Relatoriu peskiza

Transcrição

Relatoriu peskiza
Dinámika Konflitu no Violénsia
Liga ba Artes Marsiais
iha Timor Leste
ONG Belun Relatóriu Peskiza Maiu 2014
AGRADESIMENTU
Relatoriu ida ne’e hakerek husi Celestino Ximenes nudar peskizador iha ONG Belun. Iha fulan Agostu 2012,
Belun serbisu hamutuk ho ONG Internasionál Search for Common Ground estabelese programa ida ho naran
DAME (Democracy and Development in Action through Media and Empowerment) ka Asaun Demokrasia no
Dezenvolvimentu liuhusi Media no Hakbiit. Objetivu husi programa ne’e mak atu hasa’e efetividade servisu
entre sosiedade sivil, instituisaun governu, no povu tomak iha prosesu dezenvolvimentu iha Timor Leste.
Alende peskiza no dezenvolvimentu politika, asaun importante balun ne’ebé halao iha programa ne’e mak
hanesan halao asesmentu ba Rede Prevensaun no Responde Konflitu (RPRK) iha sub distritu 43 iha nasaun
laran, oferese treinamentu ba membru rede bazeia ba rezultadu asesmentu, no oferese fundus kiik ba planu
asaun rede ka organizasaun iha asuntu prevensaun konflitu.
Belun no Search for Common Ground (SFCG) rekonese katak relatoriu peskiza ida ne’e la bele mosu se la hetan
apoiu husi parseiru sira ne’ebé envolve iha prosesu tomak. Tanba ne’e ho laran tomak hato’o agradese wain ba
hirak ne’ebé fo ona nia kontribuisaun liuhusi komentariu no idea hodi dezenvolve diak relatoriu ida ne’e. Uluk
nanain hakarak agredese espesial ba Hannah Smith, Bronwyn Winch no Akanit Horatanakun ne’ebé ho esforsu
tomak ajuda peskiza ne’e, nomos ba ekipa Belun ne’ebé fo apoiu liuhusi idea no komentariu sira.
Agredese mos ba organizasaun no instituisaun relevante hanesan Komisaun Reguladora Artes Marsiais
(KRAM), Federasaun Silat Timor Leste (FESTIL), Belun, no ONG lokal sira seluk ne’ebé fo sira nia komentariu no
idea. Ba partisipante sira hotu husi organizasaun ka grupu Arte Marsiais, lideransa komunitaria, membru
seguransa, komunidade feto no mane, no hirak ne’ebé la konsege temi hotu ida-idak nia naran iha ne’e, ne’ebé
disponivel hodi hato’o sira nia idea, la haluha ami nia obrigadu wain.
Ikus liu, hakarak atu reafirma katak Belun hanesan autor uniku ba relatoriu ida ne’e. Nune’e idea, opiniaun, no
komentariu sira iha relatoriu ne’e nia laran la refleta ka reprezenta instituisaun ka ajensia ne’ebé fo apoiu
hanesan SFCG, NAO no EU.
Kontéudu
Lista Abreviasaun ............................................................................................................................................... 3
Metodolojia ....................................................................................................................................................... 4
Introdusaun ....................................................................................................................................................... 5
Parte I. Kontekstu violensia no konflitu liga ba OAM iha Timor Leste .............................................................. 7
1.1.
Dadus Insidentes Artes Masiais, Estudante no Joven ................................................................ 8
1.2.
Karateristika violensia liga ba AM – se mak envolve no oinsa? ................................................ 9
1.3.
Persepsaun publiku ba Artes Marsiais ..................................................................................... 10
1.4.
Violénsia liga ba AM: motivasaun pesoal, asaun grupu? ........................................................ 12
1.5.
Sub kultura OAM – kultura lealdade hafahe? .......................................................................... 13
1.6.
Manipulasaun politika.............................................................................................................. 14
1.7.
Papel Media hodi relata kona-ba insidenti liga ba AM ............................................................ 16
Parte II. Fator sira ne’ebé dudu joven sira envolve iha violénsia liga ba AM .................................................. 17
2.1.
Edukasaun: husi uma laran (familia), komunidade, no iha eskola .............................................. 17
2.2.
Dezempregu no dezgualdade ...................................................................................................... 19
2.3.
Migrasaun husi rural mai sidade – dimensaun no fronteira foun ............................................... 22
2.4.
Violensia akontese nafatin: Kultura Violénsia? ........................................................................... 23
Parte III. Mekanismu regulasaun husi governu no disiplina internal .............................................................. 25
3.1.
Lei formal – lei no resolusaun sira husi governu ......................................................................... 25
3.2.
Lei internal no disiplina ................................................................................................................ 26
Parte IV. Konkluzaun no Rekomendasaun ...................................................................................................... 27
Rekomendasaun ..................................................................................................................................... 30
Bibliografia ....................................................................................................................................................... 34
ANEKSU 1. PARTISIPANTE FGD NO ENTREVISTA ............................................................................................. 36
ANEKSU 2. LISTA PERGUNTA FGD NO ENTREVISTA ........................................................................................ 38
Lista Abreviasaun
AtReS
Atensaun no Responde Sedu
CNJTL
Conselho Nacional Juventude Timor-Leste
DAME
Democracy and Development in Action trough Media and Empowerment
EU
European Union
EWER
Early Warning Early Response
FEKATIL
Federasaun Karate Timor-Leste
FESTIL
Federasaun Silat Timor-Leste
FOKAMTIL
Forum Komunikasaun Timor-Leste
IKS
Ikatan Kera Sakti Putra Timor-Leste
KORK
Kmanek Oan Rai Klaran
KRAM
Komisaun Reguladora Artes Marsiais
MAE
Ministeriu Administrasaun Estatal
MSS
Ministeriu Solidariedade Sosial
OAM
Organizasaun Artes Marsiais
ONG
Organizasaun Naun Governamental
PD
Partidu Demokrata
PD
Perisai Dili
PNTL
Polisia Nasional Timor-Leste
POP
Public Opinion Polls
PSD
Partidu Sosial Demokrata
PSHT
Persaudaraan Setia Hati Terate
RPRK
Rede Prevensaun no Responde Konflitu
SEJD
Sekretariu Estadu Juventude no Desportu
SEPFOPE
Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profesional no Empregu
SES
Sekretariu Estadu Seguransa
SFCG
Search for Common Ground
TAF
The Asia Foundation
Metodolojia
Metodolojia ne’ebé uza iha peskiza ne’e mak kualitativu liu husi entrevista no diskusaun grupu ne’ebé halao iha
distritu lima hanesan Dili, Ermera, Baucau, Bobonaro, no Covalima (husi Maiu to’o Jullu 2013). Distritu hirak ne’e
identifika hanesan distritu ne’ebé vulneravel ba konflitu liga ba AM bazeia ba analizasaun dadus husi AtReS no
konsultasaun ho parseiru ka stakeholder lokal sira. Partisipante sira inklui, lideransa komunitaria, membru PNTL,
lider no membru AM, joven, estudante, relijiosu, no membru komunidade babain. Metodu kualitativu ho
pergunta nakloke bele fó spasu diak ba partisipante sira ho nivel konesimentu, literasia, abilidade le’e, no asesu
ba informasaun diferente hodi hato’o hanoin no idea kona-ba kestaun espesifiku ho komprensivu. Total
partisipante iha peskiza ne’e hamutuk 138 (la inklui sira ne’ebé envolve iha diskusaun informal), ho feto hamutuk
18 (13%) no mane 120. Metodu seluk ne’ebé uza mos mak levantamentu dadus ka survey (kolabora ho TAF),
monitorizasaun ba media, revista literatura, no analiza ba dadus insidenti husi AtReS.
Iha mos dezafiu balun, hanesan partisipasaun feto ne’ebé ladun aas ho razaun balun mak la asesu ba informasaun
barak hodi hato’o iha diskusaun ka entrevista nomos dezafiu kultura, iha ne’ebé feto la hetan korajen hodi
envolve ativu iha diskusaun sira. Partisipante ladun onestu iha fahe informasaun tanba kestaun ne’e konsidera
sensitivu, katak sira bele sai vitima kuandu koalia sai buat ruma kontra AM sira. Partisipante ida iha Baucau sente
la dun seguru wainhira nia koalia buat barak kona-ba OAM. Ikus liu grupu alvu la kobre hotu tanba kestaun tempu
no terenu.
Figure 1. Partisipante sira bazeia ba organizasaun ka afiliasaun
1
1
Partisipante ne’ebé hatudu iha nee seidauk inklui hirak ne’ebé envolve iha prosesu konsultasaun no entrevista informal tantu internal no
eksternal husi ONG Belun.
Introdusaun
Enkuantu membru organizasaun Artes Marsiais (OAM) balun envolve ativu iha rede klandestina hodi luta hasoru
invasaun Indonesia, sira nia reputasaun ne’ebé ladiak dezde independensia kontinua mosu tanba insidenti
violensia balun no rivalidade entre grupu ne’ebé kontinua lao iha parte barak iha nasaun laran. Prezensa no
ezistensia OAM liuhusi simbolu no atributu kontinua observa ka haree iha fatin barak hodi hatudu oinsa membru
sira husi grupu ne’ebé bandu ona uza sala identidade OAM hodi envolve iha atitude grupu violentu, rezolve
problema pesoal no disputa politiku.
Insidenti monitorizasaun husi Belun nia sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS)2 husi Fevereiru to’o
Setembru 2013, husi insidenti hotu ne’ebé konsege rekolla (ho total 1039), iha insidenti hamutuk 133 mak liga ba
OAM. Kestaun violensia no insidenti liga ba AM kontinua atrai atensaun publiku no media sira, iha ne’ebé
organizasaun balun hetan alegasaun sai hanesan ameasa ba estabilidade no seguransa publiku. Governu liuhusi
Konsellu Ministru foti desizaun ne’ebé forte hodi introduz medidas legal balun hanesan bandu no sansaun liuhusi
resolusaun No.35/2011 kona-ba Garantia Seguransa Interna no Orden Publika no prolonga tan ho resolusaun No.
24/2012 hodi “aprova renovasaun kona-ba suspensaun ba prátika atividade hosi klibur Arte Marsiál sira,” no ikus
mai ho resolusaun No.16/2013 kona-ba “Ekstinsaun Grupu Arte Marsial sira” iha Jullu 2013 hodi taka OAM
problematiku maibe mos popular tolu mak hanesan Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Ikatan Kera Sakti (IKS)
no Kmanek Oan Rai Klaran (KORK).
To’o agora diskusaun kona-ba envolvimentu OAM iha violensia foku deit ba identidade husi autor violensia.
Maske Iha parte ida, balun argumenta katak ezistensia OAM sai ameasa ba paz no seguransa publiku, no kontribui
ba eskalasaun violensia iha nasaun laran. Iha parte seluk, organizasaun la enkoraja ka fo toleransia ba asaun krimi
no violensia ne’ebé komete husi membru sira. Asaun individual no grupu presiza haketak husi organizasaun.
Relasaun sira ne’ebé kompleksu ho rede no lealdade ne’ebé ezisti iha OAM laran hodi forma identidade
organizasaun bele dehan fo dalan ba individu ka grupu iha organizasaun laran hodi abuza ka foti vantajen ba
interese privadu. Relatoriu ida laos atu haree simplesmente debate kona-ba identidade autor sira maibe atu foka
ba kompleksidade natureza violensia no konflitu liga ba AM hodi haree klean kauza prinsipal ka abut husi konflitu
sira.
Relatoriu ida ne’e argumenta katak bandu OAM laos solusaun uniku hodi hakotu violensia no konflitu liga ba AM.
Violensia no konflitu sira mai husi tensaun strutural ne’ebé klean relasiona ho dezegualdade asesu ba servisu
publiku hanesan edukasaun no seguransa; kompetisaun ne’ebé makaas no dezegualdade distribuisaun rekursu
hanesan rai no asesu ba oportunidade hanesan kampu servisu; nomos enveija ne’ebé mosu husi kondisaun
2
AtReS ka Atensaun no Responde Sedu hanesan sistema monitorizasaun ba konflitu iha Timor-Leste ne’ebé estabelese iha tinan 2008
liuhusi koperasaun ho Sentru ba Rezolusaun Konflitu International husi Universidade Kolumbia (CICR). Ba informasaun detallu bele vizita
sitiu Belun iha www.belun.tl
ekonomia no sosial. Aumentu husi numeru joven ne’ebé disafetadu presiza haree hanesan atensaun ida tanba
bele lori ba violensia no instabilidade politika.3
Intensaun husi peskiza ne’e atu identifika fator sira ne’ebé hamosu violensia no konflitu enre grupu joven iha AM
laran, liliu problema sosial strutural hanesan ekonomia, edukasaun, no politika. Ho identifikasaun, relatoriu ne’e
koko atu hato’o rekomendasaun balun hanesan solusaun no resposta preventivu relasiona ho fator sira ne’e.
Perspetiva oioin husi komunidade, OAM, sosiedade sivil, akademiku, no governu lokal no nasional akomoda iha
relatoriu ne’e. Espera katak ho hanoin hanesan ne’e bele kria diskusaun ne’ebé konstrutivu kona-ba ezistensia
OAM hodi dezenvolve resposta ne’ebé inklusivu, komprensivu, no efetivu.
Hafoin introdusaun no esplikasaun badak kona-ba metodolojia, relatoriu ida ne’e esplika rezultadu xave sira husi
peskiza iha terenu. Rezultadu sira fahe ba parte haat hanesan: I) Kontekstu OAM iha Timor Leste inklui violensia
no konflitu liga ba OAM no persepsaun komunidade, II) Fator sira ne’ebé dudu hamosu konflitu, III) Dezafius ba
regulasaun ba OAM, no IV) taka ho konkluzaun no rekomendasaun sira ne’ebé hetan husi peskiza terenu kona-ba
oinsa atu responde ba konflitu no violensia liga ba AM.
3
E Brennan-Galvin, ‘Crime and violence in an urbanizing world’, Journal of International Affairs, vol. 56, 2002 pp. 123–146.
Parte I. Kontekstu violensia no konflitu liga ba OAM iha Timor Leste
Iha Timor-Leste, susar tebes atu defini termu Artes Marsias. Maske nune’e iha OAM kuaze 15-20 mak ezisti no iha
istoria ne’ebé kompleksu tantu iha periode antes no depois independensia.4
Enkuantu AM balun iha
kontribuisaun boot ba resistensia, iha mos AM lubuk ida mak importa ka mai husi Indonesia, hanesan PSHT, PD,
Seruling Dewata, Padjajaran, no IKS ne’ebé aumenta tan kompleksidade ezistensia husi grupu sira tanba afiliasaun
ba asosiasaun no politika sira. Ema balun alega grupu sira ne’e hanesan kriasaun husi Indonesia atu harahun
unidade, koesaun sosial, no destrui politika rezistensia. Maske nune’e intensaun ida ne’e la akontese
direitamente. Durante tempu Indonesia PSHT forma rede klandestina ne’ebé konesidu ho naran Fuan Domin hodi
apoiu prosesu tomak iha luta ba libertasaun, hanesan mos ho Padjajaran ne’ebé forma Kombat. Organizasaun
seluk harii ka mosu iha Timor-Leste husi Timor oan, hanesan KORK, ne’ebé kria iha Ainaro. Nune’e mos AM lubuk
ida lori mos husi rai liur hanesan Taekwondo (Korea), Karate (Japan), no Kempo (China) ne’ebé ladun envolve iha
konflitu iha luron. Alende AM sira, iha mos Arte Ritual hanesan 7-7, 5-5, Santo Antonio, ne’ebé mosu husi rai
laran.
Dezde hetan independensia, violensia komunal no rivalidade entre grupu sira husi AM sira sai prekupasaun ba
seguransa publiku. Membru no grupu husi organizasaun hanesan PSHT, KORK, IKS, no 7-7 konesidu tanba sira nia
envolvimentu iha rivalidade no insidenti violensia sira inklui krizi iha 2006-2007.5 Hodi resposta ba problema sira
ne’e, instituisaun estadu no governu, sosiedade sivil, no agensia internasional sira halo esforsu makaas hodi oinsa
bele responde ba kestaun ne’e. Antes ne’e inisiativa husi Presidenti Gusmao hodi estabelese Forum
Komunikasaun Artes Marsiais Timor-Leste (FOKAMTIL) nune’e bele envolve OAM sira iha prosesu harii dame.
Maske nune’e tanba laiha fundus Forum ne’e labele kontinua nia funsaun. Mekanismu sira seluk mos inisia liuhusi
estratejia rezolusaun konflitu husi governu hanesan Ministeriu Solidariedade Sosial servisu hamutuk ho agensia
internasional sira iha Dezembru 2007 harii programa Hamutuk Harii Futuru hanesan estratejia nasional hodi
responde ba krizi iha 2006. Iha mos esforsu husi organizasaun seluk hanesan ONU, Igreja, no autoridade lokal
hodi responde ba konflitu no violensia liga ba AM hanesan dialogu, juramentu, Nahe Biti Boot, no sira seluk.
Maske nune’e esforsu sira ne’e seidauk bele hakotu violensia sira liga ba AM.6 Ikus mai, iha Jullu 2013, Konsellu
Ministru hasae resolusaun hodi halo estinsaun ba AM ne’ebé konsidera problematika hanesan PSHT, IKS, no
KORK.7
Laos OAM hotu iha reputasaun ne’ebé aat hanesan ema barak haree. Iha AM balun mak iha reputasaun diak no la
envolve iha violensia no konflitu iha luron no haree hanesan organizasaun disiplinadu no desportiva lolos. Pur
ezemplu, Taekwondo, Karate, no Kempo sai hanesan ezemplu diak tanba kontribui diak tebes ba
4
James Scambury’s 2006 report, A survey of gangs and youth groups in Dili, Timor-Leste hanesan referesia diak tebes ba informasaun
kona-ba OAM oioin iha Timor-Leste, inklui ninia istoria no membru sira.
5
James Scambary (2009) Anatomy of a Conflict: the 2006-2007 Communal Violence in East Timor - Conflict, Security and Development, 9:2,
265-288.
6
Atividade balun mak hanesan dialogu no workshop iha 2010, hanesan sita iha relatoriu “From Street fighter to Peacebuilder.”
Estabelesimentu ONG Ita ba Paz hafoin peskiza iha relatoriu refere, estabelesimentu Komisaun Justisa no Paz husi Igreja Katoliku hafoin
krizi 2006, nomos atividade resolusaun konflitu sira seluk inisia husi Ministeriu Soliedaridade Sosial servisu hamutuk ho agensia ONU ba
programa dezenvolvimentu (UNDP).
7
The Government Resolution No.16/2013 “Extinction of the Martial Arts Groups.” http://www.jornal.gov.tl/?mod=artigo&id=4312.
dezenvolvimentu desportiva iha Timor-Leste. Kempo mak hanesan OAM ikus liu sai kampionatu iha SEA Games
Myamar 2013 hodi hetan medalla osan mean.8 Laos ne’e deit, prestasaun hanesan mos sira hetan iha 2011 iha
SEA Games iha Indonesia.9 Timor-Leste orgullu ho sira nia kontribuisaun no dezempeñu hodi reprezenta desportu
Timor-Leste iha nivel internasional. Modalidade desportiva tolu ikus ne’e mos oferese ona divertimentu ba
komunidade no joven sira iha kapital Dili iha loron Independensia hanesan 20 Maiu 2013.
Hodi reprezenta perspetiva no prekupasaun husi parte interesante barak, espesialmente membru husi OAM sira,
relatoriu ida ne’e rekonese mos kontribuisaun no motivasaun oioin entre no iha AM laran, nomos kompleksidade
fator ne’ebé dudu violensia liga ba AM.
1.1. Dadus Insidentes Artes Masiais, Estudante no Joven10
Figure 2: Proporsionalidade insidenti
violensia ne’ebé inisia husi estudante,
joven, no OAM. Ne’e reprezenta OAM,
estudante, no joven ne’ebé sai autor ba
violensia hanesan porsaun husi total
insidenti ne’ebé rekolla liuhusi sistema
AtReS Belun husi fulan Fevereiru 2012
to’o Setembru 2013. Fontes: EWER.
Hanesan hatudu iha Figure 3, maske
total numeru insidenti la hatudu
mudansa signfikante husi Fevereiru
2012 to’o Setembru 2013 maibe
porsaun insidenti violensia ne’ebé
inisia husi joven aumenta kompara ho insidenti inisia husi Artes Marsiais no estudante (Figure 1). Nune’e mos hafoin
suspensaun introduz tiha, proporsaun insidenti ne’ebé inisia husi AM menus. Atu dehan katak desde introduz iha Fevereiu
2012, kategoria insidenti joven - bazeia ba proporsaun husi insidentes total kontinua aumenta uitoan, rejista husi 17% to’o
40% husi total insidenti hotu kada fulan (figura 1). Nune’e mos husi Fevereiru 2012 – Setembru 2013, insidenti inisia husi
joven kontinua rejista aas liu (445 insidenti) kompara ho estudante (78 insidenti) no Artes Marsiais (22 insidenti) husi total
insidenti hotu iha periodu nia laran (figura 2). Enkuantu iha figura 3 hatudu numeru insidenti kada fulan hahu husi Fevereiru
11
2012. Figura tolu nee hatudu kompleksidade insidenti liga ba AM, estudante no joven. Insidenti sira kontinua sai nafatin
asuntu juventude. Tanba ne’e presiza atu iha esforsu integradu hodi responde laos deit iha asuntu espesifiku hanesan AM
maibe ba kontekstu jeral hanesan juventude.
8
Jornal Nacional Diario, “Kempo Hetan Medalla Osan Mean iha Sea Games,” 18 Dezembru 2013.
Antara, “Timor-Leste wins first gold medal,” November 20, 2011. http://www.antaranews.com/en/news/77783/timor-leste-wins-firstgold-medal
9
10
Dadus husi Belun nia sistema nomitorizasaun konflitu, Atensaun no Responde Sedu (AtReS). Ba informasaun detallu bele haree iha sitiu organizasaun
www.belun.tl
11
Kategoria joven foin introduz iha baze de dadus AtReS iha Fevereiru 2012 (molok ida ne’e seidauk iha). Tanba ne’e ami foti dadus hahu
husi fulan ne’e mai oin to’o Setembru 2013. Dadus hafoin periodu ne’e seidauk elabora hotu.
Figure 3: Numeru insidentes liga ba Artes
Marsiais, Joven no Estudante – periodu
Fevreiru 2012 to'o Setembru 2013. Fontes:
EWER
Figure 4. Total insidenti kada fulan hahu husi Fevereiru 2012. Fontes: EWER
1.2. Karateristika violensia liga ba AM – se mak envolve no oinsa?
Enkuantu OAM iha membru ne’ebé diversu, mai ho idade no esperiensia oioin inklui mos pesoal balun iha governu
no instituisaun seguransa, partisipante sira deklara katak joven mane sira ho idade 15 to’o 25 sai hanesan
provokador violensia liga ba AM iha komunidade nia leet. Karakteristiku ba violensia ne’e diferente tebes, hanesan
uza sasan kroat, tua, disputa rai, no sira seluk.
Partisipante sira rekonese katak tipu violensia ne’ebé akontese bebeik mak tuda malu, halo barullu iha luron, no iha
kazu seriu balun kauza oho no estraga sasan. Vitima husi insidenti sira ne’e mai husi membru AM no komunidade
sira. Membru AM sai vitima iha disputa teritoriu entre grupu diferente. Iha area konflitu balun, komunidade sai
vitima tanba tuda malu entre grupu, hetan ameasa tanba asosia ka iha relasaun ho OAM seluk, obriga atu tama
grupu ne’ebé dominante, no hetan disturbiu la ho motivasaun klaru. Tipu no razaun ba violensia uniku tebes. Laiha
motivasaun no tipu violensia ne’ebé klaru iha area hotu no laiha forma espesifiku violensia ne’ebé atribu ba grupu
balun.
Autor ba violensia liga ba AM barak mak joven no mane klosan sira. Iha area konflitu balun, autor mai husi eskola
oan sira no violensia dala ruma akontese besik eskola sira. Maske autor barak idade minoria maibe dala ruma joven
mane sira ho idade boot enkoraja violensia hanesan. Laiha partisipante ne’ebé hatudu evidensia katak lider masimu
AM ka membru ho pozisaun diak iha komunidade envolve iha violensia. Ho ida ne’e, lider OAM rejeita atu enkoraja
atitude violentu husi membru sira.
1.3. Persepsaun publiku ba Artes Marsiais
Figure 5: Benefisiu husi Organizasaun
Artes Marsiais
Bazeia ba levantamentu dadus ne’ebé
rekolla iha distritu 13 iha Timor laran,
komunidade barak mak fo persepsaun
negativu ba OAM, ne’ebé asosia ho
inseguransa no instabilidade, duke
haree hanesan atividade desportiva.
Rezultadu levantamentu (hanesan
hatudu iha figura 2 kraik), hatudu
katak 509 husi total 831 respondenti
(61.3%) konsidera OAM la oferese
benefisiu ruma ba komunidade. Respondenti 140 (15.9%) mak deklara katak OAM iha benefisiu ka impaktu ba
komunidade. Respondenti 649 husi total 831 (78.1%) mak apoiu total rezolusaun governu hodi halo ekstinsaun ba
OAM tolu, hanesan PSHT, IKS, no KORK. Repondenti 68 (8.2%) deit mak la apoiu rezolusaun. Rezultadu ida ne’e
hatudu reputasaun ne’ebé negativu ba OAM iha Timor Leste. PSHT, IKS, no KORK hanesan organizasaun ne’ebé
bandu, famouzu tebes iha Timor Leste nomos iha ligasaun ho violensia iha luron. Iha indikasaun forte katak resposta
husi respondenti iha levantamentu ne’e foka ka konsidera deit grupu sira ne’e, maibe la fo atensaun ba grupu sira
hanesan Taekwondo, Kempo, no Karate.
10
Figure 6. Apoia Rezolusaun Governu taka OAM PSHT, KORK, IKS
Iha lian seluk, atu dehan deit katak persepsaun komunidade ba AM influensia husi fator importante tolu. Ida mak
komunidade nia konesimentu rasik kona-ba ezistensia AM. Komunidade hatene AM liu husi popularidade. No ema
hotu hatene katak AM tolu hanesan PSHT, IKS, no KORK mak popular liu iha komunidade nia le’et. Nune’e sira
hanoin katak AM iha Timor Leste mak tolu ne’e deit. Segundu, papel media hodi informa kona-ba AM. Dala barak
informasaun ne’ebé fo sai liuhusi media foka deit ba ligasaun AM ho konflitu. Maske AM lubuk ida mak iha
kontribuisaun boot ba dezenvolvimentu desportu Timor Leste maibe ladun hetan atensaun barak husi komunidade
no la informa ho diak husi media sira. Terseiru seidauk iha informasaun barak kona-ba atividade AM seluk iha
komunidade nia le’et. Nune’e presiza atu iha informasaun barak nune’e bele aumenta komunidade nia konesimentu
ba ezistensia AM. Instituisaun no organizasaun relevante presiza hatudu AM ho imajen positivu ba komunidade.
Iha mos prekupasaun katak reputasaun ba lejitimidade OAM monu ho injustu nune’e OAM nia kontribuisaun ba
komunidade no nasaun hanesan organizasaun desportu lejitimu la hetan kreditu. Partisipante sira iha peskiza hato’o
sira nia hanoin katak nesesita tebes atu hadia perfil organizasaun. Iha entrevista ho reprezentate governu lokal
ne’ebé uluk sai mos asesor ba FESTIL distrital hateten katak presiza iha atividade hanesan sosializasaun ka
diseminasaun hodi hadia fali OAM nia naran iha komunidade nia leet.12 Iha ambitu rezolusaun governu hodi halo
ekstinsaun ba OAM problematiku hanesan PSHT, IKS, no KORK, importante tebes atu rekonese sira nia kontribuisaun
no promove nafatin kontribuisaun husi OAM ne’ebé lejitimu.
12
Entrevista Reprezentante Governu Lokal, Baucau, 29 Maiu 2013
11
Objetivu prinsipal husi OAM mak atu oferese oportunidade ba membru komunidade sira atu envolve iha atividade
desportu, tantu divertimentu no professional. Hanesan hatudu husi atividade Karate, Taekwondo, no Kempo ne’ebé
partisipa iha treinamentu no kompetisaun hahu husi nivel lokal, nasional, rejional, no internasional. Liuhusi sira nia
esforsu hodi hetan medalla osan mean no osan mutin, konsege hamorin perfil Timor-Leste iha nivel rejional no
internasional iha area desportu. Federasaun Silat Timor-Leste ka FESTIL partisipa iha kompetisaun nivel rejional
(ASEAN) iha Vietnam 2009 no SEA Games Indonesia ho rezultadu ne’ebé diak tebes.
Alende oferese atividade no divertimentu desportiva, OAM balun mos fo apoiu no kontribui ba sira nia komunidade
liuhusi servisu komunitaria. Pur ezemplu, ajuda harii tenda iha eventu komunitaria ka fo apoiu ba komunidade
ne’ebé hetan susar (IKS Loilubo)13, oferese apoiu fiziku ka tenaga kerja hodi harii uma-lulik (KORK Ermera)14 no
envolve iha konsellu seguransa popular (PSHT Comoro).15 Lideransa FESTIL iha Bobonaro identifika katak OAM iha
posibilidade atu fo apoiu iha situasaun emerjensia hanesan disastres naturais tan iha kapasidade fiziku, maibe la
konsege tanba la asesu ba fundus ruma.16 Klaru katak lejitimidade OAM iha pontesia atu kontribui ba komunidade
no nasaun, nune’e presiza duni atu haforsa no promove.
1.4. Violénsia liga ba AM: motivasaun pesoal, asaun grupu?
Persepsaun ne’ebé diferente kona-ba motivasaun no identidade iha violensia liga ba AM sai debate interesante iha
FGD sira, maske partisipante barak rekonese katak OAM la ofisialmente envolve iha violensia. Maske nune’e iha
balun mos argumenta katak relasaun rede entre membru sira iha organizasaun laran bele lori mos ba violensia entre
grupu bazeia ba lealdade no relasaun maun alin ka saudara liuhusi OAM. Peskizador Arnold (2009) argumenta katak
dala barak violensia sira liga ba joven iha Timor-Leste komete husi grupu kiik oan liuhusi kordenasaun grupu.17
“Ami nia doutrina no estatuta la apoiu envolvimentu membru iha konfrontus. Se sira envolve, ida ne’e sira nia
desizaun pesoal.” Lider AM iha Baucau
Lideransa AM ne’ebé konsege entrevista deklara katak organizasaun nunka mobiliza sira membru sira ho atributu
organizasaun hodi kria konflitu ka ba ataka grupu seluk. Sira mos ejiji katak grupu ka individu iha organizasaun laran
laiha autorizasaun hodi reprezenta OAM wainhira envolve iha violensia ka konflitu. Maske nune’e tanba lealdade no
rede ne’ebé eziste entre membru no individual iha organizasaun kria dinamika ba violensia. Ida ne’e akontese liuhusi
dalan oioin, hanesan mobiliza kolega sira seluk hodi apoiu ka envolve iha krimi liuhusi konvoka valor lealdade ka uza
organizasaun nia naran ba konflitu pesoal. Ho nune’e problema pesoal lori tama ba organizasaun no ikus mai nudar
konsekuensia, organizasaun sai familiar ka asosia ho aktus violensia tanba envolvimentu husi membru sira. Liu tan
ida ne’e, bele dehan katak membru sira seluk husi organizasaun ne’ebé la envolve iha krimi bele sai vitima tanba
13
FGD Loilubo, 27 Maiu 2013.
Interview with members of KORK Ermera, 23 May 2013.
15
Interview with members of PSHT in Beto area, 15 May 2013.
16
Interview with FESTIL Bobonaro, 20 June 2013.
17
Matthew B. Arnold (2009): ‘Who is My Friend, Who is My Enemy’? Youth and State-building in Timor-Leste, International Peacekeeping,
16:3, 379-392
14
12
identidade no ligasaun emosional entre membru sira dala barak uza hodi apoiu malu kuandu hakarak atu halo
vinganza ba sira nia inimigu. Dinamika grupu hanesan ne’e mak habelar konflitu. Populasaun iha area ne’ebé
vulneravel ba konflitu, hanesan Beto (Dili) no Caibada (Baucau) – hateten katak risku violensia bele aumenta
wainhira joven sira hamutuk ka halibur iha fatin ida. Sira konsidera katak wainhira grupu ho identidade hanesan
halibur malu iha luron, bele stimula insidenti hanesan tuda malu, provokasaun no ameasa, baku malu, no atu
violensia sira seluk. Dinamika forsa iha OAM laran oferese oportunidade no dezafiu ba harii dame, no presiza
atensaun barak.
“Wainhira sira mesak, sira la halo problema maibe kuandu hamutuk iha grupu no tuur iha estrada entau sira
hahu atu provoka malu no buka atu baku malu” – Membru Komunidade Caibada, Baucau
1.5. Sub kultura OAM – kultura lealdade hafahe?
Iha prekupasaun balun katak sub kultura iha OAM laran bele kompete ho valor sosial ne’ebé kria kontradisaun entre
tradisaun no modernizasaun nomos kauza divizaun iha familia no komunidade nia leet.18 Respondenti barak mak
observa katak membru AM sira fiar liu sira nia kolega ka Maun Boot sira iha organizasaun laran duke inan aman no
komunidade. Respondenti seluk argumenta katak sub kultura ne’ebé mosu ka forma iha organizasaun laran
kontribui mos ba erosaun ka degradasaun respeitu ba pratika tradisional no lei kustumariu hanesan Tara Bandu.
Belun nia relatoriu 2011, Impaktu Kostume no Kultura valor tradisional ne’ebé oioin no lealdade ba OAM bele
hamihis forsa kultura hodi rezolve problema.19
OAM no sistema familia iha Timor-Leste fo valor ka atensaun boot ba moris hamutuk (sosial). Ida ne’e presiza duni
sentimentu lealdade ba grupu ne’ebé ema ida hola parte. Partisipante sira hateten katak sub kultura OAM hatudu
liuhusi strutura hierarkia ne’ebé ejiji lealdade ba kolega ka saudara no maun alin iha organizasaun laran. Obrigasaun
hanesan ne’e mak aplika wainhira ema ida ka grupu defende sira nia kolega hodi halo vingansa ba sira nia inimigu
iha kualker problema. Maske nune’e lideransa AM totalmente rejeita envolvimentu organizasaun formal, enkuantu
iha indikasaun katak grupu ka individu foti duni vantajen husi ligasaun emosional no sentimentu lealdade ne’ebé
ezisti ona entre membru sira hodi apoia malu hasoru kualker problema ne’ebé mosu.
Iha tempu hanesan, konseitu relasaun familia makaas tebes iha kultura Timor. Purezemplu kultura ka tradisaun
obriga familia sira hodi apoia malu liuhusi troka rekursu sira iha selebrasaun tradisional. Nune’e mos valor kultura
koletivu ne’ebé fo importansia ba relasaun familia no obrigasaun sira ejiji labarik sira atu fo respeita ba sira ne’ebé
idade. Tanba ne’e se kultura hanesan transfere ba sub kultura, tensaun bele akontese iha nivel komunitaria.
18
Baucau, 29 May 2013.
See: Escollano Brandão, Constantino. ‘Culture and it’s impacts on social and community life’,AtReS Policy Report No. 5, 2011,
http://belun.tl/wp-content/uploads/2012/06/Relatoriu-Politika-VI-Impaktu-Kultura.pdf
19
13
Iha Timor-Leste, mane sira nudar defensor ba sira nia familia. Iha tendensia atu uza violensia hodi rezolve problema
balun. Myrtinnen (2009) argumenta katak valor patriarkal nomos istoria rezistensia mantein retorika husi mane iha
funu no estabelese lisensa sosial ba mane atu uza violensia.20 Tendensia violensia la reprezenta atitude espesifiku
sub kultura OAM, maibe foka ka bazeia ba aseitasaun violensia ne’ebé inklina ona iha kultura nasional. Idea kona-ba
kultura violensia sei diskuti klean iha parte II, seksaun 2.4.
Ikus liu, ho identidade uniku no sai forsa sosial, OAM sira sita nafatin atensaun barak husi publiku. Ida ne’e bele sai
risku tanba sira bele sai espiátoria ka kambing hitam ba violensia iha foho no sidade. Nune’e mos OAM sai fontes
uniku ba aktu violensia liga ba joven. Liu tan ida ne’e, bele sai disvantajen tanba ita foku ba kestaun OAM hodi
haluha tiha estratejia holistiku hodi responde ba problema oioin ne’ebé rezulta husi failansu implementasaun
politika. Iha diskusaun informal ida ho joven husi Samalete, observa katak hun husi problema laos AM deit maibe
kauza mos husi fator sosial seluk hanesan nauk, akuza malu buan, no politika pasadu.21
“Problema ne’e kompleksu; liga ba projeitu eletrisidade, naukten, dun malu buan, no disputa rai. Hirak ne’e hotu
kontribui oituan-oituan ba violénsia iha Samalete.” Joven Samalete
1.6. Manipulasaun politika
OAM fo mos kontribuisaun boot durante luta ba ukun rasik an. Barak harii no envolve iha rede klandestina hodi fahe
informasaun no rekursu sira seluk. Pur ezemplu PSHT fo kontribuisaun liuhusi rede klandestina ho naran Fuan Domin
ne’ebé nia membru sira naklekar iha Timor laran. Hafoin independensia, membru balun husi organizasaun ne’e
envolve iha dezenvolvimentu institusional hanesan membru ka funsionariu governu. Iha karta aberta ida ne’ebé
hakerek husi KRAM nasional iha 25 Setembru 2013 iha media Timor Post, OAM iha membru ne’ebé diversu no balun
sai enkaregadu hanesan funsionariu publiku iha instituisaun Estadu. Maske nune’e balun sei marjinaliza ka la hetan
atensaun iha prosesu dezenvolvimentu nasional no ikus mai deskontente. Dinamika hanesan ne’e aumenta ho
organizasaun nia dezafiu sira halo AM sai vulneravel ba manipulasaun politika. Hanesan konsekuensia, sira mos bele
espresa sira nia sentimentu frustrasaun liuhusi violensia. Goldstone (1991) esplika katak wainhira hasai joven sira
husi partisipasaun politika, sira bele envolve iha violensia hodi espresa sira nia tristeza.22 Promesa politika ne’ebé la
sai realidade no utiliza joven sai instrumentu hodi atinji ambisaun politika ema seluk nia bele sai kauza ba
frustrasaun iha joven sira nia le’et, ne’ebé dala barak espresa liuhusi violensia.23
20
Myrttinen, H. (2009). “Poster Boys No More: Gender and Security Sector Reform in Timor-Leste”. Retrieved from
http://mercury.ethz.ch/serviceengine/Files/ISN/112694/ipublicationdocument_singledocument/06870c99-a19b-4f07-9bf52e9d85194b05/en/DCAF_PP31_PosterBoys_2.pdf/
21
Diskusaun informal ho joven ida husi Samalete iha 24 Maiu 2013. Nune’e mos iha sosializasaun iha Suco Cassa, Distritu Ainaro, iha 21 Agostu
2013 ne’ebé fasilita husi DNPKK, komunidade mos rekonese katak AM laos hun husi insidenti violensia maibe problema politika
22
Goldstone, J.,A. (1991). Revolution and Rebellion in the Early Modern World. Berkely, CA: University of California Press
23
Konsultasaun no entrevista informal ho Diretur ONG Lokal 11 Abril 2013.
14
James Scambary (2009) argumenta katak iha duni ligasaun entre partidu politiku sira ho OAM, hanesan KORK ho
FRETILIN, no PSHT ho PD no PSD.24 De faktu maske iha duni membru senior balun husi OAM balun ne’ebé tama iha
governu Timor-Leste maske la reprezenta ka la lori bandeira organizasaun. Iha entrevista ho Segundu Komandante
Jeral PNTL deklara katak iha duni membru senior balun husi OAM balun mak kaer funsaun hanesan membru
governasaun atual.25 Ho ligasaun hanesan ne’e, la susar atu konsidera katak manipulasaun balun akontese duni hodi
mobiliza grupu ba interese politika. Peskiza ida ne’e rekonese katak iha duni ligasaun entre interese politika no
ezistensia OAM balun. Maske nune’e partisipante barak la koalia barak kona-ba ne’e ligasaun kauza no efeitu husi
politika no violensia. Lideransa OAM sira rekonese katak sai membru ba partidu ida hanesan desizaun ema ida-idak
ka individu, maibe organizasaun la ofisialmente afilia ba partidu ida. Ema individual nia envolvimentu iha partidu la
hetan lejitimasaun husi organizasaun.
“Afilia ba partidu politiku ruma hanesan direitu demokratiku sidadaun ida-idak nian iha nasaun ne’e.” – Elementu KORK Ermera
24
James Scambary (2009): Anatomy of a Conflict: the 2006–2007 Communal Violence in East Timor, Conflict, Security & Development, 9:2,
265-288.
25
Entrevista ho Segundu Komandante Jeral PNTL 26 Jullu 2013
15
1.7. Papel Media hodi relata kona-ba insidenti liga ba AM
“Uluk tanba motivasaun politika no istoria luta, journalista sira koko atu publika lais kona-ba insidenti ida. Mentalidade
ida ne’e mak sei mosu iha tempu indepedensia. Katak journalista barak seidauk hetan treinu barak entaun dala barak
hakerek buat ne’ebé hetan iha baze (raw materials) no la analiza klean maibe publiku kedas.” – Direitor Media iha Dili
Media iha papel importante hodi fahe informasaun no bele influensia publiku nia persepasaun ba OAM.
Informasaun sira ne’ebé publika liuhusi media no dala barak hato’o aspeitu negativu kona-ba OAM, kontribui ba
konseitu ne’ebé sala katak OAM laiha papel lejitimu iha komunidade hanesan organizasaun desportiva. Nune’e mos
iha kazu balun, media dala ruma hamosu ka stimula eskalasaun violensia entre grupu iha AM laran liuhusi
informasaun ne’ebé la klaru. Pur ezemplu iha entrevista iha Covalima no Baucau, partisipante deklara katak dala
ruma informasaun ne’ebé publika kona-ba insidenti violensia ne’ebé deskonfia iha ligasaun ho AM la klaru. Iha
entrevista ho jornalista senior ida, nota katak informasaun ne’ebé sensasionalizadu kona-ba insidenti sira dala ruma
ho motivu buka lukru deit duke tuir enkuadramentu jornalismu ne’ebé diak no uza emosaun hodi hakerek. Media
sira la ke’e klean ka investiga didiak problema ne’e no la sukat konsekuensia ba relatoriu ne’ebé sira fo sai ho
informasaun la los ka la klaru tanba sira la komprende no la halo analiza ba konflitu. Presiza fo atensaun barak ba
informasaun ne’ebé los no imparsial iha publikasaun kona-ba OAM. No ida ne’e akontese tanba media dala barak la
foti informasaun direita husi komunidade nudar observasaun direita maibe hakerek no publika informasaun bazeia
ba rumores ka buat ne’ebé sira rona.26
26
Entrevista ho direitor Media lokal iha Dili, 13 Jullu 2013
16
Parte II. Fator sira ne’ebé dudu joven sira envolve iha violénsia liga ba AM
“Hau haree Arte Marsiais ne’e hanesan indikador husi buat barak ne’ebé lao lalos iha ita nia nasaun laran” – Direitor
ONG lokal iha Dili
Fokus ida husi peskiza ne’e mak atu identifika hun no abut husi violénsia liga ba AM iha nasaun laran. Peskiza terenu
fo evidensia katak iha fator estrutural oioin no kompleksu mak bele konsidera sai hanesan fator determinante ba
eskalasaun violénsia liga ba AM. Fator hirak ne’e influensial tebes iha komunidade nia le’et no sempre mosu ho
violénsia liga ba AM. Nune’e presiza atensaun makaas husi governu no parseiru sira hotu hodi nune’e bele prevene
konflitu no reduz esklasaun violénsia iha futuru. Enkuantu OAM tolu ekstintu ona ho resolusaun husi governu (Res
No. 16/2013), tempu ona atu muda ita nia hanoin hodi haree klean abut husi konflitu nune’e labele akontese tan.
Relatoriu peskiza ida ne’e identifika fator fundamentu ne’ebé konsidera kontribui ba eskalasaun violénsia entre
joven liga ba AM mak hanesan kestaun edukasaun [formal no naun formal], problema dezempregu, urbanizasaun ka
migrasaun husi foho mai sidade, no normalizasaun violensia bazeia ba sistema partriarkal no heransa violénsia husi
kolonialismu no okupasaun.
2.1. Edukasaun: husi uma laran (familia), komunidade, no iha eskola
Hau hanoin labarik sira haree tuir saida mak ema boot sira halo. Ita hotu tenke hanoin – inan aman sira tur hamutuk ho oan sira
no dehan ba sira atu iha hahalok ne’ebé diak ka lae? Wainhira sai inan aman ita tenke hanorin ita nia oan sira atu labele kria
konflitu – Lia nain, Baucau
Kualidade no asesu ba edukasaun sai kestaun ne’ebé disktui barak iha Timor-Leste. Impaktu edukasaun ba
dezenvolvimentu labarik no klosan sira importante tebes, laos deit tanba matenek no abilidade sira maibe valor,
atitude, no hahalok sira. Iha argumentu katak edukasaun hanesan dalan ida hodi reduz konflitu, violensia, no krimi.
Hasae abilidade no konesimentu ema nian liuhusi edukasaun formal sei hasae sira nia abilidade ba empregu no
fonte rendimentu liuhusi dalan legal. Maske nune’e atitude no tendensia ba violensia mos influensia husi ezemplu
ne’ebé hatudu iha ambienti klosan sira nian hahu husi uma laran. Ho nune’e edukasaun (formal no naun formal) lao
iha ambitu tolu mak hanesan familia, komunidade, no eskola.
Seitor edukasaun iha Timor-Leste hasoru dezafiu oioin iha tinan hirak ne’e. Kestaun relasiona ho kualidade, asesu no
kobertura husi eskola sira iha nasaun laran liliu kualidade mestre sira nomos metodu no stilu hanorin, infrastrutura
fiziku, no rekursu sira.27 Iha diskusaun grupu iha Bobonaro, respondenti lubuk ida fo importansia hodi haforsa
sistema edukasaun formal iha Timor-Leste nune’e bele asegura oportunidade ba labarik sira atu aprende no
27
Ba informasaun detallu kona-ba dezafiu iha asesu ba kualidade edukasaun no kobertura iha Timor-Leste, bele haree relatoriu Banku
Mundial iha ‘Education Since Independence – From Reconstruction to Sustainable Improvement” (2004)
17
dezenvolve.28 Abilidade bazika le’e no hakerek ne’ebé kuran laos deit prevene joven sira tama ba merkadu traballu
no halo sira independente maibe mos hanesan PNUD relata katak bele hasae vulnerabilidade ba manipulasaun
politika no envolvimentu iha atividade krimi no violensia.29
Mane ho idade 25-29 reprezenta persentajen aas liu husi total populasaun liu tinan 5 (66.9%) nomos total numeru
mane ne’ebé husi eskola (64.7%).30 Nune’e mos, numeru husi hirak ne’ebé husik eskola boot liu husi sira ne’ebé
nunka atende eskola. Figura hirak ne’e hatudu relasaun kauzal entre edukasaun no insidenti relasiona ho AM no
joven ne’ebé aas. Akademiku Collier halo koneksaun entre valor no edukasaun ne’ebé simu husi labarik no joven
mane sira, no risku hodi envolve iha atividade atitude krimi grupu nian.31 Wainhira sira hetan oportunidade servisu
liuhusi edukasaun, sira sei la buka rendimentu husi dalan ilegal. Iha kontekstu Timor-Leste, situasaun sai komplikadu
ho aumentu husi populasaun joven ne’ebé kompete hodi asesu ba edukasaun. Ho futuru ne’ebé la klaru hanesan
ne’e, joven sira ne’ebé la envolve ativu iha sosiedade no abilidade ne’ebé la sufisiente hodi kontrola sira nia futuru
espresa sira nia frustrasaun liuhusi konsumu droga no envolve iha violensia.32
Alende abilidade le’e no hakerek, Peace Education Working Group (UNICEF) sita importansia husi edukasaun
abilidade ba moris.33 Hakiak abilidade hanesan ne’e haforsa joven sira hodi halo desizaun ne’ebé diak no halo sira
evita atividade krime no uza droga no responde diak ba dezafiu sira iha prosesu ba maturidade.34 Iha Timor-Leste,
pur ezemplu, UNICEF fasilita treinamentu abilidade moris ba joven sira ne’ebé afeta husi violensia iha 2006.35
Nune’e mos iha diskusaun informal ida ho ekipa internal Belun, mosu idea katak abilidade ba moris presiza duni atu
hamoris iha joven sira nia le’et hodi nune’e sira bele kompriende kona-ba lalaok moris nian. Inklui iha treinamentu
transformasaun konflitu bele ajuda partisipante joven sira aprende kona-ba dezafiu moris no oinsa bele responde.36
Alende sistema edukasaun formal, respondent lubuk ida mos preokupa ho falta atensaun no akompanamentu husi
familia, edukasaun sivika no atividade ekstrakurikular. Iha FGD iha Maliana Vila, partisipante sira argumenta katak
edukasaun iha uma laran importante tebes ba dezenvolvimentu pozitivu joven sira no sei iha konsekuensia negativu
se hirak ne’e la eziste.37 Iha entrevista ho Radio Timor-Leste, Amululik Igreja Katolika ida levanta kestaun falta
atensaun no akompanamentu husi inan aman ba labarik sira hanesan kauza ida hodi kontribui ba envolvimentu
28
FGD Maliana Vila, 18 Junu 2013
UNDP Bureau for Crisis Prevention and Recovery (2004) ‘Youth and Violent Conflict: Society and Development in Crisis’ p.39
30
Census 2010
31
Collier, P. (2000) “Doing well out of War: An Economic Perspective” in Greed and Grievance: Economic Agendas in Civil Wars, Mats Berdal
and David M. Malone, eds Boulder. CO and London: Lynne Rienner, pp. 91-111.
32
FGD iha Suco Comoro, 13 Maiu 2013
33
“Abilidade moris fo ajuda labarik no joven sira atu tau ba pratika matenek, atitude, no valor sira. Nunee mos promove dezenvolvimentu
abilidade ne’ebé luan hodi ajuda labarik no joven sira hodi adapta ho efetividade ba dezafiu sira iha moris lorloron, halo sira sai forsa iha parte
sosial no psikolojiku. Abilidade moris bele inklui koperasaun, negosiasaun, komunikasaun, foti desizaun, rezolve problema, jere emosaun,
sensibilidade ba an rasik, empatia, hanoin kritiku no kreativu, responde diak ba presaun husi kolega sira, sensibilidade ba risku sira, iha
konfidensia, no prepara ba mundu servisu ka traballu”– Fountain, S. (1999) Peace Education in UNICEF, p.11
34
UNICEF (2011) “The State of the World’s Children 2011: Adolescence – An Age of Opportunity” New York. P.68
29
35
Bridgette See, “Life Skills Training for young people displaced by violence in Timor-Leste,” UNICEF at glance, July 2006;
http://www.unicef.org/protection/Timorleste_34920.html
36
37
Diskusaun ho ekipa Belun, 6 Agostu 2013
FGD Maliana Vila, 18 June 2013.
18
joven iha violensia.38 Observasaun hanesan mos mai husi Banku Mundial 2007 ne’ebé nota katak falta komunikasaun
entre inan aman ho oan sira iha relasaun forte hodi hasae risku atitude violentu.39 Nune’e mos partisipante iha FGD
balun iha Maliana Vila hateten katak joven menor idade sira la hetan sansaun ruma husi inan aman wainhira envolve
iha violensia liga ba AM. Ida ne’e hanesan fo fali toleransia ba labarik sira atu envolve. Pur ezemplu iha Baucau
respondent balun deskonfia katak inan aman fo apoiu ba envolvimentu sira nia oan wainhira envolve iha violensia
liga ba AM.40
Klaru katak inan aman tenke hatudu papel no ezemplu konstrutivu, maske nune’e ho presaun ekonomia hanesan
rendimentu hodi hatutan moris lorloron obriga sira atu moris dook ba malu no hamenus relasaun entre inan aman
ho oan sira. Iha sorin seluk, ami nia peskiza identifika katak metodu edukasaun no disiplina ne’ebé represivu fo
impaktu negativu ba atitude violentu joven sira. Observasaun direita ba violensia domestika bele lori ba
konesimentu no normalizasaun uza violensia hodi resolve problema.
Hanesan identifika ona iha sesaun ida ne’e, atitude violensia la akontese sein iha influensia husi fator eksternal sira.
Atitude violensia hetan influensia husi ambitu familia, kolega (ransu), komunidade, no sosiedade.41 Enkuantu
edukasaun no apoiu ba dezenvolvimentu positivu joven sira tenke mai husi autor barak, respondenti lubuk ida
identifika sistema edukasaun formal hanesan plataforma no kanal importante hodi prevene violensia liga ba AM.
Sira nota katak atividade hanesan mediasaun, dialogu, no edukasaun paz bele promove atitude naun violensia.
Maske foku husi seitor edukasaun mak responde ba prekupasaun strutural hanesan hasae abilidade, konesimentu,
no tama iha merkadu traballu, presiza mos atu inklui abilidade moris iha kurikulu hodi transforma atitude krimi no
violensia.
2.2. Dezempregu no dezgualdade
“Problema laos Arte Marsiais ne’e rasik maibe laiha atividade no kampu serbisu ba joven sira. Wainhira joven sira
laiha atividade no serbisu, barak sei tur iha estrada no halo problema. Maske bandu Arte Marsiais maibe sira mos
nafatin laiha serbisu, sira sei nafatin tur iha estrada no kria problema. Joven sira presiza asistensia husi governu,
instituisaun, no familia sira atu ajuda sira sai ema ne’ebé susesu no kria dame”. Xefe Aldeia & Inan, Dili
Alende iha prekupasaun ba kualidade edukasaun iha Timor-Leste, iha mos prekupasaun ba nivel laiha servisu ka
dezempregu. Joven sira ne’ebé iha potensia tama ba merkadu traballu mak afeta barak liu husi problema hirak ne’e.
Tuir Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (ADB), Timor-Leste nia persentajen joven dezempregu mak 40%.42 Presaun
psikolojiku no ekonomia akompaña ho dezempregu bele destroi familia no komunidade. Ministru Justisa, Dionisio
Babo (2011) afirma katak dezempregu hanesan dezafiu ida seriu ba povu Timor-Leste tanba iha posibilidade aas ba
hirak ne’ebé enfrenta hela problema ekonomia hodi envolve iha atitude problematiku hanesan nauk, prostituisaun,
38
Diskusaun ne’e fo sai iha Radio Timor-Leste iha 10 Junu 2013.
World Bank (2007) ‘Timor-Leste’s Youth in Crisis: Situational Analysis and Policy Options’ p.12
40
Entrevista iha Suco Caibada, 29 Maiu 2013.
41
Fountain, S. (1999) Peace Education in UNICEF, p.4
42
Asian Development Bank, 2012, Retrieved 20 March 2014 from: http://www.adb.org/features/12-things-know-2012-youth-employment.
39
19
no konflitu entre relijiaun.43 Organizasaun Traballu Internasional (OTI) mos nota konsekuensia husi dezempregu
joven ne’ebé aas mak hanesan atitude ne’ebé lalos, aumentu nivel krimi, violensia, no estrimismu politika.44
OAM dala barak organiza an iha ligasaun ka rede patronajen no familia ka afiliasaun ho lealdade ne’ebé firmi liuhusi
oferese tulun ka apoiu. James Scambary hateten katak iha Timor-Leste, rede ka ligasaun OAM boot sira babain uza
hodi oferese seguransa ba industria ne’ebé tradisionalmente domina husi grupu krimi organizadu hanesan
diskoteka, bordel, no jogu ilegais sira seluk nune’e bele fo insentivu finanseira ba membru.45 Joven sira ne’ebé
marjinaladu no mukit bele tama ba risku hodi envolve iha atividade krimi no violensia sira seluk hanesan meius ida
hodi responde ba inserteza no frustrasaun emosional iha sira nia vida. Ho dalan ida ne’e dezempregu joven ne’ebé
sistematiku bele haree hanesan atu falsifika objetivu OAM iha Timor-Leste no ikus mai dudu joven sira ba atitude
ladiak no violensia grupu.
Maioria partisipante sira iha peskiza nota katak fontes signifikante ba tensaun entre joven mak kompetisaun boot ba
servisu ne’ebé oituan. Skala ka nivel dezempregu joven sei kontinua sae se laiha inisiativa atu kria empregu relasiona
ho aumentu numeru populasaun. Iha Timor-Leste, 46 pursentu husi populasaun ho idade 18 mai kraik no taxa
natalidade boot entre nasaun seluk iha mundu.46 Taxa moris ka natalidade no aumentu numeru joven sira signifika
katak tinan-tinan grupu boot tama iha merkadu traballu, no ida ne’e hatudu nesesidade ba politika ida ne’ebé klaru
no urjenti hodi responde ba kriasaun empregu no harii kapasidade rekursu umanu ne’ebé apropriadu.
Falta industria ho insentivu ba trabalador sira iha Timor-Leste, nomos ejijensia atu diversifika ekonomia ne’ebé
depedenti ba rekursu naturais, eksportasaun trabaladores lokal ba liu liuhusi akordu bilateral sira no programa
servisu iha estranjeiru oferese oportunidade ne’ebé diak tebes hodi reduz presaun merkadu traballu domestiku.
Programa empregu iha rai liur ne’ebé implementa ona husi departamentu empregu nasional iha SEPFOPE iha akordu
bilaterais ho Australia no Korea Sul hodi haruka Timor oan hodi servisu iha pozisaun hanesan peskas, agrikultura, no
ospitalidade no produsaun industria. Programa sira ne’e bele kontribui ba dezenvolvimentu abilidade no esperiensia
ne’ebé naton wainhira fila mai rai laran. Nune’e mos, haruka osan husi liur mai Timor-Leste bele kontribui ba
redusaun presaun ekonomia no tensaun iha komunidade. SEPFOPE relata katak total osan ne’ebé haruka husi liur
hamutuk $2,946,839 iha tinan 2013.47 Iha area ne’ebé vulneravel ba konflitu hanesan Comoro no Fatuhada (Dili)
nota katak iha duni relasaun entre interese joven sira hodi buka servisu iha rai liur. Katak tensaun konflitu joven iha
komunidade tun wainhira joven barak asesu ba servisu (inklui servisu iha rai liur).48
43
East Timor Legal News. (2011). “Correlation between High Unemployment and Violence in Timor-Leste.” Retrieved 20 March 2013 from
http://easttimorlegal.blogspot.com/2012/08/correlation-between-high unemployment.html/
44
International Labour Organisation (ILO), Retrieved 20 March 2014 from:
http://www.ilo.org/public/english/bureau/program/dwcp/download/timorleste.pdf
45
James Scambury, “ Timor Leste Armed Violence Assessment: Groups, Gangs and Armed Violence in Timor Leste”,Issue Brief 2, April 2009.
46
United Nations Children’s Fund (UNICEF), “At a glance: Timor-Leste”, retrieved 3 March 2013 from http://www.unicef.org/infoby
country/Timorleste_statistics.html.
47
Brigida Soares, SEPFOPE, “Sending People Overseas, Generating Money”, Published through ETAN 2, April 2014.
48
Entrevista ho lideransa komunitaria ida iha Suco Comoro, Dili, 14 Maiu 2013.
20
Programa Treinamentu Sentralizadu no Inkompatibilidade ba abilidade
Hanesan partisipante iha merkadu traballu, joven dalabarak hasoru dezafiu katak ladun iha abilidade no espertu
ne’ebé empregadu sira presiza. Tuir partisipante sira iha peskiza ne’e, joven sira ne’ebé gradua ona husi eskola
sekundaria ka universidade sei susar atu hetan servisu. Elimentu sub-KRAM Covalima iha entrevista hateten katak
maske iha ona asesu ba edukasaun ho numeru graduadu husi eskola sekundaria no universitaria ne’ebé aas maibe
abilidade atu hetan rendimentu liuhusi servisu seidauk iha mudansa.49 Maske treinamentu sira iha objetivu atu
prepara joven sira servisu no halo sira bele servisu, maibe kontinua la atinji espetativa joven sira nian no dala barak
joven sira la konsege atu hetan oportunidade iha ne’ebé sira bele pratika abilidade no konesimentu husi
treinamentu.50 Enkuantu governu, liuhusi SEPFOPE oferese programa treinamentu ba joven sira iha fatin barak iha
nasaun laran, komunidade barak (bazeia ba peskiza) seidauk haree progressu iha taxa empregu joven sira. Ho
inkompatibilidade abilidade hatudu katak joven sira simu edukasaun no treinamentu ne’ebé dala ruma la apar ho
tipu servisu ne’ebé iha merkadu traballu.
Kestaun seluk ne’ebé identifika mak joven sira iha area rurais seidauk iha asesu barak ba programa treinamentu
joven sira ne’ebé oferese husi SEPFOPE, tan implmentasaun dalabarak sentralizadu.51 Los duni katak problema
dezempregu joven sira iha area rural sai prekupasaun tanba indikasaun probreza boot liu kompara ho area urbana.
Situasaun ne’e motiva ka dudu migrasaun interna husi rural mai sidade ne’ebé ikus mai aumenta konsentrasaun
joven dezempregu iha area sidade ka urbana no sai vulneravel ba konflitu inklui kontribui ba konflitu liga ba AM iha
sidade.
Dalan ida atu sai husi presaun ne’e mak liuhusi kriasaun servisu iha area rural no harii kapasidade ne’ebé foka ba
abilidade ne’ebé apropriadu iha kontekstu rural no dezenvolvimentu seitor privadu. Maske programa no pratika
auto-empregu lao ona iha area hanesan agrikultura, tuir partisipante sira seidauk iha koñesimentu diak ba estratejia
negosiu ne’ebé efetivu hodi hetan rendimentu aas nomos sustenta diak kondisaun moris lorloron. Partisipante iha
FGD iha Covalima rekomenda katak bele oferese fundus kiik ba koperativa joven lokal hodi ajuda hasae negosiu iha
area rural.52 Ezemplu diak tebes husi joven sira ne’ebé halo negosiu kiik mak joven sira Suco Fatubosa/Daisoli
(distritu Aileu), iha ne’ebé joven sira ne’e uluk envolve iha violensia no konflitu AM iha Suco laran ikus mai inisia
grupu koperativa agrikultura ne’ebé iha rendimentu. Uza rendimentu husi faan produtu agrikultura hanesan modo,
grupu mos investe iha area seluk hanesan sosa instrumentu muzika ne’ebé uza hodi oferese divertimentu ba
komunidade iha eventu komunitaria. Koperativa kontinua lao no komunidade iha area ne’e apresia tebes joven sira
hodi foti inisiativa hakotu konflitu no violensia no restaura paz iha komunidade nia le’et.53
49
Entrevista ho Presidenti Sub CRAM Covalima, 9 Jullu 2013.
Idem.
51
FGD Maliana Vila, 18 Junu 2013.
52
FGD Camanasa, 9 Jullu 2013.
53
Casa de Produção Audiovisual/TVTL, 6 November 2013.
50
21
Prekupasaun seluk kona-ba dezempregu ne’ebé boot no asesu ba projeitu lokal, no oportunidade treinamentu mak
kona-ba sentiment dezegualdade, favoritismu ba grupu ida, no nepotismu. Maske iha esforsu boot ba
dezenvolvimentu rural liuhusi projeitu infraestrutura hanesan loke no hadia estrada, maibe enveija sosial kontinua
sai kestaun boot iha komunidade ne’ebé sai tarjetu ba projeitu. Partisipante no joven sira iha distritu Covalima
deskontente no triste wainhira observa katak iha nepotismu no favoritismu ba grupu ida ka politiku sira hanesan
veteranu ne’ebé hetan ona pensaun hodi hetan tan kontratu no rekursu husi governu hodi implementa projeitu. Sira
mos kestiona no kritika rekrutamentu no alokasaun servisu ne’ebé bazeia deit ba partidu politiku, familia, ka
organizasaun duke rekrutamentu ne’ebé justu ka bazeia ba meritu. Iha kazu balun mos kompañia lokal sira dala
barak aluga ka fo servisu ba traballador rai liu ne’ebé iha ona abilidade no esperiensia duke fo oportunidade barak
ba joven lokal. Respondenti balun iha peskiza ne’e informa katak projeitu rural hanesan dada eletrisidade domina
husi traballador estranjeiru hanesan Indonesia duke Timor oan.54 Dezegualdade hanesan ne’e kontribui no hametin
tan frustrasaun iha joven sira le’et, ne’ebé ikus mai aumenta potensialidade konflitu komunitaria iha sira nia hela
fatin.
2.3. Migrasaun husi rural mai sidade – dimensaun no fronteira foun
“Joven sira ne’ebé envolve iha insidenti la hela metin iha fatin refere; sira ema ne’ebé foun –maibe ema ne’ebé sai
vitima ba sira nia hahalok mak sira ne’ebé hela metin iha area ne’e. Barak liu mak labarik mane sira ne’ebé muda mai
Dili husi area rural atu ba eskola no buka serbisu mak halo problema.” Membru Komunidade, Dili.
Tendensia migrasaun interna babain kauza husi sentralizasaun dezenvolvimentu no konsetrasaun rekursu iha
kapital, tantu nasional no distrital. Hanesan diskuti ona iha sesaun kotuk, buka asesu ba edukasaun no oportunidade
servisu hanesan motivasaun primeiru hodi muda husi rural mai sidade. Ho limitasaun oportunidade hodi hadia vida
ekonomia no esperansa katak kapital sidade sei oferese opsaun ba limitasaun, sentru urbanu sai opsaun atrativu ba
ema barak, tantu klosan, joven, no idade sira. Bazeia ba sensus Timor-Leste 2010, hatudu katak proporsaun
populasaun hela iha Dili aas liu kompara ho populasaun ne’ebé hela iha kapital distritu sira – ho 192,652 husi total
populasaun hamutuk 316,086.55
Alende presaun no impaktu husi urbanizasaun ne’ebé kompleksu, kestaun aumentu populasaun joven ka youth
bulge, iha ne’ebé klosan no joven sira reprezenta proporsaun ne’ebé aas teb-tebes husi populasaun hotu.
Akademiku Curtain (2010) identifika katak joven iha Timor-Leste ho idade 15 to’o 29 mak domina numeru membru
komunidade ne’ebé halo migrasaun ba area sidade.56 Nune’e mos Neupert no Lopes hateten katak etapa moris
balun asosia disproporsionamente ho migrasaun, tanba sira to’o ona realizasaun ba hakarak no ejijensia hodi hetan
empregu no moris diak.57 Husi total numeru mane ne’ebé hela iha area urbana iha nasaun laran (166,163), 102,900
54
Entrevista no diskusaun ho autoridade lokal iha Samalete, 24 May 2013
Sensus Populasaun no Uma Kain iha Timor-Leste 2010 Vol. 2
56
Richard Curtain (2010), “A Census Report on Young People in Timor-Leste in 2010”, NSD, UNFPA and UNICEF 2012.
57
Neupert, Ricardo, Silvino Lopes (2006) “The Demographic Component of the crisis in Timor-Leste” London School of Economics.
55
22
mak hela iha distritu ka kapital Dili. Deskrisaun detallu identifika katak kuaze metade (80,909) husi joven sira ne’e
mak ho idade 15-39.58
Ho densidade populasaun joven ne’ebé aas iha sentru urbanu, aumenta tan ho dislokasaun mekanismu tradisional
ba resolusaun konflitu no papel autoridade, bele fo impaktu lubuk ida ba violensia iha sidade. Primeiru, mak hela
dook husi inan aman no familia sira, komunidade, no autoridade tradisional bele halo joven sira sai vulneravel ba
influensia negativu, nomos hafraku disiplina no kontrola ba sira nia atitude no hahalok sira. Segundu, tan TimorLeste nasaun ida ne’ebé ho etniku no lian inan oioin nomos ho tradisaun no fiar ne’ebé uniku, metodu resolusaun
konflitu no papel autoridade apropriadu ne’ebé iha lejitimidade ho fasilita resolusaun konflitu dala barak eziste
bazeia ba lokalidade no genealojia. Pur ezemplu Tara Bandu no juramentu ba umalulik iha Ermera la relevante
kuandu violensia akontese iha Dili ka Baucau. Nune’e mos, iha impaktu balun ba migrasaun husi moris fatin bele. Ida
mak pratika kustumariu sei lakon ninia signifikansia tanba ema ladun fo atensaun ba ida ne’e. Tuir mai, pratika
kustumariu husi fatin ne’ebé sira horik ba iha impaktu kiik ba sira. Ida ne’e hatudu katak pratika hanesan Tara Bandu
bele difisil atu implmenta tanba ladun fo influensia. Liu tan ida ne’e, lideransa tradisional sira presiza iha relasaun
ne’ebé diak ho membru komunidade hodi konsolida sira nia autoridade no influensia.59
Relasaun entre migrasaun joven husi rural mai urbana no violensia iha sidade hatudu husi dadus monitorizasaun
AtReS Belun, iha ne’ebé hatudu katak kapital sira hanesan Dili, Baucau, no Maliana Vila kontinua reprezenta
proporsaun aas husi insidenti hotu. Area sira ne’e mos dala barak rejista insidenti violensia joven aas liu, inklui artes
marsial. Dili hanesan fatin ho densidade populasaun boot tebes (3,004 populasaun iha kilometru kuadradu ida) iha
nasaun laran.60 Risku konflitu aumenta no habelar wainhira kompetisaun aumenta ba oportunidade ne’ebé kuran.
Migrasaun rural urbanu hatodan kapasidade limita strutural no ekonomia sidade nian. 61 Lakuna entre ekspetasaun
boot no realidade ne’ebé limitadu bele sai fonte ba presaun sosial, no bele manifesta liuhusi dalan oioin. Akademiku
Goldstone hateten katak konsentrasaun joven iha area kiik ida bele stimula atitude negativu tan haree realidade
injustisa no dezegualdade husi politika oportunidade ekonomia.62 Residensia no merkadu traballu bele mos sai area
atu kria inimigu ba malu wainhira iha kompetisaun ba ekonomia no politika makaas.63
2.4. Violensia akontese nafatin: Kultura Violénsia?
“Dalaruma joven sira labele sai husi violénsia no la kumpriende saida mak paz no relasaun diak ho ema seluk.” - Xefe Suco,
Baucau.
Timor-Leste laos sosiedade violentu, maibe violensia hanesan asaun ida ne’ebé ema Timor aprende iha uma laran,
sosiedade no eskola no ikus mai normaliza tiha iha komunidade. Timor-Leste nia istória sosial, politika, no kultura
uniku tebes (iha relatoriu ne’e ami sei la diskuti ho detallu kona-ba asuntu ne’e). Hafoin esperiensia tiha tempu
kolonialismu iha rejima ditadura Portuguese nia okos ba tinan 450, Timor-Leste tama fali ba periodu violentu seluk
58
Sensus Populasaun no Uma Kain Timor-Leste 2010 Vol. 2.
Jutersonke et all (2010) “Urban Violence in an Urban Village: A Case study of Dili, Timor-Leste”, Geneva, p.42.
60
Sensus Populasaun no Uma Kain Timor-leste 2010 Vol. 2.
61
Neupert, Ricardo, Silvino Lopes (2006) “The Demographic Component of the crisis in Timor-Leste” London School of Economics.
62
Goldstone, J.A (2001) “Demograhy, environment and security” in Environmental Conflict, Paul F. Diehl and Nils Petter Gleditsch, eds.
Boulder, CO: Westbiew, pp. 84-108.
63
Neupert, Ricardo, Silvino Lopes (2006) “The Demographic Component of the crisis in Timor-Leste” London School of Economics.
59
23
ho okupasaun illegal husi rejime ditadura no militariu Indonesia ba tinan 24 nia laran. Iha periodu rua ne’e sosiedade
Timor-Leste esperiensia no observa oinsa violensia akontese bebeik iha komunidade nia le’et ne’ebé inisia husi liman
ain rejime sira nian. Ida ne’e hamosu situasaun ne’ebé haree ba violensia hanesan buat normal no apresia husi
komunidade. Atu hetan rezultadu diak tenke liu husi forsa. Por ezemplu, atu komunidade presiza iha disiplina tenke
iha forsa ditadura. Nune’e halo violensia sai buras.
Fator balun sai duni matadalan ba normalizasaun violensia hanesan kompetisaun politika. Bazeia ba peskiza ne’ebé
halao ho titulu “Histories of Violence, States of Denial – militias, martial arts and masculinities in Timor-Leste,” Henry
Myrttinen hakerek katak bazeia ba historia kompetisaun politika iha Timor-Leste sempre rezolve ho violénsia.64
Peskizador ne’e hatutan tan katak “espasu sosio-kultural ne’ebé reprezenta violensia kria husi mane no feto liuhusi
permisaun ka apoiu ativu nomos partisipasaun no apoiu simboliku iha komunidade nia le’et. Nune’e asaun violénsia
sai hanesan parte kultura sosiedade Timor nian tanba normaliza tiha no la hetan sansaun ne’ebé forte. Inan-aman
barak eduka sira nia oan ho meius violénsia hodi hatauk labarik; respeita dehan katak tauk.
Ikus liu, pratika violénsia ne’ebé la hetan kondenasaun bele buras nafatin no susar tebes atu halakon. Ida ne’e mos
sai ameasa boot ba esforsu hodi harii dame iha nasaun laran. Implementasaun lei no sansaun ne’ebé ladun forte,
hanesan ema hotu espera, hodi responde ba asaun violénsia no krime sira iha nasaun laran bele ajuda ezistensia
violénsia ba futuru.Deputadu husi Komisaun B Parlamentu Nasional akrezenta katak lei RDTL no nia implementasaun
ne’ebé mamar bele fo dalan ba ema atu halo violensia no oho malu (TP 11 Outubru 2013). Asaun violénsia en jeral
sai hanesan uniku solusaun ne’ebé uza hodi rezolve problema entre joven sira iha sosiedade Timor. Frustrasaun ba
prosesu justisa ba kazu sira fó motivasaun ba joven sira, liliu membru no grupu iha AM laran hodi envolve iha
violensia.
64
Myrtinnen 2009.
24
Parte III. Mekanismu regulasaun husi governu no disiplina internal
Lei no regulamentu hanesan matadalan hodi lori ka orienta organizasaun no membru sira sai organizadu no iha
disiplina. Lei no regulamentu mos define natureza no lalaok husi organizasaun. Ho implementasaun ne’ebé diak bele
lori organizasaun no membru sira lao tuir no moris tuir filosofia husi organizasaun rasik. Iha sesaun ne’e, alende
apresia kona-ba lei no regulamentu sira, haree mos kona-ba fukun ka dezafiu balun iha implementasaun lei ne’ebé
fo dalan ba violensia atu akontese. Foku mak ba lei interna husi organizasaun no lei no resolusaun sira husi governu
no sira nia implementasaun.
3.1. Lei formal – lei no resolusaun sira husi governu
“Suspensaun efetivu tanba laiha ona treinu, kontrola atividade AM. Labarik sira la tau ona farda tanba iha kontrolu makaas
husi Polisia Militar no PNTL.” Xefe Aldeia, Baucau
Regulasaun ba OAM hanesan parte politika importante husi governu hodi responde ba akontesimentu sira liga ba
AM. Lei no.10/2008 no resolusaun sira kria ho objetivu atu reduz tensaun liga ba AM iha komunidade nia le’et.
Defaktu, bazeia ba levantamentu dadus husi TAF no Belun, 78.1% husi total partisipante 831 fo apoiu ba rezolusaun
governu tanba bele reduz tensaun liga ba AM. Nune’e mos iha diskusaun grupu no entrevista, partisipante sira apoia
tebes ba rezolusaun no lei sira. Maske nune’e, bazeia ba observasaun husi partisipante sira, meius sira ne’e seidauk
efetivu tanba implementasaun ne’ebé fraku. Violensia no konflitu liga ba AM akontese nafatin, hanesan iha Caibada
Baucau iha Abril 2013 no iha Gariuai Baucau iha Junu 2013. Partisipante balun iha Baucau mos deklara katak
treinamentu no atividade lao nafatin maske rezolusaun atu bandu aplika hela.
Iha mos razaun seluk tanba sá lei no resolusaun ladun efetivu. Ba dahuluk mak diseminasaun no implementasaun
husi lei ne’ebé ladun lao halo grupu alvu sira hanesan lider no membru AM no lideransa komunitáriu sira seidauk
kumpriende didiak kona-ba konteudu husi lei ne’e rasik. Tuir mai ladun iha kordenasaun didiak kona-ba oinsa
komunika lei no rezolusaun ba grupu alvu husi entidade no instituisaun relevante hanesan KRAM. Iha Ermera no
Bobonaro, pesoal KRAM rekoñese limitasaun ne’e tanba kestaun rekursu ne’ebé la sufisiente hodi kobre area rural.
Nune’e mos liafuan tekniku balun iha lei laran ladun kumpriende husi elimentu, membru, no lider AM sira tanba
barak mak seidauk to’o nivel intelektual ne’ebé bele kumpriende diak no transforma elimentu sira seluk. Iha parte
seluk implementasaun lei husi autoridade seguransa estadu nian, hanesan Polisia dala barak hamosu pergunta barak
iha komunidade nia le’et tanba iha tendensia atu inklina ba parte ida. Ba parte ida ne’e, nota mos katak insitituisaun
Polisia foti ona medida positiva hanesan introduz medida zero toleransia ba envolvimentu Polisia ne’ebé envolve iha
OAM ne’ebé bandu bazeia ba rezolusaun numeru 16/2013. Nudar rezultadu, membru Polisia hamutuk 801 mak
entrega atributu AM publikamente iha Kuartel Jeneral Polisia Dili no ofisialmente deklara sai husi OAM.65 Ikus liu,
65
Suara Timor Lorosae, 16 Janeiru 2013
25
kapasidade insititusional ne’ebé kuran iha sistema judisiariu laran nomos limitasaun sira husi kapasidade Polisia rasik
atu prosesu kazu sira ho efisienti, kontinua sai prekupasaun ema barak iha komunidade nia le’et.
Maske preokupa ho dezempeñu no efikasia Polisia nian hodi atua ka responde ba insidenti liga ba AM, komunidade
sira kontinua haree prezensa Polisia importante iha sira nia fatin. Tanba ne’e partisipante barak husu atu tau postu
Polisia permanente iha sira nia area hodi bele fo garantia ba seguransa no estabilidade. Husi resposta sira ne’ebé
ami hetan iha distritu lima, nafatin rekonese Polisia nia prezensa iha komunidade importante tebes hodi prevene
konflitu potensial iha komunidade.
“Polisia atu tau postu permanente iha Aldeia sira diak hanesan inisiativa diak tebes tanba sira nia prezensa bele
hakalma situasaun.” Lideransa komunitáriu, Dili
Alende mekanismu formal liuhusi lei no rezolusaun governu, komunidade sira mos rekonese nafatin papel kultura
iha prevensaun no rezolusaun konflitu liga ba AM. Maske iha parte ida rekonese kultura ladun efetivu ba redusaun
konflitu no violensia liga ba AM tanba kompeksidade natureza husi ligasaun no movimentu membru organizasaun
nian, iha parte seluk partisipante sira, tantu komunidade no lideransa komunitariu, rekonese papel kultura ho lei
formal iha redusaun konflitu komunitariu. Lideransa komunitariu husi Suco Estadu no Samalete (Ermera) aseita
importansia papel ne’e. Iha Suco Estadu hafoin introdusaun Tara Bandu, konflitu liga ba AM no Arte Ritual redus
tebes. Iha Manatuto Vila, akontesimentu ka insidenti violensia liga ba AM menus ka kuaze laiha tanba Suco haat iha
sub distritu laran bolu malu ona maun alin liuhusi mekanismu tradisional hanesan hemu ran ne’ebé mosu desde
beiala sira.66 Nune’e mos iha Samalete, lideransa komunitaria sujere katak dalan ida ne’ebé sustentavel atu garante
estabilidade iha rai laran mak halo serimonia kultural hanesan dialogu no Nahe Biti Boot iha ne’ebé joven sira mai
hamutuk hodi halo juramentu. Ida ne’e bele ajuda wainhira laiha Polisia mak marka presenza.67 Ho forsa kultura bele
ajuda prevene tensaun no konflitu iha Suco no Aldeia laran. Mistura entre lei kustumariu no lei fomal bele sai
solusaun hodi responde diak ba violensia komunitaria ne’ebé envolve mos grupu sira iha OAM laran.
3.2. Lei internal no disiplina
“Wainhira ita koalia kona-ba seguransa, ita labele depende deit ba Polisia – joven sira tenke iha responsabilidade
atu halo diak no kontribui ba paz.” Xefe Aldeia, Baucau
Kodigu konduta no lei interna ka ema bolu AD/ART mak metodu importante ida hodi kria kultura organizasaun
ne’ebé respeita malu no asegura lalaok no disiplina husi membru sira. Susesu husi regulamentu ne’e mak oinsa
membru sira kompriende no implmenta iha organizasaun no komunidade. Partisipante lubuk ida mak rekonese
difikuldade hodi komunika ho efetivu no implementa kodigu konduta no regulamentu disiplinariu ba OAM iha
66
67
Diskusaun informal ho membru RPRK sub distritu Manatuto Vila, 22 Abril 2013
Entrevista ho Xefe Aldeia Aiurlaran, 24 Maiu 2013
26
Timor-Leste. Dezafiu sira hodi disemina no haforsa implementasaun regulamentu interna mak deskreve hanesan tuir
mai.
Total kuantidade membru sira ne’ebé naklekar iha Timor laran tomak hanesan dezafiu boot hodi komunika no
hanorin valores no atitude ne’ebé diak entre membru sira. Iha FGD iha Maliana Vila (Bobonaro) lideransa balun husi
OAM konfesa katak maske sira nia organizasaun iha kodigu konduta ka AD/ART maibe sira labele komunika diak ka
transfere ba membru sira tanba elimentu barak liu. Ho razaun hanesan mos susar ba lideransa atu prevene no
kontrola insidenti violensia ne’ebé envolve ka inisia husi sira nia membru sira.68
Kualidade lideransa ne’ebé mukit, partikularmente iha nivel lokal hanesan fator seluk ne’ebé difikulta efetividade
implementasaun ba disiplina no regulamentu interna. Iha Baucau, lideransa OAM balun deklara katak promosaun ba
lideransa ne’ebé joven liu no ladun maduru hodi lidera bele rezulta baku malu iha luron no disiplina ne’ebé mukit69.
Partisipante sira seluk deklara katak dala ruma kestaun kordenasaun entre lider sira ne’ebé fo mesajen kontraditoriu
no la klaru to’o mos ba membru sira. Deklarasaun husi partisipante lubuk ida katak wainhira insidenti akontese,
deklarasaun ne’ebé halo husi lideransa sira dala barak kontraditoriu ba malu no iha impaktu ne’ebé kiik. Enkuantu
iha nivel nasional, lider sira dala ruma halo juramentu no halo deklarasaun kona-ba atitude grupu nian, maibe
impaktu kiik liu ba elimentu babain iha nivel lokal ne’ebé kontinua envolve iha insidenti sira. Iha entrevista ho
reprezentante governu lokal ida iha Baucau, hateten katak maske lideransa AM halo ona juramentu iha altar oin no
promete la envolve tan iha violensia maibe la kleur deit insidenti akontese tan iha area Vemasse.70
Kodigu konduta no regulamentu interna ladun arkiva ho diak no susar atu asesu. Regulamentu no normas ne’ebé la
eskrita, maibe depende deit ba informasaun oral entre membru sira dezafia tebes efetividade implementasaun
disiplina. Iha Ermera, membru AM ida hateten katak dokumentu sira la disponivel ka la asesu husi membru sira iha
nivel lokal. Nune’e mos ami nota katak membru sira dala ruma la hatene kontiudu no importansia husi regulamentu
interna no kodigu konduta, no dala ruma la hatene totalmente kona-ba kodigu sira ne’e. Iha entrevista ho membru
babain KORK ida iha Bobonaro, nota katak membru ne’e la hatene saida mak regulamentu interna iha nia OAM
laran.71 Nudar konsekuensia mak disiplina sai pilar ne’ebé fraku. Nune’e mos efetividade kodigu konduta no
implementasaun disiplina iha OAM sai problematiku.
Parte IV. Konkluzaun no Rekomendasaun
68
FGD Bobonaro, 18 Junu 2013
Entrevista ho lideransa balun PSHT iha Baucau, 30 Maiu 2013
70
Entrevista ho Reprezentante Governu Local, Baucau, 29 Maiu 2013
71
Entrevista ho elimentu KORK, Bobonaro, 19 Junu 2013
69
27
Bazeia ba rezultadu peskiza iha terenu ami identifika katak wainhira konsidera OAM nia futuru iha Timor Leste,
kompleksidade motivasaun no fator abut ne’ebé hamosu violensia entre grupu iha AM laran presiza duni hetan
atensaun. Hanesan ami esplora no analiza iha relatoriu peskiza ne’e liuhusi faktu no evidensia sira, violensia grupu
no individual iha OAM laran – inklui entre joven sira – dala barak mosu husi edukasaun ne’ebé la sufisiente no
frustrasaun tanba enveija sosial, disegualidade no kompetisaun ba rekursu no oportunidade ne’ebé limitadu, no
konflitu komunal sira seluk ne’ebé seidauk rezolve ho diak hanesan disputa rai. Nune’e mos dinamika husi
edukasaun formal no naun formal ne’ebé la adekuadu kontribui ba violensia liga ba joven no AM.
Enkuantu resolusaun numeru 16/2013 hodi taka OAM ne’ebé problematiku hanesan resposta ofisial ne’ebé makaas
tebes ba insidenti sira ne’ebé agora dadaun lao no responde kedas ba sintoma sira husi problema, maibe ami
identifika katak rezolusaun ne’e rasik seidauk bele rezolve abut husi konflitu no violensia. Relatoriu ida ne’e
identifika katak ezistensia OAM naturalmente laos kauza uniku ba insidenti violensia maibe hanesan sintomas deit.
Kauza husi insidenti violensia bazeia ba rezultadu peskiza ne’e mak problema sosial estrutural hanesan dezempregu,
edukasaun ne’ebé mukit, migrasaun rural no urbana, nomos kultura violensia. Hirak ne’e fo implikasaun boot konaba oinsa atu responde ba prekupasaun komunidade kona-ba laos deit konflitu liga ba AM maibe konflitu iha
kontekstu luan liliu liga ba violensia joven. Nune’e prevensaun no solusaun tenke mai ho esforsu integradu husi
parte relevante hotu.
OAM hanesan organizasaun inspira joven sira ne’ebé marjinalizadu atu bele iha lealdade, no ida ne’e bele sai
potensia boot hodi uza koneksaun no lealdade grupu joven sira ne’e ba atividade sira ne’ebé bele kontribui ba
estabilidade, prosperiedade, no dezenvolvimentu komunidade no nasaun iha Timor Leste. Atu hakotu prekupasaun
komunidade ba violensia joven ne’ebé aumenta bebeik, joven sira presiza asesu ba benefisiu husi dezenvolvimentu
nasional. Politika hodi responde ba violensia tenke multi setorial, kordenadu, no inklusivu hodi bele rezolve no
prevene violensia joven no OAM no garante estabilidade iha futuru.
28
ESTUDU KAZU – JUVENTUDE DAISOLI
Iha distritu Aileu, iha area ida ho naran Daisoli; iha fatin ne’e produzaun agrikultura hanesan modo, repoillu no senora moris
buras iha rai ho luan naton. Iha area ne’e joven 13 ne’ebé koletivamente harii grupu ho naran Juventude Daisoli, informalmente
koñese ho naran ‘Judas’.
Enkuantu konflitu no violénsia akontese ho problema sira seluk ne’ebé mosu husi dezempregu, inegualidade no kiak, Judas sai
hanesan grupu ida ne’ebé hamriik forte hasoru situasaun ne’e hodi sai husi siklu violénsia liuhusi transformasaun pesoal ne’ebé
bele promove estabilidade no dezenvolvimentu iha sira nia komunidade.
Tinan hirak liu ba rivalidade entre membru arte marsiais akontese no fó ameasa ba populasaun iha merkadu Daisoli. Konflitu
ne’e dada joven sira hodi enkaixa an iha atitude destrutivu no violentu. Ohin loron, eis membru grupu AM sira ne’e, ne’ebé uluk
sai inimigu ba malu, servisu hamutuk iha to’os ida hodi kuda produsaun fresku no faan iha merkadu, ne’ebé sira uluk teroriza,
liuhusi dalan naun violénsia hodi apoiu atividade joven iha Daisoli.
Inisiativa atu harii koperativa negosiu kiik agrikula ne’e mai husi joven sira ne’e rasik. Joven sira ne’e nunka hetan apoiu fundus
husi autoridade governu ka ONG sira. Sira nia ezistensia mos ladun hetan apresiasaun husi autoridade lokal sira. Intensaun harii
grupu koperativa ne’e laos atu buka riku, maibé tan sira nia interese ne’ebé hanesan iha musika, hakarak atu hapara konflitu
grupu AM no harii koperativa agrikultura. Uza rendimentu husi faan produtu fresku sira ne’e, grupu bele halo investimentu
primeiru, hodi sosa instrumentu no ekipamentu musika ne’ebé sira uza dadaun, hodi fo divertimentu iha komunidade no
aprezenta mos iha programa Palco Musical iha televizaun nasional.
Koileta no benefisiu husi koperativa agrikultura ne’e sae bebeik iha tinan hirak nia laran. Joven sira ne’e hein atu kontinua
haluan tan sira nia atividade agrikultura iha tempu udan no buka atu aprende kona-ba oinsa halo negosiu hodi bele jere ho
sustentavel sira nia koperativa.
Angelino Tilman, Vice Kórdenador grupu esplika katak agora dadaun membru grupu ne’e mesak mane deit maibé iha futuru sira
hein katak bele envolve feto sira tanba bele oferese kontribuisaun importante, liliu kona-ba sustentabilidade no jestaun grupu.
Joven sira ne’e mos rekoñese katak iha dezafiu barak. Foufoun atu harii grupu ne’e iha differensia ideia no tensaun entre
membru sira kona-ba, oinsa uza rezultadu husi koperativa. Sira esplika katak ida ne’e hanesan prosesu estuda no iha tempu
hirak ne’e sira koko atu jere sira nia atividade liu husi estrutura lideransa simples. Grupu Judas nafatin prontu hasoru dezafiu
sira iha futuru no kontinua lao ba oin.
Iha Daisoli, ema barak apresia grupu Judas tanba bele restaura paz no estabilidade iha komunidade nia leet no kontinua
enkoraja sira atu dezenvolve. Dadaun ne’e joven sira ne’e ejiji governu, sosiedade sivil, no joven iha Timor laran tomak atu halo
asaun direita hodi asegura katak potensia joven sira hanesan atór ba paz no dezenvolvimentu iha komunidade bele realiza.
Hanesan mos joven feto no mane sira iha Timor laran, membru joven sira husi grupu Judas dezenvolve nafatin hanesan
lideransa futuru iha sira nia komunidade. Tempu ida ne’ebé diak tebes atu apresia ezemplu inspirasional ne’ebé hatudu husi
joven mane sira (no eis membru grupu AM) iha Daisoli.
29
Rekomendasaun
Karakteristiku husi insidente violénsia liga ba AM
Atu la hamosu konfusaun no eskalasaun violénsia bainhira implementa lei sira no atu fasilita mekanismu formal
ne’ebé kredivel no asesivel, promove naun violentu ba rezolve problema hadau malu rai:

Governu no sosiedade sivil (inklui Belun) presiza hametin kolaborasaun no koperasaun hodi hasae
koñesimentu publiku kona-ba konteudu no implikasaun sira husi Lei ba Rai

Ministériu Justisa liu husi Diresaun Nasional Terras no Propriedade no Servisu Kadastrais, Departamentu
Mediasaun no doador sira presiza habelar apoiu finansiamentu ba programa mediasaun disputa kona ba rai

Sekretaria Estadu Komunikasaun hamutuk ho agensia jornal sira seluk nomos organizasaun internasional iha
Timor-Leste ne’ebé fo apoiu ba jornalista sira hanesan SFCG presiza kolabora hamutuk hodi haforsa nafatin
abilidade no konesimentu kona-ba journalismu ba dame no sensibilidade ba konflitu ba jornalista sira hodi
nune’e sira bele informa lolos no klaru informasaun kona-ba insidenti hodi la hamosu konflitu seluk
Atu hamenus abuzu droga no alkol/tua ne’ebé kauza violénsia joven liga ba AM:

Governu no Parlamentu Nasional presiza diskuti no dezenvolve Lei espesifiku ida hodi regula produsaun no
distribuisaun ba alku, liliu entre joven sira liu husi lei idade legal ba hemu alkol/tua

Ministériu Saude servisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun no Sekretaria Estadu Juventude no Desportu
presiza kontinua kampaña hodi hasae konesimentu publiku iha eskola sira no komunidade nia leet kona-ba
impaktu ladiak husi alku no droga ba saude no vida sosial

Ministériu Defesa no Seguransa no Ministériu Finansas liu husi Komponente Naval F-FDTL, Unidade Polísia
Maritima, no Servisu Alfandega tenke servisu hamutuk diak liu hodi prevene importasaun narkotika illegal
mai Timor-Leste
Atu hamenus sirkulasaun no uza sala sasan kroat sira hanesan samurai no katana ne’ebé dala barak uza iha insidente
violentu joven sira no liga ba AM:

Parlamentu Nasional presiza atu diskuti no dezenvolve lei atu regula produsaun, faan, no sai nain ba sasan
kroat sira inklui samurai no katana no bandu atu uza no lori lemo-lemo iha fatin publiku.
Mekanismu kontrolu, komunikasaun, no disiplina internal ne’ebé seidauk efetivu iha OAM laran
Atu estabelese liña kordenasaun, komunikasaun, no kontrolu ne’ebé efikaz no efetivu entre membru OAM sira
ne’ebé sei ezisti no promove lalaok ne’ebé organizadu husi membru sira:

Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), liuhusi Komisaun Reguladora Artes Marsiais (KRAM)
tenke ejiji OAM hotu atu arkiva no publika sira nia regulamentu interna. Nune’e mos KRAM tenke utiliza
rekursu sira hodi oferese asistensia tekniku ba OAM sira hodi revista ka hadia sira nia regulamentu
30
interna no kria estrutura no prosesu interna ne’ebé bele asegura sosializasaun informasaun ba
membru hotu;

Lider AM sira tenke implementa regulamentu sira no fo sansaun ba membru sira ne’ebé la tuir regras,
nomos kopera ho Polísia no lider komunitaria atu rezolve kazu krime ka violénsia ne’ebé membru sira
envolve;

Lider AM, lideransa komunitaria, no membru komunidade sira presiza kopera diak ho autoridade
seguransa, hanesan Polísia Nasional hodi asegura katak krime ka violénsia ne’ebé envolve husi membru
AM sira informa duni ona, nune’e bele lori autor ba justisa.
Imparsialidade polísia no impunidade kriminozu fó dalan ba violénsia liga ba AM
Atu responde ba prekupasaun sira kona-ba parsialidade autoridade seguransa nudar implementador ba lei no
prevene kultura impunidade ne’ebé bele fó lisensa ba violénsia joven liga ba AM akontese nafatin;

Ministériu Justisa no Sekretaria Estadu Seguransa, liu husi PNTL, no kordena ho KRAM tenke aplika duni
lei kriminal sira, inklui lei ba Artes Marsiais no.10/2008, ho integridade hodi labele prejudika sidadaun
inklui membru AM ka grupu sira ne’ebé envolve iha violénsia ka asaun krime sira.

PNTL tenke haforsa mekanismu displina no asegura katak prosesu disiplinar aplika duni ba membru sira
ne’ebé komete sala iha kazu sira ne’ebé Polísia hetan akuzasaun no fo sansaun ne’ebé forte ba hirak
ne’ebé komete duni sala ka viola regras hodi halo intervensaun.

PNTL tenke haforsa servisu Polisia Komunitaria no Polísia Intelijensia no aumenta prezensa Polísia iha
area sira ne’ebé vulneravel ba konflitu ka violénsia joven no OAM, hanesan Beto/Dili no Suku Caibada
subdistritu Baucau hodi prevene, deteta, no responde sedu ba konflitu.

Ministériu Justisa liuhusi sistema judisiariu hamutuk ho Polísia Komunitaria no lideransa komunitaria
presiza asegura katak violénsia liga ba AM ka krime joven tenke prosesa tuir lei no sistema justisa ne’ebé
vigor iha Timor Leste.

Xefé Suku sira ho konsellu Suku tomak, atu bele halo rejistu ba ema ne’ebé tama sai husi fatin seluk mai
suku ka presiza halo aprezenta a’an, bele prevene konflitu ruma mosu.
Joven deskontente ba dezenvolvimentu sentralizadu, dezempregu no dezegualdade iha rai laran
Atu responde ba falta oportunidade servisu, tensaun husi kompetisaun, enveija entre sira ne’ebé buka servisu, no
problema ekonomia iha area rural ne’ebé hamosu konsentrasaun no deskontente husi joven dezempregu iha area
urbanu, ne’ebé sai fator risku ba violénsia AM no joven:

Sekretaria Estadu Polítika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE) presiza halo introdusaun no hasae
númeru empregu joven rural iha nasaun laran liuhusi, identifikasaun no hari’i kapasidade no abilidade
espesifiku ne’ebé presiza atu haforsa, dezenvolvimentu no agrikultura iha area rural no foku ba kriasaun
servisu.
31

Governu no seitor privadu sira tenke fo asesu hanesan ba oportunidade empregu, kontratu no treinamentu
ba joven lokal sira duke fo preferensia ba traballador husi rai liur no veteranu sira, iha implementasaun
projeitu dezenvolvimentu no infrastrutura rural.

Lideransa juventude lokal, lider no eis lider AM sira, no joven sira tenke hatene valor produsaun agrikultura
no negosiu kiik, hanesan dalan ba auto empregu rural no dezenvolvimentu komunitaria, no mobiliza malu
atu estabelese koperativa agrikultura ka negosiu kiik sira.

SEJD, Ministériu Industria no Komersiu, sosiedade sivil no doador sira presiza fo prioriedade ba programa no
polítika sira ne’ebé promove no oferese apoiu material no finanseiru ba atividade sira ne’ebé fasilita auto
empregu hanesan agrikultura no negosiu kiik iha area rural sira.

SEPFOPE presiza atu hadia no habelar traballador estranjeiru ne’ebé ezisti ona, no troka ho sistema ida
ne’ebé bele reduz presaun kompetisaun iha merkadu servisu domestiku, no hasae asesu ba oportunidade
treinamentu no kapasitasaun no ba rendimentu ne’ebé hetan husi rai liur

Governu no ajensia media iha Timor-Leste presiza atu kolabora hamutuk hodi bele fo mos empregu ba joven
sira atu sai hanesan jornalista no pontu fokal hodi fo sai informasaun ba komunidade
Alternativa hodi la hamosu violénsia – joven husu atividade no divertimentu
Atu oferese atividade sira no divertimentu ne’ebé bele motiva unidade entre joven iha komunidade nomos troka
atividade AM ne’ebé bandu ona ho alternativa efetivu:

SEJD, Sosiedade Sivil, no doador sira presiza oferese insentivu hanesan fundus kiik, treinamentu, no
akompanamentu ba atividade negosiu kiik joven sira iha area rural hodi ajuda no enkoraja tranzisaun husi
atividade AM ba auto negosiu no prosesu dezenvolvimentu komunitaria.

SEJD servisu hamutuk ho lideransa komunitaria, sosiedade sivil sira inklui Igreja Katolika no konfisaun
relijioza sira seluk presiza habelar apoiu ba dezenvolvimentu atividade desportu, eventu kultural no
divertimentu iha nivel Suco no sub distritu.

SEJD presiza servisu hamutuk ho lideransa AM no lideransa komunitaria atu promove dezenvolvimentu
organizasaun AM ne’ebé lao tuir lei no hakmatek hanesan Taekwondo, Kempo, no Karate ne’ebé hatudu ona
mekanismu disiplina no regulamentu ne’ebé forte.
Joven barak hasoru dezafiu kona-ba edukasaun no falta akompañamentu
Atu oferese modelu ne’ebé diak hodi promove naun violénsia iha estudante no joven sira leet:

Ministériu Edukasaun presiza tau matan no troka kultura disiplina fisiku hodi aplika iha orientasaun
estudante foun ne’ebé sai ezemplu atitude problematiku no violentu ba estudante sira ho edukasaun sivika,
kona-ba transformasaun konflitu envolve orador husi membru governu, sosiedade sivil no lideransa
komunitariu. Metodu disiplina naun violentu mos presiza aplika no integra iha kurikulu hamutuk ho
edukasaun sivika kona-ba transformasaun konflitu.
32

Inan aman no edukador sira tenke fo ezemplu no akompañamentu diak ba labarik sira, liliu liuhusi hadia no
haforsa komunikasaun no uza disiplina ho metodu naun violentu.

Lideransa Komunitaria presiza servisu hamutuk ho inan aman sira liuhusi mekanismu kultura hanesan
diálogu no serimonia kultural atu haklean konsiensia komunidade, katak edukasaun laos deit
responsabilidade eskola maibé akompañamentu no edukasaun tenke mai uluk husi uma laran no
komunidade.

Governu, sosiedade sivil, igreja, no lideransa komunitaria tenke kontinua servisu hamutuk hodi kombate
violénsia domestika liuhusi kampaña hasoru norma kultura ne’ebé apoia violénsia domestika nomos
sosializa no implementa lei kontra violénsia domestika hanesan fó servisu apoiu no hatudu dalan ba justisa
formal ba vitima sira husi violénsia ne’e.

Ministériu Edukasaun, sosiedade sivil no lideransa komunitaria presiza haforsa koperasaun, hodi hasae
koeñesimentu publiku kona-ba metodu transformasaun konflitu, partikularmente liuhusi programa ba
labarik sira iha eskola no integra iha kurikulu.

Igreja presiza habelar no haforsa ninia papel iha edukasaun moral ba sarani sira hotu liu husi atividade
pastoral sira.
33
Bibliografia
Arnold, Matthew B., (2009), ‘Who is My Friend, Who is My Enemy’? Youth and State-building in Timor-Leste,
International Peacekeeping, 16:3, 379-392.
Asian Development Bank (2012), Retrieved 20 March 2014 from: http://www.adb.org/features/12-things-know2012-youth-employment.
Brennan-Galvin, E., (2002). ‘Crime and Violence in an Urbanizing World’, Journal of International Affairs, vol. 56, pp.
123–146.
Casa de Produção Audiovisual/TVTL (2013). Dalan ba Futuru. TVTL, Dili, Timor-Leste.
Collier, P. ‘Doing well out of War: An Economic Perspective’ in Mats Berdal & David M. Malone, eds., Greed and
Grievance: Economic Agendas in Civil Wars, Lynne Rienner, Boulder and London, 2000.
Curtain, R. Timor Leste Population and Housing Census 2010 - A Census Report on Young People in Timor-Leste ,
National Directorate of Statistics (NDS), United Nations Population Fund and United Nations Fund (UNFPA) for
Children (UNICEF), Dili, 2012.
East Timor Legal News. ‘Correlation between High Unemployment and Violence in Timor-Leste’, 2010, retrieved 20
March 2013 from http://easttimorlegal.blogspot.com/2012/08/correlation-between-high unemployment.html/
Escollano Brandão, C, ‘Culture and it’s impacts on social and community life’,AtReS Policy Report No. 5, 2011.
Fountain, S., ‘Peace Education in UNICEF’. Working Paper, Education Section, New York, 1999.
Goldstone, J.A., Revolution and Rebellion in the Early Modern World, University of California Press, Berkeley, 2001.
Goldstone, J.A, ‘Demograhy, Environment and Security’ in Environmental Conflict, Paul F. Diehl and Nils
Petter Gleditsch, eds., Westbiew, Boulder, 2001.
International Labour Organisation (ILO), Decent Work Country Program, retrieved 20 March 2014 from:
http://www.ilo.org/public/english/bureau/program/dwcp/download/timorleste.pdf
Jutersonke , O, R Muggah, R Murray, E Rees and J Scambary, ‘Urban Violence in an Urban Village: A Case study of
Dili, Timor-Leste’, Working Paper of the Geneva Declaration, Geneva Declaration Secretariat, Geneva, 2010.
Myrttinen, H., Poster Boys No More: Gender and Security Sector Reform in Timor-Leste, Policy Brief no.31, Geneva
Center for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF), Geneva, 2009.
Myrtinnen, H., Doctoral Thesis: Histories of Violence, States of Denial – Militias, Martial Arts and
Masculinities in Timor-Leste, University of Kwazulu-Natal, Durban, South Africa 2010.
Neupert, R & S Lopes, The Demographic Component of the crisis in Timor-Leste, Conference: Political Demography,
London School of Economics, September 29-30, 2006.
Scambary, J.,, A survey of gangs and youth groups in Dili, Timor-Leste, Report commissioned by AusAID, Canberra,
2006.
Scambary, J., ‘Anatomy of a Conflict: the 2006-2007 Communal Violence in East Timor – Conflict’, Security
and Development, Vol. 9, no. 2, 2009, pp. 265-288
34
Scambary, J., Timor Leste Armed Violence Assessment: Groups, Gangs and Armed Violence in Timor Leste,
TLAVA Issue Brief 2, Dili, 2009.
Soares, B., Sending People Overseas, Generating Money. SEPFOPE, Dili, 2014.
Timor Leste National Statistics Directorate, Timor-Leste Population and Housing Census 2010, Vol. 2, National
Statistics Directorate and United Nations Population Fund, Dili, 2012.
Timor-Leste Government, Resolution no.35/2012, Guaranteeing Public Order and Internal Security, Dili, Jornal da
Republica, Dili, December 2012
Timor Leste Government, Resolution No.16/2013, Extinction of the Martial Arts Groups, Jornal da Republica,
Dili, July 2013
United Nations Children’s Fund. The State of the World’s Children 2011: Adolescence – An Age of Opportunity,
UNICEF, New York, 2011.
United Nations Children’s Fund, At a glance: Timor-Leste, 2013, retrieved 3 March 2013 from
http://www.unicef.org/infoby country/Timorleste_statistics.html.
United Nations Development Program, Youth and Violent Conflict: Society and Development in Crisis, UNDP Bureau
for Crisis Prevention and Recovery, 2004.
World Bank, Education Since Independence – From Reconstruction to Sustainable Improvement, The World Bank,
Dili, 2004.
World Bank, Timor-Leste’s Youth in Crisis: Situational Analysis and Policy Options, The World Bank, Dili, 2007.
35
ANEKSU 1. PARTISIPANTE FGD NO ENTREVISTA
Maliana Vila, 18 – 20 Junu 2013
No
1
Pozisaun
Polisia
Komunitaria
Xefe Suco
Seksu
M
Organizasaun
PNTL
M
M
M
M
M
M
M
M
FEKATIL
M
PSHT
11.
12
13
14
Xefe Suco
Membru
Kordenador
Teniku
Kordenador
Kordenador
Distritu
Assitenti
Treinador
Assistenti
Kordenador
Estudante
Estudante
Estudante
Jornalista
Lider
Komunitáriu
Suco
Kera Sakti
Kera Sakti
Kera Sakti
CJDB
Belun
M
F
M
F
15
16
17
18
19
20
21
22
Kordenador
Kordenador
Membru
Membru
Monitor
Membru
Membru
Membru
SOLS
SOLS
SOLS
Radio
Komunidade
CJM
KORK
IKS
IKS
Belun
IKS
IKS
77
1
2.
3
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12
Rep Feto
Xefe Aldeia
Xefe Suco
Membru PSHT
Xefe Aldeia
Xefe Aldeia
Membru KORK
Xefe Suco
Membru IKS
Membru IKS
Pe. Paroko
Membru FESTIL
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Pozisaun
Xefe Aldeia
PAAS
Joven Mane
Xefe Aldeia
Focal Point RPRK
Monitor
1.
2.
3.
4
5
Kordenador Distritu
M
Joven Mane
M
Xefe Aldeia
M
PAAS
M
Monitor
M
OGL
M
Xefe Aldeia
M
Entrevista
Membru KORK
M
Membru IKS
M
Membru PSHT
M
KRAM – Kordenador
M
Membru Kungfu
M
Master
Belun
Belun
Zumalai, 10 Jullu 2013
M
M
M
M
M
M
F
M
Entrevista
F
Suco
M
Suco
M
F
M
M
M
M
M
F
M
M
Camanasa, 9-11 Jullu 2013
No
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10
11
12
13
Sexo
M
M
M
M
M
M
Organizasaun
Suco
Suco
-
Belun
No
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10
11.
12.
13
14
15
1.
Pozisaun
Sexo Organizasaun
Monitor
M
Belun
Xefe Suco
M
CDO
M
MAE
OGL
M
MAE
Rep. SAS
M
Seguransa Sivil M
Rep. SAS
M
Rep. MSS
M
Joven Mane
M
Agricultor
M
Agrikultor
M
Joven Mane
M
Xefe Suco
M
Xefe Aldeia
M
Xefe Suco
M
Entrevista
Membru PSHT M
Ermera – Railako, 21-24 Maiu 2013
No
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Pozisaun
OGL Railaku
Rep. Juventude
Rep Juventude
Adjuntu Kom Railako
Rep Juventude
PAAS
Juventude
Xefe Aldeia
Agrikultor
Joven
Joven
Joven
Rep. Rede Feto
Seksu
M
F
M
M
M
M
M
M
M
M
F
F
F
Organizasaun
MAE
PNTL
Suco
36
1.
2
3.
4.
5.
6.
7
8
9.
10
11
Entrevista
Lideransa CRAM
M
Lideransa PSHT
M
Xefe Suco Estadu
M
Xefe Suco Laula
M
Lideransa KORK
M
Brother Edmund Rice M
Xefe Aldeia
M
Xefe Aldeia
M
Membru
M
Responsavel
M
Lider Relijiosu
M
4
5
6.
7.
8
9.
10
PSHT
PSHT
Baucau, 27 – 30 Maiu 2013
No
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10
11
12
13
Posizasaun
Kordenador
Xefe Suco
Xefe Suco
Lia Nain
PAAS
Kordenador
Joven
Membru
Vice Kordenador
Rep Juventude
Secretaria Suco
Rep Juventude
Monitor
1
2.
3.
Xefe Aldeia
Xefe Aldeia
Dona da Casa
Seksu
M
M
M
M
M
M
M
M
M
M
F
F
M
Entrevista
M
M
F
Organizasaun
Belun
Suco
Suco
Kera Sakti
PSHT
PSHT
Suco
Belun
11.
12
13
14
15
16
17
18
Lia Nain
Xefe Aldeia
Xefe Suco
Xefe Suco
Padre Paroko
Kordenador
Juventudi
Representante
Juventudi
Representante
Juventudi
Xefe Aldeia
Xefe Suco
Xefe Suco
Lider PSHT
Lideransa Kera Sakti
Lideransa Padjajaran
Membru Komunidade
Dili, 13-17 Maiu 2013
No Pozisaun
1.
Kordenador
2.
Membru
3.
Xefe Suco
4.
Ansiaun
1.
2.
3.
4.
5.
6.
M
M
M
M
M
M
F
M
M
M
M
M
M
M
M
Seksu
M
M
M
M
Entrevista
Xefe Aldeia
F
Komunidade
F
Kordenador
M
Veteranu
M
Responsavel OAM M
Vice Kordenador
M
Organizasaun
PSHT
Kempo
Suco
Suco
Suco
THS-THM
IKS
PSHT
37
ANEKSU 2. LISTA PERGUNTA FGD NO ENTREVISTA
Lalaok Arte Marsiais no nia motivasaun

Oinsa juventude nia movimentu iha area ne’e?

Oinsa sira nia asesu ba oportunidade servisu ruma?

Atividade saida deit mak sira halo kuandu la hetan oportunidade servisu?
Bá AM

Saida mak ita bo’ot sira nia motivasaun hodi tama bá grupu Arte Marsiais?

Ita bo’ot sira nia grupu nia vizaun mak saida?

Saida mak lider AM sira halo kuandu iha violénsia liga ba AM? Saida deit mak ita halo hodi prevene
konflitu tuir mai atu hametin dame iha komunidade?

Razaun fundamental ka objetivu prinsipal ida ne’ebé mak halo ita hakarak nafatin atu hari’i no hametin
OAM iha komunidade nia leet?

Ita boot sira nia vizaun bá juventude mak oinsa?
Persepsaun Publiku

Oinsa komunidade nia opiniaun ka hanoin kona-ba ezistensia AM iha komunidade nia leet?

Atividade komunidade ne’ebé deit mak AM involve?
Papel Media

Oinsa ita bo’ot sira hakerek no informa insidenti ruma? Iha crosscheck/verifikasaun ho komunidade,
Instituisaun ruma no OAM molok halo publikasaun?
Papel Lideransa Komunitaria

Oinsa ita bo’ot sira nia hanoin kona-ba prezensa AM iha imi nia komunidade?

Papel saida deit mak ita boot sira halao ona hodi prevene konflitu liga ba AM?
Kontajem numeru insidenti

Oinsa situasaun seguransa iha ita nia area?

Insidenti liga AM hira mak akontese?
Vizaun AM ba futuru Timor-Leste

Oinsa ita boot sira nia hanoin kona ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Spesifiku liu: tuir ita boot nia hanoin, oinsa mak atu hametin estabilidade iha Timor? Dezafiu saída deit
mak ita boot hare’e iha prosesu dezenvolvimentu rai laran hodi atinji vizaun ne’e?
38

Maiz ou menus kontribuisaun no papel saida mak ita bo’ot sira hakarak kontribui nu’udar lider no
membru AM ba hametin pas no dezenvolvimentu rai laran?
Politizasaun - sei husu deit durante entrevista

Partidu politiku hira mak eziste iha fatin ida ne’e?

Oinsa joven sira nia entusiasmu bá prezensa partidu politiku sira ne’e?

Papel saida deit mak joven sira iha area ne’e halao nu’udar membru partidu?

Iha tempu/eventu ou atividade ida ne’ebé mak sira ativu liu no rezultadu saida mak sira hetan depois
prosesu ne’e akontese?
Regulasaun no lei sira

Oinsa ita bo’ot nia hanoin kona-ba desizaun politika bá suspende atividade AM? Ida ne’e bele resolve
problema AM iha Timor-Leste?

Ita partisipa hodi kontribui hanoin iha prosesu dezenvolve lei AM?

Iha sosializasaun kona-ba lei AM iha ita bo’ot sira nia fatin, se mak halo no husi Instituisaun ne’ebé? Ita
hatene no kumpriende konteudu lei ne’e?

Tuir ita bo’ot nia hanoin regulasaun hanesan meius ida di’ak liu atu prevene konflitu liga bá AM?
Ba Autoridade Seguransa no Membru Exekutivu balun

Oinsa prosesu dezenvolve lei AM ne’e? Oinsa vizaun ba lei ne’e rasik?

Tanba sa ita boot sira hili Lei AM agora dadaun hanesan dalan ida hodi reduz violénsia AM?

Oinsa ita atua ka halo intervensaun bá konflitu liga ba AM?

Oinsa ita identifika katak OAM hanesan autor bá problema?

Ita fiar katak lei ne’e hanesan meius efetivu hodi redus violénsia liga ba AM?

Tuir ita bo’ot nia hanoin tanba sa sei iha kasu violénsia entre grupu iha AM?

(Tanba sa kazu violénsia liga ba AM sei akontese nafatin maske iha ona regulasaun no lei?)
Sujestaun

Saida mak ita boot nia hanoin kona-ba papel AM ba dezenvolvimentu hari’i dame iha Timor-Leste?
Rekomendasaun ruma ne’ebé ita boot hakarak hato’o ba parte relevante kona ba planu asaun ba AM?
39

Documentos relacionados

Relatoriu Asesmentu Situasaun Trimestre II 2014

Relatoriu Asesmentu Situasaun Trimestre II 2014 prinsipal no referensia barak hodi halo rekomendasaun asaun ba Sekretariadu Tekniku Permanente KONSSANTIL. Sekretariadu Tekniku Permanente KONSSANTIL halao reuniaun kada fulan hodi diskute rezultad...

Leia mais

Relatoriu Asesmentu Situasaun Trimestre I 2014

Relatoriu Asesmentu Situasaun Trimestre I 2014 Revitalizasaun estrutura IFNSTF inklui ministeriu foun balu, Sekretariu Estadu, Eskritoriu Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL) no parseru dezenvolvimentu, Ne’ebe laos membru ba estr...

Leia mais

sistema atensaun no responde sedu

sistema atensaun no responde sedu servisu  diak  iha  area  saude,  edukasaun,  no  disputa  rezolusaun  hetan  menus  konfiansa  iha  procesu  normal.  Aktividade  grupu  arte  marsial,  no  aktividade  violensia juvenil hahu mosu...

Leia mais

Razão Social ENDEREÇO CIDADE ESTADO TELEFONE

Razão Social ENDEREÇO CIDADE ESTADO TELEFONE VAREJAO POPULAR COM DE GENEROS ALIM LTDA

Leia mais