1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento

Transcrição

1 | Pagina Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento
Comissão de Eliminação da Pobreza, Dezemvolvimento Rural e
Regional e Igualdade de Género
I.
INTRODUSAUN
Bazeia ba Planu Annual 2010 no Despacho Presidente N.o 0254 dia 9 de Março de 2010,
maka fo autorizasaun ba Komisaun Eliminasaun Pobreza, Dezemvolvimentu Rural no
Regional ho Igualdade Géneru hodi halao vizita ba Republika Popular Cina durante loron
sanulu, hahu loron 20 to’o 29 Julho 2010.
Jeralmente, Republika Popular Cina konhesidu ho naran Cina, nudar nasaun bo’ot liu iha
Asia Leste ho populasaun bo’ot liu iha mundu liu 1,3 biliaun habitantes, mais u menus 1/5
populasaun iha mundu. Luan area Cina iha 9,596,961–9,639,688 km² (3,705,407–3,721,904
mils²).
Cina nudar republika sosialis ne’ebe lidera husi Partidu Komunista Cina no hamahon-an iha
sistema uniku partidarismu. Cina konsisti iha yuridiksi 22 provinsias, 5 rejioens autonoma
(Xinjiang, Mongolia Interna, Tibet, Ningxia ho Guangxi), 4 camara municipios (Beijing,
Tianjin, Shanghai ho Chongqing) no 2 Rejiaun Administrativu Espesial (Hong Kong ho
Macau). Sidade kapital mak Beijing.
Husi 9,6 tokon km2 (3,7 jutas mil2), Cina nudar rai terseiru bo’ot liu iha mundu ou rai bo’ot liu
numeru kuatru ho total luan, no segundu lugar ho luan terrestre bo’ot liu. Iha floresta oioin
ho stepa no raihanas (Gobi no Taklamakan) iha norte nebé rai maran besik Mongolia ho
Siberia Rusia, no florestas subtropis iha sul besik ba Vietnam, Laos ho Myanmar.
Struktura rai iha parte oeste tos no laletek aas. Foho Himalaya ho Tian Shan forma fronteira
natural entre Cina ho India no Asia Central. Pelu kontrariu, iha Cina parte leste hetan rai
klean ho nia naruk 14.500 km husi linha costa. Iha parte sudeste hetan fronteira ho Costa
Sul Cina no parte leste ho Costa Leste Cina ne’ebe aloka fora husi Taiwan, Korea ho
Japaun.
Durante iha Cina delegasaun halao vizita ba sidade tolu (3) hanesan: Camara Municipio
Beijing, Rejiaun Autonoma Ningxia ho Camara Municipio Shanghai.
II. OBJETIVU
Objetivu vizita ba nasaun Cina, nudar aktividade regular Komisaun nian atu efetua estudu
komparativu hodi manan konhesimentu no troka ideas ho instituisoens relevantes iha
nasaun refere, hodi nune’e bele sai referensia ne’ebe efektivu ba Membros Komisaun sira
durante halao funsoens nudar legislador, fiskalizador no halo desizaun politika ba nasaun
ho povu Timor-Leste tomak nia diak.
1|Pagina
III. KOMPOZISAUN
Delegasaun iha vizita ida ne’e kompostu husi: (1) Deputado Osório Florindo – Chefe
Delegasaun (FRETILIN); (2) Deputada Maria Rosa da Câmara “Bi-Soi” (CNRT); (3)
Deputada Gertrudes Moniz – Secretária (PD); (4) Deputada Josefa A. Pereira Soares
(FRETILIN); (5) Deputada Virgínia Ana Belo (CNRT); (6) Deputado Vidal de Jesus “Riak
Leman” (PSD); (7) Deputado José Manuel Fernandes (FRETILIN); (8) Vitorino Borges de
Deus – Tékniku Komisaun; (9) Reinaldo Pereira Borges – Tradutor.
Vizita halao konjunta mos ho delegasaun husi Komisaun Agrikultura, Peskas, Florestas,
Rekursus Naturais e Ambiente (Komisaun D), enklui akompanha husi Jornalista TVTL,
Argentina Cardoso.
IV. PROGRAMA
Programa vizita delegasaun husi Timor-Leste ba Cina halao ho durasaun quaze loron ida
kalan ida. Maske delegasaun to’o sedu iha Kapital Beijing iha dia 21 de Julho tuku 07:20,
maibe delegasaun foin bele realiza programa iha dia 22 de Julho tanba kestaun protokolu.
Tempu efektivu ba delegasaun hodi realiza programas iha loron lima (5) deit. Tuir mai
hakarak relata kona ba prosesu tomak viagem husi dia 20 to’o 29 de Julho, bazeia ba
planu hanesan tuir mai:
A. 1o dia de viagem: Terça-feira, 20 de Julho
Iha tuku 13:55 HTL, Delegasaun departura husi Aeroportu Internasional Presidente
Nicolau Lobato-Díli ho aviaun Merpati MZ-8490 hodi ba transit iha Bali-Indonesia.
Delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Ngurah Rai-Bali iha tuku 14:50 horas lokal.
Durasaun viagem Dili - Dempasar iha minutu 95 nia laran.
Hafoin demora kuaze horas 5 liu minutu 55 iha Bali, iha tuku 20:05 delegasaun
departura husi Bali ho aviaun Singapura Airlines SQ-947 hodi kontinua ba transit iha
Singapura. Delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Changi-Singapura iha tuku
22:35. Durasaun viagem Dempasar - Singapura iha horas 2 ho balu nia laran.
B. 2o dia de viagem: Quarta-feira, 21 de Julho
Depois demora kuaze horas 2 liu minutu 55 iha Singapura, iha Quarta-feira, 21 de Julho
tuku 01:10, delegasaun transit husi Singapura ba Cina ho aviaun Singapura Airlines SQ800. Delegasaun to’o iha Aeroportu Kapital Beijing-Cina iha tuku 07:20. Durasaun
viagem Singapura - Beijing iha horas 6 liu minutu 10 nia laran.
Wainhira to’o iha Aeroportu Kapital Beijing, Delegasaun hetan bemvindo husi Sekretariu
Komisaun Assunto Agrikultura no Dezemvolvimentu Rural husi Kongresu Nasional
Popular Cina. Delegasaun mos hetan akompanha husi Embaixador Timor-Leste iha
Republika Popular Cina, Sr. Olimpio Branco. Delegasaun halao audiensia badak ho
Embaixador Olimpio Branco hodi koalia kona ba programa ne’ebe delegasaun sei halao
durante vizita ofisial iha Republika Popular Cina. Hafoin audiensia, delegasaun hiit-an
ba Novotel Hotel Beijing hodi ba check-in iha tuku 08:20.
2|Pagina
C. 3o dia de viagem: Quinta-feira, 22 de Julho
Terçeiro dia de viagem nudar programa primeiru vizita delegasaun iha Cina no hahu
vizita ba fatin importante hat (4) iha Kapital Beijing.
Beijing nudar kapital Cina, hanesan sentru politika no kultura Cina. Beijing aloka iha
parte norte Cina. Haré husi kompozisaun geografis, Beijing ho Roma iha Italia no Madrid
iha Spanyol hetan iha linha globa nebé hanesan, inklui iklima monsun kontinental rejiaun
iklima mediu, iklima malirin no manas relativa kleur, iklima veraun no iklima aitahan
monu relativa lalais no maran, temperatura normal kada tinan 11,8 grau selcius.
Beijing nia historia naruk, lalaok hanesan sidade bele hetan iha tinan 3000 liu ba. Molok
tinan 770-221 Ante Cristo, sidade Beijing sai ona kapital ba nasaun dinastia iha cesar
nia ukun. Iha tempu Dinastia Qin no Han ho mos tempu Sam Kok, rai Beijing sai nudar
sidade importante iha Cina norte. Hahu Dinastia Jin, sidade Beijing sai kapital nasaun,
hafoin ikus mai sai kapital Dinastia Yuan, Ming no Qing, hahu husi neba 34 Cesar sira
hasai ordem hodi domina Cina tomak.
Hafoin harii tiha Republika Popular Cina, liu-liu depois selebra reformasaun no naklokean durante tinan 20 husi Cina, performansia Beijing sempre hetan mudansa bo’ot.
Konstrusaun modernu oioin mosu, no mudansa ba mundu externa mos nakloke liu tan.
Ikus-ikus ne’e Beijing tama dadaun ba linha metropolitanu internasional ho pasus bo’ot.
Kombinasaun harmonia husi historia tuan ho performansia modernu Beijing atrai tiha
ona turista barak husi mundu. Situasaun ikus liu hatudu katak Beijing kada tinan serve
turista tokon ba tokon husi rai liur no domestik.
Durante iha Beijing, delegasaun halao vizita ba fatin historiku hanesan: Great Hall of the
People, Embaixada Timor-Leste, Forbidden City ho Grande Muralha Cina.
ƒ
Vizita Great Hall of the People
Iha Tuku 09.50 horas lokal, delegasaun halao vizita ba iha Great Hall of the People.
Great Hall of the People hetan iha parte oeste eskuadraun Tiananmen, Beijing,
Republika Popular Cina, ne’ebe uza ba aktividades seremonial no lejislativu ba
Republika Popular Cina no Partidu Komunista Cina. Funsaun husi Great Hall of the
People nudar edifisiu parlamentu ba Republika Popular Cina. Historia kona ba Great
Hall of the People harii iha tinan 1959, nudar edifisiu ida husi konstrusoens sanulu
ne’ebe kompleta iha Aniversario ba dala 10 Republika Popular nian. Arkitektrur
Great Hall of the People harii durante fulan 10 nia laran husi voluntario sira no
dezenha husi Zhang Bo.
Hafoin observa tiha edifisiu Great Hall of the People, iha tuku 10:30 delegasaun
kontinua halao enkontru ho Vice-Presidente Komisaun Agrikultura no
Dezemvolvimentu Rural, Sr. Zhang Zhongwei hamutuk ho nia membro sira iha Great
Hall of the People.
Durante sorumutu, delegasaun Parlamentar Timor-Leste ho Kongres Nasional
Popular Cina hato’o agradesimentu ba malu relasiona ho lasu amizade ne’ebe parte
rua hakarak kria ba futuru. Iha okaziaun ne’e, delegasaun husi Timor-Leste hato’o
sentidu solidariedade ba Povu Cineze tanba dezastre naturais ne’ebe akontese iha
Cina. Delegasaun mos lori Povu Timor-Leste nia naran hato’o agradesimentu ba
3|Pagina
Estadu Cineze tanba tulun ne’ebe Cina fo ba Timor-Leste iha area oioin, enklui tulun
iha area siguransa hodi kria paz no estabilidade iha Timor-Leste.
(Fot.Doc.2010)
Ne’e mak ambiente enkontru entre Delegasaun Timor-Leste ho Cina iha Great Hall of
the People, Beijing, Quinta-feira, 22 Julho 2010.
Bele sente katak, iha duni mudansa signifikante ne’ebe kontribui husi Parlamentu
Cina ba sosiedade Cina ne’ebe iha numeru ida ke bo’ot iha mundu. Habitante
ne’ebe bo’ot sai hanesan rekursu importante ba Cina atu haburas dezemvolvimentu.
Realidade hatudu katak habitante Cina 70 milhoens moris iha vida agrikultura no sai
fundasaun bo’ot ba dezemvolvimentu Cina nian. Durante Estadu Cina halao
reformasaun iha area agrikultura iha tinan 13 liu ba fo ona rezultadu hadian povu
agrilkultura nia vida no rendementu agrikultura sa’e bo’ot ± 100%. Cina iha suplai
balansu ba aihan hodi tulun ba populasaun iha rai laran no mos ba mundu. Ida ne’e
sai ezemplu diak ba Timor-Leste ne’ebe nudar nasaun kiik maibe rekursus natural
barak.
Komisaun Agrikultura no Dezemvolvimentu Rural Cihineze kria lei barak no guia de
serviço atu haré ba protesaun emvairomentu. Iha tinan 1998 Komisaun mos kria lei
ba kontratu. Wainhira kria ona lei Komisaun halo mos monitorizasaun ba
implementasaun lei no fo sujestaun ba problema ne’ebe hetan durante fiskalizasaun.
Maske Parlamentu Cina esforsu bo’ot ba prosesu dezemvolvimentu, maibe povu
Cineze barak sei moris iha mukit nia laran iha area rural no oras ne’e populasaun
barak mak husik hela sira nia hela fatin hodi ba buka moris iha sidade. Iha tinan
1999 ezistensia imigrante fo impaktu ba orsamentu estadu nian sa’e bo’ot. Maibe
Estadu Cina halo esforsu makas ba programa redusaun pobreza liu husi servisu
hamutuk ho entidades rai laran no mos komunidade internasional. Governu Central
maske dala barak la fo atensaun maximal ba programa redusaun pobreza, maibe
Kongresu Popular sempre koko. Oras ne’e governu central iha Cina fo liu atensaun
ba programa alfabetizasaun to’o tinan 2020. Komisaun Parlamentar halo
preparasaun lejislasaun ba kombate kiak iha rai laran, liu-liu relasiona iha Cina Leste
sei falta ba be-mos.
4|Pagina
Sorumutu hetan impresaun diak tanba delegasaun husi Timor-Leste hato’o
perguntas no hetan esperensia barak, liu-liu kona ba papel legislasaun no
fiskalizasaun husi Kongres Nasional Popular Cina ba redusaun pobreza iha CIna.
Sorumutu hetan mos partisipasaun husi Primeiru Sekretáriu Embaixada Timor-Leste,
Sr. Aleixo da Silva.
Enkontru ho Kongres Nasional Popular Cina remata iha tuku 13:30 horas lokal, no
delegasaun kontinua ho programa vizita ba Embaixada Timor-Leste iha Cina.
ƒ
Vizita Embaixada Timor-Leste
Hafoin enkontru iha Great Hall of the People, delegasaun kontinua halao vizita ba
Embaixada Timor-Leste iha King’s Garden Villas, No.18, Xiao Yun Road, Chao Yang
District, Beijing, iha tuku 14:00 horas lokal.
(Fot.Doc.2010)
Delegasaun Komisaun E hasai retratu hamutuk ho Embaixador Timor-Leste iha Cina,
Sr.
Olimpio Branco, ho Staf Embaixada sira iha edifisiu embaixada iha King’s Garden Villas,No.18, Xiao Yun Road,
Chao Yang District,Beijing,Quinta-feira, 22 Julho 2010.
Programa vizita ba Embaixada Timor-Leste tanba hetan konvida husi Embaixador ho
objetivu hodi delegasaun bele diretamente observa no akompanha informasaun
kona ba situasaun ho kondisaun ne’ebe Embaixada infrenta oras ne’e iha Cina. Iha
sorumutu ne’e Embaixador aprezenta problema no sujestaun ba delegasaun sira
hodi nune’e Deputado sira bele apar ho situasaun refere.
Em jeral, Embaixada Cina infrenta problema kona ba edifisiu ne’ebe sei aluga
rezidensia privadu, seidauk iha terras proprio ba Embaixada iha Cina. Nune’e mos
espasu iha resintu Embaixada nian klot, la hanesan kondisaun Embaixada Cina nian
iha Timor-Leste. Tanba ne’e presiza koalia no defini estatutu kona ba terras entre
embaixada rai rua nian iha tempu badak. Embaixada mos infrenta problema kona ba
menus funsionario ne’ebe defikulta embaixada atu halao servisu iha teritoriu tomak.
Hafoin enkontru iha Embaixada Timor-Leste, delegasaun fila hikas ba hotel hodi
prepara programa ba sesaun lokraik.
5|Pagina
ƒ
Vizita Forbidden City
Iha tuku 14:40 horas lokal, delegasaun halao vizita ba Forbidden City. Forbidden
City ho lian Cina katak Zijin Cheng, katak sidade proebidu. Forbidden City nudar
fatin proebidu ba povu Cineze iha tempu pasadu e sai rezidensia ba dinastia Ming
no Qing nebé aloka iha sentral sidade Beijing. Situs Probidden City hetan rekorda
UNESCO iha tinan 1987 nudar riku soi historia mundu ne’ebe harii iha area ho luan
720.000 m2, kobre uma 980, ho 8.707 kuartu - ne’ebe uluk nudar rezidensia ba
dinastia nia fen sira. Konstrusaun ba palasiu ne’e hahu iha tinan 1406 no finaliza iha
tinan 1420.
Uniku rikeza ne’ebe imposibel atu duplika mak materiais arte ne’ebe tempu uluk
husik hela no artefak historia ne’ebe rai iha Forbidden City, ne’ebe agora konhesidu
hanesan Palacio Museum. Jestor sira iha Forbidden City haktuir katak, koleksaun
iha Forbidden City to’o item tokon 1,17. Maske metade husi koleksaun mos prezerva
iha National Palace Museum, Taipei.
Forbidden City nudar komplexu palaciu ne’ebe bo’ot liu iha mundu no ohin loron sai
objetu turismu hodi atrai turista husi nasaun barak. Aktividades iha fatin refere loke
kampo servisu barak ba populasaun lokal no fo rendementu bo’ot ba kaixa estadu
nian. Ida ne’e halo parte meio ida atu halakon kiak iha rai laran no redus
dependensia ba nasaun liur hodi.
Forbidden City iha tempu dinastia Ming no Qing nia ukun sai fatin lulik ba publiku.
Historia haktuir katak, iha tempu ne’eba laiha konsiderasaun ba balansu direitu feto
ho mane iha Cina. Feto konsideradu hanesan deit objetu atu reprodus jerasaun hodi
hatutan poder dinastia nian. Feto la livre atu ekspresa sira nia direitu no feto sira
lakon liberdade no moris hanesan eskravu hodi serbi interese dinastia.
Tradisaun dinastia nian ikus mai hetan revolta husi populasaun Cineze no ohin loron
tradisaun refere la ezisti ona iha Cina. Mas tradisaun dinastia nian sempre sai lisaun
importante ba populasaun Cina hodi haburas partisipasaun igualdade generu iha
prosesu dezemvolvimentu modernu nian.
Ezemplu dinamika iha Forbidden City Cina bele sai referensia importante ba TimorLeste ne’ebe iha tempu uluk domina ho kultura paternalistik, maibe agora transforma
hela ba situasaun moderna hodi luta adopta sistema direitu hanesan ba feto ho
mane. Ida ne’e sai esperensia importante ba deputados delegasaun Komisaun E
tanba iha ligasaun ho areatematika Komisaun nian.
Vizita delegasaun nian iha Forbidden City remata iha tuku 16:00, no delegasaun fila
hikas ba hotel hodi prepara programas ba loron tuir mai.
D. 4o dia de viagem, Sexta-feira, 23 de Julho
Quarto dia de viagem nudar programa daruak ba delegasaun halao vizita ba fatin
historikus iha Kapital Beijing, hanesan tuir mai:
ƒ
Vizita Grande Muralha Cina
Iha tuku 08:00 delegasaun sai husi hotel hodi ba Grande Muralha (Great Wall) Cina.
Iha tuku 09:15 delegasaun halao tour iha resintu Grande Muralha. "Nunka bele
6|Pagina
hatete ba Cina, wainhira la vizita Grande Muralha Cina!" nune’e hato’o husi
matadalan iha Grande Muralha.
Grande Muralha Cina nudar konstrusaun naruk liu iha historia kriasaun humanu.
Uluk, uniku konstrusaun ne’e iha mundu bele haré husi fulan. Muralha ne’e haleu 5
provinsias iha China, ho naruk to’o 6.400 kilometrus – koloka husi area Shanhai
Pass iha parte leste to’o Lop Nur iha parte oeste. Muralha nia naruk iha 8 metrus,
luan hanesan iha parte kraik no 5 metrus iha parte leten. Husi distansia kada 180270 metrus hetan kastelus ne’ebe nia aas to’o 11-12 metrus.
Iha fotografia ne’e hatudu kona ba ambiente iha Grande Muralha Cina nebé loro-loron
atrai turista barak no hatama osan bo’ot ba kaixa enstadu nian. Delegasaun halao vizita
ba iha fatin refere iha Sexta-feira, 23 Julho 2010. (Fot.Doc.2010)
Grande Muralha Cina uluk konstrui ho intensaun atu prevene atake husi jerasaun
Mongol husi parte norte. Konstrusaun halao iha tinan atus ba atus nia laran iha
senturiaun husi dinastia lobuk ida, no hamate ema barak. Konstrusaun ne’e estima
dahuluk hahu husi Dinastia Qin Shi-Huang. Maibe peskiza historia tuir mai deskobre
katak Grande Muralha Cina harii molok Dinastia Qin moris. Dianstia Qin so kontinua
no hametin konstrusaun ba muralha deit.
Desde Dinastia Qin mate, prosesu konstrusaun Grande Muralha Cina konsege
paradu. Maibe, wainhira Dinastia Ming kaer ukun, muralha ho material ense rai
kahor tezolu ho fatuk ne’e kontinua konstrui. Tuir mai iha muralha nia leten uza
nudar dalan ba Forsa Kavalaria Cina. Grande Muralha Cina nudar parte ida husi 7
Maravilhoza Mundu nian.
Husi vizita ba Grande Muralha Cina delegasaun bele hetan lisaun importante kona
ba oinsa Estadu Cina transforma fatin historiku sai sentru komersiu hodi fo benefisiu
ba povu no hatama rendementu ba kofre estadu nian. Estabilidade ho siguransa sai
fatores determinante ba dezemvolvimentu turistiku iha fatin refere.
7|Pagina
Vizita ba Grande Muralha ne’e remata iha tuku 10:30 horas lokal no delegasaun fila
hikas ba hotel iha tuku 11:45.
Iha tuku 16:00, delegasaun hiit-an husi Novatel Hotel-Beijing hodi ba Beijing Capital
International Airport atu kontinua halao viajen ba Provinsia Ningxia.
ƒ
Vizita Provinsia Ningxia
Iha tuku 19:20 Horas Beijing (Sexta-feira, 23 de Julho), delegasaun sai husi Beijing
hodi desloka ba Provinsia Ningxia ho aviaun domestika CZ-6117.
Iha tuku 21:20 Horas Ningxia, delegasaun to’o iha Yinchuan Hedong Airport-Ningxia.
Durasaun viajen husi beijing ba Shanghai kuaze horas rua (2) nia laran. Iha
airoportu, delegasaun hetan benvindu husi reprezentante Kongresu Popular Ningxia.
Iha tuku 22:00, delegasaun check-in iha Hotel Yuehai-Ningxia.
E. 5o dia de viagem, Sabado, 24 de Julho
Quinto dia de viagem nudar programa datolu ba delegasaun hodi halao vizita ba fatin
importante 4 iha Rejiaun Autonoma Ningxia.
Ningxia ho naran kompletu Regiaun Autonomia Hui Ningxia ho area luan 66.400 km2.
Ningxia nia kapital mak Yinchuan nebé konhesidu potensia iha area agrikultura e
maioria populasaun hakuak ba relijiaun musulmanu. Total populasaun to’o tinan 2009
iha 6,252 milhoens, 36.4% origin husi suku Hui. Ningxia iha 5 perfektural nivel sidade,
inklui kapital Yinchuan, Shizuishan, Wuzhong, Guyuan no Zhongwei, tutela iha 22
rejioens ho rejiaun nivel distritais.
Durante iha Ningxia, delegasaun halao vizita ba fatin hanesan: Helanshan Wind Power
Generation Farm, Projetu Teknologia Agrikultural-Xinpin, Museum Ningxia no enkontru
ho Lider Kongresu Popular.
ƒ
Vizita Helanshan Wind Power Generation Farm
Iha tuku 08:00 horas Ningxia, delegasaun sai husi hotel ba Helanshan Wind Power
Generation Farm ne’ebe distansia dok husi Kapital Ningxia. Delegasaun halao vizita
iha resintu Helanshan Wind Power Generation Farm iha tuku 09:30.
8|Pagina
(Fot.Doc.2010)
Delegasaun halao vizita ba iha Helanshan Wind Power Generation Farm iha Provinsia Ningxia,
Sabadu, 24 Julho 2010.
Helanshan Wind Power Generation Farm sai sentru produs energia elektrika husi
forsa anin hodi suplai elektrisidade ba populasaun tomak, tantu ba populasaun iha
kapital to’o iha area remotas. Iha fatin refere potensia anin diak tebes ba energia
elektriku.
Durante tinan barak nia laran plantasaun barak iha area refere mak abandona tanba
rai maran e laiha suplai be. Maibe hafoin Governu kria tiha sentru energia anin, iha
plantasaun barak mak funsiona fila fali no fornesimentu be ba komunidade
sufisiente.
Helanshan Wind Power Generation Farm funda iha tinan hirak liu ba ho investimentu
husi kompanhias rai liur, maibe agora jere rasik husi kompanhia rai laran. Objetivu
kria Helanshan Wind Power Generation Farm, alein de suplai energia elektrisidade
ba populasaun, nune’e mos nudar meio husi Estadu atu lori dezemvolvimentu besik
liu ba populasaun iha area rural no bele hamoris agrikultor iha fatin izoladu.
Hafoin vizita tiha Helanshan Wind Power Generation Farm, delegasaun kontinua ho
viajen ba teknologia agrikultural nebé hanaran Xinpin Modern Agriculture
Demonstration Farm.
ƒ
Vizita Projetu Teknologia Agrikultura
Iha tuku 14:30 horas lokal, delegasaun halao vizita ba Projetu Teknologia
Agrikultural iha Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm.
Projetu Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm halo parte planu Governu atu
hakbiit aktividades agrikultores iha baze ho finalidade atu hamenus kiak iha rai laran.
Projetu harii iha kooperasaun maximal entre populasaun ho governu, populasaun
mak oferese rai no governu mak halo konstrusaun no fo apoio tekniku enklui
financas ba agrikultor sira. Governu fo liu prioridade ba populasaun nebé sira nia
uma no tos kona sobu tanba impaktu husi projetu ida ne’e. Governu mos kria
koperativa hodi kanaliza produsaun agrikultores nian ba iha merkadu.
9|Pagina
Programa vizita iha Projetu Xinpin Modern Agriculture Demonstration Farm remata
iha tuku 16:00 horas lokal. Tuir mai delegasaun kontinua halao vizita ba Museum
Ningxia.
ƒ
Vizita Museum Ningxia
Iha tuku 16:40 horas Ningxia, delegasaun halao vizita kortezia ba museum ningxia
ou Chinese Hui Folk Culture Park.
Iha museum nebé refere aprezenta erransa oioin kona ba Ningxia. Iha inisiu sekulu
11, iha parte kosta oeste Tiongkok ohin loron, hamrik reinhu ida nebé foun maibe
forte. Reinhu foun ne’e sai abrigu hodi satan atake husi forsa Etnis Mongolia nebé
bense ona rai tomak Eropa ho Asia. Erransa materiais kultural hanesan makina
imprimi letras antigu liu iha mundu, no biblias leis uniku nebé konserva to’o ohin
loron iha Tiongkok, no mos materiais lulik seluk nebé folin bo’ot ba jerasaun ohin
loron mak erransa reinhu nebé hanaran Xixia.
Disionariu nebé infeita iha Museum Ningxia nudar disionariu lian Xixia-Han nebé
hahu hakerek iha tinan 818. Koalia kona ba disionariu refere, peritus siensia Reinhu
Xixia, Shi Jinbo hateten katak, iha posibilidade bo’ot katak disionariu ne’e sai
disionariu bi-lingua primeiru iha historia Tiongkok. Husi disionariu ne’e, populasaun
Xixia bele aprende lian Mandarin no iha parte seluk, etniku Han bele aprende lian
Xixia.
Alein de disionariu Fanhan Heshi Zhangzhongzhu nudar disionariu bi-lingua primeiru
iha Tiongkok, biblia religiaun Budha lian Xixia hanaran Jixiang Bianzhi Kouheben Xu
nudar produtu letra imprimi primeiru iha mundu no infeita iha Museum Ningxia. Biblia
religiaun Budha ne’e aponta historia imprensa Tiongkok, no mos ba mundu, konklui
justifika katak Tiongkok nudar nasaun deskobertu teknologia imprimi letra.
Nune’e mos, iha interior museum infeita mos materiais kultural level nasional seluk.
Ida mak hanesan karau husi riti kahor osan mean Xixia ho naruk 1,2 metru no todan
188 kilograma. Estimasaun brutu folin kona ba karau bele hatene husi ezemplu tuir
mai; wainhira karau osan mean ne’e atu infeita iha fatin seluk, maka Ministeriu
Transportasaun Públiku tenki lori komboyo propriu atu ba tula karau nebé refere;
maibe bainhira hakarak ba infeita iha estranjeiru, maka nia folin ensuransia to’o 100
juta RMB ou besik 16,7 jutas dolar AS. Ida ne’e mak karau osan mean nia folin.
Alein de rate Liurai Xixia ho materiais valores kulturais sira seluk iha Museum
Ningxia, iha mos gruta, konstrusaun kuil, templu, pagoda, fatuk bahat no seluk nebé
sei konserva iha Sidade Yinchuan. Buat sira ne’e hotu nudar manifesta asswain
Reinhu Xixia nebé to’o ohin loron sei rai misteriu bo’ot iha Cina.
Tuir observasaun, iha Museum Ningxia hetan antusiasmu makas husi vizitantes
ne’ebe mai husi estranjeiru no mos domestika e hetan seguransa forte husi parte
polisia lokal.
Vizita iha Museum Ningxia fo impresaun sufisiente ba delegasaun hodi loke
horizonte Membros Delegasaun nian kona ba oinsa papel Parlamentu atu fo hanoin
ba Governu atu organiza historia no konserva materiais valores kulturais rasik hodi
hatutan erransa beiala nian ba jerasaun foun no mos bele sai objetu turistiku hodi
hatama taxa ba rendementu estadu hodi uza ba dezemvolvimentu sustentabilidade.
10 | P a g i n a
Vizita delegasaun iha Museum Ningxia remata iha tuku 17:45, no delegasaun sei
kontinua ho programa vizita ba Kongresu Popular Ningxia.
ƒ
Enkontru ho Kongresu Popular Ningxia
Iha tuku 18:30 horas lokal, delegasaun halao vizita ba Kongresu Popular Ningxia
hodi halao enkontru ho lideransa sira iha fatin refere. To’o iha resintu Kongresu
Popular Ningxia, delegasaun hetan benvindu husi Vice-Presidente Kongresu Popular
Ningxia, Sra. Ma Xiufen, ho nia membro sira.
Iha enkontru, delegasaun Timor-Leste ho Kongresu Popular Ningxia troka ideas ba
malu liga ho areatematika Komisaun nian. Husi parte delegasaun Komisaun E hato’o
preokupasaun kona ba oinsa papel Kongresu Popular Ningxia iha programas
hamenus kiak ho dezemvolvimentu rural.
Geografikamente, kompozisaun Ningxia estratejiku tebes iha parte norteoeste Cina.
Ningxia sorte diak ho Huang Ho, Mota Kinur, nebé suli husi teritoriu Ningxia kuaze
397 kilometrus, iha besik Mota Kinur rai matak tebes. Tuir historia, populasaun
Ningxia konhese ona sistema irigasaun iha tinan rihun ba rihun liu ba. Iha sinais
irigasaun nebé harii iha tempu Dinastia Qin, iha tinan 220 Ante Cristo, maske ohin
loron irigasaun sira ne’e hela deit naran no la funsiona tanba kausa funu no anarkia
nebé atake Cina iha tempu naruk nia laran.
Konstrusaun seriu iha Ningxia hahu iha tinan 1958, wainhira tanke ho naruk 660
metrus iha Qingtong Gorge, mais u menus 30 kilometrus husi Kapital Yinchuan,
harii. Presiza tinan 10 antes Qingtong Gorge atu uza lolós. Tanke ne’e laos deit
funsiona ba irigasaun, maibe mos funsiona ba forsa energia elektrika. Ho lian badak
katak, esforsu governu Ningxia transforma raihanas sai matak sufisiente suksesu.
Tempu bailoron, realidade hatudu la fo impaktu ba rai bokur iha area agrikultura
populasaun nian.
(Fot.Doc.2010)
Delegasaun Komisaun E hasai retratu hamutuk ho Lider Kongresu Popular Ningxia hafoin
enkontru iha Kongresu Popular Ningxia, Sabadu, 24 Julho 2010.
11 | P a g i n a
Tuir observasaun, husi dalan ba sidade Wu Zhong, kapital distritu ida iha Ningxia,
mais u menus 40 kilometrus husi Yinchuan, hetan natar matak buras barak, dala
ruma hetan mos florestas barak. Tuir informasaun, provinsia Ningxia to’o agora sai
stok fos ba provinsia vijinhu sira.
Ningxia laos deit sai sidades kultural nebé famouz iha Cina, maibe Ningxia mos sai
sentru politika, ekonomika no kultura iha Cina. Oras ne’e dadaun governante sira
fokus target oinsa atu harii Yinchuan sai nudar sidade modernizadu ho estatutu
sentru regional nebé diak ba fatin hela no hahu komersiu.
Ningxia mos riku ba rekursus naturais. Ningxia iha vantajen ba agrikultura, energia
ho turismu. Ningxia iha fasilidades infrastrutura kompletu no fo prospek nabilan ba
dezemvolvimentu.
Enkontru delegasaun ho Lideransas Kongresu Popular Ningxia lao diak tanba halao
iha ambiente nebé nakonu iha amizade ho fraternidade. Enkontru remata iha tuku
19:00. Hafoin enkontru, delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara viajen ba loron
tuir mai.
F. 6o dia de viagem, Domingu, 25 de Julho
Sexto dia de viagem nudar programa dahat ba delegasaun hodi halao vizita ba
Provinsia Shanghai.
ƒ
Viajen husi Ningxia ba Shanghai
Hafoin finaliza tiha vizita durante loron rua iha Provinsia, delegasaun kontinua halao
vizita ba Provinsia Shanghai.
Iha tuku 07:30, delegasaun check-out husi Yuehai Hotel-Ningxia. Iha tuku 08:00,
delegasaun halao viajen ba airoportu Yinchuan Hedong-Ningxia no delegasaun
hetan akompanha husi Reprezentante Kongresu Popular Ningxia. Durante husi
dalan ba airoportu, delegasaun sei halao vizita ba fatin importante rua, Yu Garden
ho Huangpu River (Yellow River).
Yellow River nudar mota ne’ebe potensia iha Rejiaun Autonoma Ningxia iha area
irigasaun ho energia hidroelektriku. Tuir informasaun, iha Yellow River hetan osan
mean barak e populasaun barak mak buka moris iha fatin refere. Yellow River fo ona
kontribuisaun bo’ot ba prosesu dezemvolvimentu iha rejiaun Ningxia.
Hafoin observa tiha Yellow River nia furak, delegasaun kontinua viajen ba airoportu
Yinchuan Hedong-Ningxia. Iha tuku 09:20, delegasaun departura husi Ningxia ba
Shanghai ho aviaun domestika CA 1257.
ƒ
Vizita Shanghai
Shanghai nudar sidade bo’ot liu iha Cina no koloka iha delta Changjiang ho area
luan 6.340,5 km2 (numeru 31). Progresu sidade hahu iha dekade hira ikus mai
halo Shanghai sai tiha ona sentru ekonomia, komersiu, finansial no komunikasaun
importante Cina. Shanghai mos sai portu ida nebe rame liu iha mundu, hanesan
mos Singapura ho Rotterdam.
12 | P a g i n a
Administrativamente, Shanghai halo parte ida husi munisipiu hat iha Cina, nebe ho
estatutu provinsia. Total populasaun iha tinan 2002 iha 16.250.000 (numeru 25)
2563/km² (numeru 1).
Molok forma sidade, Shanghai sai parte ba munisipiu Songjiang nebe governa husi
provinsia Suzhou. Munisipiu ne’e forma mais u menus iha tinan 1000 liu ba. Iha era
governasaun Dinastia Song (960-1279), Shanghai faze pur faze buras sai portu
rame liu.
Sidade Shanghai hahu dezemvovlve desde harii parede sidade iha tinan 1553 A.C.
Maibe molok senturiaun-19, Shanghai laos sidade nebe bo’ot, no se kompara ho
sidades bo’ot Cina seluk, Shanghai so iha fatin historia uitoan deit. Molok tinan 1927
Shanghai tutela iha governasaun provinsia Jiangsu ho nia kapital Nanjing. Desde
Shanghai sai Rejiaun Administrasaun Spesial iha tinan 1927, estatutu sai hanesan
ho provinsia seluk iha Cina.
Papel sidade Shanghai hetan mudansa bo’ot iha senturiaun-19, ho pozisaun nebe
estrategiku iha mota Yangtze nia ibun halo Shanghai sai fatin ideal ba komersiu iha
mundu oeste ho rendementu perkapita 540,9 miliar ¥ (numeru-8) 33285 ¥
(numeru-1).
¾ To’o iha airoportu
Iha tuku 11:55 Horas Shanghai, delegasaun to’o iha Shanghai Pudong Airport
iha Terminal-2 area VIP Airport Passage. Durasaun viajen husi Ningxia ba
Shanghai halao kuaze horas 4 (horas tolu liu minutu lima nulu resin lima) nia
laran.
To’o iha airoportu, delegasaun hetan benvindu husi Kongresu Popular Shanghai.
Iha momentu ne’e delegasaun hetan akompanha husi durbasa hodi lori
delegasaun ba iha Central Hotel Shanghai. Durbasa ne’e mak sei akompanha no
fo informasaun ba delegasaun durante halao vizita iha Shanghai, liu-liu
iformasaun kona ba city tour nian.
Durante tuir dalan ba hotel, delegasaun halao city tour hodi hetan esplikasaun
kona ba paijajen Sidade Shanghai, espesialmente hatudu kona ba oinsa
diferente entre sidade tuan ho sidade foun nebé hetan progresu bo’ot. Maske
mai husi historia tuan, maibe Shanghai ohin loron konhesidu hanesan Lalehan
Mundu ka Sidade Kalan iha Cina. Shanghai ohin loron sai nudar sentru
ekonomika Cina nian. Durbasa ne’e introdus kona ba fatin expozisaun nebé sai
ajenda vizita ba delegasaun iha loron tuir mai.
¾ Vizita Lubolang Restaurant
Iha tuku 13:45, delegasaun hiit-an husi Jardin Yuyuan hodi ba almosu iha
Lubolang Restaurante. Restaurante refere mais famouzu tanba hetan ona vizita
husi lideres historiku hanesan Fidel Castro husi Cuba no selu-seluk tan.
13 | P a g i n a
¾ Vizita Jardin Yuyuan
Iha tuku 15:00, delegasaun halao vizita ba Jardim Yuyuan to’o iha Sidade Tuan
(Old City). Fatin historiku ida ne’e konserva sai fatin turistiku hodi atrai turista
barak husi mundu. Iha uma modelu antigu Cina nian nebé okupa komplex bo’ot.
Iha komplexu nia laran hetan mos asesoria naga jigante nebé sai imajinasaun
deit iha historia Cina nian. Tuir observasaun, amibiente iha fatin refere nakonu
ho vizitante husi ema koris oioin husi nasaun barak no bele justifika rajoens kona
ba paijajen iha fatin historiku ne’e.
¾ Pasear iha Mota Huangpu
Iha tuku 17:30, delegasaun pasear ho roo-ahi iha Mota Huangpu. Mota Huangpu
mak mota nebé bo’ot liu iha sidade Shanghai ho naruk 6 metrus ba fundu. Mota
refere hetan konservasaun diak no sai objetu turistiku iha Shanghai. Wainhira
pasear ho roo-ahi iha Mota Huangpu, pasangeirus sira hetan oportunidade hodi
kria rekordasaun ho filmajen oioin kona ba paijajen sidade Shanghai. Meiu ida
ne’e atrai liu tan turista barak hodi ba vizita Mota Huangpu.
Hafoin halao tiha city tour ba fatin historikus iha Shanghai, iha tuku 19:00
delegasaun halao check-in iha Central Hotel Shanghai. Iha tuku 19:15
delegasaun halao jantar nebé oferese husi Kongresu Popular Shanghai iha
Zangxiangong Restaurant-Shanghai.
G. 7o dia de viagem, Segunda-feira, 26 de Julho
Sexto dia de viagem nudar programa dalima ba delegasaun hodi halao estudu
komparativu iha Cina, liu-liu iha Rejiaun Autonoma Shanghai.
Iha viajen ba loron dalima ida ne’e delegasaun halao programas hanesan tuir mai, vizita
Shanghai World Expo 2010, tour iha Huangpu River, tour iha Shanghai World Financial
Center, vizita sentru Exibisaun Urbanizasaun Shanghai no enkontru ho Shanghai
Municipal People’s Congress.
ƒ
Vizita ba Shanghai World Expo 2010
Iha tuku 08:40, delegasaun hahu lao ba Expozisaun Mundial Shanghai 2010. Iha
tuku 09:25, delegasaun tama ba resintu Expozisaun Mundial Shanghai 2010 iha
Huafeng Road Entrance. Delegasaun entrada husi filheira klase VIP nian hodi fasil
aksesu iha fatin refere, se wainhira tuir dalan normal maka sei expende horas naruk
tanba vizitante barak. Durante iha fatin expozisaun, delegasaun halao vizita ba fatin
importante tolu (3), mak hanesan:
¾ Vizita Pavilaun Cina
Iha tuku 09:50, delegasaun hahu halao vizita ba pavilaun Cina iha Expozisaun
Mundial Shanghai 2010.
Programa ida ne’e sai oportunidade importante ba delegasaun atu bele halo
komparasaun kona ba pavilaun Cina ho Timor-Leste sobre demontrasaun
paijajen iha aspeitu hotu-hotu.
14 | P a g i n a
Durante vizita iha pavilaun Cina, delegasaun hetan esperensias furak barak
tanba iha demostrasaun oioin kona ba sidade Cina nia nabilan, e ida ne’e
realistiku duni ho kondisaun aktual nebé akontese iha Cina. Iha membros
delegasaun barak mak sente orgulhu ho demonstrasaun husi Cina nian.
Iha pavilaun Cina, delegasaun hetan mos oportunidade hodi akompanha
aprezentasaun filmajen kona ba prosesu progesu dezemvolvimentu iha Cina. Iha
filmajen ne’e ilustra katak, progresu aktual nebé alkansa iha Cina hahu husi mehi
ida nebé naruk. Mehi ne’e hahu husi unidade, estuda badinas, servisu makas,
inovasaun kroat, espiritu dezemvolvimentu no interese komum.
¾ Vizita City Theme Pavilion
Atu aumenta liu tan konhesimentu membros delegasaun nian, protokolu Cina lori
delegasaun ba vizita City Theme Pavilion nebé sei halo parte ba pavilaun Cina.
Iha pavilaun ne’e demonstra kona ba parte diak no parte aat husi sidade. Sidade
nia diak no sidade nia aat depende ba hahalok husi populasaun nian. Tuir pontu
de vista iha pavilaun ne’e, sidade ida diak mak sidade nebé ninia ambiente iha
balansu entre kombinasaun natureza ho kultureza. Hahalok diak mak hanesan,
hadomi natureza, soe lixu labele arbiru, proteze ambiente husi polusaun no seluseluk tan. Tanba wainhira hahalok moris loro-loron la tuir normas nebé iha maka
sei fo impaktu negativu ba moris kriatura tomak iha mundu.
Objetivu husi exibisaun ne’e, atu sensibilza komunidade mundu hodi tau matan
hamutuk ba problema mudansa klimatika nebé akontese dadauk iha planeta
mundu nudar kauza ida husi erro humanu.
¾ Vizita Pavilaun Timor-Leste
Vizita pavilaun Timor-Leste iha Expozisaun Mundial Shanghai 2010 nudar
momentu diak ba delegasaun Komisaun E atu fiskaliza diretamente kona ba
ligasaun materia exibisaun ho total orsamentu USD 70 milhoens nebé hetan
aprovasaun iha Parlamentu Nasional. Expekta katak, pavilaun Timor-Leste nian
bele sai eventu diak hodi promove Timor-Leste iha aspeitos oioin, hanesan:
sosial, kultura, politik, ekonomia, geografia, defeza no siguransa. Hodi nune’e
bele informa no garantia ba investedor rai liur atu mai investe iha Timor-Leste.
Diferente ho pavilaun Cina, iha pavilaun Timor-Leste membros delegasaun sira
hato’o insatisfasaun tanba iha fatin refere la koresponde tuir orsamentu nebé
aprova iha Parlamentu Nasional. Tuir deputadu sira katak, maske Parlamentu
Nasional aprova osan bo’ot atu promove Timor-Leste iha expo Shanghai, maibe
materia nebé promove kiak tebes.
Tuir observasaun, iha vizitante barak hakarak buka hatene Timor-Leste maibe
oferesimentu informasaun la sufisiente atu konvense tanba menus rekursus
humanus no uza sistema manual. Nune’e mos sistema atendimentu la nakloke
ba publiku tanba odamatan pavilaun taka. Odamatan pavilaun ida deit e dala
ruma defikulta sirkulasaun liu-liu ba vizitante sira. Laiha koridor atu proteze
vizitante sira hosi loron manas, maho-ben ka udan. Fatores hirak ne’e konsidera
nudar problema tanba hatudu imajen la diak kona ba Timor-Leste iha rai liur.
15 | P a g i n a
Vizita iha pavilaun Timor-Leste nudar programa ikus vizita delegasaun iha
Expozisaun Mundial Shanghai 2010. Vizita iha fatin historiku ne’e remata iha
tuku 12:00.
ƒ
Tour iha International Financial Center
Depois vizita tiha Expozisaun Mundial Shanghai 2010, iha tuku 14:00 delegasaun
halao vizita ba International Financial Center.
International Financial Center nudar uniku konstrusaun nebé aas liu iha sidade
Shanghai. Wainhira atu ba vizita andar nia tutun uza elevator e iha andar tutun
vizitante sira bele haré kobre sidade Shanghai. Maibe, iha fatin refere proebidu ba
vizitante nebé sofre moras fuan no tensaun alto. International Financial Center sai
mos objetu tursitiku nebé uniku iha Shanghai. Iha vizitante barak mak ba vizita fatin
ida ne’e no fo rendimentu ba taxa estadu nian.
ƒ
Vizita ba International Financial Center hakotu iha tuku 16:00. Hafoin vizita
delegasaun fila hikas ba Cetral Hotel Shanghai hodi prepara-an ba programa tuir
mai.
Enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai
Iha tuku 17:10, delegasaun desloka ba Regal International East Asia Hotel hodi
halao enkontru formal ho Kongresu Popular Municipal Shanghai (Shanghai
Municipal People’s Congress).
Iha tuku 18:00, delegasaun hahu enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai
nebé lidera husi Sra. Yan Li Hua nudar Vice-Presidente. Hanesan mos iha Beijing ho
Ningxia, enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai, delegasaun hahu ho
programa hato’o agradesimentu. Hafoin hato’o tiha agredesimentu, delegasaun
hato’o objetivu ho preokupasaun enkontru nian ba Kongresu Popular Municipal
Shanghai. Objetivu nebé delegasaun hakarak hatene mak kona ba prosesu
dezemvolvimentu iha Shanghai nebé liga ho eventu Expozisaun Mundial Shanghai
2010.
(Fot.Doc.2010)
16 | P a g i n a
Delegasaun Komisaun E no D husi Parlamentu Nasional Timor-Leste wainhira halao enkontru
ho Lider Kongres Popular Municipal Shanghai, iha Segunda-feira, 26 Julho 2010.
Hafoin rona tiha preokupasaun delegasaun nian, Vice-Presidente Kongresu Popular
Municipal Shanghai, Sra. Yan Li Hua, hato’o laran ksolok no fo bemvindu ba
delegasaun Timor-Leste tanba fo konsiderasaun hakarak ba vizita Shanghai.
Jeralmente, Shanghai konhesidu nudar sentru ekonomia iha Cina, alein de Beijing
nudar sentru industria no Ningxia nudar sentru agrikultura. Tanba nudar sentru
ekonomia maka Shanghai hetan fiar hodi sai uma-nain ba Expozisaun Mundial 2010
nebé partisipa husi nasoens 240 iha mundu, inklui Timor-Leste. Expozsaun
Shanghai 2010 sai hanesan plataforma ida atu troka ideas no kultura entre nasoens
no bele hametin liu tan relasaun iha futuru.
Alein de expozisaun, Shanghai mos sai uma-nain ba selebrasaun festa Olimpiku
2010 iha Cina. Eventu Expozisaun ho Olimpiku 2010 nebé selebra iha Shanghai sai
sasukat ba suksesu bo’ot iha Shanghai.
Enkontru halao iha ambiente fraternidade no parte rua intende malu diak no fahe
informasoens tuir objetivu ho preokupasaun husi delegasaun Timor-Leste.
Hafoin enkontru, delegasaun halao resepsaun hamutuk no troka prendas ho lider
Kongresu Popular Municipal Shanghai.
Enkontru ho Kongresu Popular Municipal Shanghai hakotu iha tuku 19:30 no
delegasaun fila hikas ba hotel hodi prepara programa iha loron tuir mai.
H. 8o dia de viagem, Terça-feira, 27 de Julho
Oitavo dia de viagem nudar programa danen ba delegasaun hodi halao vizita ba fatin
importantes balu iha Shanghai, hanesan:
ƒ
Vizita Estasiun Maglev Train
Iha tuku 08:45, delegasaun departura ba Estasiun Longyang hodi pasear ho
Komboio Meglev (Maglev Train). Estasiun iha liur sidade Shanghai nebé lao kuaze
meio hora de tempu ho bus.
Komboio Meglev nudar komboio nebé aktual halai lais liu iha mundu ho velosidade
441 kilometrus/hora. Estasiun Komboio Meglev harii hodi koperasaun ho kompanhia
balu iha Alemnha. Komboio Meglev sai objetu turistiku mos iha Shanghai no loke
kampo servisu barak ba populasaun.
Hafoin halao tour iha Estasiun Komboio Meglev, iha tuku 10:45 delegasaun fila hikas
ba hotel hodi prepara-an halao check-out husi Central Hotel Shangha.
ƒ
Check-out
Iha tuku 11:30, delegasaun halao check-out husi Central Hotel Shanghai hodi atu fila
hikas ba Kapital Beijing.
Hafoin almosu tiha, iha tuku 13:00 delegasaun ba halao almosu iha Xianqiangfang
Restaurant. Almosu ida ne’e nudar sinal lasu amizade ikus nian nebé Kongresu
Popular Municipal Shanghai oferese ba delegasaun Timor-Leste.
17 | P a g i n a
ƒ
Vizita Exibisaun Urbanizasaun Shanghai
Iha tuku 14:00, delegasaun sai husi Sidade Shanghai hodi fila ba airoportu. Durante
tuir dalan ba Hongqiao Airport-Shanghai, delegasaun sei aproveita tempu hodi halao
vizita ba exibisaun urbanizasaun iha People’s Avenue and Shanghai Urban Planning
Exhibition Hall. Iha fatin refere, delegasaun hetan konhesimentu kona ba planu
urbanizasaun Shanghai iha futuru. Tuir informasaun, planu ne’e sei realiza iha tinan
rua oin mai, tinan 2010 to’o 2012. Objetivu husi planu, atu kompleta liu tan
fasilidades hodi lori Shanghai sai sidade modernu iha mundu.
Alein de observa planeamentu urbanizasaun, delegasaun mos halao vizita ba Tour
the Bund. Iha fatin refere, delegasaun hetan oportunidade halao tour ho aviaun
duplikadu iha auditorium experimental aviaun planeta nian. Auditorium ida ne’e
realiza husi rekursus humanus nebé iha kualifikasaun aas.
Vizita iha People’s Avenue and Shanghai Urban Planning Exhibition Hall hakotu iha
tuku 15:00. Hafoin vizita tiha fatin refere, delegasaun kontinua halao check-in iha
Hongqiao Airport-Shanghai T-2; VVIP hodi departura ba Beijing iha tuku 15:45.
ƒ
Fila ba Beijing
Iha tuku 17:55, delegasaun husik hela Shanghai hodi fila ba Beijing ho Aviaun
CA1522. Wainhira to’o iha Aeroportu Kapital Beijing, delegasaun sei toba kalan ida
tan iha Novatel Hotel-Beijing hodi fila husi Beijing iha Quarta-feira, 28 de Julho.
I.
9o dia de viagem, Quarta-feira, 28 de Julho
Nuno dia de viagem nudar programa dahitu ba delegasaun hodi finaliza programa vizita
iha Republika Popular Cina.
Iha tuku 08:45 Horas Beijing, delegasaun departura husi Aeroportu Kapital Beijing ho
aviaun Singapura Airlines SQ-803 ho destinu fila mai transit iha Singapura, no
delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Changi-Singapura iha tuku 15:00.
Iha tuku 19:00 Horas Singapura, Delegasaun departura husi Aeroportu Internasional
Changi-Singapura ho aviaun Singapura Airlines SQ-948 ho destinu fila mai BaliIndoensia, no delegasaun to’o iha Airoportu Internasional Ngurah Rai-Bali iha tuku
21:30.
J. 10o dia de viagem, Quinta-feira, 29 de Julho
Iha tuku 12:30 Horas Bali, delegasaun departura husi Airoportu Internasional Ngurah
Rai-Bali ho aviaun MZ-8480 ho destinu fila mai Timor-Leste. Delegasaun to’o iha
Aeroporto Internasional Presidente Nicolau Lobato Díli iha tuku 13:25. Iha membros
delegasaun balu mak sei deskansa iha Bali tanba sei halao tratamentu saúde no vizita
familia.
K. KONKLUZAUN
18 | P a g i n a
Jeralmente, viajen estudu komparativu Komisaun E iha Repúblika Popular Cina hatudu
katak util tebes ba dezenvolvimentu kapasidade Membru Komisaun sira nian tamba hetan
okaziaun hodi bele kompara sirkumstansia, fasilidades, no politika sira husi nasaun Cina.
Membru Delegasaun sira hato’o sira nia satisfasaun ba vizita ida ne’e no sente katak sira
hetan ona konhesimentu no informasaun ne’ebe importante no util.
Maibe, atu garante katak iha vizita sira tuir mai bele hetan benefisiu bo’ot liu tan maka
presiza hadian situasaun balu hanesan iha rekomendasoens tuir mai:
(a) Komisaun sira tenki hetan tempu sufisiente ba vizita sira hanesan ne’e. Observa mos
katak iha viajen espesifika ida ne’e, programa hosi vizita ne’e aloka de’it ba loron 5
servisu nian, ne’e signifika katak sorumutu balun la hetan tempu naton no laiha
posibilidade atu halo vizita ba instituisaun importante balun. Tempu atu ba halo
andamentu kona ba asuntus no diskusaun molok atu halo sorumutu ida la sufisiente;
(b) Aparte husi diskusaun sira kona ba politikas ne’ebe mak sai nudar kuadru importante
hodi dezenvolve entendimentu kona ba implementasaun no impaktu husi programa sira,
membru sira mos tenki hetan oportunidade atu observa aksaun sira mak hanesan
andamentu/prosedimentu sira iha Sentru Igualdade Género nian, vizita liu tan ba Sentru
Eliminasaun Pobreza no Sentru Dezemvolvimentu Rural haré oinsá programa sira ne’e
bele fo benefisiu bo’ot no integradu ho Dezemvolvimentu Nasional.
(c) .......................... .................................................. ..................................... .........................
....................................
(d) .......................... ....................................................... ................................... ......................
...................................
......................................
.............................................
..................................
(e) .....................................
.....................................................
.......................... ...................................................................
................................
(f) ..............................
Dili, ..... de Setembro de 2010
Visto Pelo,
Osório Florindo
Chefe Delegasaun
Gertrudes Moniz
Secretária
19 | P a g i n a

Documentos relacionados

INFO PARLAMENTAR 4.pmd - Parlamento Nacional de Timor

INFO PARLAMENTAR 4.pmd - Parlamento Nacional de Timor tuir konferensia GOPAC nee, sei fahe informasaun ba membru Deputado sira iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, atu nunee bele fo hanoin no oinsa maka lalaok Rede monitoriza praktika korupasaun iha Tim...

Leia mais

Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community

Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community no impaktu husi investimentu orsamento estado ba iha povu nia moris. Aliende fahe informasaun no rona dereitamente komunidade nia hanoin, Luta Hamutuk mos uza oportunidade ne’e hodi haré rasik kond...

Leia mais