LIVRU OTF.pmd - Luta Hamutuk
Transcrição
LIVRU OTF.pmd - Luta Hamutuk
RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN i RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Publika husi Institutu Luta Hamutuk LUTA HAMUTUK Rua Gov. Celestino da Silva, Farol, Dili Timor-Leste PO.BOX 1034 Tel. +670 7369631 E-mail: [email protected] www.lutahamutukinstitute.org 2011 desain cover & layout : zeloy vieira ii RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Índise Lista Abreviasaun LIAN MAK LOKE |v | vi Capitulu I: INTRODUSAUN |1 A. Background | 1 B. Area Soberanu Timor Leste no area Konjunta (JPDA) | 2 B.I. Area/zona Exclusivu Ekonomiku Timor Leste |2 B.I.2. Offsore/zona Exclusivu Ekonomiku Tasi Timor Leste |2 B.I.2. Area rai maran nian (Onshore) |3 B.II. Area Konjunta (JPDA) |4 B.II.1. Bayu Undan | 5 B.II.1.1. ` Historia Bayu Undan |5 B.II.2. Baze Legal Ba Bayu Undan |6 B.II.2.1. Timor Sea Treaty (TRATADU TASI TIMOR/TST) |6 B.II.2.2. Production Sharing Contract ba Bayu Undan |6 B.II.2.3. Certain Maritime Arramcement in Timor Sea (CMATS) |7 B.II.2.4. Petroleum Mining Code (PMC) | 8 B.II.3. ESPLORASAUN NO EXPLOITASAUN BA BAYU UNDAN |8 C. Objektive Riset |8 D. Objektivu prinsipal |9 E. Metodologia | 9 F. Ruang lingkup ba riset | 9 G. Sistematika hakerek relatoriu | 9 Capitulu II: RESEITAS FUNDO PETROLIFERU |11 A. Dadus reseitas mak iha konta reserve bank of united state of amerika nian. |11 B. Reseitas taxas husi funndo petroliferu |15 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN iii Capitulu III: TRANSFERENSIA FUNDO PETROLIFERU BA IHA ORSAMENTO GERAL DO ESTADO |16 Capitulu IV: RESEITAS NO OPERASAUN FUNDO PETROLIFERU IHA FUTURU |17 a. Reseitas iha Futuru | 17 b. Operasaun Fundo Petrolifero iha Futuru |18 Investimentu |18 Investimetu Korente |19 c. Transparensia Fundo Petrolifero |20 d. Futuru Investimentu |22 d.1. Politika Governu ba Investimentu |22 d.2. Opiniaun Luta Hamutuk |22 d.3. Rekomendasaun |22 BIBLIOGRAFIA |25 iv RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN LISTA ABREVIASAUN Area A, B, C, H no E ANP APT BLOKU K Bcf BU BPA CMAST ENI EITI EKKN FP FTP IPMC IEA JPDA KKFP LNG = Kode fatin (PSC) nebe mak Komapani ENI-International manan = Autoridade nasional Petroleum = Additional Profit Tax = Kode fatin (PSC) nebe mak Komapani releance. Ltd manan = Billion Cubic Feet = Bayu Undan = Bank payment of Authority = Certain Maritime Arrangements In The Timor Sea = Naran Kompania Minarai husi nasaun Italy = Extractive Industry Transparency Initiative = Elan, KakaTua, Kakatua North = Fundo Petroliferu = First Tranche Petroleum = Interim Petroleum Mining Code = International Energy Administrative = JOIN DEVELOPMENT ARE = Konsellu Konsultivu Fundo Petroliferu = Liquefied Natural Gas RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN LPG Mmbl Mmscf OGE PMC PN PSC RDTL RSE RN SERN SPT TTT TST TSDA TL VAT WHT WTC = Liquefied Petroleum Gas = Million Milliard Barel = Million = Orsamentu Geral do Estado = Petroleum Mining Code = Parlamentu Nasional = Production Sharing Contract = Republika Democratica de Timor Leste = Rendimentu Sustentavel Estimado = Recursus Naturais = Secertariu Estado do Recursus Naturais = Supplemental Petroleum Tax = Tratado tasi Timor = Timor Sea Treaty = Timor Sea Designed Authority = Timor Leste = Value added Tax = Withholding Tax = West Texas Intermediate v LIAN MAK LOKE “...Timor oan ho nia matenek rasik,.... maske foin ukun an...konsege adopta pratika sistema internasional diak ida hodi garantia Estado nia reseitas husi riku soin mina no gas. Sistema diak ne’e ho naran “Timor Leste’s Petroleum Fund System/Sistema Fundu Petroliferu”. Timor Leste, maske Ilha kiik no nasaun foun, maibe sai atraktivu ba interese nasaun bo’ot no riku sira desde tempu kolonialista Português. Ilha ne’ebe mak atraktivu, Karik tanba faktores oi-oin hane’esan area turismu hanesan foho no tasi ne’ebe kapas, no seluk-seluk tan. Maibe ami hanoin katak faktor importante ne’ebe mak dada ema no fo atensaun ba Timor Leste mak area rekursu naturais, liu-liu Mina no Gas. Depois de manan tiha referendum iha tinan 1999, Timor Leste hahu hamrik neineik no dezenvolve an ho ninia limitasaun tomak. Susar tebes, wainhira hahú prosesu dezenvolvimentu nasaun foun ida, tanba buat barak mak foun, hahu husi zero, hotuhotu sei aprende oinsa lori nasaun ne’e ba oin. Ne’e duni, la hakfodak wainhira nasaun foun ne’e konsege monu dala hirak iha tentasaun “Politika Foer”, “Malisan” — atu naksobu—hare krize politika tinan 2006. Maske nune’e, povu no nasaun ida ne’e kontinua la’o nafatin, ida ne’e indikasaun diak ba ita, tanba maske neineik maibe kontinua, maske konsege monu iha tentasaun konflitu Social-Politika, maibe hamrik fila fali. Iha fator importante rua mak konsege sai fundamentu prinsipal hodi tahan netik nasaun ne’e hodi ‘la Mout’. Primeiro, povu maioria mak iha ona maturidade politika, maske nia lideransa sira mak dala barak nia hahalok sai fali hanesan “Labarik kiik oan ida mak hadau malun sasan”, ne’ebe gosta halimar iha ‘Tahu laran no halimar rai rahun bei-beik’. Ami hare’e, povu iha duni ona espereinsia atu hamrik rasik no kaer servico rasik, tanba povu durante tinan barak ona moris iha situasaun susar no terus nia laran durante okupasaun (iha tempo ne’eba, sira resiste no manan). Esperiensia ne’e mak dudu sira hodi tahan an no koko resolve rasik sira nia problema. Segundo, Timor oan ho nia matenek rasik, maske ho limitasaun konsege salva nia riku soin mina no gas. Maske foin ukun an, maibe konsege adopta pratika sistem internasional diak ida hodi garantia Estado nia reseitas husi riku soin mina no gas. Sistema diak ne’e ho naran “Timor Leste’s Petroleum Fund System/Sistema Fundu Petroliferu”. Iha publikasaun ida ne’e, presiza mos temi katak, depois de adopta Sistema Fundu Minarai, Timor Leste mos adopta tan pratika Internasional diak ida ho naran “Extractive Industry Transparency Initiative -(EITI). Sistema ida ikus ne’e hanesan kompleta tan deit sistem Fundu Petroliferu, atu garantia tan vi RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN transpransia iha prosesu pagamentus no reseitas ne’ebe halao entre Governu no Kompania Mina no Gas sira iha Timor Leste. Tuir Luta Hamutuk nia hanoin, katak sistema rua ne’e, bele ona garantia transparansia iha seitor mina no gas, maske nune’e sei presiza nafatin sistema no Instituisaun sira seluk atu dezenvolve diak liu tan prosesu transparansia no sustentabilidade futuru rekursu naturais iha Timor Leste. Iha publikasaun ida ne’e, Luta Hamutuk koko hakerek kona ba saida deit mak ekipa Luta Hamutuk hare no hatene konaba prosesu dezen-volvimentu rekursu mina no gas em geral, espesifikamente iha reseitas to’o transferensia petroliferu husi posu “Bayu Undan”. Rekuinese katak duranten nasaun ne’e harii, reseitas petroliferu importante liu mak mai duni husi posu Bayu Undan ida ne’e to’o agora ohin loron. Maske nune’e, iha ona prediksaun katak posu mina Bayu Undan ida ne’e sei maran iha 2024. Ho rasaun hirak ne’e mak Luta Hamautuk publika informasaun balun iha livru ne’e, hodi bele konsidera hanesan referensia no kontribuisaun atu dezenvolve no maneija ita nia riku soin no reseitas ne’e ho prudiente, razuavel no realistiku tuir interese no nesesidade povu Timor Leste tomak. Publikasaun kona ba asuntu Reseitas no Transferencia Petroliferu Posu Mina Bayu Undan ida ne’e, nudar publikasaun inisiu husi ekipa Luta Hamutuk rasik. Ne’eduni, ami konsienten katak karik sei iha duni frakeza, maibe ami fiar katak ho ajuda stakeholders Luta Hamutuk hotu, livru ida ne’e sei bele hadia diak liu tan iha futuru. Nudar Direitor ba Instituisaun ida ne’e, hau brani hateten katak, ami sei responsabiliza dadus no informasaun hirak ne’ebe mak ami uza iha livru ida ne’e. Ne’eduni, ho laran kontente hakarak fo parabens ba Oil Transparency Officer, Ne’elson Seixas Miranda ho nia staff; Laurentino Alves no Jonathan Gonsalves ne’ebe mak ho espiritu aktivista makas hodi buka dadus no konsege hakerek sira nia resultadu pratika rasik iha livru importante ne’e. La haluha, parabens ba Program Manager Luta Hamutuk, Fransisco Maria de Vasconselos, ne’ebe mak fo nia tempo tomak hodi orienta divisaun Oil Transparency atu realiza publikasaun livru ida ne’e. Dala ida tan, hau la duvidas atu hateten katak, ho ita nia espiritu servico ne’ebe makas no as hanesan foho RAMELAU, ita sei promove nafatin transparansia iha seitor mina no gas iha ita nia rai doben “Timor Leste”. Continua! “Timor Leste mos adopta tan pratika Internasional diak ida ho naran “Extractive Industry Transparency Initiative (EITI).... atu garantia tan transpransia iha prosesu pagamentus no reseitas ne’ebe halao entre Governu no Kompania Mina no Gas sira iha Timor Leste.” Iliomar, 14 de Janeiro de 2011 Mericio Akara Direitor RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN vii RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN CAPITULU I INTRODUSAUN A. Background Dezenvolvimentu iha “sektor rekursu naturais liu-liu ba Mina no gas nudar motor arangka ba dezenvolviementu nasional no sai faktor determinante atu hamoris dezenvolvimentu no ekonomia sustentavel nasaun Timor Leste” 1. Seitor Industria minarai no gas sai motor arangka, tanba reseitas seitor seluk seidauk bele sai hanesan baze no rekursu ba despesas dezenvolvimentu. Seitor minarai no gas sai hanesan rekursu uniku atu Suporta seitor seluk atu nune’e iha future seitor hanesan Agrikultura, SAUDE, Edukasaun nebe fo retornu (ekonomia no social inklui rekursu humanu) iha futuru. Temporaria rendimentu Timor Leste bo’ot liu mai husi industria Minarai no gas iha are konjunta (JPDA). Atu jere rendimentu bele sustentavel Estadu Timor Leste estabelese ona Fundus ida hanaran Fundo Petrolifero. Fundus ida ne’e atu fo benefisiu ba jerasaun agora no mos ba gerasaun futuru. Fundo Petroliferu hanesan rekursu bo’ot ida atu halao finansiamentu ba prosesu dezenvolvimentu iha rai laran, tanba dezenvolvimentu iha seitor Industria mina no gas sai asuntu prioridade ba dezenvolvimentu nasional. Timor Leste nudar nasaun ida nebe iha regiaun Asia Sudeste mak riku ho rezerva mina no gas. Mina no gas mak sai hanesan rekursu uniku ba Dezenvolvimentu iha Timor Leste sei depende makaas ba Mina no gas; Ita bele haree iha planu orsamentu geral do estadu kuaze 90% orsamentu ba Dezenvolvimentu nasional mai husi Fundo Petroliferu2. Reseitas husi minarai no gas ida ne’e atu suporta hodi aselera lais progresu dezenvolvimentu nasional iha seitor sira seluk, liu-liu iha: Seitor Edukasaun kultura, Sosial-Ekonomia, Dezenvolvimentu Infrastruktura no mos politika. Governu Timor Leste hetan mandatu Konstitusional bazeia ba Kontituisaun RDTL liu-liu ba iha artigu 139/Numeru 1, hateten katak “Os Recursos do solo, subsolo das aguas territoriais, da plataforma continental e de Zona Economia Exclusiva, que sao vitais para a economia, são propriedade do estado e devem ser utilizados de uma froma justa e igualitária, de acordo como o interesse nacional”3. Tanba ne’e Governu iha dever no responsabilidade atu asegura transparansia iha industria mina ho gas no 1 2 3 WWW. SERN-tls.org Livru Orsamentu Geral do Estado. Kontitusaun RDTL, Artigu 139, pagina 56 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 1 rekursu naturais seluk iha Timor Leste liu-liu rekursu mina no gas ne’e mak hanesan propriedade Estado Timor Leste no uza ba interese nasional/intereses povu tomak. Konstituisaun RDTL obriga Governu Timor Leste atu jere rekursus naturais ida ne’e ho Transparensia no Akuntavel atu nune’e bele benefisia jerasaun agora no mos atu benefisia mos gerasaun futuru oin mai. Obrigasaun Konstitusional ida ne’e intrepreta ona iha Lei Fundo Petroliferu4 mak sai hanessan mata dalan ba jestaun no utilizasaun ba reseitas mina no gas. Iha Lei ne’e mos ejije katak iha jestaun no utilizasaun ba Fundo Petroliferu tenke iha Transparensias5 B. Area Soberanu Timor Leste no area Konjunta (JPDA). Iha nasaun Timor Leste identifika ona area/fatin barak mak iha hipotese katak iha potensia rezerva mina no gas, area sira ne’e fahe ba fatin rua mak hanesan: Area soberanu no area konjunta entre Nasaun Republica Democratica de Timor Leste (RDTL) hamutuk ho nasaun Australia; Area konjunta ida ne’e hanaran “Joint Petroleum Development Area (JPDA)”. B.I. Area/zona Exclusivu Ekonomiku Timor Leste B.I.2. Offsore/zona Exclusivu Ekonomiku Tasi Timor Leste Area Offsore ida ne’e iha zona Exclusivu Ekonomia Tasi Timor (Offsore) nian. Area ida ne’e ho nia total surface area, nebe bazeia ba mapa Tasi Timor nian hamutuk 28,776Km². Iha area ida ne’e mos identifika ona nia reserva mina no gas hamutuk bloku 11, nebe iha tinan 2006 Governu Timor Leste loke ona tender ba area ida ne’e ba Kompania Mina Internasional atu bele hahu hala’o estudu detaillu konaba reserva mina no gas nian hodi nune’e bele halao aktiviadades minarai nian, bazeia ba rezultadu husi Tender nebe mak Governu Timor Leste loke ba Kompania nasional sira ne’e Governu Timor Leste konsege faan ona area/bloku hamutuk nen (6) ba kompania Minarai Internasional sira, area sira ne’e mak hanesan bloku A ho nia kode ba bloku mak (PSC 06-01), B (PSC 06-02), C (PSC 06-03), area H ho nia kode (PSC 06-05) no area E (PSC 06-04) area bloku sira ne’e Kompania ENI.S.P.A husi nasaun Italy mak manan tender nudar operador ba iha bloku sira ne’e atu halao esplorasau nian. No area ida hanaran K ho nia kode PSC (06-06), multi kompania ida naran RELIANCE.co husi nasaun India mak manan tender nudar operador ba area iha area/bloku K. Total area kampu minarai no gas nebe mak Kompania ENI Timor Leste S.P.A hetan atu hala’o aktividades petroliferu hamutuk 12, 183km², atu hala’o aktividades petroliferu iha bloku/area ida ne’e, kompania ENI Timor Leste S.P.A hamutuk ho nia joint venture mak hanesan: kompania GALP ho nia saham (10%), no kompania KOREGAS (10%) Kompania Reliance husi India manan tender bloku 1 mak ha naran bloku K (06-06)6 Mapa ba bloku iha area JPDA iha pajina 3 6 Information Booklet ANP july 2009, pagina 5 2 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Copyright ANP B.I.2. Area rai maran nian (Onshore) Mapa minarai no gas iha area rai maran Timor Leste nian Maske iha area rai maran iha ona indikasaun katak iha reserva minarai no gas maibe to’o ohin loron seidauk iha esplorasaun no operasaun aktividades petroliferu iha area rai maran nian; Bazeia ba relatoriu husi ANP Jullu tinan 2009 nian hateten katak: “Liu possu 20 mak hala’o ona prefurasaun iha tinan 1975, nebe mak iha parte costa de Sul nian, mak hanesan iha Suai Loro, iha Aliambata Viqueque, no fatin sira seluk7. Foto copyright ANP Annual Report ANP Jullu 2009 7 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 3 B.II. Area Konjunta (JPDA) Area dezenvolvimentu hamutuk (area nebe mak dezenvolve hamutuk entre Timor Leste ho nasaun Australia) nebe hanaran area Joint Petroleun Development Area (JPDA). Area minarai no gas ida ne’e iha tasi Timor nia (offsore) mais ou menus 250 KM husi Timor Leste no 500Km husi norte cidade Darwin-Australia. Area ba JPDA ida ne’e estabeleze no ho nia baze legal mak Tratadu Tasi Timor (TTT) nia okos. Tratadu Tasi Timor ida ne’e regula aktividades petroliferu iha tasi Timor nian, no tratadu ne’e hala’o entre nasaun RDTL no Australia iha tinan 2003, tratadu ida ne’e asina atu regula aktividades petroliferu nian nebe mak hala’o iha zona nebe mak iha tasi Timor entre parte costa Soul Timor Leste ho parte costa norte husi Australia. 4 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Rikusoi rekursu naturais hanesan minarai no gas iha area ida ne’e, tuir Tratadu Tasi Timor/Timor Sea Trety (TST) haktuir iha artigu 4 “Joint Development Area” “(a) The Joint Petroleum Development Area (JPDA) is established. It is the area in the Timor Sea contained within the lines described in Annex A. (b) East Timor and Australia shall jointly control, manage and facilitate the exploration, development and exploitation of the petroleum resources of the JPDA for the benefit of the peoples of East Timor and Australia. (c) Petroleum activities conducted in the JPDA shall be carried out pursuant to a contract between the Designated Authority and a limited liability corporation or entity with limited liability specifically established for the sole purpose of the contract. This provision shall also apply to the successors or assignees of such corporations. (d) East Timor and Australia shall make it an offence for any person to conduct petroleum activities in the JPDA otherwise than in accordance with this Treaty 8. Tratadu ne’e fo mandatu ba autoridade nomeadu9 ida atu maneija prosesu esplorasaun no Dezenvolve aktividades petroliferu iha tasi Timor. Iha area konjunta ne’e Timor Leste maneija hamutuk ho nasaun Australia, iha proseu esplorasaun iha area ida ne’e regula ho regulamentu lubuk bo’ot ida nebe mak nasaun rua ne’e deside hamutuk mak hanesan: • • • • Timor Sea Treaty (Tratado tasi Timor) Certain Maritime Agreement in the Timor Sea (CMATS) Interim Petroleum Mining Code Petroleum Mining Code Iha area ida ne’e, inisia tinan 1970 komesa iha ona aktividades petroliferu nian iha tasi Timor, bazeia ba relatoriu ANP ba tinan 2009 nian, hateten katak iha 50 resin aktividades esplorasaun no perfurasaun ba possu petroleum nian, iha 50 aktividades ida ne’e iha possu 4 mak identifka comersialmente viable atu halo dezenvolvimentu mak hanesan EKKN, Bayu Undan. No iha area ida ne’e hamutuk iha bloku 8 mak iha ona indikasun positivu katak iha minarai no gas. Possu nebe mak iha indikasaun forte iha reserva petroleum boot mak possu Bayu Undan. B.II.1.1. HISTORIA BAYU UNDAN Iha riset ida ne’e fokus liu ba iha area BAYU UNDAN, temporariamente possu ne’e mak fo reseitas/ rendimentu ba Estadu Republika Demokratika Timor Leste (RDTL). Atu hetan informasaun klaru ami sei esplika mak hanesan tuir mai: Bloku BAYU UNDAN ida ne’e discovery/hetan10 no hahu hala’o perfurasaun ba possu primeiro (Bayu1) iha fulan Janeiru 1995 no ba possu (Undan1) hahu halao iha fulan Juli 1995. Bloku Bayu Undan ne’e iha area nebe mak nasaun Timor Leste dezenvolve hamutuk ho nasaun Australia [Joint Petroleum Development Area (JPDA)]. Timor Sea Treaty, artigu 4, pagina 4 Autoridade nomeadu iha 2002-2007 mak TSDA: Timor Sea designated Area no 2007- presente ANP: Autoridade Nacional do Petroleo 10 Bayu-Undan field was discovered in 1995 by the group led by Phillips Petroleum Company (Website SERN/ANP) 8 9 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 5 Bloku minarai no gas husi possu Bayun Undan ne’e, nia area iha tasi Timor nian, iha area JPDA nia laran, distansia possu Bayu Undan ne’e mak hanesan: Possu Bayu Undan ida ne’e besik liu mai iha Timor Leste nia area, nebe ho distansia 250Km husi parte Costa Sul tasi Timor Leste nian no 500km husi parte costa Norte husi cidade Darwin-Australia. Prosesu negosiasaun ba fronteira maritima tasi Timor nian, hahu hala’o entre nasaun Australia ho nasuan Indonesia iha tinan 1971. Negosiasaun ida ne’e la involve nasaun Portugal nebe momentu neba sei ukun hela Timor Leste, nasaun Portugal hakarak fronteira maritima ne’e tenke tuir linha klaran (medianline) entre tasi Timor Leste no tasi Australia nian. Maibe nasaun Australia no Indonesia halo asinatura ba akordu ida atu deside linha fronteira tasi nian iha tinan 1971 no 1972, tratadu ida ne’e aplika hahu husi tinan 1973 fulan Novembru. Prosesu negosiasaun ba Bloku ida ne’e hahu husi Estadu Indonesia ho Estadu Australia no iha fulan Dezembru tinan 199111 nasaun rua ne’e asina akordu atu hahu hala’o prosesu aktividades petroliferu nian iha area tasi Timor liu-liu ba iha area Bayu Undan nian no akordu ba esplorasaun ba iha possu ida ne’e negosia hodi deside ba prosesu esplorasaun ba possu ida ne’e halao iha “Aviaun Leten”12 Depois asina akordu ne’e hahu kedas ho prosesu esplorasaun ba bloku Bayu Undan ne’e. Akordo ne’e asina husi Minstritu Negosio Estrangeiru Indonesia tanba iha tempu neba Timor Leste sei iha okupasaun Ilegal Indonesia nia okos; no akordu ne’e hanesan mos parte kooperasaun ida husi nasaun Australia hamutuk ho nasaun Indonesa hodi suporta Invazaun illegal mai iha Nasaun Timor Leste. Akordu ida ne’e hanesan paratika kooperasaun nebe mak diak husi nasaun boot hanesan Australia nian atu Suporta Indonesia hodi halao Invazaun mai Timor Leste “Bazeia ba kontratu fahe produsaun (Production Sharing Contrac) nebe mak hala’o entre estadu Indonesia no Australia” fahe lukru mina no gas entre nasaun rua ne’e 50% ba Indonesia no 50% ba Australia”13. Hafoin Timor Leste restaura fila fali nia Independensia no hetan transferensia soberania iha tinan 2002. Estadu Timor Leste hahu fali prosesu negosiasaun ho nasaun Australia konaba distinu possu Bayu Undan, prosesu negosiasan ne’e lidera husi Primeiru Ministru I Governasaun Konstitusional DR Marii Alkatiri “Rezultadu husi negosiasaun ne’e Timor Leste manan iha prosesu negosiasaun nian ne’e no iha mudansas ba kontratu (PSC) nebe mak aplika ba possu Bayu Undan ida ne’e nasaun Timor Leste hetan nia direitu 90% no Australia hetan 10%” bazeia ba fahe lukru husi esplorasaun mina no gas husi possu Bayu Undan nian ne’e14. B.II.2. BAZE LEGAL BA BAYU UNDAN Baze legal nebe mak regula ba aktividades petroliferu iha possu ida ne’e, mak hanesan: B.II.2.1. TIMOR SEA TREATY (TRATADU TASI TIMOR/TST) Tratadu Timor Sea Treaty (TST) inklui mos ho anexu A-G no mos anexu sira seluk ne’e hotu, kontratu ida ne’e nudar kooperasaun nebe hala’o entre RDTL no Australia atu servisu hamutuk iha Autoridade Designada/Autoridades nasional Petroleum ida nia laran. WWW. laohamutuk.org Ibid 11 PSC tuan entre Indonesia ho Australia 14 PSC Bayu Undan 11 12 13 6 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN B.II.2.2. Production Sharing Contract ba Bayu Undan Production Sharing Contract (PSC) hanesan modelo kontrato ida nebe aplika ba dezenvolve iha Industria mina no gas nian no bazeia ba karakteristiku fahe lukru. Fahe lukru ne’e halao entre Estadu (nudar nain ba rekursu naturais ida ne’e) hamutuk ho kompania nudar investor mak halao esplorasaun ba rekursu naturais. Kontratu fahe produsaun ida ne’e hahu aplika iha tinan 1960-15 husi modelo kontratu ida ne’e mos iha nia latarbelakang mak hanesan: aktividades halao dezenvolvimentu ba Industria Minarai no gas presiza montantes orsamentu nebe mak bo’ot tebes, tan ne’e mak presiza industria no mos Investidor nebe mak ho nia orsamentu nebe boot mos hodi halao indutria ida ne’e. No mos aktividades industria mina no gas, nudar aktividades esplorasaun nebe mak la serteza atu hetan minarai no gas 100% aktividades ba analiza iha rai okos nebe seidauk serta hetan minarai no gas. Modelo Kontratu ida ne’e aplika hahu iha esplorasaun ba bloku BAYU UNDAN, nebe hala’o iha tempo Indonesia no hafoin Timor Leste hetan independensia kontratu ne’e renova fali hahu halo iha loron 20 de Maio tinan 2002. Kontratu fahe produsaun (Production Sharing Contract) modelo kontratu ida ne’e nudar modelu kontratu ba dezenvolvimentu iha industria minarai no gas nian, ba rekursus naturais liu-liu ba minarai no gas bazeia ba fahe lukru husi aktividades minarai no gas nian, objective atu fo liberdade ba kompania atu halao prosesu petroliferu nian hahu husi estudu viabilidade sieismico to’o ba prosesu esplorasaun no produsaun nian ba petroleum, tanba bazeia ba esperensia nasaun sira nebe mak foin dezenvolve an atu partisipa direitamente iha prosesu aktividades petroleum nia nebe ho nia risku nebe mos bo’ot, ho hanoin ida ne’e nasaun Indonesia kria modelo kontratu ida ne’e (Production Sharing Contract/produksi bagi hasil). Se kuando ita hare fali ba Timor Leste nebe mos nasaun foin ukun an no mos sei falta rekursu humanu no mos financeiru atu suporta/fasilita ba dezenvolvimentu nasional no mos dezenvolvimentu iha area industria minarai no gas nia sei fraku tebes, tanba ne’e mak bainhira Timor Leste hahu halao prosesu esplorasaun ba minarai no gas nian, Timor Leste prefere liu uza modelo kontratu PSC ne’e. B.II.2.3. Certain Maritime Arrangements in Timor Sea (CMATS) Agrimentu ida ne’e bazeia ba convensaun Nasaun Unidas nian nebe asina iha Montego, iha 10 dezembru 1982 konaba Lei tasi nian bazeia ba artigu 74 no 83, nebe atu regula fronteira ba Zona Ekonomia esklusivu nian no mos atu regula area continental tasi nian entre nasaun nebe mak iha entre nasaun nebe mak nia fronteira tasi ne’e hasaoru malu/frontal, ida atu hala’o konkordansia bazeia ba Lei Internasional atu hetan solusaun nebe justu. Iha Agrimentu CMATS ho nia artigu hamutuk 13 no mos ho nia anexu 2, agrimentu ida ne’e hala’o entre nasaun Republica Demokratica de Timor Leste (RDTL) hamutuk ho Nasaun Australia. Tratado ida ne’e asina iha loron 19 fulan Maio tinan 2002, ho aprosimasaun Geografkamente, Fraternidade hodi dezenvolve relasaun ekonomikamente hamutuk, entre nasaun Timor Leste no nasaun Australia. Agrimentu ida ne’e atu regula aktividades iha tasi Timor liu-liu ba iha area joint dezenvolvimentu are ( JPDA) nian. Aggrimentu ida ne’e fo mandato ba nasaun rua ne’e para labele koalai linha fronteira maritime nian iha tinan 50 nia laran.16 15 16 www.PSC- Wekipedia PCS. Aggrimentu CMAST. RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 7 B.II.2.4. Petroleum Mining Code (PMC) Agrimentu ida ne’e bazeia ba Tratado Tasi Timor haktuir artigu 7 atu regula aktividades esplorasaun no produsaun minarai iha area JPDA nia laran. PMC autoriza kompania atu hala’o aktividades industria minarai nian iha area JPDA nia laran, Agrimentu ida ne’e mos atu regula prosesu aktividades petroleum nian iha area JPDA nia laran, atu regula prosesu sira mak hanesan: Konstruksaun instalasaun ba operasional fasilidades no material atu halao aktividades Petroleum nian iha area refere. B.II.3. ESPLORASAUN NO EXPLOITASAUN BA BAYU UNDAN Bloku ida ne’e ho nia aprosimasaun area 160 km² ho nia Klean (water depth) 80 m. bloku BAYU UNDAN ne’e ho nia kode PSC mak hanesan 03-12, 03-13. Bloku ida ne’e nia operador mak kompania Mina Internasional “Conocopphilips. Pty.Ltd, ho nia saham/fundo hamutuk 57.20% no komapania conocopphilips nia parseiru servisu iha possu bayu undan mak hanesan: Santos PSC 03-12, Inpex Sahul Ltd, ENI-Australia PSC 03-13 Ltd, Petroz JPDA Pty. Ltd, Emet Pty Ltd” 17 Iha proseu perfurasaun nebe mak halao hetan condesadu/mina matak no nia produsaun baril permeiru sai iha tinan 2004, depois tuir produsaun ba gas, nebe mak kanaliza nia pipeline ba tia Darwin LNG. “Bloku bayu Undan nia luan hamutuk 25Km x 12 km, bloku ida ne’e nia estimasaun reserve hamutuk: Condensadu hamutuk 680mmbbls no estimasaun gas hamutuk 5.6-8.8 TcF. Total aprosimasaun kada loron hamutuk 1.2 Bcf, no aprosimasaun produsaun ba condensadu no LPG, kada loron possu ida ne’e produs gas hamutuk 500mmscf esporta ba Darwin LNG. Produsaun preimeiru husi possu Bayu Undan iha fulan Fevereiru tinan 2004, nebe husi posu produsaun 8 no posu 4 ba injeksaun gas nian. BAYU UNDAN nia produsaun kada loron 107.000-110.000 mina no gas 1 bCF, husu bloku ne’e esporta gas kada loron ba Darwin-LNG hamutuk 500mmscf liu husi offshore Pipeline18. Atu asegura transparessia husi prosesu reseitas mak hetan no mos transfere osan husi bloku minarai no gas BAYU UNDAN ba iha Fundo Petroliferu, bazeia ba kontratu fahe produsaun nian nebe mak aplika ba iha bloku BAYU UNDAN, mak hahesan: Timor leste hetan nia direitu nudar mina nain 5% (royalty) ida ne’e hetan kedas wainhira produsaun minarai sai primeiru iha tinan 2004, no kompanai hetan kedan 80% no TSDA/ANP (autoridade regulador) hetan 20%, iha fase ida ne’e kompania hakarak halo rekopera lai nia kostu nebe mak hasai bainhira hahu halao aktividades petroliferu ba bloku ida ne’e, no depois kompania hetan tia nia kustu ba rekoperasaun iha tinan 2007. Kompania kontinua hetan nia lukru ba fahe minarai no gas muda fali kontartu fahe produsaun ne’e 60% ba kompania no 40% ba iha Autoridade designada/ANP, ho nune’e ANP fasilita no fahe bazeia ba PSC nebe konkorda ona iha lei/regulamentu Timor Leste.19 C. Objektivu Riset Objektivu prinsipal husi aktividade riset ba transparensia iha Reseitas no Transferensias Petroliferu ba Bloku BAYU UNDAN atu haree oinsa prosesu reseitas husi aktividades petroliferu nian liu-liu ba iha bloku BAYU UNDAN nian ne’e. No atu haree Impaktu Implementasaun EITI iha prosesu transparensia reseitas no transferensia Petroliferu husi bayu undan, oinsa atu hatene transparansia no akuntabilidade iha seitor industria extractiva lao iha Timor leste. Relatroiu Annual -ANP ba 2008, operational report and Industry performens. Hlm 18. Relatoriu Annual ANP tinan 2008. Aktividades operasional no performens industria, pg 20. 19 PSC ba Bayu Undan artigu …? 17 18 8 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN D. Objektivu prinsipal Hatene prosesu reseitas no transferensia Petroliferu husi BAYU UNDAN no mos oinsa atu asegura katak prosesu transparensia no akuntabilidade lao iha Industria minarai no gas nian iha Timor leste, hodi nune’e reseitas mak hetan husi Petroliferu bele benefisia ba povu Timor Leste. E. Metodologia Metodologia mak uza iha prosesu riset ida ne’e mak hanesan: Metode halibur dadus/estudo biblioteca no rezultadu intervista ho narasumber nebe mak relefante, no mos hala’o analiza ba dadus sira nebe mak hetan husi estudo de Biblioteca no mos intervista. Analiza informasaun sira ne’e ho sistematika no konprensivu. Aktividade ida ne’e halao husi divisaun Oil transparansia nian atu haree oinsa atu esplora dadus mak iha, no oinsa aktividades sira ne’e halao no nia rezultadu sira ne’e tuir duni planu mak iha ka lae. Monitoramentu ida ne’e nia fokus espesifiku ba efisiensia ba fontes dadus nebe mak F. Ruang lingkup ba riset Area husi Aktividades riset ida ne’e mak, Luta Hamutuk haree reseitas no transferensia osan nebe mai husi aktividades minarai no gas, no mos atu hatene katak prosesu kontratu fahe produsaun ba bloku BAYU UNDAN ho kode 03-12, 0313 husi area JPDA. Luta Hamutuk hili area riset ida ne’e, hodi haree deit rendimentu ba Estadu Timor Leste mai husi bloku BAYU UNDAN. Iha aktividades riset ida ne’e, Luta Hamutuk halao intervista ho Institusaun hanesan: ANP, SERN atu halibur dokumentu sira hamutuk hodi halo analiza. G. Sistematika hakerek relatoriu Capitulu I Introdusaun Iha introdusaun sei koalia konaba background, Area Soberanu no area Konjunta, BAYU UNDAN, baze legal ba explorasaun no eksploitasaun nina no Gas. CAPITULU II o Dadus Reseitas No Transparensia Ba Konta Iha (The Federal Reserve Bank of Amerika) tabela. Reseits Fundo Petroliferu husi taxa Petroleum nian (tabela). CAPITULU III o Dadus Transferensias ba Kontas Estadu hodi Finansia OGE kada fulan no tinan CAPITULU IV o Reseitas no Operasaun Fundo Petroliferu iha Futuru o A. Reseitas iha Futuru o B. Operasaun iha Futuru - Investimentu - investimentu korente. o C. Transparansia Fundu Petroliferu o D. Futuru Investimentu d.1. Politika Governu ba investimentu d.2. Opiniaun Luta Hamutuk d.3. Rekomendasaun RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 9 Plataforma Bloku Bayu Undan iha Tasi Timor 10 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN CAPITULU II Reseitas Fundo Petroliferu Bazeia ba lei Fundo Petroliferu artigu Article 6 Petroleum Fund Receipts, (6.1 ) The following amounts are Petroleum Fund gross receipts: (a) the gross revenue, including Tax Revenue, of Timor-Leste from any Petroleum Operations, including prospecting or exploration for, and development, exploitation, transportation, sale or export of petroleum, and other activities relating thereto; (b) any amount received by Timor-Leste from the Designated Authority pursuant to the Treaty; (c) any amount received by Timor-Leste from the investment of Petroleum Fund Receipts; (d) any amount received from direct or indirect participation of Timor-Leste in Petroleum Operations; and (e) any amount received by Timor-Leste relating directly to petroleum resources not covered in paragraphs (a) to (d) above.20 Lei ne’e hatete katak reseitas hotu-hotu husi aktividades Petroliferu mak hanesan esplorasaun, esploitasaun, produsaun minarai nklui investimentu tenke transfere hotu ba kontas Fundo Petrolifero Timor Leste nian. Reseitas/impostus Fundo Petroliferu ne’e rasik mai husi; Reseitas husi taxas nebe mak selu husi Kompania, reseitas bruto, reseitas husi Autoridade designada/Autoridade nasional Petroleum, investimentu no mos reseitas direita ou indireita husi partisipasaun TL iha operasaun Minarai21. Reseitas Impostus/taxas sira nebe mak selu husi Kompania mak hanesan: Impostu rendimentu Annual (Income Tax) Additional Profit Tax (APT/SPT), Value Added Tax (VAT), Withholding Tax (WHT) ba vensimento trabalhadores sira (Resident & Non Resident employee, Withholding Tax (WHT) ba kompania Resident no PE & Non Resident non PE22 A. DADUS RESEITAS MAK IHA KONTA RESERVE BANK OF UNITED STATE OF AMERIKA NIAN. Bazeia ba Lei Fundo Petroliferu nian, atu contribui no managementu nebe mak diak ba operasaun Fundo Petroliferu nian ne’e ho diak no hodi benefisia ba gerasaun agora no mos ba gerasaun ba futuru nian, bazeia ba Lei Fundo Petroliferu ida ne’e atu rekoilla rendimentus/reseitas nebe mak hetan husi aktividades esplorasaun aktividades Minaria nia husi bloku Bayu Undan, nebe mak durante ne’e rekoilla mak hamutuk no Investe liu husi kontas Fundo Petroliferu nian iha Bank Federal Reserve NewYork - Amerika. Husi Investimentu nebe mak hala’o atu hetan nia lukru husi Investimentu ne’e rasik, Investimentu ne’e hala’o hahu husi tinan 2005 to’o 2010 trimestral ba III nian Timor Leste hetan lukru husi Investimentu ne’e hamutuk: Milliaun US $ 241 milloens Investimentu ida ne’e bele haree iha tabela tuir mai ne’e: Petroleum Fund Law/Law no. 9 /2005 Materia Apresentasaun Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP), konaba LEI NO. 9/2005: Fundu Petroliferu. “Rev. Franscisco Maria de Vasconselos “ Koordinador KKFP 22 Materia Apresentasaun Ministerio das Financas Direccao nacional de receitas petroliferas Presentasaun Regime imposto petroleo nia “Joao demetrio xavier” Smaik tibar liquica, 17-9-2010 20 21 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 11 Tabela 1. 12 FTP ba Timor Leste RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 13 14 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN B. RESEITAS TAXAS HUSI FUNNDO PETROLIFERU Iha riset ida ne’e hato’o mos dadus konaba transferensia husi Fundo Petroliferu nian nebe mak transfere ona durante tinan 2006/2007 nian to’o tinan 2010. Husi riset ida ne’e atu hatudu katak osan nebe mak transfere ona husi fundo petroliferu durante tinan tolu nia laran ne’e besik ona to’o 1,368.07. Trasnferensia ida ne’e mai husi aktividades petroleum nian husi possu BAYU UNDAN, nebe mak investe iha Fundo Petroliferu, transferensia hirak ne’e hala’o husi tinan mak hanesan tuir mai ne’e mak hanesan tuir mai ne’e: Tabela 2. Yearly Petroleum Tax collection Tax Type Year 2006 2007 2008 2009 Net Transfer to Income Tax APT VAT 487,276,291 6,851,333 253,729,026 126,099,274 5,319,250 354,241,777 503,342,227 11,465,503 283,430,975 343,229,151 15,141,014 WHT Tax 4,231,062 4,519,808 10,883,552 9,317,680 TOTAL RESEITAS TAXAS RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Wages Tax Other Total 5,802,708 504,161,394 8,139,530 397,806,888 8,409,614 129,367 888,472,040 9,660,343 569,584 661,348,747 Inter mediary PF Account Bank Charge 504,157,856 3,538 397,986,888 888,467,743 4,298 661,345.53 4,123 2,451,789,069 15 Capitulu III TRANSFERENSIA FUNDO PETROLIFERU BA IHA ORSAMENTO GERAL DO ESTADO Bazeia ba Lei Fundo Petroliferu Artigu 7, mak hakturi no 7.1 - 7.3 “(7.1) Subject to Section 6.3, the only debits permitted to the Petroleum Fund are electronic transfers made in accordance with this present article, as well as Articles 8 to 10, to the credit of a single State Budget account. (7.2) The total amount transferred from the Petroleum Fund for a Fiscal Year shall not exceed the appropriation amount approved by Parliament for the Fiscal Year. 7.3. Subject to Article 8 to 10, transfers from the Petroleum Fund by the Central Bank in the Fiscal Year, shall only take place after publication of the budget law, or any subsequent changes thereto, in the Jornal da República, confirming the appropriation amount approved by Parliament for that Fiscal Year”23 Haktuir Lei Fundo Petroliiferu ida ne’e hateten katak; Transferensia osan husi fundo petroliferu nian so bele halao transferensia ba deit iha uniko konta mak “Orsamentu Geral do Estado”. Tuir riset ida ne’e hato’o mos dadus konaba transferensia husi Fundo Petroliferu nian nebe mak trasfere ona durante tinan 2007 nian to’o fulan Setembru tinan 2010 nian. Husi riset ida ne’e hatudu katak osan nebe mak transfere ona husi Fundo Petroliferu durante tinan hat (4) nia laran ne’e liu husi Banco Pagamentu de Autoridade (BPA) Timor Leste nian, transfere ona osan ho montantes hamutuk Milliaun US$ 1,583.07. Transferensia Fundo Petroliferu nebe mak hala’o ba iha Orsamentu Geral do Estado ida ne’e hahu husi inisiu tinan 2007. Osan/fundo nebe mak trasnfere ba Fundo petroliferu ne’e mai husi aktividades petroleum nian nebe mak halao iha possu BAYU UNDAN, osan/fundo nebe mak hetan husi Possu Bayu Undan ida ne’e mak transfere ba iha Fundo Petroliferu nian nebe mak investe iha Bank Federal reserve iha New York-Estdu Unidos Amerika. Transferensia Fundo Petroliferu nian ba iha Orsamentu Geral Do Estado nian ne’e mak hanesan tuir mai ne’e: Tabela 3. 23 Lei Fundo petroliferu Timo Leste, LAW No. 9 /2005, pg 4. 16 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Capitulu IV Reseitas no Operasaun Fundo Petroliferu iha Futuru a. Reseitas iha Futuru Hanesan hato’o ona iha leten katak reseitas mina no gas to’o tinan 2010 mai husi posu ida deit mak husi Bayu Undan. Reseita ba Fundo Petroliferu iha futuru; Governu Timor Leste halu ona previzaun katak iha tinan lima mai oin 2011-2015 hanesan tabela tuir mai: Projeksaun Total Reseitas 2011-201524 Tabela 4. Revenues 2011 2,288.0 2012 2,398.6 2013 2,159.8 2014 2,460.9 2015 2,443.0 Previzaun ne’e tun no sa’e tanba depende ba previzaun folin mina no gas tuir Information Energy Administration (IEA). Iha tinan 2007 to’o 2010 Governu uza West Texas Intermediate hanesan padraun ba kalkulasaun; maibe iha tinan lima mai oin Governu uza IEA mak sai padraun25. Tuir estimasaun mak Governu halu ho razaun katak iha tinan hirak mai nesesidade ba mina no gas sei aumenta tan ne’e nia folin mos sei aumenta. Alem ne’e iha mos aumenta produsaun mina iha tinan 2011 no 2012 sei aumenta 62 milloens barril no 60 milloens barril husi 57 milloens barril iha tinan 2010. Atu klaru liu bele hare iha grafiku tuir mai: Grafiku 1. Alteraçoes Histórica e Projecçoes Futuras do Preço do Petróleu Fontes: Direcçao do Fundo Petrolífero, Ministério das Finanças, 2010 24 25 Livro Orsamento Geral do Estado 2011, pagina 35 Ibid. paginan 44 no 45 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 17 Bazeia informasaun hirak ne’e mak Governu Timor Leste halu previzaun mak optimista tebes. Tuir ekipa peskiza Luta Hamutuk katak optimista presiza maibe tenke ho prudente no konsiente katak presu mina bele sa’e no bele tun iha tempu nebe deit iha lian Ingles bolu votality price. Tanba ho optimista ne’e mak iha kalkulasaun Rendimentu Sustentavel (RSE) tinan 2011 bele atinji to’o US$734 milloens. Husi projeksaun ba tinan 5 iha leten; fontes reseitas sei mai husi: a. b. c. d. Reseitas Reseitas Reseitas Reseitas FTP Royalty Taxas (pipeline tax, withholding tax, Resident Tax, Value Added Tax) husi Retornu Investimentu Resitas ba Fundo Petroliferu Timor Leste mai husi pagamentus ba aktividades petroleum nian nebe mai husi tasi Timor no mos mai husi taxas nebe mak selu husi kompania minaria sira ba Estado Timor Leste, osan ka rendimentu nebe mai husi pagamentus no mos taxas sira nebe mai husi industria minarai no gas nian nebe selu tanba hala’o aktividades operasaun ba Petroleum ne’e transfere ba iha Fundo Petroliferu, pagamentus ba aktividades Petroleum no taxas nebe selu husi aktividades petroleum ida ne’e mai husi possu ida naran Bayu Undan, pagamentus sira ne’e mak sai hanesan Reseitas Fundo Petroliferu nian. Reseitas Futuru husi Fundo Petroliferu mak reseitas husi investimentu Fundo Petroliferu no mos mai husi kalkulasaun osan husi reserva minarai no gas nia nebe mak sei iha rai okos. Kalkulasaun osan husi reserve minarai no gas hirak ne’e mai husi kampu minarai no gas Bayu Undan nian. To’o agora reseitas ba Fundo Petroliferu nian sei mai husi possu area JPDA nian, mak hanesan ne’e possu Bayu Undan, possu ida ne’e sei iha prosesu produsaun nia laran no sei fo reseitas nafatin ba Timor Leste, tuir kalkulasaun reseitas husi possu ida ne’e sei bele fo reseitas ba Timor Leste to’o tinan 2023. Bazeia ba document OGE Livru no1 2010 nian ne’e reseitas Fundo Petroliferu nian iha future sei to’o tinan biliaun US$ 2023, Fundo Petroliferu Timor Leste sei hetan lukru hamutuk Biliaun US$ 16, kalkulasaun reseitas ne’e mai husi kalkulasaun ba reserva minarai no gas mak sei iha rai okos no mos konta husi reseitas mak sei hetan husi aktiviadaes minarai nian durante iha tinan 23 nia laran. Mudansa iha kalukulasaun ba presu mina no volume produsaun ne’e fo impaktu bo’ot mos ba mudansa rikezas petroliferu ka Petroleum Wealth husi US$ 16 billaun ba iha US$ 24 billaun wainhira produsaun hotu. b. Operasaun Fundo Petroliferu iha Futuru Investimentu Atu asegura sustentabilidade iha futuru presiza iha investimentu nebe diak atu nune’e bele benefisia gerasaun futuru; wainhira esplorasaun mina no gas para ka maran. Iha preambulu Lei Fundu Petroliferu hatete katak Fundu ne’e hanesan instrumentu ida ba jestaun finanseira mak diak no nudar fontes ba finansiamentu dezenvolvimentu nasional. Atu bele atinji objektivu hirak ne’e lei mos regula regras ba investimentu atu nune’e bele hetan retornu diak no reflekta International best practices. International Best Practice ne’e mak reflekta iha sistema ne’e Fundo Petroliferu Timor Leste; Balansu kontrollu ka distribuisaun kna’ar no poder atu garatia fundo ida no la konsentra iha ema ida ka instituisaun ida nia liman. Dis-tribusaun knar ne’e mak hanesan: Osan/reseitas nebe mai husi aktividades esplorasaun no esplotasaun husi minaria no gas direitamente tama ba iha Fundo Petroliferu iha konta bancaria iha Banku Rezerva Federal Amerika liu husi Autoridade Nasional Petroleu no wainhira hasai osan husi Fundo Petroliferu tenke liu husi proposta planu Orsamentu Geral do Estado nebe prepara husi Governu no hato’o ba Konselllu Ministru hodi diskute molok lori ba Parlamentu Nasional atu hetan aprova husi Parlamentu Nasional. Parlamentu Nasional mos sei husu pareser husi Konsellu Konsultivu Fundu petroliferu no entidades sosiedade sivil. 18 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN Fundo Petroliferu Timor Leste ne’e harii banati tuir Konstitusaun RDTL, no nia baze mak artigu 139 Konstitusaun Republika Demokratika de Timor Leste hateten katak: 1. “Os recursos do solo, do subsolo, das águas territoriais, da plataforma continental e da zona económica exclusiva, que são vitais para a economia, são propriedade do Estado e devem ser utilizados de uma forma justa e igualitária, de acordo com o interesse nacional. 2. As condições de aproveitamento dos recursos naturais referidas no número anterior devem servir para a constituição de reservas financeiras obrigatórias, nos termos da lei. 3. O aproveitamento dos recursos naturais deve manter o equilíbrio ecológico e evitar a destruição de ecossistemas” 26 Bazeia ba Konstitusaun Republika Democratica Timor Leste, hateten katak Rekursu naturais inklui rekursus minarai/gas hanesan propriedade Estadu nian, propriedade rekursus naturais hirak ne’e mak iha tasi okos no mos iha rai leten tuir plataforma continental rai nian no tuir zona exclusivu Ekonimia tasi Timor Leste nian. Tuir Konstitusaun Republika Democratica Timor Leste rekursus hirak ne’e uza tenke ho justu, Transparensia no igualitaria tuir interese nasional. Fundo Petroliferu ida ne’e harii atu rekolla hotu reseitas sira nebe mak hetan husi aktividades petroleum nian iha tasi Timor no mos iha area rai maran nian ho obrigatoriu tenki investe/tau iha fundu reserva obrigatorio Timor Leste nian mak hanaran Fundo Petroliferu. Hodi garantia sustentabilidade ba Fundo Petroliferu Timor Leste nian ne’e bazeia ba Lei Fundo petroliferu presiza iha jestaun no investimentu ba Fundu nebe diak no prudente. Atu maneija jestaun Fundo Petroliferu ida ne’e, rendimentu/osan hirak ne’e tenke investe ho seguru no investe iha estranjeiro iha instrumentu finanseiru nebe ho risku kiik. Ministra finansas mak kaer responsabilidade tomak atu hala’o politika investimentu no hetan konsellu husi Komite Asesoria ba Investimentu no BPA mak halao nia jestaun operasional ne’e. Politika investimentu mai husi Governu liu husi Ministra Finansas no investimentu sira tengki tuir pratika Internasional. Investimentu bazeia ba regras investimentu mak hakerek ona iha Lei Fundo Petroliferu artigu 14 no 15 nebe hatete katak: 14.1 Not less than ninety per cent (90%) of the amounts in the Petroleum Fund shall be invested only in qualifying instruments described in Article 15 14.2 Not more than ten per cent (10%) of the amounts in the Petroleum Fund may be, in accordance with all procedures laid down in this Act, invested in financial instruments other than those mentioned in Section 15.1, provided that such instruments are: (a) Issued abroad; (b) Liquid and transparent; (c) Traded in a financial market of the highest regulatory standard 14.3 The range of instruments included as qualifying instruments in Section 15.1 shall be reviewed by the Government, and approved by Parliament, at the end of the first five (5) years of the Petroleum Fund existence, having regard to the size of the Petroleum Fund and the level of institutional capacity 27 26 27 Constituçao RDTL, Artigo 139. (Recursos naturais). Pg 41. Petroleumaw no. 9/2005. Artigu 14, pg 7 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 19 Tuir artigu 14 lei fundo petroliferu nian hatenten katak, investimentu iha asoens/Equity labele liu 10% no no minimu 90% husi osan investe iha Obrigasoens/Obligation ho kategoria Aaa. Investimetu Korente Investimentu nebe hala’o agora dadaun tuir regras nebe iha Lei Fundo Petrolifero artigo 14 no 15. Hahu husi kriasaun Kontas Fundo Petrolifero; investimentu 100% iha obrigasoens/ bonds Estados Unidos da America. No foin iha tinan 2009 diversifika investimentu ba United State Treasury Bonds 94,4% no jere husi BPA. No 5,6% ka kuaze 6% seluk diversifika ba moeda seluk. Husi 5.6% diversifika investimentu hanesan tuir mai: 1. Banku Pagamentu Autoridade jere 80% iha Global Potofolio28 husi 5,6% nebe investe ba moeda Euro, Japanese Yen, dollar Australia, Libras Reino Unido/Igraterra. No tuir intervista ho Direktor Ekzekutivu Fundo Petrolifero iha BPA hatete katak husi 80% diversifika tan ba 4% investe iha Global Equities29. 2. External Manager Banku Internasional Settlement jere 20% husi 5,6% nebe investe iha Bonds Estados Unidos da America, Euro, Dollar Australia, Libras Reino Unido no Japanese Yen. Tuir relatoriu Fundo Petrolifero terseiru Trimester nebe hatudu katak retornu husi investimentu hirak ne’e to’o iha Setembro 2010 hamutuk US$ 103,6 millaun. Persentajem retornu iha tinan 2005 to’o 2007 retornu investimentu rata-rata/average 3%. Iha tinan 2008 mosu krize finanseira global; nebe rezulta retornu investimentu tun iha variasaun entre 1,7% to 2,6%. Tanba rezultadu retornu ne’e BPA husu kompania MERCER halu Estudo iha tinan 2007 hatete katak haree ba retornu ne’e la to’o ona 3% atu hasai ba finansiamentu Orsamento Estado tuir artigo 8 no 9 Lei Fundo Petrolifero, entaun Governu RDTL husu asistensia husi komapnia Tower Watson halu estudu ba investimentu Fundo Petrolifero iha Futuru. Rezultado husi estudu ne’e rekomenda ba Governu atu investe minimu 25% ba Equities/asoens no 75% ba bonds/ obrigasoens. Atu implementa rezultadu estudu ne’e, Governu Timor Leste iha ona planu muda Lei Fundo Petroliferu. c. Transparensia Fundo Petroliferu Timor Lesete harii Fundo Petroliferu hanesan modelu transparensia ida no mos sai instrumentu jestaun ba rekurnu naturais. Transparensia ba Fundo Petroliferu importante iha ninia explorasaun, eksploitasaun no transferensia ba kontas Estado. tebes atu nune’e bele hetan informasaun diak no ho razaun principal katak rikeza husi minarai no gas ne’e rasik limitadu, loron ruma rekursu minarai no gas ida ne’e ita sei gasta hotu. No liu tia tempo ida ne’e ita la hatene osan/fundo nebe mak sei mai husi aktividades esplorasaun minarai no gas nian ne’e hira lolos mak ita sei bele hetan. Transparensia ba iha Fundo Petroliferu ida ne’e nudar forma ida nebe diak, tanba Fundo Petroliferu ida ne’e integra no nia ligasaun metin ba malu hamutuk ho prosesu Orsamentu Geral do Estado (OGE) nian, tanba ne’e mak presiza iha transparensia ba iha manajementu ba Fundo Petroliferu nian hodi evita ba malisan rekursus naturais nian. Transparensia ba iha investimentu husi Fundo Petroliferu Timor Leste nian hala’o tuir Lei Fundo Petroliferu No 9/2005, bazeia ba Lie ida ne’e sisteman manajementu Fundo Petroliferu Timor Leste sai numeru III iha mundo, depois sistema manajementu fundo minarai Norwegia no sistema manajementu Nova Zelandia, Sistema manajementu Fundo Petroliferu sai numeru III iha mundu, tanba iha separasaun poder ba jestaun Fundo Petroliferu nian ka manajementu Fundo Petroliferu Timor Leste la konsentra ba iha institusaun 28 29 . BPA, Retoriu Trimester III Fundo Petrolifero 2010, pagina 2 . Intervista ho Direktur Ekzekutivu Fundo Petrolifero iha BPA loron 11 de Janeiro 2011 20 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN ida nia okos, maibe iha separasaun poder husi entidade hotu-hotu nebe mak servisu hamutuk atu maneija/ tau matan ba sustentabilidade Fundo Petroliferu. Atu garantia transparensia Fundo Petroliferu ne’e Timor Leste adopta ona inisiativa internasional ida sai nudar instrumentu ida hodi ejije Estado no mos kompania Minarai sira hodi bele kompleta sistema transparensia Fundo Petroliferu Timor Leste nian ne’e. Proseu Transparensia iha minarai no gas Timor Leste nian ne’e diak teb-tebes, transparensia ba iha sistema transferensia ba reseitas minarai no gas Timor nebe mak hala’o husi kompania minarai no gas durante ne’e diak teb-tebes, tranparensia ba resitas nebe mak selu husi kompania ba Estdao ka Governu transparensia duni no mos reseitas nebe mak Governu ka Estdao simu husi kompania automatika reseitas sira ne’e tama ba iha kontas Fundo Petroliferu ho pro-sesu transparensia ida ne’e Timor Leste agora dau-daun ne’e sai nasaun kompridor ba inisiativa Extractive Industry Transparency Initiative (EITI) ida ne’e, no Timor Leste sai nasaun terseiru lugar iha mundo no pri-meiru lugar iha regiaun Asia Sudeste nian nebe mak susesu hetan nia statutu sai nasaun kompridor tanba konsege ona halo nia relatoriu konaba transferensia ba pagamentu no reseitas nebe mai husi kompania minarai no gas nian no rendiemntu minaria no gas sira nebe mak Governu simu, relatoriu ida ne’e hetan rekonsiliasaun husi auditor internasional. Iha tinan hirak liu ba wainhira Fundu ne’e harii Petroleum Fund, sistema Fundus Timor Leste hetan ranking 3 iha mundu. Maibe depois iha tinan 2008 to’o 2010 iha estudu husi Senhor Edwin M. Truman nebe publika iha website Peterson Institute (www.petersoninstitute.org) hatudu katak, Petroleum Fund Timor Leste tun liu ona ba ranking 10. Tuir estudu institutu ne’e, iha komponente prinsipal hat mak sira foti hodi sukat mak hanesan: estruktura hetan valor 100, Governance 43, Akuntabilidade no transparensia 100 no Atitude ka Behavior 75. Rangking Fundo Petroliferu ne’e tun to’o rangking 10 tanba sistema Governasaun nebe mak atu asegura boa governasaun, execusaun OGE la lao diak maibe Governu kontinua foti osan liu RSI. Sistema ba kontrolo execusaun orsamentu geral do estado husi governu la lao diak nebe sai governu ida ne’e labele kontrola execusaun OGE ne’e tuir annu fiscal mak iha, nebe la hatudu impaktu dezenvolvimentu nebe mak diak. Presiza transparensia ba iha manajementu Fundo Petroliferu tanba, Timor Leste nudar nasaun ida nebe mak nia rendimentu/reseitas boot liu mai husi pagamentu ba iha aktividades minarai no gas nian. Tanba ne’e presiza transparensia iha sistema manajementu ba Fundo Petroliferu ida ne’e, hodi nune’e reseitas husi minarai no gas labele sai hanesan malisan, tanba rekursus naturais liu-liu minarai no gas laos rekursu ida nebe renovavel, hodi nune’e presiza investimentu nebe mak diak no transparensia kuando foti osan husi Fundo Petroliferu hodi nune’e Fundo ne’e iha sustentavel no bele garantia future gerasaun oinsa. Investimentu iha Orsamentu Geral do Estado nebe mak durante tinan hirak nia laran ne’e transfere husi Fundo Petroliferu ba iha OGE, nudar investimentu ida nebe mak hala’o husi Fundo Petroliferu, tanba ne’e mak investimentu ida ne’e presiza hetan nia retornu fila fali, depoisde investimentu ne’e hala’o durante tinan hirak nia laran ne’e investimentu ba iha OGE ne’e Fundo Petroliferu hasai ona osan ho montante Milliaun US$ $ 1,583.07 ba iha OGE. Investimentu Fundo Petroliferu nian ba iha OGE atu finansia ba prosesu dezenvolvimentu ba iha area “Infrastruktura, Edukasaun, Saude, Agrikultura. Etc.” maibe rezultadu husi investimentu ida ne’e seidauk hatudu retornu nebe mak signifikan, tanba bainhira hala’o tranferensia ba iha OGE iha transparensia tanba prosesu ida nebe mak naruk, maibe kuando to’o iha implementasaun atu executa OGE ida ne’e sai problema bo’ot ba Timor Leste tanba Governu la iha planu dezenvolvimentu nebe mak adekuadu no la reflekta nesesidade povu nian, la iha mekanismu ba kontrola prosesu execusaun OGE ida ne’e, ho ida ne’e Timor Leste hetan rangking nudar nasaun nebe mak tama kategoria nia nivel korupsaun kolusaun no nepotiemu as iha mundo. RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 21 d. Futuru Investimentu Hahu husi tinan 2005 to’o agora tinan 2011, investimentu ba Fundo Petroliferu bazeia nafatin ba Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu Timor Leste, Investimentu ida ne’e halao bazeia ba lei Fundo Petroliferu 90% investe iha obrigasoens/bond no 10% sei investe iha Global Equity nian. Bazei planu IV Governu Timor Leste nebe atu altera Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu hodi diversifika investimentu husi Fundo Petroliferu. Halo diversifikasaun ba Fundo Petroliferu ne’e ho objective atu hasae retornu investimentu Fundo Petroliferu nian. Diversifika Fundo Petroliferu ida ne’e halo investimentu ba iha moedas husi nasaun sira seluk atu nune’e performa negativu husi investimentu ida bele taka hosi performa positifu husi investimentu seluk iha portofolia nia laran. Bazeia ba IV Governu Timor Leste nia prediksaun/analiza no mos analiza husi kompania MERCER nebe halao iha tinan 2007, konaba retornu husi Investimentu Fundo Petroliferu nia nebe la sustentavel no la to’o ona Estimasaun Rendimentu Sustentavel 3% (RSE), ho hanoin ida ne’e mak Governu halo politika diversifika investimentu Fundo Petroliferu nian hodi nune’e bele hetan retornu nebe diak. Futuru Investimentu nebe mak Governu propoin atu muda persentagem investimentu ba Obrigasoens 50% no Equities 50%. Mudansa ne’e lori risku boot liu ba Fundu Petroliferu, oras ne’e dadaun mundu sei iha hela krize finanseira global no objektivu investimentu ne’e longo prazu. Preokupasaun Luta Hamutuk nian mak oras ne’e dadaun krize finanseira global seidauk rekopera no seidauk hatene lolos to’o bainhira remata. Tanba ne’e alterasaun ba Lei no. 9/2005 Fundo Petroliferu, liliu ba artigo15 kona-ba regras investimentu tenki konsidera aspektu barak no labele konsidera deit oinsa atu hetan osan barak hodi uza. Investimentu ne’e longu prazu tanba ne’e lalika ansi liu. Tanba-ne’e, Luta Hamutuk hanoin iha opsaun rua mak bele foti; primeiru mantein ho lei nebe agora vigora hela (Lei no. 9/2005 Fundo Petroliferu) hanesan 90% ba obrigasoens no 10% ba equities. Ita bele altera deit ba obrigasoen atu diversifika ba moeda seluk no labele investe deit iha moeda Dollar EUA. Dalan seluk mak: investe 75% iha diversifikasaun investimentu iha moeda seluk (laos Dollar EUA deit) no 25% bele investe ba equities maibe tenki halo gradualmente laos dala ida deit. No investimentu equities bele investe liu husi Banco Komersial ne’ebe opera iha Timor Leste, tanba ho razaun katak Banco Central/BPA iha nia funsaun atu kontrolla Banco Comersial sira nebe mak opera iha Timor Leste. d.1. Politika Governu ba Investimentu: Governu liu husi Ministra finansa iha ona planu atu muda politika investimentu ba Fundo Petroliferu, tanba tuir politika Governu atu halo diversifikasaun investimentu ba Fundo Petroliferu ba iha moedas sira seluk liu husi diversifikasaun ba investimentu iha investimentu origasoens no mos ba investimentu iha global Equity nian, atu halo politika investimentu ida ne’e Governu iha ona planu atu altera Lei No 9/ 2005 no sei muda artigu lubuk ida husi Lei ida ne’e. Politika Governu atu muda artigu 2.1.i; “Operasional Manager ba Fundo Petroliferu” bazeia ba planu Governu nian ba Artigu 2.1. i; ida ne’e hateten katak : “Operational Manager” means the Central Bank or any other public entity established by the National Parliament to manage the Petroleum Fund.30 Atu hetan retornu investimentu nebe boot iha futuru, Ministra Finansa iha planu atu muda Manager Operasional no harii Institusaun publiku seluk atu sai operasional manager, tanba investimentu nebe mak halao durante ne’e la hetan nia retornu boot, tanba ne’e mak Timor Leste presiza harii institusaun publiku seluk atu maneija investimentu Fundo ida ne’e, maibe tuir realidade nebe mak iha durante ne’e Timor Leste konsege estabelese institusaun Publiku sira barak tebes maibe difisil atu hetan nia transparensia 30 Draft Primeiru Alterasun Lei no 9/2005 Fundo Petroliferu 22 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN no akuntabilidade. Para Timor Leste la bele mout ba iha malisan rekursu naturais no mos hetan politika investimentu ida nebe mak transparan no mos akuntabel, Timor Leste iha institusaun hanesan Bank Payment Autority (BPA) ka futuru Banco Central Timor Leste nian nebe durante ne’e sai hanesan Operasional Manager no maneija Fundo Petroliferu, institusaun ida ne’e durante tinan 5 hatudu ona sira nia kapasidade no integridade nebe diak ho halo jestaun ba Investimentu Fundo Petroiferu nian. Atu garantia nafatin Trasnparensia no akuntabilidade ba Fundo Petroliferu nian, presiza iha esplikasaun no justifikasuan nebe mais detaillu husi investimentu nebe mak atu halo, atu asegura prosesu hirak ne’e tuir planu Governu atu muda artigu 9.d.; proposta alterasaun husi Governu hateten: ‘Justification as to the reason why it is in the long term of Timor Leste to transfer an amount exceeding the Estimated Sustainable Income”. Atu garatia nafatin prosesu transparesia no akuntabilidade iha sistema Fundo Petroliferu Timro Leste nian, tuir Luta Hamutuk nian analiza katak iha alternativa rua mak presiza konsidera mak hanesan: 1). Mantein artigu 9 Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu no la presiza halo alterasaun ba artigu ida ne’e, tanba finasiamentu Fundo Petroliferu nian ba iha Orsamentu Geral Estadu mos hanesan investimentu ida iha rai laran, tamba ne’e presiza iha esplikasaun no Justifikasaun nebe mak mais detallu konaba prediksaun retornu saida mak atu hetan depois foti liu husi rendimentu sustentavel. kriteria foti osan bazeia ba Rendimentu Estimadu Sustentavel (RSE) ida ne’e nudar paratika transparensia no akuntabilidade ba sustentabilidade Fundo Petroliferu nian, atu hetan retornu husi Investimentu ida ne’e bele retornu sosial no mos bele retornu ekonomiku nian. Tamba ne’e, mak atu foti liu rendimentu sustentavel ne’e presiza kalrifikasaun nebe detaillu. Tamba ho justifika no esplikasun nebe detaillu bele esplika saida mak bele ita hetan wainhira foti liu Rendimento Sustentavel Estimado (RSE). Tamba osan ne’e atu investe ba Orsamentu Geral do Estadu no la-uza ba konsumu deit. 2). Alternativu seluk mak bele hasai tiha pontu “d” husi artigu 9 no diak liu hasa’e deit Rendimento Sustentavel Estimadu (RSE) ba iha 3% - 4%. Artigu ne’e bele iha interpretasaun barak no depende ba interese. Tamba-ne’e, Luta Hamutuk propoin diak lei fo dalan deit katak Governu bele hasai 3% ka 4 % depende ba retornu real husi investimentu finanseiru no kapasidade atu esekuta Orsamentu Geral do Estadu. Atu mantein investimentu Fundo petroliferu nian ne’e, presiza Jestor eksternal ida nebe mak kualifikado ho performance nebe diak no kredibel hodi bele maneija Fundo petroliferu ida ne’e, no eksternal manajer laos Legal Person maibe tenke Legal Kolektive Person hodi nune’e bele iha garantia katak eksternal manajer ida ne’e bele jere fundo ne’e ho diak no bele iha garantia katak fundo la lakon, tanba eksternal manajer ne’e Legal Person la bele jere fundo ne’e maibe kontrariu ho sistema transparensia fundo petroliferu nian, tanba ne’e atu deside Eskternal Manajer ida tenke mai husi Legal Colektive Person tanba Legal Colective Person otomatika mai husi Institusaun ida nebe mak iha kridibel no ho performance nebe mak diak no bele justifika nia transparensia ba investimentu nebe mak hala’o. Politika Governu ba Investiemtnu fundoPetroliferu, Governu tau porsentagen nebe mak hanesan, tuir politika Governu ba investimentu ida ne’e para hetan retornu nebe mak diak, presiza halo diversifikasaun ba Investimentu nebe mak atu halo, no investimentu hirak mak hanesan: 50% investimentu sei investe iha obrigasoens/Obligasi no 50% sei investe iha Investimentu Global Equity nian. Atu hetan retornu nebe mak diak presia halo duni diversifikasun ba investimentu ida ne’e, maibe investimentu nebe mak diak tenke bazei nafatin ba situasaun merkado financeiru nian, signifika katak, investientu nebe mak halao tenke ekilibru, transparan no akuntavel. Politika Investimetnu Governu nain nebe ho porsentagen nebe mak hanesan ne’e lori risku nebe boot ba Fundo Petroliferu nian, tanba oras ne’e dau-daun mundu sei iha krize finanseiru global nia laran, tanba ne’e mak Luta Hamutuk propoin ho obsaun ba investimentu ida ne’e nia mak hanesan: mantein nafatin politika investimentu 90% ba investimentu obrigasoens no 10% ba investimentu equity nian, no atu hetan retornu nebe mak diak bele halo diiversifikasun investimentu RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 23 ida ne’e ba iha moedas sira seluk nebe sei fo retornu no labele investe deit ba iha moedas ida deti. Atu hetan retornu dia bele halao investimentu ho prosentagen 75% hanesan ne’e ba iha investimentu Obrigasoens no 25% ba iha investimentu Equity nian, maibe Investimentu equity ne’e halo ho gradual laos invested ala ida hodi nune’e it abele hatene tuir perkembangan investasi nian ne’e, importante ba investimentu equity nian ne’e bele investe iha banco comersial nebe mak opera iha rai laran hodi nune’e Banco Central ho nia fungsaun ho diak no bele halo kontrolo ho diak d.2. Opiniaun Luta Hamutuk Instituisaun Luta Hamutuk apresia esforsu governu atu halo altera Lei Fundu Petroliferu; atu nune’e bele fo benefisiu ba dezenvolvimentu nasional maibe tenke refleta nafatin International Best Practices. Tamba sistema Fundo Petroliferu mak ita iha agora dadaun refleta balansu kontrollu, distribuisaun kna’ar no lakonsentra ba ema ida ka instituisaun ida. Realidade diak ida mak, wainhira lei Fundu Petroliferu aprova iha tinan 2005 iha konsultasaun luan ba entidades barak, inklui komunidade sira no lei ne’e aprova ho unaminidade iha Parlamentu Nasional. Agora dadaun konsultasaun halo deit ba ema oituan deit ka ema elit deit; la-refleta espiritu unaminidade. Signifika katak, guverno la-konsiente ho pratika diak nebe mak ita hotu liu tiha ona d.3. Rekomendasaun Luta Hamutuk hatoo nia rekomendasaun ba orgaun Governu no Parlamentu Nasional konaba planu Governu atu halo alterasun ba Lei No 9/2005 Fundo Petroliferu ida ne’e, rekomendasuan hiirak ne’e mak hanesan “ Governu liu husi Ministeriu Finansas katak: 1. Ministeriu Finansas atu loke konsulta luan liu tan kona-ba alterasaun lei ne’e no buka konsensus husi entidades hotu no Partidus Politiku hotu. 2. Alterasaun ne’ebe halo tenki tuir duni Konstituisaun Republika, artigo 139 kona-ba rezerva finanseiro obrigatorio. 3. Halo diversifikasaun investimento 75% ba moeda seluk, no bele investa 25% ba iha equities inklui equities husi banku nebe mak opera iha Timor Leste ho maneiras gradualmente no laos dala ida deit. Ho razaun katak, hamenus risku tamba Banco Central/BPA mos bele kontrolla. 4. Investimentu tenki halo iha instituisaun ka legal collective person labele investe iha legal individual. 5. Investment Advisory Board tenki nafatin independete hodi fo asesoria ba Ministra/o Finansas. 6. Operasional Manager fo fiar nafatin ba Bank Payment Authority/BPA (Futuru Banco Central). Parlamentu Nasional katak: 1. Presiza buka dalan atu buka Konsesus ba aprovasaun alterasaun Lei Fundu Petroliferu no labele altera tuir maioria nia hakarak deit. Tamba Fundu ne’e hanesan rekursu estadu nian no rekursu uniku ba finansiamentu dezenvolvimentu nasional. 2. Parlamentu Nasional hanesan reprezentante no mata dalan povu Timor Leste tenki dezenvolve no hari’i guia etika ba investimentu Fundu Petroliferu Timor Leste atu nune’e Fundu Petroliferu labele investe ba investidores ne’ebe viola direitu Humanus, industria kilat no seluk tan. 24 RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN BIBLIOGRAFIA LIVRU Orsamntu Geral do Estado tinan Fiscal 2011 Lei Fundo Petroliferu No 9/2005 www.website ConocoPhillips www.sern.org (Bayu Undan field was discovery in 1995 by the group led by phillips petroleum company) KONATITUSI RDTL Annual Report ANP Jully 2009 Timor Sea Treaty (Tratado Tasi Timor) www.anp.org www.tsda.org www.laohamutuk.org Production Sharing Contract 03-1; 03-13 (PSC) Bayu Undan http.Wekipedia defenisaun Production Sharing Contract (PSC) Tratado Certain Maritime Arramcement In Timor Sea (CMATS) Tratado Petroleum Mining Code (PMC) Relatroiu Annual-ANP /2008, Operational report and industry performens. hlm 18. Relatoriu Annual-ANP / 2008, Aktividades operational no performens Industria, pg 20. Materia apresentasaun konsellu konsultivu fundu petroliferu (KKFP), konaba lei no. 9/2005: Fundu Petroliferu. “ Rev. Franscisco Maria de Vasconselos “ Koordinador KKFP. Materia apresentasaun Ministerio Das Financas Direccao Nacional de Receitas Petroliferas Presentasaun Regime Imposto Petroleo “Joao Demetrio Xavier” Smaik Tibar Liquica, 17-9-2010 Lei Fundo Petroliferu Timo Leste, Law No. 9 /2005, pg 4. KONSTITUCAO RDTL, Artigo 139. (Recursos Naturais). pg 41. Petroleum Fund Law no. 9/2005. Artigu 14, pg 7 www.petersoninstitute.org RESEITAS NO TRANSFERENSIAS PETROLIFERU BLOKU BAYU UNDAN 25
Documentos relacionados
Bemvindos! - East Timor Leste
Ami nia vida kazadu laos fasil no simples, ami hanesan tidin los ami nian moris hasoru los mota bot revolusaun nian, nia hateten. Iha Novembru 1999 nia laen sofre stroke no too agora seidauk rekupe...
Leia maisAsian Development Outlook 2015
(6% husi PIB naun petroliferu) iha 2014. Governu nia reseita hamutuk billaun $3.0 iha 2014, no produz exsedente orsamental ( fiscal surplus) ne’ebé ekivalente ho 1.3 vezes PIB naun petroliferu. Exse...
Leia mais