Reflecting on Peace Practices RPP - Peace Fund Timor
Transcrição
Reflecting on Peace Practices RPP Fernando da Costa (Ato Costa) Saida mak RPP? • RPP ne’e kona ba Reflesaun no Pratika • Prosesu aprendizasen baseia ba experiensia nebe involve stakeholder sira iha programa atu prevene konflitu ho violensia • Objetivu RPP: Atu analiza experiensia husi programa tuir kontekstu implementasaun no hadiak efetividade implementasaun programa Bainhira mak uza RPP? • Halo analiza hodi dezenvolve programa. • Halo evaluasaun no dezenha kontinuasaun programa. • Uza RPP nia instrumentu balun ba halo monitorizasaun no analiza pulitika (analisa kebijakan). • Atu halo ligasaun entre faktores iha parte analisis no impaktu programa iha nivel mikro no makro. Faze importante iha RPP • Analiza – Analiza kontextu – Analiza konflitu – Update analysis • Faktores save ba konflitu no dame nian – Isu sira no autores – Faktores nia kauza no efeitu – Relasionamentu no dinamismu entre faktores no autores • Dimensaun konflitu – Local, Nasional, rejional no internasional Analiza Kaixa 3 Kbi’it Dame Nian Kbi’it dame nian saida deit mak existi hela no persija promove hodi hametin dame? Saida mak liga/connect ema sira nebe iha konflitu ba malu? Oinsa ema servisu hamutuk? Se mak halo exersisiu lideransa ba dame nian no oinsa? Kbi’it Kontra Dame Autor Faktores saida mak Autor sira nebe suporta existi hela hodi kontra konflitu ka suporta dame dame ka suporta nian konflitu? Faktores no issues saida deit mak kauza konflitu ka fahe ema no oina ne’e akontese? Identifika Faktores Save • Faktores nebe mak importante liu. • Kauza no efeitu ba faktores nebe identifika ona. • Tansa saida faktor nebe identifika ona importante liu faktores sira seluk nebe iha lista. Systems Analysis Dinamismu interaksi entre faktores Kinerja polisi: Justu/equitable, Professional,Efetivu/Efis iente, Responsive Destabilidade civil + Krimi Seguransa iha komunidade (fiziku + psikolojia) Orsamentu Ekipamentu Treinamentu Regras no Leis Jestaun Iha suporta/kola borasaun husi cidadaun Identifika programa ba intervensaun • Faktores saida deit mak halo mudansa ba sistema? Faktores ida nebe deit mak wainhira ita muda sei halo mudansa bo’ot ba sistema? • Ligasaun ida nebe mak fraku? Iha ka lae opurtunidade hodi ‘fera’ ligasaun entre faktores, nune X la lori situasaun ba to Y? • Hare ba ita nia situasaun rasik (rekursu humanu no finansial, strutura, aksesu, sst) ita bele halo programa hodi fo influensia iha parte nebe? Ema Save no Ema Barak Key People and More People Stratejia Ema Barak Mudansa nivel individual Mudansa sosial-pulitika Stratejia Ema Save Stratejia Ema Barak • Hakarak hasa’e numeru ema ba asaun promove dame. • Praktisioner sira nebe uza metodu ida ne’e fiar katak dame bele hari wainhira ema barak involve iha prosesu laran. Stratejia Ema Save • Fokus hodi involve ema partikular, ka grupo ema nebe importante ba transformasaun konflitu sustentavel tanba sira nia poder no influensia. • Asunmsi ba uza metodu ida ne’e mak; wainhira ema save sira la involve mak sei susar tebes atu halo progresu ba haburas no hametin dame. • Ema sira ne’e mak se? lideransa pulitika, lideres foinsa’e, feto, vitima konflitu, etc Mudansa Nivel Pesoal • Programa nebe halao iha nivel individual nian, nebe buka atu muda hanoin, kultura, hasa’e skills, muda presepsaun ba situasaun individu nian, hadiak relasaun entre individu. • Mudansa sira ne’e hotu halo ho hanoin katak dame sei posivel wainhira akontese mudansa ba ema nia fuan, ulun no hahalok. Mudansa Social no Pulitika • Programa halo atu muda ka suporta strutura nebe konsentradu iha asuntu sosial no pulitika, inklui kriasaun ka reforma instituisaun nebe buka resolve preokupasaun no diskontentamentu sira. • Mudansa iha nivel ida ne’e inklui alterasaun ba pulitika governo, lejislasaun, strutura ekonomia, konstituisaun, sst. • Maibe mudansa ne’e mos tau hamutuk ho mudansa iha normas grupo nian, no relasaun entre grupo. More People Key People 11. Socializasaun no peskija Involve foinsa’e ‘seluk’’ Involvementu foinsa’e exkombatente 2. Join skills training Hasa’e potensia ba servisu husi Ex-C Hasa’e konsiensia, skills no relasaun diak 4a. Socializasaun 3. Organizasaun juventude Involve lideres katuas-ferik no feto, sst. Foinsa’e involve iha isu komunidade nian 4b. Sesaun Resolve Problema Komprensaun hanesan kona ba problema no halo planu asaun hamutuk Komunidade hadiak rasik 5. Implementasaun programa Obejtivu bo’ot: Foinsa’e Ex-C integra ba komunidade Teoria Sira kona ba Mudansa • Ema sira nebe servisu ba promove dame wainhira decidi objetivu, metodu, aprosimasaun no atividades bazeia ba teoria ruma, liu-liu atu hare oinsa dame bele atinji duni tuir kontextu. • Oinsa objetivu programa nian bele kontribui ba mudansa bo’ot (dame nivel a’as no luan) nian? Teoria Sira kona ba Mudansa • Formatu teoria sira bele simplifika katak: “Wainhira halo asaun X ho suksesu sei fo resultadu ba Y” Teoria Sira kona ba Mudansa • Teoria mudansa balun uza hanoin: • Muda se? • Muda saida? • Oinsa muda? Exemplo ba Prepara Teoria Mudansa Objetivu jeral: No 1. 2. 3. 4. 5 6. 7. 8. Atividades Mudansa nebe hakarak Teoria programa: tansa mak hili atividade ne’e? Oinsa mak mudansa nebe temi ona akontese? Kriteria Efetividade Dame Nian • Perguntas importante nebe tenki husu iha parte ne’e mak oinsa programa sira kontribui ba atinji objetivu jeral no oinsa objetivu sira kontribui ba dame luan (Peace Writ Large)? • Ne’e persija halo avaliasaun ba mudansa sira iha ambiente hotu-hotu nebe dereita ka indereitamente fo impaktu ba situasaun konflitu. • Mudansa laos deit mai husi ita nia program rasik maibe husi programa org. seluk nian mos. Kriteria Efetividade 5 1. Esforsu/programa nebe halo kria/reforma instituisaun pulitika hodi resolve situasaun konflitu nebe akontese. 2. Esforsu/programa nebe halo kontribui ba situasaun dame nian, inklui partisipantes no komunidade dezenvolve sira inisiativa rasik ba mantein ka kria dame (liga ho analiza kontextu. 3. Esforsu/programa ne’e halo ema prontu resisti violensia ka provokasaun ba halo violensia 4. Esforsu/programa ne’e hasa’e seguransa ema nian no sira nia sensu seguru. 5. Esforsu/programa ne’e hadiak relasaun entre grupo sira. Perguntas Adisional 4 1. Mudansa husi esforsu sira ne’e lao lais (Fast Enough)? 2. Mudansa husi esforsu nebe halo bele mantein (Sustained)? 3. Mudansa husi esforsu nebe halo bo’ot (big enough)? 4. Ligasaun nebe akontese adequada (ligkages)? Papel ba Priense 0 = la iha impaktu; 5=impaktu bo’ot Bo’ot/Lais/Mantein: marka ho Ls/La & tansa No. Kriteria Skala impaktu? 1. Esforsu/program a nebe halo kria/reforma instituisaun pulitika hodi resolve situasaun konflitu nebe akontes 12345 2. Esforsu/program 1 2 3 4 5 a nebe halo kontribui ba situasaun dame nian, inklui partisipantes no komunidade dezenvolve sira inisiativa rasik ba mantein ka kria dame (liga ho analiza kontextu. Bo’ot naton? Lais naton? Mantein imapktu Nivel Indikador ligasaun? es lokal No. Kriteria Skala impaktu ? 3. Esforsu/progra ma ne’e halo ema prontu resisti violensia ka provokasaun ba halo violensia 12345 4. Esforsu/progra ma ne’e hasa’e seguransa ema nian no sira nia sensu seguru. 12345 5. Esforsu/progra ma ne’e hadiak relasaun entre grupo sira. 12345 Bo’ot naton? Lais naton? Mantein imapktu Nivel ligasaun ? Indikado res lokal
Documentos relacionados
revista situasaun agostu 2012
1; no Agostu 7. Maioria insidente ne’ebé akontese tanba Animal tama tos, no disputa rai iha fronteira entre nasaun TimorLeste no Indonesia. Maske nune’e insidente ne’ebé akontese antes fulan Agostu...
Leia maiskomunikadu rezultadu monitorizasaun cpd-rdtl
komunidade sira. Ho razaun ida ne’e Estadu Timor-Leste hamosu Komandu Opaerasaun Konjunta hodi hapara grupu sira ne’e nia atividade no movimentu hodi nune’e komunidade bele sente hakmatek hala’o si...
Leia maisTetun - Many Hands International
Workshop ida ne’e prepara ba ema profisional no ba sira nebe buka atu dezemvolve abilidade emosional no social ba labarik no ema foinsae sira hodi hamenus stress no konflitu nomos atu hadiak moris ...
Leia maissistema atensaun no responde sedu
droga nudar nivel ne’ebe as teb‐tebes husi monitorizasaun. Ida ne’e espesifikamente hetan husi sub‐distritu ne’ebe ho numeru incidente bo’ot. Alem de ne’e, korelasaun hatudu mos kon...
Leia maisPERTAHANAN DAN KEAMANAN
Timor oan sira duni nebe’e bele hetan intervensaun hossi ema liur”, mestre, 28, Quelicai. Nune’e mos oras ne’e liu tiha destruisaun total rai ne’e nian povo mos iha ona konsiensia hodi fo sira nian...
Leia mais