SIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N

Transcrição

SIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N
 SIST
TEM
MA AT
TENS
SAUN
N NO
O RES
SPON
NDE S
SEDU
U RE
ELATÓ
ÓRIU T
TRIMES
STRAL
L VII: FEVER
REIRU
U – MAIIU 201
11 DILI, SETE
EMBRU
U 201
11 2 Iha tinan
n 2008, Bellun hala’o koperasaun k
ho Centru Universidad
de Colombia
a ba assunttu Rezolusa
aun Konflitu
u Internasional (CICR – Columbia U
University’s Center for IInternationa
al Conflict Resolution),, hodi hariii Sistema Atensaun no Responde SSedu (AtReSS) iha Timo
or Leste. AttReS harii atu a aumentta liu tan siistema responde sedu b
ba konflitu no hamenu
us violensia
a ne’ebé aas iha nivel na
asional no n
nivel komun
nidade. Sisteema AtReS h
hetan suportta husi Dep
partamentu Negosiu Estranjeiru E
Governu Irllandia liuhu
usi Unidadee Rezolusau
un Konflitu, no mos Deu
utsche Gesellschaft für Internationale Zusamm
menarbeit (G
GIZ) (Germa
an Companyy for Interrnational Coorporatio
C
on) ka Kom
mpaña Alem
maña ba Korporasau
un Internasional nia Fu
undu Paz/P
Peace Fund, liu husi Sekretariadu Estadu ba Joventude J
n
no Dezportu
u. BELUN m
mos hakarak espresa nia apresiasa
aun sinsera ba hirak nee’ebé mak h
ho laran­lua
ak oferese sira s
nia tem
mpu no reku
ursu hodi pa
artesipa iha
a peskiza nee’e. Se laliu husi suportta hirak ne’e, sei laposiivel mos atu koleta dadu
us ne’ebé ap
prezenta iha
a relatoriu ba trimester
ida ne’e. Obrigado
o mos ba em
ma hotu ne’eebé mak dirretamente in
nvolve iha rrealizasaun relatoriu id
da ne’e, ba rede monittorizasaun BELUN iha Timor lara
an, nune’e mos NGO Internasiona
I
al, organiza
asaun sosied
dade sivil sirra, no públikku jeral. Ba imi nia supo
orta hotu, B
BELUN hato’o agradesee wa’in. BELUN mos m konkorrda nu’udarr autor únikka ba relato
oriu ida ne’’e, no ideia, opiniaun no n
komenta
ariu hotu nee’ebé mak inklui iha rrelatoriu niia laran la intende atu
u reflekte ou o
reprezen
nta hirak ne’ebé iha Govvernu Irland
dia. 3 Sumariu Ezekutivu Relatoriu ne’e aprezenta analiza ida kona‐ba monitorizasaun ne’ebé halao ona husi BELUN kona‐ba konflitu iha Programa Adverténsia no Responde Sedu (EWER). Relatoriu ne’e mak relatoriu dahuluk husi relatoriu kontinuasaun nebe inklui sub‐
distritu 3 seluk nudar resultadu husi expansaun EWER nian hodi kobre sub‐distritu nen iha distritu capital nian. Expansaun ne’e refleta rekoinesementu EWER nian ba risku bo’ot husi konflitu iha capital nebe iha populasaun barak liu, inklui kresimentu numeru migrantes no juventude nebe buka servisu no mos fatin ba konsentrasaun atividade estadu no politika. Entre fulan Fevereiru no Maiu 2011, monitor lokal sira iha sub‐
distrito alvu 42 – nain tolu iha distrito ida iha nasaun laran – entrega relatoriu ho sasukat indikador 63 ba mudansa situasaun no insidente violentu, sukat nivel problema komunidade nian. Analiza ba dadus ne’ebé hatudu katak iha ona redusaun ba numeru total insidente violentu husi 224 iha trimestre uluk ba 205 iha trimestre ne’e. Total pontuasaun mediu (rata‐rata) husi ‘Potensialidade Konflitu’ ba trimester ida ne’e tun husi 778 iha trimester liu ba (Outubru 2010 – Janeiru 2011) to’o 757 iha trimestre agora nian. Mezmu redusaun ba iha numeru insidente violentu, konaba tema oioin ne’ebé identifika ona durante periodu relatoriu ne’e. Envolvimentu membru grupu arte marsiais iha insidente violentu kontinua sai hanesan elementu siknifikante liu iha relatoriu monitorizasaun (kazu 21, ne’e redus uituan husi 28 iha trimestre ida liu ba), ho opozisaun sira entre grupu sira ne’ebé rezulta iha relasaun interligadu ba odiu malu. Nune’e mos, ligasaun entre konsumu alku no violensia entre grupu arte marsiais maintein makas. Konflitu bazeia ba identidade relijioza kontinua mosu iha trimestre ne’e, hanesan problema ne’ebé mosu iha Distritu Aileu, Baucau no Oe‐cusse. Relatoriu sira kona‐ba insidente ne’ebé simu husi sub‐distritu sira mos seidauk inklui iha monitorizasaun EWER nian. Maski tuir numeru la dun signifikante kompara ho relatoriu iha periodu liu ba, insidente konflitu ida mosu tiha iha familia ida konaba alokasaun kompensasaun familia nian ligadu ho kompensasaun veteranu nian husi governo. Konflitu ne’e mosu tan la simu malu konaba transaksaun seremonia ba lia fetosaumane nebe persija ba eventu familia nian. Deslokadu sira nebe desloka tan preturbasaun internal durante krizi 2006 (IDPs) la mosu ona iha relatoriu insidente durante trimetre balun nia laran, no hare mos katak relasaun entre sira nebe fila ona ho komunidade nebe simu sira diak liu tan tuir tempu nebe OIM nian kompleta tiha ninia monitorizasaun ba returno no ba komunidade nebe fila ona (aldeia 152 iha distrito Dili) iha Junho 2010. Maski nune, durante periodu relatoriu ne’e, dadus situasaun indika katak tensaun kona ba deslokadu internal (IDPs) mosu hikas fali iha distritu balun (la inklui Dili) no iha numeru ki’ik (ema nain rua) mak tama iha relatoriu nudar vitima ba insidente konflitu. Liu tan, monitorizasaun qualitativu hatudu impaktu la ho intensaun balun husi asistensia social nebe fo ba grupo vulneravel sira (inklui veteran, IDPs, katuas‐ferik, 4 vitima dezatre naturais sira). Sira ne’e hotu hare katak iha potensia atu kria divizaun, diskontenti social no diskontenti iha komunidade tanba presepsaun katak membru balun bele aksesu ba asistensia husi governo maibe sira seluk seidauk hetan benefisiu husi suporta sira ne’e.1 Hanesan espera ona katak periodu kampanye eleitoral besik mai dau‐daun, monitorizasaun ba dadus husi trimestre ne’e hamosu atividade politika ne’ebé lalais espalla iha nasaun laran. Movimentu makas tebes iha distritu Aileu no Bobonaro no mos mosu hodi intensifika ona iha Covalima, Ermera no Liquiça. Eventu politika sira ne’e supostamente divizaun iha natureza no lori atu aumenta problema/tensaun iha komunidade sira. Disputa kona‐ba asesu ba rekursu naturais, rai no propriedade sae makas iha nasaun laran. Maske disputa iha area urbanu kontrariu hodi reklama ba nain ba rai ou uma, maioria konfrontasaun dalabarak mosu iha area rural no baibain sai parte disputa entre toos‐nain sira kona‐ba uza toos ou natar. Maske situasaun seguransa kalma ona, iha sub‐distritu balun membru komunidade sira kontinua hatudu nivel konfiansa ne’ebé kiik tebes ba autor sira seitor seguransa nian. Envolvimentu autor sira seitor seguransa nian iha insidente violentu sai hanesan preokupasaun: membru PNTL nain haat no F‐FDTL nain rua iha mos relatoriu katak sai asaltante. Nune’emos, lider lokal nain tolu no ofisiais governu nian nain rua mos identifika hanesan inisiador ba violensia. Ikus liu, dadus situasaun empaze frakeza kona‐ba kapasidade ba efetividade rezulusaun konflitu iha sub‐distritu sira ne’ebé monitoriza husi EWER. Maske 91% insidente violentu hetan lalais los husi resposta autor lokal sira, estruturadu nune’e mos iha kestaun relasionadu ne’ebé mantein la rezolve iha kazu ne’ebé barak tebes. Sai mos preokupasaun katak envolvimentu lider lokal sira (hanesan Xefe Suco no Xefe Aldeia sira) iha rezulusaun ba disputa ne’ebé diminui siknifikante tebes. Rekomendasaun Atu iha disponibilidade hodi halo analiza dadus monitorizasaun iha nivel sub‐distritu, sistema EWER deseña hodi promove no fo korajen ba responde sedu kona‐ba fator konflitu sira. Prevene ona katak responde bele nesesariu iha nivel nasional no representativu husi Estadu, sosiedade sivil no parseiru dezenvolvimentu internasional bele uza relatoriu EWER hodi informa politika dezenvolvimentu no modifika programasaun ne’ebé nesesariu hodi hatan ou responde ba problema sira. Inisiativa barak, maibe bele implementa iha nivel sub‐distritu husi sira ne’ebé imidiatamente afetadu husi ameasa ou existensia atual husi violensia. BELUN no CICR prepara hela atu apoia ajensia hodi konvoka sobre kestaun ne’ebé mosu iha Relatoriu Trimestre ne’e. 1 Impaktu husi asistensia social ba komunidade no nesesidade ba sensibilidade konflitu sei haklean iha Relatoriu Pulitika Programa EWER nian nebe tuir planu sei publika iha Novembru 2011. 5 Nune’e mos, EWER tulun ona hodi estabelese Prevensaun Konflitu no Rede Responde (CPRNs) iha sub‐distritu idaidak kobre ho monitorizasaun – sira baibain inklui seksaun‐
kruza husi sosiedade sivil lokal no autor estadu nian, no konvoka relatoriu beibeik fo sai hodi verifika no analiza impaktu husi tendensia ne’ebé identifikadu no hodi dezeña asaun responde lokal ne’ebé apropriadu hodi hato’o tantu risku fator konflitu tempu badak no naruk. Programa EWER aprezenta rekomendasaun sira hanesan tuir mai ne’e ba autoridade relevante no grupu intersadu (stakeholders): Estadu / Governu Nasional: • Monitoriza besik atividade politika ne’ebé mosu iha komunidade sira no prepara estratejia forte hodi responde ba seguransa iha nivel nasional, distritu no sub‐distritu ne’ebé iha evidensia hodi hasa’e tensaun relasionadu ho mudansa politika; integra sesaun edukasaun sivika ho laiha violensia durante eleisaun iha sesaun edukasaun sivika no votante hala’o husi orgaun jestaun nasional ba eleitoral (STAE no CNE); fasilita prosesu preparasaun no asina Akordu entre Partidu Politiku hanesan hala’o iha 2007; • Tau matan ba prosesu distribuisaun osan ka material asistensia social ba ema vulneravel sira, inklui veteranus sira, katuas‐ferik sira, eis‐deslokadu no vitima sira husi dezastre naturais nian; dezeña no implementa reforma ba prosesu distribuisaun hodi hasa’e transparansia no klareza ba prosesu benefisiariu nune’e mos oferese protesaun ba benifisiariu vulneravel ba intimidasaun no manipulasaun; monitoriza no promove utilizasaun fundu ne’ebé simu ho konstrutivu no harmoniu; • Fasilita debate publiku no konsultasaun ba iha lejislasaun titlu ba rai no opsaun politika husi Parlamentu Nasional no rekoñese importansia ba preparasaun hodi uza mediasaun hanesan instrumentu ida hodi tulun prosesamentu ba reklama bainhira lei final kona‐ba rai aprova ona; • Reforsa lejislasaun no regulamentu pertenente ba importasaun, taxa, uza no faan alku no halao kampaña sensibilizasaun ba publiku kona‐ba edukasaun saude ne’ebé hato’o ninia efeitu perigu; kampaña sira ne’e bele inklui hili loron livre ba alku anual; • Prepara no implementa planu asaun ida hodi kombate moras social oin‐oin afeita komunidade hanesan alkoholismu, uza aimoruk a’at, prostituisaun, violensia sexual no trafiku humanu; • Klarifika politika governu relasiona ho rejistrasaun no estatutu legal ba grupu relijiozu, subliña prosesu pratika ba protesaun direitu konstitusional ba liberdade relijiozu no publika deklarasaun publiku nakloke ba populasaun liu husi media no sosiedade sivil; promove dame koexistensia ho fiar diferente, liuliu iha nivel komunidade, tau alvu ba distritu no sub‐distritu sira ne’ebé konfrontasaun mosu ona no problema kontinua; • Identifika razaun ba komunidade ne’ebé iha relasaun ho autor seitor seguransa mantein liliu problema iha distrito no esplora sasukat hodi aumenta konfidensial publiku iha seitor seguransa, inklui hametin konduta propriu no transparente impozisaun ba sasukat disiplinariu kontra membru sira PNTL/F‐FDTL involve iha insidente violentu kontinua hodi haforsa kultura pratika polisiamentu komunidade ba membru hotu PNTL nian; • Hasa’e prosesu planeamentu iha Ministeriu ida‐idak nian hodi bele foka ba persentajen as ba orsamentu nasional iha seitor agrikultura, saude no edukasaun. • Kontinua aloka rekursu hodi socializa Lei konaba Violensia Domestika. 6 Parseiru Dezenvolvimentu Internasional: • Kontinua investe iha programa sira no projetu sira no buka dezenvolve no treina juventude, liu – liu iha area rural tan la iha opurtunidade barak nebe existi iha neba; konsidera isu kona ba violensia juventude seriamente no fo rekursu ba estadu no autor social civil hodi buka dalan ba resolve violensia nebe involve grupo arte marsial no juventude, inklui introdusaun ba asaun sira nebe dezenha husi nivel komunidade hodi prevene konfrontasaun no garante intervensaun sedu husi autoridade local wainhira violensia akontese; intervensaun sira iha aspeitu ne’e persija halao ho esforsu hodi hatan ba dinamiku husi kauza sira nebe abranze violensia juventude, inklui esforsu sira hodi hadiak opurtunidade social, ekonomia no pulitika liu husi divertementu positivu ba joven sira, emprego no involvementu; • Kria rekursu sira disponivel ba programa no projeitu sira ho objetivu hodi kombate dizastre naturais, aumenta seguransa alimentar no promove metodu alternativu ba rendementu iha komunidade rural. • Kontinua hodi apoia prosesu planeamentu governamental no kapasidade ministerial hodi kumpri meta definida sira internalmente; • Investe liu tan iha programa no projeitu sira ho objetivu dezenvolve no treinamentu joventude liliu iha area rural ho oportunidade ne’ebé mak limitadu; • Investe iha programa no projeitu ho objetivu hametin kapasidade rezulusaun konflitu iha nivel lokal hodi apoia estrutura ne’ebé eziste; • Adopta aprosimasaun sensitiva iha konflitu ba dezenvolvimentu, avalia potensia impaktu sosial, ekonomia no politika ba projeitu dezenvolvimentu ho intervensaun no garante katak hetan benefisiu hanesan ne’ebé fahe ba komunidade sira hotu; integra indikador sira husi impaktu dame no koflitu ba mekanizmu monitorizasaun no avaliasaun hodi garante katak impaktu estraga ne’ebé potensia tebes husi intervensaun labele dezenvolve liu tempu. • Offer funding for projects that provide parents with opportunities to learn about alternative disciplinary and educational methods, drawing on principles of child psychology, in order to counter the prevalent culture of corporal punishment used to respond to disagreeable behaviors of their offspring; continue to encourage the use of such alternative disciplinary techniques by teacher Fo fundus ba inan‐aman no opurtunidade sira hodi aprende konaba disiplinariu alternativu no metodu sira edukasaun nian, foti husi prinsipius sira psikolojia nian, atu bele kontra kultura punisaun todan nebe uza hodi responde ba hahalok nebe la aseitavel sira husi sira nia oan; kontinua enkoraja profesores no profesora sira atu uza teknik disiplinariu alternativu nebe temi ona. Seitor Privadu: • Buka dalan ba investimentu saida deit iha Timor‐Leste liu husi konstrusaun projeitu ba harii projeitu infraestrutura ou agrikultura foun bele promove liu tan empregu lokal no fo oportunidade ba treinamentu kapasidade liliu ba joventude; • Garante katak iha konsultasaun nebe apropriadu ho autoridade local no lideransa komunidade nian konaba informasaun nebe nakloke fahe ho komunidade sira nebe hetan impaktu husi projetu investementu; garante transparensia no balansu iha prosesu rekrutamentu sira ba trabalhadores no tetu ho aprosimasaun sensibilidade konflitu ba dezenvolveementu no redus potensialidade ba diskontente social; • Seriamente konsidera opsaun atu investe fundus nebe aloka ona ba responsabilidade social empresariu nian fo ho responde ba nesesidades oin‐oin tuir kontextu Timor – Leste, liu husi koordenasaun ho planu stratejiku governo nian no ho komunidade sira; 7 •
Hasaa’e empregu ba feto no joventude, no hala’o treinamentu no oportunidade traballador sira; • Koko atu estabiliza presu ba aihan bazika liliu hahan plastiku ne’ebé afeita ba komunidade vulneravel sira. Sosiedade Sivil / Autoridade Lokal: • Konsidera kestaun violensia joventude ne’ebé seriu tebes no foti pasu proativu hodi trata violensia ne’ebé involve grupu arte marsiais no joventude, inklui mos introdusaun ba sasukat iha nivel komunidade hodi prevene konfrontasaun no ensura intervensaun sedu husi lider lokal sira hodi hafahe violensia; intervensaun sira ne’e tenki akompaña ho esforsu hodi hato’o dinamika no kauza relasiona ho violensia joventude, inklui esforsu atu fornese oportunidade ba okupasaun joventude ne’ebé pozitivu, nomeasaun no empregu; • Monitoriza atividade politika no eventu sira ne’ebé mosu iha komunidade nune’e bele hamenus sira nia efeitu no promove eventu hamutuk ne’ebé organiza husi grupu politika oioin atu sai hanesan debate solidu kona‐ba politika ba dezenvolvimentu sosiedade; hahu prepara estratejia lokalizadu hodi prevene violensia ne’ebé relasiona ho elisaun, aplika lisaun ne’ebé aprende ona husi periodu eleitoral uluk no identifika grupu ne’ebé vulneravel ba asaun violentu no presiza protesaun; Monitoriza promesa/komitmentu ne’ebé grupu politiku sira halo no hamosu asaun (ou menus) nune’e bele aumenta akontabilidade ba partidu politiku sira; • Buka dalan hodi monitor no regula konsume alku, espesialmente ba joventude; hasa’e konsiensia komunidade nian ba kuantidade apropriadu ba hemu iha okaziaun individual nune’e mos implikasaun saude ba tempu naruk husi hemu no uza droga; • Avalia pratika kultural iha komunidade no identifika obrigasaun (inklui barlake ba kazamentu no kontribuisaun ba eventu entre familia no publiku sira seluk; • Identifika kestaun boot relasiona ba uza toos iha komunidade rural, no ne’ebé aplikavel hodi aloka rekursu hodi hametin kontrola animal no fortifika baliza (lutu) hodi prevene animal sira tama ba toos no ikus mai estraga aihoris; • Avalia kapasidade ne’ebé existe ba rezulusaun konflitu iha sub‐distritu ida‐idak no identifika nesesidade (ezemplu: treinamentu, rekursu ou koordenasaun) hodi aumenta kapasidade lokal ba rezulusaun disputa; • Promove ko‐ezistensia dame husi fiar oioin no hetan konkordansia iha nivel lokal hanesan kodiku konduta apropriadu entre grupu relijiozu sira, autoridade lokal no membru komunidade, parte hotu bele simu. • Organizasaun Sociedade Civil nebe involve iha protesaun ba labarik bele fo treinamentu ba inan‐aman sira kona ba metodu alternativu ba halo labarik sai disiplina ho esforsu atu redus nivel violensia kontra labarik iha uma kain sira. CICR no BELUN: • Kontinua apoia politika no responde programatiku ba rekomendasaun ne’ebé halo ona iha Policy Briefs hotu produzidu ate data. (‘Hamenus Tensaun Komunidade liu husi Uma’, Identidade Relijiozu no Konflitu’; Asesu no Oportunidade iha Edukasaun’; Alku ni nia Ligasaun ba Konflitu,’ ‘Kultura no ninia Impaktu ba Moris Sosial no Komunidade iha Timor‐Leste’) liu husi seminariu, dialogu no politika advokasia; • Hala’o peskiza klean kona‐ba situasaun agora ba rezulusaun disputa lokal, ho objetivu hodi identifika razaun tanba saida kapasidade mantein fraku iha area barak, nune’e bele fornese apoiu liu tan ba alvu hodi promove rekursu lokal ba jestaun konflitu no transformasaun; 8 •
Kontinua hodi hametin Prevensaun Konflitu no Rede Responde ne’ebé harii ona iha sub‐
distritu idaidak liu husi provizaun ba treinamentu, programasaun no apoiu koordenasaun. Introdusaun Durante harii tinan lima liu ba, BELUN dezenvolve ona reputasaun forte ba sosiedade sivil hodi hametin no hala’o serbisu ba prevensaun konflitu. Iha parseria ho Sentru Universidade Columbia nian ba Rezulusaun Konflitu Internasional (CICR) no ho apoiu jenerozu husi Governu Irlanda nia Unidade Rezulusaun Konflitu no foin dadaun Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ: Kompania Alemaña ba Negosiu Internasional) nia Fundu Dame nian, liu husi Ministeriu Joventude no Desportu, BELUN harii ona sistema Adverténsia no Responde Sedu (EWER) ba monitorizasaun no koalia kona‐ba konflitu no problema iha nasaun laran tomak. Sistema ne’e hetan apoia husi rede monitor voluntariu mak hela iha sub‐distritu ne’ebé halibur informasaun relevante ho potensia ba konflitu lokal no baku malu sivil. Liu husi dalan inisial ba periodu relatoriu, sub‐distritu 13 ne’ebé hanesan alvu hetan ona monitorizasaun husi sistema Avisu no Responde Sedu, ida kada distritu, reprezenta fatin urbanu no rural, hothotu iha istoria partikular kona‐ba konflitu lokal. Iha Janeiru 2010, BELUN rekruta no treinu ona grupu foun husi observador/monitor 52 ne’ebé komesa halo monitorizasaun ba sub‐distrito adisional 26. Iha Fevereiru 2011 rekruta no treina ona monitor/observador foun nain neen hodi hato’o informasaun husi sub‐
distrito adisional tolu iha Dili (Atauro, Dom Aleixo, Nain Feto), hodi kobre hotu Distrito Dili. Tanba ne’e, dadus agora refleta diretamente husi sub‐distritu 42, reprezenta maizumenus 64% husi komunidade Timor‐Leste nian. Monitor EWER 78 kontinua hetan trenamentu subsequente ba modul treinamentu nen konaba skill Transformasaun Konflitu. Monitor ida simu treinamentu modu rua ba tinan ida. Relatoriu ne’e reprezenta sumariu ida ba periodu monitorizasaun husi fulan Fevereiru to’o Maiu 2011. Hein katak avaliasaun ba kondisaun lokal, Governu, parseiru dezenvolvimentu no komunidade sira rasik sei uza hodi relata preokupasaun ne’ebé mosu no reforsa rekursu lokal hodi promove dame. BELUN sei kontribui iha ninia koñesementu ba hametin dame ne’ebé presiza imajen ida kompletu liu kona‐ba dinamika iha konflitu komunidade nian. Karik posivel, bele hala’o komparasaun ona ho dadus husi trimestre uluk. Haree ba expansaun projeitu iha area foun, sempre laiha dadus ne’ebé eziste. Bainhira halibur dadus barak, analiza klean ba tendensia sei posivel, permite eventu ne’ebé estruturadu, responde sistematiku ba konflitu. (haree aneksu ho detallu kona‐ba metodolojia EWER) Idea Jeral konaba Metodolojia EWER2
La hanesan sistema alerta sedu sira seluk, EWER fo emfaze ba asaun responde ba konflitu no tensaun do que focus ba esforsu atu halo deit prediksaun ba violensia. Stratejia ida ne’e bazeia ba komprensaun katak komunidade sira tenki tau iha situasaun nebe sira rasik mak identifika tensaun konflitu nebe exiti no potensia sira nebe bele kria 2 Informasaun liu tan kona ba metodolojia EWER nian bele hetan iha Anexu relatoriu ida ne’e. 9 violensia; nune suporta external serve deit nudar fasilitasaun ba ligasaun no fo suporta tekniku nebe iha tarjetu ona. Razaun seluk hodi fokus iha resposta mak dezafiu implementasaun responde nebe adequadu sai nudar limitasaun ba sistema alerta sedu sira iha pasadu. Programa ne’e tau centru monitorizasaun sira iha nivel komunidade no ninia operasaun lao iha nivel teritoriu tomak, integra mos ho perspetivas nebe diferente, papel no experiensia ho violensia husi feto no mane nebe mai husi variedade tinan iha komponente hotu‐hotu husi programa ne’e. Isu nebe buka atu hatan inklui isu sira kona ba ekonomia, pulitika, social, faktores inter‐komunidade, inklui violensia familia, violensia bazeia ba jeneru, liu husi dezenvolve stratejia sira hodi prevene no responde ba isu sira ne’ebe temi ona no formas oin‐oin husi violensia no tensaun iha komunidade nia le’et. Indikadores 62 (23 kona ba monitorizasaun kapasidade dame nian) dezenvolve ba EWER nia sistema bazeia tiha ona ba sikun sira husi faktores konflitu (distribui iha parte ekonomia, pulitika, social, isu externais) no kapasidade dame nian sira nebe identifika tiha ona husi monitorizasaun violensia eleitoral Belun nian iha 2007, Avaliasaun Konflitu iha suco 53 no konsultasaun ho monitores. Indikadores barak nebe uza mak indikadores nebe uza mos iha sistema alerta sedu nian sira seluk ,3 no sistema CICR/Belun nebe pioneer integrasaun indikadores spesifiku generu nian no inkluzaun explisitu husi violensia internal‐familia no violensia sexual hamutuk ho isu sira konaba konflitu nebe sistema ne’e tau matan ba. Indikadores sira ne’e tetu hodi produs analiza ba ‘Potensialidade Konflitu’ iha subdistritu ida‐idak no nasionalmente. Maski Indice Potensialidade Konflitu/Conflict Potential Index (CPI) ne’e laos intende atu fo predisaun nebe preciso no ho tarjetu konaba tipu no lokalidade violensia nebe sei akontese, nudar faktores nebe labele prediksi dala balun fo stimulasaun ba violensia, CPI la fo examinasaun komprensivu konaba kondisaun fundamental iha kontextu geografiku ida‐idak, fo spasu ba analiza klean liu tan ba tendensia sira ho bei‐beik no identifikasaun vulnerabilidade ba kapasidade dame no mos potensia sira ba destabilidade civiku nebe bo’ot. Rezultadu Nasional no Analiza Rezultadu monitorizasaun husi EWER durante periodu iha fulan Fevereiru – Maiu 2011 hatudu redusaun numeru relatoriu ba insidente violentu, husi 224 iha trismestre uluk ba 205 iha trimestre ne’e. Mudansa positivu ne’e emfaze liu tan ho faktu katak redusaun akontese ona duke expansaun ba monitorizasaun kobre husi 39 ba 42 sub‐distrito. Koresponde, mediu ba nivel sub‐distritu nasional hatudu redusaun husi 6 ba 5, fila fali ba nivel observasaun ne’ebé uluk iha trimestre Juñu – Setembru 2010. Potensia ba konflitu mos menus, ho numeru Indice Potensialidade Konflitu (CPI) hakerek 757 iha trimester ida ne’e kompara ho 778 iha trimester liu ba. Analiza ba dadus ne’ebé halibur ona konfirma katak maioria ba insidente ne’ebé relata koko atu kria husi distritu sira ne’ebé ho numeru populasaun uitoan. Husi distrito 13 3 Hare’e iha Barton, F. et al, Early Warning? A Review of Conflict Predictive Models‐ PCR Project Special Briefing (Center for Strategic and International Studies, Washington, DC: February 2008), ne’ebe fo sai komparasaun detalhadu ba indikadores sira husi modelu sistema alerta 30. Aileu Vila
Laulara
Remexio
Ainaro Vila
Hatu-Iudo
Maubisse
Baucau Vila
Laga
Vemasse
Atabae
Balibo
Maliana
Suai
Tilomar
Zumalai
Atauro
Cristo Rei
Dom Aleixo
Metinaro
Vera Cruz
Nain Feto
Ermera Vila
Hatolia
Letefoho
Lautem Vila
Lospalos
Tutuala
Bazartete
Liquica
Maubara
Laclo
Laleia
Manatuto Vila
Alas
Fatuberliu
Same
Oesilo
Pante Makassar
Passabe
Ossu
Viqueque
Uatulari
14
12
10
8
6
4
2
0
12
6
5
4
5
12
7
2
0
1
2
1
2
13
2
13
7
9
7
4
5
1
Rezultadu no Analiza Sub distrito
0
1
1
2
12
7
9
8
4
1
2 2
No.
Relatoriu
ba Insidente
(kada
sub distirto
)
No.
Relatoriu
ba Insidente
(kada
sub-distirto)
2 2
9
6
4
5 5
3
11 6 PNTL
Partidu politika
Lider lokal
IDPs
La hatene
Estudante
Ofisial governu
Toos/animal…
Arte marsias
Viziñu
Seluk
Membru familia
m
ne’e m
mai husi sub
b‐distrito sira ne’e hattoo relatoriiu Ema naiin neen ne’ebé alega mate insidente ida: Cristo
o Rei (Dili),, Dom Aleixxo (Dili), Verra Cruz (Dilli), Maliana (Bobonaro
o), Maubaraa (Liquiça) n
no Los Palo
os (Lautem)). La hanesaan ho trimestre uluk nee’ebé hatud
du katak vittima sira ho
otu mesak m
mane deit, ih
ha trimestree ne’e vitim
ma mane tolu
u no feto tollu maka mate. m
Mate ida i
rezulta husi konfrrontasaun entre e
joven
ntude. Alarm
mante tebees, autor hu
usi seitor seeguransa ideentifika han
nesan asaltaante iha kazzu rua: mem
mbru F‐FDT
TL ida iha V
Vera Cruz no
o membru P
PNTL ida ihaa Maubara. Propried
dade privad
du maka sai hanesan
n konfrontaasaun ba m
maioria insiidente (105
5) hatudu k
katak interp
pretasaun ba natureza k
konflitu ihaa nivel komu
unidade iha Timor‐Lestte mantein sai makas maka privaadu. Fatin p
pibliku haneesan Estradaa (50) no m
merkadu (21
1) ne’ebé hatudu semp
pre mosu. Maske maioria m
insiidente konttinua mosu
u entre mem
mbru famillia (50) ou viziñu (32
2), numeru as liu husi sira ne’ebéé involve la tama iha kaategoria sossial ne’ebé klasifika tu
uir sistema EWER (10
02). Agrikulltor sira ko
ontinua ho karakteristtika frekueente hanesaan inisiadorr ba konfron
ntasaun (29
9). Grupu arrte marsiaiss mos implika iha kazu
u 21,6 ne’eb
bé hatudu ttun uitoan k
kompara baa figura husi trimestre uluk (28) m
maibe ladun
n siknifikantte hodi marka katak fiila fali ba saasin nivel k
kraik durantte trimestree fulan Feveereiru – Maiiu no Juñu – Setembru
u 2010 (kalkula 15 no
o 11, respettivamente). Nune’e mo
os, estudantte sira iden
ntifika haneesan asaltaante iha kazu ualu, au
umenta liu tan numerru joventud
de provoka konflitu violentu. v
Ih
ha mos preeokupasaun
n katak kazzu barak jo
oventude no n
membru
u grupu arte marsiais sira hala’o asaun kuandu influen
nsia husi allku liuliu ih
ha Distrito Dili. 120 101
120 102
100
100
80
80
49
60
50
32 29
60
40
19 11
32 29
9
3 2 1 1 1 1
40
20
21
8 3 2 2 2 4
0
20
0
Relattoriu ba Inisiad
dor sira Insidente Violentu
Relato
oriu ba Vitima ssira husi Inside
ente Violentu
husi Kategoria Sosial (Nasio
onal)
husi Kategorria Sosial (Nasiional)
Numeru autor hussi seitor seeguransa sira identifik
ka hanesan inisiador ba violensiia mantein nafatin ho total husi rrelatoriu neeen: membrru PNTL naain haat no F‐FDTL naiin rua ne’eebé identifiikadu haneesan asaltante.7 Konsiistensia en
nvolvimentu
u autor husi Membru
u grupu arte m
marsiais implik
ka hanesan assaltante iha distritu sira han
nesan tuir maii ne’e: Aileu (2
2), Ainaro (2)), Baucau (3), Bobonaro (5), Covalima (1)), Dili (4), Liqu
uica (3), Manaatuto (1). 7 Iha rela
atoriu katak membru PNT
TL hanesan asaltante a
iha sub‐distrito sira s
hanesan tuir mai ne’’e: Bazartetee, Liquiça (1), Maubara, Liq
quiça (1) no Los Palos, Lauttem (1), no Oeesilo, Oe‐cussee (1). Figura b
ba membru F‐FDTL hanessan tuir mai ne’e: Vera Cruzz, Dili (1); Hato
olia, Ermera (1). 7% 3%
Mane
9%
10% 1%
14%
Feto
81%
Mane no
Feto
La hatene
Inisiador
Jeneru
Inisiador Insidente
Insidente Violentu
Violentu husi
husi Jeneru
75%
Mane
Mane no
Feto
Feto
La hatene
Vitima ba Insidente Violentu husi Jeneru
13 Numeru Insidente tuir Sub­Distritu liu husi Periodu Monitorizasaun Konsekutivu 2009 Distritu Sub­distritu Aileu Vila Laulara Remexio Ainaro Vila AINARO Hatu‐Udo Maubisse Baucau Vila BAUCAU Laga Vemasse Atabae BOBONARO Balibo Maliana Vila Suai Vila COVALIMA Tilomar Zumalai Atauro Cristo Rei Dom Aleixo DILI Metinaro Nain Feto Vera Cruz Ermera Vila ERMERA Hatolia Letefoho Lautem Vila LAUTEM Lospalos Tutuala Bazartete LIQUIÇA Liquiça Vila Maubara Laclo MANATUTO Laleia Manatuto Vila Alas MANUFAHI Fatuberliu Same Vila Oesilo Pante OE­CUSSE Makassar Passabe Ossu AILEU VIQUEQUE Uatulari Viqueque Vila TOTAL AVERAGE 2010 Fev­Mai Jun­Set Out­Jan ‐
‐
10
31
‐
‐
‐
‐
**
‐
‐
13
6*
‐
‐
‐
‐
‐
8
‐
‐
‐
‐
18
‐
‐
12
‐
10
‐
‐
‐
12
‐
‐
7
‐
‐
‐
16
34
‐
‐
‐
‐
3
‐
‐
7
2
‐
‐
‐
‐
‐
22
‐
‐
‐
‐
3
‐
‐
5
‐
6
‐
‐
‐
11
‐
‐
10
‐
‐
‐
5
34
‐
‐
‐
‐
4
‐
‐
3
3
‐
‐
‐
‐
‐
11
‐
‐
‐
‐
2
‐
‐
12
‐
3
‐
‐
‐
13
‐
‐
13
‐
‐
‐
50
‐
‐
10
187 14 Fev­
Mai ● 2011 Fev­
Mai Jun­Set Out­Jan 13
11
8
16
7
13
10
7
5
0
4
2
3
3
5
‐
12
‐
13
‐
7
1
3
0
6
7
5
9
6
10
5
4
7
1
4
8
9
9
7
5
11
4
4
10
2
2
0
4
4
9
1
5
‐
10
‐
7
‐
9
1
0
1
7
6
4
5
11
0
7
4
9
1
1
2
5
7
12
0
10
2
3
12
6
9
1
1
7
8
0
2 ‐
10
‐
5
‐
10
2
6
2
3
3
0
8
21
5
1
0
4
1
5
6
9
6
5
4
7
5
2
12
4
7
0
1
9
2
1
2
12
2
13
1
0
7
1
5
7
1
4
2
13
9
1
2
2
6
2
2
8
4
‐
8
17
7
12
17
‐
‐
3
14
‐
‐
5
4
10
9
9
4
2
7
8
12
8
10
6
5
5
3
9
139 11 123 9 264 7 205 5 224 6 205 5
*data fulan 3 nian deit ** data la existe * Nota; Sistema monitorizasaun EWER ekspande husi area sub‐distritu 13 to’o 39 huhu fulan Fevereiru‐Maiu 14 2010, no husi sub‐distrito 39‐42 hahu husi fulan Fevereiru – Maiu 2011 0%
6% 1%
PNTL
36%
25%
Seluk
Lider lokal
La iha resposta
32%
F-FDTL
La hatene
Responde ba insidente husi Kategoria Sosial
Responde ba insidente husi Kategoria Sosial
adat
’
Timor Leste – Kiak iha Nasaun Foun; Analiza ba Asaun,
,
Relatoriu Levantamentu Baze ba
16 Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
Ermera
Lautem
Liquiça
Manatuto
Manufahi
Oe-cusse
Viqueque
Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
Ermera
Lautem
Liquiça
Manatuto
Manufahi
Oe-cusse
Viqueque
usi Ministeriu Turismu
u, atividade komersiaal iha merkadu. Maibee, folin fooss fornese hu
o’o iha Marssu 2011 waainhira pressu Komersiiu no Indusstria (MTCI)) sae makass uitoan, to
iha fatin
n sub‐distrittu remotas balun folin
n foos besik
k ba $1/kilo
o, limitu ne’’ebe govern
no hateten katak atu intervene hodi fo subssidiu ba preesu. Insegurransa ba aih
han iha fatiin barak (p
partikularmente iha area centru, n
norte, distriitu Oe‐cussee) hatudu k
kontinuasau
un dezafiu ba seguran
nsa uma kaain nian ihaa sub‐distritu sira. Maapa iha paggina tuir maai hatudu ggrau husi seeguransa aih
han iha sub‐‐distritu. 13
13
13
14 14
16
14
11
14
12
10
10
11 11 12
12
10
9
8
10
8 6
7
5
5
5
6
6
8
6
4
4
5
5
4
6
4
1
4
2
2
0
0
Disp
ponibilidade ba
a aihan (tuir d
distritu) Disponibilidade b
ba aihan (tuir d
distritu) Hamoos rai hodi uzza ba agriku
ultura liu hu
usi metodu ttesi no sunu
u dalabarak
k uza ba kud
da batar no n halibur ai sunu, mantein kobre ho posivel ttanba udan boot, no n
alternatiivamente taanba besik
k tempu ku
uileta batarr (Fevereiru
u – Abril). Nota kataak rezultadu aumenta,, maibe ho problema rai r no rekurrsu natural nune’e mos disputa rai no proprriedade liuliiu iha distriito Bobonarro, Dili, Ermera no Oe‐ccusse. Iha nasaaun tomak, joven baraak mak hak
karak serbissu iha eskrritoriu no jo
oven feto no n
mane baarak mak hu
usik sira niaa hela fatin hodi kontin
nua buka em
mpregu, ho
o mane baraak mak imiigra kompara ba feto sira. s
Maibe interese baa empregu seidauk koresponde ho h
oportuniidade tanbaa ne’e num
meru boot h
husi dezemp
pregu manee sira mak halimar deeit sein serrbisu, mezm
mu iha seentru urban
nu sira haanesan Dili no Bauccau. Numerru dezemprregadu saee makas mos m
iha disstrito Aileu
u, Bonoaro, Covalima, Ermera no n
Viquequ
ue. Komparra informasaun ne’e ho faktu katak pro
ojeitu dezeenvolvimenttu infraestrrutura aum
menta makaas iha distrrito Ermeraa, Liquica, Oe‐cusse no n Viqueque, EWER nia observassaun katak p
projeitu kon
nstrusaun ladun nesessariu kria em
mpregu lokal ne’eb”e h
hatudu valid
dade. Ho nota pozitiva idaa, monitorizzasaun dadu
us hatudu k
katak oportu
unidade treeinamentu n
no dezenvolvimentu ba b joventude aumenta liuliu iha Dili, Viqueq
que no Oeccusse. Maibe, dezafiu m
mak distrib
bui hanesan oportunidaade hotu baa teritoriu siira seluk. A
Alternativa b
ba oportuniidade rend
dementu liu
u husi imprestimu no
o dalan seluk mos saai disponiveel, benefisiaa barak ba feto sira du
uke mane liiuliu iha Ailleu, Bobonaaro, Ermeraa no Oecusse. Hanoin ba dezen
nvolvimentu
u hanesan ona inklinasaun trrajetoria ba b trimestrre konseku
utivu balun, no hatudu n
numeru ne’ebé tun durrante period
du relatoriu
u ne’e. Seguransa
a Alimenta – Timor­Leste,” T
pp. 4‐5 (Oxfam
m Australia, 20
007); no “Timoor Leste: Analiiza Kompriensiva Segurnasa
a Alimentar no V
Vulnerabilidade,
e,” p.37 (Program
ma Alimentar M
Mundial, 2007). 17 18 kontrariu ho tendensia jeral, distrito Ermera iha relatoriu katak konsidera aumenta iha asistensia dezenvolvimentu no benifisiariu sira aumenta mos iha distrito Lautem, Manufahi no Oe‐cusse. Servisu apoia sosial iha seitor saude no edukasaun aumenta jeral, liuliu iha Aileu, Ainaro, Ermera no Oecusse. Maske progresu gradual halo ona hodi aumenta vida moris no atende nesesidade bazika ba populasaun, seidauk iha progresu siknifikante hodi hasoru problema sosial oioin ne’ebé kontinua afeita ba komunidade sira. Jogus sai popular tebes entre mane sira iha tempu pasadu, no relatoriu kona‐ba alku no uza droga sae makas tebes maske selebrasaun feriadu no festa Tinan Foun liu tiha kleur ona. Prostituisaun no trafiku umanu deteta ona iha nivel hanesan ho trimestre uluk.12 Maske promulgasaun ba Lei Violensia Domestika iha fulan Jullu 2010, prevalensia ba violensia domestika nune’e mos tau matan ba violentu labarik mak obviamente mosu iha teritoriu tomak, dala ida tan hanesan distrito Ermera no Oecusse ho numeru as iha lista. Nune’e mos, laiha indikador katak violensia seksual no violensia bazeia ba jeneru kontinua hala’o ho mekanismu justisa tradisional; bazeia ba relatoriu monitorizasaun EWER nian, maizumenus metade husi kazu maka refere ona ba sistema tradisional. Naturalmente, mekanismu rezulusaun disputa tradisional mantein maneira prinsipal iha rekursu ba membru komunidade barak. Trimestre ne’e hatudu numeru ne’ebé aumenta husi seremonia kultural hanesan tara bandu hodi rezolve konflitu, liuliu iha Dili, Ermera no Oe‐cusse. Sei nafatin, sistema tradisional bele falla hodi oferese solusaun efetivu no satisfatoriu ba konflitu iha kazu barak. Nune’e mos, dala barak tranzaksaun kultural ne’ebé akontese iha kontextu ritual no seremonia bele gasta osan barak no responsabilidade ne’ebé bele aumenta problema entre membru familia sira liuliu entre fetosaa no umane. Ida ne’e bele rezulta iha konfrontasaun violentu nune’e mos problema sosial hanesan violensia domestika ne’ebé temi iha leten. Iha trimestre ne’e kazu sira hanesan ne’e hetan iha sub‐distrito Bazartete iha Liquiça. Maske dadus kualitativu ne’ebé kolekta liu husi sistema monitorizasaun EWER seidauk hatudu korelasaun forte entre indikador sira ne’ebé dezeña hodi sukat fator kultural hodi prova pontu ne’e,13 peskiza kualitativu iha topiku ne’e hatudu dinamika tebes. Programa EWER hala’o ona estudu klean kona‐ba kestaun ne’ebé sei aprezenta iha prosima Politika Badak (Policy Brief) kona‐ba Kultura no Relasaun Familia iha Timor­Leste (sei publika iha fulan Jullu 2011). Konflitu bazeia ba identidade relijiozu kontinua mosu. Problema akontese iha distrito Aileu, Baucau no Oe‐cusse durante periodu relatoriu ne’e, ho simu relatoriu insidente tantu mai husi sub‐distrito ne’ebé seidauk hola parte iha monitorizasaun atraves koordenador baze EWER nian iha distrito. Dadus monitorizasaun husi trimestre ne’e hatudu sentimentu partikular husi atividade politika espalla iha nasaun laran tomak. Infelizmente, atividade politika sira ne’e tanba natureza desisiva no atividade junta involve partidu oioin ho kuantidade kiik iha komparasaun. Eventu barak mak involve ema husi komunidade esterna, indika 12 Distrito ne’ebé iha relatoriu ba tantu prostituisaun no trafiku umanu mak: Bobonaro, Dili, Manufahi no
Oe-cusse. 13 Ezemplu, aumenta iha barlake sempre la koinside ho relatoriu ne’ebé as husi konflitu kona‐ba adat ou violensia domestiku. 19 20 Aileu
Ainaro
Ai
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
Ermera
Lautem
Liquiça
Manatuto
Manufahi
Oe-cusse
Viqueque
Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalima
Dili
Ermera
Lautem
Liquiça
Manatuto
Manufahi
Oe-cusse
Viqueque
k husi apoiaante politik
ka sira. Movimentu mak
kas tebes ih
ha mobilizaasaun ba disstrito tomak
distrito Aileu, A
Bobo
onaro, Dili no n Ermera, no mos mosu hodi in
ntensifika ih
ha Viquequ
ue, Liquiça no Manatutto. Kanal fo
oun ba info
ormasaun to’o ona kom
munidade iha i area sirra ne’ebé problema p
reelasiona ho
o mudansa ba politikaa aumenta m
makas. Dalaaruma tanb
ba kampañaa ativa no aumenta siknifikante ttebes iha oportunidad
o
de ba hasorru lider lokal sira no o
ofisiais goveernu, sentim
mentu publiiku muda ona hasoru aavaliasaun p
positivu husi lider pollitiku sira no
o instituisau
un governu ne’ebé hato
o’o sira nia k
komitmentu
u. 17
18
25
20
16
20
18
14
2 12
12
16
12 10
10
1
15 13
10
8
8
5
10
6 6
6
4 4
4
4
5
5
3
3
3
4
2
5
1
1
2
0
0
0
Frekuuensia divizauun atividade politika Nivel prroblema relasiona ho mud
dansa (tuir d
distrito) politika (tuiir distrito) Persepsaaun publik
ku nian ba seguransaa diminui uitoan u
iha trimestre ne’e, mask
ke responde jeral ba polisiament
p
tu no patro
oliu husi fo
orsa armadaa (F‐FDTL) sai positivvu tebes. Esepsaun baa observasaaun ne’e ak
kontese iha distrito Ain
naro, Dili, Manatuto M
n
no Oecusse,, populasau
un sira hattudu atitud
de mistura ou negativvu hasoru autor seito
or seguranssa sira. Reasaun ne’e b
bele kompreende tanba iinsidente viiolentu siraa involve mo
os membru
u PNTL no F‐FDTL mai h
husi distrito
o sira ne’e.
Tendensia ho Tem
mpu Naruk Grafika kraik k
ne’e hatudu h
tend
densia obseervasaun ih
ha fatin hotu
u ne’ebé monitoriza, no n
mudansaa espesifiku
u ba sub‐disstrito foun n
ne’ebé moniitoriza, refleeta numeru aumenta ih
ha kapasidaade monitorrizasaun EW
WER nian. M
Maske dimin
nui iha num
meru total husi insidentte trimestre ne’e, ten
ndensia maantein jeralmente pozzitivu ho ttensaun meenus uitoan. Esepsaun ba modellu ne’e hetaan durante fulan Outub
bru – Novem
mbru 2010
0, ne’ebé belle atribui ba b efeitu laa tuir kond
disaun klim
ma kona‐baa koeleta no prosesau
un ekonomiia asosiadu
u. Nune’e mos, m
iha insidente nee’ebé mosu
u tutuis maalu konta durante d
fulaan Abril – M
Maiu 2011 n
ne’ebé hatud
du kontrariu ho buat n
ne’ebé babaiin tun duran
nte fulan sirra ne’e iha tinan 2009 no 2010. G
Grafiku ne’e ilustra inklusaun taxa husi insidentes iha sub
b‐
distritu foun tolu iha i Dili neb
be introdus hahu iha inisiu trimeester ida ne’e kria taxxa insidentes nebe a’as kompara ho tendenssia iha sub
b‐distrito 39
9 seluk. Mo
onitorizasau
un kontinuaa sei hamossu tendensiia redusaun
n gradual ih
ha insidentee violentu sei s kontinu
ua, maske antisipa a
mo
osu iha ativ
vidade polittika kona‐b
ba preparassaun ba oraariu eleisau
un preziden
nsial no parllamentariu iha 2012. 21 Indese Potensial ba Konflitu Programa Adverténsia no Responde Sedu nia indese potensial ba konflitu mak kalkula situasaun baze ne’ebé simu relatoriu husi monitor/observador sira ne’ebé hela iha sub‐
distritu, liu husi avaliasaun subjetivu ba indikador 62 hodi sukat fator ekonomia, sosial, politika no fator esterna sira ne’ebé liga ba problema iha komunidade. Ezistensia husi dizastre naturais, ezemplu, bele hasa’e presaun lokál. Folin foos ne’ebé sae hanesan alimentasaun familia nian bele aumenta mos problema. Ida ne’e kontribui ba hanoin tantu situasaun iha komunidade sira ne’ebé sai alvu aumenta ou aat. Entre estrutura ne’e, maximu (refleta rezultadu ba indikador sira hotu) sei hanesan 1,128 no minimu (refleta tendensia positive universal) sei hanesan 496. CPI ba sub‐distrito idaidak bele kompara ho numeru insidente ne’ebé mosu. Numeru as husi CPI koresponde ba nivel insidente as, ne’e bele refere ba indikador 62 deskreve kona‐ba situasaun sosio‐ekonomia no politika hodi esplika fator balun ne’ebé sei hasae potensia ba konflitu. Maske numeru insidente sae makas no la koresponde ba CPI ne’ebé as ou kontrariu/vice versa, iha indikasaun ida katak fator esterna la responde liu husi monitorizasaun situasaun bele afeita ba dinamika lokal. Indikador sira balun presiza investigasaun liu tan liu husi peskiza eksplorativa kualitativu. Mediu CPI ba fulan Fevereiru – Maiu 2011 mak 757 ba sub‐distrito 42. CPI kiik liu mak 562 (Alas, Manufahi) no as liu mak 950 (Maliana, Bobonaro). Iha komparasaun, mediu ba trimestre uluk mak 778 ba sub‐distrito 39, ho CPI kiik liu mak 572 (Remexio, Aileu) no 926 mak as liu (Letefoho, Ermera). Ne’e, hatudu tendensia, potensia ba konflitu menus ona iha periodu relatoriu ne’e, no total numeru husi insidentes (205) mos tun kompara ho trimester liu ba (224). Hanesan temi iha leten, ida ne’e bele tanba fatór esterna ne’ebé la deteta husi indikadór ne’ebé existe – ezemplu, maske potensiál konflitu tun iha trimestre uluk, selebrasaun feriadu no toleransia ba uza tua‐manas durante eventu sira‐ne’e bele aumenta mos numeru boot ba insidente violentu. 22 Indese Potensial ba Konflitu (ba kada sub­distritu): Fev – Maiu 2011 Sub­distritu Maliana Nain Feto Balibo Tilomar Vemasse Cristo Rei Manatuto Vila Hatolia Letefoho Pante Makassar Distritu Bobonaro
Dili Bobonaro Covalima
Baucau Dili Manatuto Ermera Ermera Oe‐cusse CPI 950
904 857 843
839 825 821 817 816
816 Insidente 9
0 1 1
7 2 6 5 7
12 Suai Passabe Laga Atabae Metinaro Ermera Vila Laclo Bazartete Liquiça Vila Dom Aleixo Oesilo Lospalos Hatu‐Udo Aileu Vila Vera Cruz Lautem Vila Ossu Tutuala Laulara Viqueque Vila Uatulari Maubisse Atauro Baucau Vila Zumalai Laleia Fatuberliu Ainaro Vila Same Maubara Remexio Alas Covalima
Oe‐cusse Baucau Bobonaro Dili Ermera Manatuto Liquiça Liquiça Dili Oe‐cusse Lautem Ainaro Aileu Dili Lautem Viqueque
Lautem Aileu Viqueque
Viqueque Ainaro Dili Baucau Covalima
Aileu Manufahi Ainaro Maunfahi Liquiça Aileu Manufahi 806
800 797
785 785 783
782 774 770
762 760 756 755 752
751 747 747
746 733 709
708 707
701 694 688
684 681 672
651 645
612 562 2
5 4
0 1 1
2 13 9
13 4 4 5 6
7 1 5
2 5 9
3 2
12 12 2
2 2 7
8 1
4 2 Nivel Risku As tebes As Naton Tun Tun liu 23 24 Deskoberta sira no Analize Sub­distritu DISTRITU AILEU Aileu Vila Kontajen insidente sira tun ona iha trimestre Tipu violensia, konta husi insidente sira ha’at tutuir malu iha Aileu Vila, ho insidente Out ’10 – Fev–
ne’en mak relata iha trimestre ida ne’e. Jan’ 11 Mai ‘11 Ameasa no intimidasaun uza beibeik maibe la Total Insidente 7 6 rezulta baku malu entre grupu, maske iha Ameasa/intimidas
5 8 involvementu membru grupu arte marsiais aun
sira iha kazu rua. Baku malu entre individual Baku malu entre 3 1 rejistra dala ida, no asaltu fiziku akontese dala individual
rua. Insidente seluk implika estudante (1) no membru komunidade sira seluk (5), inklui joven. Autor halo problema tanba influensia alkool. Tuda fatuk dala ida no ema autor sira iha kazu barak liu la uza sasan kroat. Kanek rua rezulta husi konfrontasaun sira ne’e. Membru komunidade sira ne’ebe la iha Se mak responde ba insidente sira? mandatu espesifiku ba rezolusaun disputa Out ’10 – Fev–
responde ba situasaun manas iha Jan’ 11 Mai‘11 insidente tolu. Lider lokal sira la dun Lider lokal 5 2
proaktivu kompara ho trimestre sira uluk, Seluk 6 3
sira interven dala rua deit. PNTL mos La iha resposta ‐ 2
interven dala rua atu hapara baku malu, Polisia (PNTL) 2 2
no kazu rua la hetan resposta ruma tanba konfrontasaun rua ne’e la rezulta iha asaltu fiziku ka baku malu. Enquantu dadus situasional hatudu katak seguransa aihan hadia diak liu tan ho disponibilidade produtu lokal no aktividade komersial ne’ebe barak liu tan iha merkadu sira, ema sira ne’ebe halo monitorizasaun nota katak folin husi foos ne’ebe fornese husi MTCI sa’e maka’as ona, no ne’e halo uma kain barak ne’ebe kiak sai frustradu maka’as. Udan no anin bo’ot estraga to’os sira no iha relatoriu katak animal barak mak lakon. Karik tanba kondisaun tempu/cuaca ne’ebe la dun diak, hamos‐rai no tesi‐ai menus maka’as. Grupu bo’ot ida husi joven mane no feto kontinua sai husi Aileu Vila atu buka servisu iha fatin seluk, barak liu iha Dili ne’ebe nia fatin besik. Treinamentu no oportunidade dezenvolvementu ba joven sira iha barak maibe oportunidade empregu lokal parese menus liu kompara ho treinamentu, no joven dezempregu barak tan deit mak ema mak haree tu’ur deit iha fatin publiku sira no la halo buat ida. Fornesementu servisu governu iha seitor saude no edukasaun parese hadia maka’as liu tan, enquantu input dezenvolvementu husi doador sira menus ba beibeik. Maske nune’e, dezenvolvementu ekonomiku iha komunidade hetan suporta liu husi oportunidade 25 hatama rendimentu alternativu sira, ida ne’ebe benefisia liu ona feto kompara ho mane sira. Iha parte seluk, persepsaun katak ema balun bele iha asesu diak liu ba rekursu bo’ot liu tan liu husi familia ka relasaun politika aumenta tan ona, ne’ebe karik dezkoraja ema sira ne’ebe haka’as‐a’an atu hadia sira nia moris no iha posibilidade atu bele hamosu dezintendimentu sosial. Entre fator lubuk ida ne’ebe bele estraga orden sosial iha Aileu Vila mak influensia alkool no droga ne’ebe aumenta ba beibeik, aumentu iha oportunidade joga/judi, prostituisaun (buat ida ne’ebe seidauk detekta antes ne’e), no violensia domestika, inklui tratamentu violentu no abuzu kontra labarik sira. No mos, barlake sa’e maka’as ona iha sub‐distritu ida ne’e, maske ida ne’e seidauk rezulta iha aumentu maka’as husi konflitu ne’ebe relasiona ho pratika kultural sira. Buat barak akontese iha senario politika, ho relatoriu ne’ebe aumenta kona‐ba aktividade politika ne’ebe kria dezkonkordansia iha komunidade sira nia le’et, barak husi problema ida ne’e involve membru komunidade no sub‐distritu sira seluk. Tensaun sira relasiona ho mudansa lideransa politika mosu barak, no kampaña aktivu parese akontese dadauk iha ne’ebe lider lokal ho ofisial sira halo enkontru dala barak liu tan. Karik tanba aumentu iha komunikasaun liu husi enkontru sira, lider no instituisaun governu sira agora aktivu atu halo tuir sira nia komitmentu sira. Avaliasaun maka’as kona‐ba fator situasional sira ne’ebe deskreve iha leten, hanesan tensaun politka ne’ebe sa’e no aumentu iha konsumu alkool no/ka droga, rezulta ona Indise Potensia Konflitu (IPK) ka Conflict Potential Index (CPI) 752 ba Aileu Vila. Numeru ida ne’e tau sub‐distritu ida nee iha nivel risku mediu.Valor ida ne’e koresponde maizoumenus ho nivel violensia ne’ebe akontese duni (insidente 6). Laulara Iha relatoriu insidente lima husi Laulara Tipu violensia, konta husi insidente sira iha trimestre ida ne’e, tun husi 12 iha Out ’10 Fev–
trimestre ida uluk. Kontajen insidente sira – Jan ‘11 Mai ‘11 tun sa’e ona entre a’as no ki’ik iha sub‐ Total Insidente
5 12 distritu ida ne’e dezde hahu halo Ameasa/Intimidasaun
‐ 7 monitorizasaun iha Fevereiru 2010 (11 – Baku malu entre 3 4 7 – 12 – 5), no ne’e presiza individual
kontinuasaun husi monitorizasaun hodi Baku malu entre 1 2 nune’e bele identifika tendensia sira. Baku grupu
malu entre individual akontese dala barak Asaltu fiziku
‐ 1 liu (akontesementu ha’at) no baku malu Na’ok/Estraga sasan
3 ‐ entre grupu akontese dala ida. Uza fatuk dala ida maibe la iha autor ida mak uza sasan kro’at, ne’ebe rezulta iha kanek ida. Insidente hotu akontese entre membru komunidade sira ne’ebe la monu ba kategoria relasional bo’ot, maibe iha kazu barak liu autor sira identifika nu’udar joven. Iha akontesementu rua autor hetan influensia husi alkool – ida ne’ebe karik bele esplika tansa baku malu dala barak akontese arbiru deit la ho ameasa no intimidasaun akontese uluk. Ligasaun entre uzu alkool no violensia, 26 espesialmente iha joven sira nia le’et ne’e fenomena ida ne’ebe akontese beibeik iha Laulara no komunidade presiza tau matan ba ida ne’e. Polisia mak aktivu liu atu hakalma situasaun Se mak responde ba insidente sira? ne’ebe manas, atende dala tolu. Lider lokal Out ’10 – Fev–
sira marka prezensa dala rua no membru Jan’ 11 Mai ‘11 komunidade sira seluk (hanesan membru Lider lokal 3 2 familia) mos atende dala tolu. Kazu ida deit Polisia (PNTL) 7 3 mak la hetan resposta ruma. Seluk 12 3 La iha resposta ‐ 1 Disputa sivil sira kona‐ba rai no propriedade ne’ebe antes ne’e identifika nu’udar kauza prinsipal ba konflitu iha Laulara, la rejistru: Ida ne’e karik esplika redusaun numeru insidente violentu sira. Mudansa bo’ot liu ne’ebe observa iha Laulara iha trimestre ida ne’e mak aumentu iha enkontru politika, ne’ebe barak liu iha natureza divizivu no involve mobilizasaun povu husi komunidade sira seluk. Hanesan iha sub‐
distritu sira seluk iha Aileu, tensaun tanba mudansa lideransa politika aumenta. Iha tempu ne’ebe hanesan, membru komunidade sira bele hetan oportunidade barak liu atu hasoru lider lokal no ofisial governu sira. Alen de movimentu politika sira, situasaun iha Laulara relativamente estavel nafatin. Maske udan no anin bo’ot estraga tiha kolleita iha trimestre antes ne’e (Fevereiru – Marsu), hahan disponivel liu tan iha area ne’e, maibe ho folin ne’ebe a’as liu uitoan. Dezempregu parese la afeita maka’as sub‐distritu ida ne’e hanesan sub‐distritu sira seluk. Joven sira sei sai nafatin atu buka servisu, maske treinamentu no oportunidade dezenvolvementu aumenta uitoan ona. Programa dezenvolvimentu uitoan deit mak akontese iha Laulara, maibe servisu saude no edukasaun aumenta maka’as ona no feto barak liu tan mak iha asesu ba rekursu atu hatama rendimentu alternativu sira. Barlake redus ona no konflitu balun relasiona ho pratika kultural nota ona. Enquantu prostituisaun detekta ona, moras sosial seluk hanesan joga/judi, violensia seksual no domestika nafatin iha nivel ki’ik kompara ho média/rata­rata nasional. Indise Potensia Konflitu (IPK) ka Conflict Potential Index (CPI) ba Laulara 733, no ne’e tau sub‐distritu ne’e iha nivel risku mediu. Numeru ida ne’e koresponde ho nivel violensia (insidente 5) ne’ebe observa iha trimestre ida ne’e. Remexio Kontajen insidente sira iha Remexio sa’e ona husi zero ba ha’at. Ameasa no intimidasaun uza iha insidente rua, rezulta baku malu entre individual sira (1) no entre grupu (1). Konfrontasaun sira barak liu akontese entre joven sira, no iha kazu ida autor lanu hela. Katana uza dala ida maibe la rezulta ema ruma kanek. Insidente hotu so ida deit mak rezolve kedas ho involvementu lider lokal sira (2) no PNTL (2). 27 Remexio la afeitadu a’at hanesan sub‐
distritu sira seluk husi dezastre naturais, maibe muda husi tendensia jeral ba seguransa aihan diak liu tan ne’ebe observa iha distritu Aileu iha trimestre ida ne’e, seguransa aihan menus ona nune’e mos aktividade komersial. Konflitu tanba rekursu natural sira no disputa rai/propriedade kontinua ezisti, maske iha eskala ki’ik deit. Ritual kultural sira hanesan seremonia tara bandu parese rezolve disputa sira iha Remexio; iha tempu hanesan, konflitu Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 – Fev–
Jan’ 11 Mai ‘11 Lider lokal ‐ 2 Polisia (PNTL) ‐ 2 Tipu violensia, konta husi insidente sira Out ’10 – Fev–
Jan ‘11 Mai ‘11 Total insidente
0 4 Ameasa/intimidasa
‐ 2 un Baku malu entre ‐ 1 individual sira Baku malu entre ‐ 1 grupu sira relasiona ho obrigasaun kultural sira aumenta uitoan, karik tanba aumentu signifikante iha Barlake. Aktividade politika akontese dala barak liu tan ona iha Remexio, ho eventu sira ne’ebe dala barak kria divizaun. Tensaun tanba mudansa politika ezisti maibe uitoan liu kompara ho sub‐distritu sira seluk iha Aileu. No mos, persepsaun publiku kona‐ba lider lokal no ofisial governu sira aumenta pozitivu tanba haree katak sira halo tuir sira nia komitmentu sira. Enquantu input jeral husi dezenvolvementu menus ona, povu Remexio iha asesu bo’ot liu tan ba oportunidade atu hetan rendimentu alternativu no mos treinamentu no aktividade dezenvolvementu ne’ebe nia alvu mak joven sira. Maske nune’e, mane no feto klosan sira kontinua sai atu buka servisu tanba problema dezempregu iha nafatin, maske problema ida ne’e ita la dun haree iha Remexio kompara ho sub‐distritu sira seluk. Maibe oportunidade joga/judi aumenta tan deit, no prostituisaun ezisti iha komunidade ne’e. Maske nune’e la iha tratamentu violentu kontra labarik sira. Fator situasional sira ne’ebe mensiona iha leten konta ba IPK ka CPI 612 ba Remexio, no ne’e tau sub‐distritu ne’e iha nivel risku ki’ik. Valor IPK koresponde ho kontajen insidente ne’ebe uitoan (4) ne’ebe relata husi sub‐distritu ida ne’e. DISTRITU AINARO Ainaro Vila Ainaro Vila hatudu ona numeru insidente ne’ebe ki’ik liu dezde monitorizasaun ATRES hahu iha area ida ne’e: total insidente hitu. Maske total insidente 30 mak relata ona iha relatoriu trimestre tolu uluk, kontajen insidente tun ona gradualmente. Maske nune’e, preokupasaun mak ameasa no intimidasaun iha tendensia atu rezulta aksaun violensia iha sub‐distritu ida ne’e. Iha periodu relatoriu ida ne’e, ameasa no intimidasaun uza dala hitu, no rezulta baku malu entre individual sira (2) no entre grupu (2). Asaltu fiziku (2) 28 no destuisaun propriedade (2) mos rejistra. Insidente rua involve konfrontasaun entre membru grupu arte marsiais, ne’ebe akontese iha eskala bo’ot, no hamosu estragus ba komunidade tomak no hetan atensaun husi nasional. Insidente ha’at involve agrikultor sira. Fatuk no katana uza dala ida, no tudik uza iha okaziaun rua. Nu’udar rezultadu, ema na’in tolu kanek , no estraga sasan akontese iha okaziaun tolu. Lider lokal sira no membru komunidade sira seluk mak aktivu liu atu responde ba situasaun sira ne’e, ida‐idak fornese suporta iha kazu ha’at. Polisia atende dala rua, no insidente ida la hetan resposta ruma. Tipu violensia, konta husi imsidente sira Out ’10 – Fev‐
Jan ‘11 Mai ‘11 Total insidente 7 10 sira
Ameasa/intimidas
6 7 aun
Baku malu entre 2 3 individual
Baku malu entre 3 2 grupu
Na’ok/estraga 2 2 sasan
Asaltu fiziku
2 2 Situasaun sosio‐ekonomiku iha Ainaro Vila nafatin estavel, ho melloria/perbaikan iha seguransa aihan apezar de udan bo’ot ne’ebe hamosu estragus infra‐estrutural (estrada kotu, etc.). La hanesan ho trimestre ida uluk, proporsaun dezempregu parese relativamente ki’ik iha sub‐distritu ida ne’e no numeru joven ne’ebe sai ba fatin seluk atu buka servisu tun ona. Maske la iha oportunidade ba dezenvolvementu joven ne’ebe mak ezisti, mane no feto sira iha maneira atu aumenta sira nia rendimentu no fornesementu servisu sosial sira iha area saude no edukasaun aumenta ona. Kompetisaun ba rekursu natural sira no disputa relasiona ho rai no propriedade la’os buat baibain iha Ainaro Vila. Mekanizmu rezolusaun disputa tradisional sira parese forte, maske mediasaun husi lider lokal sira seidauk konsege rezolve disputa entre agrikultor sira durante periodu relatoriu ida ne’e. Presu barlake estavel nafatin no konflitu relasiona ho pratika tradisaun sira tun maka’as ona. Maske enkontru politika sira akontese, tensaun tanba mudansa politika la dun iha. Persepsaun komunidade kona‐ba autor seitor seguransa sira jeralmente pozitivu, maibe patrulla F‐FDTL parese hamosu ona preokupasaun uitoan. Ikus liu, iha kazu violensia domestika kontra feto no labarik balun mak observa ona. IPK ka CPI ba Ainaro Vila hamri’ik nafatin iha 672, no ne’e tau nia ba nivel risku ki’ik. Bainhira kompara ho numeru insidente ne’ebe akontese (7), valor IPK ne’e ki’ik – ne’ebe indika katak fator esternal ne’ebe monitorizasaun ATRES la konsege kaptura karik hodi ona ba numeru insidente ne’ebe bo’ot liu tan. Se mak responde ba insidente sira? Out ‘10 – Fev–
Jan ‘11 Mai ‘11 Seluk 7 4
Lider Lokal sira 3 4
La iha resposta 2 1
Polisia (PNTL) 3 2
29 Hatu­Udo Insidente lima relatadu husi Hatu‐Udo, Tipu violensia, konta husi insidente sira ne’e aumentu ki’ik ida kompara ho Out ’10 – Fev –
trimestre ida uluk. No mos, enquantu Jan ‘11 Maiu ‘11
ameasa no intimidasaun rejistra iha nivel Total insidente
5 2 ne’ebe besik atu hanesan (4) kompara ho Ameasa/intimidasa
4 4 periodu relatoriu ida uluk, dala ida ne’e un
rezulta baku malu entre individual sira (4) Baku malu entre 4 1 no asaltu fiziku (3). Konfrontasaun entre individual
membru familia (3), agrikultor (1), viziñu Baku malu entre ‐ ‐ (1) no membru komunidade seluk (2). grupu
‐ 3 Lider lokal (2) no PNTL (2) tama atu Asaltu fiziku
hakalma situasaun, no membru komunidade sira seluk interven dala ida. Maske nune’e, kazu rua la atende. Hatu‐Udo la afeitadu maka’as husi Se mak responde ba insidente sira? dezastre naturais iha trimestre ida ne’e Out ’10 – Fev –
hanesan uluk, iha parte seluk, sunu no Jan’ 11 Mai ‘11 hamos rai parese hahu fali ona tanba Seluk 2 1 kondisaun tempu/cuaca ne’ebe diak. Polisia (PNTL) 2 2 Kompetisaun ba rekursu natural sira Lider lokal 1 2 hanesan be’e no ai‐sunu aumenta ona La iha resposta ‐ 2 uitoan maibe la iha relatoriu ruma kona‐
ba disputa rai no propriedade. Hahan la fasil atu hetan iha Hatu‐Udo no presu produtu lokal sira sa’e ona, maibe ida ne’e la hapara komunidade sira atu ba merkadu. Maske nune’e, kustu substituisaun inter‐familial sira sa’e maka’as ona, no karik tanba ida ne’e numeru bo’ot liu tan husi konflitu relasiona ho pratika kultural sira mak konsege observa. Mane dezempregu barak liu tan mak tu’ur deit no la halo buat ida iha estrada, no aumentu bele nota iha joga/judi no uzu alkool no/ka droga. No mos, iha ona aumentu maka’as iha relatoriu kona‐ba feto klosan sira ne’ebe isin rua maibe mane la kohi responsabiliza. Nivel violensia domestika iha Hatu‐Udo ki’ik, no ne’e sai ona karakteristiku konsistente husi sub‐distritu ida ne’e. Maske la iha natureza divizivu, aktividade politika sira akontese beibeik iha sub‐distritu ida ne’e. Komunidade ne’e goza ona oportunidade barak liu tan atu hasoru sira nia lider lokal no ofisial governu sira, maske ida ne’e seidauk rezulta ha persepsaun katak lider halo tuir sira nia promesa. IDP sira parese reloka ona ba Hatu‐Udo foin daudauk no sira ne’ebe halo monitorizasaun nota ona katak tensaun relasiona ho IDP aumenta ona, maske seidauk akontese buat ruma. Konflitu ho komunidade sira ne’ebe besik akontese, dala barak tanba hadau malu rekursu sira. Hanesan observa ona antes ne’e, ema dezkonfia patrulla PNTL no F‐FDTL sira. IPK ka CPI ba Hatu‐Udo 755, no ne’e tau nia iha nivel risku mediu. Kompara ho valor IPK, numeru insidente violentu ne’ebe relata iha trimestre ida ne’e (5) ki’ik. 30 Maubisse Tendensia dekadensia kontinua iha Maubisse, Tipu violensia, konta husi insidente sira iha ne’ebe insidente rua deit mak akontese iha Out ’10 – Fev –
trimestre ida ne’e. Maske ameasa no Jan ‘11 Mai ‘11 intimidasaun uza iha insidente rua ne’e hotu, Total insidente 3 2 maibe la rezulta baku malu ka asaltu fiziku. sira
Membru familia (1), viziñu (2) no membru Ameasa/intimidas
4 3 komunidade sira seluk (2) mak implikadu. aun
Lider lokal sira interven dala ida, no membru Baku malu entre ‐ 2 komunidade sira seluk fo suporta atu halo individual
Na’ok/estraga mediasaun ba disputa sira ne’e. ‐ ‐ sasan 2 ‐
Disputa sira relasiona ho rai, propriedade no Asaltu fiziku
rekursu natural sira nafatin uitoan los iha Maubisse. Hahan barak liu tan mak disponivel no presu produtu lokal sira estavel fali ona, no atrai ema barak liu tan atu ba merkadu. No mos, sinal vizivel husi dezempregu tun maka’as ona iha Maubisse. Maske joven sira sei falta oportunidade ba dezenvolvementu profisional, instituisaun mikrofinansa sira parese fornese kreditu ba feto no mane. Enquantu input dezenvolvementu la dun iha ona, servisu saude no edukasaun barak liu tan mak sai disponivel. Iha indikasaun katak aktividade politika Se mak responde ba insidente sira? sira ne’ebe involve komunidade sira seluk Out ’10 – Fev –
akontese dala barak liu tan, maibe publiku Jan’ 11 Mai ‘11 iha oportunidade uitoan deit atu hasoru ho Seluk 3 1 lider no ofisial governu sira ne’ebe parese la Lider lokal 1 1 halo tuir ona sira nia promesa. Karik tanba La iha resposta 2 ‐ relasiona ho folin barlake ne’ebe sa’e, konflitu tanba adat (pratika kultural sira) mos mosu ona. Hatudu karakterizasaun komun ida hanesan ho sub‐distritu sira seluk ne’ebe sistema ATRES monitoriza iha Ainaro, nivel violensia domestika kontra feto no labarik komparativamente ki’ik iha Maubisse. Ikus liu, membru komunidade sira parese iha atitude mistura kona‐ba autor seitor seguransa sira. IPK ka CPI ba Maubisse 707, no ne’e tau sub‐distritu ida ne’e iha nivel risku mediu. Valor ida ne’e a’as uitoan kompara ho numeru insidente violentu sira ne’ebe akontese iha fatin ne’e (2). Maske buat pozitivu ida mak la iha insidente barak mak akontese iha trimestre ida ne’e kompara ho Maubisse nia potensia konflitu, situasaun iha komunidade tenke monitoriza ho kuidadu atu bele prevene aumentu iha nivel violensia. DISTRITU BAUCAU Baucau Vila Baucau Vila dala ida tan rejistra insidente 12 iha trimestre ida ne’e. Maske numeru insidente sira nafatin hanesan, grau violensia ne’ebe uza intensifika ona: ameasa no 31 intimidasaun uza dala 23, baku malu Tipu violensia, konta husi insidente sira entre individual akontese dala rua, Out ’10 – Fev –
baku malu entre grupu akontese dala Jan ‘11 Maiu ‘11 ha’at, no asaltu fiziku dala sanulu. Total insidente sira
12 12 Konfrontasaun sira rezulta sanulu Ameasa/intimidasau
kanek no estraga sasan iha 14 23 n
akontesementu ualu. Fatuk tuda dala Baku malu entre 1 2 ha’at no sasan kro’at seluk hanesan individual
tudik no samurai mos uza. Insidente Baku malu entre 9 4 sira ne’e akontese iha fatin oi‐oin grupu
hanesan estrada (6), merkadu (5), rai Na’ok/estraga 4 8 privadu (5) no fatin seluk tan (3) sasan hanesan eskola. Involvementu joven Asaltu fiziku
10 10
sira, inklui sira ne’ebe mak sai parte grupu arte marsiais, maka’as espesialmente iha trimestre ida ne’e. Pior liu tan, konflitu entre grupu arte marsiais akontese dala barak iha periodu relatoriu ida ne’e tanba kompetisaun, no hanesan reasaun ba insidente sira uluk ho motivasaun vingansa. Insidente sira seluk involve disputa entre membru familia sira (3), viziñu (3), estudante sira (1) no iha akontesementu rua mak autor la konsege identifika. Iha akontesementu hitu, ema ne’ebe halo monitorizasaun nota katak insidente ida iha ligasaun ba insidente seluk ne’ebe akontese antes ne’e ka iha periodu relatoriu ne’ebe hanesan. PNTL nia reposta forte, atende dala sia. Se mak responde ba insidente sira? Membru komunidade sira seluk (hanesan Out ’10 – Fev –
viziñu no membru familia sira) responde Jan’ 11 Mai ‘11 dala ualu, no lider lokal sira involve dala Polisia (PNTL) 10 9 tolu. Iha kazu tolu la iha reposta ruma. Seluk 8 8 Maioria kazu sira la rezolve no relasaun Lider lokal 4 3 entre autor no vitima sira la diak. 1 3 La iha resposta Impaktu dezastre naturais la dun bele sente maka’as iha Baucau Vila, no konflitu uitoan deit relasiona ho asesu ba rekursu natural sira, rai no propriedade mak konsege observa. Supreza ida mak, disponibilade hahan no presu produtu lokal sira la dun estavel no aktividade komersial menus mos. Numeru mane dezempregu aumenta no sai vizivél, ne’ebe karik sai razaun ba aumentu uzu alkool no droga no aktividade joga/judi sira. Oportunidade uitoan ba dezenvolvementu joven no hetan rendimentu alternativu ezisti iha tempu ne’ebe benefisiariu programa dezenvolvementu sira menus no fornesementu servisu sosial sira la efektivu nafatin. Iha senario politika seidauk iha eventu barak maibe ema ne’ebe halo monitorizasaun nota ona katak tensaun aumenta relasiona ho mudansa politika. Relatoriu kona‐ba violensia domestika relativamente uitoan deit, maibe kazu violensia seksual ezisti no barak tan deit mak hodi ba polisia. Situasaun seguransa parese kalma maibe membru komunidade sira parese iha atitude mistura (tantu negativu no pozitivu) kona‐ba autor seitor seguransa sira. Fator situasional sira ne’ebe mensiona iha leten rezulta IPK ka CPI 694, no ne’e tau Baucau ba nivel risku ki’ik. Analize ida ne’e hatudu kontrariu boot ho numeru insidente 32 a’as ne’ebe relata iha trimestre (12) ida ne’e. Iha posibilidade katak fator balun la konsege kaptura liu husi sistema monitorizasaun, inklui insidente barak ne’ebe mosu husi kompetisaun kontiniu entre grupu arte marsiais, ne’ebe rezulta iha kontajen ne’ebe a’as liu tan. Laga Insidente total ha’at akontese iha Laga – Tipu violensia, konta husi insidente sira dekadensia ki’ik ida husi insidente ne’en Out ’10 – Fev –
iha trimestre ida uluk. No mos, tipu Jan ‘11 Maiu ‘11 violensia ne’ebe uza la dun ameasa; Total insidente sira
4 6 ameasa no intimidasaun uza dala ualu, Ameasa/intimidasau
8 8 maibe rezulta deit asaltu fiziku ida. n
Insidente tolu involve konfrontasaun Baku malu entre 1 ‐ entre joven sira, no insidente ida involve individual
membru familia sira. Buat ne’ebe Baku malu entre 2 ‐ interesante mak, insidente ha’at ne’e hotu grupu
akontese iha merkadu. Iha kazu tolu, Asaltu fiziku
6 1
autor sira iha hela influensia alkool: uzu Supostu asasinatu
1 ‐ alkool identifikadu ona hanesan fator kontribuante ida ba konfrontasaun violentu iha insidente sira iha trimestre ida uluk mos. La iha sasan kro’at ruma mak uza maibe vitima nain rua hetan kanek. Se mak responde ba insidente sira? Oct ’10 – Fev –
Polisia la dun aktivu iha trimestre ida ne’e, Jan’ 11 Mai ‘11
sira responde ba insidente ida deit. La iha PNTL 6 1 lider lokal ida mak ema bolu atu halo Seluk 4 4 mediasaun ba disputa sira ne’e tanba Lider lokal 1 ‐ konfrontasaun sira barak liu mak akontese La iha resposta ‐ 3 iha natueza impulsivu tanba autor sira lanu. En jeral, kazu tolu husi ha’at la hetan resposta, tan ne’e seidauk konsege rezolve nafatin. Laga la dun iha oportunidade ba dezenvolvementu ekonomiku no sosial, la iha opotunidade ba joven sira atu hetan abilidade ka skill no la iha rekursu sira atu hetan rendimentu alternativu. Input dezenvolvementu la tama to’o Laga, maske servisu saude no edukasaun asesivel liu tan tuir relatoriu. Felizmente, la iha dezastre naturais ne’ebe nota durante trimestre ida ne’e, no seguransa aihan jeralmente diak liu tan. Maibe, ida ne’e seidauk hodi aktividade komersial barak liu tan. Proporsaun dezempregu parese sa’e uitoan ona, maibe la iha joven barak mak sai husi sub‐distritu ne’e atu ba buka servisu iha fatin seluk. Uzu alkool no/ka droga no aktividade joga/judi mos sa’e uitoan ona. Nivel violensia domestika ki’ik tuir relatoriu, no ne’e dezenvolvementu pozitivu ida kompara ho periodu relatoriu ida uluk. 33 Aktividade politika sira la akontese dala barak iha Laga, no membru komunidade sira iha oportunidade uitoan deit atu hasoru lider politiku no governu sira. Persepsaun jeral kona‐ba governu lokal no ofisial sira negativu nafatin, tanba sira parese la halo tuir sira nia komitmentu sira. Laga rejistra IPK ka CPI 797, no ne’e tau nia iha nivel risku mediu. Kompara ho valor ida ne’e, insidente violentu uitoan akontese (4) iha trimestre ida ne’e. Maske ida ne’e deskoberta pozitivu ida, situasaun iha Laga presiza monitoriza ho kuidadu ho vizaun atu prevene nivel violensia ne’ebe bo’ot liu tan. Vemasse Alen de dekadensia iha kontajen insidente Tipu violensia, konta husi insidente sira husi sia ba hitu, mudansa pozitivu balun Out ’10 – Fev –
akontese ona iha Vemasse iha trimestre Jan ‘11 Mai ‘11 ida ne’e hanesan la iha tan baku malu entre Total insidente sira
7 9 grupu (inklui entre grupu arte marsiais) no Ameasa/intimidasau
12 5 uzu ameasa no intimidasaun ne’ebe menus. n
Maske nune’e, baku malu entre individual Baku malu entre 3 5 akontese dala lima no konfrontasaun sira individual
rezulta destruisaun propriedade iha Na’ok/estraga 2 2 okaziaun rua. Insidente sira ne’e involve sasan membru familia sira (2) no membru Asaltu fiziku
7 5
komunidade sira seluk (5) ne’ebe barak liu Baku malu entre 3 ‐ identifika nu’udar joven. Katana hatudu grupu
dala ida maibe iha kazu sira seluk autor sia la uza sasan kro’at. Konfrontasaun sira rezulta kanek ha’at. Polisia aktivamente responde ba insidente sira, sira marka prezensa dala lima. Membru komunidade sira seluk inklui viziñu no membru familia sira, atende dala ne’en. Lider lokal sira ema la dun bolu dala barak, dala ida deit mak sira marka prezensa atu hakalma no rezolve situasaun. Hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Se mak responde ba insidente sira? Baucau, Vemasse seidauk hetan afeita husi Out ’10 – Fev –
dezastre naturais. La iha relatoriu kona‐ba Jan’ 11 Mai ‘11 hadau malu rekursu natural sira nune’e mos Seluk 7 6 disputa relasiona ho rai no propriedade iha Lider lokal 5 1 trimestre ida ne’e. Polisia (PNTL) 5 5 Maibe, seguransa aihan iha hela perigu tanba disponibilidade aihan menus maka’as no presu produtu lokal sira aumenta. Ema ne’ebe bele haree iha merkadu sira menus no ne’e indika katak aktividade komersial menus ona. Situasaun jeral iha Vemasse la hatudu progresu, ho populasaun ho idade nurak liu sai husi sub‐distritu ne’e atu buka servisu enquantu mane klosan barak liu tan mak tu’ur deit no la halo buat ida iha estrada no la iha servisu. Oportunidade ba ema feto no mane atu aumenta sira nia rendimentu la dun iha, nune’e mos oportunidade ba joven sira atu tuir treinamentu sira ne’ebe bele fo sira abilidade ka skill. 34 Servisu saude parese aumenta ona maibe input iha seitor edukasaun uitoan deit. Uzu alkool no/ka droga tuir relatoriu menus, aktividade joga/judi aumenta. Violensia domestika sai asuntu seriu ida iha Vemasse, tanba fen barak mak hetan abuzu husi sira nia la’en no labarik sira mal‐tratadu husi sira nia inan aman sira. Aktividade politika sira seidauk akontese iha Vemasse maibe ema sira ne’ebe halo monitorizasaun nota ona katak membru komunidade sira bele hasoru lider lokal no ofisial governu sira dala barak liu tan. Ne’e seidauk hodi ba persepsaun pozitivu ida kona‐ba lider sira no sira nia servisu, tanba sira parese la halo tuir sira nia komitmentu sira. Vemasse rejistra IPK ka CPI 839 ida, no ne’e tau sub‐distritu ne’e iha nivel risku ne’ebe a’as liu. Kompara ho valor IPK ida ne’e, insidente la dun barak mak akontese (insidente 7) iha trimestre ida ne’e. Ho potensia bo’ot ba violensia no aumentu iha kontajen insidente sira foin lais ne’e, situasaun iha Vemasse presiza monitorizasaun ho kuidadu. Distritu Bobonaro Atabae Atabae kontinua sai sub‐distritu ne’ebe la Tipu violensia, konta husi insidente sira violentu liu iha sistema monitorizasaun Out ’10 – Fev –
ATRES. Ho esepsaun insidente ida ne’ebe Jan ‘11 Mai ‘11 rejistra iha timestre ida uluk, la iha tan Total insidente 1 0 insidente violentu iha sub‐distritu ida ne’e. sira
Ameasa/intimidas
1 ‐ Situasaun sosio‐ekonomiku iha Atabae aun
Baku malu entre parese estavel, maske falta input ‐ 1 grupu
dezenvolvementu. Enquantu joven sira hakarak atu servisu iha ambiente edifisiu, la iha joven mane no feto barak mak sai husi sub‐distritu ne’e atu buka servisu iha fatin seluk karik tanba difisil atu hetan servisu sei la dezenvolve abilidade ka skill ne’ebe adekuadu: la iha programa treinamentu ne’ebe mak disponivel ba joven sira. Nune’e mos, servisu saude no edukasaun sira la disponivel iha sub‐distritu ida ne’e. Iha nota pozitivu ida, proporsaun jeral dezempregu parese tun ona, no mane uitoan liu tan mak involve iha joga/judi. Dekadensia signifikante ida mos akontese ona ba uzu alkool no/ka droga. Oportunidade atu hetan rendimentu parese benefisia membru komunidade sira, espesialmente feto sira. Suplai aihan maizoumenus estavel no presu produtu lokal sira tuir relatoriu tun ona. Aktividade komersial iha merkadu sira tuir observasaun sei iha nivel ne’ebe hanesan ho pasadu. Atabae la sofre impaktu a’at husi kondisaun tempu/cuaca, no konflitu uitoan relasiona ho asesu ba rekursu natural sira, rai no propriedade mak observadu. Mudansa bo’ot liu iha moris komunidade Atabae parese akontese iha parte politika. Numeru no frekuensia aktividade politika sira tuir relatoriu aumenta, no dala ruma 35 hamosu divizaun iha komunidade sira nia le’et. Aktividade sira iha tendensia atu involve komunidade sira husi area seluk, no tensaun relasiona mudansa politika no lideransa parese aumenta ona. Maske nune’e, situasaun seguransa en jeral hakmatek nafatin no membru komunidade sira hatudu konfiansa iha fornesementu seguransa husi PNTL no F‐FDTL. IPK ka CPI ba Atabae iha trimestre ida ne’e iha 785, no ne’e tau nia iha nivel risku mediu‐a’as. Supreza ida mak, apezar de nia nivel potensia konflitu, insidente violentu sira la akontese iha sub‐distritu ida ne’e. Razaun tansa potensia konflitu la signifika insidensia violensia karik bele esplora liu husi peskiza kualitativa iha futuru. Balibo Iha insidente ida deit mak relata husi Balibo Tipu violensia, konta husi insidente sira no ne’e hatudu beibeik kontajen ki’ik Out ’10 – Fev –
insidente violentu dezde monitorizasaun Jan ‘11 Mai ‘11 ATRES hahu iha Fevereiru 2010. Insidente Total insidente sira
1 1 uniku ne’e akontese enrte agrikultor sira, Ameasa/intimidasa
1 2 no enquantu ameasa no intimidasaun uza, un
la iha kanek mak rezulta husi konfrotasaun Baku malu entre ‐ 1 ne’e. Polisia (PNTL) ba hodi hakalma individual
situasaun. Na’ok/estraga ‐ 1 sasan Iha ona aumentu maka’as iha numeru aktividade politika ne’ebe akontese iha Balibo, ne’ebe involve beibeik membru komunidade sira husi sub‐distritu sira seluk. Eventu politika sira ne’e rezulta iha aumentu tensaun no divizaun bo’ot liu tan iha komunidade sira nia le’et. Se mak responde ba insidente sira? Konflitu relasiona ho asesu ba rekursu Out ’10 – Fev –
natural sira no disputa rai no propriedade Jan’ 11 Maiu ‘11 observa barak liu tan iha Balibo iha Seluk 1 1
trimestre ida ne’e. Relatoriu Lider lokal ‐ ‐
monitorizasaun nota katak area ne’e Polisia (PNTL) ‐ 1
afeitadu ona husi dezastre naturais, maibe tesi‐ai no sunu‐rai mos aumenta ona. Seremonia kultural hanesan tara bandu bele rezolve disputa balun, maibe kazu barak mak seidauk konsege rezolve. Karik tanba aumentu iha barlake, konflitu relasiona ho pratika kultural tradisional sira aumenta uitoan ona. Joven barak liu tan mak hakarak servisu iha ambiente edifisiu, no numeru joven barak liu tan mak sai husi Balibo atu servisu iha fatin seluk. Dezempregu la’os poblema seriu ida iha trimestre ida ne’e, karik tanba aumentu iha projeitu infra‐estrutural iha area ne’e. Numeru benefisiariu programa dezenvolvementu mos aumenta ona, maibe fornesementu servisu sosial saude no edukasaun la efektivu iha sub‐distritu ida ne’e. Maske nune’e, iha inisiativa atu suporta grupu vulneravel sira. 36 Membru komunidade sira parese goza sensibilidade seguransa ida, hatudu konfiansa maka’as iha patrulla PNTL no F‐FDTL sira – maske iha insidente violentu ne’ebe involve membru F‐FDTL sira. Revizaun fator situasional iha Balibo rezulta iha IPK ka CPI 857 ida, no ne’e tau nia iha nivel risku a’as. Faktu katak insidente ida deit mak akontese iha sub‐distritu ne’e hatudu katak fator esternal ne’ebe sistema moniorizasaun ATRES la konsege kaptura karik prevene insidensia violensia iha sub‐distritu ida ne’e. Maliana Vila Enquatu kontajen insidente tun firmi iha Tipu violensia, konta husi insidente sira 2009, dezde 2010 numeru sa’e maka’as fali Out ’10 – Fev –
ona ho insidente sia ne’ebe mak rejistra iha Jan ‘11 Mai ‘11 trimestre ida ne’e. Maske violensia grupu Total insidente sira
7 9
tun uitoan ona apezar de konfrontasaun Ameasa/intimidasau
2 2
entre membru grupu are marsiais (5), n
baku malu entre individual no asaltu fiziku Baku malu entre ‐ 2
akontese dala barak liu tan, rezulta ida individual
mate no lima kanek. Mate ne’e akontese Baku malu entre 3 2
durante baku malu entre joven sira. grupu
Membru familia sira (2), viziñu (1) no Na’ok/estraga 3 ‐
membru komunidade sira seluk (5) mos sasan implikadu iha insidente sira seluk. La Asaltu fiziku
2 7
hanesan maioria sub‐distritu sira seluk, Supostu asasinatu
2 1
maioria konfrontasaun sira akontese iha fatin publiku hanesan estrada (5) no merkadu (1). Insidente rua akontese iha uma privadu. Katana hatudu dala ida no sasan kro’at seluk hanesan tudik (1) no rama ambon (1) uza. Enquantu PNTL hapara konfrontasaun Se mak responde ba insidente sira? violentu iha okaziaun ha’at, la iha resposta Out ’10 – Fev –
husi lider lokal sira iha trimestre ida ne’e. Jan’ 11 Mai ‘11 Proporsaun resposta ki’ik husi lider lokal Seluk 7 10 sira mos nota ona iha trimestre ida uluk, no Polisia (PNTL) 6 4 ne’e hamosu perguntas tansa mak lider lokal Lider lokal 1 ‐ sira la interven iha situasaun konflitu sira. Membru komunidade sira seluk, inklui membru familia no lider grupu arte marsiais, atende dala sanulu. Maske sinal aumentu iha aktividade politika sira detekta ona iha trimestre ida uluk, movimentu politika iha Maliana sa’e iha trimestre ida ne’e, rezulta tensaun maka’as liu tan relasiona ho mudansa lideransa politika. Membru komunidade sira husi area seluk involve beibeik iha aktividade hirak ne’e. Iha mos relatoriu katak reportajen media ne’ebe bias/la balansu mos sirkula beibeik. 37 Tipu moras sosial oi‐oin mak observa iha Maliana inklui prostituisaun, trafiku umanu, violensia domestika nivel a’as kontra feto no labarik, joga/judi no uzu alkool no/ka droga. Violensia seksual mos akontese beibeik, no kazu barak liu tan mak hodi ba polisia. Apezar de nia reputasaun hanesan sentru rejional Oeste nian, oportunidade empregu parese difisil iha Maliana. Insiativa uitoan deit ho objektivu atu treinu no dezenvolve joven sira mak ezisti, maske oportunidade atu hetan rendimentu alternativu pelu kontrariu iha barak. Hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Bobonaro, input ba seitor saude no edukasaun minimu. Dezastre naturais kona beibeik Maliana iha trimestre ida ne’e, tau perigu ba seguransa aihan iha sub‐distritu ida ne’e. No mos, numeru konflitu relasiona ho rekursu natural sira, rai no propriedade a’as husi tempu ba tempu. Iha ona mos aumentu maka’as tebtebes iha konflitu ho komunidade viziñu sira. Maneira tradisional atu rezolve problema sira uza ona aktivamente, ho seremonia kultural ne’ebe akontese dala barak liu tan. Maske nune’e, kazu barak mak seidauk rezolve nafatin. No mos, aumentu signifikante ida iha folin feto nian nota ona, no ne’e karik hodi ona ba aumentu konflitu relasiona ho adat ka kostume. Membru komunidade sira iha Maliana kontinua hatudu konfiansa maka’as iha autor seitor seguransa sira, maske persepsaun publiku kona‐ba situasaun seguransa jeral la dun pozitivu. IPK ka CPI ba Maliana para iha 950, numeru a’as liu entre sub‐distritu 42 iha monitorizasaun ATRES. Numeru insidente violentu sia (9) ne’ebe akontese iha fatin ne’e la refleta valor IPK ida ne’ebe a’as ne’e. Maske nune’e, faktu katak kontajen insidente aumenta iha trimestre ha’at tutuir malu hatudu katak presiza kuidadu. Distritu Covalima Suai Melloria/perbaikan bo’ot ida akontese iha Tipu violensia, konta husi insidente sira trimestre ida ne’e, ho kontajen insidente Out ’10 – Fev –
ne’ebe tun husi ualu iha trimestre ida uluk Jan ‘11 Mai ‘11 ba rua. Maske nune’e, nivel violensia ne’ebe Total insidente 8 2
uza ne’e seriu ho asatu fiziku ne’ebe sira
akontese dala rua no baku malu entre grupu Baku malu entre 1 ‐
dala ida. Membru familia sira (1) no individual
3 ‐
membru komunidade sira seluk (joven, 2) Ameasa/intimidas
aun
implikadu iha insidente sira ne’e, ne’ebe 2 1
rezulta rua kanek. Nune’e mos, iha insidente Baku malu entre grupu
rua ne’e autor sira halo aksaun bainhira 8 2
lanu. La iha membru grupu arte marsiais Asaltu fiziku
mak involve iha insidente violentu iha trimestre ida ne’e iha Suai. . 38 Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 – Fev –
Jan’ 11 Mai ‘11 Seluk 3 1 La iha resposta 1 1 PNTL 6 ‐ Lider lokal ‐ ‐ F‐FDTL 1 ‐ Membru komunidade sira seluk ne’ebe la iha mandatu espesifiku atu rezolve disputa interven dala ida. Kazu ida seluk la hetan resposta ruma. Dezastre naturais akontese ona iha Suai, maibe tuir relatoriu seguransa aihan aumenta ona ho hahan barak liu tan mak disponivel no presu produtu lokal sira ne’ebe tun. La iha kompetisaun ba rekursu natural sira, rai no propriedade mak observa iha trimestre ne’e. Numeru joven mane barak liu tan mak sai husi sub‐distritu ne’e atu buka sevisu iha area seluk. Situasaun ba joven sira la dun diak nafatin, tanba sira la iha oportunidade atu dezenvolve abilidade ka skill profisional. Mane klosan barak liu tan mak ema haree tu’ur deit no la iha servisu. Nivel dezempregu a’as liu tan karik mak enkoraja ona ema hirak ne’e atu involve iha aktividade sira hanesan joga/judi no mos karik rezulta ona uzu alkool no/ka droga ne’ebe bele haree iha trimestre ida ne’e. Input dezenvolvementu sira menus ba beibeik iha Suai, maibe asesu ba servisu saude no edukasaun hatudu ona melloria/perbaikan bo’ot. Nune’e mos, infra‐estrutura foun hari’i dadauk. Aumentu ki’ik ida iha aktividade politika nota ona iha Suai, maibe eventu sira la involve beibeik ema husi komunidade seluk. Maske nune’e, tensaun relasiona ho mudansa lideransa politika sa’e maka’as tuir relatoriu. Maibe, situasaun seguransa nafatin hakmatek, no membru komunidade sira hatudu konfiansa ba patrulla PNTL no F‐FDTL sira. Suai rejistra IPK ka CPI 806 ida iha trimestre ida ne’e, no ne’e iha nivel risku a’as. Konsidera katak insidente violentu rua deit mak akontese, iha posibilidade katak fator esternal sira kontribui ba nivel violensia ne’ebe ki’ik iha sub‐distritu ne’e. Tilomar Tilomar kontinua hatudu insidensia Tipu violensia, konta husi insidente sira konflitu violentu ne’ebe uitoan tebtebes, Out ’10 – Fev –
relata insidente ida deit iha trimestre ne’e. Jan ‘11 Mai ‘11 Insidente ne’e involve membru familia sira. Total insidente sira
1 0 Katana ida hatudu/uza no baku malu Ameasa/intimidasau
‐ ‐ rezulta kanek ida. PNTL, hamutuk ho n
UNPOL ba atu hapara baku malu ne’e. Baku malu entre ‐ 1 individual Asaltu fiziku
‐ 1 Tilomar la hetan dezastre naturais barak hanesan antes ne’e, no relatoriu kona‐ba 39 konflitu tanba rekursu natural sira, rai no propriedade tun maka’as. Proporsaun dezempregu la aumenta maka’as hanesan iha sub‐distritu sira seluk, karik relasiona ho ezistensia projeitu infra‐estrutura iha area ne’e. Numeru joven ne’ebe sai ba buka servisu iha area seluk relativamente menus, apezar de treinamentu no oportunidade dezenvolvementu ne’ebe la disponivel iha sub‐
distritu ida ne’e. Maibe, sinal tensaun balun ezisti. Aumentu ki’ik ida iha aktividade politika nota ona, akompaña ho aumentu iha tensaun relasiona ho mudansa politika. Nune’e mos, hanesan relata ona iha trimestre ida uluk, IDP barak liu tan mak fila fali ona ba Tilomar no tan ne’e aumenta tensaun relasiona ho prezensa IDP ne’ebe nota ona. Ikus liu, konflitu ho komunidade viziñu sira aumenta ona uitoan, inklui sira ne’ebe relasiona ho asesu ba rekursu natural sira, rai no propriedade. IPK ka CPI ba Tilomar mak 842, no ne’e tau sub‐distritu ne’e iha nivel risku a’as. Kontajen insidente uitoan (1) no violensia nivel ki’ik observadu iha sub‐disritu ida ne’e dezde monitorizasaun ATRES hahu sujere katak maske potensia konflitu a’as, fator sira seluk prevene violensia atu la bele akontese beibeik. Zumalai Kontajen insidente uitoan beibeik iha Tipu violensia, konta husi insidente sira Zumalai, iha ne’ebe insidente rua deit mak Out ’10 – Fev –
relata iha trimestre ida ne’e. Maske Jan ‘11 Mai ‘11 numeru insidente sira nafatin hanesan, Total insidente sira
2 2 faktu katak insidente rua ne’e akontese Ameasa/intimidasau
‐ 2 entre joven sira (inklui membru grupu arte n
marsiais) hamosu preokupasaun ida. Baku malu entre ‐ ‐ Nune’e mos, baku malu entre membru individual
grupu arte marsiais akontese dala ida, Baku malu entre 1 ‐ asaltu fiziku dala rua, no kazu estraga grupu
sasan ida mak rejistra. Katana hatudu dala Asaltu fiziku
2 2
rua, no iha kazu hatudu surik naruk ida. Na’ok/estraga ‐ 1 Kanek ida mak rezulta husi konfrontasaun sasan hirak ne’e. PNTL no lider lokal ida responde ba insidente ida. Insidente ida ne’ebe involve grupu arte marsiais la hetan resposta ruma. Seguransa aihan iha Zumalai fraku ona, tanba aihan ne’ebe disponivel lokalmente menus no ema uitoan liu tan mak sosa no fa’an iha merkadu. Maibe, area ne’e seidauk afeitadu ho seriu husi dezastre naturais, no disputa relasiona ho asesu ba rekursu natural sira no rai tuir relatoriu uitoan deit. Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 – Fev –
Jan’ 11 Mai ‘11 Seluk ‐ 1 PNTL ‐ 1 40 Barlake aumenta maka’as ona iha Zumalai, ne’ebe karik rezulta ona relatoriu barak liu tan kona‐ba konflitu relasiona ho pratika tradisional sira. La hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Covalima, la iha aumentu iha aktividade politika mak nota iha Zumalai. Enquantu situasaun seguransa iha sub‐distritu ida ne’e persebe hanesan estavel, membru komunidade sira iha sub‐distritu ida ne’e parese la dun fiar ba patrulla PNTL ho F‐FDTL – karakteristiku ida ne’ebe la hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Covalima. Enquantu benefisiariu programa dezenvolvementu aumenta uitoan ona, kondisaun sosio‐ekonomiku en jeral iha Zumalai nafatin difisil ho oportunidade uitoan los mak disponivel ba treinamentu no dezenvolvementu joven, no mos ba sira ne’ebe buka dalan atu aumenta nia rendimentu. Input ba seitor saude no edukasaun mos ki’ik. Zumalai rejistra IPK ka CPI 688, no ida ne’e nivel risku ki’ik liu. Insidente uitoan los deit mak akontese iha ne’e iha trimestre ida ne’e (2), mezmu ke hetan valor IPK ne’ebe relativamente ki’ik. Dezde monitoizasaun ATRES hahu, Zumalai rejistra ona nivel violensia minimu. Distritu Dili Atauro Iha nia trimestre primeiru monitorizasaun Tipu violensia, konta husi insidente sira ATRES, Atauro hamosu relatoriu ho numeru Fev –
bo’ot ba insidente violentu: total sanulu resin Mai ‘11 rua. Ameasa no intimidasaun uza dala barak Total insidente sira
12 liu, rejistra dala sanulu. Iha nota pozitivu ida, Ameasa/intimidasaun
10 konfrontasaun sira la sai bo’ot lais ba Baku malu entre individual 1 violensia tanba baku malu entre individual, Asaltu fiziku
1
asaltu fiziku no estraga sasan ida‐idak 1 akontese dala ida deit. Konfrontasaun Na’ok/estraga sasan akontese entre membru familia sira (3), viziñu (2), agrikultor sira (1) no membru komunidade sira seluk (6). Maska sasan kro’at la uza atu ameasa ka ataka, mane ida no feto ida tuir relatoriu, hetan kanek. Lider lokal sira involve aktivamente hodi responde ba situasaun, atende dala sia. Polisia responde ba situasaun rua, no membru komunidade sira seluk (1) mos interven. Se mak responde ba insidente sira? Maske nia iha administrasaun sidade Fev – Mai ‘11
kapital Dili nia okos, lokalizasaun izoladu Seluk Illa Atauro parese sai obstakulu ida en 1 termus de asesu ba servisu sosial baziku PNTL 2 sira (saude no edukasaun), oportunidade Lider lokal 9 empregu no benefisiu sira seluk. Esepsaun Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 – Fev –
Jan’ 11 Mai ‘11 Polisia (PNTL) 2 1 Lider lokal ‐ 1 Seluk 1 ‐ La iha resposta 1 41 uniku mak oportunidade ba treinamentu ne’ebe barak tebtebes no dezenvolvementu ba joven, maibe ne’e parese la hapara numeru bo’ot feto no mane klosan sira atu sai husi Atauro ba buka servisu iha fatin seluk. Maske nune’e, dezempregu ne’e problema ida ne’ebe la dun bele haree iha fatin ne’e, no Atauro mak ida husi sub‐distritu uitoan ne’ebe mak la iha relatoiu kona‐ba aumentu uzu alkool / droga. La hanesan ho sub‐distritu sira seluk ne’ebe iha Dili nia okos, krimi sira hanesan prostituisaun no trafiku umanu la detekta iha Atauro, maibe iha indikasaun katak violensia domestika no violensia seksual akontese regularmente. Asuntu ida ne’ebe presiza atensaun mak prevalensia konflitu relasiona ho rekursu natural sira no disputa rai/propriedade. No mos, Atauro hatudu deskonfiansa maka’as ba patrulla PNTL no F‐FDTL, indika nesesidade atu hametin relasaun komunitaria ho auto seitor seguransa sira. Ataurp rejistra IPK ka CPI 701 ida, no ne’e iha nivel risku mediu. Numeru insidente sira mak akontese iha fatn ne’e (12) a’as kompara ho potensia konflitu ne’ebe estuda liu husi indikador sistema ATRES. Tanba monitorizasaun foin hahu iha trimestre ida ne’e, observasaun kontiniu bele espera atu revela dinamika lokal barak liu tan no modelu violensia iha sub‐distritu ida ne’e. Cristo Rei Ba dala uluk dezde monitorizasaun Tipu violensia, konta husi insidente sira ATRES hahu iha Cristo Rei, nivel violensia Out ’10 – Fev –
Jan ‘11 Mai ‘11 ki’ik relatadu husi sub‐distrtu ida ne’e, ho insidente rua deit mak akontese iha Total insidente sira
2 10 trimestre ida ne’e. Infelizmente, nivel Ameasa/intimidasau
9 1 violensia ne’ebe uza iha insidente rua ne’e n
todan: ida husi insidente rua ne’e rezulta Na’ok/estraga 1 ‐ vitima mate (feto ida) husi autor ne’ebe la sasan konsege identifika, no insidente seluk Baku malu entre 3 ‐ entre membru familia sira hakanek mane individual
ida. Autor sira armadu ho fatuk (1) no Baku malu entre 2 1 grupu
katana (1) iha insidente segundu ne’e. 2 ‐ Ema bolu polisia atu responde dala rua, Asaltu fiziku
‐ Supostu asasinatu
1
no lider lokal sira marka prezensa iha insidente ida. Situasaun sosio‐ekonomiku iha Cristo Rei estavel: seguransa aihan la’os problema ida, no ema barak hetan oportunidade atu hetan treinamentu no dezenvolvementu joven ezisti. Maske numeru mane klosan ne’ebe Se mak responde ba insidente sira? la iha servisu sei tu’ur deit la halo buat ida, Out ’10 – Fev –
la dun iha barak mak ema haree iha fatin Jan’ 11 Mai ‘11 joga/judi sira. Maibe, uzu alkool no droga Lider lokal 7 1 aumenta uitoan ona. Seluk 7 ‐ PNTL 3 2 Hanesan observa tiha ona iha periodu relatoriu ida uluk, konflitu tanba rekursu 1 ‐ La iha resposta 42 natural sira, rai no proprieade observa beibeik iha Cristo Rei. Esforsu nivel komunidade atu rezolve disputa sira parese akontese iha forma seremonia kultural hanesan tara bandu, maibe kazu barak mak sei husik nafatin tanba la konsege rezolve ho metodu justisa tradisional deit. Nune’e mos, aumentu iha konflitu ne’ebe relasiona ho adat mos relata ona. Enquantu aktividade politika sira seidauk detekta, membru komunidade sira goza oportunidade barak liu tan atu hasoru lider lokal no governu sira – barak liu karik tanba lokalizasaun Cristo Rei iha kapital administrativa nasaun ne’e nia laran. Persepsaun pozitivu kona‐ba dezempeñu lider governu sira iha nafatin. Asuntu ida ne’ebe hamosu preokupasaun mak patrulla PNTL no F‐FDTL komunidade sira seidauk fiar nafatin. No mos, enquantu nivel violensia domestika ki’ik tebes, trafiku umanu no violensia seksual ezisti. Kazu volensia seksual sira hodi ona ba tantu sistema justisa tradisional no polisia. IPK ka CPI ba Crsito Rei iha trimestre ida ne’e 825, no ne’e tau nia ba nivel risku a’as ba konflitu. La hanesan ho trimestre ida uluk (ho insidente sanulu resin mak rejistradu), kontajen insidente sira uitoan tebtebes iha trimestre ida ne’e (2) no la koresponde ba valor IPK nian. Monitorizasaun kontiniu sei revela sei karik numeru ki’ik iha trimestre ida ne’e sei bele sustenta nafatin. Dom Aleixo Dom Aleixo rejistu kazu sanulu resin tolu iha Tipu violensia, konta husi insidente sira nia trimestre dahuluk husi monitorizasaun Fev –
ATRES. Tipu violensia ne’ebe uza ne’e todan: Mai ‘11 ameasa no intimidasaun uza dala sanulu resin Total insidente sira
13 tolu, no konfrontasaun sai bo’ot to’o hamosu Ameasa/intimidasaun
15 baku malu entre individual sira (3), entre Baku malu entre individual 3 grupu (5), asaltu fiziku (4). Estraga sasan nota Baku malu entre grupu 5 iha insidente lima, no kazu ida kona‐ba Asaltu fiziku
4 alegasaun oho mak relata. No mos, ema nain ne’en mak kanek nu’udar rezultadu. Viziñu Alleged murder
1 (5), membru grupu arte marsais (3), membru 5 familia (2) no membru komunidade sira seluk Na’ok/estraga sasan (4) identifikadu nu’udar autor. Fatuk tuda dala hitu, no tudik uza dala rua. Maioria insidente sira akontese iha iha rai privadu (8), no iha estrada (5). Iha insidente ha’at, autor (joven no membru grupu arte marsiais) halo aksaun bainhira lanu. Insidente ida rezulta husi aktividade politika iha Dom Se mak responde ba insidente sira? Aleixo: insidente ne’e akontese tanba Fev – Mai ‘11
eventu politikal ida kontinua to’o kalan Seluk 4 bo’ot no membru komunidade sira ne’ebe PNTL 5 dezkontente ameasa no asalta organizador Lider lokal 9 sira. 2 La iha resposta 43 Lider lokal sira aktivamente involve atu fornese resposta, interven dala sia. Polisia responde ba situasaun lima, no membru komunidade sira seluk atende dala ha’at. Insidente rua la hetan resposta ruma. Dom Aleixo iha karakteristiku barak ne’ebe hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Dili hanesan seguransa aihan, treinamentu ne’ebe relativamente barak no oportunidade dezenvolvementu ba joven, ezistensia infra‐estrutura foun no asesu bo’ot liu tan ba servisu saude no edukasaun. Kompara ho sub‐distritu sira seluk, sinal vizivel kona‐ba dezempregu menus liu iha sub‐
distritu ida ne’e. Enquantu aumentu uitoan nota ona iha uzu alkool no/ka droga, oportunidade joga/judi uitoan liu tan mak ezisti. Nune’e mos, aktividade akontese dala barak liu tan iha fatin ne’e, maibe numeru akti vidade barak liu tan organizadu konjunta ona husi partidu politika oi‐oin – ida ne’e laos fenomena baibain ida iha distirtu sira ne’ebe la’os iha Dili. Ikus liu, atitude komunidade ba polisia no militar negativu, no ema hatudu tauk ba patrulla PNTL no F‐FDTL sira. IPK ka CPI ba Dom Aleixo 762, no ne’e iha nivel risku mediu. Ho faktu katak Dom Aleixo rejistra numeru insidente bo’ot liu entre sub‐distritu 42 iha monitorizasaun ATRES, fator sira seluk hanesan konfrontasaun entre grupu arte marsiais karik kontribui ona ba kontajen insidente ne’ebe a’as liu. Metinaro Metinaro rejistra ona nivel violensia ki’ik Tipu violensia, konta husi insidente sira liu, ho insidente ida deit mak relata iha Out ’10 Fev –
trimestre ida ne’e. Ida ne’e – Jan ‘11 Mai ‘11 dezenvolvementu diak ida ba sub‐distritu Total insidente sira
5 1 ida ne’e ne’ebe iha pontu ida hatudu Ameasa/intimidasaun
10 2 numeru kotajen insidente ne’ebe a’as liu Baku malu entre 1 ‐ (iha Juñu – Setembru 2009). Insidente individual
uniku ne’e konflitu entre agrikultor no IDP Baku malu entre ‐ ‐ sira kona‐ba uza rai ba to’os. Enquantu grupu
baku malu ka asaltu fiziku la akontese, Na’ok/estraga sasan
2 1 insidente ne’e rezulta estraga propriedade. Membru komunidade sira seluk (buka tuir se) fornese suporta atu rezolve situasaun. Metinaro la afeitadu maka’as husi Se mak responde ba insidente sira? kondisaun tempu/cuaca, no karik tanba ida Out ’10 – Fev –
aktividade hamos‐rai no ai‐monu aumenta Jan’ 11 Mai ‘11 Lider lokal ona. Enquantu konflitu uitoan liu tan 4 ‐ relasiona ho asesu ba rekursu natural sira La iha resposta ‐ ‐ (hanesan be’e no ai‐sunu) akontese ona, Polisia (PNTL) 3 ‐ disputa kona‐ba rai no propriedade Seluk 4 1 observadu akontese barak liu tan. 44 Proporsaun dezempregu parese sa’e uitoan ona, no mane barak liu tan mak ba beibeik fatin joga/judi sira – maibe, uzu alkool no droga tun maka’as ona. Joven sira iha asesu ba treinamentu no insiativa dezenvolvementu sira, no feto no mane iha oportunidade atu hetan rendimentu alternativu. Servisu saude no edukasaun bele asesa ho fasil mos. Kontinua ho tendensia ne’ebe observa iha relatoriu ida uluk, aktividade politika barak liu tan mak parese akontese iha Metinaro, iha ne’ebe tensaun kona‐ba mudansa politika aumenta ona. Maske nune’e, aktividade balun hala’o konjuntamente husi partidu politika oi‐oin. Asuntu preokupadu seluk inklui nivel violensia domestika ne’ebe a’as tebtebes, no relatoriu kona‐ba prezensa IDP sira iha komunidade ne’ebe kria tensaun. Maibe, kompara ho 2007 – 2008, problema relasiona ho IDP sira ka fo ameasa bo’ot ba estabilidade iha Metinaro. La hanesan ho maioria sub‐distritu sira seluk iha Dili, populasaun Metinaro hatudu konfiansa maka’as iha autor seitor seguransa sira, karik liga ho prezensa baraka F‐FDTL iha fatin ne’e. Metinaro hetan IPK ka CPI 785 iha trimestre ida ne’e, no ne’e iha nivel risku mediu. Maibe, insidente ida deit mak relata iha trimestre ida ne’e no kontajen insidente tun ba beibeik ba trimestre ha’at tutuir malu. Ne’e signifika katak maske potensia ba konflitu ezisti, fator situasional seluk karik bele kontribui ba insidensia violensia ne’ebe uitoan iha sub‐distrtu ida ne’e. Nain Feto La iha insidente violensia mak relata husi Tipu violensia, konta husi insidente sira Nain Feto, iha ne’ebe monitorizasaun ATRES Fev –
hahu trimestre ida ne’e. Mai ‘11 Total insidente
0 Maibe, revizaun indikador situasional balun sujere ho forte potensia a’as ida ba konflitu violentu iha sub‐distritu ida ne’e. Aktividade politika barak liu tempu bai‐bain akontese iha Nain Feto, involve ema husi komunidade sira seluk no iha natureza divizivu. Reportajen media ne’ebe bias/la balansu no rumores parese sirkula mos. No mos, tensaun tanba mudansa politika parese akontese maka’as. Korupsaun ezisti no membru komunidade sira fiar katak ema ne’ebe iha koneksaun diak hetan oportunidade ekonomiku barak liu. Konflitu relasiona ho rekursu natural sira no rai/propriedade a’as tebtebes. Prostituisaun no trafiku umanu detekta no violensia domestika akontese beibeik. Aumentu maka’as iha uzu alkool no droga no mos aktividade joga/judi relata ona mos. Entre sub‐distritu ne’en iha Dili, Nain Feto haudu nivel dezempregu a’as liu. No mos, ezistensia IDP sira kria tensaun. Maske nune’e, ho nia lokalizasaun iha Dili, indikador sosio‐ekonomiku sira seluk hatudu ona mudansa pozitivu hanesan numeru bo’ot treinamentu no oportunidade dezenvolvementu ba joven no hatama rendimentu alternativu. Rezidente sira barak liu tan mak hetan benefisiu husi programa dezenvolvementu sira no input ba seitor saude 45 no edukasaun aumenta maka’as ona. Ikus liu, hamutuk ho Metinaro, Nain Feto hatudu konfiansa maka’as iha autor seitor seguransa sira. IPK ka CPI ba Nain Feto 904, no ne’e nota a’as liu segundu hafoin sub‐distritu Maliana. Maske pozitivu katak violensia la konsege akontese iha sub‐distritu ida ne’e durante periodu relatoriu, valor IPK ne’ebe a’as sai preokupasaun ida no monitorizasaun kontiniu presiza atu haree tendensia sira ne’ebe klaru no modelu sira iha Nain Feto. Vera Cruz Numeru a’as iha Vera Cruz to’o ikus menus Tipu violensia, konta husi insidente sira tiha ona, ho redusaun iha kontajen Out ’10 – Fev –
insidente husi sanulu iha trimestre ida Jan ‘11 Mai ‘11 uluk ba hitu iha trimestre ida ne’e. Maibe, Total insidente sira
7 10 preokupasaun mak, autor sira inklui Ameasa/intimidasau
9 15 membru grupu arte marsiais (1) no n
membru F‐FDTL (1). Insidente sira seluk Baku malu entre 2 6 akontese enre viziñu sira (3) no membru individual
komunidade sira seluk (3). Nivel violensia Baku malu entre ‐ 1 ne’ebe uza ne’e seriu, ho baku malu entre grupu individual sira (1), grupu (1), no asaltu Asaltu fiziku
4 5 fiziku akontese dala ha’at. Nu’udar Na’ok/estraga 2 3 rezultadu, vitima ida (feto) mate tanba sasan kanek – preokupasaun bo’ot mak, membru Supostu asasinatu ‐ 1 F‐FDTL ida identifikadu nu’udar autor iha kazu ida ne’e. Vitima rua seluk hetan kanek, no destruisaun propriedade nota dala tolu. Insidente sira barak liu akontese iha rai privadu (6). Presiza nota mos katak iha kazu tolu autor sira, inklui joven no membru grupu arte marsiais, halo aksaun bainhira sira lanu. Nune’e mos, tolu husi kazu sira ne’e karakteriza disputa relasiona ho propriedade. Dala ida tan, lider lokal sira mak aktivu liu atu hakalma situasaun manas (6), no polisia (PNTL) ema bolu dala rua deit. Ba trimestre tolu tutuir malu, membru F‐FDTL sira interven (1). Membru komunidade sira seluk (4) hanesan membru familia sira mos fo resposta. Proporsaun dezempregu parese aumenta Se mak responde ba insidente sira? iha Vera Cruz iha trimestre ida ne’e, ne’ebe Out ’10 – Fev –
karik rezulta ona iha aumentu lais iha Jan’ 11 Mai ‘11 oportunidade joga/judi no uzu alkool/droga. Lider lokal 7 6
Maske nune’e, kondisaun ekonomia la Forsa armada 1 1
negativu hotu deit, ho aumentu iha (F‐FDTL) seguransa aihan no disponibilidade Polisia (PNTL) 2 2
oportunidade atu treinu no dezenvolve Seluk 7 2
joven no mos aumenta rendimentu. Hanesan ho sub‐distritu hotu iha Dili, konflitu tanba rekursu natural sira, rai no propriedade akontese bebeik. Numeru bo’ot ida husi seremonia kultural hala’o ona iha trimestre ida ne’e, maibe ne’e seidauk konsege rezolve problema hotu. Aktividade politika aumenta, ho eventu lubuk ida tan 46 mak akontese ona, dala barak hamosu divizaun iha komunidade sira nia le’et. Membru komunidade sira iha oportunidade beibeik atu hasoru lider sira no ida ne’e hodi ona ba persepsaun katak lider politika no governu sira halo tuir ona sira nia komitmentu. Rezidente sira parese fiar autor seitor seguransa sira apezar de ezistensia insidente violentu ne’ebe involve membru F‐FDTL sira. Prosituisaun tuir relatoriu ezisti iha Vera Cruz, maibe trafiku umanu la detekta iha periodu relatoriu ida ne’e. Violensia domestika kontra feto no labarik parese akontese beibeik. IPK ka CPI ba Vera Cruz para iha 751, no ne’e tau sub‐distritu ida ne’e iha nivel risku mediu. Numeru insidente sira ne’ebe akontese iha trimestre ida ne’e (7) sai reflesaun akurat ida husi potensia ba konflitu iha fatin ida ne’e. Haree ba kontajen insidente ne’ebe a’as uitoan ne’ebe observa iha sub‐distritu ne’e ba trimestre ha’at (7 – 9 – 10 – 7), situasaun iha Vera Cuz presiza monitorizasaun ho kuidadu. Distritu Ermera Ermera Vila Insidente ida deit mak relata husi Ermera Tipu violensia, konta husi insidente sira Vila, iha ne’ebe kontajen insidente ki’ik Out ’10 – Fev –
Jan ‘11 Mai ‘11 nafatin. Insidente ne’e kona‐ba baku malu entre estudante nain rua ne’ebe la uza Total insidente sira
1 2 kroat. Membru komunidade ida (mestre) Ameasa/
2 1 tama klaran no hapara baku malu ne’e, no intimidasaun
Baku malu entre ho nune’e la iha relatoriu ba kanek ruma. ‐ 1 Tendensia konsistente ida ne’ebe hetan iha individual
‐ 1 Ermera Vila mak katak input Asaltu fiziku
dezenvolvementu sira a’as la hanesan Na’ok/estraga 1 ‐ baibain. Enquantu numeru benefisiariu sasan programa dezenvolvementu sira tun iha Supostu asasinatu
1 ‐ fatin seluk, iha sub‐distritu ida ne’e aumenta. Rezidente sira goza asesu ba treinamentu no oportunidade hatama rendimentu no mos servisu saude no edukasaun. Projeitu infra‐estrutural foun barak mak implementa ona iha fatin ne’e, maske ida ne’e seidauk kontribui ba kriasaun empregu lokal. Apezar de kondisaun tempu/cuaca ne’ebe Se mak responde ba insidente sira? akontese iha Ermera Vila, seguransa aihan Out ’10 – Fev –
diak liu. Maske nune’e, disputa sei mosu Jan’ 11 Mai ‘11 tanba hadau malu rekursu natural sira no Lider lokal ‐ ‐ reklamasaun kontrariu malu kona‐ba rai no Seluk ‐ 1 propriedade. Sistema justisa tradisional Polisia (PNTL) 2 ‐ hola papel importante ida atu rezolve disputa, maibe sei iha kazu balun mak la konsege rezolve tuir adat. Nune’e mos, konflitu relasiona ho adat tuir relatoriu aumenta. 47 Aktividade politika aumenta ona, maibe barak liu la involve mobilizasaun ema husi komunidade seluk. Oportunidade atu hasoru lider lokal no governu sira mos aumenta ona. Situasaun seguransa parese kalma, no rezidente sira sente seguru bainhira PNTL no F‐FDTL hala’o patrullamentu, apezar de faktu katak insidente violentu ne’ebe involve membru PNTL mos iha. Obstakulu kontiniu ida iha Emera Vila mak nesesidade atu kombate aumentu iha uzu alkool no/ka droga, no nivel a’as violensia domestika. Kazu violensia seksual mos observa ona iha sub‐distritu ida ne’e. Ermera Vila rejistra IPK ka CPI 783 ida, no ne’e iha nivel risku mediu. Fator situasional sira indika katak sub‐distritu ida ne’e posivelmente hamosu konflitu violentu barak liu tan, maibe kontajen insidente sira uitoan hela deit iha fatin ne’e. Hatolia Iha ona dekadensia uitoan iha kontajen Tipu violensia, konta husi insidente sira insidente sira iha Hatolia, husi ne’en ba Out ’10 – Fev –
lima. Uzu ameasa no intimidasaun aumenta Jan ‘11 Mai ‘11 ona (9), no mos baku malu entre individual Total insidente sira
5 6 sira (3). Asaltu fiziku akontese dala rua no Ameasa/
6 9 kazu ida estraga sasan mak relata. Hanesan intimidasaun
observa ona iha trimestre ida uluk, autor Asaltu fiziku
2 3 sira mai husi kategoria sosial oi‐oin: Baku malu entre 2 3 estudante (1), membru familia (2), viziñu individual
(1), no membru komunidade sira seluk (2). Baku malu entre 1 ‐ Iha insidente ida, membru F‐FDTL ida, lider grupu
lokal ida no veteranu ida identifikadu Na’ok/estraga ‐ 1 nu’udar inisiator no vitima violensia. Autor sasan sira armadu ho fatuk (1), katana (1) no kilat (1), ne’ebe rezulta kanek rua. Insidente barak liu rezolve husi polisia (3), no iha kazu ida membru F‐FDTL ida responde. Hanesan sub‐distritu sira seluk iha Ermera, Se mak responde ba insidente sira? Hatolia sente ona impaktu udan bo’ot no Out ’10 – Fev –
mota durante periodu relatoriu ida ne’e. Jan’ 11 Mai ‘11 Seguransa aihan seidauk hatudu sinal Polisia (PNTL) 3 3 melloria/perbaikan ruma, no konflitu tanba F‐FDTL ‐ 1 rekursu natural sira, rai no propriedade Lider lokal 2 1 aumenta tan ona. Metodu tradisional ba La iha resposta 2 1 rezolusaun disputa uza ona aktivamente, Seluk 1 ‐
maibe kazu barak mak seidauk rezolve nafatin. Iha tempu hanesan, konflitu tanba adat tuir relatoriu aumenta ona, karik liga ho aumentu iha barlake. Dezempregu sai nafatin problema vizivel ida iha Hatolia, maske oportunidade treinamentu ba joven sira barak tebes no projeitu infra‐estrutura foun la’o dadauk. 48 Input dezenvolvementu sira barak iha ne’e, ho numeru benefisiariu programa dezenvolvementu sira aumenta nafatin. Asesu ba servisu saude no edukasaun mos diak liu tan ona. Iha parte seluk, problema sosial sira iha nafatin iha sub‐distritu ida ne’e iha ne’ebe aumentu iha uzu alkool/droga, joga/judi no violensia domestika observa ona. Aktividade politika akontese beibeik ona, maske dala barak la involve ema husi komunidade sira seluk. Maske nune’e, tensaun tanba mudansa politika aumenta maka’as ona. Membru komunidade sira bele hasoru regularmente ho lider lokal no ofisial governu sira. Maibe, situasaun seguransa nafatin hakmatek, no patrulla PNTL no F‐FDTL ema haree ho pozitivu iha Hatolia apezar de involvementu membru PNTL no F‐FDTL sira iha insidente violentu sira. Hatolia nia IPK ka CPI iha 817, no ne’e tau nia iha nivel risku a’as. Potensia ida ne’e la kulmina iha numeru insidente violentu a’as, ida ne’ebe indika katak fator sira seluk karik kontribui ba prevensaun konflitu sira iha sub‐distritu ida ne’e. Letefoho Hafoin periodu hakmatek ida, kontajen insidente sira sa’e maka’as derepente iha Tipu violensia, konta husi insidente sira Out ’10 – Fev –
Letefoho, haksoit husi rua ba hitu. Jan ‘11 Mai ‘11 Konfrontasaun involve ameasa no Total insidente sira
7 2 intimidasaun (11), asaltu fiziku (3), baku malu entre individual (3), no estraga sasan Ameasa/
2 11 intimidasaun
(2). Maibe, la iha baku malu entre grupu Asaltu fiziku
3 1 mak akontese, no la iha membru grupu arte marsais mak implikadu iha trimestre Baku malu entre ‐ 3 ida ne’e. Maioria kazu sira involve membru individual Baku malu entre ‐ 2 famiia sira (7), no balun involve viziñu sira grupu
(3) no agrikultor sira (3). Preokupasaun Na’ok/estraga 1 2 ida mak, insidente ida mak inisia husi lider sasan lokal ida (1). Iha kazu rua, autor sira halo 1 ‐ Supostu asasinatu
aksaun bainhira sira lanu. Fatuk hatudu no tuda iha okaziaun rua, maibe iha kazu barak liu (7) autor sira la armadu. Vitima lima (mane tolu no feto rua) hetan kanek nu’udar rezultadu. Proporsaun resposta iha Letefoho ne’e a’as, ho polisia atende dala ha’at no lider lokal sira atende dala ha’at. Membru komunidade sira seluk mos fo resposta iha akontesementu lima. Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 –
Fev –
Input dezenvolvementu iha Letefoho Jan’ 11 Mai ‘11 iha beibeik no ema barak liu tan mak Seluk 2 5 hetan benefisiu husi programa Polisia (PNTL) 2 4 dezenvolvementu sira. Joventude sira Lider lokal ‐ 4 iha asesu ba treinamentu no inisiativa dezenvolvementu sira, no membru 49 komunidade sira – espesialmente feto – iha oportunidade bo’ot liu tan atu hetan rendimentu estra. Maibe, disponibilidade empregu la dun iha nafatin, no joven mane no feto kontinua sai husi Letefoho atu buka servisu iha fatin seluk. Preokupasaun ida mak, uzu alkool no/ka droga aumenta maka’as ona no mane barak liu tan mak ba fatin joga/judi sira. Prostituisaun ezisti iha sub‐distritu ida ne’e, no violensia domestika no mos violensia seksual akontese. Kazu violensia domestika sira kontinua refere ba sistema justisa tradisional, maske kazu balun hodi ona ba polisia. Enquantu hahan barak liu tan mak disponivel, presu sira tun ona no aktividade komersial sira menus ba beibeik. Karik tanba dezastre naturais ne’ebe akontese beibeik hanesan udan no anin bo’ot, kompetisaun kona‐ba asesu ba rekursu natural sira aumenta maka’as ona, no mos disputa kona‐ba rai no propriedade. Seremonia tradisional sira ho objektivu atu rezolve disputa sira akontese beibeik, maibe la’os kazu konflitu hotu mak rezolve tiha ona. Barlake, tuir relatoriu aumenta maka’as ona, ne’ebe karik hodi ona ba relatoriu katak konflitu barak liu tan kona‐ba adat mak observa ona. Aktividade politika aumenta maka’as ona iha Letefoho, dala barak involve ema husi komunidade seluk. Nu’udar rezultadu, tensaun tanba mudansa politika tuir relatoriu aumenta. Membru komunidade sira hasoru malu dala barak liu tan ho ofisial governu sira, ne’ebe ema haree katak la halo tuir buat ne’ebe sira promete ona. Atitude kona‐ba patrulla PNTL no F‐FDTL mistura, no membru komunidade balun la iha konfiansa kona‐
ba situasaun seguransa. Iha mos insidente violentu sira ne’ebe involve membru PNTL sira. Letefoho hetan marka IPK ka CPI 816, ida ne’ebe klasifika sub‐distritu ida ne’e ba nivel risku ne’ebe a’as liu. Maske numeru insidente ne’ebe relata (7) la koresponde totalmente ba potensia bo’ot ba konflitu iha fatin ne’e, faktu katak kontajen insidente aumenta ona ba trimestre ha’at tutuir malu presiza atensaun kuidadu. Distritu Lautem Lautem Vila Tipu violensia, konta husi insidente sira Numeru insidente violentu menus beibeik ona Out ’10 – Fev –
Jan ‘11 Mai ‘11 iha Lautem Vila, iha ne’ebe insidente ida deit mak relata iha trimestre ida ne’e. Insidente Total insidente 3 1 ida ne’e karakteriza baku malu entre joven sira
sira, iha ne’ebe fatuk tuda – maibe la rezulta Baku malu entre 1 ‐ kanek ruma. PNTL no membru komunidade individual
Baku malu entre sira seluk responde ba situasaun ne’e. 1 1 grupu
Ameasa/
‐ ‐ Joven sira iha Lautem Vila kontinua prefere intimidasaun
servisu iha edifisiu no tan ne’e sira barak sai Asaltu fiziku
‐ 1 husi sub‐distritu ne’e atu buka servisu. Na’ok/estraga Oportunidade uitoan deit mak ezisti ba joven ‐ sasan 2 50 atu dezenvolve sira nia abilidade no rasio dezempregu parese a’as, ho joven mane baak liu tan make ma haee tur deit no la iha sevisu. Maske nune’e, la iha aumentu signifikante iha aktividade joga/judi no uzu alkool/droga mak relata ona. Moras sosial komun sira iha Timor‐Leste hanesan violensia domestika no violensia seksual parese la akontese iha Lautem Vila. Maske numeru benefisiariu progama Se mak responde ba insidente sira? dezenvolvementu aumenta uitoan ona, input Out ’10 – Fev –
ba seitor saude no edukasaun seidauk Jan’ 11 Mai ‘11 akontese iha nivel ne’ebe besik atu hanesan. Seluk 2 1 Feto barak liu tan iha asesu ba oportunidade Polisia (PNTL) 2 1 hetan rendimentu. Senario politika hakmatek nafatin no rezidente sira parese goza sensibilidade seguransa ida. Maibe, persepsaun komunidade kona‐ba forsa seguransa sira parese negativu, espesialmente ba F‐FDTL. Lautem hetan marka IPK ka CPI 747, no ne’e tau nia ba nivel risku mediu. Kompara ho valor ida ne’e, numeru insidente ne’ebe mak akontese iha trimestre ida ne’e ki’ik no kontajen insidente sira menus ona ba trimestre tolu tutuir malu. Monitorizasaun kontiniu karik sei revela sei karik nivel violensia nafatin ki’ik liu potensia ba konflitu. Lospalos Maske kontajen insidente sira aumenta Tipu violensia, konta husi insidente sira uitoan ona iha Lospalos, husi tolu ba Out ’10 – Fev –
ha’at, nivel violensia relativamente ki’ik Jan ‘11 Mai ‘11 iha sub‐distritu ida ne’e. Maibe todan Total insidente sira
4 3 husi violensia ne’ebe uza ona aumenta Ameasa/intimidasaun
‐ 3 maka’as, ho baku malu entre individual Baku malu entre akontese dala rua no asaltu fiziku dala 2 ‐ individual
tolu. Katana uza iha okaziaun rua. Na’ok/estraga sasan
‐ 1 Konflitu ne’ebe rezulta iha estraga Baku malu entre grupu
‐ ‐ propriedade (1), no iha kazu na’ok ida Asaltu fiziku
‐ 3 vitima (mane) hetan oho. Rua seluk sofre kanek. Buat ne’ebe halo ema Oho ‐ 1 preokupa espesialmente mak membru PNTL ida (1) mak identifikadu nu’udar autor, alen de membru komunidade sira Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 – Fev –
Jan’ 11 Maiu ‘11 Seluk ‐ 1 Polisia (PNTL) 2 2 Lider lokal 2 2 La iha resposta ‐ 4 seluk – barak liu joven. PNTL no lider lokal sira ida‐idak interven dala rua, maibe insidente ha’at la hetan resposta adekuadu. Revizaun indikador situasional sira revela fontes tensaun balun iha Lospalos. Area ne’e seidauk afeitadu husi dezastre naturais, no la iha konflitu relasiona ho rekursu natural sira, rai no propriedade mak 51 observadu. Fornesimentu hahan parese estavel no aktividade komersial aumenta iha merkadu sira. Maske iha ona aumentu uitoan iha dezempregu, ligasaun entre dezempregu no joga/judi no mos uzu alkool/droga la dun forte iha sub‐distritu ida ne’e. En jeral, input dezenvolvementu sira la dun iha maibe oportunidade balun ezisti ba joven sira atu aprende no dezenvolve abilidade ka skill, nune’e mos oportunidade ba feto sira atu aumenta sira nia rendimentu. La iha relatoriu katak eventu politika ruma akontese iha Lospalos. Situasaun seguransa estavel nafatin maibe persepsaun komunidade kona‐ba autor seitor seguransa sira parese negativu. Membru PNTL sira dala ruma involve iha insidente violentu sira. Lospalos rejistra IPK ka CPI 756 ida, no ne’e iha nivel risku mediu. Kontajen insidente sira husi sub‐distritu ida ne’e (4) uitoan kompara ho valor IPK ida ne’e, no nivel violensia nunka aumenta maka’as iha sub‐distritu ida ne’e. Fator sira ne’ebe kontribui ba insidensia violensia ne’ebe uitoan karik bele identifika liu husi inkeritu kualitativa. Tutuala Maske iha ona aumentu uitoan iha kontajen Tipu violensia, konta husi insidente insidente sira, husi zero iha trimestre ida sira uluk ba rua iha trimestre ida ne’e, dezde Out ’10 – Fev –
2010 Tutuala hatudu ona violensia nivel ki’ik. Jan ‘11 Mai ‘11 0 2
Nune’e mos, maske ameasa no intimidasaun Total insidente sira
uza ona (2), konfrontasaun sira la sai bo’ot Ameasa/
‐ 2
to’o hamosu asaltu fiziku ka baku malu entre Intimidasaun
individual ka grupu. Tan ne’e, la iha kanek ruma mak rejistra. Insidente akontese entre viziñu sira no insidente ida akontese entre lia nain sira – la iha ida husi autor sira mak armadu. Lider lokal sira interven dala ida, no membru komunidade sira seluk responde iha okaziaun ida. Insidente ida la hetan resposta ruma. Seguransa aihan parese sai problema uniku Se mak responde ba insidente sira? iha Tutala, iha ne’ebe hahan la dun barak Out ’10 – Fev –
mak disponivel no presu produtu lokal sira Jan’ 11 Maiu ‘11 monu, ne’ebe rezulta aktividade komersial Lider lokal ‐ 1 iha merkadu atu la iha liu. Seluk ‐ 1 La iha resposta ‐ 1 Maske iha ona aumentu uitoan iha numeru joven mane ne’ebe la iha servisu no la halo buat ida, la iha aumentu ne’ebe bele nota iha aktividade joga/judi no uzu alkool no/ka droga, ida ne’ebe sai karakteristiku komun ida ba sub‐distritu hotu iha Lautem. Oportunidade treinamentu ba joventude sira ezisti, maibe sira kontinua buka servisu iha fatin seluk. Fontes atu hatama rendimentu alternativu fo benefisiu ba feto sira. Interesante katak, numeru benefisiariu programa dezenvolvementu aumenta maka’as 52 ona iha Tutuala, nune’e mos disponbilidade servisu saude. Asesu ba oportunidade edukasional sira mos hadia ona. Hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Lautem, la iha relatoriu kona‐ba aumentu aktividade politika. Maske nune’e, biban atu hasoru lider lokal no governu sira sai disponivel ona. La hanesan ho sub‐distritu rua seluk iha Lautem, membru komunidade sira parese iha konfiansa iha autor seitor seguransa sira. Tutuala nia IPK ka CPI para iha 746, no ne’e iha nivel risku mediu. Kompara ho potensia ba konflitu iha ne’e, insidente ne’ebe loloos akontese uitoan tebtebes. Maske nune’e, haree ba Tutala nia rejistru violensia iha pasadu (sa’e to’o 12 iha pontu ida) no modelu fluktuasaun iha kontajen insidente, monitorizasaun kontiniu karik sei revela sei karik nivel violensia ne’ebe uitoan deit ne’e sei bele sustenta. Distritu Liquiça Bazartete Kontajen insidente sira iha Bazartete sa’e Tipu violensia, konta husi insidente sira ona iha trimestre tolu tutuir malu, haksoit Out ’10 – Fev –
husi lima ba ualu no ikus liu sanulu resin Jan ‘11 Mai ‘11 tolu iha trimestre ida ne’e. Hamutuk ho Total insidente sira
13 8 sub‐distritu Dom‐Aleixo iha Dili, Bazartete Ameasa/
‐ 6 rejistra numeru insidente ne’ebe a’as liu intimidasaun
durante trimestre ida ne’e. Ameasa no Baku malu entre 4 3 intimidasaun uza dala ne’en, no numeru individual
baku malu entre grupu barak liu dala rua Baku malu entre 4 2 kompara ho trimestre ida uluk. No mos, grupu
1 4 baku malu entre individual sira akontese Asaltu fiziku
dala tolu no asaltu fiziku dala ida, rezulta Na’ok/estraga 2 5 destruisaun propriedade iha okaziaun lima. sasan Aumentu iha baku malu entre grupu bele atribui ba involvementu membru grupu arte marsiais sira (2). Membru familia sira (2), agrikultor (1) no membru komunidade sira seluk (9) mos hahu konfrontasaun violentu sira. Preokupasaun bo’ot ida mak, iha kazu ida Se mak responde ba insidente sira? membru PNTL ida identifikadu uza violensia. Out ’10 – Fev –
Insidente rua akontese entre fetosaa‐umane Jan’ 11 Mai ‘11 tanba dezakordu ka dezkontentementu Polisia (PNTL) 5 9 kona‐ba transaksaun kultural. Kazu ha’at Lider lokal 3 6 sentraliza ba disputa relasiona ho rai no Seluk 4 2 propriedade. Katana uza dala tolu, maibe iha La iha resposta ‐ 1 kazu barak liu autor sira la armadu. Apezar de numeru insidente ne’ebe bo’ot, kanek ida deit mak relata. 53 Polisia mak aktivu liu atu responde ba insidente sira, atende dala sia. Lider lokal sira mos involve aktivamente, responde dala ne’en. Membru komunidade sira seluk inteven dala rua, no insidente ida deit mak la hetan resposta ruma. Situasaun sosio‐ekonomiku iha Bazartete estavel nafatin: seguransa aihan la’os problema ida, no proporsaun dezempregu parese sa’e ona uitoan. Projeitu atu hari’i infra‐estrutura foun iha barak, ne’ebe karik kria ona empregu lokal. Dekadensia iha uzu alkool/droga no aktvidade joga/judi mos nota ona. Dezenvolvementu no oportunidade treinamentu barak, nune’e mos rekursu atu aumenta rendimentu. Servisu saude no edukasaun barak liu tan mak fornese ba membru komunidade sira. Bazartete hetan ona dezastre naturais iha trimestre ida ne’e, no kompetisaun ba rekursu natural sira parese aumenta ona. Disputa kona‐ba rai no propriedade mos sai buat baibain. Hanesan observa ona iha trimestre ida uluk, disputa sira relasiona ho pratika kultural (adat) sira aumenta dadauk, no enquantu kultura sai hanesan rekursu atu halo mediasaun no rezolve disputa, klaru katak kazu balun la bele rezolve ho maneira ida ne’e. Membru komunidade sira hasoru malu ho ofisial lokal no governu sira dala barak liu tan, maibe seidauk iha aktividade politika ne’ebe akontese. Maske nune’e, ema sira ne’ebe halo monitorizasaun nota katak iha ona aumentu iha tensaun relasiona ho mudansa politika. Rezidente Bazartete sira kontinua atu fiar ba polisia ba sensibilidade seguransa, apezar de involvementu okazional membru PNTL iha insidente violentu sira. Atitude mistura iha nafatin kona‐ba F‐FDTL. Bazartete hetan marka IPK ka CPI 774, no ne’e iha nivel risku mediu. Maibe, numeru insidente bo’ot liu akontese iha fatin ne’e iha trimestre ida ne’e. Fator sira hanesan aktividade grupu arte marsiais no tensaun relasiona ho rai/propriedade ne’ebe akontese iha fatin‐fatin lolos bele hodi ona kontajen insidente ne’ebe barak liu tan. Liquiça Vila Halakon tiha preokupasaun sira ne’ebe Tipu violensia, konta husi insidente sira mensiona iha trimestre da uluk, kontajen Out ’10 – Fev –
insidente sira iha Liquiça Vila tu maka’as Jan ‘11 Mai ‘11 ona husi rua nulu resin ida ba sia. Total insidente sira
9 21 Akividade grupu arte marsiais mos menus Ameasa/
11 5 ona, ho membru grupu arte marsiais intimidasaun
implikadu iha kazu ida deit. Insidente sira Baku malu entre 7 4 seluk instiga husi membru familia sira (4), individual
agrikultor sira (2), viziñu no membru seluk Na’ok/estraga 7 4 iha komunidade (3). Konfrontasaun ne’ebe sasan involve ameasa no intimidasaun (5), baku Asaltu fiziku
2 5 malu entre individual sira (4), entre grupu Baku malu entre 1 1 (1), asaltu fiziku (2) no estraga sasan (4). grupu
Ha’at husi disputa sira ne’e akontese tanba rai no dezentendementu kona‐ba baliza, no 54 kazu ida kona‐ba disputa entre membru familia sira kona‐ba oinsa uza kompensasaun veteranu matebian ida. Katana uza iha okaziaun ha’at maibe la rezulta kanek ruma. Konflitu sira kontinua akontese iha natureza privadu iha Liquiça Vila, iha ne’ebe insidente ualu akontese iha rai privadu. Insidente tolu akontese iha estrada (3). Resposta forte mai husi PNTL, ne’ebe interven dala sanulu resin ida. Lider lokal sira la dun involve dala barak, atende dala tolu. Membru komunidade sira seluk mos interven iha okaziaun tolu. Seguransa aihan kontinua sai problema ida Se mak responde ba insidente sira? iha Liquiça Vila, no ida ne’e estrañu, haree Out ’10 – Fev –
ba proximidade sub‐distritu ne’e ba sidade Jan’ 11 Mai ‘11 kapital Dili. Hahan uitoan liu mak disponivel Seluk 11 3 no folin produtu lokal sira sa’e, maibe ida Polisia (PNTL) 17 11 ne’e parese la afeita aktividade komersial Lider lokal 10 3 iha merkadu sia. Hanesan iha trimestre ida uluk, dezastre naturais afeita ona area ne’e no konflitu relasiona ho asesu ba rekursu natural sira no disputa kona‐ba posui/kepemilikan rai/propriedade kontinua akontese beibeik iha sub‐distritu ida ne’e. Dezempregu sei iha nafatin maibe iha nivel ida ne’ebe ki’ik liu duke ida ne’ebe observa antes ne’e. Inisiativa treinamentu uitoan deit ba joven sira mak ezisti maibe tantu mane no feto bele asesa rekursu sira atu aumenta sira nia rendimentu, pur ezemplu imprestisimu kreditu. Servisu saude no edukasaun sira mos aumenta. Aktividade joga/judi menus, no dekadensia signifikante ida iha uzu alkool/droga mos relata ona. Violensia domestika la dun akontese iha fatin ne’e, maibe violensia seksual tuir relatoriu ezisti no kazu sira entrega ona ba polisia. Iha sinal balun kona‐ba aumentu aktividade politika iha Liquiça Vila, no rezulta aumentu tensaun. Maibe, aktividade balun hala’o konjuntamente husi partidu politiku oi‐oin. Hanesan observa ona antes ne’e, membru komunidade sira hatudu konfiansa iha patrulla PNTL no F‐FDTL sira. IPK ka CPI ba Liquiça Vila mak 770, no ne’e iha nivel risku mediu. Numeru insidente sira ne’ebe mak akontese maizoumenus koresponde ho potensia ba konflitu iha sub‐distritu ida ne’e. Maibe, haree ba istoria sub‐distritu ida ne’e, iha ne’ebe insidente 20 resin mak relata iha trimestre ida uluk, posibilidade katak insidente violentu barak liu tan mak bele akontese iha nafatin. Maubara Kontajen insidente sira tun sa’e ona entre a’as no ki’ik iha Maubara, iha ne’ebe insidente ida deit mak relata iha trimestre ida ne’e. Enquantu ida ne’e hanesan dekadensia bo’ot ida husi insidente lima iha trimestre ida uluk, insidente uniku dala ida ne’e rezulta vitima (mane) nia mate. Insidente ida ne’e akontese hafoin tribunal halo desizaun kona‐
ba disputa ida kona‐ba rai, no ema ne’ebe lakon iha kazu ne’e rai odio vingansa. Autor ne’e membru PNTL, maibe la halo aksaun ne’e iha nia kapasidade ofisial. 55 Maubara hetan dezastre naturais Tipu violensia, konta husi insidente sira hanesan udan bo’ot no mota, maibe Out ’10 – Fev –
seguransa aihan estavel nafatin. Jan ‘11 Mai ‘11 Konfliu kona‐ba rekursu natural sira, Total insidente sira
1 5 rai no propriedade la’os buat baibain Ameasa/intimidasaun
‐ 4 iha fatin ne’e. Dezempregu sai 2 ‐ obstakulu kontiniu ida no joven mane Na’ok/estraga sasan
no feto sai husi sub‐distritu ne’e atu Baku malu entre ‐ 2 buka servisu iha fatin seluk, apezar de individual
1 ‐ disponibilidade dezenvolvementu no Baku malu entre grupu
Asaltu fiziku
1 ‐ oportunidade treinamentu ba joven ‐ 1 Supostu asasinatu
sira. En jeral, input dezenvolvementu sira menus no mezmu asesu ba servisu saude no edukasaun mos, ne’ebe aumenta dadauk iha maioria sub‐distritu sira seluk, menus maka’as ona. Aumentu uitoan iha aktividade politika nota Se mak responde ba insidente sira? ona iha Maubara, maibe tensaun tanba Out ’10 – Fev –
mudansa politika seidauk aumenta. Jan’ 11 Mai ‘11 Membru komunidade sira iha oportunidade Lider lokal 2 ‐ barak liu tan atu hasoru lider lokal sira Polisia (PNTL) 1 ‐ maibe ida ne’e seidauk muda ba persepsaun Seluk 4 1 pozitivu ida kona‐ba lider sira nia dezempeñu. Komunidade parese iha atitude mistura kona‐ba patrulla PNTL no F‐FDTL sira, maibe en jeral la iha preokupasaun kona‐ba situasaun seguransa. IPK ka CPI ba Maubara para iha 645, no ne’e tau nia iha nivel risku ki’ik liu ba konflitu. Insidente uniku ne’ebe akontese iha trimestre ida ne’e refleta potensia ne’ebe ki’ik ba konflitu iha fatin ne’e, maibe faktu katak kontajen insidente sira tun sa’e ona iha sub‐
distritu ida ne’e presiza monitorizasaun kuidadu. Distritu Manatuto Laclo Insidente rua akontese ona iha Laclo, no Tipu violensia, konta husi insidente sira ne’e aumentu ki’ik ida kompara ho Out ’10 – Fev –
trimestre ida uluk – maibe nivel violensia Jan ‘11 Mai ‘11 relativamente ki’ik nafatin iha sub‐distritu Total insidente sira
2 1 ida ne’e. Insidente rua ne’e karakteriza Ameasa/intimidasaun
‐ 2 baku malu entre individual, ho membru ‐ ‐ familia sira (20 no viziñu (1) mak hahu Na’ok/estraga sasan
violensia. Insidente ida akontese tanba Baku malu entre 1 2 koflitu kona‐ba rai. Katana ida hatudu individual
Baku malu entre grupu
‐ ‐ maibe la rezulta kanek ruma. Polisia (PNTL) responde ba insidente rua ne’e hotu. 56 Laclo la dun afeitadu husi kondisaun Se mak responde ba insidente sira? klimatika iha timestre ida ne’e, no konflitu Out ’10 – Fev –
relasiona ho rekursu natural sira, rai no Jan’ 11 Mai ‘11 propriedade la observa dala barak. Polisia (PNTL) ‐ 2 Seguransa aihan mos la afeitadu maka’as, Seluk 1 ‐
eseptu ba dekadensia uitoan iha disponbilidade hahan. Kontariu ho tendensia jeral, la iha sinal vizivel dezempregu iha sub‐distritu ida ne’e, no maske iha aumentu uitoan iha uzu alkool/droga husi membru komunidade sira, oportunidade joga/judi la dun barak. La iha mudansa bo’ot mak akontese en termus de rekursu ne’ebe disponivel ba membru komunidade sira, hanesan inisiativa treinamentu ba joven sira no oportunidade hatama rendimentu alternativu. Maske nune’e, numeru benefisiariu progama dezenvolvementu sira tuir relatoriu aumenta nune’e mos input ba seitor saude no edukasaun. Senario politika nafatin hakmatek, no situasaun seguransa kalma. Membru komunidade sira iha Laclo hatudu dezkonfiansa maka’as ba patrula PNTL no F‐FDTL sira. Nivel violensia domestika ki’ik iha sub‐distritu ida ne’e, maibe trafiku umanu ezisti. IPK ka CPI ba Laclo para iha 782, no ne’e iha nivel risku mediu. Kompara ho valor ida ne’e, kontajen insidente uitoan mak relata iha trimestre ida ne’e. Iha posibilidade katak fator sira ne’ebe la analize liu husi sistema monitorizasaun kontribui ba nivel violensia ne’ebe ki’ik iha sub‐distritu ida ne’e. Laleia Maske kontajen insidente sira sa’e husi zero ba rua iha trimestre ida ne’e, Laleia Tipu violensia, konta husi insidente sira Out ’10 – Fev –
mantein ona perfil violensia ne’ebe ki’ik Jan ‘11 Mai ‘11 dezde monitorizasaun ATRES hahu iha 2 0 Fevereiru 2010. Insidente sira involve Total insidente sira
membru komunidade sira seluk (2), inklui Ameasa/
‐ 2 joven. Ameasa no intimidasaun halo dala intimidasaun
rua, rezulta baku malu entre grupu. La iha Baku malu entre 2 ‐ grupu sasan kro’at mak uza iha konfrontasaun sira ne’e no la iha kanek ruma. Infelizmente, insidente rua ne’e la hetan resposta ruma. Seguransa aihan aumenta uitoan ona iha Se mak responde ba insidente sira? Laleia, iha ne’ebe dezastre naturais balun Out ’10 – Fev –
akontese ona iha trimestre ida ne’e. Konflitu Jan’ 11 Mai ‘11 kona‐ba rekursu natural sira no La iha resposta 2 ‐ rai/propriedade la dun observa. Proporsaun dezempregu parese aumenta ona ho 57 numeru mane barak liu tan mak ema haree tu’ur deit no la halo buat ida, maibe joven uitoan deit mak sai husi sub‐distritu ne’e ba buka servisu. Input ba seitor saude no edukasaun ki’ik, kompara ho maioria sub‐distritu sira seluk. Aktividade politika hakmatek nafatin iha Laleia, no situasaun seguransa estavel. Maske nune’e, dezkonfiansa ba autor seitor seguransa sira bele haree momos tanba membru komunidade sira la sente seguru durante patrulla sira. IPK ka CPI ba analize para iha 684, no ne’e iha nivel risku ne’ebe ki’ik liu. Kontajen insidente ne’ebe ki’ik iha trimestre ida ne’e (2) koresponde ho valor IPK. Manatuto Vila Kontajen insidente sa’e uitoan ona iha Tipu violensia, konta husi insidente sira Manatuto Vila, husi ha’at ba ne’en. Out ’10 – Fev –
Insidente sira ne’e nia natureza violentu Jan ‘11 Mai ‘11 liu tan kompara ho trimestre ida uluk ho Total insidente sira
4 6 baku malu entre individual sira rejistra Ameasa/intimidasaun
2 ‐ dala lima, asaltu fiziku dala rua, no baku Baku malu entre 2 5 malu entre grupu dala ida. Insidente ida individual involve membru grupu arte marsiais ida, Baku malu entre 1 1 no insidente lima hahu husi membru grupu familia sira. Fatuk tuda dala ida no katana Asaltu fiziku
‐ 2 ida uza dala ida. Kanek na’in lima rezulta husi konfrontasaun violentu sira ne’e. PNTL nia resposta forte, atende insidente ne’en ne’e hotu. La iha lider lokal mak ema bolu atu interven – ne’e hanesan ona ba trimestre tolu tutuir malu. Seguransa aihan tun maka’as ona iha Se mak responde ba insidente sira? Manatuto, kontrariu ho tendensia jeral Out ’10 – Fev –
melloria/perbaikan ne’ebe observa iha Jan’ 11 Mai ‘11 nasaun ne’e laran tomak. Dezenvolvementu Polisia (PNTL) 3 6 pozitivu barak ne’ebe akontese iha trimestre Seluk 1 ‐ ida uluk la iha ona, ho aumentu iha sinal Lider Lokal 1 ‐ vizivel dezempregu no numeru joven barak liu tan mak sai husi fatin ne’e atu ba buka oportunidade servisu iha fatin seluk. Maske nune’e, kompara ho sub‐distritu sira seluk iha Manatuto, oportunidade barak liu mak iha ba joven sira atu dezenvolve abilidade no ba membru komunidade sira atu aumenta sira nia rendimentu. Ema barak liu tan mak hetan benefisiu husi programa dezenvolvementu sira no fornesementu asistensia ba ema vulneravel sira parese maka’as. Projeitu konstruksaun lubuk ida atu hari’i infra‐
estrutura foun parese la’o dadauk hela. Maibe, la iha melloria/perbaikan barak mak nota iha fornesementu servisu saude no edukasaun, ne’ebe sai hanesan karakteristiku komun ida iha sub‐distritu hotu iha Manatuto. La hanesan ho sub‐distritu sira seluk, Manatuto Vila hetan ona dezastre naturais barak liu no numeru disputa barak liu kona‐ba asesu ba rekursu natural sira no reklamasaun hadau malu rai no propriedade mos observa ona. Nune’e mos, aktividade politika 58 aumenta ona ho lais, dala barak involve membru komunidade sira seluk. Eventu barak organiza ona konjuntamente husi grupu politiku oi‐oin, maibe nivel tensaun relasiona ho mudansa politika mosu ona. Rezidente sira hasoru malu ho ofisial governu dala barak liu tan, ne’ebe parese hodi ona ba persepsaun katak ofisial sira ne’e halo tuir sira nia promesa. Situasaun seguransa hakmatek nafatin, no komunidade parese komfortavel liu ho patrulla PNTL duke F‐FDTL. Insidente violentu involve F‐FDTL sira ezisti. Ikus liu, ema sira ne’ebe halo monitorizasaun nota aumentu ki’ik ida iha numeru IDP ne’ebe ba hela fali iha komunidade nia le’et nune’e mos tensaun relasiona ho sira nia relokasaun. Manatuto Vila rejistra IPK ka CPI 821, ne’ebe klasifika sub‐distritu ida ne’e ba nivel risku a’as. Maibe, potensia ne’e seidauk sai iha realidade no kontajen insidente nafatin iha nivel moderadu (6). Haree katak sub‐distritu ida ne’e iha kontajen insidente ne’ebe a’as iha pasadu, monitorizasaun kontiniu presiza atu haree sei karik nivel violensia ne’ebe ki’ik ne’e sei bele sustenta nafatin iha fatin ne’e. Distritu Manufahi Alas Iha ona aumentu minimu iha kontajen Tipu violensia, konta husi insidente insidente sira iha Alas iha trimestre ida ne’e, sira Out ‘10 – Fev –
husi ida ba rua. Maske nune’e, sub‐distritu Jan ‘11
Mai ‘11 Alas mantein ona perfil pozitivu konflitu 2 1 violentu minimu dezde monitorizasaun Total Insidente sira
Ameasa/
hahu iha Fevereiru 2010. Ho proporsaun ‐ 5 insidente lima iha trimestre ha’at ikus ne’e, intimidasaun
1 1 Alas nia rejistru sub‐distritu Atabae foin Asaltu fiziku
hatun iha Bobonaro (iha ne’ebe insidente Baku malu entre 1 1 ida deit mak akontese iha trimestre ha’at). individual
Insidente hotu involve disputa entre agrikultor sira, ameasa no intimidasaun uza iha okaziaun lima, asaltu fiziku, iha okaziaun ida. La iha autor ida mak armadu maibe rezulta ida kanek. PNTL (2) no lider lokal sira (1) marka prezensa atu rezolve situasaun no membru komunidade sira seluk (2) mos fo sira nia suporta. Melloria/perbaikan diak observa iha Alas Se mak responde ba insidente sira? en termus de seguransa aihan, ho hahan Out ‘10 – Fev –
barak liu tan mak disponivel no presu Jan ‘11 Mai ‘11 produtu lokal estabiliza fali. Area ne’e la Lider lokal 1 1
dun afeitadu husi dezastre naturais no ‐ 2
Seluk konflitu relasiona ho rekursu natural sira Polisia (PNTL) 1 2
mos observa, maibe disputa kona‐ba rai no propriedade kontinua ezisti. Kontribuisaun ba barlake aumenta maka’as ona maibe la iha relatoriu kona‐ba aumentu iha tensaun relasiona ho pratika kultural. 59 Proporsaun dezempregu tun ona ho mane uitoan liu tan mak tu’ur deit no la halo buat ida. Uzu alkool no/ka droga mos menus ona, no aumentu uitoan deit iha oportunidade joga/judi mak nota. Maske inisiativa treinamentu ba joven sira barak, joven mane no feto barak mak kontinua sai husi Alas atu buka oportunidade servisu iha fatin seluk. La iha oportunidade ba membru komunidade sira atu aumenta sira nia rendimentu, maibe ema barak liu tan mak hetan benefisiu husi progama dezenvolvementu sira no input ba seitor saude no edukasaun aumenta ona. Aktividade politika kontinua la iha, no situasaun seguransa kalma. Atitude membru komunidade sira ba patrulla PNTL no F‐FDTL sira nafatin mistura, maske seidauk iha relatoriu katak autor seitor seguransa sira involve iha insidente violentu sira. Moras sosial sira hanesan violensia domestika kontra feto no labarik sira sei ezisti iha Alas. IPK ka CPI ba Alas 562, no ne’e IPK ki’ik liu ne’ebe mak rejistra iha trimestre ida ne’e. Korespondentemente, insidente violentu uitoan mak relata iha trimestre ida ne’e (2). Nivel violensia ki’ik hela deit iha sub‐distritu ida ne’e. Fatuberliu Kontajen insidente sira tun ona iha Tipu violensia, konta husi insidente sira Fatuberliu ho insidente rua deit mak relata Out ’10 – Fev –
iha trimestre ida ne’e. En jeral, dezde Jan ‘11 Mai ‘11 monitorizasaun hahu iha Fevereiru 2010 Total insidente sira
2 5 nivel violensia relativamente ki’ik iha sub‐
Ameasa/
3 2 distritu ida ne’e. Konfrontasaun sira ne’ebe intimidasaun
involve membru familia sira (1), viziñu sira Na’ok/estraga sasan
1 1 (1) no membru komunidade sira seluk (2), Baku malu entre 2 1 no autor sira hotu la armadu. Ameasa no individual
intimidasaun uza dala rua, rezulta baku Asaltu fiziku
4 ‐
malu entre individual sira dala ida no destruisaun propriedade iha okaziaun ida. Lider lokal sira no polisia involve atu responde, ida‐idak atende dala rua. Membru komunidade sira seluk mos interven dala ida. Proporsaun dezempregu tun maka’as ona Se mak responde ba insidente sira? iha Fatuberliu iha trimestre ida ne’e. Iha Out ’10 – Fev –
deit aumentu uitoan iha konsumsaun Jan’ 11 Mai ‘11 alkool/droga no aktividade joga/judi mak Lider lokal 4 2 bele nota. Oportunidade uitoan iha ba Seluk 3 1 joven sira ne’ebe hakarak atu dezenvolve Polisia (PNTL) 2 2 abilidade ka skill no oportunidade atu La iha resposta 1 ‐ hetan rendimentu alternativu iha ba deit feto sira. Maske nune’e, rezidente barak liu tan mak hetan benefisiu husi programa dezenvolvementu sira. 60 Konflitu tanba asesu ba rekursu natural sira no disputa kona‐ba rai/propriedade akontese iha Fatuberliu, maske la dun barak. La iha mudansa bo’ot mak akontese iha senario politika no situasaun seguransa hakmatek nafatin. Rezidente sira parese iha persepsaun pozitivu kona‐ba PNTL nia papel iha fornesementu seguransa maibe observasaun hanesan la estende ba F‐FDTL. IPK ka CPI ba Fatuberliu hamri’ik iha 682, no ne’e iha nivel risku konflitu ki’ik liu. Kontajen insidente ne’ebe ki’ik iha trimestre ida ne’e (2) refleta potensia ba konflitu ne’ebe ki’ik iha sub‐distrtu ida ne’e. Same Kontajen insidente sira aumenta ona ba Tipu violensia, konta husi insidente sira trimestre tolu tutuir malu iha Same, husi Out ’10 – Fev –
rua ba ne’en ba ualu. Entre sub‐distritu Jan ‘11 Mai ‘11 sira iha Manufahi, Same rejistra ona nivel Total insidente sira
8 6 violensia ida ne’e a’as liu, ho insidente Ameasa/
12 4 sanulu resin mak relatadu dala rua iha intimidasaun 2009. Tan ne’e, tendensia aumentu Baku malu entre 3 1 maka’as agora nian presiza atensaun no individual
kuidadu. Ameasa no intimidasaun uza Baku malu entre 2 ‐ dala sanulu resin rua, sai bo’ot tan to’o grupu
rezulta baku malu entre individual (3), Na’ok/estraga sasan
1 2
asaltu fiziku (2) no destruisaun Asaltu fiziku
‐ 2
propriedade (2). Maioria insidente involve membru komunidade sira ne’ebe la tama iha kategoria sosial ruma (6) no insidente tolu involve agrikultor sira. Preokupasaun bo’ot ida mak, lider lokal no ofisial governu ida (mestre) implikadu nu’udar inisiator violensia. Insidente ne’ebe involve lider lokal ne’e akontese tanba xefe suco ida la kontente tanba nia naran la mosu iha lista veteranu ne’ebe elejivel atu simu kompensasaun/pensaun husi governu. Fatuk tuda dala ha’at, no tudik hatudu dala rua. Kanek rua rezulta husi konfrontasaun hirak ne’e. Polisia mak involve aktivu liu atu hakalma situasaun manas, marka prezensa dala ualu. Pelu kontrariu, lider lokal sira ema bolu dala ida deit. Membru komunidade sira seluk responde iha okaziaun rua. Seguransa aihan mantein ona iha Same, ho Se mak responde ba insidente sira? presu produtu lokal sira estavel no Out ’10 – Fev –
Jan’ 11 Mai ‘11 aktividade merkadoria aumenta. Hanesan Seluk sub‐distritu sira seluk iha Manufahi, 4 2 impaktu dezastre naturais uitoan deit iha Polisia (PNTL) 2 8 Same no konflitu tanba rekursu natural sira Lider lokal 2 1 mos relata. Nune’e mos, disputa kona‐ba rai no propriedade parese la dun akontese ona hanesan trimestre ida uluk. Maibe, dezempregu sai ona problema vizivel ida, no numeru joven barak liu tan mak sai husi Same atu buka servisu. Inisiativa treinamentu ba joven sira ezisti, no oportunidade 61 atu hetan rendimentu alternativu sai disponivel ba feto sira. Numeru benefisiariu programa dezenvolvementu tuir relatoriu aumenta, no asesu ba servisu saude no edukasaun hadia diak liu tan ona. Barlake aumenta ona iha Same, ne’ebe karik liga ba aumentu ki’ik iha konflitu sira relasiona ho pratika kultural sira. Maibe, kauza bo’ot liu ba tensaun iha komunidade mak aumentu maka’as iha eventu politika sira, ida ne’ebe involve beibeik membru komunidade sira seluk. Nune’e mos, korupsaun ema persebe katak akontese dala barak liu tan no numeru ema barak liu tan mak iha asesu ba rekursu sira bazeia ba afiliasaun (bazeia ba relasaun familia, afiliasaun politiku, no sel‐seluk tan). Situasaun seguransa hakmatek nafatin, maibe membru komunidade sira iha atitude mistura kona‐ba autor seitor seguransa sira, iha ne’ebe ema persebe PNTL diak liu kompara ho F‐FDTL. IPK ka CPI ba Same ki’ik, hetan 651. Iha realidade, numeru insidente barak liu tan (bainhira kompara ho potensia ba konflitu) akontese iha sub‐distritu ida ne’e. Haree ba faktu katak kontajen insidente sira aumenta ona ba trimestre tolu iha fatin ne’e, fator esternal ne’ebe hodi ba insidente violentu barak liu tan presiza atu identifika. Distritu Oe­cusse Oesilo Insidente uitoan liu tan mak akontese ona Tipu violensia, konta husi insidente sira iha Oesilo iha trimestre ida ne’e, iha ne’ebe Out ’10 – Fev –
insidente ha’at mak relatadu. Kontajen Jan ‘11 Mai ‘11 insidente sira tun sa’e ona dezde Total insidente sira
4 9 monitorizasaun hahu iha Fevereiru 2009 Ameasa/
9 8 (9 – 5 – 9 – 4) no modelu klaru ida sei intimidasaun
tenke estabelese. Buat pozitivu ida ne’ebe Baku malu entre 4 ‐ hetan, hatutan ba redusaun numeru mak, individual
katak la iha baku malu entre individual ka Na’ok/estraga sasan
2 4
gupu mak rejistra iha trimestre ne’e. Asaltu fiziku
4 4 Ameasa no intimidasaun uza dala ualu, rezulta asaltu fiziku iha okaziaun ha’at no destruisaun propriedade, dala ha’at mos. Insidente tolu kona‐ba konfrontasaun entre agrikultor sira, no insidente rua involve membru komunidade sira seluk. Fatuk tuda dala rua no katana mos hatudu dala rua, maibe la rezulta kanek ruma. Maske nune’e, animal rua hetan oho durante disputa entre agrikultor sira. Polisia no lider lokal sira ida‐idak interven dala ida, no membru komunidade sira seluk responde dala tolu. Se mak responde ba insidente sira? Out ’10 – Fev –
Hanesan observa ona antes ne’e, konflitu Jan’ 11 Mai ‘11 tanba rekursu natural sira, rai no La iha resposta 1 ‐ propriedade akontese regulamente iha Lider lokal 7 1 Oesilo. Insidente sira ne’ebe akontese ona Seluk 2 3 iha trimestre ida ne’e (entre agrikultor Polisia (PNTL) 4 1 sira) indika katak disputa sira ne’e barak 62 liu relasiona ho uzu rai ba to’os. Seremonia kultural sira hanesan tara bandu akontese beibeik atu rezolve konflitu sira, maibe kazu balun seidauk konsege rezolve nafatin. Dezastre naturais afeita bebeik ona area ne’e no disponibilidade hahan menus ona. Maibe presu sira estavel nafatin no aktvidade merkadoria la afeitadu ida. Oportunidade lubuk ida ba dezenvolvementu joventude no treinamentu ezisti iha ne’e, maibe ida ne’e la hapara joven sira atu sai husik hela Oesilo atu buka servisu – maske proporsaun dezempregu tun maka’as ona. Mane no feto goza asesu ba rekursu sira atu hetan rendimentu alternativu, no input ba seitor saude no edukasaun mos aumenta ona. Obstakulu bo’ot ida no fontes instabilidade mak ezistensia moras sosial balun. Aumentu maka’as nota ona iha aktividade joga/judi no uzu alkool/droga iha trimestre ida ne’e. Proporsaun violensia domestika a’as tebtebes iha sub‐distritu ida ne’e no violensia seksual mos akontese, ho kazu sira referidu ba prosesu adat maibe la’os ba polisia. Prostituisaun mos ezisti iha komunidade sira. Senario politika hakmatek nafatin no situasaun seguransa kalma hela. Membru komunidade sira sei hatudu atitude mistura ba autor seitor seguransa sira, maibe PNTL hetan persepsaun pozitivu liu kompara ho F‐FDTL. Oesilo rejistra IPK ka CPI 760 ida, ne’ebe tau sub‐distritu ne’e iha nivel risku mediu. Kontajen insidente iha trimestre ida ne’e ki’ik (4) kompara ho potensia ba konflitu iha fatin ne’e, maibe hare ba fluktuasaun kontajen insidente sira iha fatin ne’e, posibilidade katak kontajen insidente sira sei sa’e iha proporsaun ba potensia konflitu ezisti. Pante Makassar Dezenvolvementu pozitivu ne’ebe observa Tipu violensia, konta husi insidente sira iha trimestre ida uluk la konsege sustenta, Out ’10 – Fev –
tanba kontajen insidente sa’e tan dala ida Jan ‘11 Mai‘11 husi 7 ba 12 iha trimestre ida ne’e. Dezde Total insidente sira
12 7 monitorizasaun ATRES hahu, relatoriu Ameasa/
insidente violentu tun sa’e ona entre a’as 8 7 intimidasaun
no ki’ik (8 – 17 – 7 – 12). Ameasa no Baku malu entre 2 5 intimidasaun uza dala ualu, rezulta iha individual
kazu asaltu fiziku hitu, no kazu baku malu Asaltu fiziku
7 2 entre individual lima. Nune’e mos, estragus Na’ok/estraga sasan
1 3
ba propriedade akontese dala tolu. Viziñu sira (4), estudante sira (1), membru familia (1) no membru komunidade sira seluk (5) identifikadu nu’udar autor. Iha kazu ida membru PNTL ida, la halo aksaun iha nia kapasidade ofisial, ameasa membru komunidade seluk. Iha insidente ida membru ida husi Igreja Katolika ameasa membru grupu relijiaun foun ida. Fatuk tuda dala ida no katana ida uza dala ida, rezulta kanek tolu no animal ida mate. Polisia responde aktivamente ba insidente sira, atende dala lima. Supreza ida mak, la hanesan ho trimestre ida uluk, la iha lider lokal ida mak ema bolu atu toma medida ba situasaun sira ne’e. Membru komunidade sira seluk responde dala ne’en, no kazu tolu mak la hetan resposta ruma. 63 Nu’udar sentru distritu Oe‐cusse, Pante Makassar kontinua goza montante input dezenvolvementu barak liu kompara ho sub‐distritu viziñu sira. Numeru benefisiariu programa dezenvolvementu sira aumenta maka’as ona no programa dezenvolvementu ba joven sira mos iha barak, nune’e mos oportunidade atu hetan rendimentu ba mane no feto. Infra‐
estrutura foun sira hari’i dadauk no asesu ba servisu saude no edukasaun aumenta ona. Maske nune’e, proporsaun dezempregu seidauk bele redus no joven mane no feto sira kontinua sai husi Pante Makassar atu buka servisu iha fatin seluk. Konflitu lubuk ida relasiona ho asesu ba rekursu natural sira, rai no propriedade akontese ona iha fatin ida ne’e, iha ne’ebe area ne’e inklinadu espesialmente ba dezastre naturais. Konflitu sira dala barak rezolve liu husi ritual kultural, maibe iha kazu barak mak la konsege rezolve liu husi adat. Apezar de kondisaun tempu/cuaca ne’ebe la diak, seguransa aihan nafatin estavel. Aktividade politika aumenta iha Pante Makassar, dala barak involve membru komunidade sira seluk. Ema sira ne’ebe halo monitorizasaun iha sub‐distritu ida ne’e bele sente ona tensaun maka’as liu‐tan relasiona ho mudansa politika. Membru komunidade sira hasoru malu beibeik ho ofisial governu sira, ne’ebe barak liu ema haree halo tuir sira nia komitmentu sira. Moras sosial sira mos butuk iha sub‐distritu ida ne’e, iha ne’ebe uzu alkool no/ka droga aumenta ba nafatin. Joga/judi sei nafatin sai divertimentu popular ida ba mane sira, no prostituisaun ezisti iha komunidade sira. Nivel violensia domestika a’as no violensia seksual mos akontese. Kazu violensia seksual sira hodi ba prosesu adat maibe la’os prosesa iha polisia. Pante Makassar mak ida husi sub‐distritu uitoan iha ne’ebe ema sira ne’ebe halo monitorizasaun nota katak rezidente balun tauk hela kona‐ba situasaun seguransa. Patrulla PNTL sira ema simu ho atitude mistura, no patrulla F‐FDTL sira ema simu ho tauk. Insidente violentu sira ne’ebe involve polisia no ofisial militar sira ezisti. IPK ka CPI ba Pante Makassar 816, no ne’e iha nivel risku a’as liu. Numeru insidente sira ne’ebe relata (12) iha trimestre ida ne’e parese sai reflesaun akurat ida husi potensia ba konflitu iha sub‐distritu ida ne’e. Passabe Violensia observadu ona iha nivel ne’ebe ki’ik liu iha Passabe iha ne’ebe insidente lima mak relata iha trimestre ida ne’e. Dekadensia bo’ot husi insidente sanulu resin rua iha trimestre ida uluk ne’e dezenvolvementu diak ida no indika katak sub‐distritu ne’e hetan fila fali situasaun hakmatek ne’ebe nia iha iha 2010. Ameasa no intimidasaun uza dala lima, maibe baku malu entre individual sira no asaltu fiziku ida‐idak rejistra dala Se mak respode ba insidente sira? Out ’10 – Fev –
Jan’ 11 Mai ‘11 Seluk 1 6 Polisia (PNTL) 2 5 La iha resposta 2 3 Lider lokal 4 ‐ 64 ida deit. Destruisaun propriedade mos Tipu violensia, konta husi insidente sira akontese iha okaziaun ida. La iha baku Out ’10 – Fev –
Jan ‘11 Mai ‘11 malu entre grupu mak akontese. Insidente sira involve membru familia sira (4), Total insidente
5 12 viziñu sira (1) no agrikultor sira (1), no Ameasa/
5 11 konfrontasaun sira hotu akontese iha rai intimidasaun
privadu. La iha relatoriu kona‐ba kanek Baku malu entre 1 ‐ ruma, tanba autor sira hotu la uza sasan individual kro’at. PNTL interven dala lima, no lider Asaltu fiziku
1 1 lokal sira atende dala tolu. Membru Na’ok/estraga sasan
4 1
komunidade sira seluk mos fo sira nia Baku malu entre 1 ‐ ajuda iha okaziaun rua. grupu Passabe afeitadu ona husi dezastre naturais ne’ebe akontese beibeik iha trimestre ida ne’e, no seguransa aihan iha perigu ona tanba hahan ne’ebe disponivel menus ona. Konflitu barak mak akontese kona‐ba rekursu natural sira, rai no Se mak responde ba insidente sira? propriedade. Pratika kultural sira uza Out ’10 – Fev –
beibeik atu rezolve problema, maibe kazu Jan’ 11 Mai ‘11 barak mak tuir relatoriu la konsege Lider lokal 4 3 rezolve liu husi adat. Polisia (PNTL) 5 5 Seluk 7 2 Input dezenvolvementu sira konstante iha Passabe, iha ne’ebe numeru benefisiariu programa dezenvolvementu sira dala ida tan aumenta. Maske oportunidade treinamentu ba joven sira la dun iha, mane no feto sira bele asesa rekursu sira atu hetan rendimentu alternativu. Servisu saude no edukasaun mos hadia diak liu tan, no infra‐estrutura foun mos hari’i dadauk. Hanesan ho sub‐distritu sira seluk iha Oe‐cusse, uzu alkool/droga, aktividade joga/judi no insidensia violensia domestika ne’ebe a’as sai obstakulu ida ba estabilidade iha Passabe. Violensia seksual ezisti no hato’o ba lider lokal sira atu rezolve tuir sistema justisa tradisional, maibe la hodi ba polisia atu prosesa. Senario politika hakmatek no situasaun seguransa kalma hela. Atitude mistura hatudu ona ba patrulla PNTL no F‐FDTL sira, ho persepsaun la dun favoravel ba patrulla F‐
FDTL sira. IDP barak liu tan mak reloka fali ona ba Passabe foin lais ne’e no ema sira ne’ebe halo monitorizasaun nota ona aumentu uitoan tensaun iha komunidade nia le’et relasiona ho asuntu ida ne’e. IPK ka CPI ba Passabe para iha 800, no ne’e tau nia iha nivel risku a’as. Maske la iha insidente barak mak akontese iha fatin ne’e durante trimestre ida ne’e (5), istoria nivel violensia ne’ebe a’as iha sub‐distritu ida ne’e sai kauza ida ba atensaun kuidadu. 65 Distritu Viqueque Ossu Insidente violentu tun iha trimestre ida Tipu violensia, konta husi insidente sira ne’e iha Ossu, husi ualu ba lima. Alen de Out ’10 – Fev –
redusaun iha numeru insidente, grau Jan ‘11 Mai ‘11 violensia ne’ebe uza ki’ik liu kompara ho Total insidente sira
5 8 trimestre ida uluk: Ameasa no Ameasa/
8 3 intimidasaun uza dala tolu, rezulta baku intimidasaun
malu entre individual sira (1), asaltu fiziku Baku malu entre 4 1 (1) no destruisaun propriedade (2). individual
Agrikultor sira idetifikadu nu’udar autor Na’ok/estraga sasan
2 3 iha kazu ha’at, no membru komunidade Asaltu fiziku
6 1
seluk implikadu iha kazu ida. Nein ida husi autor sira mak armadu no la rezulta kanek ruma. Entre vitima sira, ida IDP. Lider lokal sira involve aktivamente fornese resposta, interven iha okaziaun ha’at. Polisia responde dala ida, no membru komunidade sira seluk mos interven dala ida. Maske Ossu hetan ona dezastre naturais, Semak responde ba insidente sira? seguransa aihan estavel nafatin no konflitu Out ’10 – Fev –
relasiona ho rekursu natural sira, rai no Jan’ 11 Mai ‘11 propriedade la dun akontese. Input Lider Lokal 3 4 dezenvolvementu en jeral tun, maibe Polisia (PNTL) 2 1 treinamentu balun ne’ebe nia alvu mak Seluk 3 1 joven sira ezisti. Maske nune’e, proporsaun dezempregu parese sa’e maka’as ona durante periodu relatoriu ne’e no numeru bo’ot joven mane no feto kontinua sai husi sub‐distritu ne’e atu buka sevisu. Asesu ba servisu edukasaun diak liu tan ona, maibe la iha servisu saude barak mak disponivel ho prontu. Uzu alkool/droga tuir relatoriu tun ona iha Ossu, maibe oportunidade joga/judi parese aumenta barak liu dala rua. Violensia domestika la akontese beibeik iha sub‐distritu ida ne’e no la iha kazu violensia seksual mak bele nota. Aktividade politika uitoan akontese iha Ossu, maske rezidente sira iha oportunidade barak liu tan atu hasoru ho lider lokal no governu sira. Situasaun seguransa nafatin hakmatek. Ossu rejistra IPK ka CPI 747 ida, no ne’e tau nia iha nivel risku mediu. Numeru insidente sira ne’ebe akontese iha fatin ne’e durante trimestre ida ne’e (5) maizoumenus koresponde ho potensia ba konflitu. 66 Uatulari Kontajen insidente sira tun husi sanulu ba tolu iha Uatulari trimestre ida ne’e. Alen de redusaun bo’ot iha numeru insidente ne’e, grau violensia ne’ebe uza mos menus: ameasa no intimidasaun uza dala rua, asaltu fiziku akontese dala ida, no destruisaun propriedade akontese iha okaziaun rua. Konfrontasaun akontese entre agrikultor sira (2), membru familia sira (1) no membru komunidade sira seluk (1). Fatuk tuda dala ida. Kanek ida mak relata. Lider lokal sira responde dala barak liu (dala 2), no polisia no membru komunidade sira seluk ida‐idak responde dala ida. Tipu violensia, konta husi insidente sira Out ’10 – Fev –
Jan ‘11 Mai ‘11 Total insidente sira
3 10 Ameasa/
2 8 intimidasaun
Baku malu entre 5 ‐ individual
Na’ok/estraga sasan
2 5 Asaltu fiziku
7 1
Baku malu entre ‐ ‐ grupu
1 ‐
Supostu asasinatu
Uatulari afeitadu ona husi dezastre Se mak responde ba insidente sira? naturais iha trimestre ida ne’e, maibe Out ’10 – Fev –
konflitu kona‐ba rekursu natural sira Jan’ 11 Mai ‘11 aumenta uitoan deit no disputa kona‐ba rai Polisia (PNTL) 5 1 no propriedade uitoan deit mak akontese. Lider Lokal 4 2 Seguransa aihan estavel hela, ho hahan Seluk 4 1 barak liu tan iha presu ne’ebe estavel no La iha resposta 1 ‐ aktividade barak liu tan iha merkadu sira. Proporsaun dezempregu tun ona, no mane klosan no feto klosan uitoan liu tan mak sai husi sub‐distritu ne’e atu ba buka servisu iha fatin seluk. Inisiativa treinamentu ba joven sira ezisti iha komunidade, no asesu ba servisu saude no edukasaun hadia diak liu tan ona. Uzu alkool no/ka droga tun maka’as ona iha fatin ne’e, nune’e mos oportunidade joga/judi. Maibe violensia domestika parese akontese beibeik iha Uatulari. Aktividade politika aumenta uitoan ona, no mos nivel tensaun relasiona ho mudansa politika. Membru komunidade sira hasoru malu dala barak liu tan ho lider lokal sira, ne’ebe ema haree katak halo tuir sira nia komitmentu sira. Rezidente sira parese sente seguru. IPK ka CPI ba Uatulai para iha 708, no ne’e tau nia iha nivel risku mediu. Kompara ho valor ida ne’e, kontajen insidente sira (3) ne’e ki’ik tebtebes, ida ne’ebe signifika katak potensia ba konflitu iha fatin ida ne’e la sempre sai duni konflitu. Maske nune’e, haree ba kontajen insidente ne’ebe akontese iha trimestre tolu uluk, iha posibilidade katak kontajen insidente karik sa’e iha futuru iha proporsaun ba IPK. 67 Viqueque Vila Para ho tendensia dekadensia ne’ebe observa durante trimestre tolu, kontajen Tipu violensia, konta husi insidente sira insidente sira sa’e husi ne’en ba sia. Out ’10 – Fev –
Ameasa no intimidasaun uza dala sia, baku Jan ‘11 Mai ‘11 malu entre individual akontese dala ida, Total insidente
9 6 no asaltu fiziku akontese dala lima. Ameasa/
9 9 Destruisaun propriedade notadu iha Intimidasaun
okaziaun ida. Katana hatudu iha Baku malu entre 1 1 akontesementu rua, no vitima rua mak individual
kanek. Membru familia sira (3), viziñu Na’ok/estraga sasan
2 1
sira (2), no membru komunidade sira Asaltu fiziku
2 5
seluk (4) identifikadu nu’udar autor. Tantu polisia no lider lokal sira responde aktivamente, polisia tama dala ne’en no lider lokal sira dala lima respetivamente. Membru komunidade sira seluk mos interven iha akontesementu hitu. Dezastre naturais afeita bebeik ona Se mak responde ba insidente sira? Viqueuqe Vila, iha ne’ebe konflitu aumenta Out ’10 – Fev –
kona‐ba rekursu natural sira no mos rai no Jan’ 11 Mai ‘11 propriedade. Apezar de kondisaun Lider Lokal sira 4 5 tempu/cuaca ne’ebe la diak, aktividade Polisia (PNTL) 1 6 hamos‐rai no sunu tuir relatoriu aumenta. La iha resposta 2 ‐ Seguransa aihan hadia diak liu tan ona iha Seluk 1 7 Viqueque Vila, ho produtu aihan barak liu tan mak disponivel no merkadu sira hatudu sinal vitalidade. Dezempregu sai nafatin problema vizivel ida no mane barak mak involve iha aktividade joga/judi. Maske nune’e, konsumu alkool/droga parese menus maka’as ona. Progama sira atu dezenvolve no treina joven sira iha barak, no joven mane no feto la dun barak mak sai ba buka servisu iha fatin seluk. Oportunidade atu aumenta rendimentu disponivel ba feto no mane. Membru komunidade barak liu tan mak hetan benefisiu husi programa dezenvolvementu sira, no servisu saude hadia diak liu tan. Relatoriu kona‐ba violensia domestka uitoan deit iha sub‐distritu ida ne’e. Aktividade politika aumenta ona iha Viqueque Vila, ho eventu sira dala barak involve ema husi komunidade sira seluk. Tensaun ne’ebe asosia ho mudansa politika mos mosu tiha ona. Nune’e mos, rezidente sira hasoru malu ho lider lokal no governu sira dala barak liu tan. Seguransa nafatin hakmatek, no membru komunidade sira hatudu atitude mistura kona‐ba patrulla PNTL. IPK ka CPI ba Viqueque Vila mak 709, no ne’e iha nivel risku mediu. Maibe, iha realidade insidente barak liu tan mak akontese ona kompara ho potensia ba konflitu. Kontajen insidente sira a’as uitoan ona iha sub‐distritu ida ne’e ba trimestre ha’at tutuir malu, ida ne’ebe indika katak fator esternal sira karik tulun aumenta ba numeru konflitu ne’ebe bo’ot liu tan. 68 Anexu: Metodulojia Iha tinan primeiru husi monitorizasaun sistema AtReS, BELUN komesa halo rekrutamentu ba monitor lokal sira . ema na’in rua (mane no feto) ba kada targetu subdistritu. Monitor sira nu’udar voluntariadu ne’ebé hola parte iha komunidade, barak mak hetan pozisaun iha sosiedade sivil nia laran. Monitor sira ne’e hetan treinamentu kontinua ba analiza no transformasaun konflitu, no hetan suporta direta husi lima kordenador rejional BELUN nian. Pessoal hirak ne’e fo kontribuisaun boot ba finalizasaun dadus AtReS, no maske BELUN servisu nafatin atu asegura ligasaun pozitivu ho parseiru lokal oin‐oin, maibe dala barak monitor hasoru dezafiu relasiona ho validasaun relatoriu husi polisia no ofisial lokal sira. BELUN iha ligasaun ho parseiru lokal liu husi nia manejamentu no rede‐servisu rejional, atu investiga no reforsa relasaun nesesaria ho autoridade lokal sira. Staff AtRes mos atualmente servisu hodi suporta monitor sira iha Suai, no fatin sira seluk, atu estabelese no hametin ligasaun ho fonte ofisial no sosiedade sivil atu bele asegura visaun oin‐oin ba kolesaun dadus. Monitorizasaun hala’o dala barak liu husi observasaun, la’os investigasaun, modelu observasaun uza kontaktu rede‐servisu lokal no komprende dinamika iha komunidade ne’ebé hato’o sira nia reasaun. Relatoriu tuir formatu rua . ida mak buka hatene tuir insidente violensia (husi ameasa no intimidasaun to’o estragu ba propriedade no asaltu fisiku) no seluk mak, halo izame ba fatores ekonomika, sosial, politika no fatore esternal seluk ne’ebé liga ba tensaun komunidade. Relatoriu monitor kobre mos atividade dame no dezenvolvimentu. Ho natura observasaun no objetivu husi monitorizasaun, sistema AtRes mos fasilita mata‐dalan referimentu apropriadu atu bele atende ba asuntu sira hanesan violensia bazeia ba jeneru. Ida ne’e diak liu fali responde espontanea direta ba kada insidente. Sistema monitorizasaun harii tuir estudu komprensivu kona ba mekanismu atensaun sedu iha nasaun sira seluk, no buka atu limita resposta individual. Presiza halo kolesaun informasaun kona ba insidente violensia no mudansa iha komunidade liu husi analiza komparativa ba rejiaun hotu, tema, no periodu tempu. Wainhira relata insidente ida, monitor sira presiza hatene autor, respondente, metodu no impaktu (tuir medida oinoin) atu bele deskreve akontesimentu ida. Minimu presiza fonte rua atu konfirma insidente ida, no prevene reportajen ba rumores. Relatoriu ba situasaun tuir formatu sim/la’e no presiza indikasaun ba mudansa indikador, menus ka aumenta ou nafatinde’it. Relatoriu insidente sei kolekta semanal no relatoriu ba situasaun sei realiza kada fulan. Dadus sei verifika husi referensia informasaun lokal no nasional se posivel, no sei hatama ba Database Dame no Konflitu Nasional. Lala’ok insidente hotu sei tau ba analiza no sei foti asaun ba akontesimentu partikular. Indikador sira husi relatoriu situasaun sei tau skor ba sira nia potensial konflitu . existensia husi desastre naturais, pur ezemplu, bele aumenta presaun iha komunidade. Presu material uma‐laran ne’ebé sa’e bele mos kontribui ba tensaun. Ida ne’e implika situasaun iha targetu komunidade hetan progresu ou sai pior. 

Documentos relacionados

Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community

Relatoriu Esklusivu: Rezultadu husi Community klaran (Manatuto, Dili no Aileu) no iha tinan 2009-2010 Luta Hamutuk sei fokus ba iha parte oeste (Liquica, Bobonaro, Ainaro, Manufahi, Suai no Oecusse). Tamba programa Community Briefing né respon...

Leia mais

University Libraries

University Libraries s e r v i c e s , i n c l u d in g s e r v i c e s n e c e s ­ a r a t io n o f war* c o n t i a c t s ; w i t h T he com m ittee reco m m en d ed no s a r y to h e a lt h , s a f e t y , m o r a l...

Leia mais

sistema atensaun no responde sedu

sistema atensaun no responde sedu Iha tinan 2008, Belun hala’o koperasaun ho ba Centru ba Rezolusaun Konflitu Internacionais (CICR) – Universidade Columbia hodi hari’i Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) iha Timor-Leste. Har...

Leia mais

REVISTA SITUASAUN: Novembru 2011

REVISTA SITUASAUN: Novembru 2011 Instituto Teknolozia Dili (DIT) ne’ebé sofre kanek todan iha ulun. Ba daruak iha tempu ne’e hanesan deskobre hetan matebian membru F-FDTL ne’ebé mate iha tasi Metiaut. Insidente final maka suspeitu...

Leia mais