LIVRU OTF.pmd - Luta Hamutuk

Transcrição

LIVRU OTF.pmd - Luta Hamutuk
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS
PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
i
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS
PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Publika husi Institutu Luta Hamutuk
LUTA HAMUTUK
Rua Gov. Celestino da Silva,
Farol, Dili
Timor-Leste
PO.BOX 1034
Tel. +670 7369631
E-mail: [email protected]
www.lutahamutukinstitute.org
2011
desain cover & layout : zeloy vieira
ii
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Índise
Lista Abreviasaun
LIAN MAK LOKE
|v
| vi
Capitulu I:
INTRODUSAUN |1
A. Background | 1
B. Area Soberanu Timor Leste no area Konjunta (JPDA) | 2
B.I.
Area/zona Exclusivu Ekonomiku Timor Leste |2
B.I.2.
Offsore/zona Exclusivu Ekonomiku Tasi Timor Leste |2
B.I.2.
Area rai maran nian (Onshore) |3
B.II.
Area Konjunta (JPDA) |4
B.II.1.
Bayu Undan | 5
B.II.1.1. ` Historia Bayu Undan |5
B.II.2.
Baze Legal Ba Bayu Undan |6
B.II.2.1. Timor Sea Treaty (TRATADU TASI TIMOR/TST) |6
B.II.2.2. Production Sharing Contract ba Bayu Undan |6
B.II.2.3. Certain Maritime Arramcement in Timor Sea (CMATS) |7
B.II.2.4. Petroleum Mining Code (PMC) | 8
B.II.3.
ESPLORASAUN NO EXPLOITASAUN BA BAYU UNDAN |8
C. Objektive Riset |8
D. Objektivu prinsipal |9
E. Metodologia | 9
F. Ruang lingkup ba riset | 9
G. Sistematika hakerek relatoriu | 9
Capitulu II:
RESEITAS FUNDO PETROLIFERU |11
A. Dadus reseitas mak iha konta reserve bank of united state of
amerika nian. |11
B. Reseitas taxas husi funndo petroliferu |15
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
iii
Capitulu III:
TRANSFERENSIA FUNDO PETROLIFERU
BA IHA ORSAMENTO GERAL DO ESTADO
|16
Capitulu IV:
RESEITAS NO OPERASAUN
FUNDO PETROLIFERU IHA FUTURU |17
a. Reseitas iha Futuru
| 17
b. Operasaun Fundo Petrolifero iha Futuru |18
Investimentu |18
Investimetu Korente |19
c. Transparensia Fundo Petrolifero |20
d. Futuru Investimentu |22
d.1. Politika Governu ba Investimentu |22
d.2. Opiniaun Luta Hamutuk |22
d.3. Rekomendasaun |22
BIBLIOGRAFIA |25
iv
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
LISTA ABREVIASAUN
Area A, B, C, H no E
ANP
APT
BLOKU K
Bcf
BU
BPA
CMAST
ENI
EITI
EKKN
FP
FTP
IPMC
IEA
JPDA
KKFP
LNG
= Kode fatin (PSC) nebe mak
Komapani ENI-International manan
= Autoridade nasional Petroleum
= Additional Profit Tax
= Kode fatin (PSC) nebe mak
Komapani releance. Ltd manan
= Billion Cubic Feet
= Bayu Undan
= Bank payment of Authority
= Certain Maritime Arrangements In
The Timor Sea
= Naran Kompania Minarai husi
nasaun Italy
= Extractive Industry Transparency
Initiative
= Elan, KakaTua, Kakatua North
= Fundo Petroliferu
= First Tranche Petroleum
= Interim Petroleum Mining Code
= International Energy Administrative
= JOIN DEVELOPMENT ARE
= Konsellu Konsultivu Fundo
Petroliferu
= Liquefied Natural Gas
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
LPG
Mmbl
Mmscf
OGE
PMC
PN
PSC
RDTL
RSE
RN
SERN
SPT
TTT
TST
TSDA
TL
VAT
WHT
WTC
= Liquefied Petroleum Gas
= Million Milliard Barel
= Million
= Orsamentu Geral do Estado
= Petroleum Mining Code
= Parlamentu Nasional
= Production Sharing Contract
= Republika Democratica de Timor
Leste
= Rendimentu Sustentavel Estimado
= Recursus Naturais
= Secertariu Estado do Recursus
Naturais
= Supplemental Petroleum Tax
= Tratado tasi Timor
= Timor Sea Treaty
= Timor Sea Designed Authority
= Timor Leste
= Value added Tax
= Withholding Tax
= West Texas Intermediate
v
LIAN MAK LOKE
“...Timor oan ho nia
matenek rasik,....
maske foin ukun
an...konsege adopta
pratika sistema
internasional diak
ida hodi garantia
Estado nia reseitas
husi riku soin mina
no gas. Sistema diak
ne’e ho naran
“Timor Leste’s
Petroleum Fund
System/Sistema
Fundu
Petroliferu”.
Timor Leste, maske Ilha kiik no nasaun foun, maibe sai
atraktivu ba interese nasaun bo’ot no riku sira desde tempu
kolonialista Português. Ilha ne’ebe mak atraktivu, Karik tanba
faktores oi-oin hane’esan area turismu hanesan foho no tasi
ne’ebe kapas, no seluk-seluk tan. Maibe ami hanoin katak faktor
importante ne’ebe mak dada ema no fo atensaun ba Timor
Leste mak area rekursu naturais, liu-liu Mina no Gas. Depois
de manan tiha referendum iha tinan 1999, Timor Leste hahu
hamrik neineik no dezenvolve an ho ninia limitasaun tomak.
Susar tebes, wainhira hahú prosesu dezenvolvimentu nasaun
foun ida, tanba buat barak mak foun, hahu husi zero, hotuhotu sei aprende oinsa lori nasaun ne’e ba oin. Ne’e duni, la
hakfodak wainhira nasaun foun ne’e konsege monu dala hirak
iha tentasaun “Politika Foer”, “Malisan” — atu naksobu—hare
krize politika tinan 2006. Maske nune’e, povu no nasaun ida
ne’e kontinua la’o nafatin, ida ne’e indikasaun diak ba ita, tanba
maske neineik maibe kontinua, maske konsege monu iha
tentasaun konflitu Social-Politika, maibe hamrik fila fali.
Iha fator importante rua mak konsege sai fundamentu prinsipal
hodi tahan netik nasaun ne’e hodi ‘la Mout’.
Primeiro, povu maioria mak iha ona maturidade politika, maske
nia lideransa sira mak dala barak nia hahalok sai fali hanesan
“Labarik kiik oan ida mak hadau malun sasan”, ne’ebe gosta
halimar iha ‘Tahu laran no halimar rai rahun bei-beik’. Ami
hare’e, povu iha duni ona espereinsia atu hamrik rasik no kaer
servico rasik, tanba povu durante tinan barak ona moris iha
situasaun susar no terus nia laran durante okupasaun (iha tempo
ne’eba, sira resiste no manan). Esperiensia ne’e mak dudu sira
hodi tahan an no koko resolve rasik sira nia problema.
Segundo, Timor oan ho nia matenek rasik, maske ho limitasaun
konsege salva nia riku soin mina no gas. Maske foin ukun an,
maibe konsege adopta pratika sistem internasional diak ida
hodi garantia Estado nia reseitas husi riku soin mina no gas.
Sistema diak ne’e ho naran “Timor Leste’s Petroleum Fund
System/Sistema Fundu Petroliferu”.
Iha publikasaun ida ne’e, presiza mos temi katak, depois de
adopta Sistema Fundu Minarai, Timor Leste mos adopta tan pratika
Internasional diak ida ho naran “Extractive Industry Transparency Initiative -(EITI). Sistema ida ikus ne’e hanesan
kompleta tan deit sistem Fundu Petroliferu, atu garantia tan
vi
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
transpransia iha prosesu pagamentus no reseitas ne’ebe halao
entre Governu no Kompania Mina no Gas sira iha Timor Leste.
Tuir Luta Hamutuk nia hanoin, katak sistema rua ne’e, bele
ona garantia transparansia iha seitor mina no gas, maske nune’e
sei presiza nafatin sistema no Instituisaun sira seluk atu dezenvolve diak liu tan prosesu transparansia no sustentabilidade
futuru rekursu naturais iha Timor Leste.
Iha publikasaun ida ne’e, Luta Hamutuk koko hakerek kona ba
saida deit mak ekipa Luta Hamutuk hare no hatene konaba prosesu
dezen-volvimentu rekursu mina no gas em geral, espesifikamente
iha reseitas to’o transferensia petroliferu husi posu “Bayu Undan”.
Rekuinese katak duranten nasaun ne’e harii, reseitas petroliferu
importante liu mak mai duni husi posu Bayu Undan ida ne’e
to’o agora ohin loron. Maske nune’e, iha ona prediksaun katak
posu mina Bayu Undan ida ne’e sei maran iha 2024. Ho rasaun
hirak ne’e mak Luta Hamautuk publika informasaun balun iha
livru ne’e, hodi bele konsidera hanesan referensia no kontribuisaun atu dezenvolve no maneija ita nia riku soin no reseitas
ne’e ho prudiente, razuavel no realistiku tuir interese no nesesidade povu Timor Leste tomak.
Publikasaun kona ba asuntu Reseitas no Transferencia Petroliferu
Posu Mina Bayu Undan ida ne’e, nudar publikasaun inisiu husi
ekipa Luta Hamutuk rasik. Ne’eduni, ami konsienten katak karik
sei iha duni frakeza, maibe ami fiar katak ho ajuda stakeholders
Luta Hamutuk hotu, livru ida ne’e sei bele hadia diak liu tan iha
futuru. Nudar Direitor ba Instituisaun ida ne’e, hau brani hateten
katak, ami sei responsabiliza dadus no informasaun hirak ne’ebe
mak ami uza iha livru ida ne’e. Ne’eduni, ho laran kontente
hakarak fo parabens ba Oil Transparency Officer, Ne’elson Seixas
Miranda ho nia staff; Laurentino Alves no Jonathan Gonsalves
ne’ebe mak ho espiritu aktivista makas hodi buka dadus no
konsege hakerek sira nia resultadu pratika rasik iha livru
importante ne’e. La haluha, parabens ba Program Manager Luta
Hamutuk, Fransisco Maria de Vasconselos, ne’ebe mak fo nia
tempo tomak hodi orienta divisaun Oil Transparency atu realiza
publikasaun livru ida ne’e. Dala ida tan, hau la duvidas atu
hateten katak, ho ita nia espiritu servico ne’ebe makas no as
hanesan foho RAMELAU, ita sei promove nafatin transparansia
iha seitor mina no gas iha ita nia rai doben “Timor Leste”.
Continua!
“Timor Leste mos
adopta tan pratika
Internasional
diak ida ho naran
“Extractive
Industry
Transparency
Initiative (EITI).... atu
garantia tan
transpransia
iha prosesu
pagamentus no
reseitas ne’ebe
halao entre
Governu no
Kompania Mina
no Gas sira iha
Timor Leste.”
Iliomar, 14 de Janeiro de 2011
Mericio Akara
Direitor
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
vii
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS
PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
CAPITULU I
INTRODUSAUN
A. Background
Dezenvolvimentu iha “sektor rekursu naturais liu-liu ba Mina no gas nudar motor arangka ba dezenvolviementu nasional no sai faktor determinante atu hamoris dezenvolvimentu no ekonomia sustentavel
nasaun Timor Leste” 1. Seitor Industria minarai no gas sai motor arangka, tanba reseitas seitor seluk
seidauk bele sai hanesan baze no rekursu ba despesas dezenvolvimentu. Seitor minarai no gas sai hanesan
rekursu uniku atu Suporta seitor seluk atu nune’e iha future seitor hanesan Agrikultura, SAUDE, Edukasaun
nebe fo retornu (ekonomia no social inklui rekursu humanu) iha futuru. Temporaria rendimentu Timor
Leste bo’ot liu mai husi industria Minarai no gas iha are konjunta (JPDA). Atu jere rendimentu bele sustentavel
Estadu Timor Leste estabelese ona Fundus ida hanaran Fundo Petrolifero. Fundus ida ne’e atu fo benefisiu
ba jerasaun agora no mos ba gerasaun futuru.
Fundo Petroliferu hanesan rekursu bo’ot ida atu halao finansiamentu ba prosesu dezenvolvimentu iha
rai laran, tanba dezenvolvimentu iha seitor Industria mina no gas sai asuntu prioridade ba dezenvolvimentu
nasional. Timor Leste nudar nasaun ida nebe iha regiaun Asia Sudeste mak riku ho rezerva mina no
gas. Mina no gas mak sai hanesan rekursu uniku ba Dezenvolvimentu iha Timor Leste sei depende
makaas ba Mina no gas; Ita bele haree iha planu orsamentu geral do estadu kuaze 90% orsamentu ba
Dezenvolvimentu nasional mai husi Fundo Petroliferu2. Reseitas husi minarai no gas ida ne’e atu suporta
hodi aselera lais progresu dezenvolvimentu nasional iha seitor sira seluk, liu-liu iha: Seitor Edukasaun
kultura, Sosial-Ekonomia, Dezenvolvimentu Infrastruktura no mos politika.
Governu Timor Leste hetan mandatu Konstitusional bazeia ba Kontituisaun RDTL liu-liu ba iha artigu
139/Numeru 1, hateten katak “Os Recursos do solo, subsolo das aguas territoriais, da plataforma
continental e de Zona Economia Exclusiva, que sao vitais para a economia, são propriedade do estado
e devem ser utilizados de uma froma justa e igualitária, de acordo como o interesse nacional”3. Tanba
ne’e Governu iha dever no responsabilidade atu asegura transparansia iha industria mina ho gas no
1
2
3
WWW. SERN-tls.org
Livru Orsamentu Geral do Estado.
Kontitusaun RDTL, Artigu 139, pagina 56
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
1
rekursu naturais seluk iha Timor Leste liu-liu rekursu mina no gas ne’e mak hanesan propriedade
Estado Timor Leste no uza ba interese nasional/intereses povu tomak.
Konstituisaun RDTL obriga Governu Timor Leste atu jere rekursus naturais ida ne’e ho Transparensia no
Akuntavel atu nune’e bele benefisia jerasaun agora no mos atu benefisia mos gerasaun futuru oin
mai. Obrigasaun Konstitusional ida ne’e intrepreta ona iha Lei Fundo Petroliferu4 mak sai hanessan mata
dalan ba jestaun no utilizasaun ba reseitas mina no gas. Iha Lei ne’e mos ejije katak iha jestaun no
utilizasaun ba Fundo Petroliferu tenke iha Transparensias5
B. Area Soberanu Timor Leste no area Konjunta (JPDA).
Iha nasaun Timor Leste identifika ona area/fatin barak mak iha hipotese katak iha potensia rezerva mina
no gas, area sira ne’e fahe ba fatin rua mak hanesan: Area soberanu no area konjunta entre Nasaun
Republica Democratica de Timor Leste (RDTL) hamutuk ho nasaun Australia; Area konjunta ida ne’e
hanaran “Joint Petroleum Development Area (JPDA)”.
B.I. Area/zona Exclusivu Ekonomiku Timor Leste
B.I.2. Offsore/zona Exclusivu Ekonomiku Tasi Timor Leste
Area Offsore ida ne’e iha zona Exclusivu Ekonomia Tasi Timor (Offsore) nian. Area ida ne’e ho nia total
surface area, nebe bazeia ba mapa Tasi Timor nian hamutuk 28,776Km². Iha area ida ne’e mos identifika
ona nia reserva mina no gas hamutuk bloku 11, nebe iha tinan 2006 Governu Timor Leste loke ona
tender ba area ida ne’e ba Kompania Mina Internasional atu bele hahu hala’o estudu detaillu konaba
reserva mina no gas nian hodi nune’e bele halao aktiviadades minarai nian, bazeia ba rezultadu husi
Tender nebe mak Governu Timor Leste loke ba Kompania nasional sira ne’e Governu Timor Leste
konsege faan ona area/bloku hamutuk nen (6) ba kompania Minarai Internasional sira, area sira ne’e
mak hanesan bloku A ho nia kode ba bloku mak (PSC 06-01), B (PSC 06-02), C (PSC 06-03), area H ho nia
kode (PSC 06-05) no area E (PSC 06-04) area bloku sira ne’e Kompania ENI.S.P.A husi nasaun Italy
mak manan tender nudar operador ba iha bloku sira ne’e atu halao esplorasau nian. No area ida hanaran
K ho nia kode PSC (06-06), multi kompania ida naran RELIANCE.co husi nasaun India mak manan tender
nudar operador ba area iha area/bloku K. Total area kampu minarai no gas nebe mak Kompania ENI
Timor Leste S.P.A hetan atu hala’o aktividades petroliferu hamutuk 12, 183km², atu hala’o aktividades
petroliferu iha bloku/area ida ne’e, kompania ENI Timor Leste S.P.A hamutuk ho nia joint venture mak
hanesan: kompania GALP ho nia saham (10%), no kompania KOREGAS (10%) Kompania Reliance husi
India manan tender bloku 1 mak ha naran bloku K (06-06)6
Mapa ba bloku iha area JPDA iha pajina 3
6
Information Booklet ANP july 2009, pagina 5
2
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Copyright ANP
B.I.2. Area rai maran nian (Onshore)
Mapa minarai no gas iha area rai maran Timor Leste nian
Maske iha area rai maran iha ona
indikasaun katak iha reserva minarai no gas maibe to’o ohin loron
seidauk iha esplorasaun no operasaun aktividades petroliferu iha
area rai maran nian; Bazeia ba
relatoriu husi ANP Jullu tinan 2009
nian hateten katak: “Liu possu
20 mak hala’o ona prefurasaun
iha tinan 1975, nebe mak iha
parte costa de Sul nian, mak
hanesan iha Suai Loro, iha Aliambata Viqueque, no fatin sira
seluk7.
Foto copyright ANP
Annual Report ANP Jullu 2009
7
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
3
B.II. Area Konjunta (JPDA)
Area dezenvolvimentu hamutuk (area nebe mak dezenvolve hamutuk entre Timor Leste ho nasaun Australia) nebe hanaran area Joint Petroleun Development Area (JPDA). Area minarai no gas ida ne’e iha tasi
Timor nia (offsore) mais ou menus 250 KM husi Timor Leste no 500Km husi norte cidade Darwin-Australia.
Area ba JPDA ida ne’e estabeleze no ho nia baze legal mak Tratadu Tasi Timor (TTT) nia okos. Tratadu
Tasi Timor ida ne’e regula aktividades petroliferu iha tasi Timor nian, no tratadu ne’e hala’o entre nasaun
RDTL no Australia iha tinan 2003, tratadu ida ne’e asina atu regula aktividades petroliferu nian nebe
mak hala’o iha zona nebe mak iha tasi Timor entre parte costa Soul Timor Leste ho parte costa norte
husi Australia.
4
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Rikusoi rekursu naturais hanesan minarai no gas iha area ida ne’e, tuir Tratadu Tasi Timor/Timor Sea
Trety (TST) haktuir iha artigu 4 “Joint Development Area”
“(a) The Joint Petroleum Development Area (JPDA) is established. It is the area in the Timor Sea
contained within the lines described in Annex A.
(b) East Timor and Australia shall jointly control, manage and facilitate the exploration, development
and exploitation of the petroleum resources of the JPDA for the benefit of the peoples of East Timor
and Australia.
(c) Petroleum activities conducted in the JPDA shall be carried out pursuant to a contract between the
Designated Authority and a limited liability corporation or entity with limited liability specifically established
for the sole purpose of the contract. This provision shall also apply to the successors or assignees of
such corporations.
(d) East Timor and Australia shall make it an offence for any person to conduct petroleum activities in
the JPDA otherwise than in accordance with this Treaty 8.
Tratadu ne’e fo mandatu ba autoridade nomeadu9 ida atu maneija prosesu esplorasaun no Dezenvolve
aktividades petroliferu iha tasi Timor. Iha area konjunta ne’e Timor Leste maneija hamutuk ho nasaun
Australia, iha proseu esplorasaun iha area ida ne’e regula ho regulamentu lubuk bo’ot ida nebe mak
nasaun rua ne’e deside hamutuk mak hanesan:
•
•
•
•
Timor Sea Treaty (Tratado tasi Timor)
Certain Maritime Agreement in the Timor Sea (CMATS)
Interim Petroleum Mining Code
Petroleum Mining Code
Iha area ida ne’e, inisia tinan 1970 komesa iha ona aktividades petroliferu nian iha tasi Timor, bazeia ba
relatoriu ANP ba tinan 2009 nian, hateten katak iha 50 resin aktividades esplorasaun no perfurasaun
ba possu petroleum nian, iha 50 aktividades ida ne’e iha possu 4 mak identifka comersialmente viable
atu halo dezenvolvimentu mak hanesan EKKN, Bayu Undan. No iha area ida ne’e hamutuk iha bloku 8
mak iha ona indikasun positivu katak iha minarai no gas. Possu nebe mak iha indikasaun forte iha
reserva petroleum boot mak possu Bayu Undan.
B.II.1.1. HISTORIA BAYU UNDAN
Iha riset ida ne’e fokus liu ba iha area BAYU UNDAN, temporariamente possu ne’e mak fo reseitas/
rendimentu ba Estadu Republika Demokratika Timor Leste (RDTL). Atu hetan informasaun klaru ami
sei esplika mak hanesan tuir mai:
Bloku BAYU UNDAN ida ne’e discovery/hetan10 no hahu hala’o perfurasaun ba possu primeiro (Bayu1)
iha fulan Janeiru 1995 no ba possu (Undan1) hahu halao iha fulan Juli 1995. Bloku Bayu Undan ne’e iha
area nebe mak nasaun Timor Leste dezenvolve hamutuk ho nasaun Australia [Joint Petroleum
Development Area (JPDA)].
Timor Sea Treaty, artigu 4, pagina 4
Autoridade nomeadu iha 2002-2007 mak TSDA: Timor Sea designated Area no 2007- presente ANP: Autoridade Nacional do Petroleo
10
Bayu-Undan field was discovered in 1995 by the group led by Phillips Petroleum Company (Website SERN/ANP)
8
9
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
5
Bloku minarai no gas husi possu Bayun Undan ne’e, nia area iha tasi Timor nian, iha area JPDA nia
laran, distansia possu Bayu Undan ne’e mak hanesan: Possu Bayu Undan ida ne’e besik liu mai iha
Timor Leste nia area, nebe ho distansia 250Km husi parte Costa Sul tasi Timor Leste nian no 500km
husi parte costa Norte husi cidade Darwin-Australia.
Prosesu negosiasaun ba fronteira maritima tasi Timor nian, hahu hala’o entre nasaun Australia ho
nasuan Indonesia iha tinan 1971. Negosiasaun ida ne’e la involve nasaun Portugal nebe momentu
neba sei ukun hela Timor Leste, nasaun Portugal hakarak fronteira maritima ne’e tenke tuir linha klaran
(medianline) entre tasi Timor Leste no tasi Australia nian. Maibe nasaun Australia no Indonesia halo
asinatura ba akordu ida atu deside linha fronteira tasi nian iha tinan 1971 no 1972, tratadu ida ne’e
aplika hahu husi tinan 1973 fulan Novembru. Prosesu negosiasaun ba Bloku ida ne’e hahu husi Estadu
Indonesia ho Estadu Australia no iha fulan Dezembru tinan 199111 nasaun rua ne’e asina akordu atu
hahu hala’o prosesu aktividades petroliferu nian iha area tasi Timor liu-liu ba iha area Bayu Undan nian
no akordu ba esplorasaun ba iha possu ida ne’e negosia hodi deside ba prosesu esplorasaun ba possu
ida ne’e halao iha “Aviaun Leten”12 Depois asina akordu ne’e hahu kedas ho prosesu esplorasaun ba
bloku Bayu Undan ne’e.
Akordo ne’e asina husi Minstritu Negosio Estrangeiru Indonesia tanba iha tempu neba Timor Leste sei
iha okupasaun Ilegal Indonesia nia okos; no akordu ne’e hanesan mos parte kooperasaun ida husi
nasaun Australia hamutuk ho nasaun Indonesa hodi suporta Invazaun illegal mai iha Nasaun Timor
Leste. Akordu ida ne’e hanesan paratika kooperasaun nebe mak diak husi nasaun boot hanesan
Australia nian atu Suporta Indonesia hodi halao Invazaun mai Timor Leste “Bazeia ba kontratu fahe
produsaun (Production Sharing Contrac) nebe mak hala’o entre estadu Indonesia no Australia” fahe
lukru mina no gas entre nasaun rua ne’e 50% ba Indonesia no 50% ba Australia”13.
Hafoin Timor Leste restaura fila fali nia Independensia no hetan transferensia soberania iha tinan
2002. Estadu Timor Leste hahu fali prosesu negosiasaun ho nasaun Australia konaba distinu possu Bayu
Undan, prosesu negosiasan ne’e lidera husi Primeiru Ministru I Governasaun Konstitusional DR Marii
Alkatiri “Rezultadu husi negosiasaun ne’e Timor Leste manan iha prosesu negosiasaun nian ne’e no iha
mudansas ba kontratu (PSC) nebe mak aplika ba possu Bayu Undan ida ne’e nasaun Timor Leste hetan
nia direitu 90% no Australia hetan 10%” bazeia ba fahe lukru husi esplorasaun mina no gas husi possu
Bayu Undan nian ne’e14.
B.II.2. BAZE LEGAL BA BAYU UNDAN
Baze legal nebe mak regula ba aktividades petroliferu iha possu ida ne’e, mak hanesan:
B.II.2.1. TIMOR SEA TREATY (TRATADU TASI TIMOR/TST)
Tratadu Timor Sea Treaty (TST) inklui mos ho anexu A-G no mos anexu sira seluk ne’e hotu, kontratu
ida ne’e nudar kooperasaun nebe hala’o entre RDTL no Australia atu servisu hamutuk iha Autoridade
Designada/Autoridades nasional Petroleum ida nia laran.
WWW. laohamutuk.org
Ibid 11
PSC tuan entre Indonesia ho Australia
14
PSC Bayu Undan
11
12
13
6
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
B.II.2.2. Production Sharing Contract ba Bayu Undan
Production Sharing Contract (PSC) hanesan modelo kontrato ida nebe aplika ba dezenvolve iha Industria
mina no gas nian no bazeia ba karakteristiku fahe lukru. Fahe lukru ne’e halao entre Estadu (nudar nain ba
rekursu naturais ida ne’e) hamutuk ho kompania nudar investor mak halao esplorasaun ba rekursu naturais.
Kontratu fahe produsaun ida ne’e hahu aplika iha tinan 1960-15 husi modelo kontratu ida ne’e mos iha
nia latarbelakang mak hanesan: aktividades halao dezenvolvimentu ba Industria Minarai no gas presiza
montantes orsamentu nebe mak bo’ot tebes, tan ne’e mak presiza industria no mos Investidor nebe
mak ho nia orsamentu nebe boot mos hodi halao indutria ida ne’e. No mos aktividades industria mina
no gas, nudar aktividades esplorasaun nebe mak la serteza atu hetan minarai no gas 100% aktividades
ba analiza iha rai okos nebe seidauk serta hetan minarai no gas. Modelo Kontratu ida ne’e aplika hahu iha
esplorasaun ba bloku BAYU UNDAN, nebe hala’o iha tempo Indonesia no hafoin Timor Leste hetan
independensia kontratu ne’e renova fali hahu halo iha loron 20 de Maio tinan 2002.
Kontratu fahe produsaun (Production Sharing Contract) modelo kontratu ida ne’e nudar modelu kontratu
ba dezenvolvimentu iha industria minarai no gas nian, ba rekursus naturais liu-liu ba minarai no gas
bazeia ba fahe lukru husi aktividades minarai no gas nian, objective atu fo liberdade ba kompania atu
halao prosesu petroliferu nian hahu husi estudu viabilidade sieismico to’o ba prosesu esplorasaun no
produsaun nian ba petroleum, tanba bazeia ba esperensia nasaun sira nebe mak foin dezenvolve an atu
partisipa direitamente iha prosesu aktividades petroleum nia nebe ho nia risku nebe mos bo’ot, ho
hanoin ida ne’e nasaun Indonesia kria modelo kontratu ida ne’e (Production Sharing Contract/produksi
bagi hasil). Se kuando ita hare fali ba Timor Leste nebe mos nasaun foin ukun an no mos sei falta
rekursu humanu no mos financeiru atu suporta/fasilita ba dezenvolvimentu nasional no mos dezenvolvimentu
iha area industria minarai no gas nia sei fraku tebes, tanba ne’e mak bainhira Timor Leste hahu halao
prosesu esplorasaun ba minarai no gas nian, Timor Leste prefere liu uza modelo kontratu PSC ne’e.
B.II.2.3. Certain Maritime Arrangements in Timor Sea (CMATS)
Agrimentu ida ne’e bazeia ba convensaun Nasaun Unidas nian nebe asina iha Montego, iha 10 dezembru
1982 konaba Lei tasi nian bazeia ba artigu 74 no 83, nebe atu regula fronteira ba Zona Ekonomia
esklusivu nian no mos atu regula area continental tasi nian entre nasaun nebe mak iha entre nasaun
nebe mak nia fronteira tasi ne’e hasaoru malu/frontal, ida atu hala’o konkordansia bazeia ba Lei
Internasional atu hetan solusaun nebe justu.
Iha Agrimentu CMATS ho nia artigu hamutuk 13 no mos ho nia anexu 2, agrimentu ida ne’e hala’o
entre nasaun Republica Demokratica de Timor Leste (RDTL) hamutuk ho Nasaun Australia. Tratado
ida ne’e asina iha loron 19 fulan Maio tinan 2002, ho aprosimasaun Geografkamente, Fraternidade hodi
dezenvolve relasaun ekonomikamente hamutuk, entre nasaun Timor Leste no nasaun Australia. Agrimentu
ida ne’e atu regula aktividades iha tasi Timor liu-liu ba iha area joint dezenvolvimentu are ( JPDA) nian.
Aggrimentu ida ne’e fo mandato ba nasaun rua ne’e para labele koalai linha fronteira maritime nian iha
tinan 50 nia laran.16
15
16
www.PSC- Wekipedia PCS.
Aggrimentu CMAST.
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
7
B.II.2.4. Petroleum Mining Code (PMC)
Agrimentu ida ne’e bazeia ba Tratado Tasi Timor haktuir artigu 7 atu regula aktividades esplorasaun no
produsaun minarai iha area JPDA nia laran. PMC autoriza kompania atu hala’o aktividades industria
minarai nian iha area JPDA nia laran, Agrimentu ida ne’e mos atu regula prosesu aktividades petroleum
nian iha area JPDA nia laran, atu regula prosesu sira mak hanesan: Konstruksaun instalasaun ba operasional
fasilidades no material atu halao aktividades Petroleum nian iha area refere.
B.II.3. ESPLORASAUN NO EXPLOITASAUN BA BAYU UNDAN
Bloku ida ne’e ho nia aprosimasaun area 160 km² ho nia Klean (water depth) 80 m. bloku BAYU
UNDAN ne’e ho nia kode PSC mak hanesan 03-12, 03-13. Bloku ida ne’e nia operador mak kompania
Mina Internasional “Conocopphilips. Pty.Ltd, ho nia saham/fundo hamutuk 57.20% no komapania
conocopphilips nia parseiru servisu iha possu bayu undan mak hanesan: Santos PSC 03-12, Inpex
Sahul Ltd, ENI-Australia PSC 03-13 Ltd, Petroz JPDA Pty. Ltd, Emet Pty Ltd” 17
Iha proseu perfurasaun nebe mak halao hetan condesadu/mina matak no nia produsaun baril permeiru
sai iha tinan 2004, depois tuir produsaun ba gas, nebe mak kanaliza nia pipeline ba tia Darwin LNG.
“Bloku bayu Undan nia luan hamutuk 25Km x 12 km, bloku ida ne’e nia estimasaun reserve hamutuk:
Condensadu hamutuk 680mmbbls no estimasaun gas hamutuk 5.6-8.8 TcF. Total aprosimasaun kada
loron hamutuk 1.2 Bcf, no aprosimasaun produsaun ba condensadu no LPG, kada loron possu ida ne’e
produs gas hamutuk 500mmscf esporta ba Darwin LNG. Produsaun preimeiru husi possu Bayu Undan
iha fulan Fevereiru tinan 2004, nebe husi posu produsaun 8 no posu 4 ba injeksaun gas nian. BAYU
UNDAN nia produsaun kada loron 107.000-110.000 mina no gas 1 bCF, husu bloku ne’e esporta gas kada
loron ba Darwin-LNG hamutuk 500mmscf liu husi offshore Pipeline18.
Atu asegura transparessia husi prosesu reseitas mak hetan no mos transfere osan husi bloku minarai
no gas BAYU UNDAN ba iha Fundo Petroliferu, bazeia ba kontratu fahe produsaun nian nebe mak aplika
ba iha bloku BAYU UNDAN, mak hahesan: Timor leste hetan nia direitu nudar mina nain 5% (royalty)
ida ne’e hetan kedas wainhira produsaun minarai sai primeiru iha tinan 2004, no kompanai hetan kedan
80% no TSDA/ANP (autoridade regulador) hetan 20%, iha fase ida ne’e kompania hakarak halo rekopera
lai nia kostu nebe mak hasai bainhira hahu halao aktividades petroliferu ba bloku ida ne’e, no depois
kompania hetan tia nia kustu ba rekoperasaun iha tinan 2007. Kompania kontinua hetan nia lukru ba fahe
minarai no gas muda fali kontartu fahe produsaun ne’e 60% ba kompania no 40% ba iha Autoridade
designada/ANP, ho nune’e ANP fasilita no fahe bazeia ba PSC nebe konkorda ona iha lei/regulamentu
Timor Leste.19
C. Objektivu Riset
Objektivu prinsipal husi aktividade riset ba transparensia iha Reseitas no Transferensias Petroliferu ba
Bloku BAYU UNDAN atu haree oinsa prosesu reseitas husi aktividades petroliferu nian liu-liu ba iha bloku
BAYU UNDAN nian ne’e. No atu haree Impaktu Implementasaun EITI iha prosesu transparensia reseitas
no transferensia Petroliferu husi bayu undan, oinsa atu hatene transparansia no akuntabilidade iha seitor
industria extractiva lao iha Timor leste.
Relatroiu Annual -ANP ba 2008, operational report and Industry performens. Hlm 18.
Relatoriu Annual ANP tinan 2008. Aktividades operasional no performens industria, pg 20.
19
PSC ba Bayu Undan artigu …?
17
18
8
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
D. Objektivu prinsipal
Hatene prosesu reseitas no transferensia Petroliferu husi BAYU UNDAN no mos oinsa atu asegura
katak prosesu transparensia no akuntabilidade lao iha Industria minarai no gas nian iha Timor leste,
hodi nune’e reseitas mak hetan husi Petroliferu bele benefisia ba povu Timor Leste.
E. Metodologia
Metodologia mak uza iha prosesu riset ida ne’e mak hanesan: Metode halibur dadus/estudo biblioteca
no rezultadu intervista ho narasumber nebe mak relefante, no mos hala’o analiza ba dadus sira nebe
mak hetan husi estudo de Biblioteca no mos intervista. Analiza informasaun sira ne’e ho sistematika no
konprensivu. Aktividade ida ne’e halao husi divisaun Oil transparansia nian atu haree oinsa atu esplora
dadus mak iha, no oinsa aktividades sira ne’e halao no nia rezultadu sira ne’e tuir duni planu mak iha ka
lae. Monitoramentu ida ne’e nia fokus espesifiku ba efisiensia ba fontes dadus nebe mak
F. Ruang lingkup ba riset
Area husi Aktividades riset ida ne’e mak, Luta Hamutuk haree reseitas no transferensia osan nebe mai
husi aktividades minarai no gas, no mos atu hatene katak prosesu kontratu fahe produsaun ba bloku
BAYU UNDAN ho kode 03-12, 0313 husi area JPDA.
Luta Hamutuk hili area riset ida ne’e, hodi haree deit rendimentu ba Estadu Timor Leste mai husi bloku
BAYU UNDAN. Iha aktividades riset ida ne’e, Luta Hamutuk halao intervista ho Institusaun hanesan: ANP,
SERN atu halibur dokumentu sira hamutuk hodi halo analiza.
G. Sistematika hakerek relatoriu
Capitulu I
Introdusaun
Iha introdusaun sei koalia konaba background, Area Soberanu no area Konjunta, BAYU UNDAN,
baze legal ba explorasaun no eksploitasaun nina no Gas.
CAPITULU II
o Dadus Reseitas No Transparensia Ba Konta Iha (The Federal Reserve Bank of Amerika)
tabela.
Reseits Fundo Petroliferu husi taxa Petroleum nian (tabela).
CAPITULU III
o Dadus Transferensias ba Kontas Estadu hodi Finansia OGE kada fulan no tinan
CAPITULU IV
o Reseitas no Operasaun Fundo Petroliferu iha Futuru
o A. Reseitas iha Futuru
o B. Operasaun iha Futuru
- Investimentu
- investimentu korente.
o
C. Transparansia Fundu Petroliferu
o
D. Futuru Investimentu
d.1. Politika Governu ba investimentu
d.2. Opiniaun Luta Hamutuk
d.3. Rekomendasaun
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
9
Plataforma Bloku
Bayu Undan iha
Tasi Timor
10
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
CAPITULU II
Reseitas Fundo Petroliferu
Bazeia ba lei Fundo Petroliferu artigu Article 6 Petroleum Fund Receipts, (6.1 ) The following amounts
are Petroleum Fund gross receipts:
(a) the gross revenue, including Tax Revenue, of Timor-Leste from any Petroleum Operations,
including prospecting or exploration for, and development, exploitation, transportation, sale or
export of petroleum, and other activities relating thereto;
(b) any amount received by Timor-Leste from the Designated Authority pursuant to the Treaty;
(c) any amount received by Timor-Leste from the investment of Petroleum Fund Receipts;
(d) any amount received from direct or indirect participation of Timor-Leste in Petroleum Operations;
and
(e) any amount received by Timor-Leste relating directly to petroleum resources not covered in
paragraphs (a) to (d) above.20
Lei ne’e hatete katak reseitas hotu-hotu husi aktividades Petroliferu mak hanesan esplorasaun, esploitasaun,
produsaun minarai nklui investimentu tenke transfere hotu ba kontas Fundo Petrolifero Timor Leste
nian. Reseitas/impostus Fundo Petroliferu ne’e rasik mai husi; Reseitas husi taxas nebe mak selu husi
Kompania, reseitas bruto, reseitas husi Autoridade designada/Autoridade nasional Petroleum, investimentu
no mos reseitas direita ou indireita husi partisipasaun TL iha operasaun Minarai21.
Reseitas Impostus/taxas sira nebe mak selu husi Kompania mak hanesan: Impostu rendimentu Annual
(Income Tax) Additional Profit Tax (APT/SPT), Value Added Tax (VAT), Withholding Tax (WHT) ba vensimento
trabalhadores sira (Resident & Non Resident employee, Withholding Tax (WHT) ba kompania Resident
no PE & Non Resident non PE22
A. DADUS RESEITAS MAK IHA KONTA RESERVE BANK OF UNITED STATE OF
AMERIKA NIAN.
Bazeia ba Lei Fundo Petroliferu nian, atu contribui no managementu nebe mak diak ba operasaun Fundo
Petroliferu nian ne’e ho diak no hodi benefisia ba gerasaun agora no mos ba gerasaun ba futuru nian,
bazeia ba Lei Fundo Petroliferu ida ne’e atu rekoilla rendimentus/reseitas nebe mak hetan husi aktividades esplorasaun aktividades Minaria nia husi bloku Bayu Undan, nebe mak durante ne’e rekoilla mak
hamutuk no Investe liu husi kontas Fundo Petroliferu nian iha Bank Federal Reserve NewYork - Amerika.
Husi Investimentu nebe mak hala’o atu hetan nia lukru husi Investimentu ne’e rasik, Investimentu
ne’e hala’o hahu husi tinan 2005 to’o 2010 trimestral ba III nian Timor Leste hetan lukru husi
Investimentu ne’e hamutuk: Milliaun US $ 241 milloens Investimentu ida ne’e bele haree iha tabela
tuir mai ne’e:
Petroleum Fund Law/Law no. 9 /2005
Materia Apresentasaun Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP), konaba
LEI NO. 9/2005: Fundu Petroliferu. “Rev. Franscisco Maria de Vasconselos “ Koordinador KKFP
22
Materia Apresentasaun Ministerio das Financas Direccao nacional de receitas petroliferas Presentasaun
Regime imposto petroleo nia “Joao demetrio xavier” Smaik tibar liquica, 17-9-2010
20
21
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
11
Tabela 1.
12
FTP ba Timor Leste
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
13
14
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
B. RESEITAS TAXAS HUSI FUNNDO PETROLIFERU
Iha riset ida ne’e hato’o mos dadus konaba transferensia husi Fundo Petroliferu nian nebe mak
transfere ona durante tinan 2006/2007 nian to’o tinan 2010. Husi riset ida ne’e atu hatudu katak osan
nebe mak transfere ona husi fundo petroliferu durante tinan tolu nia laran ne’e besik ona to’o 1,368.07.
Trasnferensia ida ne’e mai husi aktividades petroleum nian husi possu BAYU UNDAN, nebe mak
investe iha Fundo Petroliferu, transferensia hirak ne’e hala’o husi tinan mak hanesan tuir mai ne’e mak
hanesan tuir mai ne’e:
Tabela 2.
Yearly Petroleum Tax collection
Tax Type
Year
2006
2007
2008
2009
Net
Transfer
to
Income Tax APT
VAT
487,276,291
6,851,333
253,729,026 126,099,274 5,319,250
354,241,777 503,342,227 11,465,503
283,430,975 343,229,151 15,141,014
WHT Tax
4,231,062
4,519,808
10,883,552
9,317,680
TOTAL RESEITAS TAXAS
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Wages Tax Other
Total
5,802,708
504,161,394
8,139,530
397,806,888
8,409,614 129,367 888,472,040
9,660,343 569,584 661,348,747
Inter
mediary
PF Account Bank Charge
504,157,856
3,538
397,986,888
888,467,743
4,298
661,345.53
4,123
2,451,789,069
15
Capitulu III
TRANSFERENSIA FUNDO PETROLIFERU
BA IHA ORSAMENTO GERAL DO ESTADO
Bazeia ba Lei Fundo Petroliferu Artigu 7, mak hakturi no 7.1 - 7.3 “(7.1) Subject to Section 6.3, the only
debits permitted to the Petroleum Fund are electronic transfers made in accordance with this present article, as well as
Articles 8 to 10, to the credit of a single State Budget account. (7.2) The total amount transferred from the Petroleum Fund
for a Fiscal Year shall not exceed the appropriation amount approved by Parliament for the Fiscal Year. 7.3. Subject to
Article 8 to 10, transfers from the Petroleum Fund by the Central Bank in the Fiscal Year, shall only take place after
publication of the budget law, or any subsequent changes thereto, in the Jornal da República, confirming the appropriation
amount approved by Parliament for that Fiscal Year”23
Haktuir Lei Fundo Petroliiferu ida ne’e hateten katak; Transferensia osan husi fundo petroliferu nian so
bele halao transferensia ba deit iha uniko konta mak “Orsamentu Geral do Estado”.
Tuir riset ida ne’e hato’o mos dadus konaba transferensia husi Fundo Petroliferu nian nebe mak trasfere ona durante tinan 2007 nian to’o fulan Setembru tinan 2010 nian. Husi riset ida ne’e hatudu katak
osan nebe mak transfere ona husi Fundo Petroliferu durante tinan hat (4) nia laran ne’e liu husi Banco
Pagamentu de Autoridade (BPA) Timor Leste nian, transfere ona osan ho montantes hamutuk Milliaun
US$ 1,583.07.
Transferensia Fundo Petroliferu nebe mak hala’o ba iha Orsamentu Geral do Estado ida ne’e hahu husi
inisiu tinan 2007. Osan/fundo nebe mak trasnfere ba Fundo petroliferu ne’e mai husi aktividades petroleum
nian nebe mak halao iha possu BAYU UNDAN, osan/fundo nebe mak hetan husi Possu Bayu Undan
ida ne’e mak transfere ba iha Fundo Petroliferu nian nebe mak investe iha Bank Federal reserve iha
New York-Estdu Unidos Amerika.
Transferensia Fundo Petroliferu nian ba iha Orsamentu Geral Do Estado nian ne’e mak hanesan tuir
mai ne’e:
Tabela 3.
23
Lei Fundo petroliferu Timo Leste, LAW No. 9 /2005, pg 4.
16
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Capitulu IV
Reseitas no Operasaun Fundo Petroliferu iha Futuru
a. Reseitas iha Futuru
Hanesan hato’o ona iha leten katak reseitas mina no gas to’o tinan 2010 mai husi posu ida deit mak
husi Bayu Undan. Reseita ba Fundo Petroliferu iha futuru; Governu Timor Leste halu ona previzaun
katak iha tinan lima mai oin 2011-2015 hanesan tabela tuir mai:
Projeksaun Total Reseitas 2011-201524
Tabela 4.
Revenues
2011
2,288.0
2012
2,398.6
2013
2,159.8
2014
2,460.9
2015
2,443.0
Previzaun ne’e tun no sa’e tanba depende ba previzaun folin mina no gas tuir Information Energy
Administration (IEA). Iha tinan 2007 to’o 2010 Governu uza West Texas Intermediate hanesan padraun
ba kalkulasaun; maibe iha tinan lima mai oin Governu uza IEA mak sai padraun25. Tuir estimasaun mak
Governu halu ho razaun katak iha tinan hirak mai nesesidade ba mina no gas sei aumenta tan ne’e nia
folin mos sei aumenta. Alem ne’e iha mos aumenta produsaun mina iha tinan 2011 no 2012 sei aumenta
62 milloens barril no 60 milloens barril husi 57 milloens barril iha tinan 2010. Atu klaru liu bele hare iha
grafiku tuir mai:
Grafiku 1. Alteraçoes Histórica e Projecçoes Futuras do Preço do Petróleu
Fontes: Direcçao do Fundo Petrolífero, Ministério das Finanças, 2010
24
25
Livro Orsamento Geral do Estado 2011, pagina 35
Ibid. paginan 44 no 45
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
17
Bazeia informasaun hirak ne’e mak Governu Timor Leste halu previzaun mak optimista tebes. Tuir ekipa
peskiza Luta Hamutuk katak optimista presiza maibe tenke ho prudente no konsiente katak presu
mina bele sa’e no bele tun iha tempu nebe deit iha lian Ingles bolu votality price. Tanba ho optimista
ne’e mak iha kalkulasaun Rendimentu Sustentavel (RSE) tinan 2011 bele atinji to’o US$734 milloens.
Husi projeksaun ba tinan 5 iha leten; fontes reseitas sei mai husi:
a.
b.
c.
d.
Reseitas
Reseitas
Reseitas
Reseitas
FTP
Royalty
Taxas (pipeline tax, withholding tax, Resident Tax, Value Added Tax)
husi Retornu Investimentu
Resitas ba Fundo Petroliferu Timor Leste mai husi pagamentus ba aktividades petroleum nian nebe
mai husi tasi Timor no mos mai husi taxas nebe mak selu husi kompania minaria sira ba Estado Timor
Leste, osan ka rendimentu nebe mai husi pagamentus no mos taxas sira nebe mai husi industria
minarai no gas nian nebe selu tanba hala’o aktividades operasaun ba Petroleum ne’e transfere ba iha
Fundo Petroliferu, pagamentus ba aktividades Petroleum no taxas nebe selu husi aktividades petroleum
ida ne’e mai husi possu ida naran Bayu Undan, pagamentus sira ne’e mak sai hanesan Reseitas Fundo
Petroliferu nian. Reseitas Futuru husi Fundo Petroliferu mak reseitas husi investimentu Fundo Petroliferu
no mos mai husi kalkulasaun osan husi reserva minarai no gas nia nebe mak sei iha rai okos. Kalkulasaun
osan husi reserve minarai no gas hirak ne’e mai husi kampu minarai no gas Bayu Undan nian.
To’o agora reseitas ba Fundo Petroliferu nian sei mai husi possu area JPDA nian, mak hanesan ne’e
possu Bayu Undan, possu ida ne’e sei iha prosesu produsaun nia laran no sei fo reseitas nafatin ba
Timor Leste, tuir kalkulasaun reseitas husi possu ida ne’e sei bele fo reseitas ba Timor Leste to’o tinan
2023. Bazeia ba document OGE Livru no1 2010 nian ne’e reseitas Fundo Petroliferu nian iha future sei
to’o tinan biliaun US$ 2023, Fundo Petroliferu Timor Leste sei hetan lukru hamutuk Biliaun US$ 16,
kalkulasaun reseitas ne’e mai husi kalkulasaun ba reserva minarai no gas mak sei iha rai okos no mos konta
husi reseitas mak sei hetan husi aktiviadaes minarai nian durante iha tinan 23 nia laran. Mudansa iha
kalukulasaun ba presu mina no volume produsaun ne’e fo impaktu bo’ot mos ba mudansa rikezas
petroliferu ka Petroleum Wealth husi US$ 16 billaun ba iha US$ 24 billaun wainhira produsaun hotu.
b. Operasaun Fundo Petroliferu iha Futuru
Investimentu
Atu asegura sustentabilidade iha futuru presiza iha investimentu nebe diak atu nune’e bele benefisia
gerasaun futuru; wainhira esplorasaun mina no gas para ka maran. Iha preambulu Lei Fundu Petroliferu
hatete katak Fundu ne’e hanesan instrumentu ida ba jestaun finanseira mak diak no nudar fontes ba
finansiamentu dezenvolvimentu nasional. Atu bele atinji objektivu hirak ne’e lei mos regula regras ba
investimentu atu nune’e bele hetan retornu diak no reflekta International best practices. International
Best Practice ne’e mak reflekta iha sistema ne’e Fundo Petroliferu Timor Leste; Balansu kontrollu ka
distribuisaun kna’ar no poder atu garatia fundo ida no la konsentra iha ema ida ka instituisaun ida nia
liman. Dis-tribusaun knar ne’e mak hanesan: Osan/reseitas nebe mai husi aktividades esplorasaun no
esplotasaun husi minaria no gas direitamente tama ba iha Fundo Petroliferu iha konta bancaria iha
Banku Rezerva Federal Amerika liu husi Autoridade Nasional Petroleu no wainhira hasai osan husi Fundo
Petroliferu tenke liu husi proposta planu Orsamentu Geral do Estado nebe prepara husi Governu no hato’o
ba Konselllu Ministru hodi diskute molok lori ba Parlamentu Nasional atu hetan aprova husi Parlamentu
Nasional. Parlamentu Nasional mos sei husu pareser husi Konsellu Konsultivu Fundu petroliferu no
entidades sosiedade sivil.
18
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
Fundo Petroliferu Timor Leste ne’e harii banati tuir Konstitusaun RDTL, no nia baze mak artigu 139
Konstitusaun Republika Demokratika de Timor Leste hateten katak:
1. “Os recursos do solo, do subsolo, das águas territoriais, da plataforma continental e da zona
económica exclusiva, que são vitais para a economia, são propriedade do Estado e devem ser
utilizados de uma forma justa e igualitária, de acordo com o interesse nacional.
2.
As condições de aproveitamento dos recursos naturais referidas no número anterior devem
servir para a constituição de reservas financeiras obrigatórias, nos termos da lei.
3. O aproveitamento dos recursos naturais deve manter o equilíbrio ecológico e evitar a destruição
de ecossistemas” 26
Bazeia ba Konstitusaun Republika Democratica Timor Leste, hateten katak Rekursu naturais inklui
rekursus minarai/gas hanesan propriedade Estadu nian, propriedade rekursus naturais hirak ne’e mak
iha tasi okos no mos iha rai leten tuir plataforma continental rai nian no tuir zona exclusivu Ekonimia tasi
Timor Leste nian. Tuir Konstitusaun Republika Democratica Timor Leste rekursus hirak ne’e uza tenke ho
justu, Transparensia no igualitaria tuir interese nasional. Fundo Petroliferu ida ne’e harii atu rekolla hotu
reseitas sira nebe mak hetan husi aktividades petroleum nian iha tasi Timor no mos iha area rai maran
nian ho obrigatoriu tenki investe/tau iha fundu reserva obrigatorio Timor Leste nian mak hanaran Fundo
Petroliferu.
Hodi garantia sustentabilidade ba Fundo Petroliferu Timor Leste nian ne’e bazeia ba Lei Fundo petroliferu
presiza iha jestaun no investimentu ba Fundu nebe diak no prudente. Atu maneija jestaun Fundo Petroliferu ida ne’e, rendimentu/osan hirak ne’e tenke investe ho seguru no investe iha estranjeiro iha instrumentu
finanseiru nebe ho risku kiik. Ministra finansas mak kaer responsabilidade tomak atu hala’o politika
investimentu no hetan konsellu husi Komite Asesoria ba Investimentu no BPA mak halao nia jestaun
operasional ne’e.
Politika investimentu mai husi Governu liu husi Ministra Finansas no investimentu sira tengki tuir pratika
Internasional. Investimentu bazeia ba regras investimentu mak hakerek ona iha Lei Fundo Petroliferu
artigu 14 no 15 nebe hatete katak:
14.1 Not less than ninety per cent (90%) of the amounts in the Petroleum Fund shall be invested only in
qualifying instruments described in Article 15
14.2 Not more than ten per cent (10%) of the amounts in the Petroleum Fund may be, in accordance
with all procedures laid down in this Act, invested in financial instruments other than those mentioned in
Section 15.1, provided that such instruments are:
(a) Issued abroad;
(b) Liquid and transparent;
(c) Traded in a financial market of the highest regulatory standard
14.3 The range of instruments included as qualifying instruments in Section 15.1 shall be reviewed by
the Government, and approved by Parliament, at the end of the first five (5) years of the Petroleum
Fund existence, having regard to the size of the Petroleum Fund and the level of institutional
capacity 27
26
27
Constituçao RDTL, Artigo 139. (Recursos naturais). Pg 41.
Petroleumaw no. 9/2005. Artigu 14, pg 7
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
19
Tuir artigu 14 lei fundo petroliferu nian hatenten katak, investimentu iha asoens/Equity labele liu 10%
no no minimu 90% husi osan investe iha Obrigasoens/Obligation ho kategoria Aaa.
Investimetu Korente
Investimentu nebe hala’o agora dadaun tuir regras nebe iha Lei Fundo Petrolifero artigo 14 no 15.
Hahu husi kriasaun Kontas Fundo Petrolifero; investimentu 100% iha obrigasoens/ bonds Estados Unidos
da America. No foin iha tinan 2009 diversifika investimentu ba United State Treasury Bonds 94,4% no
jere husi BPA. No 5,6% ka kuaze 6% seluk diversifika ba moeda seluk. Husi 5.6% diversifika investimentu
hanesan tuir mai:
1. Banku Pagamentu Autoridade jere 80% iha Global Potofolio28 husi 5,6% nebe investe ba moeda
Euro, Japanese Yen, dollar Australia, Libras Reino Unido/Igraterra. No tuir intervista ho Direktor
Ekzekutivu Fundo Petrolifero iha BPA hatete katak husi 80% diversifika tan ba 4% investe iha
Global Equities29.
2.
External Manager Banku Internasional Settlement jere 20% husi 5,6% nebe investe iha
Bonds Estados Unidos da America, Euro, Dollar Australia, Libras Reino Unido no Japanese
Yen.
Tuir relatoriu Fundo Petrolifero terseiru Trimester nebe hatudu katak retornu husi investimentu hirak
ne’e to’o iha Setembro 2010 hamutuk US$ 103,6 millaun. Persentajem retornu iha tinan 2005 to’o 2007
retornu investimentu rata-rata/average 3%. Iha tinan 2008 mosu krize finanseira global; nebe rezulta
retornu investimentu tun iha variasaun entre 1,7% to 2,6%. Tanba rezultadu retornu ne’e BPA husu kompania
MERCER halu Estudo iha tinan 2007 hatete katak haree ba retornu ne’e la to’o ona 3% atu hasai ba finansiamentu Orsamento Estado tuir artigo 8 no 9 Lei Fundo Petrolifero, entaun Governu RDTL husu asistensia husi komapnia Tower Watson halu estudu ba investimentu Fundo Petrolifero iha Futuru. Rezultado
husi estudu ne’e rekomenda ba Governu atu investe minimu 25% ba Equities/asoens no 75% ba bonds/
obrigasoens. Atu implementa rezultadu estudu ne’e, Governu Timor Leste iha ona planu muda Lei
Fundo Petroliferu.
c. Transparensia Fundo Petroliferu
Timor Lesete harii Fundo Petroliferu hanesan modelu transparensia ida no mos sai instrumentu jestaun
ba rekurnu naturais. Transparensia ba Fundo Petroliferu importante iha ninia explorasaun, eksploitasaun
no transferensia ba kontas Estado. tebes atu nune’e bele hetan informasaun diak no ho razaun principal
katak rikeza husi minarai no gas ne’e rasik limitadu, loron ruma rekursu minarai no gas ida ne’e ita sei
gasta hotu. No liu tia tempo ida ne’e ita la hatene osan/fundo nebe mak sei mai husi aktividades esplorasaun
minarai no gas nian ne’e hira lolos mak ita sei bele hetan. Transparensia ba iha Fundo Petroliferu ida
ne’e nudar forma ida nebe diak, tanba Fundo Petroliferu ida ne’e integra no nia ligasaun metin ba malu
hamutuk ho prosesu Orsamentu Geral do Estado (OGE) nian, tanba ne’e mak presiza iha transparensia
ba iha manajementu ba Fundo Petroliferu nian hodi evita ba malisan rekursus naturais nian.
Transparensia ba iha investimentu husi Fundo Petroliferu Timor Leste nian hala’o tuir Lei Fundo Petroliferu
No 9/2005, bazeia ba Lie ida ne’e sisteman manajementu Fundo Petroliferu Timor Leste sai numeru III
iha mundo, depois sistema manajementu fundo minarai Norwegia no sistema manajementu Nova Zelandia,
Sistema manajementu Fundo Petroliferu sai numeru III iha mundu, tanba iha separasaun poder ba jestaun Fundo Petroliferu nian ka manajementu Fundo Petroliferu Timor Leste la konsentra ba iha institusaun
28
29
. BPA, Retoriu Trimester III Fundo Petrolifero 2010, pagina 2
. Intervista ho Direktur Ekzekutivu Fundo Petrolifero iha BPA loron 11 de Janeiro 2011
20
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
ida nia okos, maibe iha separasaun poder husi entidade hotu-hotu nebe mak servisu hamutuk atu maneija/
tau matan ba sustentabilidade Fundo Petroliferu.
Atu garantia transparensia Fundo Petroliferu ne’e Timor Leste adopta ona inisiativa internasional ida sai
nudar instrumentu ida hodi ejije Estado no mos kompania Minarai sira hodi bele kompleta sistema
transparensia Fundo Petroliferu Timor Leste nian ne’e. Proseu Transparensia iha minarai no gas
Timor Leste nian ne’e diak teb-tebes, transparensia ba iha sistema transferensia ba reseitas minarai
no gas Timor nebe mak hala’o husi kompania minarai no gas durante ne’e diak teb-tebes, tranparensia
ba resitas nebe mak selu husi kompania ba Estdao ka Governu transparensia duni no mos reseitas
nebe mak Governu ka Estdao simu husi kompania automatika reseitas sira ne’e tama ba iha kontas Fundo
Petroliferu ho pro-sesu transparensia ida ne’e Timor Leste agora dau-daun ne’e sai nasaun kompridor ba
inisiativa Extractive Industry Transparency Initiative (EITI) ida ne’e, no Timor Leste sai nasaun terseiru
lugar iha mundo no pri-meiru lugar iha regiaun Asia Sudeste nian nebe mak susesu hetan nia statutu sai
nasaun kompridor tanba konsege ona halo nia relatoriu konaba transferensia ba pagamentu no reseitas
nebe mai husi kompania minarai no gas nian no rendiemntu minaria no gas sira nebe mak Governu simu,
relatoriu ida ne’e hetan rekonsiliasaun husi auditor internasional.
Iha tinan hirak liu ba wainhira Fundu ne’e harii Petroleum Fund, sistema Fundus Timor Leste hetan ranking
3 iha mundu. Maibe depois iha tinan 2008 to’o 2010 iha estudu husi Senhor Edwin M. Truman nebe publika
iha website Peterson Institute (www.petersoninstitute.org) hatudu katak, Petroleum Fund Timor Leste
tun liu ona ba ranking 10. Tuir estudu institutu ne’e, iha komponente prinsipal hat mak sira foti hodi sukat
mak hanesan: estruktura hetan valor 100, Governance 43, Akuntabilidade no transparensia 100 no Atitude
ka Behavior 75. Rangking Fundo Petroliferu ne’e tun to’o rangking 10 tanba sistema Governasaun nebe
mak atu asegura boa governasaun, execusaun OGE la lao diak maibe Governu kontinua foti osan liu
RSI. Sistema ba kontrolo execusaun orsamentu geral do estado husi governu la lao diak nebe sai
governu ida ne’e labele kontrola execusaun OGE ne’e tuir annu fiscal mak iha, nebe la hatudu impaktu dezenvolvimentu nebe mak diak.
Presiza transparensia ba iha manajementu Fundo Petroliferu tanba, Timor Leste nudar nasaun ida nebe
mak nia rendimentu/reseitas boot liu mai husi pagamentu ba iha aktividades minarai no gas nian.
Tanba ne’e presiza transparensia iha sistema manajementu ba Fundo Petroliferu ida ne’e, hodi nune’e
reseitas husi minarai no gas labele sai hanesan malisan, tanba rekursus naturais liu-liu minarai no gas
laos rekursu ida nebe renovavel, hodi nune’e presiza investimentu nebe mak diak no transparensia kuando
foti osan husi Fundo Petroliferu hodi nune’e Fundo ne’e iha sustentavel no bele garantia future gerasaun
oinsa.
Investimentu iha Orsamentu Geral do Estado nebe mak durante tinan hirak nia laran ne’e transfere husi
Fundo Petroliferu ba iha OGE, nudar investimentu ida nebe mak hala’o husi Fundo Petroliferu, tanba ne’e
mak investimentu ida ne’e presiza hetan nia retornu fila fali, depoisde investimentu ne’e hala’o durante
tinan hirak nia laran ne’e investimentu ba iha OGE ne’e Fundo Petroliferu hasai ona osan ho montante
Milliaun US$ $ 1,583.07 ba iha OGE.
Investimentu Fundo Petroliferu nian ba iha OGE atu finansia ba prosesu dezenvolvimentu ba iha area
“Infrastruktura, Edukasaun, Saude, Agrikultura. Etc.” maibe rezultadu husi investimentu ida ne’e seidauk
hatudu retornu nebe mak signifikan, tanba bainhira hala’o tranferensia ba iha OGE iha transparensia
tanba prosesu ida nebe mak naruk, maibe kuando to’o iha implementasaun atu executa OGE ida ne’e
sai problema bo’ot ba Timor Leste tanba Governu la iha planu dezenvolvimentu nebe mak adekuadu
no la reflekta nesesidade povu nian, la iha mekanismu ba kontrola prosesu execusaun OGE ida ne’e, ho
ida ne’e Timor Leste hetan rangking nudar nasaun nebe mak tama kategoria nia nivel korupsaun kolusaun
no nepotiemu as iha mundo.
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
21
d. Futuru Investimentu
Hahu husi tinan 2005 to’o agora tinan 2011, investimentu ba Fundo Petroliferu bazeia nafatin ba Lei No
9/2005 Fundo Petroliferu Timor Leste, Investimentu ida ne’e halao bazeia ba lei Fundo Petroliferu 90%
investe iha obrigasoens/bond no 10% sei investe iha Global Equity nian.
Bazei planu IV Governu Timor Leste nebe atu altera Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu hodi diversifika
investimentu husi Fundo Petroliferu. Halo diversifikasaun ba Fundo Petroliferu ne’e ho objective atu
hasae retornu investimentu Fundo Petroliferu nian. Diversifika Fundo Petroliferu ida ne’e halo investimentu
ba iha moedas husi nasaun sira seluk atu nune’e performa negativu husi investimentu ida bele taka
hosi performa positifu husi investimentu seluk iha portofolia nia laran. Bazeia ba IV Governu Timor Leste
nia prediksaun/analiza no mos analiza husi kompania MERCER nebe halao iha tinan 2007, konaba
retornu husi Investimentu Fundo Petroliferu nia nebe la sustentavel no la to’o ona Estimasaun Rendimentu
Sustentavel 3% (RSE), ho hanoin ida ne’e mak Governu halo politika diversifika investimentu Fundo Petroliferu
nian hodi nune’e bele hetan retornu nebe diak.
Futuru Investimentu nebe mak Governu propoin atu muda persentagem investimentu ba Obrigasoens
50% no Equities 50%. Mudansa ne’e lori risku boot liu ba Fundu Petroliferu, oras ne’e dadaun mundu sei
iha hela krize finanseira global no objektivu investimentu ne’e longo prazu. Preokupasaun Luta Hamutuk
nian mak oras ne’e dadaun krize finanseira global seidauk rekopera no seidauk hatene lolos to’o bainhira
remata. Tanba ne’e alterasaun ba Lei no. 9/2005 Fundo Petroliferu, liliu ba artigo15 kona-ba regras investimentu tenki konsidera aspektu barak no labele konsidera deit oinsa atu hetan osan barak hodi uza.
Investimentu ne’e longu prazu tanba ne’e lalika ansi liu.
Tanba-ne’e, Luta Hamutuk hanoin iha opsaun rua mak bele foti; primeiru mantein ho lei nebe agora vigora
hela (Lei no. 9/2005 Fundo Petroliferu) hanesan 90% ba obrigasoens no 10% ba equities. Ita bele altera
deit ba obrigasoen atu diversifika ba moeda seluk no labele investe deit iha moeda Dollar EUA. Dalan
seluk mak: investe 75% iha diversifikasaun investimentu iha moeda seluk (laos Dollar EUA deit) no 25%
bele investe ba equities maibe tenki halo gradualmente laos dala ida deit. No investimentu equities bele
investe liu husi Banco Komersial ne’ebe opera iha Timor Leste, tanba ho razaun katak Banco Central/BPA
iha nia funsaun atu kontrolla Banco Comersial sira nebe mak opera iha Timor Leste.
d.1. Politika Governu ba Investimentu:
Governu liu husi Ministra finansa iha ona planu atu muda politika investimentu ba Fundo Petroliferu,
tanba tuir politika Governu atu halo diversifikasaun investimentu ba Fundo Petroliferu ba iha moedas
sira seluk liu husi diversifikasaun ba investimentu iha investimentu origasoens no mos ba investimentu
iha global Equity nian, atu halo politika investimentu ida ne’e Governu iha ona planu atu altera Lei No 9/
2005 no sei muda artigu lubuk ida husi Lei ida ne’e.
Politika Governu atu muda artigu 2.1.i; “Operasional Manager ba Fundo Petroliferu” bazeia ba
planu Governu nian ba Artigu 2.1. i; ida ne’e hateten katak : “Operational Manager” means the Central
Bank or any other public entity established by the National Parliament to manage the Petroleum Fund.30
Atu hetan retornu investimentu nebe boot iha futuru, Ministra Finansa iha planu atu muda Manager
Operasional no harii Institusaun publiku seluk atu sai operasional manager, tanba investimentu nebe
mak halao durante ne’e la hetan nia retornu boot, tanba ne’e mak Timor Leste presiza harii institusaun
publiku seluk atu maneija investimentu Fundo ida ne’e, maibe tuir realidade nebe mak iha durante ne’e
Timor Leste konsege estabelese institusaun Publiku sira barak tebes maibe difisil atu hetan nia transparensia
30
Draft Primeiru Alterasun Lei no 9/2005 Fundo Petroliferu
22
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
no akuntabilidade. Para Timor Leste la bele mout ba iha malisan rekursu naturais no mos hetan politika
investimentu ida nebe mak transparan no mos akuntabel, Timor Leste iha institusaun hanesan Bank Payment
Autority (BPA) ka futuru Banco Central Timor Leste nian nebe durante ne’e sai hanesan Operasional Manager
no maneija Fundo Petroliferu, institusaun ida ne’e durante tinan 5 hatudu ona sira nia kapasidade no
integridade nebe diak ho halo jestaun ba Investimentu Fundo Petroiferu nian.
Atu garantia nafatin Trasnparensia no akuntabilidade ba Fundo Petroliferu nian, presiza iha esplikasaun
no justifikasuan nebe mais detaillu husi investimentu nebe mak atu halo, atu asegura prosesu hirak ne’e
tuir planu Governu atu muda artigu 9.d.; proposta alterasaun husi Governu hateten: ‘Justification as
to the reason why it is in the long term of Timor Leste to transfer an amount exceeding the Estimated
Sustainable Income”. Atu garatia nafatin prosesu transparesia no akuntabilidade iha sistema Fundo Petroliferu
Timro Leste nian, tuir Luta Hamutuk nian analiza katak iha alternativa rua mak presiza konsidera mak
hanesan:
1). Mantein artigu 9 Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu no la presiza halo alterasaun ba artigu ida ne’e,
tanba finasiamentu Fundo Petroliferu nian ba iha Orsamentu Geral Estadu mos hanesan investimentu
ida iha rai laran, tamba ne’e presiza iha esplikasaun no Justifikasaun nebe mak mais detallu konaba
prediksaun retornu saida mak atu hetan depois foti liu husi rendimentu sustentavel. kriteria foti osan
bazeia ba Rendimentu Estimadu Sustentavel (RSE) ida ne’e nudar paratika transparensia no akuntabilidade
ba sustentabilidade Fundo Petroliferu nian, atu hetan retornu husi Investimentu ida ne’e bele retornu
sosial no mos bele retornu ekonomiku nian. Tamba ne’e, mak atu foti liu rendimentu sustentavel ne’e
presiza kalrifikasaun nebe detaillu. Tamba ho justifika no esplikasun nebe detaillu bele esplika saida mak
bele ita hetan wainhira foti liu Rendimento Sustentavel Estimado (RSE). Tamba osan ne’e atu investe
ba Orsamentu Geral do Estadu no la-uza ba konsumu deit.
2). Alternativu seluk mak bele hasai tiha pontu “d” husi artigu 9 no diak liu hasa’e deit Rendimento
Sustentavel Estimadu (RSE) ba iha 3% - 4%. Artigu ne’e bele iha interpretasaun barak no depende ba
interese. Tamba-ne’e, Luta Hamutuk propoin diak lei fo dalan deit katak Governu bele hasai 3% ka 4 %
depende ba retornu real husi investimentu finanseiru no kapasidade atu esekuta Orsamentu Geral do
Estadu.
Atu mantein investimentu Fundo petroliferu nian ne’e, presiza Jestor eksternal ida nebe mak kualifikado ho
performance nebe diak no kredibel hodi bele maneija Fundo petroliferu ida ne’e, no eksternal manajer
laos Legal Person maibe tenke Legal Kolektive Person hodi nune’e bele iha garantia katak eksternal manajer
ida ne’e bele jere fundo ne’e ho diak no bele iha garantia katak fundo la lakon, tanba eksternal manajer
ne’e Legal Person la bele jere fundo ne’e maibe kontrariu ho sistema transparensia fundo petroliferu nian,
tanba ne’e atu deside Eskternal Manajer ida tenke mai husi Legal Colektive Person tanba Legal Colective
Person otomatika mai husi Institusaun ida nebe mak iha kridibel no ho performance nebe mak diak no
bele justifika nia transparensia ba investimentu nebe mak hala’o.
Politika Governu ba Investiemtnu fundoPetroliferu, Governu tau porsentagen nebe mak hanesan, tuir
politika Governu ba investimentu ida ne’e para hetan retornu nebe mak diak, presiza halo diversifikasaun
ba Investimentu nebe mak atu halo, no investimentu hirak mak hanesan: 50% investimentu sei investe iha
obrigasoens/Obligasi no 50% sei investe iha Investimentu Global Equity nian. Atu hetan retornu nebe
mak diak presia halo duni diversifikasun ba investimentu ida ne’e, maibe investimentu nebe mak diak
tenke bazei nafatin ba situasaun merkado financeiru nian, signifika katak, investientu nebe mak halao tenke
ekilibru, transparan no akuntavel. Politika Investimetnu Governu nain nebe ho porsentagen nebe mak
hanesan ne’e lori risku nebe boot ba Fundo Petroliferu nian, tanba oras ne’e dau-daun mundu sei iha
krize finanseiru global nia laran, tanba ne’e mak Luta Hamutuk propoin ho obsaun ba investimentu ida
ne’e nia mak hanesan: mantein nafatin politika investimentu 90% ba investimentu obrigasoens no 10%
ba investimentu equity nian, no atu hetan retornu nebe mak diak bele halo diiversifikasun investimentu
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
23
ida ne’e ba iha moedas sira seluk nebe sei fo retornu no labele investe deit ba iha moedas ida deti. Atu
hetan retornu dia bele halao investimentu ho prosentagen 75% hanesan ne’e ba iha investimentu Obrigasoens
no 25% ba iha investimentu Equity nian, maibe Investimentu equity ne’e halo ho gradual laos invested
ala ida hodi nune’e it abele hatene tuir perkembangan investasi nian ne’e, importante ba investimentu
equity nian ne’e bele investe iha banco comersial nebe mak opera iha rai laran hodi nune’e Banco Central
ho nia fungsaun ho diak no bele halo kontrolo ho diak
d.2. Opiniaun Luta Hamutuk
Instituisaun Luta Hamutuk apresia esforsu governu atu halo altera Lei Fundu Petroliferu; atu nune’e bele
fo benefisiu ba dezenvolvimentu nasional maibe tenke refleta nafatin International Best Practices. Tamba
sistema Fundo Petroliferu mak ita iha agora dadaun refleta balansu kontrollu, distribuisaun kna’ar no lakonsentra ba ema ida ka instituisaun ida.
Realidade diak ida mak, wainhira lei Fundu Petroliferu aprova iha tinan 2005 iha konsultasaun luan ba
entidades barak, inklui komunidade sira no lei ne’e aprova ho unaminidade iha Parlamentu Nasional. Agora
dadaun konsultasaun halo deit ba ema oituan deit ka ema elit deit; la-refleta espiritu unaminidade. Signifika
katak, guverno la-konsiente ho pratika diak nebe mak ita hotu liu tiha ona
d.3. Rekomendasaun
Luta Hamutuk hatoo nia rekomendasaun ba orgaun Governu no Parlamentu Nasional konaba planu
Governu atu halo alterasun ba Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu ida ne’e, rekomendasuan hiirak ne’e
mak hanesan “
Governu liu husi Ministeriu Finansas katak:
1. Ministeriu Finansas atu loke konsulta luan liu tan kona-ba alterasaun lei ne’e no buka konsensus
husi entidades hotu no Partidus Politiku hotu.
2. Alterasaun ne’ebe halo tenki tuir duni Konstituisaun Republika, artigo 139 kona-ba rezerva
finanseiro obrigatorio.
3. Halo diversifikasaun investimento 75% ba moeda seluk, no bele investa 25% ba iha equities
inklui equities husi banku nebe mak opera iha Timor Leste ho maneiras gradualmente no laos dala
ida deit. Ho razaun katak, hamenus risku tamba Banco Central/BPA mos bele kontrolla.
4. Investimentu tenki halo iha instituisaun ka legal collective person labele investe iha legal individual.
5. Investment Advisory Board tenki nafatin independete hodi fo asesoria ba Ministra/o Finansas.
6. Operasional Manager fo fiar nafatin ba Bank Payment Authority/BPA (Futuru Banco Central).
Parlamentu Nasional katak:
1. Presiza buka dalan atu buka Konsesus ba aprovasaun alterasaun Lei Fundu Petroliferu no labele
altera tuir maioria nia hakarak deit. Tamba Fundu ne’e hanesan rekursu estadu nian no rekursu
uniku ba finansiamentu dezenvolvimentu nasional.
2. Parlamentu Nasional hanesan reprezentante no mata dalan povu Timor Leste tenki dezenvolve
no hari’i guia etika ba investimentu Fundu Petroliferu Timor Leste atu nune’e Fundu Petroliferu
labele investe ba investidores ne’ebe viola direitu Humanus, industria kilat no seluk tan.
24
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
BIBLIOGRAFIA
LIVRU Orsamntu Geral do Estado tinan Fiscal 2011
Lei Fundo Petroliferu No 9/2005
www.website ConocoPhillips
www.sern.org (Bayu Undan field was discovery in 1995 by the group led by phillips petroleum company)
KONATITUSI RDTL
Annual Report ANP Jully 2009
Timor Sea Treaty (Tratado Tasi Timor)
www.anp.org
www.tsda.org
www.laohamutuk.org
Production Sharing Contract 03-1; 03-13 (PSC) Bayu Undan
http.Wekipedia defenisaun Production Sharing Contract (PSC)
Tratado Certain Maritime Arramcement In Timor Sea (CMATS)
Tratado Petroleum Mining Code (PMC)
Relatroiu Annual-ANP /2008, Operational report and industry performens. hlm 18.
Relatoriu Annual-ANP / 2008, Aktividades operational no performens Industria, pg 20.
Materia apresentasaun konsellu konsultivu fundu petroliferu (KKFP), konaba lei no. 9/2005: Fundu
Petroliferu. “ Rev. Franscisco Maria de Vasconselos “ Koordinador KKFP.
Materia apresentasaun Ministerio Das Financas Direccao Nacional de Receitas Petroliferas Presentasaun
Regime Imposto Petroleo “Joao Demetrio Xavier” Smaik Tibar Liquica, 17-9-2010
Lei Fundo Petroliferu Timo Leste, Law No. 9 /2005, pg 4.
KONSTITUCAO RDTL, Artigo 139. (Recursos Naturais). pg 41.
Petroleum Fund Law no. 9/2005. Artigu 14, pg 7
www.petersoninstitute.org
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN
25

Documentos relacionados

Bemvindos! - East Timor Leste

Bemvindos! - East Timor Leste Ami nia vida kazadu laos fasil no simples, ami hanesan tidin los ami nian moris hasoru los mota bot revolusaun nian, nia hateten. Iha Novembru 1999 nia laen sofre stroke no too agora seidauk rekupe...

Leia mais

Asian Development Outlook 2015

Asian Development Outlook 2015 (6% husi PIB naun petroliferu) iha 2014. Governu nia reseita hamutuk billaun $3.0 iha 2014, no produz exsedente orsamental ( fiscal surplus) ne’ebé ekivalente ho 1.3 vezes PIB naun petroliferu. Exse...

Leia mais