka rai ne’ebé sira hela no grupu sira ne’ebé iha rendimentu ki’ik.
14. Medida hirak ne’ebé halo atu hatán ba Estadu Partisipante ninia obrigasaun kona-ba
direitu ba uma/abrigu adekuadu, bele reflete mistura ida ne’ebé ita bele konsidera
hanesan apropriadu hosi medida hirak ne’ebé mai hosi setór privadu no públiku. Iha
Estadu balu, bele sai di’ak liu se gasta osan estadu nian diretamente hodi harii uma
foun, maibé kazu barak hatudu katak governu sira laiha kbiit atu harii uma ne’ebé
presiza ho osan Estadu ninian. Tanba ne’e, presiza fó korajen ba Estadu Partisipante
sira atu promove "enabling strategies" (estratejia hodi fó kbiit), hamutuk ho
kometimentu tomak atu kumpri sira-nia obrigasaun kona-ba direitu ba uma/abrigu. Iha
esénsia, obrigasaun ne’e atu hatudu katak, iha konjuntu, medida hirak ne’ebé mak foti
daudaun ne’e nato’on atu hala’o ema hotu nia direitu iha tempu badak liu nia laran,
tuir rekursu hotu-hotu ne’ebé Estadu ne’e iha.
15. Medida barak ne’ebé mak bele presiza atu foti sei envolve alokasaun rekursu ninian no
inisiativa polítika iha jerál. Maske nune’e, ita labele hamenus medida lejislativa no
administrativa sira-nia importánsia iha kontestu ida-ne’e. Estratéjia Globál ba
Uma/Abrigu (paras. 66-67) bolu atensaun ba medida oinsá mak atu bele foti kona-ba
ne’e no ba sira-nia importánsia.
16. Iha Estadu balu, direitu ba uma/abrigu hametin ona iha konstituisaun. Kona-ba kazu
hirak ne’e, Komité iha interese liuliu atu hatene forma ida-ne’e nia signifikadu legál no
prátiku. Tenke hato’o informasaun ho detalle kona-ba kazu espesífiku sira no forma
sira seluk, iha ne’ebé hametin direitu ne’e iha konstituisaun sai ajuda ida di’ak.
17. Komité haree katak komponente barak hosi direitu ba uma/abrigu iha, pelumenus,
konsisténsia ho provizaun sira hosi solusaun legál iha rai-laran ninian. Depende ba
sistema legál, área hirak ne’e bele inklui, maibé labele limita de’it ba:
31
Komentáriu Jerál 4 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial No Kultural – Uma Adekuadu
(a) rekursu ba tribunál, liu husi orden ne’ebé tribunál hatún, hodi prevene planu atu
hasai ema hosi uma ka rai ne’ebé sira hela ka sobu uma/abrigu;
(b) dalan lei ninian hodi hetan kompensasaun bainhira hasai ema ruma la tuir lei;
(c) kesar kona-ba medida ruma ne’ebé la tuir lei, ne’ebé uma na’in ka rai-na’in sira
(privadu ka estadu) halo ka fó apoiu kona-ba nível renda ninian, manutensaun uma
ninian no diskriminasaun kona-ba rasa ka seluk;
(d) alegasaun ruma kona-ba diskriminasaun bainhira fahe no fó asesu ba uma; no
(e) kesar hasoru rai-na’in ka uma-na’in kona-ba uma ka rai nia kondisaun ladi’ak atu
hela ka ladi’ak ba saúde. Iha sistema legál balu, bele mós buka atu oinsá fasilita asaun
ne’ebé presiza hala’o iha situasaun ida ne’ebé ema barak mak laiha uma.
18. Kona-ba ne’e, Komité haree katak kazu hirak ne’ebé hasai ema ho forsa ne’e
reprezenta prima facie ne’ebé la’ós kompatível ho Paktu ne’e nia ezijénsia sira no bele
hetan de’it justifikasaun iha situasaun hirak ne’ebé esesionál duni no tuir prinsípiu
relevante sira lei internasionál ninian.
19. Ba dala ikus, artigu 11 númeru 1 ramata hodi ko’alia kona-ba Estadu Partisipante sira-nia
obrigasaun atu rekoñese “kooperasaun internasionál ninia importánsia esensiál
ne’ebé bazeia ba ema idaidak nia hakarak rasik”. Baibain, asisténsia internasionál la
to’o pursentu lima mak fó ba uma ka ema nia hela fatin, no dala barak prosesu atu
hato’o asisténsia ne’e responde uitoan de’it ba nesesidade iha grupu hirak ne’ebé
kuran liu atu hetan uma. Estadu Partisipante sira, tantu hirak ne’ebé simu no sira
ne’ebé fó, sei buka hodi garante finansiamentu ho proporsaun aas hodi hamoris
kondisaun atu ikus mai ema barak bele hela iha uma ho kondisaun ne’ebé natoon.
Instituisaun finanseira internasionál sira, ne’ebé promove medida hodi halo
ajustamentu estruturál, tenke asegura katak medida hirak ne’e sei la kompromete
ema-nia direitu atu goza sira-nia direitu ba uma ho kondisaun natoon. Bainhira hanoin
atu husu kooperasaun finanseira internasionál, Estadu Partisipante sira tenke buka
hodi hatudu área relevante sira ba direitu ba uma ho kondisaun natoon ne’ebé
finansiamentu husi rai-li’ur bele iha efeitu boot liu. Pedidu ida-ne’e tenke tau iha
konsiderasaun tomak grupu afetadu sira-nia presiza no sira-nia opiniaun.
32
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
DIREITU BA UMA ADEKUADU (Art. 11.1): DESPEJU FORSADU
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonomiku, Sosial no Kultural (1997)
Direitu ba uma ida ne’ebé iha kondisaun natoon (artigu 11 númeru 1 hosi Paktu ne’e):
despeju forsadu (Sesaun ba dala sanulu resin neen, 1997)
1. Iha nia Komentáriu Jerál No. 4 (1991), Komité haree katak ema hotu tenke iha
seguransa balu ba pose (tenure) hodi garante sira-nia protesaun legál hasoru hasai sira
ho forsa husi uma ka rai ne’ebé sira hela,, no halo persegisaun no ameasa seluk hasoru
sira. Komité to’o ona iha konkluzaun katak hasai ema ida ho forsa husi uma ka rai
ne’ebé nia hela, ne’e prima facie ne’ebé la’ós kompatível ho ezijénsia sira Paktu ne’e
nian. Haree tiha relatóriu lubun ida kona-ba hasai ema ho forsa iha tinan sira liu ba
ne’e, inklui kazu hirak ne’ebé Komité ne’e determina katak Estadu Partisipante sira-nia
obrigasaun hetan violasaun, Komité agora ne’e bele ona buka atu fó esplikasaun ida
klaru liu kona-ba hahalok hirak ne’e ninia implikasaun ba obrigasaun sira ne’ebé
kontein iha Paktu ida-ne’e.
2. Komunidade internasionál rekoñese kle’ur ona katak hasai ema ho forsa husi uma ka
rai ne’ebé sira hela, ne’e problema ida todan tebes. Iha 1976, Nasoins Unidas nia
Konferénsia kona-ba Harii Fatin ba Ema Hela (United Nations Conference on Human
Settlements) haree katak presiza fó atensaun espesiál katak "bele hala’o de’it
operasaun limpeza boot sira bainhira laiha posibilidade atu halo konservasaun no
reabilitasaun no bainhira iha ona medida atu tau fali ema iha fatin seluk”. 1/ Iha 1988,
Estratéjia Globál kona-ba Uma/Abrigu ba Tinan 2000 (Global Strategy for Shelter to the
Year 2000), ne’ebé Asembleia Jerál adota iha ninia rezolusaun 43/181, rekoñese
“(governu sira-nia) obrigasaun fundamentál atu proteje no hadi’ak uma no fatin haleu
uma sira, la’ós atu estraga fali ka sobu uma no fatin hirak ne’e”. 2/ Ajenda 21 deklara
katak “lei tenke proteje ema hasoru hasai sira ho forsa husi uma ka rai ne’ebé sira
hela”. 3/ Iha Ajenda kona-ba Habitat, governu sira kompromete atu “proteje ema
hotu hasoru hasai sira ho forsa husi uma ka rai ne’ebé sira hela, ne’ebé la tuir lei
hateten, no fó protesaun legál no hadi’a medida ne’e, tau iha konsiderasaun direitus
umanus; (no) bainhira labele evita atu hasai ema husi uma ka rai ne’ebé sira hela,
tenke asegura, bainhira apropriadu, solusaun alternativa ne’ebé loloos”. 4/ Komisaun
Direitus Umanus hatudu mós katak “hasai ema ho forsa husi uma ka rai ne’ebé sira
hela, ne’e sai hanesan violasaun boot ida ba direitus umanus”. 5/ Maibé, biar
deklarasaun hirak ne’e importante, sira husik nakloke hela pontu importante tebes ida,
liuliu pontu ida kona-ba situasaun ne’ebé mak bele deside hodi husik hasai ema ho
forsa husi uma ka rai ne’ebé sira hela no oinsá mak atu proteje hodi asegura respeitu
ba Paktu ne’e nia provizaun relevante sira.
33
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
3. Liafuan “despeju forsadu” iha ninia aspetu balu mak hamosu problema. Liafuan ne’e
buka atu fó sentidu arbitrariedade (katak halo arbiru) no ilegalidade (katak la tuir lei).
Maibé, ba observadór balu, liafuan “despeju forsadu” ne’e iha sentidu hanesan de’it
(tautology), enkuantu seluk kritika liafuan “hasai la tuir lei” ho razaun ida katak liafuan
ne’e asumi katak dala barak lei relevante sira la proteje direitu ne’e no la tuir saida mak
Paktu ne’e hateten. Iha mós sujestaun ida katak liafuan “hasai injustu” ne’e subjetivu
liután, tanba nia la halo kualkér referénsia ba enkuadramentu legál. Komunidade
internasionál, liuliu iha kontestu Komisaun Direitus Umanus nian, adota ona liafuan
“despeju forsadu”, liuliu tanba alternativa sira seluk iha mós defeitu nune’e. Liafuan
“despeju forsadu”, ne’ebé uza iha Komentáriu Jerál ida-ne’e, define hanesan hasai
permanente ka provizóriu ema ida, família ida no/ka komunidade ida hosi uma no/ka
rai ne’ebé sira hela, kontra sira-nia hakarak/vontade, no laiha asisténsia no asesu ba
forma legál ruma ka protesaun seluk. Maibé, labele aplika provizaun ne’ebé bandu atu
labele hasai ema ho forsa bainhira medida ne’e halo tuir lei no tuir provizaun sira iha
Paktu Internasionál kona-ba Direitus Umanus.
4. Prátika despeju forsadu ne’e akontese no afeta ema iha rai dezenvolvidu sira no mós
iha rai sira ne’ebé mak sei dezenvolve hela. Tanba inter-relasaun no inter-dependénsia
ne’ebé eziste iha direitus umanus hotu-hotu, prátika despeju forsadu ne’e dala barak
viola direitus umanus sira seluk. Nune’e, bainhira medida ida-ne’e viola momoos direitu
hirak ne’ebé hahii ona iha Paktu ida-ne’e, prátika atu hasai ema ho forsa ne’e bele mós
iha rezultadu ne’ebé viola direitu sivil no polítiku, hanesan ema nia direitu ba moris,
direitu ba seguransa, direitu atu labele interfere ka tau kanuru tohar iha nia moris
privadu, nia família no nia uma, no direitu atu goza iha hakmatek laran buat ne’ebé
mak nia iha.
5. Biar prátika hasai ema ho forsa ne’e bele dala ruma akontese liuliu iha área hirak
ne’ebé ema barak hela, nia akontese mós bainhira hasai populasaun ho forsa,
deslokasaun interna, hasai ema ho forsa husi fatin ida tanba konflitu armadu,
movimentu boot populasaun ninian no refujiadu sira. Iha kontestu hirak ne’e hotu,
direitu ba uma/abrigu adekuadu no direitu atu labele hasai ema ida ho forsa, bele
hetan violasaun husi asaun no omisaun oioin ne’ebé responsabilidade bele monu iha
Estadu Partisipante sira. Maske iha situasaun ne’ebé mak iha nesesidade atu impoin
limitasaun ba direitu hirak ne’e, tenke halo tuir nafatin artigu 4 Paktu ne’e nian, atu
nune’e kualkér limitasaun tenke “lei de’it mak bele determina de’it hosi lei, naran
katak limitasaun ne’e la hasoru direitu hirak ne’ebá (ezemplu, direitu ekonómiku,
sosiál no kulturál) no atu hetan de’it objetivu ne’ebé buka atu hasa’e moris-di’ak jerál
iha sosiedade ida ne’ebé demokrátiku nia laran”.
6. Situasaun barak ne’ebé hasai ema ho forsa iha ligasaun ho violénsia, hanesan
situasaun hirak ne’ebé hasai ema ho forsa tanba konflitu armadu internasionál,
konflitu iha rai laran no violénsia iha komunidade nia leet no grupu étniku sira.
34
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
7. Iha situasaun seluk, ne’ebé hasai ema ho forsa, ne’e akontese tanba projetu
dezenvolvimentu sira. Hasai ema ho forsa ne’e bele iha ligasaun ho konflitu kona-ba
direitu ba rai, kona-ba projetu dezenvolvimentu no infraestrutura nian, hanesan,
nu’udar ezemplu, harii fatin atu soe foer ka projetu boot sira kona-ba enerjia, medida
atu hola rai ne’ebé iha ligasaun ho planu atu hadi’a fali zona urbana ka uma sira, ka
programa atu hafurak sidade, hamoos rai atu kuda ai-han, espekulasaun ne’ebé laiha
kontrolu kona-ba rai, ka hala’o eventu boot sira hanesan Jogu Olímpiku sira.
8. Iha esénsia, Estadu Partisipante sira-nia obrigasaun ba Paktu ida-ne’e, ho relasaun ba
prátika hasai ema ho forsa, ne’e bazeia ba artigu 11 númeru 1, ne’ebé lee hamutuk ho
provizaun relevante sira. Liuliu, artigu 2 númeru 1 obriga Estadu sira atu uza “meius
hotu-hotu ne’ebé loos” hodi promove direitu ba uma adekuadu. Maibé, haree ba
prátika hasai ema ho forsa ninia natureza, artigu 2 númeru 1 nia referénsia atu hetan
progresivamente ninia objetivu, ne’e sei bazeia ba rekursus ne’ebé iha, sei ladún iha
relevánsia. Estadu rasik sei hakaas an atu evita hasai ema ho forsa no asegura katak lei
tenke aplika ba nia funsionáriu sira ka ema seluk ne’ebé hasai ema ho forsa (hanesan
define ona iha parágrafu 3 iha leten). Abordajen ida-ne’e mós hetan liután forsa hosi
artigu 17 númeru 1 Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivil no Polítiku ninian, ne’ebé
komplementa direitu atu labele hasai ema ida ho forsa bainhira laiha protesaun loloos.
Artigu ida-ne’e rekoñese, inter alia, direitu atu hetan protesaun hasoru “intervensaun
ne’ebé arbiru no la tuir lei” iha ema ida-nia uma. Presiza haree katak Estadu nia
obrigasaun atu garante respeitu ba direitu ne’e la iha kualifikasaun hosi konsiderasaun
sira kona-ba rekursu sira ne’ebé iha.
9. Artigu 2 númeru 1 hosi Paktu ida-ne’e ezije Estadu Partisipante sira atu uza “meius
hotu-hotu ne’ebé loos”, inklui medida lejislativa hodi promove direitu hotu-hotu
ne’ebé hetan ona protesaun iha Paktu ida-ne’e. Maske Komité hatudu ona iha ninia
Komentáriu Jerál No. 3 (1990) katak medida hirak ne’e bele la’ós nesesáriu ba direitu
hotu-hotu, klaru katak lejislasaun ne’ebé bandu atu hasai ema ho forsa ne’e konstitui
baze esensiál atu harii sistema ida hodi fó protesaun efetiva. Lejislasaun ne’e sei inklui
medida hirak ne’ebé (a) fó seguransa boot liu ba pose (tenure) hosi ne’ebé hela iha
rai ka uma sira-ne’e, , (b) halo tuir Paktu ne’e no (c) prepara atu oinsá bele kontrola
loloos no maka’as iha sirkunstánsia ne’ebé loos mak bele hasai ema ho forsa.
Lejislasaun ne’e tenke aplika mós ba ajente hotu-hotu ne’ebé hala’o knaar ho Estadu
ninia autoridade ka ne’ebé hatán ka responde ba Estadu ne’e. Hatutan tan ne’e, haree
ba tendénsia ne’ebé governu sira iha Estadu balu hamenus maka’as sira-nia
responsabilidade iha setór uma ninian, Estadu Partisipante sira tenke asegura katak
medida lejislativa no medida sira seluk iha kbiit atu prevene no, se bele, fó kastigu ba
prátika hirak ne’ebé ema ka órgaun privadu sira hasai ema ho forsa lahó salvaguarda
ida loloos. Tanba ne’e Estadu Partisipante sira sei haree hikas lejislasaun no planu ka
programa relevante sira hodi garante katak lejislasaun sira-ne’e iha kompatibilidade ho
35
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
obrigasaun sira ne’ebé mosu husi direitu ba uma/abrigu adekuadu no halakon ka muda
tiha lejislasaun no programa ka planu sira ne’ebé mak la tuir Paktu ida-ne’e nia
ezijénsia sira.
10. Feto, labarik, joven, ema katuas-ferik, ema rai-na’in sira, no grupu no ema individuál
sira ne’ebé vulneravel, sira hotu hetan terus maka’as liu tanba prátika ne’ebé hasai sira
ho forsa. Liuliu feto sira iha grupu sira ne’ebé mak vulneravel liu, tanba dimensaun
estatutáriu no diskriminasaun nia forma sira seluk ne’ebé dala barak aplika ba direitu
ba propriedade (inklui propriedade ba uma) ka direitu atu hetan asesu ba propriedade
ka uma/abrigu, no sira-nia vulnerabilidade espesifiku ba hahalok sira violénsia ninian no
abuzu seksuál bainhira sira laiha uma atu hela. Provizaun sira kona-ba diskriminsaunlaek, hosi artigu 2 númeru 2 no artigu 3 Paktu ne’e nian, impoin liután obrigasaun ba
governu sira atu asegura katak, bainhira hasai ema ho forsa hosi uma ka rai ne’ebé sira
hela, tenke foti medida hodi garante katak medida hirak ne’e laiha diskriminasaun.
11. Iha situasaun ne’ebé mak bele iha justifikasaun atu hasai ema ida ho forsa, hanesan,
nu’udar ezemplu, ema ne’e kontinua la selu nia renda ka estraga propriedade ne’ebé
nia aluga, lahó razaun ida ne’ebé razoavel, compete ba autoridade relevante sira atu
asegura katak hasai ema ho forsa ne’e tenke hala’o tuir lei hateten, kompativel ho
Paktu ne’e, no katak iha rekursu no solusaun legál hotu-hotu ba ema hirak ne’ebé
hetan impaktu diretamente husi medida hirak ne’e.
12. Hasai ema ho forsa no sobu ema nia uma hanesan forma kastigu ida, ne’e medida ida
ne’ebé la’ós konsistente ho Paktu ne’e nia norma sira. Komité nota obrigasaun hirak
ne’ebé hahi’i ona iha Konvensaun sira Jeneva ninian hosi tinan 1949 no Protokolu sira
ba Konvensaun hirak ne’e, hosi tinan 1977, kona-ba bandu atu hasai populasaun sivil
hosi fatin ida ba fatin seluk no sobu propriedade privadu, hanesan medida ne’ebé iha
relasaun ho hahalok hasai ema ho forsa.
13. Molok atu hala’o medida ne’ebé hasai ema ho forsa, no liuliu iha kazu hirak ne’ebé
envolve ema barak, Estadu Partisipante sira tenke asegura atu haree no estuda
alternativa hotu-hotu, liu husi konsultasaun ho ema hirak ne’e, ho objetivu atu evita,
ka pelumenus atu hamenus, uza forsa. Tenke fó solusaun ka hatudu dalan lei ninian ba
ema hirak ne’ebé afetadu husi orden ne’ebé hasai sira ho forsa. Estadu Partisipante
sira sei haree mós ba kestaun ida-ne’e katak ema hirak ne’e iha direitu atu hetan
kompensasaun adekuadu kona-ba sira-nia sasan, rasik ka reál, ne’ebé afetadu. Konaba ne’e, importante atu hanoin kona-ba artigu 2 númeru 3 hosi Paktu Internasionál
kona-ba Direitu Sivil no Polítiku, ne’ebé ezije Estadu Partisipante sira atu asegura
“solusaun ida efetivu” ba ema hirak ne’ebé sira-nia direitu hetan violasaun no obriga
“autoridade kompetente sira (atu) hametin solusaun hirak ne’ebé mak hetan ona”.
36
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
14. Iha kazu hirak ne’ebé mak iha justifikasaun atu hasai ema ida ho forsa, medida ne’e
tenke hala’o tuir loloos provizaun relevante sira hosi lei internasionál direitus umanus
ninian no tuir prinsípiu jerál katak medida ne’e labele makaas liu maibé tenke natoon
ka proporsionál. Kona-ba ne’e, importante tebes atu labele haluha Komentáriu Jerál
No. 16 hosi Komité Direitus Umanus, ho relasaun ba artigu 17 hosi Paktu Internasionál
kona-ba Direitu Sivil no Polítiku, ne’ebé hateten katak interferénsia iha ema ida nia
uma bele hala’o de’it ‘iha kazu hirak ne’ebé hateten momoos iha lei”. Komité haree
katak lei “tenke tuir Paktu ne’e nia provizaun, meta no objetivu sira no, iha kualkér
situasaun, tenke razoavel iha sirkunstánsia idaidak”. Komité ne’e hatudu mós katak
“lejislasaun relevante tenke hatudu ho detalle sirkunstánsia ne’ebé loos mak bele
husik halo interferénsia ne’e”.
15. Mekanizmu apropriadu protesaun nian no prosesu relevante mak halo parte hanesan
aspetu esensiál sira direitus umanus hotu-hotu ninian, maibé sira sai importante liuliu
ba kazu hirak ne’ebé hanesan hasai ema ho forsa no temi no uza diretamente direitu
lubun ida ne’ebé hetan ona rekoñesimentu iha Paktu Internasionál rua kona-ba
Direitus Umanus. Komité konsidera katak mekanizmu protesaun nian ne’ebé sei aplika
ba kazu hirak ne’ebé iha relasaun ho hasai ema ho forsa, inklui: (a) fó oportunidade
atu halo konsulta ida loloos ho ema afetadu sira; (b) fó avizu adekuadu no razoavel ba
ema afetadu hotu-hotu molok to’o loron atu hasai sira; (c) fó informasaun kona-ba
planu atu hasai sira, no, iha ne’ebé mak apropriadu, fó informasaun iha tempu natoon
nia laran ba ema afetadu hotu-hotu kona-ba objetivu alternativu atu uza rai ka uma
ne’e; (d) liu-liu iha situasaun ne’ebé envolve grupu sira, ofisiál sira hosi governu ka sirania reprezentante sira tenke iha oin durante operasaun hasai ema hosi rai ka uma
ne’ebé sira hela; (e) ema hotu ne’ebé atu hala’o operasaun ne’e tenke identifika an
didi’ak; (f) operasaun ne’e labele hala’o iha tempu aat nia laran ka iha kalan, maibé
bele hala’o, karik ema afetadu sira hatán; (g) fó solusaun legál; no (h) iha ne’ebé mak
bele, fó asisténsia legál ba ema hirak ne’ebé presiza asisténsia hodi tribunál haree
hikas sira-nia desizaun.
16. Hasai ema ida hosi uma ka rai ne’ebé nia hela labele halo ema ne’e sai fali ema ida uma
laek ka sai vulneravel ba violasaun direitus umanus sira seluk. Bainhira ema afetadu ida
labele tau matan ba nia an rasik, Estadu Partisipante tenke foti medida hotu-hotu, to’o
iha ne’ebé nia rekursus bele husik, hodi asegura uma/abrigu alternativu no adekuadu
ba ema ne’e, ka tau fali ema ne’e iha fatin seluk ka iha situasaun ida ne’ebé nia bele
hetan asesu ba rai ne’ebé bele prodús ai-han, se ida-ne’e mak situasaun ne’e envolve.
17. Komité hatene katak projetu barak kona-ba prosesu dezenvolvimentu nian, ne’ebé
ajénsia internasionál barak iha Estadu Partisipante sira fó osan hodi hala’o, hamosu
situasaun ne’ebé hasai ema ho forsa hosi uma ka rai ne’ebé sira hela. Kona-ba ne’e,
Komité fó hanoin kona-ba nia Komentáriu Jerál No. 2 (1990) ne’ebé hateten, inter alia,
katak “ajénsia internasionál sira tenke evita envolve iha projetu hirak ne’ebé, nu’udar
37
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
ezemplu….promove ka hametin diskriminasaun hasoru ema ka grupu la tuir provizaun
sira iha Paktu ne’e, ka ne’ebé hasai ema barak ka muda ema husi fatin ida ba fatin
seluk maibé lahó protesaun no kompensasaun hotu-hotu ne’ebé apropriadu. Tenke
halo esforsu hotu, iha faze idaidak projetu dezenvolvimentu ninian, hodi garante katak
direitu hirak ne’ebé define ona iha Paktu ne’e hetan konsiderasaun loloos”.6/
18. Instituisaun balu, hanesan Banku Mundiál no Organizasaun ba Kooperasaun
Ekonómiku no Dezenvolvimentu (Organisation for Economic Cooperation and
Development (OECD)), adota ona matadalan kona-ba harii fatin seluk ba ema atu hela
(relocation or resettlement) ho hanoin ida atu limita hasai ema hosi rai ka uma ne’ebé
sira hela no limita ema nia terus hosi situasaun ne’ebé hasai sira ho forsa. Prátika hirak
ne’e dala barak mosu hamutuk ho projetu boot sira dezenvolvimentu ninian, hanesan
konstrusaun ba fatin soe foer ninian no projetu sira seluk kona-ba enerjia. Importante
tebes ba ajénsia sira rasik no ba Estadu sira ne’ebé halo parte iha Paktu ida-ne’e atu
respeita tomak matadalan hirak ne’e, liu-liu tanba matadan hirak ne’e reflete
obrigasaun sira iha Paktu ida-ne’e. Kona-ba ne’e, Komité fó hanoin ba liafuan sira iha
Deklarasaun Viena no Programa Asaun ne’ebé hateten katak “bainhira
dezenvolvimentu fasilita hodi hala’o direitus umanus hotu-hotu, labele uza
dezenvolvimentu laek hodi justifika fali limitasaun ba direitus umanus hirak ne’ebé
hetan ona rekoñesimentu internasionál” (Parte I, para.10).
19. Tuir matadalan kona-ba oinsá atu halo relatóriu, ne’ebé Komité adota tiha ona, Estadu
Partisipante sira presiza hato’o informasaun oioin ne’ebé iha relasaun diretamente ho
prátika hasai ema ho forsa. Ida-ne’e inklui informasaun kona-ba (a) “ema hira mak
despeju forsadu iha tinan lima liu ba no ema hira mak oras ne’e daudaun laiha
protesaun legál hasoru hasai sira arbiru ka hasai sira hosi forma oinsá de’it”, (b)
“lejislasaun kona-ba ema ne’ebé hela iha rai ka uma no seguransa ba nia direitu atu
hela iha rai ka uma ne’e” no (c) “lejislasaun hodi bandu kualkér forma ne’ebé hasai
ema hosi uma ka rai ne’ebé sira hela“.7
20.Buka mós atu hatene kona-ba “medida sira ne’ebé foti durante, inter alia, programa
atu hadi’a hikas zona urbana sira, projetu sira atu halo fali dezenvolvimentu, hasa’e
kualidade fatin ida nian, preparasaun ba eventu internasionál ruma (jogu olímpiku no
kompetisaun desportivu sira seluk, espozisaun, konferénsia sira, no seluk tan)
kampaña atu ‘hafurak sidade’, no seluk tan, ne’ebé garante protesaun hasoru hasai
ema hosi rai ka uma ne’ebé sira hela ka garante atu labele muda ema ida ba fali uma
seluk, bazeia ba konsentimentu entre parte rua, hosi ema ruma ne’ebé hela iha fatin
ne’ebé afetadu ka besik iha fatin hirak ne’e”. 8/ Maibé, Estadu Partisipante uitoan de’it
mak tau informasaun ne’e iha sira-nia relatóriu ba Komité. Tanba ne’e, Komité hakarak
afirma katak importante atu Estadu Partisipante sira hato’o informasaun ne’e.
21. Estadu Partisipante balu hatudu ona katak informasaun ho natureza ida-ne’e la iha.
Komité fó hanoin dala ida tan katak monitorizasaun efetiva ba direitu ba uma/abrigu,
38
Komentáriu Jerál No.7 hosi Komité Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál – Despeju forsadu
tantu husi governu interesadu ka husi Komité rasik, sei labele la’o se laiha dadus loloos
no husu ba Estadu Partisipante sira atu asegura katak sira halibur duni dadus ne’ebé
presiza no inklui iha relatóriu ne’ebé sira aprezenta tuir Paktu ne’e hateten.
39
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
PAKTU INTERNASIONÁL BA DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU
Adotadu tiha no haloke ba asinatura, ratifikasaun no aderensia liu hosi Rezolusaun
Asembleia Jerál No. 2200 A (XXI), loron 16 fulan Dezembru 1966
PREÁMBULU
Estadu sira ne’ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne’e;
Konsidera katak tuir prinsípiu ne’ebé proklama iha Karta Nasoins Unidas nian,
rekoñesimentu ba dignidade inerente no ba direitu hanesan no inalienável membru
hotu família humana nian mak baze ba liberdade, justisa, no dame iha mundu ne’e,
Rekoñese katak direitu hirak ne’e mosu hosi dignidade ne’ebé inerente ba ema idaidak,
Rekoñese katak tuir Deklarasaun Universál Direitus Humanus nian, ideál kona-ba ema
sira livre hodi goza liberdade sivíl no polítika no mós liberdade hosi moris kuran nian,
bele hetan de’it bainhira kria kondisaun atu nune’e hotu-hotu bele goza sira-nia direitu
sivíl no polítiku no mós sira-nia direitu ekonómiku, sosiál no kulturál,
Konsidera katak obrigasaun Estadu sira-nian tuir Karta Nasoins Unidas maka atu
promove respeitu universál no tau matan ba ema nia direitu no liberdade sira,
Rekoñese katak ema ida-idak, ne’ebé iha dever ba ema sira seluk no ba komunidade
ne’ebé nia pertense bá, iha mós responsabilidade atu haka’as an hodi promove no halo
tuir direitu sira ne’ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne’e, Konkorda ho artigu sira
tuirmai ne’e:
PARTE I
Artigu 1
1. Povu hotu-hotu iha direitu ba autodeterminasaun. Tuir direitu ida-ne’e, sira livre atu
determina sira-nia estatutu polítiku, no livre atu hala’o sira-nia dezenvolvimentu
ekonómiku, sosiál, no kulturál.
2. Povu hotu-hotu bele, ba sira-nia finalidade rasik, dispoin sira-nia rikusoin no rekursu
naturál ho liberdade lahó prejuízu ba obrigasaun sira be mosu hosi kooperasaun
ekonómiku internasionál ne’ebé bazeia ba prinsípiu benefísiu mútuu nian no lei
internasionál. Labele iha kazu ruma ne’ebé povu ida hetan privasaun hosi ninia meius
subsisténsia rasik.
3. Estadu Partisipante sira, inklui mós sira ne’ebé kaer responsabilidade atu administra
territóriu ne’ebé laiha governu rasik ka territóriu iha supervizaun nia okos, tenke
promove asaun hodi rekoñese direitu ba autodeterminasaun, no tenke respeita direitu
ne’e tuir dispozisaun sira ne’ebé hakerek iha Karta Nasoins Unidas nian.
PARTE II
Artigu 2
40
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
1. Estadu Partisipante sira kompromete atu respeita no garante, ba ema hotu-hotu
ne’ebé hela iha nia territóriu laran no sujeitu ba nia jurisdisaun, direitu sira ne’ebé
hetan rekoñesimentu iha Konvensaun ida-ne’e, laiha distinsaun oinsá de’it, hanesan
rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka sosiál,
propriedade, estatutu moris nian ka seluk.
2. Bainhira laiha dispozisaun ruma iha lejislasaun ne’ebé eziste ona ka tuir medida sira
seluk, Estadu Partisipante ida-idak sei kompromete atu hola medida nesesária, tuir
prosesu konstitusionál no dispozisaun Konvensaun ne’e nian, hodi adota lei ka medida
sira ne’ebé nesesária atu hamoris direitu sira ne’ebé Konvensaun ne’e rekoñese.
3. Estadu ida-idak ne’ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne’e kompromete:
(a) Atu asegura katak violasaun ba kualkér ema ida nia direitu ka liberdade ne’ebé
rekoñese iha ne’e sei hetan solusaun efetiva, maski violasaun ne’e hahalok ida hosi
ema sira ne’ebé atua iha sira-nia kapasidade ofisiál;
(b) Atu asegura katak kualkér ema ida ne’ebé buka solusaun ne’e sei hetan
determinasaun ba ninia direitu hosi autoridade judisiál, administrativa ka lejislativa
ne’ebé kompetente, ka hosi autoridade kompetente seluk iha sistema legál Estadu
nian hodi dezenvolve posibilidade kona-ba solusaun judisiál ida;
(c) Atu asegura katak autoridade kompetente sira sei halo kumpre solusaun sira
bainhira konsede tiha ona.
Artigu 3
Estadu Partisipante sira kompromete atu asegura direitu hanesan ba mane no feto sira
hodi goza direitu sivíl no polítiku sira ne’ebé estabelese iha Konvensaun ida-ne’e.
Artigu 4
1. Iha tempu emerjénsia públika ne’ebé ameasa moris Estadu nian, no ninia ezisténsia
liuhosi proklamasaun ofisiál, Estadu Partisipante sira bele hola medida sira ne’ebé
derroga sira-nia obrigasaun iha Konvensaun ne’e to’o pontu ida ne’ebé presiza duni
tuir ezijénsia situasaun nian, naran katak medida sira-ne’e la inkonsistente ho sira-nia
obrigasaun seluk tuir lei internasionál no la envolve diskriminasaun ne’ebé bazeia
mesak ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun ka orijen sosiál.
2. Dispozisaun ida-ne’e la fó dalan atu hamenus Artigu 6, 7, 8 (parágrafu 1 no 2), 11, 15, 16 no 18.
3. Kualkér Estadu Partisipante ida, ne’ebé uza direitu derrogasaun nian, tenke fó hatene
kedas ba Estadu sira seluk ne’ebé mós halo parte iha Konvensaun ida-ne’e liuhosi
Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian kona-ba dispozisaun ne’ebé de’it maka nia halo
derrogasaun bá no mós razaun tanbasá. Sei tenke halo komunikadu ida tan, liuhosi
ema ne’e nafatin, kona-ba loron ne’ebé maka atu hapara derrogasaun ne’e.
Artigu 5
1. Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne’e maka bele interpreta fali hanesan fó direitu ba
Estadu, grupu ka ema ida atu hala’o atividade ka asaun ruma ho objetivu atu sobu
41
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
kualkér direitu no liberdade sira ne’ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne’e, ka bele
limita sira liután limitasaun ne’ebé determina tiha ona iha Konvensaun ida-ne’e.
2. Labele iha restrisaun bá, ka derrogasaun hosi kualkér direitu fundamentál ema nian
ne’ebé rekoñese ka eziste iha Estadu ida ne’ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne’e
tuir lei, konvensaun, regulamentu ka kostume sira ho pretestu katak Konvensaun idane’e la rekoñese direitu sira-ne’e ka katak rekoñese maibé menus liu.
PARTE III
Artigu 6
1. Ema ida-idak iha direitu inerente atu moris. Direitu ne’e sei proteje liuhosi lei. Ema ida
sei la lakon arbiru ninia direitu atu moris.
2. Iha Estadu sira ne’ebé mak seidauk revoga kastigu mate nian, bele fó de’it kastigu
mate nian ba krime grave sira tuir lei ne’ebé válidu iha momentu krime ne’e akontese,
no la kontra dispozisaun sira iha Konvensaun ida-ne’e no Konvensaun kona-ba
Prevensaun no Kastigu ba Krime Jenosídiu nian. Kastigu mate ne’e bele hala’o de’it tuir
julgamentu ikusliu hosi tribunál ida ne’ebé kompetente.
3. Bainhira privasaun ba ema nia moris sai hanesan jenosídiu, iha komprensaun ida katak
laiha buat ida iha artigu ne’e mak autoriza kualkér Estadu Partisipante ida atu hetan
derrogasaun hosi ninia obrigasaun tuir dispozisaun sira iha Konvensaun kona-ba
Prevensaun no Kastigu ba Krime Jenosídiu nian.
4. Ema ruma ne’ebé simu kastigu mate nian sei iha hela direitu atu buka perdaun ka
permuta ba kastigu ne’e. Amnestia, perdaun ka permuta ba kastigu mate nian sei bele
fó ba kazu hotu-hotu.
5. Sei labele impoin Kastigu mate nian ba krime sira ne’ebé ema ki’ik liu tinan sanulu resin
ualu halo, ka fó kastigu mate nian ba feto isin-rua sira.
6. Laiha buat ida iha artigu ida-ne’e maka kualkér Estadu Partisipante ida bele uza hodi
atraza ka prevene abolisaun ba kastigu mate nian.
Artigu 7
Ema ida sei labele hetan sujeisaun ba tortura, ka tratamentu no kastigu kruél,
dezumanu no degradante. Liu-liu, ema ida sei labele hetan sujeisaun ba
esperimentasaun médika ka sientífika, lahó ninia konsentimentu livre.
Artigu 8
1. Sei labele mantein ema ida iha eskravidaun laran; eskravidaun no tráfiku eskravu nian
ho nia forma oioin proibidu.
2. Sei labele mantein ema ida iha servidaun nia laran.
3. (a) Sei labele husu ema ida atu hala’o servisu forsadu ka obrigatóriu;
(b) Parágrafu 3 (a) sei la impede, iha rai sira ne’ebé bele hamonu pena prizaun ho
servisu forsadu nu’udar kastigu ba krime ida, realizasaun servisu forsadu nian hanesan
kontinuasaun ba sentensa kastigu hosi tribunál kompetente ida;
42
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
(i)
(ii)
(iii)
(iv)
(c) Ba propósitu parágrafu ne’e nian, termu “servisu forsadu ka obrigatóriu” sei la
inklui:
kualkér servisu, lahó referénsia iha sub-parágrafu (b), ne’ebé baibain ema prizioneiru
tenke hala’o hanesan konsequénsia hosi orden legál tribunál nian, ka ema tenke hala’o
durante liberdade kondisionál hosi detensaun;
kualkér servisu ho karater militár no mós, iha Estadu sira ne’ebé mak rekoñese
objesaun konxiénsia nian, servisu militár ruma ne’ebé tuir lei ema sira halo objesaun
konxiénsia tenke hala’o;
kualkér servisu tuir ezijénsia iha kazu emerjénsia nia laran ka kalamidade ne’ebé
ameasa komunidade nia moris ka nia di’ak;
kualkér servisu ne’ebé halo parte obrigasaun sivíl sira ne’ebé normál.
Artigu 9
1. Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade no seguransa ba nia an rasik. Sei labele sujeita
ema ida ba prizaun ka detensaun arbitrária. Sei labele hasai ema ida nia liberdade
exetu ho razaun no tuir prosedimentu sira ne’ebé harii ona iha lei.
2. Ema ruma ne’ebé prende tiha ka detidu tenke hetan informasaun iha momentu ne’ebé
prende nia, kona-ba razaun tansá kaer nia no tenke fó hatene kedas ba nia kona-ba
akuzasaun ne’ebé foti hasoru nia.
3. Ema ruma ne’ebé prende tiha ka detidu tanba akuzasaun krime, tenke lori kedas nia ba
juis ka ofisiál seluk ne’ebé tuir lei iha autoridade atu hala’o podér judisiál, no ema ne’e
iha direitu atu hetan julgamentu iha tempu razoável nia laran ka hetan libertasaun. Sei
la sai hanesan regra jerál katak ema sira ne’ebé hein julgamentu tenke hetan
detensaun, maibé bele liberta ema sira-ne’e ho garantia katak sira sei mosu iha
julgamentu, iha kualkér faze prosesu legál nian, no mós karik oportunidade mosu, atu
aprezenta an hodi simu sentensa.
4. Ema ruma ne’ebé lakon nia liberdade ka detidu, iha direitu atu foti prosesu legál hodi
nune’e tribunál bele hola desizaun katak nia detensaun ne’e legál ka lae, no liberta nia
se karik nia detensaun la tuir lei.
5. Ema ruma ne’ebé sai vítima ba detensaun ilegál iha direitu ba kompensasaun ne’ebé
tenke kumpre.
Artigu 10
1. Ema hotu-hotu ne’ebé lakon sira-nia liberdade tenke trata ho umanidade no respeitu
ba dignidade inerente ema nian.
2. (a) Ema akuzadu sira tenke, exetu iha sirkunstánsia exesionál, hetan segregasaun hosi
ema kondenadu sira, no sujeita ba tratamentu oin seluk maibé apropriadu ba sira-nia
kondisaun nu’udar ema ne’ebé seidauk kondenadu;
(b) Ema juveníl kondenadu sira tenke haketak hosi adultu sira no lori lailais ba
julgamentu.
3. Sistema kadeia nian sei inklui tratamentu ba ema dadur sira ho ninia objetivu esensiál
ne’ebé atu reforma no hala’o reabilitasaun sosiál. Infratór juveníl sira tenke hetan
43
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
segregasaun hosi adultu sira, no simu tratamentu apropriadu tuir sira-nia tinan no
estatutu legál.
Artigu 11
Ema ida sei labele tama iha kadeia tanba de’it nia labele halo tuir ninia obrigasaun
kontratuál.
Artigu 12
1. Ema hotu-hotu ne’ebé legál iha territóriu Estadu ida nian sei iha, iha territóriu ne’e nia
laran, direitu ba liberdade movimentu no liberdade atu hili ninia rezidénsia.
2. Ema hotu-hotu sei livre atu sai hosi kualkér Estadu ida, inklui mós ninian rasik.
3. Direitu sira hato’o iha leten ne’ebá ne’e sei labele hetan restrisaun exetu restrisaun sira
ne’ebé determina iha lei no ne’ebé nesesáriu atu proteje seguransa nasionál, orden
públika, saúde públika ka valór morál ka direitu no liberdade ema seluk nian, no mós
konsistente ho direitu sira seluk ne’ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne’e.
4. Ema ida sei labele lakon, ho arbitrariedade, nia direitu atu tama iha ninia país rasik.
Artigu 13
Ema estranjeiru ida ne’ebé hela legalmente iha territóriu Estadu Partisipante nian bele
hetan de’it espulsaun hosi territóriu ne’ebá liuhosi desizaun ida tuir lei, exetu bainhira
razaun konvinsente kona-ba seguransa nasionál ezije oinseluk, no mós nia bele
submete razaun kontra ninia espulsaun no iha direitu atu hetan revizaun ba nia kazu
hosi autoridade kompetente ka ema sira ne’ebé espesialmente dezignadu hosi
autoridade kompetente, no mós atu hetan reprezantasaun ba ida-ne’e.
Artigu 14
1. Ema hotu-hotu hanesan iha tribunál sira-nia oin. Bainhira halo determinasaun ba akuzasaun kriminál hasoru ema ida ka determina nia direitu ka obrigasaun iha prosesu legál laran, ema hotu-hotu iha direitu ba audiénsia ida ne’ebé públiku no justu hosi tribunál kompetente no imparsiál ne’ebé lei estabelese. Bele esklui imprensa no públiku
hosi parte balu ka tomak prosesu julgamentu nian tanba razaun morál, orden públika,
ka bainhira nesesáriu ba interese privasidade ema nian ka tuir tribunál nia haree katak
iha sirkunstánsia espesiál ne’ebé publisidade bele prejudika interese justisa nian; maibé
kualkér sentensa ne’ebé hamonu iha kazu kriminál ka sivíl tenke halo públiku exetu,
bainhira interese ba ema juveníl sira la permite ka tanba prosesu kona-ba disputa matrimoniál ka kustódia labarik nian.
2. Ema hotu-hotu ne’ebé hetan akuzasaun krime iha direitu atu konsidera nia nu’udar sala
laek to’o prova katak tuir lei nia sala.
3. Bainhira determina akuzasaun krime ba ema, hotu-hotu sei iha direitu ba garantia
mínima hanesan tuirmai, ho igualidade tomak:
(a) Atu fó hatene kedas nia ho detalle no iha lia ida ne’ebé nia bele komprende kona-ba
akuzasaun ne’e nia natureza no razaun;
44
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
4.
5.
6.
7.
(b) Atu hetan tempu adequadu no fasilidade hodi bele prepara ninia defeza, no mós
atu ko’alia ho advogadu ne’ebé nia rasik hili;
(c) Atu hetan julgamentu lahó atrazu exesivu;
(d) Atu hetan julgamentu iha nia oin rasik, no atu defende nia an rasik ka liuhosi
asisténsia legál ne’ebé nia rasik hili; hetan informasaun, karik nia laiha asisténsia legál,
kona-ba nia direitu; no mós atu hetan asisténsia legál ne’ebé fó ba nia, iha kualkér kazu
bainhira interese ba justisa ezije ne’e, no nia sei la selu se karik nia laiha meius natoon
atu selu;
(e) Atu ezamina, ka haruka ezamina testemuña sira ne’ebé kontra nia, no mós atu
obtein prezensa no ezame ba ninia testemuña sira ho kondisaun hanesan ba
testemuña sira ne’ebé kontra nia;
(f) Atu hetan asisténsia grátis hosi tradutór ida, karik nia la komprende ka la hatene
ko’alia lia ne’ebé uza iha tribunál;
(g) Atu labele obriga nia hodi fó testemuñu hasoru nia an rasik ka konfesa nia kulpa.
Iha kazu ema juveníl nian, prosedimentu tenkesér ida ne’ebé konsidera sira-nia idade
no buka atu promove sira-nia reabilitasaun.
Ema ida-idak ne’ebé hetan kondenasaun ba krime ida sei iha direitu atu hetan revizaun
ba ninia kondenasaun no sentensa hosi tribunál ida ne’ebé tuir lei boot liu.
Bainhira ema ida hetan kondenasaun ba krime liuhosi desizaun finál no tuir fila fali ninia
kondenasaun hetan revogasaun ka nia hetan perdaun ho baze ba evidénsia foun
ne’ebé mosu no hatudu katak iha erru justisa nian, ema ne’e sei hetan kompensasaun
tuir lei, exetu bainhira iha prova katak evidénsia deskoñesidu ne’e la fó sai iha tempu
própriu tanba sala tomak ka parsiál ema ne’e nian.
Sei labele sujeita ema ida ba julgamentu ka kastigu fila fali ba ofensa ida ne’ebé nia
hetan tiha ona kondenasaun bá, ka absolvisaun tuir lei no kódigu penál iha país idaidak.
Artigu 15
1. Sei labele konsidera ema ida kulpadu tanba hahalok ka omisaun ruma ne’ebé, tuir lei
nasionál ka internasionál, seidauk konsidera hanesan krime iha momentu ne’ebé nia
komete hahalok ka omisaun ne’e. Nune’e mós labele fó kastigu ida todan liu ida ne’ebé
mak bele aplika iha momentu ne’ebé komete ofensa kriminál ne’e. Karik, bainhira
komete ofensa ne’e, dispozisaun legál ida mosu hodi impoin kastigu ida ne’ebé kmaan
liu, sala-na’in sei hetan benefísiu ne’e.
2. Laiha buat ida iha artigu ne’e mak prejudika julgamentu no kastigu ba kualkér ema ida
nia hahalok ka omisaun ne’ebé, iha tempu komete, hanesan krime ida tuir prinsípiu
jerál lei nian ne’ebé komunidade nasaun sira rekoñese.
Artigu 16
Ema ida-idak iha direitu atu rekoñese nu’udar ema iha lei nia oin.
Artigu 17
45
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
1. Sei labele sujeita ema ida ba interferénsia arbitrária ka ilegál ba ninia privasidade,
família, uma ka korrespondénsia, no mós atake ilegál ba nia onra no reputasaun.
2. Ema ida-idak iha direitu ba protesaun lei nian kontra interferénsia ka atake sira-ne’e.
Artigu 18
1. Ema ida-idak iha direitu ba liberdade atu iha hanoin, konxiénsia no relijiaun. Direitu idane’e sei inklui liberdade atu iha ka adota relijiaun ka fiar ida ne’ebé nia rasik hili, no mós
liberdade nu’udar indivíduu ka komunidade, iha públiku ka privadu, hodi hala’o ninia
relijiaun ka fiar ba adorasaun, selebrasaun, prátika no hanorin.
2. Sei labele sujeita ema ida ba koersaun ne’ebé hamenus nia liberdade hodi tuir ka adota
reljiaun ka fiar ruma ne’ebé nia hakarak.
3. liberdade ema ida nian hodi hala’o nia relijiaun ka fiar, bele sujeita de’it ba limitasaun
sira ne’ebé preskreve iha lei no ne’ebé nesesáriu atu proteje seguransa, orden, saúde
no morál públika ka direitu no liberdade fundamentál ema seluk nian.
4. Estadu partisipante sira simu atu respeita liberdade aman inan nian no, bainhira
aplikavel, tutór legál nian atu garante edukasaun relijiosa no morál oan sira-nian tuir
sira-nia konviksaun rasik.
Artigu 19
1. Ema ida-idak iha direitu atu iha ninia opiniaun rasik lahó interferénsia.
2. Ema ida-idak iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ne’e inklui liberdade atu buka,
simu no fó informasaun no hanoin oinoin, la haree ba fronteira, orál, eskrita ka impresu
tuir forma arte ka tuir dalan seluk ne’ebé nia hakarak.
3. Uzu ba direitu ne’ebé estabelese iha parágrafu 2 artigu ne’e nian inklui mós dever no
responsabilidade espesiál. Nune’e duni bele sujeita ba restrisaun balu, maibé restrisaun
sira ne’ebé de’it estabelese iha lei no presisa duni:
(a) Atu respeita direitu no reputasaun ema seluk nian;
(b) Ba protesaun seguransa nasionál nian ka orden públika, saúde ka moralidade
públika.
Artigu 20
1. Kualkér propaganda funu nian sei proibidu tuir lei.
2. Kualkér advokasia kona-ba ódiu nasionál, rasiál ka relijiozu ne’ebé konstitui insentivu
ida ba diskriminasaun, ostilidade ka violénsia sei bandu tuir lei.
Artigu 21
Direitu ema nian atu halibur lahó violénsia rekoñese tiha iha ne’e. Labele tau restrisaun
seluk ba ezersísiu direitu ne’e nian duké restrisaun sira ne’ebé iha tuir lei, no ne’ebé
nesesáriu iha sosiedade demokrátika ida nia laran tuir interese seguransa nasionál ka
seguransa públika, orden públika, protesaun ba saúde ka moralidade públika ka
protesaun ba direitu no liberdade sira ema seluk nian.
46
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
Artigu 22
1. Ema ida-idak iha direitu atu halo asosiasaun ho ema sira seluk, inklui mós direitu atu
hari no tama ba sindikatu traballadór hodi proteje nia interese.
2. Labele tau restrisaun seluk ba ezersísiu direitu ne’e nian duké restrisaun sira ne’ebé lei
preskreve, no ne’ebé nesesáriu iha sosiedade demokrátika ida nia laran tuir interese
seguransa nasionál ka seguransa públika, orden públika, protesaun ba saúde ka
moralidade públika ka protesaun ba direitu no liberdade sira ema seluk nian. Artigu
ne’e sei la prevene atu bele impoin restrisaun ne’ebé legál, ba membru forsa armada
sira no polísia sira bainhira sira ezerse direitu ida-ne’e.
3. Laiha buat ida iha artigu ne’e ne’ebé fó autorizasaun ba Estadu sira ne’ebe halo parte
iha Konvensaun Internasionál Organizasaun Servisu nian hosi 1948 kona-ba Liberdade
Asosiasaun no Protesaun ba Direitu atu Organiza, atu hola medida lejislativa ka aplika
lei ho maneira ida ne’ebé bele prejudika garantia sira iha Konvensaun ida ne’ebá.
Artigu 23
1. Família maka unidade grupu fundamental no naturál sosiedade nian, nune’e duni
intituladu ba protesaun sosiedade no Estadu nian.
2. Direitu kaben ba mane no feto sira ho idade kaben sei rekoñese.
3. Sei labele halo kazamentu bainhira laiha konsentimentu tomak hosi parte rua ne’ebé
atu kaben.
4. Estadu Partisipante sira sei hola medida apropriadu hodi asegura igualidade direitu no
responsabilidade ba mane no feto bainhira kaben, iha kazamentu laran no bainhira
hakotu kazamentu. Karik kazamentu kotu, tenke halo provizaun hodi fó protesaun
ne’ebé presiza ba oan sira ne’ebé iha.
Artigu 24
1. Labarik hotu-hotu iha direitu, lahó diskriminasaun ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun,
orijen nasionál ka sosiál, propriedade ka moris, ba medida protesaun ne’ebé de’it
presisa hosi nia família, sosiedade no Estadu tuir nia estatutu hanesan labarik.
2. Labarik hotu-hotu tenke rejista kedas no iha naran ida bainhira moris.
3. Labarik hotu-hotu iha direitu hodi hetan nasionalidade ida.
Artigu 25
Sidadaun hotu-hotu sei iha direitu no oportunidade, lahó distinsaun ne’ebé mensiona
iha Artigu 2 no mós lahó restrisaun ne’ebé la justu:
(a) Atu halo parte iha asuntu públiku, diretu ka liuhosi representante ne’ebé sira hili ho
liberdade;
(b) Atu vota no sai eleitu iha eleisaun jenuina no periódika ne’ebé hanesan sufrájiu
universál no iguál no tenke tuir votu sekretu hodi nune’e garante espresaun livre
hakarak eleitór sira-nian;
(c) Atu hetan asesu, ho termu jerál igual nian, ba servisu públiku iha nia país.
47
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
Artigu 26
Ema hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no intituladu ba protesaun hosi lei ne’ebé hanesan, lahó kualkér diskriminasaun. Nune’e duni, lei sei bandu kualkér diskriminasaun no
sei garante ba ema hotu-hotu, protesaun hanesan no efetivu kontra kualkér diskriminasaun ne’ebé bazeia ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk,
orijen nasionál ka moris nian, propriedade, estatutu moris ka seluk nian.
Artigu 27
Iha Estadu sira ne’ebé mak iha minoria étnika, relijioza ka linguístika, labele nega direitu ba ema sira ne’ebé pertense ba minoria sira-ne’e atu kaer sira-nia kultura, rekoñese ka pratika sira-nia relijiaun rasik, ka atu uza sira-nia lia rasik hamutuk ho membru
seluk komunidade sira-nian.
PARTE IV
Artigu 28
1. Sei estabelese Komisaun Direitu Ema nian (hosi ne’e ba oin refere hanesan Komisaun
iha Konvensaun ida-ne’e). Komisaun ne’e sei harii ho membru sanulu resin ualu no sei
hala’o funsaun ne’ebé estabelese hanesan tuir mai.
2. Komisaun ne’e sei harii ho sidadaun hosi Estadu Partisipante sira, nu’udar ema ho karater, morál aas no kompeténsia iha área direitu ema nian, no sei fó konsiderasaun ba valór partisipasaun hosi ema sira ne’ebé iha esperiénsia jurídika.
3. Membru Komisaun nian tenkesér eleitu no sei hala’o sira-nia knaar ho sira-nia kapasidade pesoál.
Artigu 29
1. Sei hili membru Komisaun nian tuir votu sekretu hosi lista ba ema sira maka iha kualifikasaun ne’ebé preskreve iha Artigu 28, no ne’ebé hetan rekomendasaun hosi Estadu
Partisipante sira atu tuur iha Komisaun.
2. Estadu Partisipante ida-idak labele rekomenda liu ema na’in rua. Ema hirak ne’e
tenkesér sidadaun hosi Estadu ne’ebé rekomenda sira.
3. Ema ida sei bele hetan nafatin rekomendasaun.
Artigu 30
1. Eleisaun ba dala uluk tenkesér halo iha períodu ne’ebé la liu fulan neen hosi momentu
Konvensaun ida-ne’e komesa válidu.
2. Pelumenus fulan haat molok data eleisaun ida-idak Komisaun nian, exetu eleisaun atu
taka vaga ne’ebé deklara tuir Artigu 34, Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke
haruka konvite eskritu ba Estadu Partisipante sira hodi sira halo rekomendasaun ba
membru Komisaun nian iha fulan tolu nia laran.
3. Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke prepara lista tuir orden alfabétika ho naran
ema sira ne’ebé hetan rekomendasaun ho referénsia ba Estadu ne’ebé maka
48
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
rekomenda, hafoin submete lista ne’e ba Estadu Partisipante sira ho tempu ne’ebé la
liu fulan ida molok data eleisaun ida-idak nian.
4. Eleisaun ba membru Komisaun nian sei hala’o iha reuniaun ne’ebé Sekretáriu Jerál
Nasoins Unidas nian sei organiza ba Estadu Partisipante sira, iha Sede-Jeral Nasoins
Unidas nian. Iha reuniaun ida-ne’e, ne’ebé hetan kuorum ho 2/3 Estadu Partisipante
sira, ema sira ne’ebé eleitu atu tuur iha Komisaun maka sira ne’ebé hetan númeru votu
barak liu no votu maioria absoluta hosi reprezentante Estadu sira ne’ebé prezente no
vota.
Artigu 31
1. Komisaun ne’e labele inklui liu sidadaun ida hosi Estadu ida.
2. Iha eleisaun Komisaun nian, sei fó konsiderasaun ba distribuisaun jeográfika ida ne’ebé
hanesan ba membru sira no mós reprezentasaun ba modelu sivilizasaun oinoin no
sistema jurídiku prinsipál sira.
Artigu 32
1. Membru Komisaun sira sei eleitu ho mandatu ba tinan haat. Sira sei bele eleitu fila fali
karik sira hetan fali rekomendasaun. Maibé mandatu membru na’in sia nian ne’ebé
eleitu iha eleisaun ba dala uluk sei remata bainhira tinan rua liu; imediatamente hafoin
eleisaun dala uluk nian, Presidente reuniaun nian ne’ebé hetan referénsia iha Artigu 30,
parágrafu 4 sei hili hamutuk naran membru na’in sia nian ne’e.
2. Eleisaun sira ne’ebé hala’o bainhira mandatu membru sira-nian remata, tenkesér hala’o
tuir artigu sira ne’ebé mai uluk iha Konvensaun ida-ne’e.
Artigu 33
1. Karik, tuir opiniaun unánime hosi membru sira seluk, membru ida Komisaun nian pára
hala’o nia funsaun tanba kauza ruma seluk ne’ebé la’os auzénsia ho karater
temporáriu, Presidente Komisaun tenke notifika Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian
ne’ebé tenke deklara pozisaun membru ne’e nian vagu.
2. Karik membru ruma Komisaun nian mate ka rezigna an, Presidente Komisaun nian
tenke notifika Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian ne’ebé sei deklara pozisaun ne’e
vagu hosi data membru mate ka data ne’ebé rezignasaun komesa válidu.
Artigu 34
1. Bainhira deklara vaga temporária ida tuir Artigu 33, no karik mandatu membru nian
ne’ebé atu substitui la remata iha fulan neen nia laran hosi loron deklara vaga ne’e,
Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke notifika Estadu ida-idak ne’ebe halo parte
iha Konvensaun ida-ne’e hodi sira bele aprezenta sira-nia rekomendasaun, iha fulan rua
nia laran tuir Artigu 29, atu prenxe vaga ne’e.
2. Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke prepara lista ida tuir orden alfabétika ho
naran ema sira ne’ebé hetan rekomendasaun, no tenke haruka lista ne’e ba Estadu
49
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
Partisipante sira. Eleisaun atu prenxe vaga tenke hala’o tuir dispozisaun sira ne’ebé
relevante iha Konvensaun nia parte ida-ne’e.
3. Membru Komisaun nian ne’ebé eleitu atu prenxe vaga ida ne’ebé deklara tuir Artigu
33, sei kaer pozisaun ne’e tuir tempu ne’ebé mak sei iha hela ba mandatu hosi membru
ne’ebé husik nia pozisaun iha Komisaun laran tuir dispozisaun Artigu 33 nian.
Artigu 35
Membru Komisaun sira sei simu, ho aprovasaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian,
gratifikasaun finanseira hosi rekursu Nasoins Unidas nian tuir termu no kondisaun
ne’ebé Asembleia Jerál maka deside ho konsiderasaun ba importánsia
responsabilidade Komisaun nian.
Artigu 36
Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke fornese ema no meius ne’ebé nesesáriu ba
Komisaun atu bele hala’o ninia funsaun ho efetividade tuir Konvensaun ida-ne’e.
Artigu 37
1. Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke konvoka reuniaun inisiál Komisaun nian iha
Sede- Jerál Nasoins Unidas nian.
2. Hafoin nia reuniaun inisiál, Komisaun tenke reúne iha tempu ne’ebé estabelese iha regra prosedimentu Komisaun nian.
3. Baibain, Komisaun sei reúne iha Sede-Jerál Nasoins Unidas nian ka Eskritóriu Nasoins
Unidas nian iha Jenebra.
Artigu 38
Membru hotu-hotu Komisaun ninian, molok atu kaer sira-nia kargu, tenke halo deklarasaun solene iha Komisaun nakloke katak nia sei hala’o ninia funsaun ho imparsialidade
no konxiénsia.
Artigu 39
1. Komisaun sei hili ninia ofisiál sira ba períodu mandatu tinan rua. Sira sei bele eleitu fila
fali.
2. Komisaun sei estabelese nia regra prosedimentu rasik, maibé regra sira-ne’e tenke
estipula, inter alia, katak:
(a) Membru sanulu resin rua sei konstitui kuorum;
(b) Desizaun sira hosi Komisaun tenke foti ho votu maioria hosi membru sira ne’ebé
prezente.
50
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
Artigu 40
1. Estadu Partisipante sira simu atu submete relatóriu kona-ba medida ne’ebé de’it sira
foti hodi fó efeitu ba direitu sira ne’ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne’e, no mós
progresu sira halo hodi ema bele hasai proveitu hosi direitu hirak ne’e:
2.
3.
4.
5.
foti hodi fó efeitu ba direitu sira ne’ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne’e, no mós
progresu sira halo hodi ema bele hasai proveitu hosi direitu hirak ne’e:
(a) Iha tinan ida nia laran hosi validade Konvensaun ida- ne’e nian ba Estadu sira ne’ebé
relevante;
(b) Hosi tempu ne’e ba oin bainhira Komisaun husu.
Relatóriu hotu-hotu sei submete ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian ne’ebé sei
haruka ba Komisaun atu halo konsiderasaun bá. Relatóriu sira tenke hato’o faktor no
difikuldade sira, karik iha, ne’ebé afeta implementasaun Konvensaun ne’e nian.
Hafoin konsulta ho Komisaun, Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian bele haruka ba
ajénsia espesializada sira, kópia hosi parte ruma relatóriu nian ne’ebé monu ba sira-nia
área kompeténsia.
Komisaun tenke estuda relatóriu ne’ebé Estadu Partisipante sira submete. Komisaun
tenke haruka nia relatóriu no komentáriu jerál ruma ne’ebé Komisaun konsidera
apropriadu ba Estadu Partisipante sira. Komisaun bele mós haruka ba Konsellu
Ekonómiku no Sosiál, komentáriu hirak ne’e hamutuk ho kópia relatóriu ne’ebé sira
simu hosi Estadu Partisipante sira.
Estadu Partisipante sira bele submete sira-nia observasaun ba Komisaun kona-ba
komentáriu ruma ne’ebé Komisaun halo tuir parágrafu 4 artigu ne’e nian.
Artigu 41
1. Estadu Partisipante ida bele deklara, iha kualkér momentu tuir artigu ida-ne’e, katak
nia rekoñese kompeténsia Komisaun nian atu simu no konsidera komunikadu katak
Estadu Partisipante ida-ne’e reklama katak Estadu seluk la halo tuir ninia obrigasaun
tuir Konvensaun ida-ne’e. Komunikadu tuir artigu ne’e, bele de’it simu no konsidera
bainhira submete hosi Estadu Partisipante sira ne’ebé deklara tiha ona katak sira
rekoñese kompeténsia Komisaun nian ba sira-nia an rasik. Komisaun sei labele simu
komunikadu ida hosi Estadu ruma ne’ebé seidauk halo deklarasaun ida-ne’e.
Komunikadu sira ne’ebé simu tuir artigu ne’e tenke trata tuir prosedimentu tuirmai:
(a) Karik Estadu Partisipante ida konsidera katak Estadu Partisipante seluk la fó efeitu
ba dispozisaun Konvensaun ne’e nian nia bele, liuhosi komunikadu eskritu, foti kazu
ne’e ba atensaun Estadu seluk ne’e nian. Iha fulan tolu nia laran hafoin simu
komunikadu ne’e, Estadu ne’ebé simu komunikadu sei fó esplikasaun ka deklarasaun
eskritu seluk ba Estadu ne’ebé haruka komunikadu hodi klarifika kestaun no inklui mós
referénsia ba prosedimentu doméstiku no medida korretiva ne’ebé foti tiha ona, sei
foti ka bele foti kona-ba kestaun ne’e;
51
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
(b) Karik kestaun la konsege ajusta ho satisfasaun ba parte na’in rua relevante iha
fulan neen nia laran hafoin Estadu simu komunikadu inisiál, Estadu rua ne’e iha direitu
atu refere asuntu ne’e ba Komisaun liuhosi avizu ba Komisaun no ba Estadu ida seluk;
(c) Komisaun sei lida ho kestaun ne’ebé refere ba Komisaun, somente bainhira
sertifika tiha ona katak medida korretiva domestika hotu-hotu uza tiha ona kona-ba
kestaun ne’e tuir prinsípiu lei internasionál nian ne’ebé hotu-hotu rehoñese. Regra ne’e
sei la aplika bainhira aplikasaun ba medida korretiva sira-ne’e naruk liu lahó razaun;
(d) Komisaun sei hala’o reuniaun fexada bainhira ezamina komunikadu sira ne’ebé
monu iha artigu ida-ne’e nia okos;
(e) Sujeitu ba dispozisaun sira iha sub- parágrafu (c), Komisaun sei halo nia eskritóriu
sira disponível ba Estadu Partisipante sira ho intensaun hodi hetan solusaun amistoza
ida ba assuntu ho baze iha respeitu ba direitu ema nian no liberdade fundamentál sira
ne’ebé Konvensaun ida-ne’e rekoñese;
(f) Kualkér asuntu ida ne’ebé refere ba Komisaun, Komisaun bele husu Estadu
Partisipante relevante ne’ebé hetan referénsia iha sub-parágrafu (b), atu fó kualkér
informasaun ne’ebé relevante;
(g) Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu no hetan referénsia iha sub-parágrafu
(b), sei iha direitu atu hetan reprezentasaun bainhira kestaun ne’e diskute iha
Komisaun laran, no mós direitu atu halo aprezentasaun orál no/ka eskrita;
(h) Komisaun tenke, iha fulan sanulu resin rua nia laran hafoin data simu avizu ida tuir
sub-parágrafu (b), submete relatóriu ida:
(i) Karik konsege hetan solusaun ida tuir termu sira iha sub-parágrafu (e), Komisaun
sei limita-nia relátoriu ba deklarasaun badak ida kona-ba faktu sira no solusaun
ne’ebé hetan;
(ii) Karik la konsege hetan solusaun ida tuir termu sira iha sub-parágrafu (e),
Komisaun sei limita-nia relatóriu ba deklarasaun badak kona-ba faktu sira;
Aprezentasaun eskrita sira no mós rejistu aprezentasaun orál sira hosi Estadu
Partisipante sira ne’ebé envolvidu sei tau aneksu ba relatóriu. Ba kestaun hotu-hotu,
tenke haruka relatóriu ba Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu.
2. Dispozisaun sira hosi artigu ne’e sei komesa válidu bainhira Estadu Partisipante sanulu
halo deklarasaun tuir parágrafu I artigu ida-ne’e nian. Estadu Partisipante sira sei
haruka deklarasaun hirak ne’e ba Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian, ne’ebé sei
haruka fali kópia ba Estadu Partisipante sira seluk. Bele retira fila fali deklarasaun ida
iha kualkér momentu liuhosi notifikasaun ba Sekretáriu-Jerál. Retirada ne’e sei la
prejudika konsiderasaun ba kestaun ida hosi komunikadu ne’ebé haruka tiha ona tuir
artigu ida-ne’e; Sei la simu tan komunikadu hosi kualkér Estadu Partisipante ida hafoin
Sekretáriu-Jerál simu notifikasaun ba retirada deklarasaun nian, bele de’it se Estadu
Partisipante envolvidu halo tiha fali deklarasaun foun.
52
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
Artigu 42
1. (a) Karik kestaun ida ne’ebé refere tiha ona ba Komisaun tuir Artigu 41 la konsege
rezolve tuir satisfasaun Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu, Komisaun bele, ho
konsentimentu anteriór hosi Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu, hari Komisaun
Konsiliatória ad hoc ida (hosi ne’e ba oin refere hanesan Komisaun Konsiliatória).
Eskritóriu Komisaun Konsiliatória nian sei disponivel ba Estadu Partisipante sira
envolvidu, ho intensaun kona-ba solusaun amistoza ba kestaun ho baze iha respeitu ba
Konvensaun ida-ne’e;
(b) Komisaun Konsiliatória sei konstitui ho membru ema na’in lima ne’ebé aseitável ba
Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu. Karik Estadu Partisipante sira ne’ebé
envolvidu la hetan akordu kona-ba kompozisaun tomak ka parsiál Komisaun
Konsiliatória nian iha fulan tolu nia laran, membru sira Komisaun Konsiliatória nian
ne’ebé la hetan akordu sei eleitu hosi membru Komisaun nia leet tuir votu sekretu ho
maioria 2/3 Komisaun nian.
2. Membru Komisaun Konsiliatória nian sei hala’o sira-nia knaar ho sira-nia
kapasidadepesoál. Sira sei labele sidadaun hosi Estadu Partisipante sira ne’ebé
envolvidu, ka hosi Estadu ida ne’ebé la halo parte iha Konvensaun ida-ne’e, ka hosi
Estadu Partisipante ida ne’ebé seidauk halo deklarasaun tuir Artigu 41.
3. Komisaun Konsiliatória sei hili nia Presidente rasik no adota nia regra prosedimentu
rasik.
4. Reuniaun Komisaun Konsiliatória nian baibain sei hala’o iha Sede-Jerál Nasoins Unidas
nian ka iha Eskritóriu Nasoins Unidas nian iha Jenébra. Maibé, reuniaun bele mós
hala’o iha fatin konveniente ne’ebé Komisaun Konsiliatória bele determina hafoin halo
konsulta ho Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian, no mós ho Estadu Partisipante sira
ne’ebé envolvidu.
5. Sekretariadu ne’ebé estabelese tuir Artigu 36 sei serví mós Komisaun Konsiliatória sira
ne’ebé harii tuir artigu ida-ne’e.
6. Sei halo informasaun ne’ebé Komisaun simu no tau hamutuk disponível ba Komisaun
Konsiliatória, no Komisaun Konsiliatória bele husu Estadu Partisipante sira ne’ebé
envolvidu atu fornese tan informasaun seluk ne’ebé relevante.
7. Bainhira Komisaun Konsiliatória konsidera tiha ona kestaun tomak, maibé iha kualkér
kazu la tarde liu fulan sanulu resin rua hafoin tau matan ba kestaun ida, Komisaun
Konsiliatória sei submete relatóriu ida ba Presidente Komisaun nian atu haruka ba
Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu:
(a) Karik Komisaun Konsiliatória inkapás atu kompleta nia konsiderasaun ba kestaun
iha fulan sanulu resin rua nia laran, Komisaun Konsiliatória sei limita-nia relatóriu ba
deklarasaun badak ida hodi deklara kondisaun konsiderasaun nian ba kestaun ne’e;
(b) Karik hetan solusaun amistoza ida ho baze iha respeitu ba direitu ema nian
hanesan rekoñese iha Konvensaun ida-ne’e, Komisaun Konsiliatória sei limita-nia
relatóriu ba deklarasaun badak ida kona-ba faktu sira no solusaun ne’ebé hetan;
(c) Karik la hetan solusaun ida tuir termu sub-parágrafu (b), Relatóriu Komisaun
Konsiliatória nian sei inklui ninia verediktu kona-ba kestaun faktu nian hotu-hotu
53
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
ne’ebé relevante ba problema entre Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu, no mós
Komisaun Konsiliatória ninia opiniaun kona-ba posibilidade ba solusaun amistoza
kestaun nian. Relatóriu ne’e sei inklui mós aprezentasaun eskrita sira, no rejistu
aprezentasaun orál sira-nian ne’ebé Estadu Partisipante sira envolvidu halo;
(d) Karik relatóriu Komisaun Konsiliatória nian aprezenta tuir sub-parágrafu (c), Estadu
Partisipante sira ne’ebé envolvidu tenke, iha fulan tolu nia laran hafoin simu relatóriu,
notifika Presidente Komisaun nian katak sira aseita ka lae konteúdu relatóriu Komisaun
Konsiliatória nian.
8. Dispozisaun hirak artigu ne’e nian la prejudika responsabilidade Komisaun nian tuir
Artigu 41.
9. Estadu Partisipante sira ne’ebé envolvidu sei fahe ho forma iguál despeza membru
Komisaun Konsiliatória sira-nian tuir estimativa ne’ebé Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas
nian sei fó.
10. Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian sei autorizadu atu selu membru Komisaun
Konsiliatória sira-nia despeza, karik presiza, molok reembolsu hosi Estadu Partisipante
sira ne’ebé
Artigu 43
Membru Komisaun sira no mós membru Komisaun Konsiliatória ad hoc sira ne’ebé foti
tuir Artigu 42, sei iha direitu ba meius, priviléjiu no imunidade sira ne’ebe fó ba perítu
iha misaun Nasoins Unidas nian hanesan estabelese iha artigu relevante sira hosi
Konvensaun kona-ba Piviléjiu no Imunidade Nasoins Unidas nian.
Artigu 44
Dispozisaun sira ba implementasaun Konvensaun ida-ne’e nian sei aplika, lahó prejuizu,
ba prosedimentu sira ne’ebé preskreve ba área direitu ema nian liuhosi ka tuir
instrumentu konstitusionál no konvensaun sira Nasoins Unidas nian no mós ajénsia
espesializada sira-nian, no sei la prevene Estadu sira ne’ebé halo parte iha Konvensaun
ida-ne’e atu rekorre ba prosedimentu sira seluk hodi rezolve disputa tuir akordu
internasionál jerál ka espesiál ne’ebé válidu entre sira.
Artigu 45
Komisaun sei aprezenta ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian, liuhosi Konsellu
Ekonómiku no Sosiál, relatóriu anuál ida kona-ba nia atividade sira.
PARTE V
Artigu 46
Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne’e mak bele interpreta fali hanesan hamenus
dispozisaun sira iha Karta Nasoins Unidas nian no ajénsia espesializada sira-nia
regulamentu ne’ebé define responsabilidade órgaun sira Nasoins Unidas nian, no mós
54
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
responsabilidade ajénsia espesializada sira-nian kona-ba kestaun sira ne’ebé
Konvensaun ida-ne’e tau matan bá.
Artigu 47
Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne’e mak bele interpreta fali hanesan hamenus
direitu inerente povu hotu-hotu nian atu uza no goza tomak ho liberdade sira-nia
rikusoin no rekursu naturál.
PARTE VI
Artigu 48
1. Konvensaun ida-ne’e loke hela ba asinatura hosi kualkér Estadu Membru Nasoins
Unidas nian, ka membru ba nia ajénsia espesializada sira, hosi kualkér Estadu Membru
ba Estatutu Tribunál Internasionál Justisa ninian, no mós hosi kualkér Estadu ida
ne’ebé hetan konvite hosi Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian atu halo parte iha
Konvensaun ida-ne’e.
2. Konvensaun ida-ne’e sei sujeita ba ratifikasaun. Instrumentu ratifikasaun nian sei
hatama ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian.
3. Konvensaun ida-ne’e sei loke hela ba adezaun hosi kualkér Estadu ne’ebé refere bá iha
parágrafu 1 artigu ida-ne’e nian.
4. Adezaun sei efetua liuhosi hatama instrumentu adezaun nian ba Sekretáriu-Jerál
Nasoins Unidas nian.
5. Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian sei fó hatene ba Estadu hotu-hotu ne’ebé asina ka
adere tiha ona ba Konvensaun ida-ne’e kona-ba atu hatama instrumentu ratifikasaun
ka adezaun ida-idak nian.
Artigu 49
1. Konvensaun ida-ne’e sei komesa válidu liu fulan tolu hosi data ne’ebé instrumentu
ratifikasaun ka instrumentu adezaun númeru tolunulu resin lima tama ba iha
Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian.
2. Ba Estadu ida-idak ne’ebé ratifika ka adere ba Konvensaun ida-ne’e liu tiha momentu
instrumentu ratifikasaun ka adezaun nian númeru tolunulu resin lima tama,
Konvensaun ida-ne’e komesa válidu liu fulan tolu hosi momentu nia hatama ninia
instrumentu ratifikasaun ka adezaun rasik.
Artigu 50
Dispozisaun sira Konvensaun ne’e nian sei haluan ba parte hotu-hotu Estadu federal
sira-nian lahó kualkér limitasaun ka exesaun.
Artigu 51
1. Kualkér Estadu Partisipante ida bele propoin emenda no arkiva ho Sekretáriu-Jerál
Nasoins Unidas nian. Hafoin simu proposta emenda nian, Sekretáriu-Jerál sei komunika
kualkér proposta emenda nian ba Estadu Partisispante sira hodi husu katak sira
55
Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku
notifika fila fali nia karik sira favorese konferénsia Estadu Partisipante sira-nian ho
propózitu atu konsidera no vota ba proposta emenda nian. Se karik pelumenus 1/3
Estadu Partisipante sira favorese konferénsia ne’e, Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas
nian sei konvoka konferénsia ida ne’ebé Nasoins Unidas maka sei patrosina. Kualkér
emenda ne’ebé adota tuir maioria Estadu Partisipante sira ne’ebé prezente no vota iha
konferénsia ne’e, sei submete ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian atu aprova.
2. Emenda sira sei tama iha vigor bainhira sira hetan aprovasaun hosi Asembleia Jerál
Nasoins Unidas nian no aseitasaun hosi maioria 2/3 Estadu Partisipante sira, tuir sira-nia
prosesu konstitusionál.
3. Bainhira emenda tama iha vigor, Estadu Partisipante sira ne’ebé simu emenda sira-ne’e
iha obrigasaun atu kumpre; Estadu Partisipante sira seluk sei kumpre nafatin
Konvensaun ida-ne’e nia dispozisaun no emenda sira uluk ne’ebé sira simu tiha ona.
Artigu 52
Lahó konsiderasaun ba notifikasaun sira ne’ebé halo tuir Artigu 48, parágrafu 5,
Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian sei fó hatene ba Estadu hotu-hotu ne’ebé hetan
referénsia iha parágrafu I iha Artigu 48, kona-ba detalle hirak tuirmai:
(a) Asinatura, ratifikasaun no adezaun sira tuir Artigu 48;
(b) Data ne’ebé Konvensaun ne’e komesa válidu tuir Artigu 49, no data ne’ebé
korresaun sira komesa válidu tuir Artigu 51.
Artigu 53
1. Konvensaun ida-ne’e, ne’ebé mós iha testu auténtiku iha lia Xina, Inglés, Rusu, Fransés
no Español, sei rai iha arkivu Nasoins Unidas nian.
2. Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian sei haruka kópia autentikada Konvensaun ne’e
nian ba Estadu Partisipante sira ne’ebé hetan referénsia iha Artigu 48.
56
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
KONVENSAUN INTERNASIONAL KONA-BA ELIMINASAUN FORMA HOTU-HOTU
DISKRIMINASAUN BA FETO (1979)
Estadu membru ba konvensaun ne’e,
Haree katak Nasoins Unidas nia karta reafirma fiar iha direitus umanus bazikus iha ema
ida-idak nia valor no dignidade nune’e mos direitus umanus ne’ebé hanesan ba feto
no mane,
Haree katak deklarasaun Universal Direitus Umanus afirma prinsipiu ne’ebé la fo kbit
ba diskriminasaun no haklaken katak ema hotu husi moris mai livre no iha dignidade
no direitu hanesan, katak ema ida-idak iha direitu no liberdade ne’ebe hakerek ona,
laiha diferensa iha buat hotu nune’e mos laiha diferensa iha seksu,
Haree katak nasaun membru ba konvensaun Internasional kona ba direitus umanus
iha obrigasaun atu garante feto ho mane nia direitu hanesan atu goza direitu
ekonomia, sosial, kultura sivil no politika,
Hanoin katak konvensaun internasional ne’e halo to’o duni rohan iha Nasoins Unidas
nia mahon no iha ajensia espesial ne’ebe promove feto ho mane nia direitu hanesan,
Haree mos ba rezolusaun, deklarasaun no rekomendasaun ne’ebe Nasoins Unidas
adota no promosaun kona ba feto ho mane nia direitu hanesan ne’ebe ajensia espesial
halo, maibe preokupa katak maske iha ona instrumentu oin-oin, diskriminasaun bot
kontra feto sei iha nafatin,
Hanoin katak diskriminasaun kontra feto viola prinsipiu igualdade direitu no respeitu
ba ema nia dignidade, diskriminasaun sai nudar obstakulu ba feto nia partisipasaun atu
bele hanesan ho mane, iha moris politika, sosial, ekonomia kultura iha sira-nia rain,
diskriminasaun halo para kresimentu prosperiedade sosiedade familiar nian no tau
difikuldade bot ba feto ne’ebe iha potensia atu fo sira-nia serbisu ba sira-nia nasaun
no ba ema moris iha mundu rai klaran,
Preokupa katak iha situasaun moris kiak nian, feto iha asesu menus ba aihan, saude,
edukasaun, treinu no oportunidade ba empregu no mos ba nesesidade seluk tan,
Fiar katak hari tiha orden foun kona ba ekonomia internasional ne’ebe bazeia ba
igualdade no justisa sei kontribui bot tebes ba igualdade feto ho mane,
Koalia maka’as kona ba halakon apartaid, forma rasismu hotu-hotu, diskriminasaun
kulit, kolonialismu, neo kolonialismu, agresaun, okupsaun husi rai seluk, no mai
57
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
domina no tama iha asuntu rai laran nasaun ida nian sai nudar buat improtanti tebes
ba feto ho mane atu goza sira-nia direitu,
Afirma katak atu hakbit paz no seguransa internasional, hamamar tensaun
internasional koperasaun hamutuk ho nasaun hotu-hotu, koperasaun mutua nasaun
hot-hotu hodi la hare ba sira-nia sistema ekonomia no sosial, dezarmamentu kompletu
no jeral liu-liu iha armamentu nukliar ne’ebe sei hetan kontrola efetivu no maka’as husi
Internasional, afirmasaun kona ba prinsipiu justisa, igualdade no benefisiu mutua iha
relasaun nasaun sira nian no realizasaun povo nia direitu bainhira iha dominiu kolonial
no husi liur, no iha okupasaun husi rai liur hodi lori ba autodeterminasaun ka
independensia, nune’e mos respeitu ba soberania nasional no integridade territoriu,
sei promove progresu sosial no dezenvolvimentu no buat hirak ne’e hotu mak sei
kontribui ba atu hetan igualdade entre feto no mane.
Fiar metin katak dezenvolvimentu konpletu no lolos iha nasaun ida, prospriedade
mundu nian no kauza ba paz ezigi partisipasaun masima husi feto hanesan ho mane
iha area hotu-hotu,
Hanoin katak feto sira-nia kontribuisaun bot ba prosperiedade familia no ba
dezenvolvimentu sosiedade to’o oras ne’e seidauk hetan lolos rekoñesimentu,
signifikadu sosial nudar inan no knar inan aman iha familia laran, no hakiak labarik sira,
no hatene katak feto nia knar atu hetan oan labele sai baze ba diskriminasaun, maibe
hakiak labarik ezije responsabilidade ne’ebe tenke fahe entre feto no mane no
sosiedade nudar parte ne’ebe bot,
Hatene katak mudansa ba mane nia knar sociedade nian nune’e mos ba feto nia knar
iha sosiedade no iha familia presiza teb-tebes bainhira hakarak hetan igualdade lolos
entre feto no mane,
Hakotu atu implementa prinsipiu ne’ebe iha ona deklarasaun kona ba eliminasaun
forma diskriminasaun oin-onin kontra feto no atu to’o ba objetivu ida ne’e, sei adota
medida lolos ba eliminasaun forma oin-oin diskriminasaun no sira-nia manifestasaun,
Konkorda ba buat hirak tuir mai ne’e:
PARTE I
Artigu 1
Iha konvensaun ida ne’e, lia fuan ka termo ”Diskriminasaun Kontra Feto” tenke iha nia
sentisu hanesan distinsaun, eskluzaun ka restrisaun ne’ebe halo hodi bazeia ba seksu,
ne’ebe iha efeitu ka objetivu atu halo la hanesan ka halakon rekoñesimentu, la fo dalan
58
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
ba feto sira atu bele goza ka hala’o sira-nia direitu hodi la hare ba sira-nia estadu nudar
kaben nain, bazeia ba igualdade mane no feto, ba sira-nia Direitus Umanus liberdade
fundamental iha area politika ekonomia sosial kultura sivil ka seluk tan.
Artigu 2
Estadu membru kondena forma oin-oin diskriminasaun kontra feto, no konkorda atu
hetan lalais meius oin-oin ne’ebé lolos no sei la demora halo politika eliminasaun
diskriminasaun kontra feto, no atu ba to’o iha ne’ebá sei, hala’o:
a) Atu hatama feto no mane nia prinsipiu igualdade iha sira-nia konstituisaun nasional
nasaun nian, ka iha lejislasaun seluk ruma ne’ebé lolos. Karik seidauk hatama iha neba,
garante realizasaun pratika husi prinsipiu ne’e liu husi lei ka meius seluk ruma ne’ebé
lolos;
b) Adota lei ne’ebé lolos no medida seluk tan, hanesan sansaun ne’ebé los, hodi bandu
diskriminasaun kontra feto;
c) Hari í protesaun legal ba feto nia direitu hanesan ho mane, no garante liu husi tribunal nasionál ne’ebé kompetente no instituisaun publika protesaun ne’ebé efetivu ba
feto kontra hahalok diskriminasaun hotu-hotu;
d) Atu tahan an husi hahalok ka pratika ruma ne’ebé lori ba diskriminasaun kontra feto
no garante autoridade no instituisaun publika atu hala’o sira-nia knaar tuir obrigasaun
ida ne’e;
e) Atu hola medidas lolos hot-hotu hodi halakon diskriminasaun kontra feto, husi ema
ida-idak, organizasaun ka kompaña;
f) Hola medidas los hot-hotu, hanesan halo lei ka lejislasaun, muda ka halakon lei ruma
ne’ebe iha, regulamentu, kostume ho pratika balun ne’ebe hamosu diskriminasaun
kontra feto;
g) Atu hasai tiha lei hotu ne’ebe kona ba kastigu be halo diskriminasaun kontra feto.
Artigu 3
Nasaun membru sei hatama iha area hotu-hotu, liu-liu iha area politika, sosial,
ekonomia, kultura, medida hot-hotu, hanesan halo lei ka lejislasaun, garante
dezenvolvimentu loloos no lori feto ba oin, ho objetivu atu garante ba sira ezersisiu
direitus umanu no liberdade fundamental ne’ebe bazeia ba igualdade ho mane no
halo sira goza direitu hirak ne’e.
Artigu 4
1) Adosaun medida espesiál temporáriu ida husi estadu membru ne’ebé haree atu
hamosu lalais igualdade entre feto no mane, labele hare hanesan diskriminasaun
nu'udar define ona iha konvensaun ne’e, maibé medida sira nee labele lori hanesan
konsekuénsia manutensaun padraun ne’ebé la iguál ka separada; medida hirak ne’e
59
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
tenke hapara kedas bainhira hetan ona objetivu oportunidade ho tratamentu ne’ebé
hanesan;
2) Adosaun medida espesiál husi estadu membru inklui mós medida hirak ne’ebé
hakerek tiha ona iha konvensaun ne’e, ne’ebé atu hare protesaun ba inan sira be koos
no hahoris ne’e, labele hare hanesan hahalok diskriminasaun ida.
Artigu 5
Estadu membru sei foti medida hot-hotu ne’ebe los:
a) Atu muda modelu ka padraun sosial no kultura kona ba feto no mane nia hahalok, atu
nune’e bele halakon prejuizu kostume no pratika barak seluk tan ne’ebe bazeia ba
ideia inferioridade ka superioridade feto no mane nian ka kona ba idea falsu ba feto
no mane nia knar;
b) Atu garante katak familia nia edukasaun hatama kompriensaun lolos kona ba inan
kous no hahoris nudar funsaun sosial no rekoñesimentu kona ba responsabilidade feto
no mane iha knar hakiak no dezenvolve sira-nia oan sira, no kumpriende katak sira-nia
oan nia interese mak sei sai hanesan konsiderasaun ba dala uluk iha kazu hot-hotu.
Artigu 6
Estadu membru tenke foti medida hot-hotu ne’ebe inklui lejislasaun, atu halakon
forma oin-oin kona ba trafiku ba feto no esplorasaun prostituisaun ba feto sira.
PARTE II
Artigu 7
Estadu membru tenke hola medida hotu ne’ebe diak atu halakon diskriminasaun
kontra feto iha moris publika no politika nasaun nian, no liu-liu tenke garante ba feto,
direitu ne’ebe hanesan ho mane:
a) Vota iha eleisaun no referendum publiku hot-hotu no bele sai kandidatu ba instituisaun
publika atu instituisaun hirak ne’e bele hili nia;
b) Partisipa iha formulasaun governu nia politiku no implementasaun politika hirak ne’e,
no kaer eskritoriu publiku iha governu nia nivel hot-hotu;
c) Partisipa iha organizasaun non governamental no assosiasaun hot-hotu ne’ebe
preokupa ho vida publika no politika nasaun nian.
Artigu 8
Estadu membru tenke hola medida hotu ne’ebe propria atu garante katak feto sira, iha
termu igual ho mane no la ho kualker diskriminasaun, hetan oportunidade atu
reprezenta sira-nia governu iha nivel internasional no partisipa iha servisu
organizasaun internasional.
60
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
Artigu 9
1) Estadu membru tenke garante ba feto sira katak iha direitu hanesan ho mane atu bele
hetan, muda ka kaer metin nafatin nasionalidade. Estadu membru tenke garante liu-liu
atu sira ne’ebé kaben ho ema rai liur ka sira-nia laen troka nia nasionalidade labele
muda automatikamente fen nia nasionalidade, hodi tau fen hanesan laiha nasaun ida
ka obriga nia laen nia nasionalidade ba nia.
2) Estadu membru tenke garante direitu hanesan ba feto no mane bainhira koalia kona
ba oan sira-nia nasionalidade.
PARTE III
Artigu 10
Estadu membru hola medida hotu ne’ebe los atu halakon diskriminasaun kontra feto
liu-liu atu garante ba sira direitu be hanesan ho mane iha area edukasaun no liu-liu
garantea ida ne’ebe bazeia ba mane ho feto nia igualdade :
a) Kondisaun ne’ebe hanesan atu hetan kareira ba serbisu, orientasaun vokasional, iha
asesu ba estudu no hetan diploma iha kategoria edukasaun oin-oin iha area rural no
urbanu; igualdade ida ne’e tenke hetan kedas garantea husi edukasaun pre eskolar,
jeral, tekniku, profesional no edukasaun tekniku ne’ebe as liu tan, nune’e mos ba
treinu vokasional oin-oin;
b) Asesu ba kurikulum ne’ebe hanesan, ezame ne’ebe hanesan, atu hetan edukador ho
nivel kualifikasaun ne’ebe hanesan, ba fatin, no kualidade ekipamentu ne’ebe
hanesan;
c) Eliminasaun konseitu falsu hot-hotu kona ba feto no mane nia knar iha nivel hot-hotu
no iha forma oin-oin edukasaun nian hodi apoia edukasaun hamutuk ba feto no mane,
no tipu edukasaun seluk tan ne’ebe sei tulun atu lori ba objetivu ne’e, no liu-liu, husi
revizaun ka testu livru nian no programa eskola ho adaptasaun ba metodo atu
hanorin;
d) Oportunidade ne’ebé hanesan hodi hetan benefisiu atu hetan bolsu de estudu no tulun seluk ruma atu ba estuda tan;
e) Oportunidade ne’ebé hanesan hodi partisipa iha programa edukasaun, hanesan mós
eskola ba adultu sira, especialmente kona ba atu hamenus tiha divizaun iha seksaun
edukasaun nian entre feto ho mane;
f) Hamenus tiha numero estudante feto drop-out, no organiza programa treinu nian ba
feto-raan sira no feto ne’ebé husik tiha ona eskola bainhira seidauk hotu;
g) Oportunidade hanesan atu partisipa ativamente iha desportu no edukasaun fisiku;
h) Bele hetan mos informasaun edukasional espesifiku nian atu ajuda hatene didiak
saude kona ba familia nia moris hanesan mos informasaun kona ba planu familia nian.
61
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
Artigu 11
1) Estadu membru tenke hola medida hot-hotu atu halakon diskriminasaun kontra feto
iha area impregu nian atu nune’e garante direitu be hanesan hodi bazeia ba igualdade
entre feto no mane, liu-liu:
a) Direitu atu hetan serbisu nudar ema moris nia direitu ne’ebe labele hasai hodi fo fali
ba ema seluk;
b) Direitu atu hetan oportunidade empregu ne’ebe hanesan, nune’e mos hetan
aplikasaun kriteria selesaun iha materia empregu nian ne’ebe hanesan;
c) Direitu atu ho liberdade hili profisaun ho empregu, direitu atu hetan promosaun,
hetan garantea ba serbisu no benefisiu hotu, no mos kondisaun serbisu no direitu atu
simu treinu no hetan fali treinu vokasional, nune’e mos atu aprende, treinu vokasional
nivel avansadu no hetan beibeik treinu;
d) Direitu atu hetan salariu hanesan, nune’e mos benefisiu, no tratamentu ne’ebe
hanesan kona ba valor serbisu ne’ebe hanesan, nune’e mos igualdade tratamentu
ne’ebe hanesan iha evaluasaun kualidade serbisu nian;
e) Direitu ba seguransa sosial, liu-liu ba tempu atu hetan pensaun, dezempregu, moras,
inválidu no bainhira ferik katuas ona ka inkapasidade seluk atu halo serbisu, direitu atu
hetan osan bainhira sira husu lisensa;
f) Direitu atu hetan protesaun ba saude no kondisaun serbisu ne’ebe seguru nune’e mos
proteje funsaun reprodusaun.
2) Atu bele prevene diskriminasaun kontra feto, bazeia ba kaben ho sai inan kous no
hahoris ka maternidade no garante direitu afetivitu atu serbisu, estadu membru hola
medida lolos hanesan tuir mai ne’e:
a) Bandu, no impozisaun sansaun, hasai husi serbisu tan isin rua ka lisensa husi serbisu
tan tur ahi, no halo diskriminasaun hodi hasai husi serbisu ne’ebe bazeia ba estatu
estatus kaben nain;
b) Sei selu iha tempu lisensa tur ahi nian, ka fo benefisiu seluk ne’ebe nia valor hanesan
no labele lakon serbisu ne’ebe hetan tiha ona, senioridade ka osan sosial seluk ruma
ne’ebe sai parte husi serbisu nian;
c) Atu hametin lei ka regulamentu kona ba apoiu nesesariu ba sebisu sosial atu nune’e
hakbit inan aman sira bele kombina obrigasaun familia ho responsabilidade serbisu no
partisipasaun iha vida publika, liu-liu atu promove hari no dezenvolve redi ida ne’ebe
kria fasilidade hodi hare ba labarik sira;
d) Atu fo protesaun espesial ba feto iha tempu kous, liu-liu iha serbisu ne’ebe bele
estraga sira-nia isin.
3) Lei atu halo protesaun kona ba buat hirak ne’e hotu ne’ebe koalia iha artigu ida ne’e
tenke halo revizaun beibeik iha naroman siensia no matenek teknolojia nian no tenke
reve, hasai fali ka haklean tan karik presiza
62
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
Artigu 12
1) Estadu membru tenke hola medida hot-hotu ne’ebe los atu halakon diskriminasaun
kontra feto iha area kuidadu kona ba saude, atu nune’e garante asesu ba serbisu
kuidadu ba saude, nune’e mos asesu ba planu familiar ne’ebe tenke bazeia ba feto no
mane nia igualdade.
2) Nune’e provizaun paragrafu 1 artigu ide ne’e nian, dehan katak estadu membru tenke
garante apoiu ba sira bainhira kous, tempu lisensa atu tur ahi, no tempu hirak tuir mai
bainhira tur ahi liu tiha hodi garante apoiu gratuitu bainhira presiza, nune’e mos
nutrisaun diak iha tempu kous no tempu fo susu labarik.
Artigu 13
Estadu membru tenke hola medida hotu ne’ebe los atu halakon diskriminasaun kontra
feto iha area seluk moris ekonomia no sosial, atu nune’e garante direitu hanesan
bazeia ba igualdade feto ho mane liu-liu:
a) Direitu ba familia nia benefisiu;
b) Direitu atu hetan imprestimu husi banku, imprestimu atu sosa uma ruma no forma
kreditu finansia seluk tan;
c) Direitu atu partisipa iha atividade divertimentu, disportu ho aspetu hotu vida
kultural nian.
Artigu 14
1) Estadu membru tenke hare problema espesifiku ruma ne’ebe feto sira iha area rural
hasoru, no knar signifikanti ne’ebe feto sira halo iha vida ekonomia atu hamoris sirania familia, nune’e mos serbisu sira ne’ebe iha sektor privadu ekonomia nian, no tenke
hola medidas lolos atu garante aplikasaun lei husi konvensaun ida ne’e, ba feto sira iha
area rural.
2) Estadu membru tenke hola medida lolos atu halakon diskriminasaun ba feto sira iha
area rural, atu nune’e garante, hodi bazeia ba feto no mane nia igualdade katak sira
partisipa iha dezenvolvimentu rural, no hetan benefisiu husi neba, liu-liu garatnti feto
sira-nia direitu:
a) Partisipa iha elaborasaun no implementasaun planu dezenvolvimentu iha nivel hothotu;
b) Iha asesu ne’ebe diak ba fasilidade kuidadu saude, hanesan informasaun, hetan
konsello ka konselin, no apoiu ba planu familiar;
c) Hetan beneficiu direitu husi programa seguransa sosial;
d) Hetan treinu oin-oin, edukasaun formal ho non formal hanesan sira ne’ebe iha
relasaun le ho hakerek funsional, nune’e mos husi treinu oin-oin hirak ne’e, fo
benefisiu ba komunidade no habelar apoiu atu bele hasa’e tan sira-nia abilidade
teknika;
e) Organiza grupu atu hakbit ema ida-idak no koperativu sira atu nune’e bele hetan asesu
hanesan ba opurtuniidade ekonomia, liu husi impregu no loke empregu ba an rasik;
63
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
f) Partisipa iha komunidade nia atividade hot-hotu;
g) Iha asesu ba kreditu no imprestimu ba agrikultura, fasilidade ba merkadu, teknolojia
ne’ebe lolos no tratamentu ne’ebe hanesan kona ba rai no reforma agraria nune’e mos
bainhira muda ema ba fatin foun ruma;
h) Hetan no goza kondisaun moris ne’ebe diak, liu-liu ba buat hirak ne’ebe iha relasaun
ho uma, saude, eletrisidade , be, transporte ho komunikasaun.
PARTE IV
Artigu 15
1) Estadu membru tenke garante igualdade ba feto ho mane iha lei nia oin.
2) Estadu membru tenke garante ba feto, iha asuntu sivil, kapasidade legal ida ne’ebe
hanesan ho mane sira, no opurtunidade ne’ebe hanesan atu hala’o kapasidade ida
ne’e. Liu-liu tenke fo ba feto sira direitu ne’ebe hanesan atu halo kontratu no atu
administra propriedade, no tenke trata sira hanesan iha faze prosesu justisa no
tribunal.
3) Estadu membru konkorda katak kontratu hot-hotu no instrumentu privadu hotu-hotu
be iha efeitu legal ne’ebe diretamente fo limitasaun ba feto nia kapasidade legal,
tenke halo lakon no harahun tiha.
4) Estadu membru tenke garante direitu hanesan ba feto no ba mane iha lei kona ba ema
ida-idak nia movimentu no liberdade atu hili sira-nia uma no hela fatin.
Artigu 16
1) Nasaun membru tenke hola medida hotu ne’ebe los atu halakon diskriminasaun
kontra feto iha materia hotu ne’ebe iha relasaun ho kaben no relasaun familia no liu-liu
tenke garante hodi bazeia ba feto no mane nia igualdade :
a) Direitu hanesan atu kaben;
b) Direitu hanesan ho livre atu hili sira-nia laen no atu kaben maibe tenke ho sira-nia
liberdade no hakarak rasik;
c) Direitu no responsabilidade hanesan bainhira hala’o sira-nia moris nudar kaben nain
no bainhira sira fahe malu;
d) Iha direitu no responsabilidade ne’ebe hanesan inan ho aman, la hare ba sira-nia
estadu nudar laen ka fen, iha materia hot-hotu ne’ebe iha relasaun ho sira-nia oan; iha
kazu hotu, labarik nia interese tenke sai buat ida ne’ebe importanti liu;
e) Direitu ne’ebe hanesan atu ho livre hakotu no sai responsavel kona ba numeru no fatin
ba oan sira hela ba, no iha asesu ba informasaun, edukasaun ho meius sira ne’ebe
hakbit sira hodi hetan sira nia direitu;
f) Iha direitu no responsabilidade ne’ebe iha relasaun atu hetan ema ne’ebe reprezenta
sira, ba fatin administrativu ida no ba nasaun ida no adopsaun ba labarik sira, ka
instituisaun ne’ebe hanesan, ne’ebe hatama konseitu hirak ne’e iha sira-nia lejislasaun
nasional; iha kazu hot-hot labarik nia interese mak mak bot liu hotu;
64
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
g) Ema ida-idak nia direitu hanesan fen laen, nune’e mos direitu atu hili familia nia naran,
profisaun no okupasaun;
h) Fen laen nia direitu ne’ebe hanesan kona ba atu iha, hetan, jere, administra, goza no
hetan propriedade, gratuitu ka tamba konsiderasaun bot ruma.
2) Estadu ba oan ida ne’ebe noivadu ka kaben laiha efeitu legal, asaun importante hotu
atu halo mak hanesan lejislasaun, hodi espesifika idade minimu atu kaben no tenke ba
rejistu sira-nia kaben iha rejistu ofisial.
PARTE V
Artigu 17
1) Atu bele hare fali progresu ne’ebe halo husi implementasaun konvensaun ida ne’e,
tenke hari Komite Eliminasaun Diskriminasaun kontra Feto (ne’ebe tuir mai sei bolu
nafatin komite) ne’ebe ho membru 18 iha tempu konvensaun hahu tama iha vigor no
bainhira ratifikasaun ka aumentu konvensaun nian ne’ebe estadu membru 35 mak
halo, numeru komite sa’e ba 23 foti husi ema sira ne’ebe iha kompetensia no moral
diak iha area konvensau nian. Estadu membru mak tenke hili peritu sira ne’e husi sirania nasionalidade no sira sei hala’o serbisu ho kapasidade pesoal, hodi hare mos ba
distribuisaun jeografika ne’ebe hanesan, no mos hetan reprezentasaun forma
sivilizasaun oin-oin nune’e mos husi sistema legal oin-oin ne’ebe maka’as tebes.
2) Membru komite sei hili husi eleisaun ne’ebe segredu husi lista ne’ebe estadu membru
mak nomeia. Estadu membru sei nomeia ema ida husi sira-nia rain rasik.
3) Eleisaun ba dala uluk sei hala’o iha fulan 6 nia laran bainhira konvensaun ne’e vigora
ona. Kuran liu iha fulan tolu nia laran, molok eleisaun ida hahu hala’o, sekretariu jeral
nasoins unidas tenke haruka surat ba estadu membru hotu-hotu konvida sira atu
hatama sira-nia nomeasaun iha prazu fulan rua nia laran. Sekretariu jeral tenke prepara
lista ida ho orden alfabetiku kona ba ema hot-hotu ne’ebe tama ba nomeasaun, no
hatudu mos nasaun ne’ebe mak nomeia sira, no tenke fo fila naran sira ne’e ba nasaun
membru sira.
4) Eleisaun membru komite nian tenke halo liu husi reuniaun nasaun membru nian ne’ebe
sekretariu jeral mak sei konvida, atu hasoru malu iha nasoins unidas nia sede sentral.
Iha reuniaun ida ne’e, quorum ba nasaun membru nian tenke to’o 2/3 dois tersus, ema
ne’ebe hili ba sai membru komite sei foti husi sira ne’ebe hetan numeru votu bot no
hetan husi votu maioria absoluta, husi estadu membru hirak ne’ebe mai reprezenta no
fo sira-nia votu.
5) Membru komite sei foti ba periodu tinan 4 nia laran. Maibe prazu ba membru nain 9
iha eleisaun ba dala uluk, sei hotu iha tinan 2 nia laran; liu tiha eleisaun ba dala uluk,
Prezidenti komite hili kedas ema nain 9 maibe la liu husi selesaun.
65
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
6) Eleisaun ba membru adisional nain 5 komite nian, sei hala’o tuir provizaun iha
paragrafu 2, 3, no 4 husi artigu ida ne’e, atu nune’e tuir ratifikasaun ka aumentu ba
dala 35. Prazu eleisaun ba membru adisional nain 2 iha tempu ida ne’e, sei hotu tiha iha
tinan 2 nia laran, no membru nain 2 ne’e nia naran, Prezidenti komite mak hili la liu
husi selesaun.
7) Atu bele kompleta malu bainhira ema balun ba ferias, estadu membru ne’ebe nia
peritu halo para nia funsaun nudar membru komite, mak sei hili fali peritu seluk ida
husi nia rain rasik, maibe tenke hetan aprovasaun husi komite.
8) Membru komite ho aprovasaun husi asembleia jeral tenke simu salariu husi nasoins
unidas nia bolsu ho termu no kondisaun ne’ebe asembleia mak deside, hodi hare mos
ba importansia responsabilidade husi komite ida-idak.
9) Sekretariu jeral nasoins unidas tenke fo staff no fasilidade tuir presiza ho efetividade
komite hala’o nia funsaun tuir konvensaun ida ne’e.
Artigu 18
1) Estadu membru sei halo relatoriu kona-ba medida lejizlativu, judisial, administrativu ho
seluk tan ne’ebe sira adota ona, atu fo efeitu ba provizaun konvensaun ne’e no
progresu ne’ebe hetan kona ba knar ida ne’e, hodi hatama ba sekretariu jeral nasoins
unidas, atu nune’e komite bele hare:
a) Iha prazu tinan ida nia laran bainhira konvensaun ne’e tama ona iha vigor iha nasaun
ida;
b) Tuir mai, kuran liu iha tinan 4 nia laran no dala balun karik komité mak husu.
2) Relatoriu sei fo sai fator ho difikuldade sira ne’ebe afeta etapa komprimentu
obrigasaun iha konvensaun ne’e.
Artigu 19
1) Komite sei adota regulamentu ho nia prosedimentu rasik.
2) Komite sei hili nia empregadu sira atu serbisu iha tinan 2 nia laran.
Artigu 20
1) Komite sei hasoru malu beibeik iha tempu ne’ebe sei labele liu prazu semana 2 iha
tinan ida nia laran, atu hare fali relatoriu sira ne’ebe tama tuir dunik artigu 18 husi
komisaun ida ne’e.
2) Komite sei hala’o nia reuniaun beibeik iha nasoins unidas nia sede sentral ka iha fatin
diak ruma ne’ebe komite mak deiside.
Artigu 21
1) Komite liu husi konselhu ekonomiku no sosial halo relatoriu tinan nian ba asembleia
jeral nasoins unidas kona ba nia atividade sira no bele hato’o nia sujestaun no
rekomendasaun jeral ne’ebe bazeia ba ezaminasaun ba relatoriu no informasaun
66
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
ne’ebe simu husi estadu membru sira. Sujestaun no rekomendasaun jeral hirak ne’e sei
hatama iha relatoriu komite nian hamutuk ho komentariu husi nasaun membru karik
iha.
2) Sekretariu jeral nasoins unidas sei hato’o relatoriu komite nian ne’e ba komisaun kona
ba feto nia estatus hanesan informasaun ida ba sira.
Artigu 22
Ajensia espesial sei iha direitu atu hetan repezentasaun iha implementasaun provizaun
husi konvensaun ida ne’e bainhira tama iha sira-nia area atividade. Komite bele
konvida ajensia espesial atu hatama relatoriu kona ba implementasaun konvensaun
nian iha area ne’ebe tama iha sira-nia atividade.
PARTE VI
Artigu 23
Hare katak konvensaun ida ne’e sei afeta provizaun hot-hotu ne’ebe sei lori ba atu
hetan igualdade feto ho mane ne’ebe hakerek ona:
a) Iha estadu membru nia lejislasaun ka;
b) Iha konvensaun tratadu akordu internasional seluk ne’ebe nasaun tenke hala’o.
Artigu 24
Estadu membru hakotu atu adota medida hotu-hotu ne’ebé nesesáriu iha nivel nasionál, ho objetivu atu hetan realizasaun lolos husi direitu hirak ne’ebé hetan rekoñesimentu husi konvensaun ida ne’e.
Artigu 25
1) Konvensaun ne’e sei nakloke ba nasaun hot-hotu atu bele tama no asina.
2) Nomeia sekretariu jeral nasoins unidas hanesan ida ne’ebe sei rai konvensaun ne’e.
3) Konvensaun ne’e sei hetan nafatin ratifikasaun. Instrumentu ratifikasaun, sekretariu
jeral nasoins unidas mak tenke rai.
4) Konvensaun ida ne’e sei nakloke ba estadu hot-hotu atu bele aumenta ka tama tan.
Aumentu ida ne’e sei hetan efeitu liu husi depozitu instrumentu aumentu nian ne’ebe
sekretariu jeral nasoins unidas nian mak rai.
Artigu 26
1) Pedidu ruma atu halo revizaun ba konvensaun ne’e bele halo iha tempu bainhira deit,
husi estadu membru ida-idak, maibe tenke liu husi hakerek notifikasun hodi haruka ba
sekretariu jeral nasoins unidas.
2) Asembleia jeral nasoins unidas mak hakotu kona ba saida deit mak tenke halo ba
proposta ruma be tama.
67
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
Artigu 27
1) Konvensaun ne’e sei hahu hala’o bainhira liu tiha loron 30 husi loron ka data
instrumentu ratifikasaun ka aumentu ba dala 20 hatama ba sekretariu jeral nasoins
unidas.
2) Ba nasaun ida ne’ebe ratifika no simu konvensaun ida ne’e bainhira hatama tiha
instrumentu ratifikasaun ka aumentu ba dala 20, nasaun ne’e tenke tau kedas
konvensaun iha vigor liu tiha loron 30 husi loron ka data entrega instrumentu
ratifikasaun.
Artigu 28
1) Sekretariu Jeral Nasoins Unidas mak sei simu no fahe ba nasaun membru hotu testu
kona ba rezerva ne’ebe nasaun membru sira halo iha tempu ratifikasaun ka aumentu.
2) Rezerva ruma ne’ebe la kompativel ho materia ka objetivu konvensaun ida ne’e nian,
sei la simu.
3) Bele dada fali rezerva ruma bainhira deit, maibe tenke liu husi notifikasaun kona ba lia
ida ne’e hodi haruka ba Sekretariu Jeral Nasoins Unidas, ne’ebe sei hato’o fali ba
nasaun membru hot-hotu. Notifikasaun ida ne’e sei hetan efeitu iha data ka loron
notifikasaun ne’e tama.
Artigu 29
1) Disputa ruma entre nasaun membru rua ka liu tan kona ba interpretasaun ka aplikasaun konvensaun ne’e, ne’ebé labele rezolve liu husi negosiasaun, bele mós rezolve liu
husi arbitrajen maibé tenke hetan pedidu husi nasaun membru ne’ebé tama iha disputa. Karik iha fulan 6 nia laran husi data pedidu ba arbitrajen iha nasaun membru disputa balun la konkorda ho organizasaun arbitrajen nian, maka nasaun membru ne’ebé
tama iha disputa bele lori lia ne’e ba tribunal justisa internasionál, liu husi pedidu
ne’ebé tuir duni estatutu tribunal nian.
2) Nasaun membru ida-idak iha tempu asina ratifika ka aumentu ba konvensaun ne’e,
bele deklara katak nia la hanoin atu hala’o parágrafu 1 artigu ida ne’e. Maibé nasaun
membru seluk sei la kesi an ho rezerva ne’ebé halo ba parágrafu 1 husi nasaun membru ruma.
3) Nasaun membru hotu ne’ebe halo ona rezerva tuir duni paragafu 2 husi artigu ne’e,
bainhira deit bele dada sai fali sira-nia rezerva, maibe tenke liu husi notifikasaun ba
Sekretariu Jeral Nasoins Unidas.
Artigu 30
Testu konvensaun ida ne’e nia autentisidade ka orijinalidade hanesan deit maske
hakerek ho lian Arabe, China, Ingles, Franses, Rusia ho Espanhol no Seretariu Jeral
Nasoins Unidas mak tenke rai.
68
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-Hotu Diskriminasaun ba Feto
Sira ne’ebe tuir mai ne’e, sai nudar sasin ba dokumentu ne’e, no hetan duni
autorizasaun, no asina konvensaun ida neé.
69
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
PRINSÍPIU NO MATADALAN BÁZIKU SIRA KONA-BA DESPEJU NO DEZLOKASAUN
BAZEIA BA DEZENVOLVIMENTU
Aneksu 1 ba relatóriu Relatóra Espesiál kona-ba uma adekuada nu’udár
komponente ida hosi direitu ba padraun moris nian ida ne’ebé adekuadu
A/HRC/4/18
5 Fevereiru 2007
ÁMBITU NO NATUREZA
1. Estadu sira-nia obrigrasaun atu evita no fó protesaun hosi despeju ho forsa hosi
uma uma (sira) no rai nian mosu hosi instrumentu legál internasionál hirak ne’ebé
proteje ema nia direitu ba uma adekuadu no direitus umanus sira seluk ne’ebé
relasionadu. Instrumentu hirak-ne’e inklui Deklarasaun Universál Direitus Umanus,
Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál (art. 11,
para. 1), Konvensaun kona-ba Direitu Labarik (art. 27, para. 3), provizaun sira ba
diskriminasaun-laek ne’ebé hetan iha artigu 14, parágrafu 2 (h), hosi Konvensaun
kona-ba Eliminasaun Forma Oioin Diskriminasaun Kontra Feto, no artigu 5 (e)
Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun Forma Oioin Diskriminasaun Tanba
Rasa (Rasiál).
2. Alende ne’e, no iha konformidade ho indivizibilidade hosi abordajen ida direitus
umanus nian, artigu 17 hosi Konvensaun Internasionál Direitu Sivíl no Polítika nian
haklaken katak “Sei labele sujeita ema ida ba interferénsia arbitrária ka ilegál ba ninia
privasidade, família, uma ka korrespondénsia”, no haktuir tan katak “ema hotu-hotu
iha direitu atu hetan protesaun hosi lei kontra interferénsia ka atake ilegál ne’e”.
Artigu 16, parágrafu 1, hosi Konvensaun kona-ba Direitu Labarik nian mós kontein
rekezitu ida hanesan. Referénsia sira seluk iha lei internasionál nian inklui artigu 21
hosi Konvensaun 1951 relasionadu ho Estatutu Refujiadu sira nian; artigu 16 hosi
Konvensaun Nú. 169 Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO) kona-ba ema
indíjena no tribu sira iha nasaun independente sira (1989); no artigu 49 hosi
Konvensaun Jenebra relativa ba Protesaun ba Ema Sivíl sira iha Tempu Funu nian,
loron 12 Agostu 1949 (Konvensaun Jenebra Dahaat).
3. Matadalan ne’e haree ba implikasaun direitus umanus ne’ebé mosu hosi despeju
ne’ebé ligadu ho dezenvolvimentu no dezlokasaun relasionadu iha area sira urbana
no/ka rurál nian. Matadalan hirak-ne’e reprezenta dezenvolvimentu boot ida hosi
Matadalan komprensivu direitus umanus nian kona-ba dezlokasaun bazeada ba
dezenvolvimentu (E/CN.4/Sub.2/1997/7, aneksu). Matadalan sira bazeia ba lei
internasionál direitus umanus nian, no konsistente ho komentáriu jerál Nú. 4 (1991)
70
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
no komentáriu jerál Nú. 7 (1997) hosi Komité ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no
Kulturál, Prinsípiu Orientadór sira kona-ba Dezlokasaun Interna sira
(E/CN.4/1998/53/Add.2), Prinsípiu Báziku sira no Matadalan kona-ba direitu ba
Remédiu no Reparasaun ba Vítima sira Violasaun Grave hosi Lei internasionál direitus
umanus nian no Violasaun Grave sira ba Lei Umanitária Internasionál, adota hosi
Asembleia Jerál iha ninia rezolusaun 60/147, no Prinsípiu sira kona-ba restituisaun
uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira (haree E/CN.4/Sub.2/2005/17 no
Add.1).
4. Konsidera didiak definisaun relevante hotu-hotu hosi prátika “despeju ho forsa”
iha kontekstu padraun direitus umanus internasionál nian, matadalan ida-ne’e aplika
ba aktu no/ka omisaun sira ne’ebé envolve dezlokasaun ho forsa ka involuntária ba
ema ida-idak, grupu no komunidade sira hosi uma no/ka rai sira no rekursu sira
propriedade komún nian ne’ebé sira okupa ka depende ba, hodi nune’e elimina ka
limita ema ruma, grupu ka komunidade nia kapasidade atu hela ka serbisu iha uma
hela-fatin, rezidénsia ka fatin partikulár ida, lahó fornesimentu ba, no asesu ba,
forma adekuada hosi protesaun legál nian ka protesaun seluk1.
5. Despeju ho forsa ne’e konstitui fenómenu distintu ida tuir lei internasionál nian,
no dalabarak ligadu ba auzénsia hosi seguransa legál ba pose, ne’ebé konstitui
elementu esensiál ida hosi direitu ba uma adekuadu. Despeju ho forsa ne’e hamosu
konsekuénsia barak ne’ebé hanesan ho hirak ne’ebé rezulta hosi dezlokasaun
arbitrária2, inklui transferénsia ba populasaun, espulsaun ba ema lubun boot, ézodu
ba ema lubun boot, prátika (atu) hamoos-hotu grupu étniku no prátika sira seluk
ne’ebé envolve dezlokasaun ho forsa no involuntária ba ema hosi sira-nia uma, rai no
komunidade.
6. Despeju ho forsa konstitui violasaun grave ba direitus umanus bar-barak ne’ebé
rekoñese internasionalmente, inklui direitus umanus ba uma adekuadu, ai-han, beemoos, saúde, edukasaun, serbisu, seguransa ba ema, seguransa ba uma, liberdade
hosi tratamentu ne’ebé kruél, dezumanu no hatún ema nia dignidade, no liberdade
ba movimentu. Despeju tenke hala’o tuir lei haruka, só deit iha sirkunstánsia
exesionál, no halo-tuir tomak dispozisaun relevante hosi lei internasionál ba direitus
umanus no umanitária nian.
7. Despeju ho forsa intensifika dezigualdade, konflitu sosiál, segregasaun no
“getizasaun”, no sempre afeta ba ema sira ne’ebé kiak rabat-rai, ema hirak ne’ebé
1
Proibisaun ba despeju ho forsa ne’e la aplika ba despeju sira ne’ebé hala’o tuir lei no mós iha konformidade ho dispozisaun ba tratadu sira direitus umanus internasionál nian.
2
Konsistente ho Prinsípiu 6 hosi Prinsípiu Orientadór sira kona-ba Dezlokasaun Interna.
71
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
sosialmente no ekonómikamente vulnerável liu no afeta ba sektór marjinalizadu sira
hosi sosiedade nian, liuliu feto, labarik, minoria no ema indíjena sira.
8. Iha kontekstu ba matadalan ida-ne’e, despeju bazeada ba dezenvolvimentu nian
inklui despeju ne’ebé dalabarak planeadu ka hala’o tuir pretestu atu serbí “di’ak
públiku” nian, hanesan hirak ne’ebé ligadu ba projetu sira dezenvolvimentu no
infraestrutura nian (inklui projetu sira ba barrajen boot, projetu industriál ka enerjia
nian iha eskala boot, ka esplorasaun minerál no indústria estrativa sira seluk);
medida sira ba akizisaun rai nian ne’ebé asosiadu ho renovasaun urbana,
atualizasaun ba favelas, renovasaun ba uma, embelezamentu ba sidade, ka
programa uzu ba rai nian sira seluk (inklui ba finalidade agríkola nian); disputa ba
propriedade, sasan imóvel no rai nian; espekulasaun la kontroladu ba rai; eventu
internasionál boboot sira ba negósiu ka desportiva nian; no, aparentemente, fin
ambientál nian. Atividade hanesan-ne’e mós inklui hirak ne’ebé hetan apoiu hosi
asisténsia dezenvolvimentu internasionál nian.
9. Dezlokasaun ne’ebé rezulta hosi destruisaun ka degradasaun ambientál nian,
despeju ka evakuasaun sira ne’ebé rezulta hosi distúrbiu públika nian, dezastre
naturais ka dezastre ne’ebé kauza hosi ema, tensaun ka instabilidade, konflitu
internu, internasionál ka kahur (ne’ebé iha dimensaun doméstika no internasionál
nian) no emerjénsia públika, violénsia doméstika, no prátika kulturál no tradisionál
balun dalabarak akontese lahó respeitu ba padraun direitus umanus no umanitária
ne’ebé eziste, inklui direitu ba uma adekuadu. Situasaun hirak hanesan ne’e bele
envolve instrumentu adisionál ida hodi hola konsiderasaun katak matadalan ida-ne’e
la trata ho klaru, maladalan mós bele fornese gia ne’ebé útil iha kontekstu hirakne’ebá. Bolu atensaun ba Prinsípiu Báziku sira no Matadalan kona-ba direitu ba
Remédiu no Reparasaun ba Vítima sira Violasaun Grave hosi Lei internasionál direitus
umanus nian no Violasaun Grave sira ba Lei Umanitária Internasionál, Prinsípiu
Orientadór sira kona-ba Dezlokasaun Interna , no Prinsípiu sira kona-ba Restituisaun
Uma no Propriedade ba Refujiadu no Dezlokadu sira.
10. Maski rekoñese kontestu bar-barak iha-ne’ebé mak despeju ho forsa ne’e
akontese, matadalan ida-ne’e foka ba fornese orientasaun ba Estadu sira kona-ba
medida no prosedimentu sira atu adota hodi garante katak despeju bazeada ba
dezenvolvimentu nian la hala’o kontra padraun internasionál direitus umanus ne’ebé
iha no hodi nune’e la konstitui “despeju ho forsa”. Matadalan hirak-ne’e iha objetivu
atu fornese instrumentu prátika ida hodi tulun Estadu no ajénsia sira iha
dezenvolvimentu ba polítika, lejizlasaun, prosedimentu no medida preventiva sira
hodi garante katak despeju ho forsa ne’e sei la akontese, no mós atu fornese
remédiu sira ne’ebé efetivu ba ema hirak ne’ebé sira-nia direitus umanus hetan
violasaun, se bainhira prevensaun falla.
72
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
I.
OBRIGASAUN JERÁL SIRA
A. Titulár ba devér sira no natureza obrigasaun nian
11. Maski atór distintu oioin bele hala’o, aprova, ezije, propoin, inisia, tolera ka
konkorda ho despeju ho forsa, Estadu sira iha obrigasaun prinsipál hodi aplika norma
sira direitus umanus no umanitária nian, atu garante respeitu ba direitu sira ne’ebé
konsagra ona iha tratadu no prinsípiu jerál sira hosi lei públiku internasionál nian
ne’ebé obrigratóriu, hanesan refleta iha matadalan ida-ne’e. Ida-ne’e la signifika
katak absolve parte sira seluk, inklui jerente projetu no pesoál sira, instituisaun
finanseiru internasionál no sira seluk ka organizasaun sira, korporasaun
transnasionál no sira seluk, no parte ida-idak, inklui proprietáriu no rai-na’in privadu
sira, hosi responsabilidade hotu-hotu.
12. Tuir lei internasionál nian, Estadu sira-nia obrigasaun inklui respeita, proteje no
realiza direitus umanus no liberdade fundamentál hotu-hotu. Ida-ne’e signifika katak
Estadu sira tenke: evita atu viola direitus umanus iha nível nasionál no estraterritoriál
nian; garante katak parte sira seluk iha Estadu ne’e nia jurisdisaun legál no kontrolu
efetivu la viola ema seluk nia direitus umanus; no hola medida sira preventiva no
remediál nian atu tane aas direitus umanus no fó asisténsia ba ema hirak ne’ebé sirania direitu hetan violasaun. Obrigasaun hirak-ne’e kontínua no simultánea, no la fó
sujestaun ba ierarkia ida ba medida sira.
B. Prinsípiu báziku direitus umanus nian
13. Tuir lei internasionál direitus umanus nian, ema hotu-hotu iha direitu ba uma
adekuadu nu’udár komponente ida hosi direitu ba padraun moris ida ne’ebé
adekuadu. Direitu ba uma adekuadu inklui, inter alia, direitu ba protesaun
hosiinterferénsia arbiru ka la tuir lei ba privasidade, família, uma, no mós ba
seguransa legál ba pose.
14. Tuir lei internasionál, Estadu sira tenke garante katak protesaun hosi despeju ho
forsa, no ema nia direitu ba uma adekuadu no seguransa ba pose, hetan garantia
lahó diskriminasaun iha kualkér tipu bazeia ba rasa, kór, seksu, lian, relijiaun ka fiar,
opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál, étnika ka sosiál, estadu legál ka sosiál,
idade, defisiénsia, propriedade, moris ka estatutu sira seluk.
15. Estadu sira tenke garante direitu hanesan ba feto no mane sira atu hetan
protesaun hosi despeju ho forsa no hetan gozu hanesan ba ema nia direitu ba uma
adekuadu no seguransa legál ba pose, hanesan refleta iha matadalan ida-ne’e.
73
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
16. Ema, grupu no komunidade sira hotu iha direitu ba repovoasaun, ne’ebé inklui
direitu ba rai alternativa ne’ebé ho kualidade di’akliu ka hanesan no uma ne’ebé
tenke satisfás kritériu tuirmai ba adekuasaun nian: asesibilidade, tuir kbiit atu selu,
kondisaun natón atu hela, seguransa legál ba pose, adekuasaun kulturál, adekuasaun
ba lokalizasaun, no asesu ba servisu esensiál sira hanesan saúde no edukasaun3.
17. Estadu sira tenke garante katak remédiu legál adekuada no efetivu ka remédiu
sira seluk ne’ebé apropriadu disponível ba kualkér ema ne’ebé reklama katak ninia
direitu atu hetan protesaun hosi despeju ho forsa ne’e hetan violasaun ka iha
ameasa ba violasaun.
18. Estadu sira tenke evita atu introduz kualkér medida regresiva sira ne’ebé
relasiona ho protesaun de jure ka de facto hosi despeju ho forsa.
19. Estadu sira tenke rekoñese katak proibisaun ba despeju ho forsa nian inklui
dezlokasaun arbitrária ne’ebé rezulta iha alterasaun ba kompozisaun étnika, relijioza
ka rasiál hosi populasaun ne’ebé afetada.
20. Estadu sira tenke formula no hala’o sira-nia polítika no atividade sira
internasionál tuir sira-nia obrigasaun direitus umanus nian, inklui liuhosi buka tuir no
prestasaun ba asisténsia dezenvolvimentu internasionál nian.
C. Implementasaun ba Estadu nia obrigasaun sira
21. Estadu sira tenke garante katak despeju só bele hala’o iha sirkunstánsia sira
exesionál. Despeju ezije justifikasaun tomak tanba impaktu adversu ba direitus
umanus bar-barak ne’ebé rekoñese internasionalmente. Kualkér despeju tenke:
(a) Halo-tuir lei haruka;
(b) Hala’o tuir Lei internasionál direitus umanus nian;
(c) Hala’o ba deit finalidade hodi promove moris-di’ak jerál nian4;
(d) Razoável no proporsionál;
(e) Regula hodi garante kompensasaun tomak no justu no reabilitasaun; no
(f) Hala’o tuir matadalan ida-ne’e. Protesaun ne’ebé fornese hosi rekezitu prosesuál
hirak-ne’e aplika ba ema vulnerável no grupu afetada hotu-hotu, laharee ba karik sira
kaer títulu ba uma no propriedade tuir lejizlasaun nasionál nian.
3
Haree Komentáriu Jerál Nú. 4 kona-ba direitu ba uma adekuadu, adota hosi Komité ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál iha tinan 1991.
Iha matadalan ida-ne’e, promosaun ba moris-di’ak jerál nian refere ba medida sira ne’ebé Estadu sira hola konsistente ho
sira-nia obrigasaun sira direitus umanus internasionál nian, iha partikulár nesesidade atu garante direitus umanus hosi sira
ne’ebé vulnerável liuhotu.
4
74
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
22. Estadu sira tenke adota medida lejizlativa no polítika nian sira hodi bandu
ezekusaun ba despeju ne’ebé la halo-tuir sira-nia obrigasaun sira direitus umanus
internasionál nian. Estadu sira tenke evita atu, to’o iha pontu másimu ne’ebé posível,
reklama ka hadau uma ka rai, no iha partikulár bainhira asaun hanesan ne’e la
kontribui ba gozu ba direitus umanus. Purezemplu, despeju ruma sei bele konsidera
justifikadu bainhira medida sira ba reforma rai ka redistribuisaun nian, liuliu hodi fó
benefísiu ba ema, grupu ka komunidade sira ne’ebé vulnerável ka privadu (ne’ebé
lakon sasán ka direitu). Estadu sira tenke aplika sansaun sivíl ka penál sira ne’ebé
adekuadu ba kualkér ema ka entidade públiku ka privadu iha ninia jurisdisaun legál
ne’ebé hala’o despeju iha maneira ida ne’ebé kompletamente la konsistente ho
lejizlasaun no padraun direitus umanus internasionál nian ne’ebé aplikável. Estadu
sira tenke garante katak medida legál ne’ebé adekuadu no efetivu ka forma remédiu
sira seluk ne’ebé apropriadu disponível ba ema hotu-hotu ne’ebé sofre, nafatin sai
vulnerável ba, ka defende sira-nia an hosi despeju ho forsa.
23. Estadu sira tenke hola medidas, to’o másimu rekursu ne’ebé sira iha, hodi
garante gozu hanesan ba direitu ba uma adekuadu ba ema hotu-hotu. Estadu sira-nia
obrigasaun atu adota medida lejizlativa no polítika sira ne’ebé adekuada hodi
garante protesaun ba ema ida-idak, grupu no komunidade sira hosi despeju ne’ebé la
halo-tuir padraun internasionál direitus umanus ne’ebé iha ona, ne’e imediata.5
24. Atu garante katak laiha kualkér forma diskriminasaun, legál ka lá’os legál nian,
afeta negativamente gozu ba ema nia direitu ba uma adekuadu, Estadu sira tenke
hala’o revizaun komprensivu ba lejizlasaun no polítika nasionál ne’ebé relevante ho
hanoin ida atu garante sira-nia konformidade ho dispozisaun internasionál sira ba
direitus umanus nian. Revizaun komprensivu ne’e mós tenke garante katak
lejizlasaun, regulamentu no polítika ne’ebé iha ona, trata ho privatizasaun ba servisu
públiku sira, eransa no prátika kulturál sira, hodi nune’e labele rezulta ka fasilita
despeju ho forsa.6
25. Atu bele garante nível másimu ida hosi protesaun legál efetivu hasoru prátika ba
despeju ho forsa nian ba ema hotu-hotu ne’ebé tama iha sira-nia jurisdisaun legál,
Estadu sira tenke hola medida sira ne’ebé imediata ho objetivu atu fó seguransa
legál ba pose ba ema hirak-ne’e, uma-kain no komunidade sira ne’ebé daudaun ne’e
lahetan protesaun hanesan ne’e, inklui ema hotu-hotu ne’ebé laiha títulu formál ba
uma no rai.
5
Haree Komentáriu Jerál Nú. 3 kona-ba natureza hosi Estadu parte sira-nia obrigasaun, adotadu iha tinan 1990 hosi
Komité ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál.
Haree matadalan kona-ba uma no diskriminasaun kontein iha relatóriu 2002 hosi Relatór Espesiál Komisaun Direitus
Umanus nian kona-ba hela-fatin adekuadu nu’udár komponente ida hosi direitu ba padraun moris nian ida ne’ebé adekuadu (E/CN.4/2002/59).
6
75
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
26. Estadu sira tenke garante gozu hanesan ba direitu ba uma adekuadu hosi feto no
mane sira. Ida-ne’e ezije Estadu sira atu adota no implementa medida espesiál sira
atu proteje feto sira hosi despeju ho forsa. Medida hirak-ne’e tenke garante katak
títulu ba uma no rai nian ne’e fó ba feto sira hotu.
27. Estadu sira tenke garante katak padraun obrigatóriu direitus umanus nian
integradu iha sira-nia relasaun internasionál, inklui liuhosi komérsiu no investimentu,
asisténsia dezenvolvimentu no partisipasaun iha fórum no organizasaun multilaterál
sira. Estadu sira tenke implementa sira-nia obrigasaun direitus umanus nian ho
respeitu ba kooperasaun internasionál,7 nu’udár doadór ka nu’udár benefisiáriu.
Estadu sira tenke garante katak organizasaun internasionál sira iha-ne’ebé mak
reprezenta sira evita atu fó apoiu ba ka implementa kualkér projetu, programa ka
polítika ne’ebé bele envolve despeju ho forsa, ne’e mak despeju ne’ebé la halo-tuir
tomak lei internasionál nian, no hanesan espesifika ona iha matadalan ida-ne’e.
D. Estratéjia, polítika no programa preventiva sira
28. Estadu sira tenke adota, to’o másimu rekursu ne’ebé sira iha, estratéjia, polítika
no programa sira ne’ebé apropriadu hodi garante protesaun efetivu ba ema ida-idak,
grupu no komunidade sira hosi despeju ho forsa no ninia konsekuénsia sira.
29. Estadu sira tenke hala’o revizaun komprensivu ba estratéjia, polítika no
programa relevante sira, ho hanoin ida atu garante sira-nia kompatibilidade ho
norma internasionál sira direitus umanus nian. Relasiona ho ida-ne’e, revizaun hirakne’e tenke koko makaas atu hasai tiha dispozisaun sira ne’ebé kontribui ba sustenta
ka agrava liután dezigualdade ezistente ne’ebé negativamente afeta ba feto no
grupu sira ne’ebé marjinalizadu no vulnerável. Governu sira tenke hola medida
espesiál sira hodi garante katak polítika no programa sira lá’os formulada ka
implementa iha maneira ida ne’ebe diskriminatória, no sei la marjinaliza liután ema
hirak ne’ebé moris iha kiak nia laran, iha área sira urbana ka rurál.
30. Estadu sira tenke hola medida preventiva sira ne’ebé espesífiku atu evita no/ka
elimina kauza subjasente (abut) sira hosi despeju ho forsa nian, hanesan
espekulasaun kona-ba rai no propriedade imóvel. Estadu sira tenke reve
funsionamentu no regulamentu kona-ba merkadu uma no arrendamentu nian no,
bainhira nesesáriu, halo intervensaun hodi garante katak forsa merkadu nian la
aumenta vulnerabilidade hosi grupu sira ne’ebé ho renda ki’ik no mós grupu seluk
ne’ebé marjinalizadu ba despeju ho forsa. Kuandu iha aumentu iha uma ka rai nia
7
Hanesan haklaken ona iha artigu 22, Deklarasaun Universál Direitus Umanus; Artigu 55 no 56 hosi Karta Nasoens Unidas;
artigu 2, parágrafu 1, 11, 15, 22 no 23, Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál; artigu 23,
parágrafu 4, no 28, parágrafu 3, Konvensaun Direitu Labarik.
76
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
folin, Estadu sira mós tenke garante protesaun natón hosi presaun fízika ka
ekonómika nian ba ema sira ne’ebé hela iha uma ne’e atu husik hela ka lakon uma
adekuadu ka rai.
31. Prioridade iha alokasaun uma no rai nian tenke garante ba grupu sira ne’ebé
dezvantajen hanesan ema katuas-ferik sira, labarik no ema sira ho defisiénsia.
32. Estadu sira tenke fó prioridade atu esplora estratéjia sira ne’ebé minimiza
dezlokasaun. Avaliasaun impaktu komprensivu no olístika tenke hala’o molok
inisiasaun ba kualkér projetu ne’ebé bele rezulta iha despeju no dezlokasaun
bazeada ba dezenvolvimentu, ho hanoin ida atu garante tomak direitus umanus hosi
ema, grupu no komunidade sira hotu ne’ebé potensialmente afetada, inklui sira-nia
protesaun hosi despeju ho forsa. Avaliasaun “impaktu despeju” nian mós tenke
inklui esplorasaun ba alternativa no estratéjia sira hodi minimiza duni sira.
33. Avaliasaun ba impaktu nian tenke hola konsiderasaun ba impaktu diferensiál sira
hosi despeju ho forsa nian ba feto, labarik, ema katuas-ferik sira, no sektór
marjinalizadu sira hosi sosiedade nian. Avaliasaun hirak-ne’e hotu tenke bazeia ba
kolesaun hosi dadus dezagregadu, hodi nune’e impaktu diferensiál sira-ne’e hotuhotu bele identifika no trata ho maneira ne’ebé adekuadu.
34. Treinamentu adekuadu iha aplikasaun ba norma internasionál sira direitus
umanus nian tenke sai nesesáriu no fornese ba profisionál sira ne’ebé relevante,
inklui advogadu sira, ofisiál sira ne’ebé mantein lei no orden, planeadór urbana no
rejionál sira no mós pesoál sira seluk ne’ebé envolvidu iha dezeñu, jestaun no
implementasaun ba projetu sira dezenvolvimentu nian. Ida-ne’e tenke inklui
treinamentu kona-ba direitu feto sira nian, ho énfaze ida kona-ba feto sira-nia
preokupasaun partikulár no rekezitu sira ne’ebé mak pertense ba rai no uma.
35. Estadu sira tenke garante divulgasaun ba informasaun adekuada kona-ba direitus
umanus no mós lei no polítika sira relasionadu ho protesaun hosi despeju ho forsa.
Tenke fó atensaun espesífiku ba divulgasaun ba informasaun ne’ebé oportunu no
adekuadu ba grupu sira ne’ebé partikularmente vulnerável ba despeju, liuhosi kanál
no métodu sira ne’ebé kulturalmente adekuadu.
36. Estadu sira tenke garante katak ema, grupu no komunidade sira hetan
protesaun hosi despeju durante períodu ne’ebé sira-nia kazu partikulár ida sei tetu
hela iha orgaun jurídika nasionál, rejionál ka internasionál ida nia oin.
77
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
III. MOLOK DESPEJU SIRA
37. Prosesu sira ba planeamentu no dezenvolvimentu urbana ka rurál tenke envolve
parte hotu-hotu ne’ebé mak sei afetada no tenke inklui elementu sira tuirmai ne’e:
(a) Avizu adekuada ba ema hotu-hotu ne’ebé potensialmente afetadu katak konsidera
hela daudaun atu hala’o despeju no mós katak sei hala’o audiénsia públika kona-ba
planu no alternativa sira ne’ebé propoin;
(b) Divulgasaun efikás hosi autoridade sira kona-ba informasaun relevante antes, inklui
rejistu rai nian no proposta planu komprensivu sira ba repovoasaun nian ne’ebé
espesífikamente trata ho esforsu sira atu proteje grupu vulnerável sira;
(c) Períodu tempu ida razoável ba revizaun públiku, komentáriu kona-ba, no/ka
objesaun ba planu propostu;
(d) Oportunidade no esforsu sira atu fasilita prestasaun ba akonsellamentu jurídiku,
tékniku no sira seluk ba ema afetadu sira kona-ba sira-nia direitu no mós ba opsaun
sira; no
(e) Realizasaun ba audénsia (s) públika ne’ebé fornese ba ema afetadu sira no sira-nia
defensór sira ho oportunidade sira atu kontesta desizaun ba despeju nian no/ka atu
aprezenta proposta alternativa sira no mós atu artikula sira-nia ezijénsia no
prioridade sira ba dezenvolvimentu nian.
38. Estadu sira tenke esplora tomak alternativa hotu-hotu ne’ebé posível ba despeju.
Grupu no ema hotu-hotu ne’ebé potensialmente afetada, inklui feto sira, ema
indíjena sira no ema sira ho defisiénsia, no mós ema sira seluk ne’ebé reprezenta
ema afetadu sira, iha direitu atu hetan informasaun relevante, konsultasaun no
partisipasaun tomak durante prosesu ne’e hotu, no atu propoin alternativa sira
ne’ebé autoridade sira tenke kosidera lalais. Iha eventu ne’ebé mak la konsege atu
hetan akordu kona-ba proposta alternativa ida entre parte interesadu sira, entidade
independente ida, hanesan tribunál justisa ida, tribunál ka provedoria direitus
umanus (ombudsman) tenke halo mediasaun, arbitrasaun ka adjudikasaun bainhira
adekuadu.
39. Durante prosesu sira planeamentu nian, oportunidade sira ba diálogu no
konsultasaun tenke habelar efetivamente ba ema afetadu sira tomak, inklui feto no
grupu sira ne’ebé vulnerável no marjinalizadu, no, bainhira nesesáriu, liuhosi
adosaun ba medida ka prosedimentu espesiál sira.
40. Molok ba kualkér desizaun atu hahú despeju ruma, autoridade sira tenke
demonstra katak despeju ne’e inevitável no halo-tuir kompromisu sira direitus
umanus internasionál nian ne’ebé fó protesaun ba moris-di’ak jerál nian.
78
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
41. Kualkér desizaun relasionadu ho despeju tenke anunsia iha hakerek iha lian lokál
nian ba ema hotu-hotu ne’ebé iha interese, ho tempu natón antes despeju. Avizu ba
despeju nian tenke kontein justifikasaun ida detallada ba desizaun ne’e, inklui konaba:
(a) Auzénsia hosi alternativa sira ne’ebé razoável;
(b) Detallus tomak hosi proposta alternativa; no
(c) Kuandu laiha alternativa, medida hotu-hotu ne’ebé hola no prevista hodi minimiza
efeitu adversu sira hosi despeju. Desizaun finál hotu-hotu tenke submete ba revizaun
administrativa no judisiál. Parte sira ne’ebé afetadu mós tenke hetan garantia atu
hetan asesu ba konsellu legál ne’ebé oportunu no gratuita bainhira nesesáriu.
42. Avizu lalais kona-ba despeju nian ne’e tenke permite no fasilita ema hirak ne’ebé
sai sujeitu ba despeju atu halo inventáriu ida hodi avalia valór hosi sira-nia
propriedade sira, investimentu no sasán materiál sira seluk ne’ebé bele hetan
estragus. Ema hirak ne’ebé sai sujeitu ba despeju mós tenke hetan oportunidade atu
avalia no dokumenta perda/lakon sira lá’os monetária nian ne’ebé atu hetan
indemnizasaun.
43. Despeju sei labele halo fali ema sira sai sofre tanba laiha uma ka vulnerável ba
violasaun ba direitus umanus sira seluk. Estadu tenke halo dispozisaun ba adosaun
ba medida adekuada hotu-hotu, to’o másimu rekursu ne’ebé sira iha, liuliu ba ema
hirak ne’ebé laiha kbiit atu sustenta sira-nia an rasik, hodi garante katak uma
alternativa adekuada, repovoasaun ka asesu ba rai produtivu, konforme nune’e, ne’e
disponível no fornese duni. Uma alternativa ne’e tenke halo iha fatin ne’ebé besik liu
tuir posibilidade ne’ebé iha, ba fatin ba rezidénsia uluk nian no mós ba fonte
subsisténsia sira hosi ema hirak ne’ebé hetan despeju.
44. Medida repovoasaun hotu-hotu, hanesan konstrusaun ba uma hela-fatin,
fornesimentu ba fasilidade sira bee-moos, eletrisidade, saneamentu, eskola sira,
estrada ba asesu no atribuisaun ba rai no lokál sira, tenke konsistente ho matadalan
ida-ne’e no prinsípiu sira direitus umanus ne’ebé rekoñese internasionalmente, no
finaliza tiha molok ema hirak ne’ebé atu hetan despeju ne’e muda ba sira-nia área
sira rezidénsia abituál uluk nian.8
IV. DURANTE DESPEJU SIRA
45. Rekezitus prosedurál hodi garante respeitu ba padraun direitus umanus nian
inklui prezensa obrigatória hosi ofisiál governu nian ka sira-nia reprezentante sira iha
fatin durante hala’o despeju sira. Ofisiál governamentál sira, sira-nia reprezentante
sira no ema sira ne’ebé implementa operasaun ba despeju nian tenke aprezenta sira8
Haree seksaun V hosi matadalan ida-ne’e.
79
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
nia an ba ema sira ne’ebé hetan despeju no aprezenta autorizasaun formál ba asaun
despeju ne’e.
46. Observadór sira ne’ebé neútru, inklui observadór sira rejionál no internasionál
nian, tenke permite atu hetan asesu tuir pedidu, hodi garante transparénsia no halotuir prinsípiu internasionál sira direitus umanus nian durante operasaun ba kualkér
despeju.
47. Despeju sei labele hala’o iha maneira ida ne’ebé viola dignidade no direitus
umanus ba moris no seguransa hosi ema afetadu sira. Estadu sira mós tenke hola
medida sira hodi garante katak feto sira sei la sai sujeitu ba violénsia bazeia ba jéneru
no diskriminasaun durante despeju nian, no mós katak direitus umanus hosi labarik
sira nian hetan protesaun.
48. Kualkér uzu legál ba forsa nian tenke respeita prinsípiu sira kona-ba nesesidade
no proprosionalidade nian, nune’e mós Prinsípiu Báziku sira kona-ba Uza Forsa no
Kilat hosi Ofisiál sira ne’ebé Mantein Lei no Orden no kualkér kódigu konduta
nasionál ka lokál nian ne’ebé konsistente ho aplikasaun ba lei internasionál no
padraun direitus umanus nian.
49. Despeju sei labele hala’o iha tempu aat (bad weather) nia laran, iha kalan,
durante festivál ka feriadu relijioza nian sira, molok ba eleisaun, ka durante ka iha
tempu besik ba ezame eskolár nian.
50. Estadu no sira-nia ajente sira tenke hola medida sira hodi garante katak laiha ema
ruma mak sai sujeitu ba atake sira ne’ebé direta ka indiskriminada ka hahalok
violénsia sira seluk, liuliu hasoru feto no labarik sira, ka arbitráriamente lakon direitu
ba sira-nia propriedade ka pozesaun nu’udár rezultadu ida hosi demolisaun, inséndiu
no forma seluk hosi destruisaun deliberada, neglijénsia ka kualkér forma hosi
punisaun koletiva. Propriedade no pozesaun sira ne’ebé husik hela ho forma ne’ebé
involuntária tenke hetan protesaun hosi destruisaun no apropriasaun, okupasaun ka
uzu arbitrária ka ilegál.
51. Autoridade sira no sira-nia ajente sira nunka bele ezije ka obriga ema hirak
ne’ebé hetan despeju atu sobu sira-nia uma uma ka estrutura sira seluk. Opsaun atu
halo nune’e tenke fornese ba ema afetadu sira tanba ida-ne’e sei fasilita salvamentu
ba pozesaun no materiál konstrusaun nian.
80
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
V. DEPOIZDE DESPEJU IDA: ASISTÉNSIA IMEDIATA NO RELOKASAUN
52. Governu no kualkér parte seluk ne’ebé responsável hodi fornese kompensasaun
ne’ebé justu no akomodasaun alternativa ne’ebé natoon, ka restituisaun bainhira
viável, tenke halo lailais kedas ida-ne’e depoizde despeju, exetu iha situasaun forsa
maiór nian. Iha mínimu, laharee ba sirkunstánsia sira no lahó diskriminasaun,
autoridade kompetente sira tenke garante katak ema ka grupu hirak ne’ebé hetan
despeju, liuliu ema hirak ne’ebé laiha kbiit atu tau-matan ba sira-nia an rasik, hetan
asesu ne’ebé ho protesaun no seguru ba:
(a) Ai-han esensiál, bee moos ba hemu no saneamentu;
(b) Abrigu no uma báziku;
(c) Roupa adekuadu;
(d) Servisu médiku ne’ebé esensiál;
(e) Fonte sira ba subsisténsia nian;
(f) Hahán ba animál no asesu ba rekursu sira propriedade komún nian ne’ebé uluk
sira depende ba; no
(g) Edukasaun ba labarik sira no fasilidade ba kuidadu labarik nian (krexés). Estadu
sira mós tenke garante katak membru sira hosi família ne’e rasik ka hosi komunidade
nian sei la fahe malu nu’udár rezultadu ida hosi despeju.
53. Tenke halo esforsu espesiál hodi garante partisipasaun hanesan hosi feto sira iha
prosesu planeamentu hotu-hotu no mós iha distribuisaun ba servisu no suprimentu
báziku sira.
54. Atu garante protesaun ba ema nia direitu atu hetan nível aas liu ba saúde fízika
no mentál nian, ema hotu ne’ebé hetan despeju ne’ebé kanek no moras, nune’e mós
ema hirak ne’ebé ho defisénsia, tenke hetan kuidadu saúde no atensaun ne’ebé sira
presiza to’o iha nível másimu ne’ebé posível no mós labele demora liu, lahó
distinsaun ba kualkér razaun duké razaun sira médiku nian. Bainhira nesesáriu, ema
hirak ne’ebé hetan despeju tenke iha asesu ba servisu sira psikolójika no sosiál nian.
Tenke fó atensaun espesiál ba:
(a) Nesesidade saúde feto no labarik sira, inklui asesu fornesidór kuidadu saúde feto
nian bainhira nesesáriu, no mós ba servisu sira hanesan kuidadu saúde reprodutiva
no konsellu ne’ebé apropriadu ba vítima sira abuzu seksuál no abuzu sira seluk nian;
(b) Garante katak tratamentu médiku kontínuu sei lahetan impedimentu nu’udár
rezultadu ida hosi despeju ka relokasaun nian; no
(c) Prevensaun ba moras kontajiozu no infektuozu, inklui HIV/SIDA, iha fatin relokasaun
nian.
81
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)
55. Fatin sira ne’ebé identifikadu ba relokasaun nian ne’e tenke prenxe kritériu ba
uma adekuadu tuir Lei internasionál direitus umanus nian. Kritériu ne’e inklui:9
Seguransa legál ba okupasaun;
Servisu, materiál, fasilidade no infraestrutura sira hanesan bee moos ba hemu,
enerjia ba te’in, akesimentu no iluminasaun, fasilidade sanitária sira no mós ba fase
nian, meiu sira atu rai ai-han, fatin soe fo’er nian, sistema ezgotu no servisu
emerjénsia nian, no mós ba rekursu sira naturál no komún nian, bainhira apropriadu;
Uma ne’ebé tuir kbiit atu selu;
Uma ne’ebé ho kondisaun natón atu hela (abitável) ne’ebé fó espasu adekuadu ba
abitante sira, protesaun hosi malirin, umidade, manas, udan, anin ka ameasa sira
seluk ba saúde nian, perigu estruturál no ajente sira ne’ebé lori moras, no garante
seguransa fízika ba ema ne’ebé hela;
Asesibilidade ba grupu sira ne’ebé dezvantajen;
Asesu ba opsaun sira empregu nian, servisu sira saúde nian, eskola sira, sentru sira
ba tau-matan labarik nian (krexés) no fasilidade sosiál sira seluk, iha área sira urbana
no mós rurál; no
Uma ne’ebé kulturalmente adekuada. Atu garante seguransa ba uma, uma adekuadu
mós tenke inklui elementu esensiál sira tuirmai ne’e: privasidade no seguransa;
partisipasaun iha halo desizaun; liberdade hosi violénsia; no asesu ba remédiu sira ba
kualkér violasaun ne’ebé sira sofre ona.
56. Hodi determina kompatibilidade hosi repovoasaun nian ho matadalan ida-ne’e,
Estadu sira tenke garante katak iha kontekstu ba kualkér kazu repovoasaun nian
halo-tuir kritériu sira tuirmai ne’e:
Repovoasaun ruma la bele akontese to’o iha momentu ne’ebé mak iha polítika
komprensivu ida ba repovoasaun nian ne’ebé konsistente ho matadalan ida-ne’e no
prinsípiu sira direitus umanus ne’ebé rekoñese internasionalmente;
(b) Repovoasaun tenke garante katak direitus umanus feto, labarik, ema indíjena sira no
grupu vulnerável sira no ema seluk nian hetan protesaun hanesan, inklui sira-nia
direitu ba pose ba propriedade no asesu ba rekursu sira;
(c) Atór ne’ebé propoin no/ka realiza repovoasaun ne’e iha obrigasaun tuir lei atu selu
ba kualkér kustu asosiadu, inklui kustu hotu-hotu ba repovoasaun nian;
(d) Laiha ema, grupu ka komunidade afetada ruma mak sei bele sofre detriment/lakon
ba sira-nia direitus umanus, no mós sira-nia direitu atu hadi’ak beibeik sira-nia
kondisaun moris nian sei la sujeitu ba infrasaun. Ida-ne’e aplika igualmente ba
komunidade rai-na’in sira iha fatin sira repovoasaun nian, no ema, grupu no
komunidade afetadu sira ne’ebé sai sujeitu ba despeju ho forsa;
(a)
9
Haree Komentáriu Jerál Nú. 4 kona-ba hela-fatin adekuadu ne’ebé adota hosi Komité ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no
Kulturál iha tinan 1991.
82
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
(e)
(f)
(g)
(h)
(i)
(j)
(k)
Tenke garantia direitu hosi ema, grupu no komunidade afetadu sira atu fó
konsentimentu informadu tomak no antes relokasaun. Estadu tenke fornese
fasilidade sira, servisu sira no oportunidade ekonómiku hotu-hotu ne’ebé nesesáriu
iha fatin ne’ebé propoin;
Tempu no kustu finanseira ne’ebé nesesáriu hodi halo viajen ba no hosi serbisu-fatin
ka atu hetan asesu ba servisu esensiál sira sei labele hatuur ezijénsia ne’ebé boot liu
ba orsamentu hosi uma-kain sira ne’ebé ho renda ki’ik;
Fatin sira ba relokasaun nian ne’e tenke labele iha fatin ne’ebé iha poluisaun ka fatin
ne’ebé besik liuresik ba fonte sira poluisaun nian ne’ebé fó ameasa ba ema nia
direitu atu hetan nível aas liu ba saúde mentál no fízika nian;
Informasaun sufisiente tenke fó ba ema, grupu no komunidade afetadu sira kona-ba
Estadu nia projetu no planu hotu-hotu no mós prosesu implementasaun sira ne’ebé
relasionadu ho repovoasaun, inklui informasaun kona-ba uzu suposta uma no fatin
sira ba despeju no ninia benefisiáriu propostu sira. Tenke fó atensaun partikulár hodi
garante katak ema indíjena sira, minoria, laiha rai, feto no labarik sira hetan
reprezentasaun no inkluidu iha prosesu ida-ne’e;
Prosesu repovoasaun ne’e tomak tenke hala’o ho partisipasaun tomak hosi no mós
ho ema, grupu no komunidade sira ne’ebé afetada. Estadu sira tenke, iha partikulár,
hola konsiderasaun ba planu alternativu hotu-hotu ne’ebé propoin hosi ema, grupu
no komunidade sira ne’ebé afetada;
Se karik, depoizde audiénsia públika ida ne’ebé kompleta no justa, hetan katak sei
iha nafatin nesesidade ida atu kontinua ho repovoasaun ne’e, entaun ema, grupu no
komunidade afetadu sira tenke hetan avizu pelumenus iha loron 90 nia laran molok
data ba repovoasaun nian; no
Funsionáriu governu lokál sira no observadór sira ne’ebé neútru, ne’ebé identifikadu
lalais, tenke iha oin durante repovoasaun hodi nune’e bele garante katak operasaun
ne’e sei la envolve forsa, violénsia ka intimidasaun ruma.
57. Polítika sira reabilitasaun nian tenke inklui programa sira ne’ebé dezeña ba feto
no grupu sira ne’ebé marjinalizadu no vulnerável hodi garante sira-nia gozu hanesan
ba direitus umanus ba uma, ai-han, bee, saúde, edukasaun, serbisu, seguransa ba
ema, seguransa ba uma, liberdade hosi tratamentu kruél, dezumanu ka degradante,
no liberdade ba movimentu.
58. Ema, grupu ka komunidade sira ne’ebé afetadu hosi despeju ruma sei labele
hetan detrimentu ba sira-nia direitus umanus, inklui sira-nia direitu ba realizasaun
progresiva ba direitu ba uma adekuadu. Ida-ne’e aplika igualmente ba komunidade
rai-na’in sira iha fatin relokasaun nian.
VI. REMÉDIU SIRA BA DESPEJU HO FORSA
83
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
59. Ema hotu-hotu ne’ebé hetan ameasa hosi ka sai sujeitu ba despeju ho forsa iha
direitu atu hetan asesu ba remédiu ne’ebé oportunu. Remédiu sira ne’ebé adekuadu
inklui audiénsia ne’ebé justu, asesu ba konsellu legál, asisténsia legál, fila hikas,
restituisaun, repovoasaun, reabilitasaun no kompensasaun, no tenke halo-tuir,
bainhira aplikável, ba Prinsípiu Báziku sira no Matadalan kona-ba Direitu ba Remédiu
no Reparasaun ba Vítima sira Violasaun Grave nian hosi Lei internasionál direitus
umanus nian no Violasaun Grave sira hosi Lei Umanitária Internasionál.
A. Kompensasaun
60. Bainhira despeju ne’e inevitável, no nesesáriu duni ba promosaun moris-di’ak
jerál nian, Estadu tenke fornese ka garante kompensasaun ne’ebé ekitativa no justu
ba kualkér perda pesoál, reál ka propriedade ka sasán sira seluk, inklui direitu ka
interese sira iha propriedade nian. Tenke fó kompensasaun ba kualkér estragu sira
ne’ebé ekonómikamente avaliável, iha forma ne’ebé adekuada no proporsionál ba
gravidade hosi violasaun ne’e no mós sirkunstánsia sira hosi kazu ida-idak nian,
hanesan: lakon vida ka parte ruma hosi isin-lolon nian; danu fízika ka mentál nian;
oportunidade sira ne’ebé lakon, inklui empregu, edukasaun no benefísiu sosiál sira;
estragu materiál sira no lakon rendimentu, inklui lakon poténsia ba rendimentu nian;
estragu morál; no kustu sira ne’ebé nesesáriu ba asisténsia legál ka espesialista nian,
ai-moruk no servisu médiku sira, no mós servisu sira psikolójika no sosiál nian.
Kompensasaun ho osan nian, iha sirkunstánsia ne’ebé deit, labele substitui
kompensasaun reál iha forma ba rai no rekursu sira propriedade komún nian. Iha
situasaun ne’ebé mak rai ne’e foti ona, ema ne’ebé hetan despeju tenke
kompensadu ho rai ne’ebé proporsionál iha kualidade, ninia boot no valór, ka di’ak
liu.
61. Ema hotu-hotu ne’ebé hetan despeju, laharee ba sira iha títulu ba sira-nia
propriedade ka lae, tenke iha direitu atu hetan kompensasaun ba perda sira,
salvamentu no transporte ba sira-nia propriedade sira ne’ebé afetada, inklui
abitasaun orijinál no rai ne’ebé lakon ka hetan estragu iha prosesu ne’e.
Konsiderasaun ba sirkunstánsia sira hosi kazu ida-idak nian tenke permite provizaun
ba kompensasaun ba perda sira relasionadu ho propriedade informál, hanesan
abitasaun favelas.
62. Feto no mane sira tenke sai kó-benefisiáriu ba pakote kompensasaun hotu-hotu.
Inan solteira no feto-faluk sira hotu tenke iha direitu atu hetan sira-nia
kompensasaun rasik.
63. To’o iha pontu ne’ebé mak la kobre hosi asisténsia ba relokasaun nian,
avaliasaun ba estragu sira ekonómiku nian tenke tau iha konsiderasaun ba perda no
84
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
kustu sira, purezemplu, kona-ba parsela rai no estrutura uma nian; konteúdu;
infraestrutura; ipóteka ka multa debe nian sira seluk; uma provizóriu; taxa sira
birokrátika no legál nian; uma alternativa; saláriu no rendimentu ne’ebé lakon tiha
ona; oportunidade sira edukativu nian ne’ebé lakon tiha ona; tratamentu saúde no
médiku nian; repovoasaun no kustu ba transporte (liuliu kuandu iha relokasaun
ne’ebé dook hosi fonte ba subsisténsia nian). Iha-ne’ebé mak uma no rai mós sai
nu’udár fonte subsisténsia ida ba abitante sira ne’ebé hetan despeju, avaliasaun ba
impaktu no perda nian tenke tau konta ba valór hosi perda ba negósiu nian,
ekipamentu/inventáriu, animál hakiak, rai, ai-horis/kolleita, no lakon/diminuisaun ba
saláriu/renda.
B. Restituisaun no fila hikas
64. Sirkunstánsia sira hosi despeju ho forsa nian ne’ebé ligadu ba projetu sira dezenvolvimentu no infraestrutura (inklui hirak ne’ebé temi ona iha parágrafu 8 iha leten)
dala ruma deit mak permite ba restituisaun no fila hikas. Maski nune’e, bainhira
sirkunstánsia sira permite, Estadu sira tenke prioritiza direitu hirak-ne’e ba ema,
grupu no komunidade hotu-hotu ne’ebé sai sujeitu ba despeju ho forsa. Maibé ema,
grupu no komunidade sira sei labele hetan obriga kontra sira-nia hakarak rasik atu
fila hikas ba sira-nia uma, rai ka fatin uluk nian.
65. Bainhira posível duni atu fila hikas ka repovoasaun adekuada tuir matadalan
hirak-ne’e mak la fornese, autoridade kompetente sira tenke estabelese kondisaun
sira no fornese meiu sira, inklui finanseira, atu fila ho voluntáriu ho protesaun no
seguransa, no mós ho dignidade, ba sira-nia uma uluk ka fatin rezidénsia abituál.
Autoridade responsável sira tenke fasilita reinsersaun ba ema sira ne’ebé fila hikas
no halo esforsu sira hodi garante partisipasaun tomak hosi ema, grupu no
komunidade afetadu sira iha planu no jestaun ba prosesu sira ba fila hikas nian. Sei
nesesita medida espesiál sira hodi garante feto sira-nia partisipasaun ne’ebé hanesan
no efetivu iha prosesu sira ba fila hikas ka restituisaun nian hodi responde ba
prekonseitu ezistente sira hosi uma-kain, komunidade, institusionál, administrativa,
legál ka prekonseitu jéneru nian sira seluk ne’ebé kontribui ba marjinalizasaun ka
eskluzaun ba feto sira.
66. Autoridade kompetente sira iha devér no responsabilidade atu tulun ema, grupu
ka komunidade sira ne’ebé fila hikas hodi rekupera, to’o iha pontu másimu ne’ebé
posível, propriedade no pozesaun sira ne’ebé sira husik hela ka ne’ebé lakon tiha
hafoin sira-nia despeju.
67. Bainhira la posível atu fila hikas ba ida-nia fatin rezidénsia no rekuperasaun ba
propriedade no pozesaun nian, autoridade kompetente sira tenke fó ba vítima sira
85
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
hosi despeju ho forsa nian, ka ajuda sira hodi hetan, kompensasaun adekuada ka
forma seluk hosi reparasaun ne’ebé justu.
C. Repovoasaun no Reabilitasaun
68. Maski parte hotu-hotu tenke fó prioridade ba direitu atu fila hikas, sirkunstánsia
balun (inklui ba promosaun moris-di’ak jerál nian, ka iha-ne’ebé mak seguransa,
saúde no gozu ba direitus umanus nian ezije nune’e duni) bele nesesita repovoasaun
ba ema, grupu no komunidade partikulár tanba despeju bazeada ba dezenvolvimentu nian. Repovoasaun hanesan ne’e tenke realiza iha maneira ida ne’ebé justu
no ekuitativa hodi halo-tuir tomak Lei internasionál direitus umanus nian hanesan
hakerek ona iha seksaun V hosi matadalan hirak-ne’e.
VII. Monitorizasaun, Avaliasaun no Akompañamentu
69. Estadu sira tenke ativamente monitoriza no halo avaliasaun kuantitativa no
kualitativa nian hodi determina númeru, tipu no konsekuénsia prazu naruk hosi
despeju sira, inklui despeju ho forsa, ne’ebé akontese iha sira-nia jurisdisaun legál no
territóriu ba kontrolu efetivu nian. Relatóriu no rezultadu sira hosi monitorizasaun
nian tenke halo disponível ba públiku no parte internasionál sira ne’ebé interesadu
hodi promove dezenvolvimentu ba prátika di’ak sira no esperiénsia sira rezolusaun
ba problema nian bazeia ba lisaun sira ne’ebé aprende ona.
70. Estadu sira tenke fó fiar ba entidade nasionál ida independente, ne’e mak
hanesan instituisaun nasionál ida ba direitus umanus nian, hodi monitoriza no
investiga despeju ho forsa no Estadu nia konformidade ho madalan hirak-ne’e no
mós lei internasionál direitus umanus nian.
VIII. Papél Komunidade Internasionál Nian, Inklui Organizasaun Internasionál Sira
71. Komunidade internasionál nian iha obrigasaun atu promove, proteje no realiza
ema nia direitu ba uma, rai no propriedade. Instituisaun no ajénsia internasionál
finanseiru, negósiu, dezenvolvimentu no instituisaun no ajénsia relevante sira seluk,
inklui membru ka Estadu doadór sira ne’ebé iha direitu ba votu iha entidade hirak
hanesan ne’e nia laran, tenke hola konsiderasaun tomak ba proibisaun ba despeju ho
forsa tuir lei internasionál direitus umanus nian no padraun sira ne’ebé iha ligasaun.
72. Organizasaun internasionál sira tenke estabelese ka adere ba mekanizmu sira ba
keixa kona-ba kazu sira despeju ho forsa nian ne’ebé rezulta hosi sira-nia prátika no
polítika sira rasik. Tenke fornese medida legál sira ba vítima sira tuir matadalan hirakne’e.
86
Prinsípiu no matadalan báziku sira kona-ba despeju no dezlokasaun bazeia ba dezenvolvimentu
73. Korporasaun transnasionál no empreza sira negósiu nian sira seluk tenke
respeita ema nia direitu ba uma adekuadu, inklui proibisaun ba despeju ho forsa, iha
sira-nia área atividade no influénsia respetiva nian.
I.
INTERPRETASAUN
74. Matadalan hirak kona-ba despeju no dezlokasaun bazeada ba dezenvolvimentu
nian ne’e labele interpreta hanesan limita, altera ka prejudika direitu ne’ebé mak
rekoñese tuir lei direitus umanus internasionál nian, refujiadu, penál ka umanitária
nian no mós padraun sira relevante, ka direitu sira ne’ebé konsistente ho lei no padraun hirak-ne’e nu’udár rekoñese tuir kualkér lei nasionál nian.
87
Prinsípiu orientadór kona-ba seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana
PRINSÍPIU ORIENTADÓR KONA-BA SEGURANSA BA POSE10 BA EMA KIAK IHA ÁREA
URBANA11
Relatora Espesiál kona-ba uma adekuada nu’udár komponente ida hosi direitu ba
padraun moris nian ida ne’ebé adekuadu no naun diskriminasaun, sesaun 25
Konsellu Direitus Umanus Nasoins Unidas, A/HRC/25/24, Marsu 2014
Seguransa ba pose refere ba relasaun lubuk ida ne'ebé relasiona ho abitasaun no
rai, ne'ebé estabelesidu liuhosi direitu tuir lei ka tradisaun ka dispozisaun informál
ka íbrida, ne'ebé permite indivíduu atu hela iha nia uma ho seguru, pás no
dignidade. Ida-ne’e sai nu’udar parte integrál husi direitu ba abitasaun adekuada no
komponente nesesáriu hodi permite ema ida goza nia direitu sivíl, kulturál,
ekonómiku, polítiku no sosiál barabarak. Ema hotu-hotu tenke iha seguransa ba
pose ne'ebé natoon hodi garante protesaun legál hasoru despeju forsadu, asédiu
no ameasa seluk.
Situasaun ne'ebé ema kiak iha área urbana enfrenta daudaun hamosu dezafiu boot
ida ba seguransa ba pose, liuliu tanba nivel urbanizasaun aumenta ba beibeik iha
mundu tomak. Prinsípiu hirak-ne’e iha objetivu atu fó orientasaun ba Estadu sira no
atór sira seluk hodi tau matan ba dezafiu ida-ne’e hodi garante abitasaun adekuada
ba ema ne'ebé kiak no vulneravel iha área urbana no periurbana.
Prinsípiu hirak-ne’e bazeia ba presupostu katak indivíduu no komunidade ne'ebé
okupa rai ka propriedade atubele realiza sira-nia direitu ba abitasaun adekuada, no
laiha opsaun seluk ne'ebé adekuadu, iha direitu lejítimu relasiona ho pose ne'ebé
tenke garantidu no protejidu. Konseitu direitu lejítimu relasiona ho pose la'ós de’it
kobre nosaun komún kona-ba propriedade privada, no inklui mós forma oioin husi
pose, ne'ebé mai husi sistema oioin kona-ba pose.
10
Tuir publikasaun Nasoins Unidas nian hamutuk ho Gabinete Altu Komisáriu ba Direitus Umanus, kona-ba Feto no Direitu
ba Uma Adekuadu (2012), “pose iha forma oioin, ne’ebé inklui aluga uma (públiku no privadu), kooperativa uma nian,
renda, na’in rasik hela iha nia uma, uma emerjénsia nian no hela fatin informál, inklui okupa ema nia rai ka propriedade. Ba
kada tipu pose nian, ema hotu tenke iha nivel ka grau seguransa ba nia pose, ne’ebé garante protesaun legál nune’e
labele hasai sira ho forsa husi uma ka rai ne’ebé sira hela, ka halo persegisaun ka ameasa sira seluk, la haree ba forma pose
ne’e ninian. Estadu Partisipante tenke fó seguransa legál ba pose ba ema no umakain hirak ne’ebé agora laiha protesaun
ne’e, liu husi konsultasaun loloos ho ema no grupu sira ne’ebé afetadu”, pajina 18.
11
Prinsípiu orientadór kona-ba seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana ne’e aprezenta husi Relatór Espesiál Raquel
Rolnik, kona-ba hela-fatin adekuadu nu’udár komponente ida hosi direitu ba padraun moris nian ida ne’ebé adekuadu no
naun diskriminasaun iha sesaun 25 Konsellu Direitus Umanus Nasoins Unidas nian, Marsu 2014. Dokumentu kompletu
(A/HRC/25/54) bele hareé iha www.ohchr.org no www.righttohousing.org. Konsellu Direitus Umanus, iha Rezolusaun
25/17 “ (…) rekonese ho apresiasaun partikularmente Relatoriu Espesiál kona-ba prinsípiu orientadór kona-ba seguransa
ba pose ba ema kiak iha área urbana no enkoraje Estadu sira atu uza gia neé bainhira halo planu no implementasaun hodi
hadiak seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana”.
89
Prinsípiu orientadór kona-ba seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana
1 Hametin forma oioin husi pose
Estadu sira tenke promove, proteje no hametin forma oioin husi pose, inklui sira
ne'ebé mai husi sistema estatutáriu, konsuetudináriu, relijiozu no íbridu kona-ba
pose. Tenke dezenvolve lei, polítika no programa hotu-hotu ne'ebé relevante
bazeia ba avaliasaun sira ne'ebé sukat impaktu ba direitus umanus, ne'ebé
identifika no prioriza akordu pose ba ema sira ne'ebé vulneravel no marjinalizadu
liu hotu. Tenke promove, hametin no proteje pose ne'ebé halista iha okos ne’e,
entre sira seluk, tuir nesesidade iha kontestu ida-idak:
(a) Direitu pose;
(b) Direitu uzufrutu;
(c) Aluga;
(d) Propriedade plena; no
(e) Dispozisaun koletiva.
2 Hadi’ak seguransa ba pose
Hodi hadi’ak seguransa ba pose, liuliu ba ema vulneravel no marjinalizadu no grupu
ema kiak ne'ebé hela iha povuasaun urbana, Estadu sira, inklui autoridade
relevante, tenke adota medida sira tuir mai:
(a) Halo avaliasaun iha sidade tomak ba dispozisaun kona-ba pose;
(b) Identifika povuasaun no grupu populasaun ne'ebé la seguru, inklui ema umalaek;
(c) Dezenvolve estratéjia sira ba sidade tomak hodi garante pose no renova
dispozisaun sira kona-ba kategoria rai oioin, ho dispozisaun oioin kona-ba pose;
(d) Revee no reforma planu no regulamentu urbanu hodi integra povuasaun sira;
(e) Adota no implementa polítika realojamentu ne'ebé tane aas direitus umanus,
ne'ebé aplikavel bainhira laiha solusaun iha fatin ne’e;
(f) Fasilita mapeamentu ba povuasaun, enumerasaun no rejista pose ne'ebé
partisipativu;
(g) Estabelese mekanizmu ne'ebé justu no efetivu hodi rezolve disputa kona-ba rai;
(h) Aloka fundu sufisiente ba ministériu, munisípiu no governu lokál hodi
implementa medida hirak-ne’e; no
(i) Adota ka revee lejizlasaun hodi rekoñese no proteje dispozisaun múltipla konaba pose.
3 Prioriza solusaun iha fatin ne’e
Tenke iha garantia kona-ba pose iha fatin ne’e exetu iha sirkunstánsia exesionál
ne'ebé justifika despeju no halo-tuir lei internasionál kona-ba direitus umanus.
90
Prinsípiu orientadór kona-ba seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana
Labele uza regulamentu sira ne'ebé iha objetivu atu proteje saúde no seguransa
públika no ambiente ka atu hamenus risku ba populasaun nu’udar justifikasaun
hodi prejudika seguransa ba pose. Bainhira posivel, tenke buka solusaun iha fatin
ne’e: (a) hodi hamenus no jere risku dezastre no ameasa ba saúde no seguransa
públika; ka (b) ekilibra protesaun ambientál ho seguransa ba pose; exetu bainhira
okupante sira hili atu ezerse sira-nia direitu ba realojamentu.
4 Promove funsaun sosiál husi propriedade
Propriedade iha funsaun sosiál ne'ebé importante tebes inklui abitasaun adekuada
ba ema kiak iha área urbana. Estadu sira tenke ekilibra direitu ba propriedade ho
funsaun sosiál husi propriedade bainhira dezeña no implementa polítika kona-ba
abitasaun no polítika sira seluk ne'ebé relevante. Liuliu, Estadu sira, inklui
autoridade relevante, tenke promove asesu ba abitasaun ne'ebé segura iha
lokalizasaun apropriada ba ema kiak iha área urbana, liuhosi, entre sira seluk,
medida sira tuir mai:
(a) Halo auditoria ba sidade tomak kona-ba rai, abitasaun no edifísiu ne'ebé
mamuk no subutilizadu;
(b) Halo avaliasaun ba nesesidade espasiál hodi fó abitasaun ba ema kiak iha área
urbana, inklui ema uma-laek, ne'ebé konsidera tendénsia atuál no tendénsia
antesipada;
(c) Aloka rai públiku ne'ebé disponivel hodi fornese abitasaun ba ema sira ho
rendimentu ki’ik;
(d) Adota medida sira hodi kombate espekulasaun no subutilizasaun ba rai,
abitasaun no edifísiu privadu;
(e) Adota estratéjia no regulamentu inkluzivu kona-ba planeamentu urbanu;
(f) Adota medida sira hodi regula no estimula merkadu arrendamentu ba ema ho
rendimentu ki’ik no forma koletiva relasiona ho seguransa ba pose; no
(g) Adota medida sira hodi regula merkadu finansiamentu abitasaun no
instituisaun finanseira sira.
5 Kombate diskriminasaun bazeia ba pose
Lejizlasaun polítika no prátika sira tenke garante no proteje naun-diskriminasaun
bazeia ba situasaun pose. Garantia ida-ne’e tenke aplikavel ba forma hotu-hotu husi
pose. Tenke garante naun-diskriminasaun bazeia ba situasaun pose iha kontestu
sira tuir mai, entre sira seluk:
(Asesu ba fasilidade no servisu báziku;
(b) Asesu ba seguransa sosiál;
(c) Halibur no aprezenta dadus ofisiál;
91
Prinsípiu orientadór kona-ba seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana
(d) Programa administrasaun rai;
(e) Lejizlasaun no polítika kona-ba abitasaun;
(f) Planeamentu urbanu;
(g) Akuisisaun ba rai no utilizasaun ba objetivu públiku;
(h) Prosedimentu polisiál; no
(i) Asisténsia umanitária, inklui asesu ba abrigu.
6 Promove feto sira-nia seguransa ba pose
Igualdade jéneru de jure no de facto mak esensiál hodi permite feto sira atu goza
sira-nia direitu ba abitasaun adekuada. Relasiona ho ida-ne’e, Estadu sira tenke
hametin no proteje feto sira-nia seguransa ba pose, sein haree ba idade, estadu
matrimoniál, sivíl ka sosiál, no ketak husi sira-nia relasaun ho mane iha uma laran ka
komunidade laran.
7 Respeita seguransa ba pose iha atividade komersiál
Empreza komersiál tenke foti medida hotu-hotu ne'ebé relevante hodi garante
katak:
(a) laiha impaktu negativu ruma ba seguransa ba pose nu’udar rezultadu husi ka
relasiona ho sira-nia atividade ka relasaun emprezariál; no
(b) tau matan ba impaktu negativu ruma, inklui liuhosi fornesimentu remédiu sira
ba ema ne'ebé afetadu. Empreza komersiál tenke garante negosiasaun ne'ebé
transparente, livre no justa kona-ba kualkér transferénsia ka modifikasaun ba
direitu pose ho respeitu tomak ba ema ka komunidade sira-nia direitu atu simu ka
rejeita oferta.
8
Hametin seguransa ba pose iha kooperasaun dezenvolvimentu
Ajénsia dezenvolvimentu multilaterál no bilaterál tenke garante katak sira-nia
operasaun no projetu promove no la prejudika seguransa ba pose, inklui adota
polítika protesaun ne'ebé vinkulativu ho objetivu atu realiza direitu ba abitasaun
adekuada. Ajénsia hirak-ne’e tenke apoia Estadu sira ne'ebé laiha rekursu sufisiente
atu foti medida hotu-hotu ne'ebé nesesáriu hodi hametin seguransa ba pose ba
ema kiak iha área urbana.
9 Habiit ema kiak iha área urbana no responsabiliza Estadu sira
Indivíduu no komunidade sira ne'ebé kiak iha área urbana hala’o papél esensiál
hodi hametin seguransa ba pose. Estadu sira tenke iha responsabilizasaun ba ema
kiak iha área urbana hodi implementa prinsípiu orientadór hirak-ne’e, entre sira
seluk:
(a) Fornese informasaun kona-ba pose ba públiku ho asesu di’ak no iha tempu
adekuadu;
92
Prinsípiu orientadór kona-ba seguransa ba pose ba ema kiak iha área urbana
(b) Garante transparénsia bainhira foti desizaun, inklui justifikasaun ba desizaun
sira;
(c) Garante katak ema kiak iha área urbana bele partisipa ho livre, ho maneira
signifikativa no informada kona-ba dezeñu no implementasaun ba medida sira
ne'ebé sei garante sira-nia situasaun pose;
(d) Dezenvolve indikadór no marku-referénsia ne’ebé apropriadu ho kontestu hodi
sukat hakat ba oin no hakat ba kotuk; no
(e) Halo relatóriu periódiku kona-ba progresu iha nivel nasionál no internasionál.
10 Garante asesu ba justisa
Situasaun pose labele hamosu barreira ba ema atu hetan asesu ba remédiu efetivu
ba violasaun direitus umanus. Estadu sira tenke garante asesu ba remédiu
administrativu no/ka judisiál ne'ebé efetivu ba violasaun kontra direitu ba abitasaun
adekuada, ne'ebé akontese, entre sira seluk, tan-ba:
(a) Diskriminasaun bazeia ba situasaun pose, inklui diskriminasaun múltipla;
(b) Diskriminasaun bazeia ba motivu ne'ebé proibidu relasiona ho direitu atu goza
seguransa ba pose;
(c) La adota medida sira ne'ebé apropriadu iha tempu adekuadu hodi tau matan ba
inseguransa relasiona ho pose ba ema kiak iha área urbana; no
(d) Prejudika seguransa ba pose inklui liuhosi despeju forsadu.
93
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
PRINSIPIU SIRA KONA-BA RESTITUISAUN UMA NO PROPRIEDADE BA REFUJIADU
NO DEZLOKADU SIRA
Sub-Komisaun kona-ba Protesaun no Promosaun Direitus Umanus adota iha 2005
iha Rezolusaun 2005/21
‘ Prinsipiu Pinheiro’
PREÁMBULU
Rekoñese katak refujiadu tokon ba tokon no ema dezlokadu sira iha mundu tomak
kontinua moris iha situasaun difisil no inserteza hirak, no katak refujiadu no ema
dezlokadu sira iha direitu ida atu fila ho voluntariu, seguru no dignidade, ba sira-nia
uma ka rai habitual uluk hirak,
Sublina katak fila voluntariu ho seguru no dignidade tenke bazeia ba liberdade atu
hetan informasaun, opsaun individual no katak refujiadu no dezlokadu sira tenke
hetan informasaun kompletu, ne’ebé imparsial, informasaun ne’ebé foun no loos,
inklui kona-ba asuntu fiziku, material no seguransa legal hirak iha nasaun ka fatin
orijine hirak,
Reafirma direitu refujiadu no dezlokadu feto no labarik feto sira, no rekoñese
nesesidade atu hola medida pozitivu hirak atu garante katak sira-nia direitu ba
restituisaun ba uma, rai no propriedade hirak garante duni,
Apresia katak instituisaun nasional no internasional barak hirak-ne’ebé maka hari’i
ona iha tinan hirak foin lailais ne’e atu garante direitu restituisaun refujiadu no
dezlokadu sira, no mós lei nasional no internasional barak, estandar, deklarasaun
politika hirak, akordu no liña orientasaun hirak-ne’ebé maka rekoñese no reafirma
ona direitu ba restituisaun ba uma, rai no propriedade,
Konvense ona katak direitu ba restituisaun ba uma, rai no propriedade maka
esensial/importante liu ba rezolusaun konflitu no atu hari’i dame hafoin konflitu,
regresu/fila ne’ebé seguru no sustentavel no estabelesementu regra lei hirak, no
katak monitorizasaun diak ba programa restituisaun hirak, iha parte organizasaun
internasional sira no Estadu ne’ebé maka afeita maka importante tebes atu garante
sira-nia implementasaun ne’ebé diak/efektivu,
Konvense ona mós katak implementasaun husi programa restituisaun ba uma, rai
no propriedade hirak-ne’ebé hetan susesu, nu’udar elementu xave ida atu restaura
fali justisa, kontribui ba halakon efektivamente situasaun dezlokasaun iha futuru no
hari’i dame ne’ebé sustentavel.
94
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
SEKSAUN I. ESKALA NO APLIKASAUN
1. Eskala no aplikasaun
1.1 Prinsípiu hirak kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no ema
dezlokadu sira-ne’ebé maka halo ona artikulasaun iha-ne’e, mak dezeñu ona atu
asiste ator relevante hotu, nasionál no internasionál, wainhira haree ba asuntu legal no tékniku hirak kona-ba restituisaun uma, rai no propriedade iha situasaun
ne’ebé dezlokasaun hatutan ona ba situasaun iha ne’ebé ema lakon sira-nia uma
uluk, rai hirak, propriedade hirak ka hela fatin rezidensiál hirak arbiru ka la tuir lei.
1.2 Prinsípiu kona-ba restituisaun ba uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu
sira aplika igual ba refujiadu hotu, dezlokadu internu hirak no sira ne’ebé maka iha
situasaun hanesan ne’ebé halai liutiha fronteira hirak maibé hirak-ne’ebé maka dala
ruma la haktuir definisaun legal ba refujiadu (“refujiadu no ema dezlokadu sira”)
ne’ebé maka lakon sira-nia uma uluk, rai, propriedade ka fatin rezidénsia habitual
hirak, la interese ba natureza ka sirkunstánsia hirak oinsá dezlokasaun mosu loloos.
SEKSAUN II. DIREITU BA RESTITUISAUN BA UMA NO PROPRIEDADE
2. Direitu ba restituisaun ba uma no propriedade
2.1 Refujiadu no ema dezlokadu sira hotu iha direitu atu hetan fali sira uma, rai
no/ka propriedade ne’ebé maka hadau husi sira arbiru no latuir lei, ka hetan
restituisaun kualker uma, rai no/ka propriedade ne’ebe faktualmente imposivel atu
restaura nu’udár determina ona hosi tribunal independente no imparsial.
2.2 Estadu tenke hatudu prioritizasaun direitu ba restituisaun hanesan remediu
ne’ebé maka prefere liúba dezlokasaun no nu’udár elementu xave ida atu restaura
fali justisa. Direitu ba restituisaun eziste hanesan direitu distintu, no la depende ba
ema ne’ebe dezlokadu ka refujiadu ne’ebe iha direitu ba restituisaun uma, rai no
propriedade, aktualmenente fila ka la fila.
SEKSAUN III. PRINSIPIU ‘OVERARCHING’/JERAL
3.
Direitu diskriminasaun laek
3.1 Ema hotu-hotu iha direitu atu la hetan diskrimnasaun bazeia ba rasa, kor, seksu,
lian/lingua, relijiaun, opiniaun politika ka seluk, orijin nasionál ka sosiál,
propriedade, defisiénsia, estatutu moris ka seluk.
95
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
3.2 Estadu tenke garante diskriminasaun de fakto no de jure bazeia ba razaun temi
iha leten ne’e bandu/proibidu no katak ema hotu, inklui refujiadu no ema
dezlokadu sira, konsidera hanesan tuir lei.
4. Direitu ba igualidade entre mane no feto sira
4.1 Estadu tenke garante direitu ne’ebé hanesan ba feto no mane, no direitu ne’ebé
hanesan ba labarik mane no feto sira, ba restituisaun ba uma, rai no propriedade.
Estadu tenke garante direitu ne’ebé hanesan ba mane no feto sira, no direitu
ne’ebé hanesan ba labarik mane no feto sira, inter alia , atu voluntariamente fila ho
seguru no ho dignidade, garante seguransa legal ba posesaun, na’in ba
propriedade, asesu ne’ebé hanesan ba erensa, nune’e mós ba utilizasaun, kontrola
no asesu uma, rai no propriedade.
4.2 Estadu tenke garante katak programa restituisaun ba uma, rai no propriedade,
politika no pratika hirak rekoñese nain hamutuk entre xefe uma kain mane no feto
sira hanesan komponente espesifiku iha prosesu restituisaun, no katak programa,
politika no pratika restituisaun hirak refleta aprozimasaun sensitivu ba jeneru.
4.3 Estadu tenke garante katak programa restituisaun ba uma, rai no propriedade,
politika no pratika hirak la kria dezvantajen ba feto no labarik feto sira. Estadu
tenke adota medida pozitiva hirak atu garante igualidade jeneru iha asuntu idane’e.
5. Direitu atu hetan protesaun husi dezlokasaun
5.1 Ema hotu-hotu ida direitu atu hetan protesaun hasoru dezlokasaun arbiru husi
nia uma, rai ka rezidensia habitual.
5.2 Estadu tenke inklui protesaun hasoru dezlokasaun iha lejizlasaun domestika, ho
konsistensia ho lei direitu umanus internasional nian no lei humanitariu no estandar
hirak-ne’ebé maka iha ligasaun, no tenke haboot protesaun hirak-ne’e ba ema hotu
iha sira-nia juridikasaun legal ka kontrola efektiva.
5.3 Estadu tenke bandu despeju obrigatoriu, demolisaun/halo rahun uma hirak no
destruisaun areia agrikultura hirak no konfiskasaun arbiru ka espropriasaun rai
hanesan medida penalidade/punitiva ka hanesan meiu ida ka metode funu nian.
5.4 Estadu tenke foti pasu hirak atu garante katak laíha ema ida maka hetan
dezlokasaun husi Estadu ka ator la’os Estadu hirak. Estadu mós tenke garante
katak invidual sira, empreza sira, no entidade sira seluk iha sira-nia jurisdisaun legal
ka kontrolu efektivu, la hala’o ka sé la partisipa iha dezlokasaun.
96
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
6. Direitu ba privasidade no respeitu ba uma
6.1 Ema hotu-hotu ida direitu atu hetan protesaun hasoru intervensaun arbiru ka
latuir lei ho nia privasiade iha ninia uma.
6.2 Estadu tenke garante katak ema hotu-hotu hetan protesaun hosi prosesu
loloos hasoru intervensaun arbiru kala tuir lei ho nia privasidade iha ninia uma.
7. Direitu ba goza ho dame ba buat-soin
7.1 Ema hotu iha direitu ba goza ho dame nia buat-soin hirak.
7.2 Estadu tenke subordena deit ba utilizasaun no goza posesaun hirak iha interese
publika nian no haktuir kondisaun hirak-ne’ebé maka lei hakerek ona no tuir
prinsipiu jeral husi lei internasional. Tempu saida deit maka iha posibilidade,
“interese sosiedade nian” tenke komprende restritivamente, nune’e atu fó sentidu
ba interferensia temporariu deit ho direitu ba goza ho dame buat-soin hirak.
8. Direitu ba uma ne’ebé adekuada
8.1 Ema hotu-hotu ida direitu ba uma ne’ebé adekuada.
8.2 Estadu tenke adota medida pozitiva hirak ho intensaun atu halakon situasaun
refujiadu sira no ema dezlokadu sira moris iha uma-ne’ebé la adekuada.
9. Direitu ba movimentu livre
9.1 Ema hotu-hotu ida direitu ba movimentu livre no direitu atu hili nia hela fatin.
Laíha ema ida maka hetan obrigasaun arbiru no la tuir lei atu hela nafatin iha
teritoriu, areia ka rejiaun ida. Nune’e mós, la bele obriga arbiru ka la tuir lei atu sai
husi teritoriu, areia ka rejiaun ida.
9.2 Estadu tenke garante katak liberdade movimentu no direitu atu hili ema idakidak nia rezidensia la subjeitu ba kualker restrisaun so deit ba hirak-ne’ebé lei
fornese ona, maka nesesariu atu proteje seguransa nasional, orden publika, saúde
publika ka moral ka direitu no liberdade seluk nian no tenke tuir lei direitu umanus
internasional nian, lei refujiadu no umanitariu no estandar ne’ebé iha ligasaun.
SEKSAUN IV. DIREITU ATU FILA VOLUNTARIA HO SEGURU NO DIGNIDADE
10. Direitu atu fila voluntaria ho seguru no dignidade
10.1 Refujiadu no ema dezlokadu hotu iha direitu atu fila voluntaria ba sira-nia uma
uluk, rai no fatin rezidensia habitual hirak ho seguru no dignidade. Fila/regresu
voluntaria ho seguru no dignidade tenke bazeia ba opsaun individual ida-ne’ebé
livre no informadu duni. Refujiadu ho dezlokadu sira tenke hetan informasaun
97
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
ne’ebé kompleta, objetivu, foun no loos, inklui kona-ba asuntu fiziku, material no
seguransa legal hirak iha nasaun ka fatin orijine hirak.
10.2 Estadu tenke permite refujiadu no ema dezlokadu sira-ne’ebé maka hakarak
atu fila voluntaria ba sira-nia uma, rai ka rezidensia habitual uluk. Labele halo
restrisaun ba direitu ida-ne’e tuir kondisaun hirak husi suksesaun estadu nian, no la
bele halo limitasaun tempu arbiru ka latuir lei ba direitu ne’e.
10.3 Refujiadu no ema dezlokadu sira labele hetan obrigasaun, ka presaun direita
ka indireita, atu fila ba sira-nia uma, rai ka rezidensia habitual uluk. Refujiadu ka
dezlokadu sira tenke bele efektivamente buka solusaun ne’ebé permanente ba
dezlokasaun duke fila, sé karik sira hakarak nune’e, la ho prejudikasaun ba sira-nia
direitu ba restituisaun ba sira-nia uma, rai no propriedade.
10.4 Estadu tenke, wainhira nesesariu, husu Estadu sira seluk ka organizasaun
internasional sira asistensia finansial ka teknika atu fasilita refujiadu no ema
dezlokadu sira atu fila voluntaria, ho seguru no ho dignidade.
SEKSAUN V. MEKANIZMU LEGAL, POLITIKU, PROSEDURAL NO INSTITUSIONAL
ATU HALO IMPLEMENTASAUN
11. Kompatibilidade ho lei direitus umanus internasional, refujiadu no umanitariu
no estandar hirak-ne’ebé maka iha ligasaun
11.1 Estadu tenke garante katak prosedura, instituisaun, mekanizmu no kuadru legal
restituisaun uma, rai no propriedade hirak iha duni kompatibilidade ho estandar lei
direitus umanus internasional nian, refujiadu no umanitariu hirak, no mos garante
direitu atu fila voluntaria ho seguru no ho dignidade rekoñese iha laran.
12. Prosedimentu nasional, instituisaun no mekanizmu
12.1 Estadu tenke hari’i no suporta prosedimentu instituisaun no mekanizmu hirak
ne’ebé justu, tuir tempu, independente, transparante no laíha diskriminasaun, atu
avalia no reforsa reklamasaun restituisaun ba uma, rai no propriedade hirak. Iha
situasaun ne’ebé prosedimentu, instituisaun no mekanizmu ne’ebe eziste ona bele
efektivamente responde ba asuntu hirak-ne’e, Estadu tenke garante
disponibilidade finansa, rekursu umanu no seluk adekuadu atu fasilita restituisaun
iha maneira/hahalok ida-ne’ebé justu no tuir tempu.
12.2 Estadu tenke garante katak prosedimentu, instituisaun no mekanizmu
restituisaun ba uma, rai no propriedade hirak, mak sensitivu ba tinan no jeneru, no
rekoñese igualidade direitu husi mane no feto sira no mós igualidade direitu ba
98
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
labarik mane no feto sira, no refleta prinsipiu jeral hirak ba ”interese diak liu” ba
labarik sira.
12.3 Estadu tenke hola medida administrativa, lejislativu no juridiku loloos hirak atu
suporta no fasilita prosesu restituisaun ba uma, rai no propriedade. Estadu tenke
fornese ajensia relevante hotu ho rekursu finansial, umanu no seluk adekuadu atu
halo sira-nia serbisu kompletu ho susesu ho maneira ne’ebé justu no tuir tempu.
12.4 Estadu tenke hari’i liña orientasaun ne’ebé garante efektividade husi
prosedimentu, institusaun no mekanizmu relevante hotu ba restituisaun ba uma,
rai no propriedade, inklui liña orientasaun ba organizasaun institusional,
formasaun/treinu ba funsionariu no kazu, investigasaun no prosedimentu ba keixa
hirak, verifikasaun pose ba propriedade ka direitu seluk pose nian, no mos ba
mekanizmu foti desizaun, haforsa no rekursu hirak. Estadu dalaruma bele integra
mekanizmu rezolusaun disputa alternativa ka informal ba iha prosesu hirak-ne’e,
kuandu mekanizmu hotu hirak hanesan ne’e lao tuir lei direitus umanus
internasional, refujiadu no umanitariu no estandar hirak-ne’ebé maka iha ligasaun
hirak, inklui direitu atu la hetan diskriminasaun.
12.5 Iha ne’ebé deit estadu direitu la lao ona, ka iha ne’ebé Estadu la iha abilidade
atu implementa prosedimentu, instituisaun no mekanizmu hirak-ne’ebé maka
presiza atu fasilita prosesu restituisaun ba uma, rai no propriedade iha
maneira/hahalok ne’ebé tuir tempu no justu, Estadu tenke husu asistensia teknika
no kooperasaun husi ajensia internasional relevante hirak atu hari’i rejime
provisional hirak atu fornese ba refujiadu no ema dezlokadu sira prosedimentu,
instituisaun no mekanizmu hirak-ne’ebé maka presiza atu garante remediu
restituisaun ne’ebé efektivu.
12.6 Estadu tenke inklui prosedimentu restituisaun, institusaun no mekanizmu uma,
rai no propriedade hirak iha akordu dame no akordu repatriasaun voluntariu hirak.
Akordu dame hirak tenke inklui asaun espesifika husi partidu hirak atu rezolve
loloos asuntu uma, rai no propriedade ne’ebé presiza remediu tuir lei internasional
nian ka ne’ebé ameasa atu demoraliza prosesu dame sé karik husik hela laho
solusaun, no evidentemente prioritiza direitu restituisaun hanesan remediu ne’ebé
maka prefere iha kazu ida-ne’e.
13. Asesibilidade prosedimentu reklamasaun ba restituisaun nian
13.1 Ema hotu ne’ebé lakon uma, rai no/ka propriedade arbiru ka latuir lei tenke iha
posibilidade atu hatama reklamasaun/keixá ida ba restituisaun no/ka
kompensasaun ba instituisaun independente no imparsial, no atu simu
99
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
determinasaun ida ba sira-nia keixá. Estadu labele hari’i kualker prekondisaun hirak
ba hato’o reklamasaun ba restituisaun.
13.2 Estadu tenke garante katak aspeitu hotu husi prosesu reklamasaun ba
restituisaun, inklui prosedura rekursu, mak justu, tuir tempu, bele asesu, gratuitu,
no sensitivu ba tinan no jeneru. Estadu tenke adota medida pozitiva hirak atu
garante katak feto sira bele partisipa ho baze hanesan tomak ida iha prosesu ne’e.
13.3 Estadu tenke garante katak labarik sira-ne’ebé separadu ka ne’ebé laíha
akompañamentu bele partisipa no reprezenta tomak iha prosesu reklama
restituisaun, no katak kualker desizaun ne’ebé iha relasaun ba reklama restituisaun
husi labarik sira-ne’ebé separadu ka ne’ebé laíha akompañamentu haktuir prinsipiu
“interese diak liu” labarik nian.
13.4 Estadu tenke garante katak refujiadu no ema dezlokadu sira seluk iha asesu ba
prosesu reklama ba restituisaun la hare’e ba sira-nia rezidensia durante periodu
dezlokasaun, inklui iha nasaun orijine, nasaun buka azilu ba ka nasaun hirak iha
ne’ebé sira halai ba ona. Estadu tenke garante katak ema hotu ne’ebé maka
afetadu iha koñesementu/informasaun kona-ba prosesu reklama restituisaun, no
katak informasaun kona-ba prosesu ne’e mak disponsivel didiak, inklui iha nasaun
orijine, nasaun azilu ka nasaun hirak ne’ebé sira halai ba ona.
13.5 Estadu presiza buka atu hari’i sentru no serbisu fatin hirak atu halo prosesu ba
reklamasaun ba restituisaun iha areia/fatin hirak ne’ebé ema ne’ebé sira-ne’ebé
karik se halo reklama hela ba. Atu fasilita asesu ne’ebé diak ba sira-ne’ebé afetadu
ona, tenke iha posibilidade atu hatama reklamasaun ba restituisaun tuir koreiu ka
tuir reprezentante no mós nu’udár ema isin lolon rasik. Estadu mós tenke
konsidera estabelese unidade movel atu garante asesibilidade ba reklamador
potensial hotu sira.
13.6 Estadu tenke garante katak ema ne’ebe uza uma, rai no/ka propriedade, inklui
sira-ne’ebé aluga, iha direitu atu partisipa iha prosesu reklamasaun ba restituisaun,
inklui hatama dokumentu ba reklamasaun restituisaun kolektivu hirak.
13.7 Estadu tenke dezenvolve formulariu hirak ba reklamasaun ba restituisaun
ne’ebé simples no fasil atu komprende no uza no halo formulariu hirak-ne’e iha lian
popular hirak ka lian husi grupu ne’ebé maka afetadu. Asistensia kompetente tenke
disponivel atu ajuda ema sira-ne’ebé kompleta no hatama ona formulariu
reklamasaun ba restituisaun hirak, no asistensia hirak hanesan ne’e tenke fornese
ho maneira/hahalok ida-ne’ebé sensitivu ba tinan no jeneru.
100
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
13.8 Kuandu formulariu reklamasaun ba restituisaun hirak la bele simplifika
sufisiente tanba komplexidade hirak-ne’ebé maka inerente ba prosesu
reklamasaun, Estadu tenke involve ema kualifikadu sira atu entrevista ho
konfidensialidade reklamador potensial, no iha maneira ne’ebé maka sensitivu ba
tinan no jeneru, atu bele hetan informasaun hirak-ne’ebé maka nesesariu no halo
kompletu formulariu reklamasaun hirak hodi sira-nia naran.
13.9 Estadu tenke estabelese periodu klaru atu hatama reklamasaun ba restituisaun
nian. Informasaun ida-ne’e tenke fahe tomak no tenke nato’on atu garante katak
sira-ne’ebé maka afeita iha oportunidade adekuada atu hatama reklamasaun ba
restituisaun ida, konsidera numeru potensial ba reklamador sira, difikuldade
potensial hirak ba informasaun no asesu, nivel dezlokasaun nian, asesibilidade ba
prosesu ba grupu potensial dezvantajem no individual vulneravel sira, no situasaun
politika iha nasaun ka rejiaun orijine.
13.10 Estadu tenke garante katak ema sira-ne’ebé presiza asistensia espesial, inklui
hirak-ne’ebé lahatene lee no hakerek no ema sira-ne’ebé iha defisiénsia, mós hetan
asistensia hanesan ne’e atu garante katak asesu ba prosesu reklama restituisaun
lataka ba sira.
13.11 Estadu tenke garante katak iha asistensia legal adekuada, no gratuita se
posivel, ba ema halo reklamasaun ba restituisaun. Maske asistensia legal bele
fornese husi governu no la’os governu nian (nasional ka internasional), asistensia
legal hanesan ne’e tenke tuir estandar adekuada relasaun ho kualidade, laíha
diskriminasaun, justu no iha imparsialidade atu labele prejudika prosesu
reklamasaun ba restituisaun.
13.12 Estadu tenke garante katak laiha ema ida maka hetan persigisaun ka kastigu
tamba halo reklamasaun ba restituisaun.
14. Konsultasaun adekuada no partisipasaun iha prosesu foti desizaun
14.1 Estadu no atór internasionál no nasionál sira-ne’ebé envolve tenke garante katak repatriasaun voluntária no programa restituisaun ba uma, rai no propriedade
hala’o ho konsultasaun no partisipasaun adekuada ho ema, grupu no komunidade
sira-ne’ebé maka afeita ona.
14.2 Estadu no atór internasionál no nasionál sira-ne’ebé envolve tenke, partikularmente, garante katak feto, ema rai nain, minoria rasiál ka étnika sira, katuas/ferik
sira, sira-ne’ebé maka iha defisiénsia no labarik sira reprezenta no inklui adekuada
iha prosesu foti desizaun ba restituisaun hirak, no iha meius no informasaun apropriadu atu partisipa efetiva. Nesesidade husi individual vulneravel sira inklui katu101
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
as/ferik, feto xefe uma kain mesak, labarik ne’ebé separadu ka laiha akompañamentu, no ema ne’ebé iha defisiénsia tenke hetan atensaun partikular.
15. Dokumentasaun uma, rai no propriedade
15.1 Estadu tenke estabelese ka hari’í filafali kadastru nasionál ho objetivu oioin ka
sistema seluk ne’ebé loos ba rejistrasaun uma, rai no direitu propriedade sira hanesan komponente integral husi kualkér programa restituisaun, respeitu direitu refujiadu no ema dezlokadu sira wainhira halo ne’e.
15.2 Estadu tenke garante katak kualkér anunsiu judisiál, kuasi-judisial, administrativu ka kustomairu kona-ba pose justu ka direitu ba uma, rai no/ka propriedade
akompaña husi medida hirak atu garante rejistrasaun ka demarkasaun husi uma, rai
no/ka propriedade hanesan nesesáriu atu garante seguransa legal ba pose. Determinasaun hirak-ne’e tenke haktuir lei direitus umanus internasionál, refujiadu no
umanitáriu no estándar relevante hirak, inklui direitu atu la hetan diskriminasaun.
15.3 Estadu tenke garante wainhira loos, katak sistema rejistrasaun halo dokumentasaun no/ka rekoñese direitu pose husi komunidade tradisionál no rai nain sira ba
rai koletivu hirak.
15.4 Estadu no autoridade ka instituisaun seluk ne’ebé maka iha responsabilidade
tenke garante katak sistema rejistrasaun ne’ebé maka eziste la estraga iha tempu
konflitu no hafoin konflitu. Medida sira atu prevene destruisaun ba uma, rai no
dokumentasaun propriedade bele inklui protesaun iha “situ” ka, sé presiza, muda
tiha ba tempu badak nia laran ba fatin ka detensaun ne’ebé seguru. Sé hasai,
dokumentu hirak tenke lori fila mai lailais liu tuir posibilidade hafoin funu para ona.
Estadu no autoridade seluk ne’ebé maka responsabiliza bele mós konsidera estabelese prosedimentu hirak ba halo kopia ba dokumentu sira (inklui iha formatu dijitál), transfere ho seguru no rekoñese autentisidade husi kopia hirak.
15.5 Estadu no autoridade ka instituisaun seluk ne’ebé maka responsabiliza tenke
fornese, tuir rekerimentu reklamador nian ka nia reprezentante, kopia husi kualkér
evidénsia dokumentáriu ne’ebé maka sira iha ne’ebe suporta reklamasaun ba restituisaun. Evidensia dokumentariu hirak hanesan ne’e tenke fornese gratuitamente,
ka ho folin minimu ida.
15.6 Estadu no autoridade ka instituisaun seluk ne’ebé maka responsabiliza hala’o
rejistrasaun ba refujiadu ka ema dezlokadu sira tenke halibur informasaun
relevante atu fasilita prosesu restituisaun, nu’udár ezemplu hodi inklui iha
formulariu rejistrasaun kestaun hirak kona-ba fatin no estatutu uma, rai,
propriedade ka rezidensia habitual uluk husi refujiadu individual ka ema dezlokadu
102
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
nian. Informasaun hanasan ne’e tenke buka wainhira halibur informasaun husi
refujiadu no ema dezlokadu sira, inklui iha tempu ema halai.
15.7 Estadu bele, iha situasaun dezlokasaun boot iha ne’ebe evidensia dokumentu
uitoan maka eziste relasaun ho direitu ba pose ka posesaun, adota presumsaun
konkluzivu ne’ebé katak ema ne’ebé halai hosi sira-nia uma durante periodu idane’ebé maka violensia mosu ka tanba dezastre, halo nune’e ona tamba razaun
ne’ebé iha ligasaun ba violensia ka dezastre no nune’e iha direitu ba restituisaun ba
uma, rai no propriedade. Iha kazu hirak-nune’e, autoridade administrativa no
judisial bele estabelese independentemente faktu sira realsaun ho reklamasaun ba
restituisaun ne’ebé ladokumentada.
15.8 Estadu labele rekoñese hanesan validu kualker transasaun uma, rai no/ka
propriedade, inklui kualker transferensia ne’ebé maka halo iha presaun nia okos, ka
ne’ebé maka halo ho obrigatoriu ka ho obriga, direita ka indireitamente, ka ne’ebé
maka hala’o kontra estandar/nivel direitus umanus internasional hirak.
16. Direitu atu sai okupante no ema seluk ne’ebe la’os nain
16.1 Estadu tenke garante rekonesimentu iha programa restituisaun ba direitu ba
okupante, direitu-nain ba okupasaun sosial no okupante ka utente lejitimu sira
seluk ba uma, rai no propriedade sira seluk. To’o nivel masimu ne’ebe posivel,
Estadu tenke garante katak ema sira hanesan ne’e bele fila ba no hetan fali pose no
uza sira-nia uma, rai no propriedade iha maneiru ne’ebé hanesan kompara ba ema
hirak-ne’ebé maka iha direitu ba pose formal hirak.
17. Okupante sekundariu
17.1 Estadu tenke garante katak okupante sekundariu hetan protesaun husi despeju
forsadu arbiru ka latuir lei. Estadu tenke garante, iha kazu hirak-ne’ebé despeju ba
okupante sira-hanesan ne’e konsidera justifikadu no labele evita ho objetivu ba
restituisaun uma, rai no propriedade, katak despeju hirak-ne’ebé hala’o iha
maneira/hahalok ne’ebé mak tuir lei no estandar direitus umanus internasional,
hanesan okupante sekundariu sira hetan protesaun prosesu loloos nian, inklui
oportunidade ida ba konsultasaun loloos, notifikasaun ne’ebé maka adekuada no
razoavel, no provizaun remediu legal hirak, inklui oportunidade hirak ba rezolusaun
legal.
17.2 Estadu tenke garante katak protesaun husi prosesu loloos ba okupante
sekundariu sira labele prejudika direitu husi nain, okupante sira-ne’ebé lejitimu no
ema seluk ne’ebe iha direitu, atu hetan fali uma, rai no propriedade ne’e iha
maneira ida-ne’ebé justu no tuir tempu.
103
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
17.3 Iha kazu hirak iha ne’ebé despeju hasoru okupante sekundariu sira bele
justifika no la bele evita, Estadu tenke hola medida pozitiva hirak atu proteje sirane’ebé laíha meius hirak atu asesu kualker hela fatin seluk duke hirak-ne’ebé maka
sira okupa oras-ne’e, husi situasaun uma laíha no violasaun seluk ba sira-nia direitu
ba uma ne’ebé adekuada. Estadu tenke halo identifikasaun no fornese uma no/ka
rai alternativa ba okupante hirak hanesan ne’e, inklui ho baze temporariu, nu’udár
meiu ida husi fasilita restituisaun uma, rai no propriedade ba refujiadu no ema
dezlokadu sira. Falta alternativa hanesan, la bele atraza la ho nesesariu,
implementasaun no haforsa ba dezisaun hosi institusaun relevante ba restituisaun
ba uma, rai, no propriedade.
17.4 Iha kazu ne’ebé okupante sekundariu fa’an ona ba terseiru parte ho boa fet
uma, rai no propriedade, Estadu bele konsidera estabelesimentu mekanizmu atu fo
kompensasaun ba terseira parte hirak-ne’ebé maka hetan impatu. Maibé iha
dezlokasaun flagrante no grave, karik bele fó notisia konstrutiva ba ilegalidade hosi
sosa propriedade, no prevene mosu interese propriedade ho boa fet iha situasaun
sira ne’e.
18. Medida Lejizlativa sira
18.1 Estadu tenke garante katak direitu refujiadu no ema dezlokadu sira ba
restituisaun ba uma, rai no propriedade rekoñese hanesan komponente esential
ida husi estadu de direitu. Estadu tenke garante direitu ba restituisaun ba uma, rai
no propriedade liúhusi medida lejislativa hirak-ne’ebé maka presiza, inklui liúhusi
adosaun, emandementu, reforma, ka revoga lei, regulamentu no/ka pratika hirak
relevante. Estadu tenke dezenvolve kuadru legal ida atu proteje restituisaun ba
uma, rai no propriedade ne’ebé klaru, konsistente no, iha ne’ebé maka presiza,
konsolida iha lei.
18.2 Estadu tenke garante katak lei relevante hotu-hotu marka klaru ema ida-idak
no/ka grupu hirak-ne’ebé iha direitu legal ba restituisaun ba uma, rai no
propriedade, no liu-liu refujiadu no ema dezlokadu sira. Reklamador subsidiariu sira
mós tenke rekoñese hanesan, inklui membru familia husi rezidente nian iha tempu
dezlokasaun, fén-laen sira, parseiru domestika sira, dependente sira,
desendente/susesor legal sira no sira seluk ne’ebé tenke iha direitu atu reklama iha
baze hanesan ho reklamador primariu sira.
18.3 Estadu tenke garante katak lejizlasaun nasional ne’ebé iha ligasaun ba
restituisaun ba uma, rai no propriedade internalmente konsisten, no mós haktuir
akordu relevante ne’ebe eziste ona, hanesan akordu dame no akordu repatriasaun
voluntariu hirak, wainhira akordu hirak-ne’e rasik haktuir duni lei direitus umanus
internasional, refujiadu no lei umanitariu no estandar hirak-ne’ebé maka relevante.
104
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
19. Prohibisaun ba lei arbitratiu no diskriminatoriu hirak
19.1 Estadu labele adota ka aplika lei ne’ebé prejudika prosesu restituisaun, liu-liú
husi lei ka estatutu limitasaun sira ne’ebe arbitrariu, diskriminatoriu, ka injustu
seluk.
19.2 Estadu tenke hola hikas pasu hirak kedas atu revoga lei injustu ka arbitrariu no
lei hirak-ne’ebé iha efeitu diskriminatoriu seluk ida ba goza direitu husi restituisaun
ba uma, rai no propriedade, no tenke garante remediu hirak ba sira-ne’ebé hetan
impatu ona hosi aplikasaun lei hirak ne’e.
19.3 Estadu tenke garante katak politika nasional hotu ne’ebé iha ligasaun ba
direitu ba restituisaun ba uma, rai no propriedade proteje tomak direitu feto no
labarik feto sira-nian atu la hetan diskriminasaun no ba igualidade iha lei no pratika.
20. Haforsa desizaun no julgamentu hirak ba restituisaun
20.1 Estadu tenke dezigna ajensia publika espesifika atu hetan fiar atu haforsa
desizaun no julgamentu hirak ba restituisaun ba uma, rai no propriedade hirak.
20.2 Estadu tenke garante, liúhusi lei no medida propria seluk hirak, katak
autoridade lokal ka nasional iha obrigasaun legal atu respeitu, implementa no
haforsa desizaun no julgamentu hirak-ne’ebé maka halo ona husi instituisaun
relevante kona-ba restituisaun uma, rai no propriedade.
20.3 Estadu tenke adota medida espesifika sira atu prevene impedementu publiku
ba implementasaun desizaun no julgamentu ba restituisaun uma, rai no
propriedade hirak. Ameasa ka ataka hasoru ofisial sira ka ajénsia hirak-ne’ebé hala’o programa restituisaun tenke hetan investigasaun no prosesu kriminal kompletu.
20.4 Estadu tenke adota medida espesifika hirak atu prevene estragu ka na’ok
sasan hosi uma, rai no propriedade ne’ebé maka sujeitu ba disputa ka abandona
ona. Atu hamenus estragu no na’ok sasaun, Estadu tenke dezenvolve
prosedimentu atu alista konteudu husi uma, rai ka propriedade ne’ebé ema maka
reklama iha kontestu programa restituisaun uma, rai no propriedade hirak nian.
20.5 Estadu tenke implementa kampaña informasaun publika hirak ho objetivu atu
informa okupante sekundariu hirak no parte relevante sira kona-ba sira-nia direitu
no kona-ba konsekuensia legal husi la tuir desizaun no julgamentu kona-ba
restituisaun uma, rai no propriedade, inklui falla atu hamamuk ho volutariu uma, rai
105
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
ka propriedade ne’ebé maka okupa, halo estraga no/ka na’ok sasan uma, rai no
propriedade ne’ebé maka okupa.
21. Kompensasaun
21.1 Refujiadu no ema dezlokadu sira iha direitu ba kompensasaun tomak no efetiva
nu’udár komponentu integral ida husi prosesu restituisaun. Kompensasaun bele
osan ka sasan. Estadu tenke, atu haktuir prinsipiu husi justisa restorativu, garante
katak remediu ba kompensasaun só uza deit wainhira remediu husi restituisaun
faktualmente imposivel, ka wainhira parte ne’ebé maka afeita simu ho konsiensia
no voluntariu kompensasaun duke restituisaun, ka wainhira termu husi solusaun
dame ida-ne’ebé negosia ona fornese kombinasaun ida husi restituisaun no
kompensasaun.
21.2 Estadu tenke garante katak, nu’udár regra ida, katak restituisaun faktualmente
konsidera imposivel deit iha sirkumstansia exesional, katak wainhira uma, rai no/ka
propriedade hetan estragu total ona ka wainhira la eziste ona, hanesan determina
ona husi tribunal independente no imparsial. Maibe iha situasaun hirak hanesan
ne’e, ema ne’ebe ne’ebe mak iha direitu ba uma, rai no/ka propriedade tenke iha
opsaun atu hadiak ka hari’i fila fali wainhira iha posibilidade. Iha situasaun balun,
kombinasaun husi kompensasaun no restituisaun hirak maka dala ruma remediu no
forma ne’ebé maka loos liu ba justisa restorativu.
SEKSAUN VI. PAPÉL KOMUNIDADE INTERNASIONAL NIAN, INKLUI
ORGANIZASAUN INTERNASIONAL HIRAK
22. Responsibilidade komunidade internasional nian
22.1 Komunidade internasional tenke promove no proteje direitu restituisaun ba
uma, rai no propriedade, no mós direitu atu fila voluntaria ho seguru no ho
dignidade.
22.2 Instituisaun no ajensia internasional finanseiru, negosiu, dezenvolvimentu no
instituisaun no ajensia relevante sira seluk, inklui membru ka Estadu doador sirane’ebé maka iha direitu vota iha organizasaun hirak hanesan ne’e nia laran, tenke
toma konsiderasaun tomak ba proibisaun hasoru dezlokasaun la tuir lei ka aribiru,
no liuliu, proibisaun tuir lei direitus umanus internasional nian no estandar ne’ebé
iha ligasaun ba pratika despeju ho forsa hirak.
22.3 Organizasaun internasional hirak tenke serbisu hamutuk ho governu nasional
hirak no fahe konesimentu peritu kona-ba dezenvolvimentu politika no programa
nasional restituisaun ba uma, rai no propriedade no ajuda katak politika no
programa nia kompatibilidade ho lei direitus umanus, refujiadu no umanitariu
106
Prinsipiu sira kona-ba restituisaun uma no propriedade ba refujiadu no dezlokadu sira
internasional nian no estandar ne’ebé maka relevante. Organizasaun internasional
hirak tenke suporta mós monitorizasaun politika no programa nia implementasaun.
22.4 Organizasaun internasional hirak, inklui ONU, tenke buka atu garante katak
akordu dame no repatriasaun voluntariu hirak inklui provizaun hirak-ne’ebé iha
ligasaun ba restituisaun ba uma, rai no propriedade, inklui liúhusi estabelesimentu
prosedimentu, instituisaun, mekanizmu no kuadru legal nasional hirak.
22.5 Operasaun internasional dame hirak, wainhira implementa sira-nia mandatu
jeneral, tenke ajuda atu mantein ambiente ida-ne’ebé seguru no estavel iha ne’ebé
programa no politika restituisaun ba uma, rai no propriedade bele implementa no
haforsa ho susesu.
22.6 Tenke husu operasaun internasional dame, depende ba kontestu misaun nian,
atu suporta protesaun ba restiuisaun ba uma, rai no propriedade, inklui liúhusi
haforsa desizaun no julgamentu hirak. Membru Konsellu Seguransa tenke
konsidera inklui funsaun ida-ne’e iha mandatu operasaun dame hirak.
22.7 Organizasaun internasional hirak no operasaun dame tenke evita okupasaun,
aluga ka sosa uma, rai no propriedade ne’ebé maka nain ne’ebé iha direitu laíha
asesu ka kontrola, no tenke husu sira-nia funsionariu halo hanesan nee mos.
Hanesan mós, organizasaun internasional no operasaun dame hirak tenke garante
katak instituisaun ka prosesu hirak-ne’ebé maka iha sira-nia kontrola ka
supervizaun nia okos la impede, direita ka indireitamente, restituisaun ba uma, rai
no propriedade.
SEKSAUN VII. INTERPRETASAUN
23. Interpretasaun
23.1 Prinsipiu kona-ba kompensasaun uma no propriedade ba refujiadu no
dezlokadu sira labele interpreta hanesan limita ka altera ka prejudika direitu ne’ebé
maka rekoñese iha lei direitus umanus internasional, refujiadu no umanitariu no
estandar relevante, ka direitu ne’ebe konsistente ho lei hirak-ne’e no estandar
ne’ebé rekoñese iha lei nasional.
107
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
PRINSÍPIU ORIENTADOR SIRA KONA-BA DEZLOKASAUN INTERNA
(E/CN.4/1998/53/Add.2)
11 Fevereiru 1998
Prefásiu ba Prinsípiu Orientadora sira hosi Sub-Sekretáriu-Jerál ba Asuntu
Umanitária, Sr. Sergio Vieira de Mello
Komunidade umanitária hetok iha koñesimentu liután kona-ba krize dezlokasaun
interna nian ne’ebé afeta liu ema milaun 20 iha mundu tomak. Embora
responsabilidade ba protesaun Ema Dezlokadu Interna (EDI) sira-ne’e uluk nanain
iha governu nasionál no autoridade lokál sira-nia liman, importante ba komunidade
internasionál atu haree oinsá komunidade internasionál bele kontribui hodi hadi’a
protesaun ba EDI sira iha konflitu no situasaun sira krize nian. Ita mós tenke dezeña
asisténsia umanitária ho maneira ida-ne’ebé sei promove protesaun ba EDI.
Iha sistema Nasoins Unidas nia laran, pasu signifikante sira foti tiha ona atu hadi’a
atuasaun ida-ne’ebé lalais no efetivu ba nesesidade sira ema dezlokadu interna sira
nian. Komisaun Permanente Inter-Ajénsia (KPIA) fó tiha ona fiar mai ha’u ho
responsabilidade atu sai hanesan Pontu Fokál iha sistema ONU nia laran ba kestaun
sira ne’ebé relasiona ho ema dezlokadu interna sira. Atu hala’o mandatu ida-ne’e,
ha’u iha kompromisu atu hadi’a kapasidade Nasoins Unidas nian, jeralmente, atu
responde ba situasaun dezlokasaun interna nian no mós atu promove
koordenasaun forte no divizaun responsabilidade sira institusionál nian ida-ne’ebé
klaru liután, no apoiu ne’ebé adekuadu ba ajénsia operasionál sira.
Iha kontestu ida-ne’e, ha’u sauda publikasaun Prinsípiu Orientadora sira kona-ba
Dezlokasaun Interna hosi Sekretáriu-Jerál nia Reprezentante Espesiál kona-ba EDI
sira. Prinsípiu hirak ne’e, ne’ebé bazeia ba lei umanitária internasionál no
instrumentu sira direitus umanus nian, sei serbii hanesan padraun internasionál ida
hodi orienta governu sira no mós ajénsia sira dezenvolvimentu no umanitária
internasionál nian atu fornese asisténsia no protesaun ba EDI sira.
KPIA apoia tomak Prinsípiu Orientadora sira no enkoraja tiha ona ninia membru sira
atu partilla buat sira-ne’e ho sira-nia Konsellu Ezekutivu no sira-nia funsionáriu sira,
espesialmente sira ne’ebé iha kampu operasaun, atu garante katak Prinsípiu sirane’e aplika iha sira-nia atividade sira hodi ema dezlokadu interna sira-nia naran.
Ha’u fiar katak Prinsípiu Orientadora sira-ne’e bele hala’o knaar signifikante ida atu
aumenta koñesimentu kona-ba nesesidade EDI sira-nian, mobiliza apoiu iha
komunidade umanitária sira no tulun kolega sira kampu operasaun nian hodi hetan
solusaun bainhira hasoru ho nesesidade sira protesaun no asisténsia nian ba ema
108
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
dezlokadu interna sira. Prinsípiu sira-ne’e sei tulun mós governu sira hodi fornese
seguransa no prosperidade ba sira-nia populasun dezlokadu sira.
Ha’u hein katak imi ida-idak sei servisu hodi garante deseminasaun boot liuhotu no
aplikasaun ba Prinsípiu Orientadora sira-ne’e, hodi alkansa melloramentu ne’ebé
presiza tebetebes iha estatutu no tratamentu ba ema dezlokadu interna sira.
Nota Introdutória hosi Reprezentante Sekretáriu-Jerál nian ba Ema Dezlokadu
sira, Sr. Francis M. Deng
Komunidade internasionál hasoru knaar monumentál atu garante protesaun ba
ema sira ne’ebé ho forsa sai hosi sira-nia uma tanba konflitu violentu sira, violasaun
boot ba direitus umanus no eventu traumátiku sira seluk, maibé kontinua hela iha
fronteira sira-nia rai rasik nia laran. Sira kuaze sempre terus hosi deprivasaun boot,
susar no diskriminasaun. Atu enfrenta dezafiu ida-ne’e, maka Prinsípiu Orientadora
sira ba Dezlokasaun Interna ne’e dezenvolve.
Prinsípiu sira-ne’e identifika direitu no garantia sira ne’ebé relevante ba iha
protesaun ba ema dezlokadu interna sira iha faze sira hotu dezlokasaun nian.
Prinsípiu sira-ne’e fornese protesaun kontra dezlokasaun arbitrária, oferese baze
ida ba protesaun no asisténsia durante dezlokasaun, no hato’o garantia sira ba
repatriamentu ne’ebé seguru, repovoasaun no reintegrasaun. Maske prinsípiu sirane’e la konstitui instrumentu ida-ne’ebé kesi metin, Prinsípiu hirak ne’e refleta no
konsistente ho lei direitus umanus internasionál no lei umanitária no mós lei
refujiadu ne’ebé hanesan.
Prinsípiu sira-ne’e dezenvolve iha tinan balu nia laran tuir mandatu ne’ebé fó mai
ha’u iha tinan 1992 hosi Komisaun Direitus Umanus no reforsa hosi rezolusaun
subsekuente sira Komisaun no Asembleia Jerál nian. Inisialmente, ha’u hetan
pedidu atu estuda kauza no konsekuensia sira dezlokasaun interna nian, estatutu
ema dezlokadu interna sira-nian iha lei internasionál, iha ámbitu ne’ebé sira-nia
nesesidade sira ne’e tau matan hela tuir arranju institusionál sira oras ne’e nian, no
maneira sira atu hadi’a protesaun no asisténsia ba sira.
Portantu, dezenvolve enkuadramentu institusionál no jurídiku sira ne’ebé nesesáriu
ba ema dezlokadu interna sira no hala’o misaun sira país nian hodi envolve Governu
sira no sira seluk iha diálogu ida hodi sira-nia naran sai tiha ona nu’udar atividade
prinsipál sira ba ha’u-nia mandatu. Ho kolaborasaun ho ekipa peritu jurídiku
internasionál nian ida, ha’u ezamina iha ámbitu ne’ebé ema dezlokadu interna sira
simu kobertura adekuadu tuir lei internasionál no prodús “Kompilasaun no Análize
Norma Jurídiku sira” ida (E/CN.4/1996/52/Add.2). Estudu ne’e haree katak maske lei
ne’ebé eziste ne’e fornese kobertura ne’ebé substansiál ba ema dezlokadu sira, iha
109
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
mós área signifikante sira ne’ebé estudu ne’e falla atu fornese baze ida-ne’ebé
adekuadu ba sira-nia protesaun no asisténsia. Subsekuentemente, Komisaun no
Asembleia Jerál husu mai ha’u atu prepara enkuadramentu normativu ida-ne’ebé
apropriadu ba ema dezlokadu sira. Buat ne’e lori hodi halo ezbosu ba Prinsípiu
Orientadora sira ne’ebé deklara foun fali norma sira ne’ebé eziste no buka atu
klarifika área sira ne’ebé la klaru no hamenus lakuna sira.
Hafoin tiha ha’u aprezenta Prinsípiu Orientadora sira ba Komisaun iha tinan 1998,
Komisaun ne’e adota rezolusaun ida-ne’ebé toma nota kona-ba Prinsípiu
Orientadora sira no ba ha’u-nia intensaun ne’ebé deklara tiha ona hanesan
Reprezentante Sekretáriu-Jerál nian atu uza prinsípiu sira-ne’e iha ha’u-nia diálogu
ne’ebé kontinua hala’o ho Governu sira no sira hotu ne’ebé iha mandatu no
atividade sira relasiona ho nesesidade sira ema dezlokadu interna sira-nian.
Komisaun mós toma nota kona-ba desizaun Komisaun Permanente Inter-Ajénsia
nian, ne’ebé sauda tiha oha Prinsípiu sira-ne’e no enkoraja nia membru sira atu
partilla prinsípiu sira-ne’e ho sira-nia Konsellu Ezekutivu no funsionáriu sira,
espesialmente iha kampu operasaun, no aplika prinsípiu sira-ne’e iha sira-nia
atividade sira lori ema dezlokadu interna sira-nia naran.
Prinsípiu Orientadora sira-ne’e fornese orientasaun prátika ne’ebé iha valór ba
Governu sira, autoridade kompetente sira seluk, organizasaun sira intergovernamentál no ONG sira iha sira-nia servisu ho ema dezlokadu interna sira.
Nu’udar ha’u-nia esperansa katak prinsípu sira-ne’e sei sirkula amplamente no fó
aplikasaun prátika iha kampu operasaun.
Prinsípiu Orientadora sira kona-ba Dezlokasaun Interna: introdusaun, eskala no
objetivu
1. Prinsípiu Orientadora sira-ne’e tau matan ba nesesidade sira espesífiku ema
dezlokadu interna sira iha mundu tomak. Prinsípiu sira-ne’e identifika direitu no
garantia sira ne’ebé relevante ho protesaun ema sira-nian hosi dezlokasaun
forsadu no ba sira-nia protesaun no asisténsia durante dezlokasaun no mós
durante repatriamentu ka repovoasaun no reintegrasaun.
2. Ba objetivu sira Prinsípiu sira-ne’e nian, ema dezlokadu interna sira ne’e maka ema
sira ka grupu ema sira ne’ebé forsadu tiha ona ka obrigadu tiha ona atu halai ka la’o
hela sira-nia uma sira ka fatin sira hela fatin baibain, partikularmente nu’udar
rezultadu hosi ka atu evita efeitu sira konflitu armadu, situasaun sira hosi violénsia
jeneralizadu, violasaun sira direitus umanus nian ka dezastre sira ne’ebé ema maka
halo no dezastre naturál, no ema sira ne’ebé seidauk hakat liu fronteira Estadu idane’ebé rekoñesidu internasionalmente.
110
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
3. Prinsípiu sira-ne’e refleta no konsistente ho lei direitus umanus internasionál no lei
umanitária internasionál. Prinsípiu sira-ne’e fornese orientasaun ba:
(a) Reprezentante Sekretáriu-Jerál nian ba ema dezlokadu interna sira hodi hala’o
nia mandatu;
(b) Estadu sira bainhira hasoru ho fenómenu dezlokasuan interna nian;
(c) Autoridade sira seluk hotu, grupu sira no ema sira iha sira-nia relasaun ho ema
dezlokadu interna sira; no
(d) Organizasaun inter-governamentál no naun-governamentál bainhira tau matan
ba dezlokasaun interna.
4. Prinsípiu Orientadora sira-ne’e tenke desimina no aplika amplamente posivel.
Seksaun I. Prinsípiu Jerál sira
Prinsípiu 1
1. Ema dezlokadu interna sira tenke goza, ho igualdade tomak, direitu no liberdade
hanesan tuir lei internasionál no rai laran nian hanesan ho ema sira seluk iha sira-nia
rain. Sira labele hetan diskriminasaun atu goza kualker direitu no liberdade ho
razaun katak sira-ne’e sai nu’udar ema dezlokadu interna.
2. Prinsípiu sira-ne’e sein iha prekonseitu ba responsabilidade kriminál individual tuir
lei internasionál, partikularmente ne’ebé relasiona ho jenosídiu, krime sira kontra
umanidade no krime sira funu nian.
Prinsípiu 2
1. Prinsípiu sira-ne’e tenke hala’o tuir hosi autoridade sira hotu, grupu sira, no ema
sira, la haree ba sira-nia estatutu jurídiku no aplika sein distinsaun ne’ebé
desfavorável. Kumpri prinsípiu sira-ne’e labele afeta estatutu jurídiku hosi kualker
autoridade, grupu ka ema sira ne’ebé envolvidu.
2. Prinsípiu sira-ne’e labele interpreta atu restrita, modifika ka impede provizaun sira
hosi kualker instrumentu lei direitus umanus internasionál ka lei umanitária
internasionál ka direitu sira ne’ebé lei rai laran fo ba ema. Partikularmente, prinsípiu
sira-ne’e la prejudika direitu atu buka no goza azílu iha rai sira seluk.
111
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
Prinsípiu 3
1. Autoridade nasionál sira iha knaar prinsipál no responsabilidade atu fornese
protesaun no asisténsia umanitária ba ema dezlokadu interna sira iha sira-nia
jurisdisaun laran.
2. Ema dezlokadu interna sira iha direitu atu husu no simu protesaun no asisténsia
umanitária hosi autoridade sira-ne’e. Sira labele hetan prosekusaun ka hetan
kastigu tanba halo pedidu ida hanesan ne’e.
Prinsípiu 4
1. Prinsípiu sira-ne’e tenke aplika la ho diskriminasaun ba kualker tipu, hanesan rasa,
koor, seksu, lian, relijiaun ka fiar, opiniaun polítika ka opiniaun seluk, orijin nasionál,
étniku ka sosiál, estatutu legál ka sosiál, tinan, defisiensia, propriedade, moris, ka
ba kualker kritéria seluk ne’ebé hanesan.
2. Ema dezlokadu interna balu, porezemplu labarik sira, espesialmente idade minor
sira ne’ebé laiha inan-aman, inan sira isin-rua, inan sira ho labarik foin sa’e sira, xefe
uma kain feto sira, ema sira ho defisiensia no ema ferik-katuas sira, tenke iha direitu
atu hetan protesaun no asisténsia ne’ebé presiza tanba sira-nia kondisaun no ba
tratamentu ne’ebé tau konsiderasaun ba sira-nia nesesidade espesiál sira.
Seksaun II. Prinsípiu sira Relasiona ho Protesaun hosi Dezlokasaun
Prinsípiu 5
Autoridade sira no autór internasionál sira hotu tenke respeita no garante respeitu
ba sira-nia obrigasaun sira tuir lei internasionál, inklui lei direitus umanus no lei
umanitária, iha sirkumstánsia sira hotu, atu prevene no evita kondisaun sira ne’ebé
bele karik lori dezlokasaun ba ema sira.
Prinsípiu 6
1. Ema ida-idak iha direitu atu hetan protesaun
arbitráriamente hosi nia uma ka fatin hela fatin baibain.
kontra
dezlokasaun
2. Proibisaun ba dezlokasaun arbitrária inklui dezlokasaun:
(a) Bainhira buat ne’e bazeia ba iha polítika sira apartheid nian, “halakon étniku”
ka prátika sira hanesan ne’ebé iha objetivu atu/ka rezulta hodi muda kompozisaun
rasiál, relijiozu ka étniku hosi populasaun ne’ebé afetadu;
(b) Iha situasaun sira konflitu armadu nian, karik seguransa sivil nian sira la envolve
ka razaun sira militár nian ne’ebé imperativu ne’e ezije duni;
112
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
(c) Iha kazu sira projetu dezenvolvimentu eskala-boot nian, ne’ebé la justifika hosi
interese públiku sira ne’ebé kompelativu no dominante;
(d) Iha kazu sira dezastre nian, karik protesaun no saúde ema sira ne’ebé la
afetadu ne’e ezije sira-nia evakuasaun; no
(e) Bainhira buat ne’e uza hanesan kastigu koletivu ida.
3. Dezlokasaun labele han tempu liu duké sirkumstánsia sira ezije.
Prinsípiu 7
1. Molok kualker desizaun ne’ebé ezije dezlokasaun ema sira-nian, autoridade sira
ne’ebé envolvidu tenke garante katak alternativu sira hotu ne’ebé viavel ne’e
esplora atu evita dezlokasaun tomak. Bainhira alternativu sira la eziste, medida sira
hotu tenke foti atu minimiza no ninia efeitu sira ne’ebé desfavorável.
2. Autoridade sira ne’ebé tau matan ba dezlokasaun hanesan ne’e tenke garante, iha
ámbitu pratikavel ne’ebé boot liuhotu, akomodasaun própia ba ema dezlokadu
sira, katak dezlokasaun sira ne’e halo iha kondisaun satisfatória sira ba seguransa,
nutrisaun, saúde no ijiene, no katak membru sira hosi família ne’ebé hanesan la
haketak malu.
3. Karik dezlokasaun ne’e akontese iha situasaun sira la’os durante faze sira
emerjénsia nian hosi konflitu armadu sira no dezastre sira, garantia sira tuirmai
tenke halo tuir:
(a) Desizaun espesífiku ida tenke foti hosi autoridade Estadu ida-ne’ebé hetan
poder hosi lei atu fo orden ba medida sira hanesan ne’e:
(b) Medida sira ne’ebé adekuadu tenke foti atu garante, ba sira ne’ebé sai
dezlokadu, informasaun tomak kona-ba razaun no prosedimentu sira ba sira-nia
dezlokasaun no, bainhira aplikavel, kona-ba kompensasaun no relokasaun;
(c) Tenke buka konsentimentu ne’ebé informadu no livre hosi ema dezlokadu sira;
(d) Autoridade sira ne’ebé envolvidu tenke haka’as an hodi envolve sira ne’ebé
afetadu, partikularmente feto sira, iha planeamentu no jestaun ba sira-nia
relokasaun;
(e) Medida sira reforsu lei nian, bainhira presiza, tenke foti hosi autoridade jurídiku
sira ne’ebé kompetente; no
(f) Direitu ba reparasaun ida-ne’ebé efetivu, inklui revizaun ba desizaun sira
hanesan ne’e hosi autoridade judisiál sira ne’ebé apropriadu, tenke hetan respeitu.
Prinsípiu 8
Dezlokasaun labele hala’o iha maneira ida-ne’ebé viola direitu sira ba moris,
dignidade, liberdade no seguransa hosi sira ne’ebé afetadu.
113
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
Prinsípiu 9
Estadu sira iha obrigasaun partikulár ida atu proteje kontra dezlokasaun ema
indíjina sira, minoria, natar/to’os na’in, karau-atan sira no grupu sira seluk ho
dependénsia espesiál ba no ligasaun ba sira-nia rai sira.
Seksaun III. Prinsípiu sira ne’ebé Relasiona ho Protesaun Durante Dezlokasaun
Prinsípiu 10
1. Ema ida-idak iha direitu inerente ba moris ne’ebé tenke proteje hosi lei. Laiha ema
ida maka tenke hetan impedimentu arbitrariamente ba nia moris. Ema dezlokadu
interna sira tenke hetan protesaun, partikularmente, kontra:
(a) Jenosídiu;
(b) Oho;
(c) Ezekusaun sumária ka arbitrária sira; no
(d)Dezaparesimentu eforsadu, inklui abdusaun ka detensaun ne’ebé la rekoñesidu,
ameasa ka rezulta iha mate.
Ameasa sira no soran atu komete kualker atu sira temi antes tenke hetan
proibisaun.
2. Atake sira ka atu sira seluk violénsia nian kontra ema dezlokadu interna sira ne’ebé
la partisipa ka la partisipa tan ona iha ostilidade sira hetan proibisaun iha
sirkumstánsia sira hotu. Ema dezlokadu interna sira tenke hetan protesaun,
partikularmente, kontra:
(a) Atake sira direta ka indiskriminativu ka atu violénsia sira seluk, inklui kriasaun
área sira ne’ebé atake sira ba ema sivil sira ne’e hetan permisaun;
(b) Hamlaha hanesan métodu ida funu nian;
(c) Uzu atu defende objetivu sira militár nian hosi atake ka atu defende, a favór ka
impede operasaun sira militár nian;
(d) Atake sira kontra sira-nia kampu dezlokadu ka povuasaun sira; no
(e) Uzu minas terreste anti-pesoál nian.
Prinsípiu 11
114
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
1. Ema ida-idak iha direitu ba dignidade no integridade fízika, mentál, no morál.
2. Ema dezlokadu interna sira, seraké sira-nia liberdade ne’e restrita ka lae, tenke
hetan protesaun partikularmente kontra:
(a) Raptu, mutilasaun, tortura, tratamentu degradante ka kruel no dezumanu ka
kastigu, no injúria sira seluk ba dignidade pesoál, hanesan atu sira violénsia
espesífiku jéneru, prostituisaun forsadu no kualker forma asaltu ne’ebé xokante;
(b) Eskravidaun ka kualker forma eskravidaun kontemporáriu, hanesan fa’an ba iha
kazamentu, esplorasaun seksuál, ka servisu forsadu ba labarik sira; no
(c) Atu sira violénsia nian ne’ebé iha intensaun atu habelar terror entre ema
dezlokadu interna sira.
Ameasa sira no soran atu komete kualker atu sira ne’e tenke hetan proibisaun.
Prinsípiu 12
1. Ema ida-idak iha direitu ba liberdade no seguransa pesoál. Laiha ema ida maka
tenke hetan kapturasaun arbitrária ka detensaun.
2. Atu fó efeitu ba direitu ida-ne’e ba ema dezlokadu interna sira, sira labele detein ka
sulan iha kampu dezlokadu ida. Karik iha sirkumstánsia eksepsionál internamentu
ka detensaun hanesan ne’e sai nesesáriu absolutamente, buat ne’e labele la’o kleur
duké presiza hosi sirkumstánsia sira.
3. Ema dezlokadu interna sira tenke hetan protesaun hosi kaptursaun diskriminatória
no detensaun hanesan rezultadu ba sira-nia dezlokasaun.
4. Laiha kazu ida maka ema dezlokadu interna sira tenke sai refein.
Prinsípiu 13
1. Laiha sirkumstánsia ida ne’ebé labarik dezlokadu sira bele hetan rekrutamentu ka
hetan rekerimentu ka permisaun atu hola parte iha ostilidade sira.
2. Ema dezlokadu interna sira tenke hetan protesaun kontra prátika sira
rekrutamentu nian ne’ebé diskriminatória ba iha kualker forsa armada ka grupu sira
nu’udar rezultadu ba sira-nia dezlokasaun. Partikularmente kualker prátika sira
ne’ebé kruel, dezumanu ka degradante ne’ebé obriga ema atu kumpri ka kastigu
ema kuandu la kumpri ho rekrutamentu, ne’e tenke proiba iha sirkumstánsia sira
hotu.
115
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
Prinsípiu 14
1. Ema dezlokadu interna ida-idak iha direitu ba liberdade movimentu no liberdade
atu hili ninia rezidénsia.
2. Partikularmente, ema dezlokadu interna sira iha direitu atu muda ho livre ba no sai
hosi kampu dezlokadu sira ka hela fatin sira seluk.
a)
b)
c)
d)
Prinsípiu 15
Ema deslokadu interna sira iha:
Direitu atu buka protesaun iha parte ida seluk rai laran nian;
Direitu atu la’o hela sira-nia rain;
Direitu atu buka auzíliu iha rai seluk; no
Direitu atu hetan protesaun kontra repatriamentu ne’ebé forsadu ba ka
repovoasaun iha kualker fatin ne’ebé sira-nia moris, protesaun, liberdade no/ka
saúde sei hetan risku.
Prinsípiu 16
Ema dezlokadu interna sira hotu iha direitu atu hatene kona-ba destinu no
paradeiru família sira ne’ebé lakon.
1. Autoridade sira ne’ebé envolvidu tenke halo esforsu atu fó hatene destinu no
paradeiru ema dezlokadu ne’ebé relata katak lakon, no koopera ho organizasaun
internasionál relevante sira ne’ebé envolve iha knaar ida-ne’e. Sira tenke informa
ba familia besik sira kona-ba progresu investigasaun no notifika ba sira kona-ba
kualker rezultadu.
2. Autoridade sira ne’ebé envolvidu tenke halo esforsu atu rekolla no identifika mate
isin sira, prevene mate isin sira-nia destrusaun ka mutilasaun, no fasilita
repatriasaun ba mate isin sira-ne’e ba familia besik ka hakoi ho respeitu.
3. Rate ema dezlokadu interna sira tenke hetan protesaun no respeitu iha
sirkumstánsia sira hotu. Ema dezlokadu interna sira tenke iha direitu atu iha asesu
ba fatin rate ba sira-nia família sira ne’ebé mate.
Prinsípiu 17
1. Ema ida-idak iha direitu atu hetan respeitu ba nia moris familiár.
2. Atu fó efeitu ba direitu ida-ne’e ba ema dezlokadu interna sira, membru família sira
ne’ebé hakarak atu kontinua hamutuk tenke hetan permisaun atu hala’o buat ne’e.
3. Família sira ne’ebé haketak malu hosi dezlokasaun tenke hamutuk filafali sedu
posivel. Pasu apropriadu sira hotu tenke foti atu aselera reunifikasaun família sirane’e, partikularmente bainhira envolve labarik sira. Autoridade sira ne’ebé
116
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
responsavel tenke fasilita inkéritu ne’ebé halo hosi membru família sira no enkoraja
no mós koopera ho servisu organizasaun sira umanitária nian ne’ebé envolve iha
knaar reunifikasaun família nian.
4. Membru sira família dezlokadu interna nian ne’ebé sira-nia liberdade pesoál restrita
tiha ona hosi internamentu no enkarseramentu iha kampu dezlokadu sira tenke iha
direitu atu kontinua hamutuk.
Prinsípiu 18
1. Ema dezlokadu interna sira hotu iha direitu ba padraun moris nian ida-ne’ebé
adekuadu.
2. Minimalmente, la haree ba iha sirkumstánsia sira no sein iha diskriminasaun,
autoridade sira ne’ebé kompetente tenke fornese ba ema dezlokadu interna sira
no garante asesu seguru ba:
(a) Ai-han esensiál no bee-hemu;
(b) Abrigu báziku no uma;
(c) Hatais ne’ebé apropriadu; no
(d) Servisu médiku no saneamentu ne’ebé esensiál.
3. Esforsu espesiál sira tenke hala’o atu garante partisipasaun tomak feto siranian iha planeamentu no distribuisaun fornesimentu báziku sira-ne’e.
Prinsípiu 19
1. Ema dezlokadu interna sira hotu ne’ebé kanek no moras, no mós sira ne’ebé ho
defisiensia tenke hetan, iha ámbitu pratikavel tomak liuhotu no adiamentu ne’ebé
posivelmente menus, kuidadu saúde no atensaun ne’ebé sira presiza, sein
distinsaun ba kualker razaun duké razaun sira médiku nian. Bainhira nesesáriu, ema
dezlokadu interna sira tenke iha asesu ba servisu sira sosiál no psikolójika nian.
2. Atensaun espesiál tenke fó ba nesesidade saúde feto sira-nian, inklui asesu ba
fornesidór kuidadu sáude feto nian no servisu sira, porezemplu hanesan, kuidadu
saúde reprodutivu, no mós konsellu ne’ebé apropriadu ba vítima sira abuzu seksuál
no abuzu sira seluk nian.
3. Espesiál atensaun tenke fó ba iha prevensaun moras kontajiozu no infektuozu,
inklui SIDA, entre ema dezlokadu interna sira.
117
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
Prinsípiu 20
1. Ema ida-idak iha direitu ba rekoñesimentu iha ne’ebé de’it hanesan ema ida iha lei
nia okos.
2. Atu fó efeitu ba direitu ida-ne’e ba ema dezlokadu interna sira, autoridade sira
ne’ebé envolvidu tenke fó sai ba sira dokumentu sira hotu ne’ebé nesesáriu ba
gozu no ezersísiu ba sira-nia direitu jurídiku, hanesan pasaporte, dokumentu
identifikasaun pesoál, sertifikadu nasimentu no sertifikadu kazamentu sira.
Partikularmente, autoridade sira-ne’e tenke fasilita fó sai dokumentu foun sira ka
troka dokumentu sira ne’ebé lakon iha momentu dezlokasaun, sein impór
kondisaun sira ne’ebé la razoavel, hanesan ezije repatriamentu ba ema ida nia área
rezidénsia baibain atu hetan dokumentu sira ne’e ka dokumentu sira seluk ne’ebé
presiza.
3. Feto no mane sira tenke iha direitu hanesan atu hetan dokumentu sira nesesáriu
hanesan ne’e no tenke iha direitu atu hetan dokumentasaun hanesan ne’e, ne’ebé
fó sai ho sira-nia naran.
Prinsípiu 21
1. Laiha ema ida maka bele hetan deprivasaun arbitraria hosi/lakon arbitrariu sira-nia
propriedade no sasan sira.
2. Propriedade no sasan sira ema dezlokadu interna sira-nian tenke, iha sirkumstánsia
sira hotu, hetan protesaun, partikularmente, hosi:
(a) Pillajen;
(b) Atake sira ne’ebé direta no indiskriminatóriu ka violénsia sira seluk;
(c) Uza namanas atu proteje operasaun sira militár ka objetivu sira;
(d) Uza hanesan objetu ba retaliasaun; no
(e) Estraga ka apropria hanesan forma ida kastigu koletiva nian.
3. Propriedade no sasan sira ne’ebé husik hela hosi ema dezlokadu interna sira tenke
hetan protesaun hasoru destruisaun no aproriasaun ilegál no arbitrária, okupasaun
ka uzu.
118
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
Prinsípiu 22
1. Ema dezlokadu interna sira, seraké sira hela namanas iha kampu dezlokadu ka la’e,
labele hetan diskriminasaun nu’udar rezultadu ba sira-nia dezlokasaun iha gozu ba
direitu sira tuirmai:
a) Direitu ba liberdade hanoin, konxiénsia, relijiaun ka fiar, opiniaun no espresaun;
b) Direitu atu buka oportunidade ho livre ba empregu no atu partisipa iha atividade
ekonómiku sira;
c) Direitu atu asosia ho livre no partisipa ho hanesan iha asuntu sira komunidade nian;
d) Direitu atu vota no partisipa iha asuntu governamentál no públiku, inklui direitu atu
hetan asesu ba iha meius nesesáriu hodi ezerse direitu ida-ne’e; no
e) Direitu atu komunika iha lian ida-ne’ebé sira komprende.
Prinsípiu 23
1. Ema ida-idak iha direitu ba edukasaun.
2. Atu fó efeitu ba direitu ida-ne’e ba ema dezlokadu interna sira, autoridade sira
ne’ebé envolvidu tenke garante katak ema sira hanesan ne’e, partikularmente
labarik dezlokadu sira, simu edukasaun ne’ebé tenke livre no obrigatória iha nivel
primária. Edukasaun tenke respeita sira-nia identidade kulturál, lian no relijiaun.
3. Esforsu espesiál tenke hala’o hodi garante partisipasaun tomak no hanesan hosi
feto no labarik feto sira-nian iha programa edukasionál sira.
4. Fasilidade sira edukasaun no formasaun nian tenke halo prontu ba ema dezlokadu
interna sira, partikularmente adolesente no feto sira, seraké moris iha kampu
dezlokadu sira ka la’e, bainhira kondisaaun sira permite.
Seksaun IV. Prinsípiu sira Relasiona ho Asisténsia Umanitária
Prinsípiu 24
1. Asisténsia umanitária hotu tenke hato’o tuir prinsípiu umanidade no imparsialidade
no sein diskriminasaun.
2. Asisténsia umanitária ba ema dezlokadu interna sira labele desvia, partikularmente
tanba razaun sira polítika no militár nian.
119
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
Prinsípiu 25
1. Knaar no responsabilidade prinsipál atu fornese asisténsia umanitária ba ema
deslokadu interna sira, iha autoridade nasionál sira-nia liman.
2. Organizasun umanitária internasionál sira no atór apropriadu sira seluk iha direitu
atu oferese sira-nia servisu hodi apoia ema dezlokadu interna sira. Oferta hanesan
ne’e labele konsidera hanesan atu ida-ne’ebé la amigável ka interferénsia ida iha
asuntu interna Estadu nian no tenke konsidera ho fiar di’ak. Aleinde ne’e, labele
hato’os metin konsentimentu arbitrariamente, partikularmente bainhira
autoridade sira ne’ebé envolvidu labele ka lakohi atu fornese asisténsia umanitária
ne’ebé presiza.
3. Autoridade sira hotu ne’ebé envolvidu tenke fó no fasilita pasajen livre ba
asisténsia umanitária no fó asesu ne’ebé laiha impedimentu ba ema sira ne’ebé
envolve iha provizaun asisténsia hanesan ne’e, ba ema dezlokadu interna sira.
Prinsípiu 26
Ema sira ne’ebé envolve iha asisténsia umanitária, sira-nia transporte no sasan
oferta sira tenke hetan respeitu no protesaun. Sasan sira ne’e labele sai objetu
atake ka violénsia nian sira seluk.
Prinsípiu 27
1. Organizasaun umanitária internasionál sira no atór apropriadu sira seluk bainhira
fornese asisténsia hetan konsiderasaun tomak ba nesessidade sira protesaun nian
no direitus umanus ema dezlokadu interna sira-nian no foti medida sira ne’ebé
apropriadu iha kestaun ne’e. Bainhira hala’o ida-ne’e, organizasaun no atór sirane’e tenke respeita padraun internasionál no kódigu konduta sira ne’ebé relevante.
2. Parágrafu ne’ebé tuirmai ne’e laiha prekonseitu ba responsabilidade sira protesaun
nian ba organizasaun internasionál, ne’ebé hetan mandatu ba objetivu ida-ne’e,
ne’ebé sira- nia servisu sira bele oferese ka husu hosi Estadu sira.
Seksaun V. Prinsípiu sira ne’ebé Relasiona ho Repatriamentu, Repovoasaun no
Reintegrasaun
Prinsípiu 28
1. Autoridade kompetente sira iha knaar no responsabilidade prinsipál atu
estabelese kondisaun sira, no mós fornese meius, ne’ebé permite ema dezlokadu
interna sira atu fila voluntariamente ho seguru no ho dignidade ba sira-nia uma ka
fatin hela fatin baibain sira, ka hela fali voluntariamente iha parte seluk rai laran
nian. Autoridade sira hanean ne’e tenke halo esforsu atu fasilita reintegrasaun ba
ema dezlokadu interna sira ne’ebé fila ona no hela fali iha fatin foun.
120
Prinsípiu orientador sira kona-ba dezlokasaun interna
2. Esforsu espesiál sira tenke hala’o hodi garante partisipasaun tomak ema
dezlokadu interna sira iha planeamentu no jestaun ba sira-nia repatriamentu ka
repovoasaun no reintegrasaun.
Prinsípiu 29
1. Ema dezlokadu interna sira ne’ebé fila ona ba sira-nia uma ka fatin hela fatin
baibain ka ne’ebé hela fali iha parte seluk rai laran nian labele hetan diskriminasaun
nu’udar rezultadu ba sira-nia an sai ema dezlokadu. Sira tenke iha direitu atu
partisipa tomak no hanesan iha asuntu públiku sira iha nivel sira hotu-hotu no
hetan asesu hanesan ba servisu públiku sira.
2. Autoridade kompetente sira iha knaar no responsabilidade atu tulun ema
dezlokadu interna sira ne’ebé fila ona no/ka sira ne’ebé hela fali iha fatin foun hodi
rekupera, iha ámbitu posivel, sira-nia propriedade no sasan sira ne’ebé sira husik
hela ka lakon iha momentu sira-nia dezlokasaun. Bainhira iha rekuperasaun ba
propriedade no sasan sira hanesan ne’e la sai posivel, autoridade kompetente sira
tenke fornese ka tulun ema sira-ne’e atu hetan kompensasaun ne’ebé apropriadu
ka forma reparasaun justu seluk.
Prinsípiu 30
Autoridade sira hotu ne’ebé envolvidu, kuandu halao ba sira-nia mandatu
respetivu sira, tenke garante no fasilita ba organizasaun umanitária
internasionál sira asesu ne’ebé lalais no la bele iha impedimentu ba ema
dezlokadu interna sira hodi tulun sira iha sira-nia repatriamentu ka repovoasaun no
reintegrasaun.
121
Rekomendasaun mekanizmu direitus umanus ONU sira ba Timor-leste kona-ba uma
III. REKOMENDASAUN MEKANIZMU DIREITUS UMANUS ONU SIRA BA
TIMOR-LESTE RELASAUN HO DIREITU BA UMA12
Hafoin restaurasaun independensia 20 Maiu 2012 no sai membru Organizasaun
Nasoins Unidas (ONU) nian, Timor-Leste ratifika instrumentu direitus umanus
lubuk ida. Rekomendasaun tuir mai neé mai hosi mekanizmu direitus umanus ONU
sira ne’ebe haree ba implementasaun konvensaun ne’ebe ratifika ona, ne’ebe
hato’o ba Timor-Leste relasaun ho asuntu rai.
x Adota lei kona-ba rai no propriedade ne’ebé sei rezolve estatutu rai husi tempu
Portugés no Indonézia nian no estabelese mekanizmu hodi halo rejistu no fó títulu
ba rai .13
x Aselera adosaun, ho prazu klaru, ba projetudalei sira ho relasaun ba (...) rai,
expropriasaun, fundu finanseiru ba propriedade imovel (...)14
x Adota lahó atrazu liután pakote lei rai tolu no asegura katak feto rurál sira iha asesu
ba rai hanesan ho mane sira, inklui liuhosi hasa’e koñesimentu kona-ba importánsia
hosi feto sira-nia asesu iguál ba rai nu’udar fatór ba dezenvolvimentu nomós hodi
realiza igualdade substantivu ba feto ho mane sira nomós liuhosi promosaun
direitu ba rai konjuntu nomós/ka direitu ba rai ba feto sira.15
x Asegura katak enkuadramentu legál foun ne’ebe regula propriedade imovel iha
kumprimentu tomak ho enkuadramentu legál direitus umanus internasionál nian
relevante ba despeju no asegura katak feto sira goza kompensasaun justu no
ekuitavel, inklui re-alokasaun ba rai ho baze hanesan de’it ho mane sira.16
x Asegura katak interese komundidade lokál sira-nian, inklui feto rurál sira, mak
protejidu bainhira dezenvolve polítika rai no halo alokasaun rai nian, inklui liuhosi
prosesu konsultasaun ho signifikasaun.17
12
Ba informasaun klean kona-ba lalaok mekanizmu direitus umanus ONU, bele haree iha website:
www.ohchr.org/EN/HRBodies/Pages/HumanRightsBodies.aspx (iha Ingles), no mos, iha Tetum, Timor-Leste:
Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian, Kompilasaun ba rekomendasaun sira husi mekanizmu direitus
umanus ONU nian ba Timor-Leste, UNMIT Seksaun Direitus Umanus no Justisa Tranzisional kolabora ho Governu TimorLeste nian no Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Outubru 2012.
13
Konkluzaun Prinsipál no Rekomendasaun sira, Reprezentante Sekretáriu-Jerál kona-ba Direitu Umanu Ema Sira
Ne’ebé Dezlokadu iha Rai-laran, Vizita mai Timor-Leste 6-13 Dezembru 2008, A/HRC/10/13, paragrafu 42 (iv) (depois temi:
Relatoriu RSED).
14
Observasaun konkluindu kona-ba relatóriu periódiku daruak no datoluk kombinadu hosi Timor-Leste,
CEDAW/TLS/CO/2-3, 20 Novembru 2015, Verzaun Avansadu La Edita, para 9 (b) (depois temi Relatoriu CEDAW 2015).
15
Ibid, para 35 (a).
16
Ibid, para 35 (b).
17
Ibid, para 35 (c).
122
Rekomendasaun mekanizmu direitus umanus ONU sira ba Timor-leste kona-ba uma
x Asegura katak feto rurál sira iha asesu ba servisu no infraestrutura báziku sira,
hanesan kuidadu saúde, edukasaun, transporte públiku, ai-han, bee no
saneamentu, oportunidade atu hetan rendimentu no protesaun adekuadu nomós
ba rekursu no teknolojia agríkola ho baze hanesan de’it ho mane sira nomós ho
sira-nia kontraparte urbana sira.18
x Regula na’in ba rai ho alokasaun rai ne’ebé ekitavel19
x Asegura katak padraun direitus umanus internasionál ne’ebé relevante ho
despeju/despeju obrigatoriu reflete iha lei nasionál.20
x Konsidera impaktu direitus umanus molok atu hahú projetu ruma ne’ebé mak bele
rezulta iha dezlokasaun populasaun nian, atu prevene despeju forsadu no asegura
respeitu totál ba ema, grupu no komunidade ne’ebé karik sei afetadu sira-nia
direitus umanus. 21
x Foti pasu hodi asegura responsabilizasaun ba krime ne’ebé komete relasaun ho
dezlokadu, ho komunidade internasionál hodi suporta governu iha esforsu ida ne’e
hodi oferese rekursu no kapasidade ne’ebé presiza ne’ebé determina husi konsulta
ho governu. 22
x Relasaun ho kestaun rai ho propriedade, governu, ho suporta husi komunidade
internasionál, haforsa mekanizmu tradisionál kona-ba rezolusaun ba disputa hodi
responde ba kazu hodi halo mediasaun iha nivel komunidade, hanesan ba segunda
okupante. 23
x Relasaun ho kestaun rai ho propriedade, governu, ho suporta husi komunidade
internasionál, tenke fornese rekursu ne’ebé adekuadu ba resolusaun lalais ba
disputa ne’ebé ultimu, rekere solusaun formal. 24
18
Ibid, para 35 (d).
Relatoriu RSED, para 42 (iv), Obervasaun Final Komité CEDAW ba Timor-Leste, CEDAW/C/TLS/CO/1, Agostu 2009, para
42, Observasaun Final Komite Direitu Labarik, CRC/C/TLS/CO/1, Fevereiru 2008, para 61 (b), no Relatoriu husi Relatora
Espesiál kona-ba kiak estremu no direitus umanus, misaun ba Timor-Leste iha Novembru 2011, A/HRC/20/25/Add.1, Maiu
2012, para 83 (j) (depois temi Relatoriu REKE).
20
Relatoriu REKE, para 83 (j) no Relatoriu RSED, para 42 (iii).
21
Relatoriu REKE, para 83 (i) no Relatoriu RSED, para 42 (iii).
22
Relatoriu RSED, para 43.
23
Relatoriu RSED, para 42 (i).
24
Relatoriu RSED, para 42 (ii).
19
123
Rekomendasaun mekanizmu direitus umanus ONU sira ba Timor-leste kona-ba uma
x Adota estratéjia koerente kona-ba feto sira-nia empoderamentu ekonómiku ne’ebé
kontribui ba estratéjia dezenvolvimentu jerál parte Estadu nian no ne’ebé
akompaña liuhosi indikadór adekuadu no mekanizmu monitorizasaun ida-ne’ebé
inklui nu’udar elementu xave sira, asesu ba (...) rai no rekursu produtivu sira-seluk
ho baze hanesan de’it ho mane sira.25
x Emenda Kódigu Sivíl atu rekoñese uniaun de facto sira no salva guarda direitu ba rai
no propriedade ba feto sira iha parseria de facto.26
x Asegura katak lei no polítika rai nasionál laiha deferénsia ba sistema tradisionál ba
administrasaun prátiku rai nian.27
25
26
27
Relatoriu CEDAW 2015, para 33 (c).
Ibid, para 39 (e).
Ibid, 39, para (f).
124

Documentos relacionados