sistema atensaun no responde sedu

Transcrição

sistema atensaun no responde sedu
SISTEMA ATENSAUN NO
RESPONDE SEDU
RELATORIU TRIMESTRAL
(OUTUBRU 2009 – JANEIRU 2010)
DILI, ABRIL 2010
Iha tinan 2008, Belun hala’o koperasaun ho ba Centru ba Rezolusaun Konflitu Internacionais
(CICR) – Universidade Columbia hodi hari’i Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) iha
Timor-Leste. Hari’i atu aumenta liu tan sistema responde sedu ba konflitu no prevene numeru
violensia ne’ebe as iha nivel nacional no nivel komunidade.
CICR no BELUN rekonhese katak, sistema AtReS precisa baze kordenasaun ho programa no
aksaun konjunta husi parseiru hotu iha sub-distritu no nivel nacional. Ba ida ne’e, ami rekonhese
Governu Timor-Leste, organizasaun sociedade civil nacional no representante seluk husi Estadu
ba sira koperasaun no dedikasaun aktiva ba asuntu prevensaun violensia iha Timor-Leste.
CICR no BELUN hakarak mos hato’o obrigadu ba Forsa Policia Nasaun Unidas iha Timor-Leste ba
sira nia koperasaun hodi facilita asesu ba estatistika krime nacional. Asesu ba fonte dadus
eksternal ne’ebe mak halo sistema AtReS sai diak liu iha nia relatoriu no fo ajuda iha preparasaun
dadus.
Sistema AtReS hetan suporta husi Departamentu Negosiu Estranjeiru Governu Irlandia liu husi
Unidade Rezolusaun Konflitu.
Kobertura foto husi Lourenço Adelaide, Buibau, Distritu Baucau, 7 Julhu 2005. Photo ne’e hatudu
membrus husi grupu ‘Male-Male’ ne’ebe kria ‘mapa sosial’ ida iha workshop BELUN nian.
Programa ne’e remata iha 2007.
Suporta Husi Guvernu Irlandia,
Departementu Asuntus Estrangeiros,
Unidade Resolusaun Konflitu.
Sumariu Eksekutivu Resultadu monitorizasaun AtReS Outubru 2009 to’o Janeiru 2010 fo motivasaun optimismu. Incidente violentu kontinua minimiza iha teritoriu tomak, minimizasaun husi trimestre pasadu mak husi 139 tu’un to’o 123. Iha sub‐
distritu Ainaro Vila, hetan nivel konflitu hanesan uluk (insidente 34), no Passabe, iha Oe‐Cusse, kontinua ho numeru konflitu violentu ne’ebe as; maske nune’e iha progresu iha area hirak ne’e, incidente ne’ebe mak iha lista tun husi 17 to’o 14. Naturalmente, sei husik hela figura problema nian. Analiza dadus ba relatoriu ne’e hatudu eskalasaun ba dinamika konflitu, ho konfrontasaun ne’ebe mak kuaze akontese nafatin iha fatin publiku – iha liuron, no iha fatin merkadu. Alem de ida ne’e, konfrontu maioria liu husi mos ameasa, intimidasaun verbal, resultadu aktual demonstra komparasaun eskalasaun ne’ebe as. Ataka fisika individual (59), grupu (22), aktualmente representa proporsaun ne’ebe as husi total incidente hotu. Ekonomikamente, dadus hatudu sidadaun sai diak liu ba siguransa aihan no aktividade komersial. Nia resultadu mak folin barlake sai as. Benefisiu ida ne’e la hanesan ba area ida‐idak, pur exemplu, iha Letefoho ema kontente wainhira tempu kua – hare remata, no fatin seluk hanesan Same ema triste hodi hein. Projeitu infrastrutura iha distritu balun hetan mudansa bo’ot temporariamente, maibe desempregu sai hanesan konsiderasaun bo’ot iha area rural no urbana. Ho numeru desempregu ne’ebe as, dala ruma mos la’os surpresa atu deskobre aktividade grupu arte marsial ne’ebe sai as, liu‐liu iha centru distritu rejiaun laran. Membru husi grupu hirak ne’e (29), nune’e mos juventude jeralmente (23), envolvidu iha incidente barak ne’ebe fo sai iha relatoriu trimestre – supera ou liu numeru vizinhu (7) no agrikultor (11) ne’ebe involve iha disputa rai. Ida ne’e mak sai motivu ba alegasaun oho ema ne’ebe mak relata husi siklu monitorizasaun – akontese durante kombate entre membru grupu arte marsial PSHT no Kera Sakti iha Loron 2 Fulan Janeiru 2010 iha sub‐distritu Vemasse. Ida ne’e atu esplika deit kona ba alterasaun grupu referidu no eskalasaun violensia ne’ebe rapida. Lamentavelmente, iha fenomena seluk ne’ebe mosu husi dadus kona ba esplikasaun parsial ba figura konflitu aktual. Relatoriu kona ba alcohol no abuzu droga nudar nivel ne’ebe as teb‐tebes husi monitorizasaun. Ida ne’e espesifikamente hetan husi sub‐distritu ne’ebe ho numeru incidente bo’ot. Alem de ne’e, korelasaun hatudu mos kona ba joga karta no desempregu. Ida ne’e la dehan katak problema ne’e fo impaktu maka’as ba dinamiku konflitu iha area hirak ne’e. La relata politika nudar parte ida ne’ebe kontribui ba tensaun ne’ebe mosu. Konflitu entre lideransa molok eleisaun ba nivel suco ne’ebe mak hala’o iha tinan uluk sai minimiza. No mos, mudansa ba policia komunitaria lori mos resultadu ruma, hanesan responde ba konflitu no evidensia ho atetude non‐
violenta iha sira nia presenza. Iha parte seluk, komunidade mos demonstra abilidade bo’ot atu regula sira‐an rasik, hodi resolve incidente barak hodi la buka intervensaun oficial. Aproximasaun ida ne’e, klaru katak sei la fo asistensia atu minimiza abuzu kontra feto, labarik sira, ne’ebe gravemente as. 2
Introdusaun Hahu funda tinan lima liu ba, BELUN desenvolve ona reputasaun ne’ebe forte hodi hametin sociedade civil no servisu prevensaun ba konflitu. Hanesan parceria ho CICR no suporta husi Unidade Rezolusaun Konflitu husi Governu Irlandia, BELUN estabelese ona sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) hodi halo monitorizasaun no responde ba konflitu no tensaun iha nasaun laran. Sistema ne’e suporta husi rede monitor voluntariadu iha nivel sub‐distritu hodi halibur informasaun ne’ebe relevante ba potensial ajitasaun civil. Durante periodu reportajem, 13 targetu sub‐distritu hetan monitorizasaun husi sistema AtReS, ida ba distritu ida, representa lokalidade urbana no area rural, sira hotu iha istoria particular kona ba konflitu lokal. Iha Janeiru 2010, Belun rekruta no fo treinamentu ba grupu foun ho staff monitor hamutuk 52. iha Fevereiru, monitor hirak ne’e, hahu halo monitorizasaun iha 26 sub‐distritu foun. Konsekuentemente, relatoriu trimestre tuir mai sei reflekta dadus diretamente husi dois terços (2/3) komunidade Timor‐Leste. Relatoriu ne’e representa sumariu husi periodu monitorizasaun husi Outubru 2009 to’o Janeiru 2010. Hein katak revizaun sistematika kondisaun lokal sei sai asuntu importante ba Governu no representante Estadu, parceiru desenvolvimentu no komunidade atu toma konsiderasaun no hametin hikas fali rekursu lokal ne’ebe mak promove dame. BELUN sei kontribui pesoal ne’ebe iha espesialidade ba area hametin dame no kontinua suporta ba monitorizasaun atu desinvolve figura dinamika konflitu iha komunidade. komparasaun inisial hahu dadaun ona iha relatoriu ne’e ho dadus husi trimestre rua ne’ebe iha uluk ona. Alem de kontinua halibur dadus, antisipa dadaun mos ba posibilidade atu halo analiza ne’ebe klean no estruturada, no responde sistematika ba konflitu. (kompara ho Anexu A kona ba informasaun detalhiu husi metodolojia AtReS). Resultadu no Analiza Nacional Incidente violensia kontinua minimiza durante siklu monitorizasaun, tun husi 139 to’o 123 entre Junhu no Setembru 2009. kompara ho resultadu uluk, konflitu sai hanesan fenomena ida iha fulan hirak ne’e, 51% konfrontu akontese iha fatin publiku, inklui liuron no merkadu. Anteriormente, akontese iha uma ou vizinhu. Preokupasaun adisional ida mak mudansa aparente iha figura/pola konflitu. Konsidera ameasa no intimidasasun, iha primeiru relatoriu, hanesan karakteristika konfrontasaun, ida ne’e akontese deit iha 53 husi 123 incidente1. Iha parte seluk, ataka fisika akontese frekuentemente, konfrontu ida hasoru ida iha trimestre ne’e (59) liu fali uluk (56), maske parte hotu monu ba violencia. Konfrontu entre grupu sira, hanesan mos hamosu proporsaun konflitu dramatikamente, ho 22 exemplu ne’ebe mak hato’o recentemente, supera konflitu 21 iha fulan hat liu ba, dala ida tan iha minimizasaun ba totalidade numeru. Felizmente konfrontu hirak ne’e desarmadu, ho karateristika katana 9, 1 Tipikamente incidente hirak ne’e involve elementu barak, jeralmente mai husi ameasa no intimidasaun ba to’o iha violensia fisika. Incidente hanesan ne’e rejistu iha rubrika hirak ne’e, normalmente resulta numeru total ne’ebe as liu fali kontajen aktual incidente iha sub‐distritu. 3
tuda fatuk ba 16 okasiaun no haree dala 2 ba kilat. Ida ne’e seidauk suficiente atu evita asasinadu ba ema ida iha Vemasse, ne’ebe mak mate tamba kanek todan husi konfrontu entre membru grupu arte marsial PSHT no Kera Sakti. Kontajen Incidente Distritu iha Periodu Monitorizasaun Konsekutiva Sub­Distritu Distritu Ainaro Vila Ainaro Passabe Oecusse Manatuto Vila Manatuto Same Manufahi Tutuala Lautem Metinaro Dili Remexio Aileu Viqueque Vila Viqueque Vemasse Baucau Maliana Vila Bobonaro Liquica Vila Liquica Suai Covalima Letefoho Ermera Total *dadus fulan 3 nian ** dadus indisponivel Fev – Maiu 2009 31
50
12
7
12
8
10
10
**
13
10
6*
18
187
Jun – Set 2009 34
17
11
10
5
22
16
3
3
7
6
2
3
139
Out 2009 – Jan 2010 ×/Ø 34 14 13 13 12 11 5 5 4 3 3 3 2 123 Ù
Ø
×
×
×
Ø
Ø
×
×
Ø
Ø
×
Ø
Ø
Violensia iha juventude mosu jeralmente kuase iha Timor‐Leste laran tomak, no afeita liu ba area urbana. Maske membru familia mak dala barak involve‐an iha konflitu, relata ona involvimentu iha 38 incidente, membru grupu arte marsial (24%) no estudante (19%). Sira ne’e ultra‐passa agrikultor/petani (9%) hodi hola parte iha violensia. Tau mos konsiderasaun ba membru komunidade deskonhesidu (7%) ne’ebe provoka konfrontasaun. Relatoriu Vitima Incidente Violentu tuir Kategoria Social – Nacional 4
Dadus ba provokador no ba vitima violensia indika katak konflitu mosu liu‐liu iha lista kategoria partecipante nian, ne’e katak konflitu entre grupu dispares la dun akontese. Numeru konflitu vizinhu relativamente ki’ik (6) iha resultadu aktual (karik lori ona ba oin antes, durante periodu kolheta, hanesan sujere ona iha relatoriu uluk). Monitorizasaun sujere violensia post‐eleisaun hanesan insignifikante, ho incidente 2 deit ne’ebe mak involve oficial publiku. Alegasaun ba agresaun polisia sai tu’un, ho keixa 3 ba sira nia involvimentu ne’ebe mak la reflekta ba aksaun iha sira nia mandatu. Ida ne’e mos bele reflekta ba ausensia maioria servisu polisia iha sub‐distritu destinadu. Relatoriu Autor Incidente Violentu tuir Categoria Social – Nacional Hanesan indika ona husi sistema AtReS, violensia iha Timor‐Leste kontinua sai hanesan fenomena jeneru ne’ebe klean, ho 103 incidente iha trimestre ikus ne’ebe mak involve mane sira hanesan autor agresaun nian. Husi 22 vitima kanek ne’ebe iha, 3 mak vitima feto, no konfrontu involve feto ho numeru ki’ik (3), akontese iha Metinaro, Dili. Autor Incidente bazeia ba Jeneru Vitima Incidente bazeia ba Jeneru 5
Numeru resposta hatudu katak regulasaun privada iha komunidade aumenta. Maske volume incidente precisa responde husi polisia (56), maibe membru komunidade independente aktiva atu lori incidente sira ba nia finalizasaun (31) la tuir lider komunitaria (26). Felizmente, konfrontasaun oituan liu mak falha hasoru intervensaun – numeru hatudu ida deit incidente 8 ne’ebe la hetan asistensia husi resposta esternal. Ekonomikamente, situasaun iha area monitor tomak iha progresu signifikativa. Siguransa aihan aumenta, maske la resulta presu produsaun ne’ebe baratu ou hetan aumenta signifikativa iha komersiu. Viajem ba liur, no buka servisu jeralmente estabelese ona. Maske nune’e, desempregu ba joven no joga karta la aumenta no mos la tu’un. Felizmente, la aprarese klaramente nepotismu iha nivel eleisaun‐suku iha trimestre ikus, maske monitor AtReS ba monitorizasaun barak mak reklama inkapasidade atu tuir nivel korupsaun ne’ebe akontese dadaun, sujestaun ba figura hahalok foun sei iha procesu nia laran. Maske iha rejistrasaun kampanha iha area balun, rival politik sira hahu kria buat ruma, hanesan hamosu menus tensaun entre lideransa, menus argumentasaun entre representante partidu no aktividade politika mos diminui (grupu, fator rumores divisaun) jeralmente. Em termu de desenvolvimentu, iha relatoriu kona ba hadia treinamentu destinadu ba feto sira, no oportunidade foun ba subsistensia/moris. Maske iha aktividade desenvolvimentu ba mane sira diminui, maibe numeru projeitu infrastrutura kontinua sae iha nasaun laran, ne’ebe precisa fornese treinamentu skill lokal temporariamente. Karik mos nudar responde ba mudansa polisia komunitaria, reasaun komunidade ba PNTL ne’ebe netral. Husi resultadu anterior hatudu katak presenza PNTL ne’ebe mak dala barak halo komunidade lokal la dun sente seguru, konsidera iha ona progresu. Nune’e mos, infelizmente, ba aktividade F‐
FDTL ne’ebe responde ba issu ‘ninja’ sai nudar sentru de atensaun iha fulan hirak ne’e nia laran. Maske iha reklamasaun balun hateten katak sira nia aksaun atu netraliza deit responde PNTL, maibe sentimentu komunidade nafatin la positiva; maske relatoriu monitor lokal sira nia informa kona ba presenza – positiva durante patrulhamentu forsa armada, ne’e kontrariu ho peskija relatoriu kona ba seguransa jeral. Kondisaun komunidade nia hahu desenvolvida iha parte ruma, desposizaun servisu diak iha area saude, edukasaun, no disputa rezolusaun hetan menus konfiansa iha procesu normal. Aktividade grupu arte marsial, no aktividade violensia juvenil hahu mosu, no problema abuzu droga no alcohol sai nudar faktu ida ne’ebe liga diretamente ba incidente konflitu maske ho pessoal ne’ebe la iha relasaun. Violensia iha uma laran sai hanesan endêmica iha Timor‐Leste, tuir relatoriu monitorizasaun hatudu katak iha evidensia ba asaltu hasoru labarik sira. 6
Resultadu no Analiza Sub­Distritu Ainaro Vila, Ainaro Konsidera hanesan numeru bo’ot ba incidente durante periodu reportajem, Ainaro Vila sai hanesan area ne’ebe mak merese ba konsiderasaun. Maske iha redusaun tuir data incidente trimestre uluk nian, maibe tendensia jeral haree katak sub‐distritu ida ne’e sai hanesan area perturbada violensia ne’ebe maka’as. Relatoriu incidente total 34 entre fulan Outubru 2009 no Janeiru 2010, hanesan mos ho akompanhamentu monitorizasaun fulan hat liu ba, numeru ida ne’e dobradu ou liu fali total husi sub‐distritu sira seluk. Nota particular ba faktu hatudu katak fatin akontesimentu incidente – kompara ho relatoriu ne’ebe uluk – dok husi area hela fatin, 20 konfrontu akontese iha Estrada ka liuron, iha merkadu ou iha fatin publiku sira seluk. Relasiona ho kazu ne’e, relatoriu trimestre ne’e hetan fiar ba observasaun monitor sira, hetan validasaun tuir referensia relatoriu polisia komunitaria. Resultadu ne’e tuir estatistika krime ne’ebe mak rekolha durante periodu nia laran, no reflekta ba tensaun kontinua entre elementu komunidade ho grupu relijiaun/sekte diferente. Fenomena ne’e hetan analiza detalhada iha politika BELUN “Identidade Relijiaun no Konflitu iha Timor‐Leste”. BELUN kontinua servisu hamutuk ho Governu no instituisaun relijiosa hotu iha Tipu violensia, tuir incidente hotu teritoriu laran atu asiste hodi hari’i Ameasa/intimidasaun 20
relasaun ne’ebe positiva. Reportajem Konfrontu entre individu 9
ba incidente barak la monu ba Konfrontu entre grupu 2
violensia fisika. Tamba, prefere liu Nauk/ estraga propriedade
3
evakua no atetude ameasa (20). Alegasaun oho ema 1
Hanesan kazu uluk, eskalasaun konfrontu sai ki’ik, entre individu (9) no la’os konfrontu massa (2). Konfrontasaun akontese normalmente iha fatin publiku, hanesan estraga ba propriedade, nauk sasan, ida ne’e mos minimiza ona (3). Lamenta tebes mos ba alegasaun oho ema iha Ainaro Vila, akontese iha Loron 12 Novembru 2009, husi alegadu mane ida ne’ebe baku nia fe’en ho ai – pedasuk; vitima mate iha ospital. Se mak responde ba incidente hotu? Resulta akontese mate iha area ne’e Polisia (PNTL)
15 durante periodu monitorizasaun, Membru komunidade 11 toma konsiderasaun particular ba 7 uza arma kroat ne’ebe hahu sai Lideransa lokal La iha responde 1 bo’ot. Karakteristika tuda‐fatuk iha incidente 5, uza katana 4, no haree hetan kilat 1. konfrontasaun seluk akontese entre partesipante desarmadu. Felizmente, maske ho instrumentu ne’ebe alargadu, maibe konsekuensia limitada ho kanek (6) tuir relatoriu ne’ebe hato’o. 7
Alem de ida ne’e, proporsaun as husi incidente ne’ebe akontese liu‐liu entre membru familia (14), no sira seluk involve iha konfrontasaun entre juventude. Membru grupu arte marsial alegadu iha 12 konfrontasaun, estudante ho 8 konfrontu. Ida ne’e koresponde ba figura juventude no violensia grupu – gang ne’ebe resiste iha area durante monitorizasaun husi sistema AtReS husi inisiu periodu Fevereiru 2009. Intervensaun konflitu iha Ainaro Vila sempre involve mos membru komunidade ho funsaun independente (11) no responde polisia nian (15). Lider komunitaria la dun involve, sai hanesan mediador iha okasiaun hotu, no resulta konklusaun ho incidente 1 deit. Dadus ekonomika demonstra situasaun relativamente estavel hanesan iha siguransa ba aihan, maske komersiu lokal hetan difikuldade no presu folin sai tu’un ne’ebe fo impaktu bo’ot atu hadia kondisaun moris. Numeru ba feto no mane ne’ebe buka servisu sai aumenta, nune’e mos numeru desempregu no jogu ilegal. Iha parte seluk, konflitu ba rai no rekursu natural mos kontinua aumenta, no folin barlake sa’e dramatikamente durante trimestre nia laran. Karik relasiona ho fatore hirak ne’e mak halo disputa rezolusaun konflitu habitual sai hanesan preokupasaun bo’ot. Asistensia desenvolvimentu sai forte iha area laran, no projeitu infrastrutura kontinua kontribui ba rendementu/income, indireitamente, ba provisaun servisu. Maske tensaun politika hahu menus iha fulan ikus hira ne’e, maibe korupsaun hahu mosu tuir relatoriu ne’ebe fo sai, nudar reasaun ba eleisaun nivel‐suku. PNTL no F‐FDTL kontinua hetan deskonfiansa, maske persepsaun ba siguransa jeralmente optimistika, maibe numeru incidente violentu sai maka’as, abuzu droga no alcohol, liu‐liu iha joven sira nia let. Violensia kontinua akontese iha uma laran, numeru iha sub‐distritu ida ne’e sai as iha asaltu ba feto no labarik sira. Passabe, Oe­Cusse Tuir monitorizasaun foin lalais ne’e hatudu incidente iha Passabe iha mudansa positiva bo’ot, liu‐liu perturbasaun iha fulan inisiu 2009. Numeru ba konflitu relativamente as kompara ho distritu seluk, maibe iha redusaun maka’as ba incidente iha sub‐distritu ida ne’e, husi 17 tu’un to’o 14 iha fulan hat passadu. Monitor sira sujere katak progressu ne’e hola parte mos ba rozolusaun (aquiescência) husi problema rai no fronteira ne’ebe kleur, no mos ba servisu konstrutiva husi membru lokal RPRK nian.2 Parte polisia mos kontinua hametin siguransa hodi asiste monitor wainhira halo verifikasaun ba incidente. 2 Rede Prevensaun no Responde ba Konflitu (RPRK) estabelese ona iha sub – distritu, fatin ba monitor, atu diskute resultadu AtReS no desenvolve planu responde husi komunidade atu haree ba faktore konflitu ne’ebe provoka violensia. RPRK involve representante governu feto no mane no organizasaun sociedade civil atu reprezenta iha sub‐distritu. 8
Diferente ho relatoriu kona ba violensia juvenil ne’ebe domina fatin sira seluk, incidente ne’ebe akontese iha Oe‐Cusse fokus liu ba area domestika. Relata deit konfrontasaun 5 ne’ebe mak Tipu violensia, tuir incidente akontese iha estrada/liuron ou iha Ameasa/intimidasaun 8
fatin publiku, iha konfrontasaun 9 mak akontese iha uma privada ou Konfrontu entre individu 6
fatin ne’ebe mak besik. Nauk/estraga propriedade
3
Dinamika ida ne’e sustenta husi referensia ba parte hotu iha konflitu – 7 entre membru familia, 2 entre agrikultor no pekuarista animal, 1 entre vizinhu. Iha fatin publiku incidente 1 involve mos oficial publiku, iha incidente 3 ne’ebe akontese entre estudante sira. Konflitu ne’e dala barak mak liu husi ameasa verbal no intimidasaun (8), no konfrontu entre individu hela dei kazu 6. Alem de ne’e, estragu no nauk ba propriedade privada alegadu iha okasiaun 3, ne’ebe mak refere incidente iha area domestika.3. Maske hare’e kona kilat 1, no katana 1, maibe konflitu maioria desarmadu. Violensia normalmente dominante husi hahalok mane sira nia, maibe iha mos involvimentu husi parte feto iha konfrontasaun 5. Feto ida deit mak hetan kanek. Semak responde ba incidente? 8 Responde hotu‐hotu ba konflitu Polisia (PNTL)
3 hetan progressu signifikativu iha Lider komunitaria monitorizasaun tomak sistema Membru komunidade 2 AtReS nian, ho atendimentu barak La iha responde
1 hosi parte polisia iha incidente sira (8). Lider komunitaria mos hahu toma parte iha involvimentu hodi resolve konfrontasaun 3. Membru komunidade sira, oficial ho funsaun independente, mos lori ona konfrontu 2 ba to’o nia konklusaun, no iha konfrontu ida mak finaliza la ho involvimentu esternal. Reflekta fila fali nudar fatin izoladu, Passabe la hetan benefisiu husi ekonomia hanesan hato’o iha relatoriu aktual. Siguransa ba aihan sai hanesan problema ida ba komunidade izolada hanesan ne’e, no foinsa’e barak feto no mane mak sai husi sira nia rai hodi buka servisu, doque hela no buka aihan husi sira nia to’os. Koneksaun familia no relasaun inter‐pessoal sai difisil tamba diminuisaun iha area rekursu natural, no folin barlake sai as. Lei falha atu regula isu hirak ne’e. Asistensia esternal, em termu de treinamentu subsistência ba feto sira, no dialogu hari’i – dame sai konstante. Abuzu droga no alcohol hahu sa’e, nune’e mos violensia domestika sai komun no regular iha area ne’e tuir monitor sira nia haree. 3 Konflitu bele iha elementu violensia barak. Responde hotu ba elementu hirak ne’e tama ona ba eskema, resulta total figura/pola ho numeru ne’ebe boot doque numeru incidente ne’ebe relata. 9
Manatuto Vila, Manatuto Kontraria ho tendensia nacional, Manatuto Vila hetan esperiensa barak iha disturbu durante Outubru 2009 to’o Janeiru 2010 liu fali siklu relatoriu recente, husi 11 haksoit ba 13. Maioria konflitu hirak ne’e akontese iha fatin publiku, iha disturbu 5 mak akontese iha Estrada/liuron, 3 iha merkadu fatin no 5 seluk iha uma ou fatin ne’ebe mak besik ba uma. Relatoriu kona ba ne’e resulta husi observasaun direta husi monitor no hetan validasaun husi polisia. Iha preokupasaun particular kona numeru eskalsaun. Incidente balun hahu ho jestu ameasa no intimidasaun (2), ne’ebe mak diriji imidiatamente violensia fisika ne’ebe maka’as, kuase hanesan ba violensia entre individu (6) no grupu (5). Maske bele dehan falta de Tipu violensia, tuir incidente premeditasaun, maibe esplosaun Konfrontu entre individu 6
espontanea hanesan ne’e hamosu Konfrontu entre grupu 5
pregunta oin‐oin kona ba motivu ou faktore kausal aksaun nian. Maske Ameasa/intimidasaun 2
ho akontesementu ne’ebe susar atu kontrola, felizmente konfrontasaun barak mak la uza arma ou sasan kroat, tuda‐fatuk dala rua no uza katana iha okasiaun 1. Eksepsionalmente, parte hotu apresenta konflitu sira, maibe la informa kona ba dinamika ne’ebe mak fasil atu liga ba tensaun molok atu mosu. Alem de membru grupu arte marsial involve iha kazu 3, membru familia involve iha kazu 2, konfrontu entre agrikultor dala rua no konfrontu vizinhu iha okasiaun ida. Ba kazu 5 ne’e, la iha klarifikasaun ba identidade. Karik incidente ne’e involve membru komunidade ne’ebe la simu malu ou relasiona ho hela fatin iha sub‐
distritu. Grupu ne’ebe halo violensia barak mak ekslusivamente mane, ho involvimentu feto 1 tuir relatoriu hateten. Husi kazu 5 ne’e, mane deit hetan kanek. Se mak responde ba incidente? Lider komunitaria 6 Lider komunitaria iha Manatuto Vila 5 halo atuasaun ba incidente hirak Polisia (PNTL)
ne’e, involve diretamente iha Membru komunidade 2 okasiaun 6. PNTL mos halo atuasaun no atende ba kazu 5. Membru komunidade iha kapasidade hodi resolve konflitu 2 ne’ebe mak iha ba nia finalidade liu husi suporta oficial ne’ebe independente. Maske ekonomikamente, Manatuto Vila iha buat ruma ne’ebe bele halo sira haksolok, hanesan aihan ne’ebe suficiente, komersiu ne’ebe aumenta, presu ne’ebe tu’un no joven lokal barak ne’ebe seidauk hasoru desafiu ne’ebe maka’as. Abuzu droga no alcohol aumenta, jogu illegal no abuzu domestika mos nudar issu ne’ebe mak maka’as. Asistensia desenvolvimentu husi rai liur atu hahu dadaun, no progressu infrastrutura ne’ebe mak fo benefisiu ba komunidade la kontribui ba impaktu. 10
La hanesan, wainhira ita kompara ho monitorizasaun iha parte seluk, rival politikal sei kaer metin nafatin ba nivel eleisaun‐suku tinan uluk nian, sei iha divisaun no aktividade partidu sei kontinua no la minimiza. Patrulhamentu PNTL mos relatadu aumenta tensaun ne’ebe iha, no sai hanesan tentativa prolongamentu ba rezolusaun disputa iha lei nia okos. Same, Manufahi Relatoriu hatudu katak konflitu sai kalma tuir periodu monitorizasaun hahu husi lansamentu ba sistema AtReS, no incidente actual ho total 13 ba Outubru 2009 to’o Janeiru 2010 la iha mudansa kompara ho fulan hat liu ba. Konflitu sei nafatin mosu iha area domestika (7) no fatin publiku inklui liu ron/Estrada (3) no merkadu (3), hanesan tuir observasaun husi monitor sira no relatoriu polisia ne’ebe disponivel. Tipu violensia, tuir incidente Amesa no intimidasaun tama mos ba Konfrontu entre individu 9
ekstensaun incidente 4, ho violensia Ameasa/intimidasaun 4
fisikal entre individu iha okasiaun 9 Konfrontu entre grupu 3
no dala 3 entre grupu. Nauk/estraga sasan indikadu iha okasiaun dala Nauk/estraga propriedade
2
rua. Maske konflitu barak mak akontese entre mane desarmadu sira (iha mos involvimentu feto iha incidente 3), tuda fatuk relatadu iha okasiaun 3 no mane 3 ho feto 1 hetan kanek. Grupu arte marsial mos em jeral involvidu iha konfrontasaun hirak ne’e (4), ho estudante (3), membru familia (2), oficial lokal (1) mos hola parte. Incidente ne’e bele dehan katak sai nudar rai odio husi ataka hirak ne’ebe liu tiha ona. Se mak responde ba incidente? Monitor mos reklama involvimentu Polisia (PNTL) 8 PNTL nudar aggressor (no mos sai Membru komunidade 4 vitima) iha kazu 2. Lider komunitaria 1 Polisia kuase halo atuasaun hotu ba incidente hirak ne’e (8), maske membru komunidade, independente, hakarak mos atu responde ba incidente violensia (4). Ida ne’e bele reflekta ba alegasaun iha membru PNTL nia partisipasaun nudar aggressor iha konfrontasaun balun. Lider komunitaria kuase halo resposta ne’ebe menus, sira atende deit iha okasiaun 2. Ekonomikamente, ema balun sei hetan susar, maske maioria ema iha fatin ne’ebe refere kontente ho buat balun ne’ebe sira hetan. Komersiu la’o neneik liu, no siguransa ba aihan relatadu nudar preokupasaun bo’ot ba ema barak iha sub‐
distritu. Joven sira, espesialmente, sai barak atu buka servisu, no sira ne’ebe mak hela aumenta liu tan ba numeru desempregu, no kontinua involve an iha jogu illegal. Violensia domestika, partikularmente kontra labarik sira, kuase akontese fila‐fila ho numeru ne’ebe mak maka’as. 11
Ho oportunidade lokal ne’ebe mak oituan, asistensia esternal hanesan treinamentu no suporta ambiente moris menus ba bei‐beik, numeru as ba tesi ai illegal no sunu rai, konflitu ba rai no medida rai hahu mosu. Tensaun la’os mosu tamba fatores politika ne’ebe manas, presenza F‐FDTL simu diak husi populasaun relasiona ho aktividade grupu arte marsial. Projeitu infrastrutura kontribui mos ba rendementu/pendapatan lokal. Tutuala, Lautem Lamentavelmente, Tutuala minimiza nia tendensia positiva iha monitorizasaun trimestre ne’ebe uluk, numeru konflitu sai as fila fali. Ho total 12 incidente rekordadu husi monitor AtReS entre Outubru 2009 no Janeiru 2010, sa’e husi 5 iha fulan hat liu ba. Tuir figura/pola ne’ebe estabelese iha area ne’eba, incidente barak mak akontese iha domestika privada (8), akontese iha estrada/liuron 5 no mos iha fatin publiku sira seluk. Tan ne’e, maioria relatoriu baseia ba verifikasaun ho membru komunidade sira seluk. Konflitu tipikamente ho esklasaun ne’ebe ki’ik, iha ameasa no intimidasaun barak (7) no menus involvimentu iha konflitu entre individu (5). Iha kazu sira ne’e hotu, grupu hotu desarmadu iha konfrontasaun. Kompara ho identifikasaun dinamika Tipu violensia, tuir incidente violensia Tutuala ne’ebe uluk, Ameasa/intimidasaun 7
incidente barak mak akontese entre Konfrontu entre individu 5
membru familia (4) ou ho ema ne’ebe mak besik, hanesan agrikultor/petani (5) no vizinhu (2). Violensia iha fatin ne’e, hanesan mos area sira seluk iha Timor‐Leste laran, sai hanesan fenomena jeneru ne’ebe as, ho involvimentu feto sira iha incidente 3, no mane 2 hetan kanek. Involvimentu estudante iha kazu 1, Se mak responde ba incidente? tuir monitorizasaun ne’ebe halo iha 8 komunidade, aktividade grupu arte Membru komunidade Polisia (PNTL) 2 marsial no rival grupu joven tama 1 iha konsiderasaun ki’ik iha rural Lider komunitaria sub‐distritu ida ne’e. La hetan responde
1 Maske iha relatoriu positivu husi presenza polisia iha inisiu trimestre, maibe incidente barak iha siklu monitorizasaun aktual, relata incidente entre membru komunidade sira seluk ne’ebe la lori ba oficiais sira (8). Polisia atende deit konfrontasaun 2, no lider komunitaria atende ba konfrontasaun 1 deit. Kazu seluk la hetan intervensaun. Nudar komunidade agrikultor, asistensia ba aihan la sai hanesan problema ba Tutuala iha fulan hirak ne’e, no aktividade komersial mos hahu aumenta. Tamba ho distansia ne’ebe dok, la iha eksodu husi joven sira. La’os buat foun ida wainhira koalia kona ba konflitu rai, dependensia forte ba rekursu umanu, folin 12
barlake sai as ne’ebe mak kontribui maka’as ba tensaun. Procesu abitual ne’ebe mak bele minimiza susar seidauk sai hanesan norma ba ema hotu. Parte positiva ida mak, tensaun politika ne’ebe mak nota iha inisiu monitorizasaun, hahu minimiza kompara ho eleisaun tinan kotuk, patrulha polisia la sai hanesan preokupasaun ida. Siguransa em jeral hetan progressu. Maske asistensia desenvolvimentu deklaramente modestu, prestasaun servisu hahu iha modifikasaun, ho aumenta asesu ba adukasaun no suporta medikal. Aktividade grupu arte marsial la sai bo’ot hanesan iha area sira seluk, no violensia domestika relatadu la’os problema ne’ebe bo’ot. Metinaro, Dili Ho nia distansia ne’ebe besik ba kampu IDPs Metinaro, no ho realokasaun abitante uluk nian, paizajem social sub‐distritu ida ne’e troka radikalmente. Nune’e mos ho numeru konflitu ne’ebe iha, ho redusaun ba metade incidente iha trimestre ho nia resultadu uluk hamutuk 22 tu’un to’o 11 entre Outubru 2009 no Janeiru 2010. Maske dadus inisiu reflekta ba problema endêmica barak ho vizinhu ne’ebe besik no ho rival ne’ebe asosiadu ho deslokadu, bele komprende dadus aktual hanesan refleksaun ba kondisaun komunidade em jeral. Relatoriu ne’e dezanha tipu konflitu ne’ebe dala barak mosu iha fatin publiku, hanesan liuron (2), iha merkadu (1) ou iha area publika sira seluk (4). Incidente 4 seluk akontese iha uma privada tuir observasaun membru komunidade no konfirma husi relatoriu polisia komunitaria. Maioria incidente involve konflitu Tipu violensia, tuir incidente fisiku, ho ameasa no intimidasaun Konfrontu entre individu 10
nudar fatore iha okasiaun 2 deit. Konfrontu entre grupu 4
Konfrontu entre individu akontese Ameasa/intimidasaun 2
dala barak (10), ne’ebe hamosu konfrontu grupu regularmente (4). Eskalasaun konflitu ne’e, iha elementu konfrontasaun ne’ebe oin‐oin, la hanesan monitorizasaun iha area sira seluk ne’ebe defini distinktamente konfrontu ne’ebe mosu. Ne’e dehan katak, iha Metinaro, aktuasaun ou responde ba konflitu hirak ne’e ladun lalais ou la konsege atu prevene eskalasaun violensia ne’ebe mosu. Tuir relatoriu dehan katak la iha kontrolu ba konfrontu tan ne’e sai bo’ot ba beibeik. Maske vitima kanek husi incidente hirak ne’e la barak, maibe Se mak responde ba incidente? preokupasaun siguransa suficiente Lider komunitaria 5 hodi resulta mane 1 ho feto 3 sai La iha responde 3 husi sub‐distritu. Polisia (PNTL)
3 Tuir scenariu publiku, violensia ne’ebe komete husi joven sira kuase tama iha incidente hotu ne’ebe akontese iha metinaru, membru grupu arte marsial envolvidu iha incidente 4 no estudante iha incidente 3. membru familia involve iha konfrontu 2, povu bain‐bain ho vizinhu envolvidu iha konfrontu 1. feto sira involve (nudar provokadora no vitima) iha incidente 3. 13
Maske ho distansia besik ho centru polisia lokal, maibe fonte hateten katak Metinaro la iha aktuasaun ne’ebe maka’as husi PNTL atu responde ba incidente sira, tuir monitor sira atende deit ba incidente 3. lider komunitaria involvidu iha okasiaun 5, no iha konfrontasaun 3 mak la hetan intervensaun. Ho nia distansia besik ba capital nasaun nian, siguransa ba aihan sai as, no komersiu sai moris maske ho presu ne’ebe mak as. Maske ho distansia Dili ne’be besik liu, maibe deslokasaun joven atu buka servisu sei minimu. Ho mudansa demografika depois de taka kampu IDP, dependensia ba rekursu natural diminui, no konflitu rai ladun sai preokupasaun bo’ot. Nune’e mos nivel suporta desenvolvimentu via treinamentu no dialogu hahu tu’un. Kontroversia la dun mosu hanesan bain‐bain, karik reflekta ba konsiensia husi intituisaun estadu nian. Besik ba PNTL no F‐FDTL seidauk bele konsideradu hanesan rekursu ida. Maske aktividade politika hetan ekstensaun husi Dili, lori rival no divisaun, iha parte seluk Metinaro iha progressu ba asesu saude no edukasaun. Remexio, Aileu Incidente iha Remixio iha progressu dramatikamente durante periodu relatoriu aktual, konflitu minimiza to’o 5 husi numeru ne’ebe as 16. Ida ne’e nudar parte ida husi minimizasaun konflitu ne’ebe provokadu husi aktividade kolheta no preokupasaun rekursu klimatika ne’ebe nota durante monitorizasaun entre Junhu no Setembru 2009. Husi Tipu violensia, tuir incidente incidente aktual hirak ne’e, 3 akontese iha fatin publiku, 2 Konfrontu entre individu 3
akontese iha domestika uma. Ameasa/intimidasaun 2
Konflitu tipikamente ho eskalasaun ne’ebe ki’ik, ho ameasa no intimidasaun 2 no konflitu 3 seluk involve konfrontu entre individu hodi uza katana iha okasiaun 1 ne’ebe resulta kanek ba mane ida (supostamente membru polisia ida responde ba incidente). Feto sira involve iha konfrontasaun 1. Se mak responde ba incidente? 2 Kuase konflitu hotu prinsipalmente Membru komunidade entre membru familia (4), no kazu Polisia (PNTL)
1 sira seluk involve residente seluk. Lider komunitaria
1 Komunidade rasik ho ofisial La iha responde
1 independente mak dala barak resolve kazu sira ba nia finalidade 2), konfrontu ne’ebe resolve husi polisia (1), lider komunitaria (1), kazu ne’ebe la hetan intervensaun iha (1). Ekonomikamente Remexio la’o diak, ho siguransa aihan ne’ebe estavel no komersiu ativu. Desempregu la sai nudar preokupasaun, no aktualmente iha oportunidade ba treinamentu ne’ebe diriji ba mane no feto. Sei iha kontinuasaun buka servisu husi parte juventude ne’ebe mak mai iha Dili. 14
Ho konflitu rai no fronteira ne’ebe determinadu antes, molok tempu natar, tipu incidente ne’e hahu menus no rekursu natural mos sai menus durante trimestre nia laran. Isu tensaun politika kuase lakon, depois de eleisaun tinan kotuk, no patrulha PNTL sai hanesan kausa ba ansiedade, hanesan akontese uluk. Preokupasaun bo’ot aktual mak aktividade grupu arte marsial no abuzu droga e alcohol. Viqueque Vila, Viqueque Esperiensia iha Viqueque Vila ho Tipu violensia, tuir incidente incidente ne’ebe as durante periodu Konfrontu entre individu 4
reportajem, incidente sa’e to’o 5 Konfrontu entre grupu 1
entre Outubru 2009 no Janeiru 2010 husi numeru incidente 3 iha fulan hat liu ba4. Ida ne’e kuase iha divizaun ne’ebe hanesan ba fatin privada ou publiku, marjinalmente akontese dala barak iha uma ou vizinhu (3) liu fali iha liuron (2). Kuase konflitu hotu akontese la inisia ho verbal, maibe implika konfrontasaun fisika entre individu mane (4) no grupu (1). Iha mos tuda‐fatuk no usa katana iha okasiaun rua separada, maibe la iha vitima kanek tuir fonte ne’ebe mak deklara. Estudante involve iha konfrontu 2, no seluk akontese especialmente entre membru familia (2) no vizinhu (1). Bele nota komparasaun ho monitor iha area seluk, kada incidente husi incidente 5 ne’ebe iha sempre hetan intervensaun no atuasaun husi polisia komunitaria. Se mak responde ba incidente? 5 Siguransa aihan iha area laran sai Polisia (PNTL)
diak, ho folin ne’ebe tun maibe komersu sai maka’as. Aktividade buka servisu aumenta, maske iha impaktu numeru desempregu ne’ebe ki’ik. Viqueque Vila hetan suporta projeitu desenvovimentu ne’ebe fo benefisiu ba feto no mane, maske infrastrutura seidauk to’o iha area ne’eba. Aktividade politika minimiza iha inisiu eleisaun, no presenza STAE ne’ebe asiste husi PNTL la kria deskonfiansa bo’ot hodi hadia diak liu sistema atuasaun. Konfiansa ba lei sai as, no abuzu domestiku minimiza tuir fonte ne’ebe hakturi. Vemasse, Baucau Reportajem ba incidente iha Vemasse kuase diak durante hala’o sistema monitorizasaun AtReS, numeru incidente ho total 4 husi 3 iha fulan hat liu ba. Husi total incidente hirak ne’e, 3 akontese fatin publiku, no 1 akontese iha domestika privada/uma. 4 Sistema AtReS troka monitores iha Viqueque Vila durante trimestre ne’e. Tamba ne’e, maske insidente aumenta, AtReS rekonhese possibilidade katak iha ona insidente ne’ebe la inklui iha relatoriu. 15
Kontiudu husi relatoriu ne’e, muda signifikativamente. Maske aktividade grupu arte marsial no faze violensia seluk husi joven iha distritu Baucau notadu iha relatoriu uluk, ida ne’e primeiru esemplu husi relatoriu kona ba alegasaun oho ema. Tuir natureza alta profil husi akontesementu ne’e, deklarasaun feita husi membru komunidade hetan konfirmasaun husi chefe suco rasik. La iha odio malu tuir observasaun ne’ebe iha, Tipu violensia, tuir incidente maibe monitor sira nafatin iha Ameasa/intimidasaun 3
vijilansia ne’ebe metin. Konfrontu entre individu 2
Em jeral, tuir fonte relatadu, Konfrontu entre grupu 1
konfrontasaun barak via verbal Alegasaun oho ema 1
doque uza fisiku, ho ameasa no intimidasaun hetan iha kazu 3. Konfrontu entre individu akontese iha okasiaun rua, konfrontu iha loron 2 Janeiru 2010 entre grupu PSHT identifikadu kontra grupu arte marsial Kera Sakti, ne’ebe kulmina ho baku partisipante mane ida ho alu ne’ebe uza hodi fa’i batar. Ema ne’e hetan konsege lori ba ospital, maibe mate tamba ho kanek ne’ebe todan. Alem de membru grupu arte marsial, iha mos konfrontasaun entre entre membru komunidade deskonhesidu (2) iha okasiaun 1, iha mos representante sociedade civil ida ne’ebe involve iha konflitu. Tuda‐fatuk akontese iha konfrontasaun 1 ne’ebe la resulta ema kanek, diferente ho aktu oho ema ne’ebe mensiona iha leten. La iha relatoriu ne’ebe relata kona ba involvimentu feto iha kazu 4 hirak ne’e. Lider komunitaria halo intervensaun iha incidente 1, polisia halo atuasaun ba incidente 3, inklui konfrontu entre grupu arte marsial. Aktu oho ema hetan dadauk investigasaun husi PNTL, maibe kazu ne’e sei avansa mos ba tribunal. Distansia lokalizasaun Vemasse Se mak responde ba incidente? ne’ebe mak besik liu ba segunda Polisia (PNTL) 3 cidade nasaun, resulta mos benefisiu Lider komunitaria 1 ekonomiku, ho aumenta iha area siguransa aihan, oportunidade hadia moris ba oin ne’ebe prometidu, no nivel aktividade komersial sa’e rapidamente durante periodu monitorizasaun. Nune’e mos folin barlake aumenta. Progressu kondisaun lokal ne’e, la’os vantajem ba ema hotu tamba sei iha desempregu ne’ebe visivel. Presenza PNTL sai favoresidu, karik tamba iha aktividade grupu arte marsial ne’ebe temi iha leten. Ho distansia tribunal Baucau ne’ebe besik, halo reduzaun ba justisa tradisional ne’ebe iha. Ho postu ne’ebe mak besik, kontribui mos ba benefisiu saude no eskola. 16
Maliana Vila, Bobonaro Maske distritu Bobonaro tama ba profil alta ba konflitu iha fulan hirak ne’e, ida ne’e la sentraliza iha Maliana Vila, maibe akontese iha Balibo no area ne’ebe mak besik. Husi ekspansaun operasaun AtReS iha sub‐distritu Balibo, aktividade barak mak hetan kobertura husi resultadu monitorizasaun ne’ebe sei diskute iha relatoriu trimestre tuir mai. Tipu violensia, tuir incidente Internalmente, relatoriu indika katak Konfrontu entre grupu 3
entre Outubru 2009 no Januariu 2010, rejistu ona total incidente 3 Ameasa/intimidasaun 3
ne’ebe akontese iha Maliana Vila. Numeru ida ne’e diminui husi total incidente 7 iha relatoriu trimestre uluk nian. Incidente 2 husi total ne’e akontese iha Estrada/liuron, seluk akontese iha propriedade privada, konfrontu grupu hotu inisia ho ameasa. Deklarasaun inisial husi membru komunidade hetan validasaun kontraria ho lista polisia komunitaria no forsa armada, nudar Se mak responde ba incidente? PNTL responde ba incidente 2 no Polisia (PNTL)
2 F‐FDTL ba incidente seluk. Forsa Armada (F‐FDTL)
1 Violensia juvenil sai nudar abut ba incidente ida‐idak ne’ebe relatadu, ho membru grupu arte marsial involve iha okasiaun rua, no estudante (mane no feto) involve iha okasiaun 1. Tuda‐fatuk akontese iha incidente 2. adisionalmente, tuir relatoriu monitor, iha mos involvimentu membru PNTL balun iha okasiaun 1 nudar aggressor, uza kilat (la deskarega) durante akontesimentu konfrontasaun 1. La klaru husi deklarasaun sasin, to’o nivel ida ne’ebe los mak presisa polisia nia involvimentu nudar fatore ida atu responde ba konflitu ne’ebe mak esiste. Feto 1 no mane 3 hetan kanek. Incidente ida hetan atensaun particular. Konfrontu entre membru grupu arte marsial PSHT ho juventude seluk iha Igreja Maliana resulta amululik iha area ne’eba denunsia PSHT. Iha surat ida ne’ebe mak kordenador rejional AtReS observa, enviadu husi amululik ne’e ba Bispu iha Dili, ne’ebe mos koalia kontra grupu ne’e. Ho aumenta diocese foun iha Maliana Vila, asuntu ne’e hetan nia importansia bo’ot, especialmente atu hamosu tensaun entre komunidade ho diferente relijiaun iha area ne’eba. Relatoriu konfirma sei iha kontinuasaun konflitu aktividade grupu arte marsial no konflitu entre grupu identifikadu iha instituisaun relijiosa ne’ebe diferente. Droga no alkohol mos kontribui ba tensaun lokal. Alem de ne’e, Maliana Vila mos sai hanesan asesu ba centru komersiu distritu, ho siguransa aihan ne’ebe estavel. Tensaun politikal kontinua iha durante eleisaun nivel‐suco, nudar antisipasaun ba processu desentralizasaun. Progressu infrastrutura nudar fatore ne’ebe fo motivasaun, ho suporta esternal ne’ebe as iha area ne’e, ho NGO barak lokal no UN mantein nafatin presenza ne’ebe relativamente substansial. Maske nune’e, disaster ho akontese as ba violensia domestika. 17
Liquica Vila, Liquica Aktividade grupu arte marsial kontinua sai preokupasaun iha Liquica Vila, maske periodu Outubru 2009 to’o Janeiru 2010 resulta redusaun ba incidente, husi total numeru 6 iha trimestre uluk tu’un ba 3. Husi total hirak ne’e, 2 akontese iha liuron/Estrada, no 1 iha propriedade privada. Polisia responde ba okasiaun 2, no incidente ida seluk hotu la involve intervensaun ofisial. Hanesan mos fenomena grupu arte Se mak responde ba incidente? marsial ne’ebe konsideradu nudar Polisia (PNTL) 2 tipu konflitu ne’ebe akontese iha 1 area ne’eba, iha mos tipu ameasa no La iha responde intimidasaun iha okasiaun 1, ho konfrontu grupu ne’ebe mak akontese dala rua. Membru grupu arte marsial (mane deit) involve iha kada incidente husi total incidente 3 ne’ebe iha, no monitor sira nota katak iha mos ligasaun direta ba ataka sira ne’ebe uluk akontese tiha ona. Tuda‐malu ho fatu akontese iha konfrontu 1 nia laran, ne’ebe resulta mane ida hetan kanek. Tuir linha tendensia nacional, situasaun ekonomika iha Liquisa Vila sai diak durante periodu reportajem, ho komersiu konfiadu no siguransa aihan estavel. Maibe desempregu sai as, maske, ho distansia ne’ebe besik ba Dili, numeru ema sai ba buka servisu sai maka’as. Tensaun ba identidade relijiosa kontinua nafatin, no rivalidade politika iha eleisaun tinan uluk seidauk resolve diak. Suporta ba desenvolvimentu sai diminui. Aktividade grupu arte marsial aumenta nafatin, no iha preokupasaun bo’ot ba residensia sira, tamba numeru abuzu droga no alcohol sai as hanesan mos resultadu monitorizasaun iha area seluk iha nasaun laran. Konflitu ba rai normalmente akontese, karik mos relasiona ho mudansa antesipada ba titulu lejislasaun, no lei tradisional esforsu maka’as atu resolve ba numeru disputa ne’ebe iha. Nune’e mos violensia kontra feto no labarik sira iha uma laran seidauk deklaradu lolos. Suai, Covalima Maske incidente ne’ebe relata iha Tipu violensia, tuir incidente Suai sa’e marjinalmente to’o 3 Ameasa/intimidasaun 2
durante trimestre nia laran husi Konfrontu entre individu 2
incidente 2 ne’ebe akontese iha fulan Konfrontu entre grupu 1
hat liu ba, sub‐distritu ida ne’e prevene konflitu ne’ebe mak maka’as liu ne’ebe afeita ba komunidade Covalima. Ho presenza programa AtReS ho ekspansaun monitor ba Zumalai, antisipadamente sei halo kobertura mos ba fenomena relevante ne’ebe hanaran ‘ninja’ iha relatoriu trimestre tuir mai. Tipu violensia, tuir incidente Konfrontu entre grupu 2
Ameasa/intimidasaun 1
18
Se mak responde ba incidente? Husi incidente 3 ne’e, incidente 2 Polisia (PNTL)
2 akontese iha ou besik ba Membru komunidade 1 propriedade privada, espesialmente entre membru familia, no 1 seluk akontese iha liuron, entre membru grupu arte marsial tuir fonte ne’ebe haktuir. Ameasa akontese iha incidente 2, ne’ebe mak resulta konfrontu entre individu; iha konfrontu seluk akontese entre grupu. Konflitu hotu desarmadu, ekslusivamente entre mane ne’ebe resulta ida hetan kanek. PNTL halo intervensaun iha konfrontasaun 2, no konfrontasaun seluk resolvidu independentemente husi membru komunidade sira. Situasaun ekonomika iha Suai seidauk hetan mudansa signifikativa durante periodu monitorizasaun ikus nian, ho siguransa aihan no aktividade komersial sei estavel. Maske nune’e, iha foinsa’e barak feto no mane kontinua husik hela sira nia distritu hodi buka servisu iha fatin seluk, konstrusaun infrastrutura hahu la’o ne’ebe mak fo benefisiu ba moris komunidade lokal temporariamente. Ho oportunidade ne’ebe mak mosu, dependensia no disputa kona ba rekursu natural hahu diminui. Haksesuk malu ba rai konsidera iha numeru ne’ebe as, konflitu ne’e sei depende ba lei tradisional ne’ebe iha. Tensaun ida ne’e iha ligasaun ba numeru abuzu domestika ne’ebe as. Letefoho, Ermera Maske hetan momentu difisil iha Tipu violensia, tuir incidente inisiu 2009, kondisaun iha Letefoho Ameasa/intimidasaun 1
hahu sai diak iha fulan hirak ne’e nia Konfrontu entre individu 1
laran, ho numeru incidente tu’un husi 3 iha trimestre ikus ba 2 entre Outubru 2009 to’o Janeiru 2010. Iha parte seluk, maske relata ba isu grupu ‘ninja’ iha area ne’eba ativa, konsideradu husi monitor AtReS nudar isu ne’ebe lalos. Se mak responde ba incidente? incidente 1 akontese iha liuron entre Lider komunitaria
1 estudante mane desarmadu, seluk Membru komunidade 1 akontese iha residensia privada ho asalta ameasa husi mane ida hasoru vitima feto ida. Kazu ikus ne’e halo vitima sai husi sub‐distritu. Lider komunitaria halo intervensaun iha primeiru kazu, no ida seluk hetan intervensaun independentemente husi membru komunidade. Durante periodu ku’u kafe, Letefoho nudar parte Ermera ne’ebe hetan oportunidade ekonomika ne’ebe diak, komersiu aumenta no siguransa ba aihan sai as kompara ho area monitorizasaun seluk. Ho distansia ne’ebe ladok husi Dili, halo joven sira sai no buka servisu, maske oportunidade ba treinamentu lokal minim. Ho konsiderasaun particular iha periodu ne’e mak hahu aumenta aktividade grupu arte marsial no aumenta mos numeru ema ne’ebe involve iha abuzu droga no alcohol. Ho deskonfiansa ba polisia ne’ebe sei barak, persepsaun ba siguransa la optismistika, no friksaun politika la dun hetan konsiderasaun ne’ebe maka’as (karik ligadu ho invasaun ‘ninja’ ne’ebe relatadu). 19
Mudansa Periodu La’os buat foun, turbulensia politika durante eleisaun‐suco iha tinan kotuk seidauk tama evidentemente iha relatoriu. Numeru incidente no dadus situasaun iha fulan Novembru ne’ebe bo’ot, diminui iha periodu fulan hirak ne’ebe tuir mai, karik iha ligasaun ho relatoriu husi monitor AtReS ne’ebe hateten katak ida ne’e mak periodu tempu atu ku’a tua mutin. Sujestaun ida ne’e iha nia konsistensia ho aumenta abuzu alcohol ne’ebe relatadu. Total Relatoriu Incidente Violentu – Nacional Valor numeriku iha segunda figura tuir mai (relatoriu akompanhamentu situasaun) representa skor indikador 62 reflekta ba nivel tensaun komunidade. iha kuardru, numeru masimu nacional (refleta ba resultadu negativu ba indikador hotu) mak 3,525. Numeru minimu nacional (refleta ba tendensia positiva universal) mak 992. Tan ne’e, bele haree katak tendensia negativa, pur esemplu, potensial konflitu ne’ebe aumenta, resulta numeru bo’ot durante fulan Novembru, bele dehan katak tensaun aumenta maka’as durante periodu ne’e, no progresivamente minimiza fila fali iha tinan foun. Índice Potensial Konflitu – Nacional 20
Rekomendasaun Atu halo preparasaun dadus monitorizasaun ba analiza nivel sub – distritu, sistema AtReS projetadu atu promove no fo motivasaun hodi halo responde sedu ba fatore konflitu sira. Antesipadamente, responde hotu nesesariu ba nivel nacional, atu nune’e, Estadu, sociedade civil no parseiru desenvolvimentu internacional bele utiliza relatoriu AtReS atu bele fo sai politika desenvolvimentu no modifika programa nesesaria hodi responde ba tensaun hotu. Iha inisiativa barak ne’ebe mak bele implementa iha nivel sub‐distritu, liu‐liu sira ne’ebe hetan impaktu imediata husi ameasa ou violensia aktual ne’ebe esiste. BELUN ho CICR prontu atu suporta ajensia no instituisaun individual atu hare’e ba issu hirak ne’ebe mosu iha relatoriu trimestre ida ne’e. Maske la ho lista ne’ebe kompleta, sujestaun hirak tuir mai ne’e bele fasilita ponto de partida. Sociedade Civil/Autoridade Lokal •
Aktividade grupu arte marsial ne’ebe aumenta sai nudar isu ba preokupasaun bo’ot iha teritoriu laran. Atu infrenta isu ida ne’e, precisa tebes esforsu husi parte representante ofisial lokal siciedade civil. Lideransa grupu hotu ho membru hotu ne’ebe involve ba konflitu iha nivel sub‐distritu bele hili atu organiza visita – konjunta ba area hirak ne’e hodi socializa valor non‐violentu husi sira nia organizasaun. •
Karik tamba tendensia tempu ou lae, relata katak abuzu alkohol no droga precisa toma atensaun. Iha relatoriu uluk, nota katak ligasaun entre problema ida ne’e asosiadu ho numeru desempregu ne’ebe bo’ot, joga karta ilegalmente no violensia juvenil. Hasa’e konhesementu ba perigu abuzu droga no alkohol ne’ebe espesifikamente liga ba violensia precisa tebes, suporta ba moris juventude, no liu husi dalan konstrutiva social sira seluk. •
Iha relatoriu trimestre ikus, Ainaro sai hanesan fatin ne’ebe mak hamoris esperiensia konflitu relasiona ho identidade relijiaun, iha area monitorizasaun nota katak sei iha numeru bo’ot ba violensia iha teritoriu laran. Liu husi enkontru RPRK ne’ebe mak sei realiza iha fulan Abril atu diskute asuntu ne’e no mos isu sira seluk, tentativa ba dialogu inter‐
relijiosa presisa tebes atu buka progresu no akordu ne’ebe inklui estratejia rezolusaun disputa iha futuru. •
Maske iha fleksibilidade no regulamentu sai nudar tendensia positiva iha komunidade, maibe abilidade atu finaliza ou resolve konflitu la ho partisipasaun ofisial sei la resulta justisa ba vitima. Responde ida ne’e temporaria deit no sei hamosu fila fali konflitu foun. Polisia komunitaria bele aproveita kapasidade lokal, atu bele halo atuasaun ba konflitu ho diak. •
Tendensia intervensaun ofisial ne’ebe falta, hanesan relata iha relatoriu ne’e, hatudu katak precisa oportunidade edukasaun ne’ebe luan, aproximasaun referal no kondisaun rezolusaun konflitu ne’ebe formal. Kampanha edukasaun bele identifika uma mahon siguru ho nota kontaktu informsaun ba asistensia no suporta lokal hanesan PRADET, polisia VPU, klinika saude, sst. CRS iha modelu ne’ebe aprovadu ne’ebe precisa suporta hodi halo ekspansaun ba sub‐distritu hotu, inklui mos ho rekursu, informasaun ba protesaun no promosaun asesu ba justisa. 21
Governu Nacional/Estadu • Monitorizasaun hatudu impaktu kontinua husi projeitu infrastrutura iha nivel sub‐distritu. Ho tempu ne’ebe hanesan, situasaun ne’ebe relata husi relatoriu AtReS hatudu benefisiu ekonomiku ne’ebe la iha balansiu. Ho ekonomia ne’ebe susar, especialmente iha area rural, politika Governu nia rekonsidera impaktu ba distribuisaun rekursu fundu no servisu kontraktu. Nune’e mos, refleksaun husi procesu alokasaun rekursu ho objektivu atu bele evita tensaun ne’ebe sai as. • Ho limite ba propriedade no asesu ba rekursu natural kontinua sai hanesan fatore ba kausa konflitu, titulasaun ba lejislasaun rai prevista atu lori ba diskusaun iha Parlamentu, sei la duvida atu hetan impaktu ne’ebe signifikativu. Prosesu ne’e precisa publikasaun ne’ebe komprensiva no sensivel ba implementasaun. • Monitorizasaun sujere aumenta gradual iha asesu ba saude no servisu edukasaun iha komunidade barak, espesialmente sira ne’ebe besik ba sentru urbanu. Atu ekstende benefisiu ba populasaun area rural, nudar suporta adisional, karik bele liu husi clínica movies iha nivel aldeia. Parceiru Desenvolvimentu Internacional • Kontinua relata kona ba aumenta oportunidade treinamentu no ho suporta benefisiu husi monitorizasaun iha area barak, bele hamosu diskusaun entre doadores (no implementador non‐governmental), liu husi Rede Doadores Fundus Ki’ik ne’ebe lidera husi BELUN no CICR atu konsidera realokasaun no prioridade ba fundus. • Membru OECD no partisipante sira iha Dialogu Internacional kona ba “Hari’i Estadu no Hari’i Dame iha Estadu Frajil” hodi hare’e fila fali sira nia jurisdiksaun atu alkansa inisiativa prometiva no fahe hanoin liu husi estudu ba kazu ne’ebe relevante. Partisipantes bele identifika area sira iha ne’ebe fundus desenvolvimentu bele ajuda atu hatuun tensaun ka responde ba kausas strutural ba konflitu. Diskusaun ne’e bele mos hare’e ba inisiativas foun nomos fahe informasaun. Resposta Inter­Ajensia (Governu, Non­Governu/ou Parceiru Internacional) • Ministeriu da Justiça ho nia parceiru internacional iha vontade atu hasoru malu no halo diskusaun ba resultadu husi tensaun sistema justiça tradisional, ne’ebe important atu koloka politika iha area ne’e. • Ho falta aparente iha progresu kona ba indikador violensia domestika, klaru katak dalan referensia ne’ebe mak estabelese diak ba sobrevivente husi violensia domestika no seksual importante teb‐tebes. Ida ne’e precisa reinforsa no halo ligasaun ba polisia servisu fornesedor, nune’e mos organizasaun ne’be fasilita informasaun hanesan ofisial lokal sira no linha servisu sociedade civil. • RPRK hotu‐hotu bele halo diskusaun ba issu sira iha tinan primeiru ba sistema AtReS hodi konsidera kausas, identifika opsaun sira ba resposta no ema ne’ebe bele ajuda. 22
BELUN • BELUN sei hare’e ba viabilidade atu bele diriji analiza espesifika ba fenomena identifikadu husi abuzu alkohol no droga no sei investiga nia ligasaun ho konflitu. Konsultasaun inisial komesa dadauk ona. • Liu husi ninia linha sistema AtReS, BELUN sei servisu besik liu ba membru RPRK iha nia targetu sub‐distritu ida‐idak atu desenvolvimentu no implementa Resposta Planu komunidade ne’ebe informadu iha dadus aktual. Ida ne’e sei hola parte mos ba opsaun resposta komunidade ba problema lokal ne’ebe relevante. • BELUN mos sei esforsu atu konvoka ajensia nacional no internacional ne’ebe temi iha leten, atu bele halo diskusaun ba resultadu relatoriu hodi identifika posibilidade ba opsaun ne’ebe atu hato’o. Konklusaun Maske dadus AtReS hatudu evidensia husi progressu ekonomiku, maibe precisa atu tau‐matan nafatin hodi nune’e bele asegura balansu progressu bele sai benefisiu ba sira ne’ebe mak hela iha area urbana no ba komunidade rejional no mos desizaun no prosesu ba selesaun sai transparente no tuir mata‐dalan ne’ebe klaru. Numeru desempregu, jogu illegal no violensia juvenil hatudu katak iha elementu balun iha sociedade sei sente atrazadu. Barak husi sira mak sente seguru iha fraternidade grupu arte marsial, iha parte seluk, balun sees husi realidade liu husi abuzu alkohol no droga. Benefisiu husi progressu Timor‐Leste, no esforsu husi autor internacional no sociedade civil, precisa hetan mata dalan ba problema hirak ne’ebe mosu no mantein nafatin desenvolvimentu ba tempu naruk. Komunidade barak mak hatudu sira nia entusiamu, no facilidade ba rezolusaun konflitu independente ne’ebe precisa aproveita diak, ho ligasaun ne’ebe diak liu husi edukasaun ba to’o iha sistema justisa formal. 23
Annex A: Metodolojia Durante monitorizasaun sistema AtReS ba primeru anu, BELUN halo rekrutamentu ba monitor rua nulu ‐ resin neen (feto no mane) ba targetu sub‐
distritu ida‐idak. Monitor sira hotu voluntariu no harii husi membru husi komunidade hirak ne’e, no barak mak hetan pozisaun iha sociedade civil ne’ebe existe. Monitor sira mos simu treinamentu ba analiza no transformasaun konflitu, ne’ebe suporta diretamente husi BELUN nia kordenador rejional nain lima. Rotatividade pesoal afeita mos ba finalizasaun dadus AtReS, no maske BELUN servisu nafatin atu asegura ligasaun positiva ho pareseiru lokal barak, monitor sira mos depende fortemente ba polisia no ofisial lokal ba sira nia validasaun dadus. BELUN depende mos ba nia maneijamentu no linha servisu rejional, ho parseiru autoridade lokal hotu. Staff AtReS mos aktualmente servisu hodi suporta monitor iha Suai, no fatin seluk, atu bele estabelese no maintain kordensaun ho ofisiais no sociedade civil atu bele asegura espektrum koleksaun dadus. Monitor sira hala’o dala barak observasaun, la’os investigasaun, uza modelu atu bele hatene linha kontaktu servisu lokal no dinamika komunidade. hato’o relatoriu liu husi dalan rua – ida, hatene kona ba violensia incidente (ne’ebe alargadu husi ameasa no intimidasaun to’o estraga propriedade no baku malu) no rua, analiza fatore social, ekonomika, politikal ne’ebe ligadu ba tensaun komunidade. Aktividade dame no desenvolvimentu mos inklui iha relatoriu laran. Liu husi natura observasaun no objektivu monitorizasaun, sistema AtReS fasilita dalan referal ne’ebe apropriadu atu bele atende ba problema hanesan violensia bazeia ba jeneru doque fornese asistensia direta ba individu ne’ebe hetan incidente. Sistema monitorizasaun konstrui depois de estudu komprensivu kona ba mekanismu atende sedu iha nasaun seluk, no limita responde ne’ebe la objektivu, hodi halibur informasaun kona ba incidente violentu no posibilidade mudansa iha komunidade laran tuir analiza komparativa iha rejiaun tomak, tuir tema no periodu tempu. Wainhira halo reportajem ba incidente ida, monitor sira sei hili lista ba autor, ema ne’ebe atu fo atuasaun, metodu no impaktu (toma ho medida sira seluk) atu destkreve eventu ida. Minimum fonte rua precisa atu bele konfirma incidente ida, evita mos reportajem ba rumores. Relatoriu ho formatu sim/lae no precisa mos indikasaun ba indikador sa’e ou tu’un ou hanesan ou la hatene. Relatoriu incidente sei kolekta semanal no mensal ba relatoriu situasaun. Verifikasaun dadus sei toma referensia ho informasaun lokal no nacional ne’ebe posivel no sei hatama iha Database nacional. Sei rejistu incidente tuir nia karateristika no tau ba nivel analiza no akontesimentu ne’ebe particular sei refere ba aksaun. Indikador husi relatoriu situasaun sei tau tuir tipu konflitu potensial – esistensia desastre naturais, pur esemplu, bele hasa’e presaun lokal. Presu ba sasan uma laran ne’ebe sa’e bele hamosu mos tensaun. Ida ne’e permite sentidu maioria atu buka hatene situasaun iha targetu komunidade hetan progressu ou sai a’at liu. 24

Documentos relacionados

treinamentu kapasitasaun membro arte marsial iha distrito baucau

treinamentu kapasitasaun membro arte marsial iha distrito baucau polítiku, kultural no fiar) Atu hakuda iha membro AM kona ba abilidade moris – no respeito ba dignidade humana Halibur no kanaliza sira nia aspirasaun ba leten. Identifika oin sá dezenvolve AM sai ...

Leia mais

revista situasaun agostu 2012

revista situasaun agostu 2012 insidente 7, maibé insidente 5 elementus TNI ne’ebé halo siguransa laos atu prevene no halo asaun resposta ba insidente maibé involve direta iha insidente hanesan iha Aldeia Quibiselo, Suku Bobomet...

Leia mais

Ita sente susar atu hetan servisu ka sente susar iha servisu fatin? Ita

Ita sente susar atu hetan servisu ka sente susar iha servisu fatin? Ita no inklui mós membru sira husi komunidade Roma sira. Wainhira ita hetan abuzu fíziku, abuzu verbál, intimidasaun ou hetan atitude ne’ebé la diak husi ema seluk tanba ita ema traballadór imigrante, ...

Leia mais

Ita nia direitus

Ita nia direitus Matadalan ida ne nia intensaun atu ajuda ita, hanesan traballadór imigrante, komprende direitus nebe mak ita iha wainhira ita iha Irlanda Norte no mos fo garantia katak se karik ita iha problema ru...

Leia mais

Relatoriu peskiza

Relatoriu peskiza hanesan halao asesmentu ba Rede Prevensaun no Responde Konflitu (RPRK) iha sub distritu 43 iha nasaun laran, oferese treinamentu ba membru rede bazeia ba rezultadu asesmentu, no oferese fundus kiik...

Leia mais

Sit Rev Jullu – Agus 2013 (FINAL Tetum)

Sit Rev Jullu – Agus 2013 (FINAL Tetum) liu   mak   envolve   membru   família,   viziñu,   kompañia   ho   kumunidade   sira   la   simu   atu   kompañia   mai   halo   edifisiu   STAE,   tanba   te...

Leia mais

AtRes Relatoriu Trimestral 5 (Jun-Sept 2010)

AtRes Relatoriu Trimestral 5 (Jun-Sept 2010) Maske komunidade iha area rural sofre ba mudansa klimátika ne’ebé latuir tempu, asistensia dezenvolvimentu kualitativa ne’ebé bele hamenus disvantajen hahú evidente iha fatin ne’eba. Maske sei iha ...

Leia mais

SIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N

SIST TEM RES MA AT SPON TENS NDE S SAUN SEDU N • Konsidera  kestaun  violensia  joventude  ne’ebé  seriu  tebes  no  foti  pasu  proativu  hodi  trata violensia ne’ebé involve grupu arte marsiais no joventude, inklui mos introdusaun  ba sasukat...

Leia mais