1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento
Transcrição
1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento
Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento Rural e Regional e Igualdade de Género I. INTRODUSAUN Bazeia ba Planu Annual 2010 no Despacho Presidente N.o 0254 dia 9 de Março de 2010, maka fo autorizasaun ba Komisaun Eliminasaun Pobreza, Dezemvolvimentu Rural no Regional ho Igualdade Géneru hodi halao vizita ba Republika Popular Cina durante loron sanulu, hahu loron 20 to’o 29 Julho 2010. Jeralmente, Republika Popular Cina konhesidu ho naran Cina, nudar nasaun bo’ot liu iha Asia Leste ho populasaun bo’ot liu iha mundu liu 1,3 biliaun habitantes, mais u menus 1/5 populasaun iha mundu. Luan area Cina iha 9,596,961–9,639,688 km² (3,705,407–3,721,904 mils²). Cina nudar republika sosialis ne’ebe lidera husi Partidu Komunista Cina no hamahon-an iha sistema uniku partidarismu. Cina konsisti iha yuridiksi 22 provinsias, 5 rejioens autonoma (Xinjiang, Mongolia Interna, Tibet, Ningxia ho Guangxi), 4 camara municipios (Beijing, Tianjin, Shanghai ho Chongqing) no 2 Rejiaun Administrativu Espesial (Hong Kong ho Macau). Sidade kapital mak Beijing. Husi 9,6 tokon km2 (3,7 jutas mil2), Cina nudar rai terseiru bo’ot liu iha mundu ou rai bo’ot liu numeru kuatru ho total luan, no segundu lugar ho luan terrestre bo’ot liu. Iha floresta oioin ho stepa no raihanas (Gobi no Taklamakan) iha norte nebé rai maran besik Mongolia ho Siberia Rusia, no florestas subtropis iha sul besik ba Vietnam, Laos ho Myanmar. Struktura rai iha parte oeste tos no laletek aas. Foho Himalaya ho Tian Shan forma fronteira natural entre Cina ho India no Asia Central. Pelu kontrariu, iha Cina parte leste hetan rai klean ho nia naruk 14.500 km husi linha costa. Iha parte sudeste hetan fronteira ho Costa Sul Cina no parte leste ho Costa Leste Cina ne’ebe aloka fora husi Taiwan, Korea ho Japaun. Durante iha Cina delegasaun halao vizita ba sidade tolu (3) hanesan: Camara Municipio Beijing, Rejiaun Autonoma Ningxia ho Camara Municipio Shanghai. II. OBJETIVU Objetivu vizita ba nasaun Cina, nudar aktividade regular Komisaun nian atu efetua estudu komparativu hodi manan konhesimentu no troka ideas ho instituisoens relevantes iha nasaun refere, hodi nune’e bele sai referensia ne’ebe efektivu ba Membros Komisaun sira durante halao funsoens nudar legislador, fiskalizador no halo desizaun politika ba nasaun ho povu Timor-Leste tomak nia diak. 1|Pagina III. KOMPOZISAUN Delegasaun iha vizita ida ne’e kompostu husi: (1) Deputado Osório Florindo – Chefe Delegasaun (FRETILIN); (2) Deputada Maria Rosa da Câmara “Bi-Soi” (CNRT); (3) Deputada Gertrudes Moniz – Secretária (PD); (4) Deputada Josefa A. Pereira Soares (FRETILIN); (5) Deputada Virgínia Ana Belo (CNRT); (6) Deputado Vidal de Jesus “Riak Leman” (PSD); (7) Deputado José Manuel Fernandes (FRETILIN); (8) Vitorino Borges de Deus – Tékniku Komisaun; (9) Reinaldo Pereira Borges – Tradutor. Vizita halao konjunta mos ho delegasaun husi Komisaun Agrikultura, Peskas, Florestas, Rekursus Naturais e Ambiente (Komisaun D), enklui akompanha husi Jornalista TVTL, Argentina Cardoso. IV. PROGRAMA Programa vizita delegasaun husi Timor-Leste ba Cina halao ho durasaun quaze loron ida kalan ida. Maske delegasaun to’o sedu iha Kapital Beijing iha dia 21 de Julho tuku 07:20, maibe delegasaun foin bele realiza programa iha dia 22 de Julho tanba kestaun protokolu. Tempu efektivu ba delegasaun hodi realiza programas iha loron lima (5) deit. Tuir mai hakarak relata kona ba prosesu tomak viagem husi dia 20 to’o 29 de Julho, bazeia ba planu hanesan tuir mai: A. 1o dia de viagem: Terça-feira, 20 de Julho Iha tuku 13:55 HTL, Delegasaun departura husi Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato-Díli ho aviaun Merpati MZ-8490 hodi ba transit iha Bali-Indonesia. Delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Ngurah Rai-Bali iha tuku 14:50 horas lokal. Durasaun viagem Dili - Dempasar iha minutu 95 nia laran. Hafoin demora kuaze horas 5 liu minutu 55 iha Bali, iha tuku 20:05 delegasaun departura husi Bali ho aviaun Singapura Airlines SQ-947 hodi kontinua ba transit iha Singapura. Delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Changi-Singapura iha tuku 22:35. Durasaun viagem Dempasar - Singapura iha horas 2 ho balu nia laran. B. 2o dia de viagem: Quarta-feira, 21 de Julho Depois demora kuaze horas 2 liu minutu 55 iha Singapura, iha Quarta-feira, 21 de Julho tuku 01:10, delegasaun transit husi Singapura ba Cina ho aviaun Singapura Airlines SQ800. Delegasaun to’o iha Aeroportu Kapital Beijing-Cina iha tuku 07:20. Durasaun viagem Singapura - Beijing iha horas 6 liu minutu 10 nia laran. Wainhira to’o iha Aeroportu Kapital Beijing, Delegasaun hetan bemvindo husi Sekretariu Komisaun Assunto Agrikultura no Dezemvolvimentu Rural husi Kongresu Nasional Popular Cina. Delegasaun mos hetan akompanha husi Embaixador Timor-Leste iha Republika Popular Cina, Sr. Olimpio Branco. Delegasaun halao audiensia badak ho Embaixador Olimpio Branco hodi koalia kona ba programa ne’ebe delegasaun sei halao durante vizita ofisial iha Republika Popular Cina. Hafoin audiensia, delegasaun hiit-an ba Novotel Hotel Beijing hodi ba check-in iha tuku 08:20. 2|Pagina C. 3o dia de viagem: Quinta-feira, 22 de Julho Terçeiro dia de viagem nudar programa primeiru vizita delegasaun iha Cina no hahu vizita ba fatin importante hat (4) iha Kapital Beijing. Beijing nudar kapital Cina, hanesan sentru politika no kultura Cina. Beijing aloka iha parte norte Cina. Haré husi kompozisaun geografis, Beijing ho Roma iha Italia no Madrid iha Spanyol hetan iha linha globa nebé hanesan, inklui iklima monsun kontinental rejiaun iklima mediu, iklima malirin no manas relativa kleur, iklima veraun no iklima aitahan monu relativa lalais no maran, temperatura normal kada tinan 11,8 grau selcius. Beijing nia historia naruk, lalaok hanesan sidade bele hetan iha tinan 3000 liu ba. Molok tinan 770-221 Ante Cristo, sidade Beijing sai ona kapital ba nasaun dinastia iha cesar nia ukun. Iha tempu Dinastia Qin no Han ho mos tempu Sam Kok, rai Beijing sai nudar sidade importante iha Cina norte. Hahu Dinastia Jin, sidade Beijing sai kapital nasaun, hafoin ikus mai sai kapital Dinastia Yuan, Ming no Qing, hahu husi neba 34 Cesar sira hasai ordem hodi domina Cina tomak. Hafoin harii tiha Republika Popular Cina, liu-liu depois selebra reformasaun no naklokean durante tinan 20 husi Cina, performansia Beijing sempre hetan mudansa bo’ot. Konstrusaun modernu oioin mosu, no mudansa ba mundu externa mos nakloke liu tan. Ikus-ikus ne’e Beijing tama dadaun ba linha metropolitanu internasional ho pasus bo’ot. Kombinasaun harmonia husi historia tuan ho performansia modernu Beijing atrai tiha ona turista barak husi mundu. Situasaun ikus liu hatudu katak Beijing kada tinan serve turista tokon ba tokon husi rai liur no domestik. Durante iha Beijing, delegasaun halao vizita ba fatin historiku hanesan: Great Hall of the People, Embaixada Timor-Leste, Forbidden City ho Grande Muralha Cina. Vizita Great Hall of the People Iha Tuku 09.50 horas lokal, delegasaun halao vizita ba iha Great Hall of the People. Great Hall of the People hetan iha parte oeste eskuadraun Tiananmen, Beijing, Republika Popular Cina, ne’ebe uza ba aktividades seremonial no lejislativu ba Republika Popular Cina no Partidu Komunista Cina. Funsaun husi Great Hall of the People nudar edifisiu parlamentu ba Republika Popular Cina. Historia kona ba Great Hall of the People harii iha tinan 1959, nudar edifisiu ida husi konstrusoens sanulu ne’ebe kompleta iha Aniversario ba dala 10 Republika Popular nian. Arkitektrur Great Hall of the People harii durante fulan 10 nia laran husi voluntario sira no dezenha husi Zhang Bo. Hafoin observa tiha edifisiu Great Hall of the People, iha tuku 10:30 delegasaun kontinua halao enkontru ho Vice-Presidente Komisaun Agrikultura no Dezemvolvimentu Rural, Sr. Zhang Zhongwei hamutuk ho nia membro sira iha Great Hall of the People. Durante sorumutu, delegasaun Parlamentar Timor-Leste ho Kongres Nasional Popular Cina hato’o agradesimentu ba malu relasiona ho lasu amizade ne’ebe parte rua hakarak kria ba futuru. Iha okaziaun ne’e, delegasaun husi Timor-Leste hato’o sentidu solidariedade ba Povu Cineze tanba dezastre naturais ne’ebe akontese iha Cina. Delegasaun mos lori Povu Timor-Leste nia naran hato’o agradesimentu ba 3|Pagina Estadu Cineze tanba tulun ne’ebe Cina fo ba Timor-Leste iha area oioin, enklui tulun iha area siguransa hodi kria paz no estabilidade iha Timor-Leste. (Fot.Doc.2010) Ne’e mak ambiente enkontru entre Delegasaun Timor-Leste ho Cina iha Great Hall of the People, Beijing, Quinta-feira, 22 Julho 2010. Bele sente katak, iha duni mudansa signifikante ne’ebe kontribui husi Parlamentu Cina ba sosiedade Cina ne’ebe iha numeru ida ke bo’ot iha mundu. Habitante ne’ebe bo’ot sai hanesan rekursu importante ba Cina atu haburas dezemvolvimentu. Realidade hatudu katak habitante Cina 70 milhoens moris iha vida agrikultura no sai fundasaun bo’ot ba dezemvolvimentu Cina nian. Durante Estadu Cina halao reformasaun iha area agrikultura iha tinan 13 liu ba fo ona rezultadu hadian povu agrilkultura nia vida no rendementu agrikultura sa’e bo’ot ± 100%. Cina iha suplai balansu ba aihan hodi tulun ba populasaun iha rai laran no mos ba mundu. Ida ne’e sai ezemplu diak ba Timor-Leste ne’ebe nudar nasaun kiik maibe rekursus natural barak. Komisaun Agrikultura no Dezemvolvimentu Rural Cihineze kria lei barak no guia de serviço atu haré ba protesaun emvairomentu. Iha tinan 1998 Komisaun mos kria lei ba kontratu. Wainhira kria ona lei Komisaun halo mos monitorizasaun ba implementasaun lei no fo sujestaun ba problema ne’ebe hetan durante fiskalizasaun. Maske Parlamentu Cina esforsu bo’ot ba prosesu dezemvolvimentu, maibe povu Cineze barak sei moris iha mukit nia laran iha area rural no oras ne’e populasaun barak mak husik hela sira nia hela fatin hodi ba buka moris iha sidade. Iha tinan 1999 ezistensia imigrante fo impaktu ba orsamentu estadu nian sa’e bo’ot. Maibe Estadu Cina halo esforsu makas ba programa redusaun pobreza liu husi servisu hamutuk ho entidades rai laran no mos komunidade internasional. Governu Central maske dala barak la fo atensaun maximal ba programa redusaun pobreza, maibe Kongresu Popular sempre koko. Oras ne’e governu central iha Cina fo liu atensaun ba programa alfabetizasaun to’o tinan 2020. Komisaun Parlamentar halo preparasaun lejislasaun ba kombate kiak iha rai laran, liu-liu relasiona iha Cina Leste sei falta ba be-mos. 4|Pagina Sorumutu hetan impresaun diak tanba delegasaun husi Timor-Leste hato’o perguntas no hetan esperensia barak, liu-liu kona ba papel legislasaun no fiskalizasaun husi Kongres Nasional Popular Cina ba redusaun pobreza iha CIna. Sorumutu hetan mos partisipasaun husi Primeiru Sekretáriu Embaixada Timor-Leste, Sr. Aleixo da Silva. Enkontru ho Kongres Nasional Popular Cina remata iha tuku 13:30 horas lokal, no delegasaun kontinua ho programa vizita ba Embaixada Timor-Leste iha Cina. Vizita Embaixada Timor-Leste Hafoin enkontru iha Great Hall of the People, delegasaun kontinua halao vizita ba Embaixada Timor-Leste iha King’s Garden Villas, No.18, Xiao Yun Road, Chao Yang District, Beijing, iha tuku 14:00 horas lokal. (Fot.Doc.2010) Delegasaun Komisaun E hasai retratu hamutuk ho Embaixador Timor-Leste iha Cina, Sr. Olimpio Branco, ho Staf Embaixada sira iha edifisiu embaixada iha King’s Garden Villas,No.18, Xiao Yun Road, Chao Yang District,Beijing,Quinta-feira, 22 Julho 2010. Programa vizita ba Embaixada Timor-Leste tanba hetan konvida husi Embaixador ho objetivu hodi delegasaun bele diretamente observa no akompanha informasaun kona ba situasaun ho kondisaun ne’ebe Embaixada infrenta oras ne’e iha Cina. Iha sorumutu ne’e Embaixador aprezenta problema no sujestaun ba delegasaun sira hodi nune’e Deputado sira bele apar ho situasaun refere. Em jeral, Embaixada Cina infrenta problema kona ba edifisiu ne’ebe sei aluga rezidensia privadu, seidauk iha terras proprio ba Embaixada iha Cina. Nune’e mos espasu iha resintu Embaixada nian klot, la hanesan kondisaun Embaixada Cina nian iha Timor-Leste. Tanba ne’e presiza koalia no defini estatutu kona ba terras entre embaixada rai rua nian iha tempu badak. Embaixada mos infrenta problema kona ba menus funsionario ne’ebe defikulta embaixada atu halao servisu iha teritoriu tomak. Hafoin enkontru iha Embaixada Timor-Leste, delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara programa ba sesaun lokraik. 5|Pagina Vizita Forbidden City Iha tuku 14:40 horas lokal, delegasaun halao vizita ba Forbidden City. Forbidden City ho lian Cina katak Zijin Cheng, katak sidade proebidu. Forbidden City nudar fatin proebidu ba povu Cineze iha tempu pasadu e sai rezidensia ba dinastia Ming no Qing nebé aloka iha sentral sidade Beijing. Situs Probidden City hetan rekorda UNESCO iha tinan 1987 nudar riku soi historia mundu ne’ebe harii iha area ho luan 720.000 m2, kobre uma 980, ho 8.707 kuartu - ne’ebe uluk nudar rezidensia ba dinastia nia fen sira. Konstrusaun ba palasiu ne’e hahu iha tinan 1406 no finaliza iha tinan 1420. Uniku rikeza ne’ebe imposibel atu duplika mak materiais arte ne’ebe tempu uluk husik hela no artefak historia ne’ebe rai iha Forbidden City, ne’ebe agora konhesidu hanesan Palacio Museum. Jestor sira iha Forbidden City haktuir katak, koleksaun iha Forbidden City to’o item tokon 1,17. Maske metade husi koleksaun mos prezerva iha National Palace Museum, Taipei. Forbidden City nudar komplexu palaciu ne’ebe bo’ot liu iha mundu no ohin loron sai objetu turismu hodi atrai turista husi nasaun barak. Aktividades iha fatin refere loke kampo servisu barak ba populasaun lokal no fo rendementu bo’ot ba kaixa estadu nian. Ida ne’e halo parte meio ida atu halakon kiak iha rai laran no redus dependensia ba nasaun liur hodi. Forbidden City iha tempu dinastia Ming no Qing nia ukun sai fatin lulik ba publiku. Historia haktuir katak, iha tempu ne’eba laiha konsiderasaun ba balansu direitu feto ho mane iha Cina. Feto konsideradu hanesan deit objetu atu reprodus jerasaun hodi hatutan poder dinastia nian. Feto la livre atu ekspresa sira nia direitu no feto sira lakon liberdade no moris hanesan eskravu hodi serbi interese dinastia. Tradisaun dinastia nian ikus mai hetan revolta husi populasaun Cineze no ohin loron tradisaun refere la ezisti ona iha Cina. Mas tradisaun dinastia nian sempre sai lisaun importante ba populasaun Cina hodi haburas partisipasaun igualdade generu iha prosesu dezemvolvimentu modernu nian. Ezemplu dinamika iha Forbidden City Cina bele sai referensia importante ba TimorLeste ne’ebe iha tempu uluk domina ho kultura paternalistik, maibe agora transforma hela ba situasaun moderna hodi luta adopta sistema direitu hanesan ba feto ho mane. Ida ne’e sai esperensia importante ba deputados delegasaun Komisaun E tanba iha ligasaun ho areatematika Komisaun nian. Vizita delegasaun nian iha Forbidden City remata iha tuku 16:00, no delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara programas ba loron tuir mai. D. 4o dia de viagem, Sexta-feira, 23 de Julho Quarto dia de viagem nudar programa daruak ba delegasaun halao vizita ba fatin historikus iha Kapital Beijing, hanesan tuir mai: Vizita Grande Muralha Cina Iha tuku 08:00 delegasaun sai husi hotel hodi ba Grande Muralha (Great Wall) Cina. Iha tuku 09:15 delegasaun halao tour iha resintu Grande Muralha. "Nunka bele 6|Pagina hatete ba Cina, wainhira la vizita Grande Muralha Cina!" nune’e hato’o husi matadalan iha Grande Muralha. Grande Muralha Cina nudar konstrusaun naruk liu iha historia kriasaun humanu. Uluk, uniku konstrusaun ne’e iha mundu bele haré husi fulan. Muralha ne’e haleu 5 provinsias iha China, ho naruk to’o 6.400 kilometrus – koloka husi area Shanhai Pass iha parte leste to’o Lop Nur iha parte oeste. Muralha nia naruk iha 8 metrus, luan hanesan iha parte kraik no 5 metrus iha parte leten. Husi distansia kada 180270 metrus hetan kastelus ne’ebe nia aas to’o 11-12 metrus. Iha fotografia ne’e hatudu kona ba ambiente iha Grande Muralha Cina nebé loro-loron atrai turista barak no hatama osan bo’ot ba kaixa enstadu nian. Delegasaun halao vizita ba iha fatin refere iha Sexta-feira, 23 Julho 2010. (Fot.Doc.2010) Grande Muralha Cina uluk konstrui ho intensaun atu prevene atake husi jerasaun Mongol husi parte norte. Konstrusaun halao iha tinan atus ba atus nia laran iha senturiaun husi dinastia lobuk ida, no hamate ema barak. Konstrusaun ne’e estima dahuluk hahu husi Dinastia Qin Shi-Huang. Maibe peskiza historia tuir mai deskobre katak Grande Muralha Cina harii molok Dinastia Qin moris. Dianstia Qin so kontinua no hametin konstrusaun ba muralha deit. Desde Dinastia Qin mate, prosesu konstrusaun Grande Muralha Cina konsege paradu. Maibe, wainhira Dinastia Ming kaer ukun, muralha ho material ense rai kahor tezolu ho fatuk ne’e kontinua konstrui. Tuir mai iha muralha nia leten uza nudar dalan ba Forsa Kavalaria Cina. Grande Muralha Cina nudar parte ida husi 7 Maravilhoza Mundu nian. Husi vizita ba Grande Muralha Cina delegasaun bele hetan lisaun importante kona ba oinsa Estadu Cina transforma fatin historiku sai sentru komersiu hodi fo benefisiu ba povu no hatama rendementu ba kofre estadu nian. Estabilidade ho siguransa sai fatores determinante ba dezemvolvimentu turistiku iha fatin refere. 7|Pagina Vizita ba Grande Muralha ne’e remata iha tuku 10:30 horas lokal no delegasaun fila hikas ba hotel iha tuku 11:45. Iha tuku 16:00, delegasaun hiit-an husi Novatel Hotel-Beijing hodi ba Beijing Capital International Airport atu kontinua halao viajen ba Provinsia Ningxia. Vizita Provinsia Ningxia Iha tuku 19:20 Horas Beijing (Sexta-feira, 23 de Julho), delegasaun sai husi Beijing hodi desloka ba Provinsia Ningxia ho aviaun domestika CZ-6117. Iha tuku 21:20 Horas Ningxia, delegasaun to’o iha Yinchuan Hedong Airport-Ningxia. Durasaun viajen husi beijing ba Shanghai kuaze horas rua (2) nia laran. Iha airoportu, delegasaun hetan benvindu husi reprezentante Kongresu Popular Ningxia. Iha tuku 22:00, delegasaun check-in iha Hotel Yuehai-Ningxia. E. 5o dia de viagem, Sabado, 24 de Julho Quinto dia de viagem nudar programa datolu ba delegasaun hodi halao vizita ba fatin importante 4 iha Rejiaun Autonoma Ningxia. Ningxia ho naran kompletu Regiaun Autonomia Hui Ningxia ho area luan 66.400 km2. Ningxia nia kapital mak Yinchuan nebé konhesidu potensia iha area agrikultura e maioria populasaun hakuak ba relijiaun musulmanu. Total populasaun to’o tinan 2009 iha 6,252 milhoens, 36.4% origin husi suku Hui. Ningxia iha 5 perfektural nivel sidade, inklui kapital Yinchuan, Shizuishan, Wuzhong, Guyuan no Zhongwei, tutela iha 22 rejioens ho rejiaun nivel distritais. Durante iha Ningxia, delegasaun halao vizita ba fatin hanesan: Helanshan Wind Power Generation Farm, Projetu Teknologia Agrikultural-Xinpin, Museum Ningxia no enkontru ho Lider Kongresu Popular. Vizita Helanshan Wind Power Generation Farm Iha tuku 08:00 horas Ningxia, delegasaun sai husi hotel ba Helanshan Wind Power Generation Farm ne’ebe distansia dok husi Kapital Ningxia. Delegasaun halao vizita iha resintu Helanshan Wind Power Generation Farm iha tuku 09:30. 8|Pagina (Fot.Doc.2010) Delegasaun halao vizita ba iha Helanshan Wind Power Generation Farm iha Provinsia Ningxia, Sabadu, 24 Julho 2010. Helanshan Wind Power Generation Farm sai sentru produs energia elektrika husi forsa anin hodi suplai elektrisidade ba populasaun tomak, tantu ba populasaun iha kapital to’o iha area remotas. Iha fatin refere potensia anin diak tebes ba energia elektriku. Durante tinan barak nia laran plantasaun barak iha area refere mak abandona tanba rai maran e laiha suplai be. Maibe hafoin Governu kria tiha sentru energia anin, iha plantasaun barak mak funsiona fila fali no fornesimentu be ba komunidade sufisiente. Helanshan Wind Power Generation Farm funda iha tinan hirak liu ba ho investimentu husi kompanhias rai liur, maibe agora jere rasik husi kompanhia rai laran. Objetivu kria Helanshan Wind Power Generation Farm, alein de suplai energia elektrisidade ba populasaun, nune’e mos nudar meio husi Estadu atu lori dezemvolvimentu besik liu ba populasaun iha area rural no bele hamoris agrikultor iha fatin izoladu. Hafoin vizita tiha Helanshan Wind Power Generation Farm, delegasaun kontinua ho viajen ba teknologia agrikultural nebé hanaran Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm. Vizita Projetu Teknologia Agrikultura Iha tuku 14:30 horas lokal, delegasaun halao vizita ba Projetu Teknologia Agrikultural iha Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm. Projetu Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm halo parte planu Governu atu hakbiit aktividades agrikultores iha baze ho finalidade atu hamenus kiak iha rai laran. Projetu harii iha kooperasaun maximal entre populasaun ho governu, populasaun mak oferese rai no governu mak halo konstrusaun no fo apoio tekniku enklui financas ba agrikultor sira. Governu fo liu prioridade ba populasaun nebé sira nia uma no tos kona sobu tanba impaktu husi projetu ida ne’e. Governu mos kria koperativa hodi kanaliza produsaun agrikultores nian ba iha merkadu. 9|Pagina Programa vizita iha Projetu Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm remata iha tuku 16:00 horas lokal. Tuir mai delegasaun kontinua halao vizita ba Museum Ningxia. Vizita Museum Ningxia Iha tuku 16:40 horas Ningxia, delegasaun halao vizita kortezia ba museum ningxia ou Chinese Hui Folk Culture Park. Iha museum nebé refere aprezenta erransa oioin kona ba Ningxia. Iha inisiu sekulu 11, iha parte kosta oeste Tiongkok ohin loron, hamrik reinhu ida nebé foun maibe forte. Reinhu foun ne’e sai abrigu hodi satan atake husi forsa Etnis Mongolia nebé bense ona rai tomak Eropa ho Asia. Erransa materiais kultural hanesan makina imprimi letras antigu liu iha mundu, no biblias leis uniku nebé konserva to’o ohin loron iha Tiongkok, no mos materiais lulik seluk nebé folin bo’ot ba jerasaun ohin loron mak erransa reinhu nebé hanaran Xixia. Disionariu nebé infeita iha Museum Ningxia nudar disionariu lian Xixia-Han nebé hahu hakerek iha tinan 818. Koalia kona ba disionariu refere, peritus siensia Reinhu Xixia, Shi Jinbo hateten katak, iha posibilidade bo’ot katak disionariu ne’e sai disionariu bi-lingua primeiru iha historia Tiongkok. Husi disionariu ne’e, populasaun Xixia bele aprende lian Mandarin no iha parte seluk, etniku Han bele aprende lian Xixia. Alein de disionariu Fanhan Heshi Zhangzhongzhu nudar disionariu bi-lingua primeiru iha Tiongkok, biblia religiaun Budha lian Xixia hanaran Jixiang Bianzhi Kouheben Xu nudar produtu letra imprimi primeiru iha mundu no infeita iha Museum Ningxia. Biblia religiaun Budha ne’e aponta historia imprensa Tiongkok, no mos ba mundu, konklui justifika katak Tiongkok nudar nasaun deskobertu teknologia imprimi letra. Nune’e mos, iha interior museum infeita mos materiais kultural level nasional seluk. Ida mak hanesan karau husi riti kahor osan mean Xixia ho naruk 1,2 metru no todan 188 kilograma. Estimasaun brutu folin kona ba karau bele hatene husi ezemplu tuir mai; wainhira karau osan mean ne’e atu infeita iha fatin seluk, maka Ministeriu Transportasaun Públiku tenki lori komboyo propriu atu ba tula karau nebé refere; maibe bainhira hakarak ba infeita iha estranjeiru, maka nia folin ensuransia to’o 100 juta RMB ou besik 16,7 jutas dolar AS. Ida ne’e mak karau osan mean nia folin. Alein de rate Liurai Xixia ho materiais valores kulturais sira seluk iha Museum Ningxia, iha mos gruta, konstrusaun kuil, templu, pagoda, fatuk bahat no seluk nebé sei konserva iha Sidade Yinchuan. Buat sira ne’e hotu nudar manifesta asswain Reinhu Xixia nebé to’o ohin loron sei rai misteriu bo’ot iha Cina. Tuir observasaun, iha Museum Ningxia hetan antusiasmu makas husi vizitantes ne’ebe mai husi estranjeiru no mos domestika e hetan seguransa forte husi parte polisia lokal. Vizita iha Museum Ningxia fo impresaun sufisiente ba delegasaun hodi loke horizonte Membros Delegasaun nian kona ba oinsa papel Parlamentu atu fo hanoin ba Governu atu organiza historia no konserva materiais valores kulturais rasik hodi hatutan erransa beiala nian ba jerasaun foun no mos bele sai objetu turistiku hodi hatama taxa ba rendementu estadu hodi uza ba dezemvolvimentu sustentabilidade. 10 | P a g i n a Vizita delegasaun iha Museum Ningxia remata iha tuku 17:45, no delegasaun sei kontinua ho programa vizita ba Kongresu Popular Ningxia. Enkontru ho Kongresu Popular Ningxia Iha tuku 18:30 horas lokal, delegasaun halao vizita ba Kongresu Popular Ningxia hodi halao enkontru ho lideransa sira iha fatin refere. To’o iha resintu Kongresu Popular Ningxia, delegasaun hetan benvindu husi Vice-Presidente Kongresu Popular Ningxia, Sra. Ma Xiufen, ho nia membro sira. Iha enkontru, delegasaun Timor-Leste ho Kongresu Popular Ningxia troka ideas ba malu liga ho areatematika Komisaun nian. Husi parte delegasaun Komisaun E hato’o preokupasaun kona ba oinsa papel Kongresu Popular Ningxia iha programas hamenus kiak ho dezemvolvimentu rural. Geografikamente, kompozisaun Ningxia estratejiku tebes iha parte norteoeste Cina. Ningxia sorte diak ho Huang Ho, Mota Kinur, nebé suli husi teritoriu Ningxia kuaze 397 kilometrus, iha besik Mota Kinur rai matak tebes. Tuir historia, populasaun Ningxia konhese ona sistema irigasaun iha tinan rihun ba rihun liu ba. Iha sinais irigasaun nebé harii iha tempu Dinastia Qin, iha tinan 220 Ante Cristo, maske ohin loron irigasaun sira ne’e hela deit naran no la funsiona tanba kausa funu no anarkia nebé atake Cina iha tempu naruk nia laran. Konstrusaun seriu iha Ningxia hahu iha tinan 1958, wainhira tanke ho naruk 660 metrus iha Qingtong Gorge, mais u menus 30 kilometrus husi Kapital Yinchuan, harii. Presiza tinan 10 antes Qingtong Gorge atu uza lolós. Tanke ne’e laos deit funsiona ba irigasaun, maibe mos funsiona ba forsa energia elektrika. Ho lian badak katak, esforsu governu Ningxia transforma raihanas sai matak sufisiente suksesu. Tempu bailoron, realidade hatudu la fo impaktu ba rai bokur iha area agrikultura populasaun nian. (Fot.Doc.2010) Delegasaun Komisaun E hasai retratu hamutuk ho Lider Kongresu Popular Ningxia hafoin enkontru iha Kongresu Popular Ningxia, Sabadu, 24 Julho 2010. 11 | P a g i n a Tuir observasaun, husi dalan ba sidade Wu Zhong, kapital distritu ida iha Ningxia, mais u menus 40 kilometrus husi Yinchuan, hetan natar matak buras barak, dala ruma hetan mos florestas barak. Tuir informasaun, provinsia Ningxia to’o agora sai stok fos ba provinsia vijinhu sira. Ningxia laos deit sai sidades kultural nebé famouz iha Cina, maibe Ningxia mos sai sentru politika, ekonomika no kultura iha Cina. Oras ne’e dadaun governante sira fokus target oinsa atu harii Yinchuan sai nudar sidade modernizadu ho estatutu sentru regional nebé diak ba fatin hela no hahu komersiu. Ningxia mos riku ba rekursus naturais. Ningxia iha vantajen ba agrikultura, energia ho turismu. Ningxia iha fasilidades infrastrutura kompletu no fo prospek nabilan ba dezemvolvimentu. Enkontru delegasaun ho Lideransas Kongresu Popular Ningxia lao diak tanba halao iha ambiente nebé nakonu iha amizade ho fraternidade. Enkontru remata iha tuku 19:00. Hafoin enkontru, delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara viajen ba loron tuir mai. F. 6o dia de viagem, Domingu, 25 de Julho Sexto dia de viagem nudar programa dahat ba delegasaun hodi halao vizita ba Provinsia Shanghai. Viajen husi Ningxia ba Shanghai Hafoin finaliza tiha vizita durante loron rua iha Provinsia, delegasaun kontinua halao vizita ba Provinsia Shanghai. Iha tuku 07:30, delegasaun check-out husi Yuehai Hotel-Ningxia. Iha tuku 08:00, delegasaun halao viajen ba airoportu Yinchuan Hedong-Ningxia no delegasaun hetan akompanha husi Reprezentante Kongresu Popular Ningxia. Durante husi dalan ba airoportu, delegasaun sei halao vizita ba fatin importante rua, Yu Garden ho Huangpu River (Yellow River). Yellow River nudar mota ne’ebe potensia iha Rejiaun Autonoma Ningxia iha area irigasaun ho energia hidroelektriku. Tuir informasaun, iha Yellow River hetan osan mean barak e populasaun barak mak buka moris iha fatin refere. Yellow River fo ona kontribuisaun bo’ot ba prosesu dezemvolvimentu iha rejiaun Ningxia. Hafoin observa tiha Yellow River nia furak, delegasaun kontinua viajen ba airoportu Yinchuan Hedong-Ningxia. Iha tuku 09:20, delegasaun departura husi Ningxia ba Shanghai ho aviaun domestika CA 1257. Vizita Shanghai Shanghai nudar sidade bo’ot liu iha Cina no koloka iha delta Changjiang ho area luan 6.340,5 km2 (numeru 31). Progresu sidade hahu iha dekade hira ikus mai halo Shanghai sai tiha ona sentru ekonomia, komersiu, finansial no komunikasaun importante Cina. Shanghai mos sai portu ida nebe rame liu iha mundu, hanesan mos Singapura ho Rotterdam. 12 | P a g i n a Administrativamente, Shanghai halo parte ida husi munisipiu hat iha Cina, nebe ho estatutu provinsia. Total populasaun iha tinan 2002 iha 16.250.000 (numeru 25) 2563/km² (numeru 1). Molok forma sidade, Shanghai sai parte ba munisipiu Songjiang nebe governa husi provinsia Suzhou. Munisipiu ne’e forma mais u menus iha tinan 1000 liu ba. Iha era governasaun Dinastia Song (960-1279), Shanghai faze pur faze buras sai portu rame liu. Sidade Shanghai hahu dezemvovlve desde harii parede sidade iha tinan 1553 A.C. Maibe molok senturiaun-19, Shanghai laos sidade nebe bo’ot, no se kompara ho sidades bo’ot Cina seluk, Shanghai so iha fatin historia uitoan deit. Molok tinan 1927 Shanghai tutela iha governasaun provinsia Jiangsu ho nia kapital Nanjing. Desde Shanghai sai Rejiaun Administrasaun Spesial iha tinan 1927, estatutu sai hanesan ho provinsia seluk iha Cina. Papel sidade Shanghai hetan mudansa bo’ot iha senturiaun-19, ho pozisaun nebe estrategiku iha mota Yangtze nia ibun halo Shanghai sai fatin ideal ba komersiu iha mundu oeste ho rendementu perkapita 540,9 miliar ¥ (numeru-8) 33285 ¥ (numeru-1). ¾ To’o iha airoportu Iha tuku 11:55 Horas Shanghai, delegasaun to’o iha Shanghai Pudong Airport iha Terminal-2 area VIP Airport Passage. Durasaun viajen husi Ningxia ba Shanghai halao kuaze horas 4 (horas tolu liu minutu lima nulu resin lima) nia laran. To’o iha airoportu, delegasaun hetan benvindu husi Kongresu Popular Shanghai. Iha momentu ne’e delegasaun hetan akompanha husi durbasa hodi lori delegasaun ba iha Central Hotel Shanghai. Durbasa ne’e mak sei akompanha no fo informasaun ba delegasaun durante halao vizita iha Shanghai, liu-liu iformasaun kona ba city tour nian. Durante tuir dalan ba hotel, delegasaun halao city tour hodi hetan esplikasaun kona ba paijajen Sidade Shanghai, espesialmente hatudu kona ba oinsa diferente entre sidade tuan ho sidade foun nebé hetan progresu bo’ot. Maske mai husi historia tuan, maibe Shanghai ohin loron konhesidu hanesan Lalehan Mundu ka Sidade Kalan iha Cina. Shanghai ohin loron sai nudar sentru ekonomika Cina nian. Durbasa ne’e introdus kona ba fatin expozisaun nebé sai ajenda vizita ba delegasaun iha loron tuir mai. ¾ Vizita Lubolang Restaurant Iha tuku 13:45, delegasaun hiit-an husi Jardin Yuyuan hodi ba almosu iha Lubolang Restaurante. Restaurante refere mais famouzu tanba hetan ona vizita husi lideres historiku hanesan Fidel Castro husi Cuba no selu-seluk tan. 13 | P a g i n a ¾ Vizita Jardin Yuyuan Iha tuku 15:00, delegasaun halao vizita ba Jardim Yuyuan to’o iha Sidade Tuan (Old City). Fatin historiku ida ne’e konserva sai fatin turistiku hodi atrai turista barak husi mundu. Iha uma modelu antigu Cina nian nebé okupa komplex bo’ot. Iha komplexu nia laran hetan mos asesoria naga jigante nebé sai imajinasaun deit iha historia Cina nian. Tuir observasaun, amibiente iha fatin refere nakonu ho vizitante husi ema koris oioin husi nasaun barak no bele justifika rajoens kona ba paijajen iha fatin historiku ne’e. ¾ Pasear iha Mota Huangpu Iha tuku 17:30, delegasaun pasear ho roo-ahi iha Mota Huangpu. Mota Huangpu mak mota nebé bo’ot liu iha sidade Shanghai ho naruk 6 metrus ba fundu. Mota refere hetan konservasaun diak no sai objetu turistiku iha Shanghai. Wainhira pasear ho roo-ahi iha Mota Huangpu, pasangeirus sira hetan oportunidade hodi kria rekordasaun ho filmajen oioin kona ba paijajen sidade Shanghai. Meiu ida ne’e atrai liu tan turista barak hodi ba vizita Mota Huangpu. Hafoin halao tiha city tour ba fatin historikus iha Shanghai, iha tuku 19:00 delegasaun halao check-in iha Central Hotel Shanghai. Iha tuku 19:15 delegasaun halao jantar nebé oferese husi Kongresu Popular Shanghai iha Zangxiangong Restaurant-Shanghai. G. 7o dia de viagem, Segunda-feira, 26 de Julho Sexto dia de viagem nudar programa dalima ba delegasaun hodi halao estudu komparativu iha Cina, liu-liu iha Rejiaun Autonoma Shanghai. Iha viajen ba loron dalima ida ne’e delegasaun halao programas hanesan tuir mai, vizita Shanghai World Expo 2010, tour iha Huangpu River, tour iha Shanghai World Financial Center, vizita sentru Exibisaun Urbanizasaun Shanghai no enkontru ho Shanghai Municipal People’s Congress. Vizita ba Shanghai World Expo 2010 Iha tuku 08:40, delegasaun hahu lao ba Expozisaun Mundial Shanghai 2010. Iha tuku 09:25, delegasaun tama ba resintu Expozisaun Mundial Shanghai 2010 iha Huafeng Road Entrance. Delegasaun entrada husi filheira klase VIP nian hodi fasil aksesu iha fatin refere, se wainhira tuir dalan normal maka sei expende horas naruk tanba vizitante barak. Durante iha fatin expozisaun, delegasaun halao vizita ba fatin importante tolu (3), mak hanesan: ¾ Vizita Pavilaun Cina Iha tuku 09:50, delegasaun hahu halao vizita ba pavilaun Cina iha Expozisaun Mundial Shanghai 2010. Programa ida ne’e sai oportunidade importante ba delegasaun atu bele halo komparasaun kona ba pavilaun Cina ho Timor-Leste sobre demontrasaun paijajen iha aspeitu hotu-hotu. 14 | P a g i n a Durante vizita iha pavilaun Cina, delegasaun hetan esperensias furak barak tanba iha demostrasaun oioin kona ba sidade Cina nia nabilan, e ida ne’e realistiku duni ho kondisaun aktual nebé akontese iha Cina. Iha membros delegasaun barak mak sente orgulhu ho demonstrasaun husi Cina nian. Iha pavilaun Cina, delegasaun hetan mos oportunidade hodi akompanha aprezentasaun filmajen kona ba prosesu progesu dezemvolvimentu iha Cina. Iha filmajen ne’e ilustra katak, progresu aktual nebé alkansa iha Cina hahu husi mehi ida nebé naruk. Mehi ne’e hahu husi unidade, estuda badinas, servisu makas, inovasaun kroat, espiritu dezemvolvimentu no interese komum. ¾ Vizita City Theme Pavilion Atu aumenta liu tan konhesimentu membros delegasaun nian, protokolu Cina lori delegasaun ba vizita City Theme Pavilion nebé sei halo parte ba pavilaun Cina. Iha pavilaun ne’e demonstra kona ba parte diak no parte aat husi sidade. Sidade nia diak no sidade nia aat depende ba hahalok husi populasaun nian. Tuir pontu de vista iha pavilaun ne’e, sidade ida diak mak sidade nebé ninia ambiente iha balansu entre kombinasaun natureza ho kultureza. Hahalok diak mak hanesan, hadomi natureza, soe lixu labele arbiru, proteze ambiente husi polusaun no seluseluk tan. Tanba wainhira hahalok moris loro-loron la tuir normas nebé iha maka sei fo impaktu negativu ba moris kriatura tomak iha mundu. Objetivu husi exibisaun ne’e, atu sensibilza komunidade mundu hodi tau matan hamutuk ba problema mudansa klimatika nebé akontese dadauk iha planeta mundu nudar kauza ida husi erro humanu. ¾ Vizita Pavilaun Timor-Leste Vizita pavilaun Timor-Leste iha Expozisaun Mundial Shanghai 2010 nudar momentu diak ba delegasaun Komisaun E atu fiskaliza diretamente kona ba ligasaun materia exibisaun ho total orsamentu USD 70 milhoens nebé hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasional. Expekta katak, pavilaun Timor-Leste nian bele sai eventu diak hodi promove Timor-Leste iha aspeitos oioin, hanesan: sosial, kultura, politik, ekonomia, geografia, defeza no siguransa. Hodi nune’e bele informa no garantia ba investedor rai liur atu mai investe iha Timor-Leste. Diferente ho pavilaun Cina, iha pavilaun Timor-Leste membros delegasaun sira hato’o insatisfasaun tanba iha fatin refere la koresponde tuir orsamentu nebé aprova iha Parlamentu Nasional. Tuir deputadu sira katak, maske Parlamentu Nasional aprova osan bo’ot atu promove Timor-Leste iha expo Shanghai, maibe materia nebé promove kiak tebes. Tuir observasaun, iha vizitante barak hakarak buka hatene Timor-Leste maibe oferesimentu informasaun la sufisiente atu konvense tanba menus rekursus humanus no uza sistema manual. Nune’e mos sistema atendimentu la nakloke ba publiku tanba odamatan pavilaun taka. Odamatan pavilaun ida deit e dala ruma defikulta sirkulasaun liu-liu ba vizitante sira. Laiha koridor atu proteze vizitante sira hosi loron manas, maho-ben ka udan. Fatores hirak ne’e konsidera nudar problema tanba hatudu imajen la diak kona ba Timor-Leste iha rai liur. 15 | P a g i n a Vizita iha pavilaun Timor-Leste nudar programa ikus vizita delegasaun iha Expozisaun Mundial Shanghai 2010. Vizita iha fatin historiku ne’e remata iha tuku 12:00. Tour iha International Financial Center Depois vizita tiha Expozisaun Mundial Shanghai 2010, iha tuku 14:00 delegasaun halao vizita ba International Financial Center. International Financial Center nudar uniku konstrusaun nebé aas liu iha sidade Shanghai. Wainhira atu ba vizita andar nia tutun uza elevator e iha andar tutun vizitante sira bele haré kobre sidade Shanghai. Maibe, iha fatin refere proebidu ba vizitante nebé sofre moras fuan no tensaun alto. International Financial Center sai mos objetu tursitiku nebé uniku iha Shanghai. Iha vizitante barak mak ba vizita fatin ida ne’e no fo rendimentu ba taxa estadu nian. Vizita ba International Financial Center hakotu iha tuku 16:00. Hafoin vizita delegasaun fila hikas ba Cetral Hotel Shanghai hodi prepara-an ba programa tuir mai. Enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai Iha tuku 17:10, delegasaun desloka ba Regal International East Asia Hotel hodi halao enkontru formal ho Kongresu Popular Municipal Shanghai (Shanghai Municipal People’s Congress). Iha tuku 18:00, delegasaun hahu enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai nebé lidera husi Sra. Yan Li Hua nudar Vice-Presidente. Hanesan mos iha Beijing ho Ningxia, enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai, delegasaun hahu ho programa hato’o agradesimentu. Hafoin hato’o tiha agredesimentu, delegasaun hato’o objetivu ho preokupasaun enkontru nian ba Kongresu Popular Municipal Shanghai. Objetivu nebé delegasaun hakarak hatene mak kona ba prosesu dezemvolvimentu iha Shanghai nebé liga ho eventu Expozisaun Mundial Shanghai 2010. (Fot.Doc.2010) 16 | P a g i n a Delegasaun Komisaun E no D husi Parlamentu Nasional Timor-Leste wainhira halao enkontru ho Lider Kongres Popular Municipal Shanghai, iha Segunda-feira, 26 Julho 2010. Hafoin rona tiha preokupasaun delegasaun nian, Vice-Presidente Kongresu Popular Municipal Shanghai, Sra. Yan Li Hua, hato’o laran ksolok no fo bemvindu ba delegasaun Timor-Leste tanba fo konsiderasaun hakarak ba vizita Shanghai. Jeralmente, Shanghai konhesidu nudar sentru ekonomia iha Cina, alein de Beijing nudar sentru industria no Ningxia nudar sentru agrikultura. Tanba nudar sentru ekonomia maka Shanghai hetan fiar hodi sai uma-nain ba Expozisaun Mundial 2010 nebé partisipa husi nasoens 240 iha mundu, inklui Timor-Leste. Expozsaun Shanghai 2010 sai hanesan plataforma ida atu troka ideas no kultura entre nasoens no bele hametin liu tan relasaun iha futuru. Alein de expozisaun, Shanghai mos sai uma-nain ba selebrasaun festa Olimpiku 2010 iha Cina. Eventu Expozisaun ho Olimpiku 2010 nebé selebra iha Shanghai sai sasukat ba suksesu bo’ot iha Shanghai. Enkontru halao iha ambiente fraternidade no parte rua intende malu diak no fahe informasoens tuir objetivu ho preokupasaun husi delegasaun Timor-Leste. Hafoin enkontru, delegasaun halao resepsaun hamutuk no troka prendas ho lider Kongresu Popular Municipal Shanghai. Enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai hakotu iha tuku 19:30 no delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara programa iha loron tuir mai. H. 8o dia de viagem, Terça-feira, 27 de Julho Oitavo dia de viagem nudar programa danen ba delegasaun hodi halao vizita ba fatin importantes balu iha Shanghai, hanesan: Vizita Estasiun Maglev Train Iha tuku 08:45, delegasaun departura ba Estasiun Longyang hodi pasear ho Komboio Meglev (Maglev Train). Estasiun iha liur sidade Shanghai nebé lao kuaze meio hora de tempu ho bus. Komboio Meglev nudar komboio nebé aktual halai lais liu iha mundu ho velosidade 441 kilometrus/hora. Estasiun Komboio Meglev harii hodi koperasaun ho kompanhia balu iha Alemnha. Komboio Meglev sai objetu turistiku mos iha Shanghai no loke kampo servisu barak ba populasaun. Hafoin halao tour iha Estasiun Komboio Meglev, iha tuku 10:45 delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara-an halao check-out husi Central Hotel Shangha. Check-out Iha tuku 11:30, delegasaun halao check-out husi Central Hotel Shanghai hodi atu fila hikas ba Kapital Beijing. Hafoin almosu tiha, iha tuku 13:00 delegasaun ba halao almosu iha Xianqiangfang Restaurant. Almosu ida ne’e nudar sinal lasu amizade ikus nian nebé Kongresu Popular Municipal Shanghai oferese ba delegasaun Timor-Leste. 17 | P a g i n a Vizita Exibisaun Urbanizasaun Shanghai Iha tuku 14:00, delegasaun sai husi Sidade Shanghai hodi fila ba airoportu. Durante tuir dalan ba Hongqiao Airport-Shanghai, delegasaun sei aproveita tempu hodi halao vizita ba exibisaun urbanizasaun iha People’s Avenue and Shanghai Urban Planning Exhibition Hall. Iha fatin refere, delegasaun hetan konhesimentu kona ba planu urbanizasaun Shanghai iha futuru. Tuir informasaun, planu ne’e sei realiza iha tinan rua oin mai, tinan 2010 to’o 2012. Objetivu husi planu, atu kompleta liu tan fasilidades hodi lori Shanghai sai sidade modernu iha mundu. Alein de observa planeamentu urbanizasaun, delegasaun mos halao vizita ba Tour the Bund. Iha fatin refere, delegasaun hetan oportunidade halao tour ho aviaun duplikadu iha auditorium experimental aviaun planeta nian. Auditorium ida ne’e realiza husi rekursus humanus nebé iha kualifikasaun aas. Vizita iha People’s Avenue and Shanghai Urban Planning Exhibition Hall hakotu iha tuku 15:00. Hafoin vizita tiha fatin refere, delegasaun kontinua halao check-in iha Hongqiao Airport-Shanghai T-2; VVIP hodi departura ba Beijing iha tuku 15:45. Fila ba Beijing Iha tuku 17:55, delegasaun husik hela Shanghai hodi fila ba Beijing ho Aviaun CA1522. Wainhira to’o iha Aeroportu Kapital Beijing, delegasaun sei toba kalan ida tan iha Novatel Hotel-Beijing hodi fila husi Beijing iha Quarta-feira, 28 de Julho. I. 9o dia de viagem, Quarta-feira, 28 de Julho Nuno dia de viagem nudar programa dahitu ba delegasaun hodi finaliza programa vizita iha Republika Popular Cina. Iha tuku 08:45 Horas Beijing, delegasaun departura husi Aeroportu Kapital Beijing ho aviaun Singapura Airlines SQ-803 ho destinu fila mai transit iha Singapura, no delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Changi-Singapura iha tuku 15:00. Iha tuku 19:00 Horas Singapura, Delegasaun departura husi Aeroportu Internasional Changi-Singapura ho aviaun Singapura Airlines SQ-948 ho destinu fila mai BaliIndoensia, no delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Ngurah Rai-Bali iha tuku 21:30. J. 10o dia de viagem, Quinta-feira, 29 de Julho Iha tuku 12:30 Horas Bali, delegasaun departura husi Airoportu Internasional Ngurah Rai-Bali ho aviaun MZ-8480 ho destinu fila mai Timor-Leste. Delegasaun to’o iha Aeroporto Internasional Presidente Nicolau Lobato Díli iha tuku 13:25. Iha membros delegasaun balu mak sei deskansa iha Bali tanba sei halao tratamentu saúde no vizita familia. K. KONKLUZAUN 18 | P a g i n a Jeralmente, viajen estudu komparativu Komisaun E iha Repúblika Popular Cina hatudu katak util tebes ba dezenvolvimentu kapasidade Membru Komisaun sira nian tamba hetan okaziaun hodi bele kompara sirkumstansia, fasilidades, no politika sira husi nasaun Cina. Membru Delegasaun sira hato’o sira nia satisfasaun ba vizita ida ne’e no sente katak sira hetan ona konhesimentu no informasaun ne’ebe importante no util. Maibe, atu garante katak iha vizita sira tuir mai bele hetan benefisiu bo’ot liu tan maka presiza hadian situasaun balu hanesan iha rekomendasoens tuir mai: (a) Komisaun sira tenki hetan tempu sufisiente ba vizita sira hanesan ne’e. Observa mos katak iha viajen espesifika ida ne’e, programa hosi vizita ne’e aloka de’it ba loron 5 servisu nian, ne’e signifika katak sorumutu balun la hetan tempu naton no laiha posibilidade atu halo vizita ba instituisaun importante balun. Tempu atu ba halo andamentu kona ba asuntus no diskusaun molok atu halo sorumutu ida la sufisiente; (b) Aparte husi diskusaun sira kona ba politikas ne’ebe mak sai nudar kuadru importante hodi dezenvolve entendimentu kona ba implementasaun no impaktu husi programa sira, membru sira mos tenki hetan oportunidade atu observa aksaun sira mak hanesan andamentu/prosedimentu sira iha Sentru Igualdade Género nian, vizita liu tan ba Sentru Eliminasaun Pobreza no Sentru Dezemvolvimentu Rural haré oinsá programa sira ne’e bele fo benefisiu bo’ot no integradu ho Dezemvolvimentu Nasional. (c) .......................... .................................................. ..................................... ......................... .................................... (d) .......................... ....................................................... ................................... ...................... ................................... ...................................... ............................................. .................................. (e) ..................................... ..................................................... .......................... ................................................................... ................................ (f) .............................. Dili, ..... de Setembro de 2010 Visto Pelo, Osório Florindo Chefe Delegasaun Gertrudes Moniz Secretária 19 | P a g i n a
Documentos relacionados
INFO PARLAMENTAR 4.pmd - Parlamento Nacional de Timor
tuir konferensia GOPAC nee, sei fahe informasaun ba membru Deputado sira iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, atu nunee bele fo hanoin no oinsa maka lalaok Rede monitoriza praktika korupasaun iha Tim...
Leia maisRelatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community
no impaktu husi investimentu orsamento estado ba iha povu nia moris. Aliende fahe informasaun no rona dereitamente komunidade nia hanoin, Luta Hamutuk mos uza oportunidade ne’e hodi haré rasik kond...
Leia mais