Revista Edisaun I.

Transcrição

Revista Edisaun I.
Photo by Lirio Fonseca
Ministério do Turismo
Rua . Avenida
Farol Dili, Timor Leste
Memorial Hall
(+670 ) 3311499
www. turismotimorleste.com
REVISTA
Ministério do Turismo
Gratuita
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
2013
TINAN BA
PROFESIONALIZMU
Photo by Lirio Fonseca
Ministério do Turismo
Rua . Avenida
Farol Dili, Timor Leste
Memorial Hall
(+670 ) 3311499
www. turismotimorleste.com
Konteudu
07
OGE 2013 MT
Francisco Kalbuady Lay : Prioridades
Hadia Uma-Laran (foto iha parlamento)
09 Planu no Aktividade
11 Mr. Marten Ferguson
12 TL Bele Adere Lalais ba ASEAN
13 Dada Turista ho Kultura
Maubere
14 Seitor Privadu Parceria
Importante ba Governu
15 Boa Governasaun
Turismu Partisipa iha
17 Ministru
VII Reuniaun CPLP
19 SEAC
Ministéru Turismu ba Tinan 5
Visita Ministeriu Turismo Timor
Leste
MT no SEAC Prontu Hadia Kualidade Turismo no Kultura
SEFI no MT Hala’o Seminariu Konaba Boa Governasaun
20
21
23
Propoin USD 207 mil Iha OGE
2013
ONG Haburas
Reforsa Turismu Komunitariu
Lautem Potensialidade ba Turismu
Carnaval 2013,
Iha Pluralidade Ita Hakiak Unidade
(Foto Carnaval)
24-28
Noticia Diresaun Nacional
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Mensagem
Povu Timor Leste tomak,
Ministériu Turismu nudár Instituisaun ne’ebe foun, hafoin iha mandatu IV
Governu Konstitucionál integra iha Ministério do Turismo, Comércio e Indústria,
neduni nudár responsável máximu ha’u sei kontinúa, hamutuk ho Sekretária
Estadu Arte no Kultura no funsionárius tomak hala’o esforsu hodi bele elabora
polítika ida forte no adekuadu atu nune’e bele hamoris no haburas liutan aspektu
turismu iha futuru.
Iha 2012 no 2013 hanesan tinan ba konsolidasaun estrutura interna servisu
Ministériu nian iha termus kapasitasaun,no dezenvolvimentu rekursus humanus
atu nune’e bele profesionaliza liutan servisu tomak instituisaun nian hodi bele
fó resposta nebe’e lais no efisiente iha termus organizasaun ba sé de’it mak
hakarak halo investimentu iha Timor Leste iha domíniu neé.
Iha tinan hirak tuir mai sei sai tempu nebe’e atu lansa baze estruturál polítika
nian ba sektór nebe’e foka liuba realidade no potensialidade nasaun ne’e nian,
inklui mós asaun marketing nian nebe’e ho intensaun prinsipál fó koñese TimorLeste hamutuk ho merkadu internasionál, nune’e mós parsería estratéjika ho
sektór privadu no seluk tan nebe’e ligadu ho sektór aspektu ida neé.
Tamba neé Ha’u hein katak, ho ezistensia Revista Trimestral Ministério do
Turismo bele fasilita públiku tomak atu bele asesu ba informasaun no akompaña
di’ak liutan servisu no progresu Ministério ida neé nian.
Staff Gabinete Ministru Turismu
Francisco Kalbuadi Lay
Ministru Turismu
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
REDASAUN
Responsavel Geral :
Ministru do Turismo,
Francisco Kalbuadi Lay,
Diretor Geral, Fernando Hi da Silva
Responsavel Revista :
Alberto Alves,
Hakerek Nain:
Adelina de Fatima Soares:
Editor Textu:
Adelina de Fatima Soares ,
Fotografer :
Gilbert Watalari da Costa ,
Desenu no Lay Out:
Gilbert Watalari da Costa ,
Distributor : Isac Gomes ,
Dokumentasaun MT
Ekipa Redasaun MT
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
OGE MT 2013 Aprovadu
Aprovasaun ba Orsamentu Ministeriu Turismo ba 2013 (photo by Gilbert)
“Prioridades ami hadia ami nia uma laran. Hanesan ministeriu ne’ebe mak
foun presija hadia ita nia profesionalismu servisu”
0
rsamentu Geral do Estadu (OGE) 2013
ne’ebe mak aloka ba iha Ministeriu do Turismo
hetan aprovasaun iha parlamentu Nasional liu husi
votasaun maioria afavor ho total votasaun afavor
62 kontra 0 no Abstensaun 3. Husi rezultadu hirak
ne’e maka, orsamentu ho total USD 6,288 milioes
ne’ebe mak aloka ba MT, prontu atu ejekuta husi
Ministeriu do Turismo iha tinan 2013.
Husi total orsamentu hirak ne’e, orsamentu ho
montante 4,702 milioes dolares ba dezenvolimentu
setor turismo ne’ebe mak sei ejekuta husi Diresaun
Geral do Turismo. No USD 207 mil sei aloka mos ba
iha Sekretaria de Estadu da Arte e Cultura.
Gabinete do Ministru ho monatante USD 877 mil,
07
Diresaun Geral Cultura USD 53 mil, Inspeksaun Geral
do Jogos USD 82 mil, Diresaun Nasional do Museu e
Biblioteka, USD 95 mil, Diresaun Nasional do Patrimonio
Cultural USD 68 mil, Diresaun Nasional Artes, Cultura,
e Indsutria Criativas Culturais USD 70 mil, Diresaun
Nasional Marketing do Turismo USD 46 mil, Diresaun
Nasional do Plano e Dezenvolvimentu Turistico USD 30
mil, Diresaun Nasional de Empreendimetos , Actividades
e Produtos Turistico USD 48 mil.
Husi total orsamentu ne’ebe mak iha, alterasaun ne’ebe
mak komisaun eventual Parlementu Nasional hamutuk ho
Membru do Governu halao ba orsamentu Ministeriu do
Turismo maka salariu e vensimentos USD 944 mil, bens
e Serviso USD 3,379 milioes, Transferencias Publicas ho
montante USD 1,500 milioes, Capital Menor 265 mil no
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Capital Dezenvolvimentu hamutuk USD 200 mil
ne’ebe mak halao alterasaun hodi aumenta ba
estabelesimentu jardin Dom Boaventura.
Husi aprovasaun ne’ebe mak halao iha
Parlamentu Nasional, membru do deputadu sira
kestiona ba ejekusaun ne’ebe mak sei halao husi
Ministeriu do Turismo .
Hatan ba preokupasaun hirak ne’e, Ministru do
Turismo, Francisco Kalbuady Lay hateten, OGE
ne’ebe mak aloka ba nia ministeriu sei utilize hodi
hadia profesionalismu rekursus humanus ne’ebe
mak Ministeriu iha.
“Prioridades ami nian mak hadia ami nia uma
laran. Hanesan ministeriu ne’ebe mak foun presija
hadia ita nia profesionalismu servisu nian. Tanba
Turismo ejije ema ne’ebe mak professional. No
oras ne’e dadaun ami prepara hela rekursus
humanus hodi responde ba ita nai nesesidades
hirak ne’e,”dehan Ministru iha plenaria PN foin
lalais ne’e wainhira halao debate OGE tinan 2013.
Ministru Turismu Francisco kalbuadi Lay Apzenta OGE 2013 iha Parlamento Nasional
Ministru do Turismo, Francisco Kalbuady Lay
haktuir, nia garantia katak, Ministeriu ne’ebe
mak nia lidera sei halao nia papel ho diak no sei
realize mós programa ne’ebe mak nia trasa tiha
ona, nune’e turismo iha Timor Leste bele sai
diak liutan no bele serve hodi sai destinu turistiku.
“Ami nia parte iha komitmentu makas hodi hadia
ho dezenvolve diak liutan setor turismo iha ita
nia rain, no sei muda imajen Timor Leste sai
destinu Turistiku ne’ebe kapas mos iha sudenste
Aziatiku,”promote Ministru. (RMT)
08
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Planu Ministériu
Turismu ba Tinan 5
Inkontru Ministru ho diretor sira konaba planu Miniteriu Turismo ba tinan 5 (Photo by Gilbert)
M
inistro Turismo, Francisco
Kalbuadi Lay akompanhadu
husi Secretaria Estado Arte
no Cultura, Isabel Ximenes
hamutuk ho Directores no
Inspectores halao sorumutu
hodi diskuti konaba planus no
aktividade nebé atu implementa
iha kurtu no longu prazu.
atribuisaun interese turístiku no
regime juridiku ba instalasaun,
explorasaun no funsionamentu
Programas nebé sei halao iha tinan
emprendimentu turistiku.
2013 mak levantamentu dadus,
konsolidasaun Ministeriu Turismu,
Planu ba tinan 2014 mak
apoiu ba agentes no operadores
harí
Sentru
Informasaun
turístikus, revizaun ba legislasaun
Turistika iha Zonas: Osidental,
konaba Inspeksaun geral jogus
Oriental no Sentral, kria
nian, elabora diploma konaba
de Novembro.
Reuniaun nebé halao iha
Ministério Turismo Farol-Díli,
ho intensaun principal atu
identifika programas nebé
konsidera hanesan prioritariu,
liu-liu àrea turismu no kultura
hodi bele implementa iha tempu
badak, maibe nia impaktu sei
fó duni vantajen ba povu.
Temas nebé diskuti liu iha
enkontru mak ba tinan 2012, sei
halao elaborasaun Legislasaun,
Lei Organika, Lei Baze ba
Turismu, inklui Selebrasaun
Sentenáriu D. Boaventura, 28
04
09
04
Sr. Francisco Kalbuadi Lay (Ministru Turismo)
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Sentru Formasaun Profisional Turismu
no Hotelaria, reabilitasaun ba turismu
komunitariu, kronstrusaun Forte Holanda
nian iha Maubara, Hotel, restaurante no
kafetaria.
Sei halo mós reabilitasaun ba turismu
komunitariu, kriasaun parque nasional
Tasi-Tolu, submisaun ba apresiasaun no
aprovasaun planu konaba dinamizasaun
ba jogus nudar parte integrante husi
oferta turistika no kriasaun estrutura ida
atu responsabiliza ba akompanhamentu,
dinamizasaun no reestruturasaun ba
pouzadas nebé TL iha ona.
Iha tinan 2015 sei estabelese Estansia
Turismu Ekológiku iha Baucau, estabelese
Dili Marine Square, halo konstrusaun
infra-estrutura ba aproveitamentu bé
termais nian.
Tinan 2016, programa prioritariu mak
estabelese reprezentasaun Ministerio
Turismu iha regiões, Selebra Loron
Mundial Turismu, halao seminariu ho
partisipasaun husi reprezentantes
husi
Sekretariu Estadu
Arte e Cultura Sra. Isabel Ximenes
nacões Asia-Pasífika no CPLP,halao
inklui
Feira
vizita trabalho ba Distrito Lautem
Internasional de Timor de Timor
Iha 2017, Ministeriu Turismu sei halo
avaliasaun no refleksaun konaba rezultadu
hotu husi programa sira neb’e implementa
durante tinan 5.(RMT)
10
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Vizita Ministru Turismu
Australia
Hon Martin Ferguson, Ministru Turismo Australia hasoru malu ho Sr. Francisco Kalbuadi Lay Iha MT
Australia Prontu Apoia Dezenvolve Seitor Turismu Timor-Leste
A
ustralia nu’udar nasaun
ida
ne’ebe
suporta
tebes
Dezemvolvimentus Timor Leste
nian, iha area Edukasaun, Saude,
Ekonomia, Politika no Cultural.
Nu’udar mos nasaun vizinu ne’ebe
mak besik liu ho Timor Leste.
Australia hatudu nia komitmentu
makas hodi kontinua tulun
prosesu Dezenvolvimentu ne’ebe
mak Governu Timor Leste trasa
tiha ona.
Komitmentu ida ne’e hatudu liu
husi visita primeiru lideransa
Australia nian iha V Governu
Konstituisional, liu husi nia Ministro
Rekursus Energia no Turismu, Hon
Martin Ferguson foin lalais neé.
Visita ne’e haré no diskuti liu konaba koperasaun nebé bele reforsa
relasaun rai rua ne’e iha futuru.
Durante estadia iha Díli, Ministru
11
04
Ministru Francisco Kalbuadi Lay
informa konaba planu no programa
Ministeriu Turismu nian ba tinan lima
tamba turismu hanesan mós àrea
ida nebé bele ajuda aumenta reseita
Estadu nian.
Francisco Kalbuadi Lay konsidera
koperasaun hanesan factor nebé
importante tamba bele troka ideia,
Australianu ho nia Delegasaun experiensia entre parte rua, atu nun’e
halao sorumutu ho nia homólogu programas hotu neb’e sei implementa
Timorense, Francisco Kalbuadi Lay bele fó duni benefisiu ba povu.
hodi diskuti konaba Sector Turismu
no deklara katak nia Governu “ Timor-Leste hanesan nasaun foun
prontu apoia dezenvolvimentu presiza tebes apoiu husi nasaun
àreaTurismu, maibe tenki liu husi dezenvolvidu sira” katak Francisco
Estudu no análize tamba buat hotu Kalbuadi.
liu husi prosesu ida.
Maibe, Ministru Turismu kontinua
“Ita kontenti tamba estudante enkoraja agente turistiku sira iha rai
timoroan barak maka estuda iha laran atu aumenta kreatividade no
Australia, neduni iha futuru sei inisiativa hodi bele atrai interese turista
haruka mós timor oan ba estuda iha sira nian atu investe iha nasaun neé.
àrea espesífiku hanesan turismu”
hatutan Martin Ferguson.
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Adere Lalais ba ASEAN
SEAC Prontu Hadia Kualidade Turismu no Kultura
P
erito ASEAN ba Timor-leste, Prof. Richard Panfret,
halao vizita ba Ministeriu Turismu hodi hare posibilidade
nebé Instituisaun bele ajuda prosesu adezaun TimorLeste ba ASEAN.
Prof. Richard Panfret ne’ebe akompanha husi Ministeriu
Negosius Estrangeiros TL halao sorumutu ho Secretária
Estado Arte e Cultura, Isabel Ximenes.
Iha sorumutu ida ne’e, Secretária Estado Arte e Cultura,
Isabel Ximenes informa Prof. Richard Panfret koalia liu
konaba preparasaun prosesu adezaun Timor-leste ba
ASEAN. Tamba neé nia aproveita ho vizita neé atu hare
no hatene diak liu tan kondisaun no posibilidade husi
Ministeriu neé atu bele ajuda kontribui ba prosesu nebé
refere, liu-liu iha area nebé fó impaktu ekonómiku mai
nasaun neé.
Secretária Estado, Dra. Isabel Ximenes nebé reprezenta
Ministro iha enkontru, deklara katak, Ministeriu Turismu
hamutuk ho Secretaria Estado Arte e Cultura sei esforsa
hodi bele hasae kualidade servisu, liu-liu iha area turismu
no kultura, atu nuné bele kontribui mós ba prosesu
adezaun Timor-Leste ba ASEAN.
Prof. Richard Panfret hatudu optimista katak ho esforsu
no empenhamentu tomak husi komponente hotu iha
Ministeriu neé bele rezulta impaktu pozitivu ba ekonomia
rai ne’e, no hanesan neé bele mós ajuda prosesu adezaun
Timor-Leste ba ASEAN.(RMT)
12
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Dada Turista ho Kultura
Maubere
V Governu Sei Investe Iha Setór Turismu, Hamenus
Dependénsia TL ba Fundu Mina Rai
v
Governu Konstituisionál
ne’ebé lidera husi Primieru
Ministru (PM) Kay Rala Xanana
Gusmão, sei esforsu makaas
hodi hasai Timor Leste husi
dependénsia ba setór petroliferu
hodi investe iha area Nãopetrolíferu
hanesan
setór
turismo.
Polítika governu ida ne’e nian
maka, oinsá bele fo koñesimentu
ba iha mundu kultura povu
Maubere nian ne’ebe mak uniku
no atraktivu.
“Governu prepara ona planu
atu hamoris hikas kultura
Maubere iha Timor Leste, hodi
13
04
dada atensaun turista sira, hodi
mai vizita nasaun ne’e. Durante
ne’e governu dependénsia liu ba
iha reseitas fundu mina rai nian
de’it,”dehan PM Xanana.
wainhira setor petroliferu labele ona fo
reseitas ba estadu.
Liu husi Ministériu Turismu governu
nia planu atu harii sentru formasaun
turismo no otelária. Nune’e sei
Iha Uma Fukun Parlamentu estabelese mós sentru infromasaun
Nasionál, PM haktuir katak, turístika Rua iha fronteira Batugade no
“Governu mós iha hanoin atu preve ida iha Kapitál Dili.
orsamentu ne’e ba aréa turismu
hodi dezenvove hikas kultura Governu mós sei estabele Academia
Maubere hodi hatama reseitas Arte Kulturál no Indústria kreativa
naun petroleum nian,”esplika PM. ne’en (6) hanesan sentru Kulturál
Rejional foun, Biblioteka, Muzeu no
Objetivu prinsipál maka oinsa Sentru Culturál iha Dili.
governu bele kore povu husi
kiak no hasai dependensia TL ba Ministériu do Turismo mós kontinua
fundu petrolíferu ne’ebe mak bele halo servisu hodi indentifika Património
hamate ekonomia TL iha future kultural no kultura originál Maubere
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Setor Privadu Parceiru
Importante ba Governu
Ministeriu Turismu Enkoraja Empresarius Harii Assosiasaun Hotelarias
M
inistériu do Turismo, liu husi
Diresaun Nasionál Emprendimentu
e Produtus Turistico
enkoraja
empresariu sira ne’ebe halao negosiu
iha area Hotelaria, hodi estebelese
Asosiasaun Hotelarias Iha Timor
Leste.
Assosiasaun neé harí hanesan
parte ida atu apoia ajuda governu
nia polítika hodi dezenvolve sector
Turismo iha Timor Leste, no motiva
empresariu sira oinsa bele hasae
kualidade servisu iha area hotelaria
nian
Francisco Kalbuady Lay, Ministru do
Turismo hateten, dezenvolvimentu
nasaun neé nian labele depende deit
ba reseitas minarai no gás, maibe
sector turismu mós hanesan meiu
ida nebé bele ajuda mos reseitas
Estadu nian.
Atu hetan reseitas husi area turismu
hodi bele minimiza dependensia ba
minarai no gás, presiza kontribuisaun
no envolvimentu husi Setor Privadu
nudar parseirtu Governu nian
“Ami koalia hamutuk ho setor privadu
sira hotu diskuti konaba mekanismu
atu estabelese Assosiasaun Hotelaria,
Travel Agensi, no Dive agensi, atu
hahu agora ita bele ona hadia ita nia
servisu iha area Turismo nian. Tanba
ita hotu hatene katak, Timor Leste
ita potensia Turismo ne’ebe mak
diak tebes, no ita hanesan nasaun
ne’ebe mak riku potensialidade
Turismo nian hanesan Tasi, Foho no
Paijajen ne’ebe mak furak,” esplika
Ministru.
Sorumutu Ministru Tursimu ho emprezariu hodi kria asociasaun Hotelaria
Tuir ministru, politika ne’ebe mak
trasa ona ba tinan ida ne’e, mak
oinsa ita bele ona hetan rendimentu
mos husi setor turismo nian hanesan
nasaun sira seluk iha mundu.
“Maibe ita tenki hadia uluk ita
nia mekanismu atendimentu ba
bainaka, no hadia ita nia uma laran
rasik hodi. Ita sei ajuda asosiasaun
hirak ne’e iha area servisu professional
nian hanesan fo treinemtnu ba iha sira
nia professional sira,”hateten Ministru.
Diretora Nasional Emprendimentus
produtus turistiku, Maria Ernestina
Lopes, espelika, Ministeriu nia papel
mak sai sumbriña ba iha empresariu
sira, inisiativa tenki mai husi empresariu
sira rasik.
Assesor Nasional, Adalberto Alves,
hateten kriasaun asosiasaun ida ne’e
atu ajuda governu hodi bele kontrola
no fo apoiu ba iha setor hotelaria
nian iha future.
Maibe antes ne’e governu husu ba iha
empresarisu sira hodi harii asosiasaun
ne’ebe mak iha legitimidade nune’e
governu bele fo apoiu kapasitasaun
no mos apoiu finanseiru hodi hadiak
servisu hotelarias nian iha Timor
Leste.
Husi parte Empresariu rasik, sira
prontu atu ajuda governu, liu husi
hari Assosiasaun Hotelarias tanba
liu husi Assosiasaun ida ne’e mos sir
abele hetan tulun husi governu atu
dezenvolve setor Turismo no hadia
mos imajen Timor Leste nian iha
mundu. (RMT)
14
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Hametin Boa Governasaun
MT Halao Sorumutu ho SEFI
B
Sekretariu Estado Fortalesimento Institusional Francisco Borlaku entrega livro
ba Ministru Turismo Francisco Kalbuadi Lay
oa Governasaun nu’udar komitmentu husi V
Governu Konstituisional ne’ebe mak lidera husi Primeiru
Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Hodi hametin Boa
Governasaun, Sekretariu do Estadu Fortenelismentu
Instituisional (SEFI) halao sorumut hamutuk ho Diretores
gerais, Diretores Nasional no Xefe Departementu husi
MInisteriu do Turismo inklui mos Sekretaria do Estadu,
hodi hatoo kona-ba klalaok Aprovesionamentu ne’ebe
mak lolos tuir nia matadalan.
Iha sorumutu ida ne’e, SEFI mos intega livru tolu ba
MInistru do Turismo Francisco Kalbuadi Lay, hodi sai
nu’udar matadalan ida ba iha instituisaun governu
nian. Livru hirak ne’e mak hanesan, Relatoriu Deloitte
periode 2009-2011, Rezultadu Sorumut Primeiru Ministru
hamutuk ho Instituisaun do Governu, INAP, KAK no PDHJ,
no mos livru Mata-Dala ba Aprovisionamentu. Tema Geral
ba Sorumut ne’ebe mak halao iha Centru Konvensoes de
Dili (20/03) maka, Boa Governasaun, Hahu Hadia UmaLaran.
Ministru do Turismo iha abertura hateten, husu ba
diretores nasional sira hodi hadau esperiensia ne’ebe mak
fahe husi MInisteriu das Finansas liu husi SEFI hodi bele
15
04
atinji Boa Governasaun ba iha ida-idak nia diresaun.
“Sorumutu ida ne’e importante tebes ba imi
(Diretores), tanba Boa governasaun bele realize husi
imi diretores sira hotu. Ita hotu apoiu malu maka
ita nia mehi ba Boa Governasaun ida ne’e bele sai
realidade. Ne’e nu’udar esperiensia diak ida ba imi.
Estuda baa husi esperiensia tanba esperiensia maka
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
mestre diak ida ba ita,”dehan Ministru.
Ministru mos hatutan, “sorumut ida ne’e
iha atu iha koalia ba malu, bele rona
malu, kompleta malu no troka ideias ba
malu hodi fortelese ita nia instituisain
hodi nune’e ba oin sai diak liutan,”hateten
Ministru.
Iha fatin hanesan mos, Sekretariu Estadu
Fortelesimentu Instituisional, Francisco
Burlaco, hateten, komitmentu boot governu
ida ne’e nian mak Boa Governasaun.
“Ita Hahu hadia ita nia uma laran, hadia uma
laran hahu husi ita nia Aprovisionamentu.
Tanba Aprovisionamentu mak sentru osan.
Osan sempre hamosu problema mai ita,
liu-liu diretores gerais no Nasionais sira
maibe hau husu ba imi atu labele tauk
foti desizaun, maske desizaun sempre iha
risko,”dehan Burlaco.
Nia mos hatutan, Diretores sira tenki
honestu ba Ministru tanba bainhira iha
problema ruma iha ministeriu nia laran,
Ministru mak sei ba hatan.
Rezultadu servisu diretores no ministru
nian mak sei sai sasukat ba ministeriu ne’e
susesu ou lae. “Objetivu ami (SEFI) nian
maka, hametin sistema jestaun finansas do
estadu ho efektivu no efisiente, evita iregulares administrasaun
nian no hakbiit no hasae kapasidade organizasional nian,”esplika
Burlaco.
Tanba ne’e, nia dehan, presija servisu hamutuk entre instituisaun
sira hodi mehi ba Boa Governasaun tenki sai realidade. (RMT)
Boa Governasaun
“Hahu Hadia Uma Laran”
Diretores no xefe departamentu asisti seminariu nebe organiza husi SEFI konaba Boa governasaun
16
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Ministru Turismu Part
Inkontru Ministru Turismo CPLP iha mocambique 28-29 de Marsu 2013
Maputo – Ministru no autoridade Turismo husi nasaun sira nebé integra iha Komunidade Na
mós memorandu entendimentu ho Organizasaun Mundial Turismu. Definisaun hirak neé hake
reprezentantes nasaun hitu nian.
M
emorandu
entendimentu nebé asina
entre CPLP ho OMT neé ho
intensaun atu estabelese
koperasaun nebé atu elabora
planu estratégiku turismo
nian ba CPLP, kapasitasaun
técniku-profissional iha àrea
estatístika atu foka liu ba
konta -satélite, marketing,
inspesaun no fiskalizasaun
empreendimentu
turístiku
nian,
inklui
kaptasaun
rekursus ba finansiamentu
04
17
projetu iha sector neé.
portal Turismu CPLP ba ministros
hotu nebé presente nebé iha ona
faze finalizasaun.
Ministro Turismo, Francisco
Kalbuadi Lay nebé reprezenta
Timor-Leste iha nia diskursu
deklara
katak,
Ministeriu
Turismu nudar Instituisaun
nebé foun, neduni durante
nia mandatu sei
kontinua,
hamutuk ho Sekretaria Estadu
Arte no Kultura no funsionárius
tomak halao esforsu hodi bele
estabelese portfóliu ida forte ba
eventu atu nuné bele hamoris
liu tan aspektu turismu iha
futuru.
Iha pajina elektrónika, nasaun
membru sira neé bele fo sai
informasaun institusional iha lian
português nebé sei traduz ba lian 3
: Inglês, Espanhol ho Francês atu
nuné fasilita publiku bele hatene
diak liu tan konaba aspektu turismu
iha nivel CPLP.
Sei kontinua esforsa atu konsolida
estrutura interna servisu Ministeriu
nian iha termus kapasitasaun,no
dezenvolvimentu rekursus humanus
atu nuné bele profesionaliza liu
tan servisu tomak instituisaun nian
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
tisipa iha VII Reuniaun CPLP
asaun ho Lian Portugues (CPLP) hamosu portal ida konaba promosaun integradu no propoin
erek iha Deklarasaun Maputo nebé asina iha loron 28 fulan Abril iha capital Moçambique husi
hodi bele fó resposta nebé lais no efisiente
iha termus organizasaun ba se deit neb;e
hakarak halo iha Timor Leste, investimentu
iha domíniu neé.
Alein de neé, Francisco Kalbuadi Lay
mós konsistente ho planu atu lansa baze
estrutural politika nian ba sektor nebé foka
liu ba realidade no potensialidade nasaun neé
nian, inklui mós asaun marketing nian nebé
ho intensaun prinsipal fó konhese TimorLeste hamutuk ho merkadu internasional,
nuné mós parseria estratéjika ho sektor
privadu no seluk tan neb’e ligadu ho sektor
neé.Durante enkontru aprezenta
04
18
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
SEAC Propoin USD 207
mil Iha OGE 2013
S
tradisaun no uzus costume Timor remata sei servisu iha Akademia
Leste nian,”esplika Sekretariu Arte, Bibilioteka no sentru Kultural
Estadu Cultura no Arte, Maria ne’ebe mak estabelese ona.
ekretariu do Estadu Kultura Isabel Ximenes.
no Arte, ba Tinan 2013 propoin
Estudante ne’ebe mak sei halao
orsamentu ho montante USD 207 mil Sekretariu do Estadu mos hatutan, estudu iha Brazil sei halao sira
hodi prepara rekursus humanusa iha problema ne’ebe mak Sekretariu nia estudu iha area Kultural,
area dezenvolvimentu cultura no arte ida ne’e sei hasoru mak falta de Antropologia no Dansa. Joventude
iha Timor Leste.
rekursus humanus atu jere sentru 13 ne’ebe mak haruka ona iha
cultural hirak ne’e.
Kuba sei halao estudu iha area
Programa ne’e sei halao liu husi bolus
muzika, Dansa no Arte Kultural.
do estudu ne’ebe mak SEAC ofere ona Tuir Maria Isabel katak, estudante No nain 7 ne’ebe mak sei haruka
ba Timor Oan hodi halao estudu iha hirak ne’ebe mak halao estudu iha ba Autralia sei tuir treinamentu lian
Brazil, Portugal, Australia no Kuba. Brazil, Australia, Kuba no Portugal Ingles, Marketing no Public Relation
Alende ne’e mos husi orsamentu hirak iha area Arte no Kultura, wainhirak durante fulan neen. (RMT)
ne’e SEAC sei utiliza hodi halao estudu
ba estabelesimentu Akademia Arte,
Biblioteka no Sentru Kultural iha Dili.
Nia objetivu mak oinsa bele prepara
ita nia rekursus iha area ne’ebe mak
governu estabelese tiha ona. Nune’e
ita nia sentru hirak ne’e bele mos sai
meius ida ba ita hodi hadia kualidade
ba potensialidade ne’ebe mak ita iha.
“Sentru turistiku ne’e mos hanesan
dalan ida hodi dada atensaun mundu
nian laos deit paijajem tasi no foho
ne’ebe mak furak maibe mos turista
sira bele estudu kona-ba kultura,
19
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
ONG Haburas Reforsa Turismu
Komunitariu, SEAC Prontu Apoiu
T
urismu Komunitariu hanesan mós
programa prioritáriu ida ba Ministériu Turismu
iha Mandatu V Governo Konstitusional.
Organizasaun Não-Governamental Haburas
nudar implementador ida mós husi programa
nebé refere, oras neé hamutuk ho komunidade
intensifika liu tan aktividade Turismu
Komunitariu tamba bele ajuda aumenta
ekonomia komunidade local.
Director ONG Haburas hamutuk ho Sekretária
Estadu Arte no Kultura, Maria Isabel Ximenes,
Sekretariu
Estadu
Politika
Formasaun
Profisional e Empregu, Elídio Ximenes no
Sekretariu Estadu Indústria e Koperativa, Nino
Pereira inaugura Sentru Turismu Komunitariu
“Knua Hakmatek” iha Aldeia Teli Tuku, subdistritu Maubisse.
Iha diskursu, Director ONG Haburas, Deometrio
Amaral hateten katak, turismu komunitariu
hanesan programa nebé simples maibe nia
konseitu importante tamba bele ajuda mós
reseita ba nasaun.
“ Modelu turismu adekuadu ba komunidade
mak turismu komunitariu tamba bele hamoris
no aumenta ekonomia subsistensia ba
komunidade local ” katak Deometrio.
Sekretaria Estadu Arte no Kultura, Maria
Isabel Ximenes nebé reprezenta Ministru
Turismu, iha nia intervensaun konsidera
tuirsmu komunitáriu hanesan meiu importante
tamba ajuda aumenta ekonomia iha baze,
neduni enkoraja komunidade atu kolabora ho
instituisaun nebé deit mak hakarak implementa
programas nebé bele fo benefisiu ba sira rasik,
liu-liu iha espektu ekonómiku.
Estadu.
Entretantu, Sekretariu Estadu Elídio Ximenes elojia inisiativa
husi ONG Haburas tamba liu husi programa neé bele ajuda
reduz dezempregu iha rai laran.
Nino Pereira, Sekretariu Estadu Indústria no Koperativa
hateten katak, atu bele atinji prosesu dezenvolvimentu nebé
sustentavel no efisiente, presiza kria programa nebé integradu
maibe importante mak komunidade tenki hatudu boa vontade
no aktivu iha implementasaun.
Iha oportunidade neé, komunidade nebé reprezenta husi
responsavel Centro Kuna Hakmatek agradese inisiativa husi
ONG Haburas no promote sei garante manutensaun ba fatin
hodi bele kontinua atrai atensaun husi turista nasional no
internasional.
Centru Knua Hakmatek nebé hetan apoiu finanseiru husi
Agensia CIDAC no IPAD. (RMT)
“ Ministério Turismo nebé uluk sei MTCI iha
IV Governo mós fo ona apoiu finanseiru ba
ONG Haburas hodi halao estudu mapeamentu
ba programa nebé refere “ hatutan Sekretaria
20
04
15
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
S
ekretariu do Estadu Arte no Cultura
(SEAC), Maria Isabel Ferreira halao visita
ba distritu Lautem, hodi haree besik liutan
potensialidade Turismo ne’ebe mak distritu
neb’e refere iha. Alein de halao visita fatin
turismo hanesan Ili-Kerekere hodi haré
desenhu Primitivu no Parke Nasionnal
Nino Conis Santana, delegasaun ne’e
mos halao visita ba projektu reabilitasaun
Sentru Kultural ne’ebe hetan apoiu
orsamentu husi Gabinete Primeiru Ministru
ho montante USD 250 mil.
Maria Isabel hafoin halao visita ba fatin
refere haktuir katak, nia parte harí Sentru
Kultural iha disitrtu Lautem tanba nu’udar
distritu ne’ebe mak nia potensialidade
turismo ho cultural boot tebes, neduni ho
Sentru neé bele aproveita hodi promove.
LAUTEM IHA
BOO
“Lautem nia area turistiku original tebes,
no serve duni ba ita atu faan ba nasaun
liur. Ne’e hanesan riku soin ne’ebe
mak ita iha no ita sei tau atensaun atu
dezenvolve,”dehan nia.
Inagurasaun Sentru Kultural
Ministeriu do Turismo liu husi Sekretariu
do Estadu Arte no Kultural, halao
inagurasaun ba uma Sentru Kultural
distiritu Lautem foin lalais ne’e (05/04).
Inagurasaun ida ne’e hetan partisipasaun
husi autoridades local rai refere, lia nain
inklui mos komunidade Lospalos.
Iha seimonia inagurasaun ne’e, SEAC
hateten, uma sentru cultural ida ne’e
importante tanba sentru cultural ida nee
mak sei fatin hodi rai sasan kulturais
21
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
A POTENSIALIDADE
OT HODI DADA TURISTA
ne’ebe mak distirtu LAutem iha ba.
“Ita hotu kontente iha ne’e tanba, it abele halao ona inagurasaun ba sentru cultural ida ne’e. ne’e fatin ida ba ita
atu rai ita nia patrimonio cultural ne’ebe mak ita iha liu-liu distritu Lautem iha. Fatin ida ne’e mak sei sai sentru ba
iha turista sira ne’ebe mak hakarak mai visita Lautem sira sei mai iha ne’e hodi haree saida mak distritu Lautem
iha,”dehan Isabel. (RMT)
22
04
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Carnaval 2013
inisteriu Turismu hamutuk ho artistas timor oan
organiza eventu “Karnaval 2013” nudar meiu ida atu
kontinua hametin relasaun ho juventude atu bele
mantein kultura no tradisaun nasaun neé nian.
Karnaval hanesan festa nebé selebra tinan-tinan iha
mundu tomak, inklui Timor-leste tamba hanesan mós
forma ida atu ható expresaun liu husi kreatividade nebé
liga ho pasadu, liu-liu konaba oinsa kultura ida-idak
adapta ho ambiente rasik.
Tinan neé, eventu Karnaval organiza husi Ministeriu
Turismu hamutuk ho artistas no juventude ho
tema “ Alegria na Liberdade e Pluralidade “ liu husi
aprezentasaun vestimentu karnaval típiku tradisional,
semi-kultural no modernu.
Iha Pluralidade Ita Hakiak Unidade
M
Iha abertura, Primeira Dama, Isabel Ferreira nebé
akompanhada husi Ministru Turismu, Francisco
Kalbuadi Lay, elojia inisiativa no empenhamentu husi
Ministeriu Turismu nian tamba maske ho tempu nebé
limitadu maibe konsegue realiza duni Karnaval tinan
neé.
Iha parte seluk, Secretaria Estadu Arte no Kultura,
Isabel Ximenes hateten katak, Karnaval sai ona
eventu ida nebé realiza iha nivel internasional,
tamba neé Timor-leste mós sempre selebra eventu
neé tamba ligadu mos ho relijiaun no liu husi neé ita
aprende konaba kultura rasik no ema seluk nian.
Karnaval sai ona tradisaun no kultura ida ba Timorleste, neduni tinan-tinan tenki realiza hodi bele
motiva juventude sira atu promove sira nia talentu no
kreatividade liu husi eventu neé, nuné mós turismu
nasaun ne’e nian, hatutan Isabel Ferreira.
Tinan neé, grupu 23 mak partisipa iha Karnaval
hodi hatudu ida-idak nia kreatividade no grupu
“Rebeldes” hetan klasifikasaun husi ekipa juri nudar
primeiru lugar nebé premiu osan dolar amerikanu
1.000, segundo lugar ho 500, terseiru 300 no seluk
ida-idak 200.(RMT)
23
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
DNEAPT Promove Atividades
Turismu
Caravana sei Dada Atensaun Mundu Mai Timor
Leste
D
iresaun Nasional Empreendimentus
Actividades e Produtos Turistiko, nu’udar
Diresaun ida ne’ebe mak estabelese husi
Ministeriu do Turismo, hodi kompleta diak liutan
servisu Ministeriu do turismo nian iha futuru.
Diretora DNAPT, Maria Ernestina Lopes, haktuir
katak, programa prioridades diresaun ne’ebe
mak sei ezekuta iha tinan 2013 mak nia parte
fahe ba fase tolu inklui mos programa turismo
komunitariu.
Iha fulan Maio, Minsteriu sei organiza eventu
boot ida maka eventu Caravana iha Dili, ne’ebe
mak sei inklui mos partisipante husi distritu 13
nia laran, iha fulan Maiu nia laran mos hahu iha
16-18 sei organiza mos eventu korida de Cavalo
iha fronteira Batugade. No mos kompetisisaun
ba Miss Timor iha 20 de Maio ne’ebe mos sei
inklui selesaun husi distritu 13 nia representante.
Atividade seluk ne’ebe mak diresaun ida ne’e
trasa tiha ona maka, halao sosializasaun
hamutuk ho gerente hoteis iha Dili hodi harii
asosiasaun hotelarias no Turismo ne’ebe mak
hamosu ona draff ba estatutu asosiasaun nian.
Sei halao survey ba turismo komunitariu iha
distriu manufahi, Lautem no distritu Baucau.
Tuir Ernestina, nia Diresaun mos sei fo formasaun
ba hoteis, restorante no mos ajensia de viajen
kona-ba hospitalidade, housekeeping, kichen
Diretora DNEAPT Sra. Maria Ernestina Lopes
(food Product), food no Beverage.
Diretora ne’e haktuir katak, Orsamentu ne’ebe mak aloka
ba iha nia diresaun liu husi transferensia publikas ho
montante USD 1.500.000 hodi atende ba atividades de
eventos nasional no mos internasional.
“orasmentu ne’ebe mak atu hetan sei aloka liu ba iha,
eventus Carnaval, festival caravana, Dili Internasional
Maratona, Tour de timor, Regata Darwin, corrida de
Cavalos, Kompetisaun Hakail Ikan no kompetisaun
fotografia,”dehan Ernestina ne’ebe mak foti Bacharelato
iha area Turismo.
Nia mos konfesa katak, orsamentu ne’ebe mak aloka
ba nia diresaun hodi haree ba dezenvolvimentu turismo
komunitaria ho montante USD 200.000 mil. (RMT)
24
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Kapasitasaun
Rekursus Umanus
Programa Kapsitasaun Rekursus Umanus
sai programa prioridade ba tinan 2013
R
ekurusu humanus nu’udar
pilar importante iha prosesu
dezenvolvimentu.
Rekursus
Humanus
mos
kaer
xafe
importante iha administrasaun do
estadu. Nune’e importante tebes
ba govenru hodi kontinua hasae
valor rekursus humanus nia
hanesan funsionariu do estadu no
mós liman no ain governu nian.
Funsionamentu
no
profesionalidade
funsionariu
refleta mós progressu governu
nian liu-liu ministeriu sira. Hod ida
ne’e importante tebes ba governu
hodi investe makas ba rekursus
humanus estadu nian hodi nune’e
rejultadu servisu ne’ebe mak
04
25
nia kualidade no kualifikasaun diak.
Iha tinan ida ne’e (2013) MT trasa
programa prioridades oi-oin, inklui
mós kapasitasaun ba iha nia
funsionariu iha area relefantes.
Hanesan fo formasaun ba nia
funsionariu no mos juventude sira
area Turismo nian.
Dir. Nas. RH Aderito Babo Soares
funsionariu sira atinji sai mós
progresu governu ida ne’e nian.
Ho situasaun ida ne’e mak,
Ministeriu do Turismo liu husi
Diresaun Nasional do Rekursus
Humanus halao investimentu
makas hodi hasae kapasitasaun
ba nia funsionariu hodi bele sai
servidor do povu ne’ebe mak ho
Diretor Nasional de Administrasaun
dos Rekursus Humanus, Aderito
Babo Soares hakturi katak, nia
Diresaun oras ne’e dadaun halao
esforsu hodi trasa politika ida oinsá
bele haree didiak ba iha kualidade
funsionariu sira no mós hodi
hasae abilidade no konesimentu
funsionariu nian iha area ne’ebe iha
relasaun ho servisu MInisteriu do
Turismo nian.(RMT)
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Diresaun Nasional
Gestaun Finanseira
DNGF Prontu ezekuta orsamentu ho
Responsabilidade
D
iretora Diresaun Nasional de
Gestao Finaseira (DNGF) Francisca da
Silva,hateten, nia parte pronto atu
halao ezekusaun ba orsamentu ne’ebe
mak aloka mai ministeriu do turismo
ho responsabilidade tuir mata dalan
ne’ebe mak iha.
Diretora ne’e mos haktuir, nia
diresaun sei responsabiliza ba asuntu
orsamental ministeriu nian. “Knar
importante diresaun gestaun finaseita
nian maka, koordena diresaun sub
tutela MInisterio do Turismo hodi
elabora plano orsamental, baseia ba
atividade planeado iha Plano Asaun
Annual (PAA) durante tinan ida nia
laran hodi apresenta ba ministeriu
tutela,”esplika Francisca.
“Fasilita diresaun iha ministeriu nia
laran hodi exekuta orsametnu tuir
planu relata ejekusaun orsametal
ba ministru nune’e hodi kontinua
ba Ministeriu da Finansas, halao
mos
servisu
seluk
wainhira
iha orientasaun husi superior
hirarkia,”hatutan Diretora ne’e.
Fungsaun principal diresaun ida ne’e
nian maka, koordena ho planeia no
exekuta orsamentu Ministeriu do
Diretora Nas. DNGF. Francisca da Silva Turismo nian.
Nia hatutan, nia parte amutuk ho
diresaun nasional de planu nu’udar
ponto vokal Ministeriu nian, akopaña
Ministru hodi halao apresentasaun
orsametna iha nivel ne’ebe aas wainhira
presija.
Orsamentu ne’ebe aloka ba DNGF
iha tinan 2013 hamutuk Salariu
USD 50 mil, Bens e servisus USD
1,080,000 milioes no kapital minor
USD 137,000 mil. (RMT)
sai Programa
Prioridades
Ministeriu Turismo
ba Tinan 2013.
04
26
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
DNMT Prontu Promove Turismu
D
iresaun Nasional do Marketing do Turismo, nia
responsanbilidade mak oinsa bele faan potensialidade
turismo no produtus turistiku ne’ebe iha ba mundu no sai
odamatan hodi dada turista rai liur mai iha Timor Leste.
Papel importante mos atu asegura informasaun ne’ebe
mak adekuadus ba iha publiku liuliu ba iha estranjeirus
kona-ba mapas turistiku inklui mos identifika fatin
turistiku ne’eba serve duni sai destinu turistiku.
Hodi alkansa servisu hirak ne’e, DNMT proporin
orsamentu ho montante USD 670.000 iha Orsamentu
Geral do Estado (OGE) tinan 2013. Orsamentu hirak ne’Ç
sei utilize mos ba produsaun brosuras turismu. inklui
mos nesesidade sira seluk. Tuir Diretor ne’e, orsamentu
ne’ebe mak aloka ba iha nia diresaun nia parte sei
utilzia ho responsabilidade no sei utiliza tuir planu no
programa ne’ebe mak diresaun ne’e trasa tiha ona.
(RMT)
Aquelino Santos Caeiro
Diretor Nasional Marketing do Turismo
DNPDT Propoin USD 157,000 ba Dezenvolve Setor
Turismu
A
tu halao dezenvolvimentu ba iha setor
turismo, Diresaun Nasional Planeamento e
Dezenvolvimento do Turismu (DNPDT) propoin
orsamentu ho montante Rihun USD 157,000.
Orsamentu hirak ne’e sei utiliza ba dezenvolvimentu
setor turismo tuir mapas ka zona espesifika ne’ebe
mak diresaun ida ne’e identifika tiha ona.
Zonas Turistika ne’ebe mak identifika ona no sai
prioridades maka, Zonas Turistika Oriental maka,
zona ne’ebe mak kobre husi Tutuala too Kom no
Baucau. Zona Sentral maka, zona ne’ebe inklui
Kapital Dili no Ilha Atauru ba too rejiaun Maubisse
no Zona Turistikika Osidentala maka, zona ne’ebe
inklui Balibo, Maliana, Bobonaro no Plantasoes
Kafe iha Ermera.
Zona ne’ebe mak fahe sei dezenvolve tuir
potensialidade turismo ne’ebe mak rai ida-idak
tuir planu no programa ne’ebe mak trasa tiha ona.
(RMT)
04
27
Antonio Ximenes (Dir. DNPDT)
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
Diresaun Geral Turismu
Sei Asegura Orientasaun Geral servisu Turismu nian
D
iresaun Geral do Turismo foti papel importante ida
iha Ministeriu do Turismo. Diresaun geral ne’e nia knar maka
atu asegura orientasaun no implementasaun ba objetivu no
politikas Turismo nian ne‘ebe deifine ona.
Halao promosaun no dezenvolvimento ba ambiente
instituisional ne’ebe favorable ba kompetetividade no
inovasaun empresarial fo protensaun ba prioridades
intelektual no industrial ho atribuisaun iha Ministeriu nia
laran.
Programa prioridades ne’ebe mak Diresaun geral do Turismo
iha ba tinan 2013 maka, asegura orientasaun geral kona-ba
servisu Turismo nian, tuir programa governu ho orientasaun
Ministro no propoen medidas ne’ebe entende katak,
nesesaria atu alkansa obejetivus. Akompanha adoptasaun
no ezekusaun ba projetus no programas kona-ba koperasaun
finansiamento no asistensia teknika internasional hamutuk Fernando Hi da Silva (Diretor Geral Turismo )
ho parseirus dezenvolvimentu.
tinan 2013 mak USD 6.288.000 ne’ebe mak sei aloka
Alende ne’e mos DGT mos divulga Timor Leste ba investidores ba iha diresaun hotu ministeriu no Sekretaria do
sira meius de komunikasaun no operadores turistikus liu husi Estado da Cultural nian.
fahe informasaun ne’ebe loos tuir planu ne’ebe define ona
Diresaun Geral fo apoiu mos posibilidade orsamentasi
iha programa V governu.
ne’ebe iha, kona-ba estabelesimento ba formasaun
Programa prioridades DGT nian mak haree ba zona turistiku profesiona ba atividades turistika liu-liu husi kontratu
sira maka hanesan, “Zona turistika oriental : zona ida ne’e mak programa ho objetivus no kalendarizasaun ne’ebe
husi Tutuala too Kom no Baucau, husi estrala nasional kosta define didiak.
norte too Hera, Zona turistika Sentral zona ne’e inklui Estrada
nasional husi Costa-Norte too Balibo, maliana Bobonaro ho Partisipa iha desenvolviemntu kona-ba politikas no
regulamentos iha area intervensaun Diresaun Geral
plantasoes kafe iha Ermera tomak,”dehann Fernando Hi.
do Turismo nian, inklui organizasaun operasional ba
Orsamento ne’ebe mak aloka ba diresaun Geral Turismo ba feiras ho eventos nasional no internasional. (RMT)
04
28
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
DNPD Hala’o Identifikasaun no
Peskiza ba Potensia Turismu
Distritu 13
D
iresaun Nasional Peskiza no
Dezenvolvimento tuir planu no programa ne’ebe
mak trasa tiha ona no tuir fungsaun Diresaun ida
ne’e nian, iha tempu besik sei halao identifikasaun
no peskzia klean liu baiha potensialidade Turismo
ne’ebe mak distritu 13 iha.
Dir.Nas. DNPD . Carmen Joela Pereira SE.MM
Tuir Diretora Nasional Diresaun Peskiza e
Dezenvolvimento, Carmen Joela Pereira, SE,MM
katak, knar no fungsaun principal nia Diresaun
nian maka, halo estudu, propoen no apoiu
estratejiku kona-ba desenvolvimento empresarial
no atividade ne’ebe tutela husi Ministeriu do
Turismo.
Atu alkansa obejtivu hirak ne’e, Carmen hateten, nia Diresaun propoin
ona orsamento ho montante USD 59.000.00. Nia mos haktuir nia
diresaun ba tinan ida ne’e, orgzaniza mos eventu korida Roo DarwinDili ne’ebe mak sei halao iha Jullu nia laran hahu iha dia 07 de Jullu no
sei remata iha Dili iha loron 21 fulan Jullu.
“Prepara planu estratejiku programa no atividade
kona-ba desenvolvimento areas turismo, derigi no
kordena no ograniza aktividades ba preparasaun
planu estratejiku kona-ba desenvolvimento
rekursus humanus iha area peskiza,” informa
Carmen.
Iha Programa planu estratejiku V governu nia katak, sei fo importansia
liu ba fatin 3 mak hanesan zona Oriental, Zona Central e Zona
Ocidental ne’ebe mak identifika tiha ona iha programa Planu Annual
Ministeriu do Turismo nian.
Dezenvolve no explora rikusoin ne’ebe maka ita iha ona nomos
Nia mos hatutan, nia parte mos kria politika
atu implementa servisu hamutuk ho miniteriu relevabtes, halao
desenvolvimento turismo nasional e regulamentos levantamento dados ba rendimento turista tama no sai iha Timor
leis turismo integradu, halo planeamento peskiza Leste liu husi lina fronteiras ne’ebe mak ita iha no mos ba income
kona-ba potensialidade turismo iha distritu 13
rate e volume kapasitasaun quartos hoteis, restaurants no ejensia de
inklui kria base de dadus ba sistema estatistika
viajen hira maka ita iha ona. (RMT)
turismo.
“Analisa e halo desenvolvimento ba turismo
sustentavel liu husi programa eko turismo no
turismo komunitariu, halo estudu viabilidade hodi
halo identifikasaun kona-ba zona turistiku, halo
monitorizasaun kona-ba implementasaun leis no
regulamento turismo, analisa ba proposta husi
investor nasional no internasional kona-ba atu
harii negosiu iha area turistiku,”tenik nia.
Tuir nia programa prioridades ne’ebe mak nia
parte sei halao iha tinan 2013 maka, halao
levantamento de dados iha area turistiku nomos
peskiza ba fatin turistiku.
04
29
Janeiru-Marsu : RMT- Vo.1. 2013
D
Servisu Aprovisionamentu
Sai Sasukat Ba Boa
Governasaun
iresaun Nasional Aprovisionamento e Logistika nu’udar diresaun ne’ebe
mak responsabiliza ba sistema aprovisionamento ministeriu nian hanesan loke
tenderizasaun ba kompania nasional ka internasionais ne’ebe mak sei kaer obra
ruma ne’ebe iha relasaun ho servisu turismo nian. alende mos Diresaun ida
ne’e iha mos responsabilidade atu prepara nesesidade eskritorius ne’ebe mak
Ministeriu presija.
Zeferino Martins hanesan director ne’ebe mak responsabiliza ba diresaun ne’e
haktuir katak, orsamento ne’ebe mak aloka ba iha nia diresaun ho montante
USD 117.000 mil. “Orsamentu hirak ne’e sei utilize tuir nesesidade ne’ebe mak
temi ona iha leten,”dehan Zeferino.
Nia mos haktuir katak, Diresaun Aprovisionamentu no Logistika sei halao nia knar
tuir regulamentu ne’ebe mak iha no sei ezekuta orsamento ho responsabilidade
tuir padraun ka lei aprovisionamentu nune’e bele hametin boa governasaun iha
Minsiteriu do Turismo nia leet. (RMT)
Diretor Nas. Aprov no logistika
Zeferino Martins
04
30
GALERIA MINIS
STERIU TURISMU
Destinu Turi
KRISTU REI
Matebian
Merkadu Antigu B
PraiaWatababo- Bau
istiku Baucau
Baucau
ucau

Documentos relacionados