Editorial - MCIA.gov.tl
Transcrição
Editorial - MCIA.gov.tl
Editorial Caros Leitores! Boletin SERVIR hasoru hikas fali le nain sira iha tinan foun 2015. Edisaun dahuluk Boletin SERVIR nian hakarak ható ba le nain sira eventus importantes nebe mak mosu iha inisiu tinan 2015 nian. Tinan 2015 hahú historia foun iha ita nia Nasaun doben TimorLeste. Eventu markante ida nebé Boletin SERVIR hakarak haklaken ba le nain sira mak Formasaun VI Governu Konstitusional nudar hakat politiku ida nebe PM V Governo nian hola hodi transfere knar PM nian ba gerasaun foun atu hola responsabilidade politika nudar ukun nain iha prosesu konstrusaun nasaun Timor-Leste nian. Hakat ida ne markante tebes tanba PM V Governo nian Sr. Xanana Gusmão ho espiritu haraik an no espiritu matenek entrega poder Ukun ba Gerasaun foun nudar aktu politiku ida nebe hatudu kbit Aswain ida nian, tane as interese Nasaun no ho hakarak rasik hases- an nudar Primeiro Ministro. Lisaun kmaanek ida nebe PM V Governo halo atu hatudu ba gerasaun foun no Ukun Nain seluk atu labele hakuak poder to rohan laek hodi la fo biban ba ema seluk hodi exerce oportunidade Servisu no Servi Nasaun nian. Hosi desizaun politika ida ne hamosu hikas fali estrutura governu foun nebe hanaran VI Governo nebe lidera hosi Dr. Rui Maria de Araujo. Dr Rui Maria de Araujo ho mos nia humildade aceita kaer knar Ukun nudar Primeiro Ministro maske nia rasik hatene ne teste politiku ida nakonu ho desafius politikus nebe laos facil atu hases. Maibe, Dr. Rui simu nafatin todan ne tanba komunga ho MCIA, SERVIR-MARCO 2015 klean espiritu Timor oan ho naciolismo as atu Servisu no Servi povu no Nasaun. Hosi restruturasaun ida ne lori mos mai MCIA rasik mudansa estrutural iha MCIA nia laran. Iha mudansa de chefias foun troka tuan maibe nafatin ho espiritu ida atu “Traabalha e Servir” no Trabalhar é Servir”. No nudar mensagem ba estrutura foun, simu poder atu labele hare ba puder nudar dalan ida atu habot an maibe puder nudar forma ida atu servi hanesan titulo livro amo Papa nian “O Verdadeiro Poder é Servir”. Edisaun dahuluk Boletin SERVIR mos hato nudar informasaun ba le nain sira servisu sira nebe mak MCIA halo. Servvisu sira ne kobre areas hanesa Comercio hodi apoia acttividades ekonomikas iha Oecussi liu hosi fundo subveção Publika atu hakbit empresa kiik sira hodi halo preparasaun ba celebrasaun tinan 500 Portugueses no missionarios katolikus sama rai Timor. Hadaet mos ba aktividde komersiu mak MCIA nafatin pro-activu hodi kontrola folin sasan iha merkadu no hola meddidas politikas aatu fo fatin ba ema kbit laek sira bele hetan asesu ba necessidades basikas. Edisaun ida ne informa aktividades lubun nebe mak MCIA halao. Tanba ne, ekipa redasaun ho laran ksolok hein katak informasaun ne bele iha utilidade ba leitores sira no ho laran luak simu sugestaun atu hadia nafatin kualidade informasaun nebe mak presiza. Boa Leitura António da Conceição 3 1 Discursu Sua Excelensia Prezidente Taur Matan Ruak Nian Iha Serimonia fo-Pose ba Sestu Governo Konstitusional Povu Doben Timor-Leste. Fó-pose ba governo ida iha legizlatura ida nia klaran, iha rai sira balu, sai nudar sinal instabilidade. Iha kazu ida ne’e, pelu kontrario, formasaun Sestu Governo Konstitusinal nu’udar sinal ba lideransa nia maturidade no prova ba instituisaum sira nia estabilidade. Importante atu ita refleta konaba objetivu hosi fo-pose ba governo ida. Governo sira serve ba saida? Komstitui governo ida, fo pose ba governo foun ida tenki sempre sai nudar hakas- an ida atu hametin ekilibriu sosial no soberania nasional, kria kondisaun sira ne’ebe diak liu tan ba dezenvolvimentu sosial nasaun nian, hadia komunidade sira nia ekonomia no moris iha ita nia rain nia suku no aldeia sira. Governo sira tenke sai nudar instrumentu atu serbi nasaun. Bainhira fo- pose ba Sestu Governo konstitusional ne’e, hau hato’o hau nia votu sira ne’ebe kmanek ba servisu diak no susesu ba nasaun nian, ita nia agradesimentu- ba nia vizaun, kapasidade inovasaun politika, no mos ba nia vontade atu habelar obrigasaun no responsabilidade hodi Timor oan nia jerasaun foun ba iha nivel aas Estadu nian. Hanesan ita toman tiha ona dezde luta nia laran, maun Xanana sempre hatene hanoin ho forma inovadora, konsulta ho kompañeiru sira, halo dialogu no hetan solusaun pionero ba iha problema sira rai Timor nian. Hanesan ne’e maka akontese ho despartidarizasaun ba Falintil, ho orientasaun Frente Klandestina, ho faze tranzisaun ba referendu no Independensia, ho prosesu pas no rekonsiliasaun, no mos situasaun sira seluk vida nasional nian ho impaktu boot ba iha futuru. Primeiro- Ministru sesante preokupa tiha ona iha tempu naruk nia laran ho nesesidade atu hala’o tranzisaun ba jerasaun sira iha lideransa nasaun nian. Ho forma ne’ebe hanesan, mak nia servisu, ho determinasaun, ba libertasaun pátria, Xanana servisu, oras ne’e, atu asegura 2 tranzisaun ida-ne’ebe estavel npo iha susesu diak. Hosi jerasaun ne’ebe manan libertasaun, ba jerasaun ida ne’ebe tenke manan dezenvolvimento. Entrega governo nia lideransa sai nu’udar jestuido servisu nian ba nasaun. Buat ne’e mos sai nu’udar lisaun nasionalizmu no sai nu’udar asaun edukativa, pedagójika, hodi hatudu katak, halo politika ne’e signifika tau uluk interese nasaun nian. Jerasaun tinan 75 nian sei iha buat barak atu fó ba nasaun. Lider sira iha konhesimentu, esperensia, prestiju nasional no internasional, ne’ebe kontinua koloka ba servisu nasaun nian. Desizaun Primeiru-Ministro sesante nian atu serbi iha governo hanesan ministru, merese hetan saudasaun no elojiu tanba hametin konfiansa no estabilidade, iha tranzisaun jerasaun ida-ne’e. Iha nia responsablidade foun sira, maun Xanana sei kontribui, sertamente, ba iha di diversifikasaun ba ita nia ekonomia no aumenta afirmasaun rejional no internasional Timor-Leste nian iha dalan ba dezenvolvimentu. Jerasaun tuan no jerasaun foun serbisu iha ekipa, atu halo Timor-Leste hakat ba oin. Ha’u hakarak kumprimenta espesialmente Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo. Señor Primeiru-Ministro iha esperensia governativa, no ninia asaun, ne’ebe prudente no efikas, manan komunidade nia konsiderasaun. Dr. Rui Araujo mos nudar mediku ida ne’ebe respeitadu, apresiadu no konhesidu tanba nia funsaun sira iha xefia governu, nia sei diriji dedikasaun ne’ebe hanesan no tau laran kaman ne’ebe hanesan iha tratamentu ba suntu sira estadu nian no sidadaun sira nian. Tinan rua ho balun liu tiha ona, bainhira ha’u fo pose ba Kintu Governu, ha’u halo rezumu ba prioridade balu ba iha faze vida nasaun nian ida ne’e; habelar prezensa estadu nian iha territoriu laran tomak; moderniza infra-estrutura; kria sentru dezenvolvimentu MCIA, SERVIR-MARCO 2015 nian; impulsiiona setor produtivu; aprofunda integrasaun Regional no internasional nasaun nian. Realidade hatudu mai ita katak ha’u nia preokupasaun sira ne’e hetan kompresaun hosi nasaun, no rona hosi nasaun, no rona hosi governo . Esforsu ida hala’o tiha ona atu implementa prioridade sira ne’e. Iha pontu sira balu ita avansa menus. Maibe ita la’o iha diresaun ne’ebe loos. Hanesan ha’u refere iha Parlamentu Nasional iha abertura solene ba sesaun lejizlativa oras ne’e nian, ha’u la hatene kona-ba rai seluk nebe’e hala’o tiha ona buat barak hanesan Timor-Leste iha tinan sanulu resin-rua dahuluk independensia nian. Foin baa dala uluk iha istoria, ita iha Estadu Direito iha Timor Leste. Ita iha estabilidade no pàs. Demokrasia lori respeitu ba Direitus Umanus no dignidade sidadaun sira hotu nian ba ita-nia rain. Nasaun oras ne’e hala’o esforsu boot-ho susesu – iha informasaun ba kuadru nasional sira, iha area sira hotu. Majistradu, mediku, profesor, polisia no tekniku kualifikadunasional sira seluk, mane no feto sira, administra justisa, asegura kuidadu saude, funsionamentu ba escola sira, seguransa no hakmatek iha suku no aldeia sira iha nasaun laran tomak, maske iha karensia sira-ne’ebe boot, ne’ebe kontinua eziste, no sira ne’ebe’e hau sei kolia ba ita boot sira la kleur tan. Hau hakarak sublinha ho forma espesial ba asaun Kintu Governu Konstitusional nian, ne’ebe marka tiha ona desenvolvimentu fundamental sira ba oras ne’e no futuru nasaun nian. Hahu funsionamentu ba sentral elektru sira-ne’ebe foun ho alargamentu ba rede distribuisaun elektrika, iha importansia estratejika ida ba futuru. Hau hein katak lakleur ahi elektrika sei fo-benefisiu ba maun-alin no inan-feton iha suku no aldeia sira nasaun nian. Prezensa Estadu nian aumenta iha distritu sira. Iha tia ona lansamentu ba programa sira deskonsentrasaun no desentralizasaun administrativu, no programa sira investimentu MCIA, SERVIR-MARCO 2015 lokal nian. Iha suku barak, situasaun populasaun nian sai diak liu tan. Iha tia ona lansamentu ba sentru desenvolvimentu rua, iha kosta Sul no ida Oecusse nian, ne’ebe sei envolve mos Atauro. Sentru dezenvolvimentu sira-ne’e sai nu’udar projeto sira ho importansia estratejika, ne’ebe tenke kontribui atu diversifika ekonomia nasional no aprofunda integrasaun ekonomika regional. Pose ba Sestu Governu Konstitusional ne’e sai nu’udar pasu foun ida iha dalan ba ita-nia abjetivu sira atu konsolida Estadu, hametin ekonomia no hadia kondisaun sira moris nian no mos afirmasaun no ezersisiu ba soberania nasional. Sestu Governu Konstitusional ne’e sai nu’udar governu kontinuidade ida, ne’ebe sei kontinua atu aperfeisoa, bainhira nesesariu, implemantasaun ba politika sira no ezekuta Orsamentu Estadu ne’ebe aprova tiha ona husi Parlamentu Nasional. Governu ne’e harii iha ambiente estabilidade nia laran, liu hosi prosesu konsulta no dialogu, no iha kondisaun atu halibur apoiu sosial nian ida’ne’ebe ampla. Estabelesimentu ho akordu politiku ne’ebe alargadu ba iha prioridade nasional sira dezenvolvimentu nian sai nu’udar sinal diak ida. Iha unidade nia laran de’it maka ita bele alkansa ita- nia objetivu sira. Governu ida ne’e, iha oin, iha lejizlatura sorin-balu –entre fulan –Fevereiru tinan 2015 no fulan Julhu tinan 2017. Tinan rua ho balun la’os tempu ne’ebe barak. Maibe nu’udar tempu sifisiente atu hadia metodu sira servisu nian, aperfeisoa funsionamentu Administrasaun nian no kualidade ba servisu sira ne’ebe Estadu fo ba populasaun sira-iha Dili no iha nasaun laran tomak. Iha tinan rua tuir mai, governu ne’e iha oportunidade renovada atu serbi nasaun no tulun hodi hatan ba desafiu sira. Maske ho avansu sira-ne’ebe ita reliza tiha ona iha tinan 12 dahuluk ne’e , ita – nia povo sira nia karensia no nesesidade sira nasaun nian nomos konsolidasaun ba Estadu kontinua sai boot. Bainhira ha’u promulga orsamentu sira Estadu nian iha tinan 2014 no iha tinan 2015, 3 ha’u manifesta iha mensajen sira ba Parlamentu Nasional ha’u –nia prekupasau sira kona-ba sustentabilidade ba despeza Estadu nian no kualidade hosi despeza ida –ne’e, ne’e maka ninia utilidade ba nasaun. Ha’u hakarak fahe reflesaun bolu ho Vossa Exelensia sira kona-ba kestaun ida ne’e: - Ha’u prekupa ho dependensia maka’as Estadu nian ba reseita sira hosi Fundu Petroleu. Setor produtivu nasional –agrikultura noo industria-tenke hetan dudu ho politika sira ne’ebe efisiante, hodi bele reforsa, hamosu reseita fiskal foun no hamenus kapital sira Timor- Leste nian mak sai ba rai- liur. Ha’u preokupa ho kiak maka’as nebe’e kontinua eziste. Bainhira ha’u halo viajen no halo vizita ba suku no aldeia sira, ha’u hare siatuasaun sira karensia nian ne’ebe boot. Governu sira uluk hahu hatan ona ba problema ida –ne’e. Maibe ita tenke halo buat barak no halo diak liu tan, hodi tulun ita-nia rain nia maun-alin no inan-feton sira ne’ebe karensiadu liu. Siatuasaun sira kiak no karensia boot nian ne’’ebe persiste, atraza desenvolvimentu nasional. Ha’u prekupa ho gastu sira Governu nian ne’ebe arbiru deit. Timor-Leste iha osan, maibe la riku. Estadu tenke gasta ho konxiensia no prudensia-uza ho didiak osan nasaun nian. Nesesidade atu konsolida Estadu no desenvolve nasaun rekere medida sira-ne’ebe rapidamente posivel iha aperfeisoamentu Administrasaun publika no politika sira Estadu nian iha setor importante sira ba ekonomia no sosiedade-hanesan Agrikultura, Edukasaun no formasaun ba Rekursu Umanu, Veteranu sira , Joven sira no buat sira seluk. Desafiu sira konstrusaun nasional nian ne’e boot. Ho dedikasaun no apenamentu ema hotu nian de’it, governu no sidadaun sira, mak ita bele manan hasoru dezafiu sira ne’e. Ha’u apela atu iha nesesidade ba rigor no servisu-iha asaun governu no sosiedade nian. Governu mak tenke, uluk nana’in fo ezemplu. Maibe mesak-mesak governu labele rezolve problema sira. Eastadu labele hadia ekonomia mesak- 4 mesak. Servisu sira saude nian, mesak-mesak, labele hadia sidadaun sira-nia saude . Profesor sira mesak-mesak la konsege hetan rejultadu. Nasaun presiza familia sira-nia partusupasaun, partisipasaun, partisipasaun hosi sidadaun sira hotu, mane no feto sira TimorLeste nian, atu iimplementa politika sira ne’ebe nesesariu no realiza ita nia desenvolvimentu nasional nia objetivu sira. Tamba ne’e, ha’u apela ba governu atu hatene rona, servisu ho komuniadade, no envolve sidadaun sira iha solusaun ba sira-nia problema, iha nasaun laran tomak. Maun-alin no inan-feton sira. Timor oan sira iha kapasidade atu manan no harii nasaun ida-ne’ebe ita mehi ba. Ita manan tiha ona independensia atu lori nasaun ne’e hakat ba dook liutan no hadia Timor nia rai-lulik. Objetivu sira –ne’e so bele alkansa ho pas, estabilidade no servisu. Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ikoan ida. Ita-nia kbi’it maka iha unidade no matenekhosi povu no lider sira. Jerasaun tuan iha autoridade propria no konfiansa hosi povu, ba prova sira dedikasaun no sakrifisiu nian ne’ebe fo durante luta tinan 24 nia laran. Jerasaun sira-ne’ebe foun liu tenke afirmaan, oras ne’e, ba kapasidade atu desenvolve no hametin intituisaun sira, no halo Estadu hatan, ho barak no diak liu tan, ba ita-nia rain nia maun-alin no inan-feton sira-nia nesesidade sira. Personalidade sira-nia karisma sei substitui hosi konfiansa ba instituisaun sira. Ita hotu tenke servisu no kontribui ba susesu iha prosesu ida-ne’e. Ha’u hakarak reitera ba senõr PrimeiruMinistru, bele konta ho kolaborasaun no apoiu Prezidente Republika nian atu hatan ba dezafiu sira no harii liu tan unidade, prosperidade no moris-diak ba povu no rai Timor. Ba Vossa Exelensia no membru sira governu nian, ha’u hato’o votu sira ba servisu di’ak. Husu boot maromak haraik bensaun mai ita, no haraik bensaun ba rai Timor. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Oecusse Sai Zona Economia ba Nasaun ‘Cerimonia de transferencia de poderes e devolusaun de competensia do governo central baautoridade região administrativa especial de Oecusse-Ambeno, sei lori Oecusse sai hanesan zona economia bo’ot ba nasaun nian.’ Lia fuan ida ne’e hato’o husi Presidente Autoridade região Administrativa especial de Oecusse, Dr. Mari Alkatiri. Iha okaziaun ida ne’e DR. Alkatiri mos haktuir katak, asembleia konstituente aprova konstituisun ida hodi loke dalan ba Oecusse atu sai regiaun administrativa espesial no Atauro sai nudar regiaun ekonomika espesial. Prosesu ida ne’elori tempu naruk hahu husi 2012 hodi buka dalan legal atu kumpri konstituisaun. “Bainhira Primeiru Ministru(PM) Xanana Gusmão koalia ho hau atu hahu prosesu ida ne’e hamutuk ho vontade tomak atu hari’i regiaun especial ida ne’e, hau dehan-- hanesan mos 2002—ida ne’e be kondisaun diak liu mai hau hodi simu knaar hodi sai Primeiro Ministro, agora mos atu kumpri konstutuisaun ita nian, hau simu mos todan ida ne’e atu lori prosesu ne’e ba oin,”Dehan Dr. Mari Alkatiri, iha MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Oecusse(27/01/2015). PN aprova lei no 3/ 2014 de 18 Junho, fo dalan no regula regiaun espesial OecusseAmbeno e hari mos ZEESM projetu pilotu Oescusse no Atauro. Tanba prosesu mudansa de estatuto, ejiji koperasaun no servisu hamutuk hodi hamoris fila fali Komisaun de Tranzisaun entre governo ho autoridade lokal hodi defini didiak dalan 5 proporio ba ZEESM. Lei loke dalan ba estatuto especial transferensia, iha biban ida ne’e laos deit lei mak transfere , maibe transferensia mos aktu material, se mak kaer ukun iha Oecusse tenki entrega mai autoridade especial administrativa, tanba ne’e ohin ita mai iha ne’e atu kumpri konstituisaun,atu kumpri lei ho prosesu ida, hodi implementa lei inan no lei ba estatuto ida ne’e . Ita hotu iha ne’e mai para atu kumpri , sai testamunha ba transferensia ida ne’e. Eventu transferensia de poderes ida ne’e hetan prezensia husi Primeiru Ministru, membrus do guvernu no membrus Parlamentu Nasional hodi sai sasin ba transferensia Autoridade da Regiaun Administrativa Oecusses no ZEESM ba DR. Mari Alkatiri. Alkatiri salienta tan katak, ho kompetensia tomak ne’e be nia iha la signifika katak atu fahe Oecusse no hasees a’an do’ok husi Timor-Leste. Maibe transferensia nia objetivu maka atu fo kbiit ba Oecusse oan sira hodi kontribui diak liu tan ba teritoriu tomak. 6 Mesmu rai ketan Timor-Leste nian maka Tutuala (Lospalos), maibe oinsa mos dezenvolvimentu Timor-Leste sei hahu iha Oecusse. Oecusses sai nudar fatin hodi komemora eventu historiku ida, ne’e maka 500 anus prezensa guvernu Portuguese iha TimorLeste. Navigadores Portugueses sira primeira vez destaka iha Lifau. Ho sekuensia historiku sira ne’e hotu ita bele dehan prosesu foun inovador ba Timor Leste—se bazea ba vontade diak povo Timor-Leste tomak—sei hahu duni iha Oecusse, tamba ne’e maka ita hotu tenke fo apoiu hodi bele la’o ba oin. Iha futuru, Oecusse sei sai hanesan laboratorio bo’ot ida, projeto barak sei tama iha Oecusse. Maibe dezenvolvimentu inovador kreativu ida ne’e laos deit iha area infrastruturas, mesmu ita preciza infrastrutura para atu servi modelu dezenvolvimentu ida que liga ho komponente sosial ekonomico, buat rua ne’e lao hamutuk atu ita nia ekonomia ne’e bele kompete iha rai laran no bele kompete mos iha rai liur, id ane’e maka ita nia mak objetivo. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Presidenti Autoridade ne’e haktuir liu tan katak, ‘hau simu knar ne’e hanesan mos komprimisiu ida tanba hau hatene dezafios barak sei hein ita hotu, hau hakarak hatete dezafios laos halo ita atu hakiduk maibe halo ita prepara a’an para atu hasoru dezafios foun ne’e be mak sai nudar prosesu permanente de dezenvolvimento no prosesu permanente de evolusaun.’ ‘Povu Oecusse tomak, laos hau mak hakbesik a’an mai Oecusse maibe autoriade estadu nian mak hakbesik a’an mai Oecusse, uluk enclave ne’e sai do’ok husi rai bo’ot, agora enclave ne’e sai pontu de dezenvolvimento. Iha tempu hanesan, Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão haktuir mos katak, loron ida ne’e nudar loron especial ba ita nia nasaun no Oecusse-Ambeno, ita hotu hatene no temi bebeik katak konstituisaun fo tratamentu especial ba enclave ida ne’e no Atauro. Governo hamutuk ho Timor oan matenek sira no estadu tomak halo desijaun legais atu oin sa bele sai realidade iha tinan hirak mai ne’e. Tamba inmportansia politika ne’ebe eventu ida ne’e hatudo maka Oecusse oan tomak husi Pante Makasar to Oesilo, Pásabe, Nitibe bele hela iha foho lolon ka fatin izoladu nebe pertense ba enclave ida ne’e tenki kontenti hodi hare katak iha ita nia let reprezentante povu nian husi Parlamento Nacional, reprezentantes husi instituisaun oin-oin husi estado nian, embaixadores no reprezentantes husi agencias internasionais no ita nia belun husi indonesia, eventu hanesan ne’e ninia importansia maka ita tenki lori nafatin hodi haluan ita nia hanoin no fo kbiit ba ita nia vontade hodi leno ita nia mehi ka ita nia esperansa. Primeiru Ministru hatutan ‘hau fiar katak, Atoni oan sira bele komprende ona katak benefisius ne’ebe imi hotu sei hetan husi zona especial ida ne’e hodi haforte ekonomia no nakloke a’an ba mercado iha rai laran no ba rai liur. Iha prosesu hotu-hotu, bainhira ita seidauk hatene didiak maka duvidas ne’e mosu hodi lori desconfia malu no atu hato’o deit MCIA, SERVIR-MARCO 2015 problema oin-oin konaba prosesu ne’e. ‘Hau husu ba hotu-hotu atu hanoin ho neon nakloke hodi fo kbit mai ita, atu hare no buka oinsa maka atu bele partisipa ho diak, prosesu hadia’a ZEESM iha Oecusse-Ambeno prosesu ida que sei naruk no sei la mosu iha tinan rua ka lima. Nune’e duni bainhira ita hanoin ho laran malirin ita sei bele hanoin katak ita tenki buka identifika didiak ita nia difikuldade hodi hadia a’an, hakbiit a’an nune’e ita ida-idak, no ita hotu-hotu bele preparadu hodi katak liu ba desafios futuru.’ Ohin loron especial tebes, tanba ita hahu duni haktuir ba saida mak ita nia konstituisaun hakerek hodi hari’i Oecusse-Ambeno ba regiaun administrativa especial ida ne’e, funcionaris no servidores estadu nian hotu, buka hakas a’an liu tan agora, iha ne’e be imi sei responde deit ba autoridade, uluk ita temi bebeik katak Oecusse dok tebes husi Dili, ohin estadu entrega ba ita bo’ot sira ne’ebe sei hela iha Oecusse no sei hakbesik a’an liu ba populasaun Oecusse. Hau hakarak husik hela mensagem ba Oecusse oan sira, tanba tinan ida ne’e ita hotu tenki servisu maka’as, iha Fulan Novembru ita selebra tinan 500 Portugues sira mosu iha ne’e, hasoru ita nia beiala sira hodi kuda aten ita nia beiala atu hametin ita nia kuda talin, ita sei relembra tanba historia mak halo ohin loron ita mos kaer hela Presidensia ba CPLP. Ohin ita hotu halibur iha ne’e hodi asiste serimonia de transferencia de poderes no devolucao de competencia governo central nian, husi hau ba presidenti autoridade regiao administrativa especial Oecusse-Ambeno no Utauro nian, Dr. Mari Alkatiri. Tinan 40 ba kotuk imi Atoni oan sira hananu uluk ami ataoni sai atan ba bebeik, ohin imi hananu aiknanoik foun ‘ohin ami Atoni hakarak servisu maka’as hodi hadia’a rai Ambeno ba oan no beioan sira, ho imi nia servisu maka’as hau fiar katak tinan ba tinan ita sei hare no ksolok tebes tanba Oecusse lao duni ba oin hodi mos partisipa iha dezenvolvimento ita nia nasaun nian. 7 DIALOGU BA Dezenvolvimentu Lideransa no Tranzisaun Democratiku Timor-Leste hanesan nasaun ne'ebe iha riku soin barak no populasaun maioria moris iha vida agrikultura, ho rendimentu ne'ebe minimu liu. Timor Leste iha riku soin hanesan mina no gas, kafe no seluk tan. Ho rekursu naturais ne’e be maka limitadu tebes, rendimentu nasaun nia kuaze mai haui fundus petroliferu. Tamba ne’e, quandu guvernu iha hanoin atu diversifika liu tan rekursu alternativa, estadu preciza investa maka’as liu tan iha area rekursu humanus no mos rekursu renovavel. 8 8 Atu hadia nasaun no povu nia moris presija servisu maka’as, no ema hotu iha mehi hakarak halo inovasaun. Ho ideias sira ne'e hotu maka iha loron 6 fulan Fevereiro tinan 2015 ne'e, Timor-Leste halo dialogu ba dezenvolvimentu lideransa no tranzisaun democratico. Iha palestra husi decanu Kishore Mahbubani enfaze, ho esperansa katak sei sai útil ba Timor-Leste iha tinan 50 mai. ‘Hau fiar katak Timor-Leste bele sai prósperu hanesan Singapura. Tanba ida ne'e mak hau hakarak kompartilha razaun ba Singapura nia susesu.’ Decanu Kishore Mahbubani fahe mos esperensia balun husi susesu Singapura nian. Destinu Singapura hetan bensaun hosi fundador diak nasaun nian, fundador nasaun nian totalmente dedikadu hodi hadia’a ema Singapura sira nia moris, sira formula politica ne'ebe fo benefisiu ba ema Singapura oan sira. Timor-Leste mós hetan bensaun hanesan Singapura. Nia mos hetan bensaun ho aman diak fundadór sira, hanesan Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, no José Ramos Horta. Timor-Leste iha buat komún ida ho Singapura. Ho lideransa ne'ebe lo’os iha fatin, nasaun bele hetan susesu. Susesu Singapura nian mos sai nudar faktu katak lider sira foka ba iha oinsa hahu ho vitoria ki’ik sira. Abordajen inkremenMCIA, SERVIR-MARCO 2015 tal ida ba reforma politika ne’e akedemiku barak mak akonsella no politika pública eskolar sira. Profesor Mahbubani mos akresenta katak iha sosiedade multi-rasial ida, se laiha lianguajen komún ida, ema labele komunika. Tan ida ne'e maka ita preciza lian instrumental prinsipal iha eskola. Timor Leste mos bele hadiak literasia Ingles liu husi ensinu, iha eskola. Bele mos husu ba labarik sira nia inan-aman atu hili se hakarak sira nia oan aprende lian inglesh, Portugues ka tetum. Alende ne’e, Profesor Mahbubani mos haktuir katak Singapura sempre kontra estadu bem estar tamba hare ba kustu ne'ebe sae maka’as husi sistema asistensia sosial. Hare ba kustu ne’ebe sae, bem estar sosial ne’e karu demais ba rai sira ne’e be dezenvolve hela, aleinde ne halo fraku produtividade. Nuentantu Singapura la sai estadu bem estar, maibe preokupa maka'as konaba bem- estar ba nia povu, hodi garante katak ninia povu sei fornesidu diak. Investe bemestar ba povu husi edukasaun universal, kualidade kuidado saude, asesu ba abitasaun no transporte publicu. Nune'e, Timor Leste bele evita kustus gastus nian husi Bem estar, hodi hetan metodu inovador rasik ba kooperasaun ho empregador no trabalhador sira hodi iha serteza katak funsionariu sira bele manan salariu justu hodi bele sustenta, no hodi asegura katak kada funsionariu bele rai osan sufisiente hodi garante ninia saude, abitasaun no reforma iha futuru. Iha parte seluk, Dr. Mari Alkatiri ne’e be maka sai mos orador iha eventu ne’e haktuir katak ita hotu admira ho apresentasaun Profesor konaba Singapura, Timor Leste hakarak sai nasaun estadu, situasaun real timor leste la hanesan ho Singapura, Timor ho dezafiu bo’ot luta 24 anos para atu hari ita nia estadu. saida mak diferente TL ho Singapura, ita hotu hatene katak Singpura laiha rekursus MCIA, SERVIR-MARCO 2015 naturais maibe sira foka ba desenvolvimentu iha area rekursu humanos, TL komu hahu ho rekursu naturais ita tenta atu halo nusa, ita buka dalan ne’e be fasil hodi responde nesesidades mundial. ‘Ita ohin dhan Singapura lakohi doadores hakarak investimentu, maibe TL hahu ho administrasaun multi nasional Nasoens Unidas nian tanba ita atu restaura ita nia independensia, hahu iha sitauasaun ne’e be diferente, ho osan mai husi nasaun seluk no tenta muda konseitu husi doadores ba parseiro desenvolvimentu, ho hanoin katak sira bele ajuda ita no bele sai ita nia parseiro desenvolvimento. subsidiu no tranferencia publicas bo’ot liu salario vensimentu, Singapora la presija investe iha agrikultuta maibe ba Timor Leste presija investe maka’as iha agrikultura no defini didi’ak saida mak agrikultura. Esforsu atu buka saida mak diak ho sistema ida no saida mak diak ho sistema seluk, ida ne’e mak zona sosial ba merkadu, investe iha edukasaun para kapasitasaun ba ita nia ema sira, partispa iha prosesu tomak hahu husi ekonomia sistema skala noekonomia grande eskala para povo labele moris deit ba dependensia de trabalho maibe atu moris mos ho retornu ne’ebe hetan husi prosesu dezevolvimentu. Ita nia rai ki’ik maibe rendimentu laos mai deit husi mina rai maibe desenvolve agrikultura, ita tenki investe iha pequenas produtores para ekonomia ne’e bele fo ba ema ne’e be presija, investe mos iha arte zenatos no seluk tan, tenki defini didiak nudar base ba ita nia ekonomia para reseitas bele benefisa ema barak, tenki iha kapasidade organizativa ba baze hodi organiza populasaun, Iha parte seluk, Primeiro Ministro kay Rala Xanana Gusmao hatuir mos katak labele dependenti liu ba estadu hodi halakon vontade ba servisu maibe nova gerasaun presija servisu ho kosar hodi hadia’a ekonomia nasaun no povu nian. 9 Konstrusaun Mercado Taibessi Kompletu Vendedores kontenti Governo liu husi Ministerio do Comércio,Indústria e Ambiente responde ona difikuldade husi vendedoressiraiha mercado Taibessi ne’ebe durante ne’ela hetan fatin hodi halaosirania negosiu. KonstrusaunmercaduTaibessi segunda fase kuaze remata ona, vendedores sira mos komesaokupadadaunona uma hirak ne’e hodi halosirania negosiu. 10 Konstrusaun ba uma iha mercado ne’e halao husi kompanhia GUANG SHA. UNIP, Lda. Konstrusaun halao ho durasaun kuaze fulan 3 nia laran ho montante osan kuaze 2.3 milhões, oras ne’e dadauk vendedores hamutuk 774 ho kontenti okupa ona fatin ne’e hodi halao sira nia negosiu. Governu Timor-Leste atraves de Ministerio Comercio, Industria e Ambiente facilita vendedores ne’ebe okupa hela propriedade privado iha hali laran no oras ne’e vendedores sira fa’anonaiha fatin hirak ne’ebe prepara onahusi MCIA. Mercado Taibesi ne’ebe prepara ona husi MCIA agora dadaun facilita tebes vendedores sira atu halo actividade commercial. Maske Mercado ne’e remata ona nia konstrusaun no bele usa ona, maibeGovernu Timor-Leste liu husi MCIA sei kontinua atu tau matan nafatin ba Mercado ida ne’e atu nia bele funciona tuir objectivo ne’ebe planeia ona. Oras ne’e dadauk, merkado Taibessi ninia obra sira remata ho kondisaun ne’ebe kompletu ho sanitasaun be mos, seguransa, hein katak vendedores sira bele utiliza bazea ba sira nia nesesidade no objetivukomun. Tuir vendedores Maria Tilman, ne’ebe fa’an produto lokal iha merkadu Taibessi haktuir katak sira kontenti tebes ho kondisaun merkado ne’ebe prepara husi MCIA. Nia haktuir mos katak, durante muda husi Halli Laran mai Taibessi sira lahetan fatin maibe ohin loron hetan ona fatin mahon hodi fa’aniha laran, tanba ne’e agradese ba MCIA. “Ami vendedores kuaze 774 ne’ebe la hetan fatin maibe iha fulan Novembro tinan kotuk ami muda mai fa’anonaiha ne’ebe MCIA prepara, iha uma 6 ne’ebe ami vendedores 774 mak okupa iha balun fa’an produto local no balun fan kios”Nia dehan. Tuir ita hotu hatene katak Mercado mak sai hanesan fatin ba desenvolvimento ekonomia ne’ebe hahu husi baze. Atu Refleta fila fali ba ita nia kondisaun ekonomia iha kontekstu merkaduria ita sei persiza hadia’a no hamosu buat barak iha ita nia rain tamba durante ne’e problemas lubuk ida mak ita infrenta dadauk ne’e sidauk iha solusaun ka alternativa ba kestaun ida ne’e. Hohanoin ida ne’e maka MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Secretario Estado do Comércio hamosu Politika Comércio 4 hanesan Halo balansu ba importasaun no eksportasaun, liu husi Promove Exportasaun, hodi bele halo balansu ba Importasaun, ne’ebemaka durante ne’e Timor Leste depende 95% los deit ba Importasaun. Sidadaun Timor oan hotu atu bele hetan asesu ba ninian nesesidade (produto dan jasa comercio) moris loron-loron nian ho kualidade nebe diak no folin ne’ebe diak, Sidadaun hotuhotu nebe iha talenta no hakarak sai empresariu iha area saida deit ne’ebe iha ligasaun ho area comercio, sei hetan atendimento ho akompanhamento nebe’e lais no ikus liu mak Promove produto comercio local ho kreativo no inovativo intermus de kualidade para bele tama merkadu nível internasional. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Baseia ba politika commercial ne’ebe mensiona iha leten, maka desevolvimentu tenke hahu husi baze signifika katak tenke iha ona produtu ne’ebe maka merkadu ejiji hodibele kompete ho produtu sira seluk iha merkadu internasional. MCIA nia fungsaun maka oinsa atufasilita vendedores sira nia produtu ba merkadu Laos deit iha rai laran, maibe mos iha rai liur. Merkadu Taibessi nudar infrastrutura bazika ne’e bele fasilita esforsu husi vendedores sira nian. Maibe molok atu atinji objetivu sira ne’e, preciza akonselhamentu husi Guvernu. MCIA ho UNAME sai nudar parseiru ne’ebe efektivu ba vendedores siraiha parte ida ne’e ho objetivu katak vendedores sira bele hetan benefisiu husi estabelesementu merkadu ida ne’e. 11 Politika Industria Timor-Leste Promove Diversifikasaun Ekonomia, Industrializasaun no Modernizasaun MCIA Sei Kria Kooperativa Joventude Agrikula Ministerio Comércio, Indústria e Ambiente hala’o seminar ho tema Politika Industria Timor-Leste: Promove Diversifikasaun ekonomia, Industrializasaun no Modernizasaun. Seminar ne’e halao iha loron 24/02/2015. Antonio da Conceição Atu hamoris ekonomia uma laran hodi kontribui ba nasaun, presija ema hotu nia partisipasaun servisu hamutuk no servisu maka’as iha area potensial ne’ebe Timor-Leste iha, setor agrikula sai hanesan fator ida ne’ebe kontribui mos ba rendimentu nasaun nian. L iu husi politika, planu no programa Ministerio Comercio Industria e Ambiente, agora dadaun hahu hamoris ekonomia nasaun nian liu husi baze, ministerio Comercio Industria e Ambiente sei implementa politika ministerio nian hodi kria kooperativa ba joven agrikula. Kooperativa ba joven agrikula halao ho objetivu oinsa atu organiza joventude sira ne’ebe iha ona familia (Kaben ona) atu halo servisu iha to’os hodi kuda aifarina no aihan seluk hodi nune’e bele subtitui fali sasan ou hahan ne’ebe ita presija ba nesidades seluk ne’e be durante ne’e mai husi nasaun vizinho hanesan Indonésia no Australia. “Ami identifica ona fatin iha area Fatuberliu no Bobonaro, fatin transmigrasaun iha area rua ne’e hodi implementa kooperativa joven agrikula, ida ne’e hanesan 12 projeitu pilotu ba municipiu rua ne’e, ema ne’e be atu ba halo kooperativa ida ne’e mai husi municipio ne’e rasik, no sei hili familia foun hamutuk 50 familias”. Dehan Ministro MCIA Antonio da Conceição. Nia haktuir planu ida ne’e sei implementa iha 2015 ne’e no desenho ba planu ne’e iha ona estudos. Estudos remata maka sei halo konstrusaun uma. Por enquantu hahu uluk ho municipio rua ne’e. “hahu implementa tiha programa ne’e iha municipio rua ne’e maka ita bele identifika fali fatin seluk, iha tinan oin,”tenik ministro MCIA. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Iha seminario ne’e Director Geral Industria no kooperativa hatete katak, seminar ne’e halao ho nia objetivo oinsa atu hare ba vizaun planu dezenvolvimentu estratejiku no situasaun agora nian, vizaun husi politika industria Timor-Leste. Saída maka sai alvu politika industrial, politika industrial TimorLeste nian, no mos kria mekanismu de koordenasaun inter-ministerial. Nune’e DGE Fernando Lobato haktuir mos katak planu dezenvolvimentu estratejiku ne’e ho nia objetivu atu halo Timor-Leste sai membru ba grupo paiz ne’ebe iha rendimentu médio (midle income countries), no objetivu ida tan maka diversifikasaun industria no hasesTimor-Leste husi dependensia ba petrolio no gas. Vizaun ba politika industria iha Timor Leste, tenki realiza taxa ekonomiku atu alkansa objetivu planu dezenvolvimentu estratejiku, diversifika industria Timor Leste, setor industria (Manufacturing) tenki iha nia MCIA, SERVIR-MARCO 2015 papel inportante atu bele realiza objetivu no dezenvolve industria foun. Liuliu iha manufactura, hahu industrializasaun no modernizasaun liu husi rekursu baze no la bazeia ba rekursu ne’ebe livre hosi industria, sira ne’e hotu ho nia objetivu mak oinsa Timor Leste sai paiz industrializasaun foun ho infraestrutura fiziku ne’ebe mak modernu iha 2030. Alende ne’e Director geral ne’e haktuir mos katak industrializasaun ne’e bele lori sai nudar planu sei kria estrutura ekonomia ne’ebe sei sai equilibro diak liu no bele kompleta alvus planu dezenvolvimentu etratejiku. Politika industrial ho nia vizaun no alvu mak diversifika Timor-Leste nian industria sira atu hamenus dependensia ba mina no gas la renovavel, dezenvolve industria foun especial ba manufaktura, no oinsa bele asesuga Timor-Leste atu sai pais industrilizadu foun iha 2030. 13 • REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR LESTE MINISTÉRIO DO COMÉRCIO, INDÚSTRIA E AMBIENTE Vizaun: Dezenvolvimento bem-estar sosial, ekonómiku nó ambiente Nasaun nian, promove liu husi áreas produktivas komersiais nó industriais. Misaun : • Promove nó dezenvolve ekonomia ida nebé metin, bazeia bá produsaun nó productividade, hodi garante bem-estar Povo Timor-Leste nian ; • Defini políticas bá dezenvolvimento husi áreas productividade comerciais, industriais, sector de cooperativas, hodi haré bá mekanismos nebé importante tebes atu luta hassouru kiak nó hamenus dezemprego, hodi kontribui bá estabilidade sosial nó política Nasaun nian; • Insentiva nó apoia sektores empresariais iha kresimentu negósius, aumento de competitividade nó kapasidade aktua iha ekonomia globalizada; • Introdusaun teknolojias indústrias transformadoras nó redusaun gradual bá dependênsia importasaun bá produtus balu; • Dezenvolvimento husi ekonomia ida diversifikada nó sustentável, integrada iha konseitu konservasaun Ambiental; • Promove kompetitividade ida ke saudável nó proteksaun konsumidores, nune´e mós, incentiva parseria iha komérsiu hó emprezas sira bot nó ki´ik.. Prioridades: • Segurança Alimentar : Assegura reservas stock nacional alimentar hodi hili sasukat atu prevene hassouru krises alimentares nebé bele akontese. 14 • • Desenvolvimento Economia : Incentiva, desenvolve nó promove komérsiu, indústria nó koperativas, hodi nune´e , bele halo mosu kriasaun emprego nó hadia moris populações rurais, semi-urbanas nó urbanas. Infraestrutura : Konstrusaun Edificio foun MCIA nian , Centro Formação Ministériu, Konstrução Merkadu Central nó Integrado de Taibessi, Konstrusaun mercados nudar Centros Comerciais Municipais nó Terminal de Loes. • Estudos e Desenhos : Estudos nó Desenhos Centros Comerciais Municipais, Centro Comercial Taibessi, Laboratorio de Teste de Qualidade bá Produtos nó Meio Ambiente, Laboratorio Medição de Combustivel. • Desenvolvimento de Recursos Humanos : Atu hasae kapasidade atu organiza tarefas hodi bele ezekuta hó efikasia nó efidiemsia liu husi cursos de formação profissional. Nune´e, programas de capacitação serve atu hadia qualidades nó competências profissionais, laós deit funcionários do MCIA , maibé mos agentes económicos, parceiros comerciais, agentes do sector das cooperativas nó ambiente. • • Formação Profissional : Formasaun iha área Estandarização kualidade produtos (funcionamento de laboratorio: química, fisíca nó biologíca), Trade Low nó Análise Estatística. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 • • • Promoção e Marketing : Promoção interna iha objectivo atu dezenvolve produtos USUP nian atu bele hatama nó valoriza iha mercado interno. Enquanto, promosaun externa mak sei halekar bá públiku konabá produtos atu fa´an iha mercado hodi informa bá clientes ezistensia husi produtos nó ninia vantagens, fó hanoin bá kliente konabá produtos sira nebé sei oferese, nó oinsá nó iha nebé mak tau produtus sira ne´e. Divulgasaun halao liu husi meios de comunikasaun hó maior efikásia nó abranjênsia, hodi kria imagem forte ida konabá produtos de Timor-Leste. Cooperação Internacional/Quadros Legais : Estabelesimento relações de cooperação hó Paises sira seluk , atubele realiza acordos bilaterais, regionais nó multilaterais, nune’e mós halo ratificações convenções internacionais. Especificamente sei destaka koperasaun regional integração Timor-Leste iha ASEAN. Serviços : Konabá prestasaun servisus sei inklui, pesquisa nó dezenvolvimento, serviços públicos, assistência de capital de trabalho bá empresas domésticas (micro e pequenas empresas) nó fasilita necessidades de infraestruturas iha áreas productivas comerciais , industriais nune’e mós sector de cooperativas nó ambiente. Prezervasaun Meiu Ambiente nó Protecção da Biodiversidade: Proteksaun nó Konservasaun Ambientais liu husi realizasaun cerimónias tradisionais Tara Bandu, implementasaun Lei Baze Ambiente nó Dekretu–lei Lisensiamentu Ambiental, Sensibilizasaun Ambiental, implementasaun programa reverdejamentu nó enerjia alternativa iha substituisaun konsumu aimaran; Alterasaun/Mudansas Klimátikas nó Konservasaun e rekuperasaun de Biodiversidade. Kriasaun bá Sentru Lojístiku Nasional (CLN): Sei konstroi iha zonas estratéjikas MCIA, SERVIR-MARCO 2015 produtoras de arroz , armazéns iha kada Distritu, nomeadamente, iha centros de produção dos Distritos de Manatuto , Suai, Same (Betano) nó Maliana. Além disso sei konstroi mós armazém ida iha kada Distrito Timor-Leste, atu bele fasilita distribuição produtos alimentares, hó forma eficiente, liu nó rende liu tan , autosustentável nó moderna. • Estabelese Laboratório Standarizasaun bá Qualidade Produtos : Kriasaun Laboratório, importante bá protecção konsumidores, atu bele garante qualidade produtos, liliu, produtos ai-han. Iha perspectiva ida ne’e , iha ona instalação laboratório metrologia iha Tíbar, Distrito Díli, atu halao actividade ne’e. • Indústria Transformadora Alimentar: Indústria transformadora Alimentar sei processa transformação produtos alimentares nebé hó potencialidades nutritivas bo’ot, liliu iha processamento géneros aihan nebé sei fornese bá escolas bá merenda escolar nó mós atu satisfaz demanda iha merkadu. Iha perspectiva ida ne’e MCIA iha ona processo de cooperação hó empresa privada atu hari’i fábricas . • Celebração 500 Anos iha Oecusse: Mobilizasaun grupos industria nó cooperativas atu participa iha evento, particularmente iha realização exposição feira. Iha perspectiva ida ne’e, MCIA sei kontribui hó nia apoiu bá desenvolvimento actividades comerciais, nó iha processo de desmobilizaçao. • Continuação Desenvolvimento Mercado Taibesi : Konstrusaun Mercado Taibessi, presiza amplia tan ka aumenta tan, hodi kria condições adequadas atu bele sai mercado integrado nó moderno. Sei akomoda vendedores de Taibess, Hali-Laran nó Becora. 15 LIURAI NORWEGIA VIZITA Masin Tradicional Ulmera Liurai Norwegia halao vizita ba masin tradisional Ulmera hodi hare direitamente produsaun masin ho metodu tradisional ne’ebe komunidade sira utiliza ba produs masin. U lmera sai hanesan fatin ba produsaun masin ho metodu tradisional. Prosesu produsaun masin ho metode tradisional entre agora dadaun halao iha Municipio Manatuto, Subdistritu Atabae no Baucau (sub-distritu laga), Ulmera mak sai zona maior iha distrito Liquisa ne’ebe produs masin iha Timor Leste. Maibe durante ne’e produtor masin sira iha Ulmera mantein nafatin produs masin ho metodu tradisional ne’ebe, Estraga ambiente tamba tesi aii barak hodi uja sunu hodi tein masin, koloka produtor masin sira iha perigu nia laran liu-liu questaun saude tamba respirasaun ho ahi suar husi ai sunu bainhira sira 16 tein masin. Iha aspeitu ekonomiku, produs masin ho kuantidade (volume) ne’e kiik nune rendimentu mos kiik, no halo Timor leste depende ba masin husi nasaun seluk. MCIA servisu hamutuk ho UNDP ho parseiru oioin no servisu atu Aprende kona ba pratika diak liu ba industria masin iha Indonesia, Desenvolve Planu Nasional atu desenvolve industria masin ho apoiu husi PT Garam, Parseria ho federasaun koperativa no PT Garam, konstruido sistema konvensional ne’ebe halo produsaun masin uza evaporasaun/energia solar iha Ulmera, fornese treinamentu ba produtor masin sira kona ba oinsa atu utiliza teknologia foun, fornese trein- MCIA, SERVIR-MARCO 2015 amentu kona ba abilidade negosiu ho apoiu husi ILO-IADE. Bazea ba fatin Produsaun masin ne’e be agora iha ho espetativa ulmera sei bele Produs masin ho kuantidade mais ou menos 500-700 toneladas, ne’e be bele substitui 30% husi kuantidade masin importa husi nasaun seluk. Produtor masin sira iha Ulmerah sei iha habilidade ba negosiu ne’ebe diak liu, sira sei produs masin ho kuantidade barak liu tan, no sira nian rendimentu mos sei aumenta, Aii ne’e be sira tesi hodi uja tein masin mos sei la tesi tan ona tamba produtor masin sira utiliza metodu foun hodi produs masin, no komunidade sira mos apresia ho ambiente ne’ebe matak. Projeitu ne’e hetan fundu husi gov- MCIA, SERVIR-MARCO 2015 ernu Korea liu husi Fundu Fiduciario MDG Republik Korea-UNDP. Ministerio do Comercio, Industria e Ambiente fornese rai no equipamentus ba fazenda masin ne’e. PT Garam husi Indonesia fornese asistensia teknika ba projeitu ne’e. IADE-ILO fornese treinamentu hodi ajuda hasa’e abilidade negosiu ba produtor masin iha Ulmera ne’e. Ho apoio ne’e be iha, komunidade sira ne’ebe produs masin tradisional Ulmera ho laran kontenti katak governo bele moderniza sistema ne;ebe sira uja atu nune’e bele aumenta kuantidade produsaun masin nian atu nune’e bele hamenus masin importasaun. 17 MCIA Sei Tau Armagen Tranzito iha Maliana Ministerio do Comércio, Industria e Ambiente sei hari’i armagen tranzito ida iha Maliana hodi nune’e bele fasilita actividade ekonomia loron-loron nian. Ministro Comércio Industria no Ambiente haktuir lia hirak ne’e iha reuniaun ho administrador municipio Bobonaro iha dia 26/03/2015. Iha sorumuto ne’e, Ministro Antonio da Conceição dehan ba reprezentante administrador katak municipio Bobonaro tenki servisu hamutuk ho MCIA regional iha Maliana atu nune’e bele hare ba servisu sira ne’ebe ligadu iha area comercio nian. “MCIA tinan ne’e sei hari’i sentru armagen tranzito iha maliana, atu nune’e bele fasilita movimentu transporte hodi bele tula material importasaun liu husi area fronteira Maliana, material ne’e be importa sei mai rai iha armagen tranzito maliana nian depois mak sei transfere fila fali kapital ”, haktuir ministro Antonio. Iha enkontru refere, Ministro Antonio da Conceição hato’o mos programa Ministerio Comércio, Indústria no Ambiente nian ne’e be halao ona iha municipio hanesan estabelecimentu Loja do povu, centru loguistico nasional. Nia esplika katak, Centru loguistico nacional ne’e rasik sei hetan apoio husi China, no 18 programa loja do povo ho hanoin ida oinsa atu halo kontrolu ba presu sasan no mos hodi evita inflasaun. “Koalia konaba servisu iha municipio nian, ami tenki hare mos servisu ne’e be mai iha municipio ne’e mak gestaun ba merkadu iha Bobonaro. Iha ona estudos no desenho, MCIA nia escritorio iha maliana mos iha no sei halo destacamentu funcionariu ida mai hodi halo kordenasaun ida ne’ebe diak atu halo servisu,”dehan ministro MCIA. Alende ne’e, Ministro Comércio, Industria e Ambiente hato’o mos kona ba preparasaun ba selebrasaun 500 anos misaun Portugues iha Timor-Leste ne’e be sei halo selebrasaun iha Oecusse-Ambeno, tanba ne’e tenki halo preparasaun ruma em termus de comercio, hanesan preparasaun ba restaurante oan ruma, ho ida ne’e MCIA husu ba autoridade iha Bobonaro bele servisu hamutuk ho MCIA regional nian hodi halao servisu hirak ne’e. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Re-Estruturasaun MCIA “O Verdadeiro Poder é Servir” Atu melhora diak liu tan servisu iha instituisaun laran hodi servi povu no nasaun tuir mehi ne’ebe ita hotu hakarak funcionario publico maka hanesan makina hodi halao servisu ne’ebe iha hodi atinje objetivu ne’ebe iha liu husi ministerio ida ne’e, maka Ministerio Comércio, Indústria e Ambiente halo restruturasaun ba ninia chefia sira husi Directores gerias, Directores Nacionais no Chefi de departemento sira hotu. Iha serimonia de divulgasaun actos de investiduras, Ministro Comércio, Industria e Ambiente Antonio da Conceição hatete, Ohin ita halo restruturasaun foun iha MCIA, acto nebe importante tebes atu fo nafatin kontinuidade ba ita nia misaun atu servisu no servi povu, tanba actu ida ne’e inportante tebes hodi lori ita atu kumpri nafatin ita nia misaun, maka ba hau no mos ba membru governo sira karik bele sai sesante maibe pelo menus ami labele husik sasan sira ne sai vacum no imi rasik mos lahatene atu lao ba nebe, hanesan ita lao hela ho ro iha tasi laran, namlele hela iha tasi klaran maibe pelo menus ita iha busula hodi bele orienta atu lao. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 “Ita bot sira hahu husi dia 01 to 06 de Fevereiro, ita bo’ot sira maka iha responsablidade ida hodi fo kontinuidade ba servisu iha ministerio nia laran, tanba situasaun ida ne inportante atu labele husik vacum ida ne’e, maka hau konsulta mos ho membro do governo sira ami deside nafatin halo acto ida ohin ne, hodi bele fo ona ba imi, investedura ida atu imi asume ona imi nia responsablidade hodi nafatin halo servisu ministerio nian ba oin ”, dehan Ministro MCIA. Ba Chefia sira, Ministro Antonio haktuir ami mai ho prosesu ida nebe maka lori ami tama mai iha MCIA no ho prosesu ida maka ema ida hili ami atu tur iha fatin ne’e no ho prosesu ida 19 Preparasaun 500 Anos, MCIA Aloka Orsamentu 118 Mill ba Oecusse Timor-Leste iha tinan 2015 sei selebra komemorasaun 500 anos misaun portugues tama iha Lifau, ho serimonia komemorasaun ne’e Ministerio Comercio Industria e Ambiente liu husi Diresaun nasional comercio interno aloka orsamentu hamutuk $ 118 mill ba preparasaun restaurante. Eis Director Nacional Comercio Interno Domingos Guterres hatete katak preparasaun ba serimonia 500 anos portugues tama iha Lifau, MCIA aloka ona orsamentu subvensaun publica ho montante $ 118 Mill ba selebrasaun ne’e. “Orsamentu nebe ita aloka iha tinan 2014 ba iha oecusse iha parte rua, ida husi ne;e maka determina bainhira ami tenki tauk hanesan mos imi hotu rona ona, tanba ida ne;e maka ami labele husik knar ida nebe maka ami halao ho hela situasaun ida desnorteadu iha ministerio nia laran. Ho razaun ida ne’e mak ami hola desijaun koletiva atu halo serimonia investidura ba imi atu halao ona servisu tuir despacho hosi Comissaun da funsaun publica. Mudansa sempre mosu husi tempu ba tempu, bele forma formatu ida ba imi hotu maibe iha fulan rua ou tolu bele iha fali formatu foun depende ba implikasaun eliv a husi Lei Organica governo nian no tenki tradus ba lei organica ministerio nian hodi konstitui estrutura ministerio nian. ohin ita halo serimonia investidura no la remata iha ne;e deit maibe sei iha kontinuidade ho acto ida nebe mais digno no oportunidade se no caso ita iha hela situasaun hanesan nebe hatur tiha ona ita bo'ot sira iha pozisaun sira nebe sei la afeta ba implikasaun, ita sei bele halo fali cerimonia tomada de posse, halao prosesu ida ne'e ba oin nusa maka ema 20 ida-idak bele hatur ninia responsablidade no halo nia funsaun hanesan funcionario publico no bele tulun governante sira atu bele mos atinje objetivo nebe estado tomak hakarak liu husi ministerio ida ne;e. serimonia ne hanesan acto ida ne'ebe atu ofilizia imi nia papel, ita bot sira nia servisu tuir despacho nebe iha no vigora ona. hanesan ministro reprezenta membro governo ne'ebe konstitui iha MCIA, ami nia espetativa ida deit, hein katak ita bo'ot sira funciona hanesan makina do estado atu servisu hodi servi ita nia povo. cargo simplesmente atu distribui responsablidade kaer ba lia fuan "O Verdadeiro Poder é Servir", hodi liga ba moto MCIA nian katak Trabalhar e Servir tanba ne'e DG's, Direcrores Nacionais, Chefe de departemente, ita bo'ot sira iha kbit tomak atu gere ministerio ida ne'e, maibe kbit nebe ita bo'ot sira iha laos halo hanesan liurai, patraun hodi iha kaisero. (Report, Francisca Fatima) MCIA, SERVIR-MARCO 2015 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Diresaun Geral Administrasaun e Finansas ho montante $ 98,000.00 Mill, no ida seluk husi Diresaun Nasional Comércio Interno ho montante $ 20,000.00 , husi fundu subvensaun publica”, Tenik Director Domingos. Nia mos informa liu tan katak, orsamentu ne’ebe mensiona ho objetivu atu povu Oecusse oan bele halo preparasaun diak iha area hotelaria, restaurante, no seluk tan. Em termus de kordenasaun no apoiu ida ne’ebe MCIA halo, ba preparasaun selebrasaun nebe sei halao iha 2015 iha fulan Novembro nia laran. Ho apoio ne’ebe mak iha ona, oras ne’e dadauk benefisiarios sira ne’ebe hetan apoio husi MCIA sira mos halo ona preparasaun nebe diak iha parte hotelaria, restaurante. “Nune’e ho preparasaun ne’ebe ita halo ona, ita hotu hein katak iha loron komemorasaun ne’e, ita bele selebra ho diak tuir ita hotu nia mehi no plano,” nia hatutan. 21 Relatorio aktividade; Expozisaun Arte Labarik Mundial “KANAGAWA Labarik Mundial ba dala 22 BIENNIAL” ba dala 18 no Kontexto Pintura DEA kasaun AmbienDepartemetu Edu enta seminario no tal (DEA) implem sae koinesementu aktividade atu ha a eskola iha Dili issu ambiental ih laran. Seminar io Timor Le ste iha p roblema seriu ho nebe’e lixo, liu-li u soe foe biru. Am r ari fo semin ario eduk ambienta asaun l konaba labele so arbiru ih e foer a eskola atu rezo lema lixo lv e prob. Aktividade Pintura Hodi partisipa kontekstu pintura iha Japaun, ami implementa aktividade pintura, labarik sira pinta konaba ambiente tuir sira nia imazinasaun ambiente nebe’e saudavel. 22 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 Timor Leste iha responsablidade foti asaun ba dezenvolve futuru ambiente nebe sai hanesan fator importante. Maski ambiente nudar fator importante, maibe Ministerio Edukasaun seidauk tau intensaun maksimu ba setor ambiental. Ida ne’e ita bele hare husi seidauk iha integrasaun edukasaun ambiental ba iha kurikulu iha eskola-eskola. Tamba ne’e DNMA liu husi Departemetu Edukasaun Ambiental esforsu makas ba edukasaun iha eskola liu husi aktividade Seminario no pintura iha eskola- eskola ho objetivu atu fahe informasaun no hasae konesementu ba publiku liu–liu ba estudante sira tamba jerasaun foun sai autor determinasaun ba futuru Timor Leste. Iha programa “Pintura Mundial” estudante sira pinta konaba ambiente tuir sira nia imazinasaun, no total 245 estudante mak tama iha kontekstu rua ne’e. Konteksu “Pintura Mundial” ida ne’e nudar inisiativa husi Governu Japaun nebe komesa hahu iha tinan 1981 e TL foin primeira vez involve programa ida ne’e iha tinan 2014. Espera katak estudante bele iha abilidade atu aprende importansia ambiente liu husi Esperensia seminario no pintura. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 23 Aktividade Edukasaun Ambiental iha Timor Leste Brosura Komik Poster Problema relasaun ba soe lixo arbiru no soe ilegal ida ne’e isu nebe’e seriu tebes iha Timor Leste. Departementu Edukasaun Ambiental halo rezume ida kona ba impaktu negativo no kauza ambiental ba iha lixo liu husi brosura ida ne’e. Impaktu negativo inklui konsume hahan ne’e la espera husi animal sira nebe’e moris iha tasi, polusaun be’e, polusaun rai, destroisaun ba sidade nia furak. Oinsa hatudu problema lixo mak hnesan uza lixo fatin nebe’e mensiona iha leten ou konseptu ba 3R. Floresta iha variasaun importante ba funsaun atu rekoila be’e, filitrasaun be’e, prevensaun ba dezastre, kontribusaun ba kriesemento global, protesaun ba biodiversidade, rekriasaun no uza komersial. Ami, Eepartementu Edukasaun Ambiental, ilustrasaun ida ne’e importante ba funsaun floresta nian ida ne’e dalan nebe’e mak simpel tebes no halo poster hodi distribui ba eskola sira. Poster sira ne’e poster nebe’e iha fatin permanenti hanesan kuadro aviso hodi sira nebe’e la partisipa bele ba hare iha fatin nebe’e poster taka ba. Governu Timor Leste ratifika ona Protokolu Montreal iha tinan 2009. Bazeia ba ratifikasaun governu Timor Leste sei la uza produsaun nebe’e iha kimikus HCFCs, nebe’e bele dehan ODS (Ozone Depleting Substances) iha 2030. Maibe’e labarik sira barak mak sidauk hatene saida mak ozon. Ho unidade nasional ozon iha Timor Leste ita adopta isu ozon ba iha komik inklui baze informasaun konaba isu kamada de ozono, radiasaun ultravioleta ou ODS. Seminario Ambiental sai hanesan aktividade nebe’e prioridade ba DNMA liu liu hosi Departementu Edukasaun Ambiental. Ami hakarak intrudus material edukasaun ambiental nebe ami kria iha isu ida ne’e maski laiha aulas no material para atu aprende iha eskola sira. Tamba ne’e Departemetu Edukasaun Ambiental kria tia ona material edukasaun ambiental no poster sira, ho komiku sira iha brosura. Fiar katak material visual nebe’e iha bele fo impaktu positivu ba estudante sira nia hanoin. Material sira ne’e hetan apoio husi “ Japan Internation Cooperation Agency (JICA) United Nations Development Programme (UNDP) no United Nations Environment Programme (UNEP). Material hirak ne’e distribui gratuita ba seminario hotu. Ami hakarak kria material hira ne’e tanba estudante sira iha interese , ida nebe’e atu lidera dezenvolvimentu edukasaun ambiental iha Timor Leste. Ekipa Departemenu Edukasaun Ambiental 24 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 25 Relatorio Aktividade Edukasaun Meio Ambiente Importante iha Timor-Leste Antonio Lelo Taci, M.Sc Director Nasional de Meio Ambiente, Ministerio Comércio, Industria e Ambiente Problema meiu ambiente sai hanesan problema kumun e komplekxo no sai preukupasaun ba ema hotu iha mundo inklui Timor-Leste. Hanesan ita hotu hatene katak Timor-Leste hanesan Nasaun nebe mak sei joven liu iha ASEAN. Tinan 10 (sanulu) resin ona Timor-Leste restaura ninia independensia. Maiske nune, Timor-Leste sei hasoru hela desafiu no difikuldade oi-oin. Desafiu bo’ot hirak nebe Timor-Leste infrenta mak hanesan: a) Lixu ka jestaun lixu; b) Deforestasun, sunu du’ut, tesi ai no dependensia ba enerjia ai-sunu; c) Sistema Agrikultura nebe la sustentavel hosi kaer to’os la permanente/muda ba-mai no husik animal arbiru deit; d) Efeitu mudanca klimatika no seluk-seluktan. Situasaun ida ne’e mosu tamba ema barak seidauk iha konsensia konaba konseito meio ambiente ne’e rasik. Tamba ne’e sensiabilizasaun no edukasaun ambiental importante tebes atu bele rezolve kestaun ou preukupasaun meu ambiente ninian. Maibe atu muda ema ida-idak ninia konsensia ne “Laos Fasil” tamba ida ne’e Diresaun Geral do Ambiente liu hosi Diresaun Nacional do Meu Ambiente servisu hamutuk ho JICA organiza programa nebe famosu tebes iha Japaun nebe hanaran “pintura mundial” ba labarik sira, hanesan meius ida husi edukasaun ambiental. Liu husi konseitu pintura ida ne’e, labarik sira bele kunhese, expresa sira nia koñesimentu no fo importancia ba natureza no ambiente. Nee signifika katak edukasaun sivika ba labarik sira fasil liu duka ba ema bo’ot. MCIA implementa Programa Intervensaun Mercado Ministerio do Comercio Indústria e Ambiente implementa programa intervensaun ba mercado direta hodi fasilita povu atu hetan folin fo’s ne’ebe baratu liu. Intervensaun mercado ne’e halao iha(06/03/2015). Iha serimonia intervensaun mercado ne’e, Ministro Comercio Industria e Ambiente, Antonio da Conceicão haktuir katak , governo liu husi MCIA halo intervensaun direta hodi ajuda povu hetan folin foos ne’ebe baratu. Ministro dehan intervensaun ne’e halao iha area rural baseia ba kondisaun infrastrutura iha area ne’ebe ladun asesu ho programa ida ne’e bele tulun mos povu sira iha area rural ne’eba. Ministro Comércio Indústria e Ambiente afirma tan katak programa intervensaun mercadu ne’e hahu ona V governo Konstitusional, programa ne’e halao nafatin, iha fase dahuluk intervensaun iha VI Governo Konstitusional nian hahu husi Posto Administração Remexio, Municipio Aileu nian, ho presu $ 12 kada saka 25 kg. Tuir planu governo sei halo intervensaun tan ba area sira ne’ebe identifika ona husi MCIA hanesan Covalima, Ossu, Soibada, Laclubar, Balibo no Lolotoes. (Reportagem Francisca Fatima) Espera katak, programa ida ne’e sei halo estudantes sira kontenti no sai hanesan motivasaun ida ba alin estudantes sira iha Timor-Leste. Programa ida ne’e sei la para deit iha Kapital Dili, maibe sei kobre mos ba 12 distrito seluk. Husu ba alin estudantes sira atu desimina nafatin informasaun edukasaun ambiental ba colegas, familia e komunidades hotu iha territorio Timor-Leste. 26 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 27 Intervensaun Mercado hodi Ajuda populasaun Ministerio Comercio Industria e Ambiente halao intervensaun direta ba mercado hodi ajuda populasaun sira iha area remotas ne’ebe ladun asessu ba mercado tanba inpaktu hosi kondisaun estrada ne’ebe la bele duni fasilita povu sira ne’ebe hela iha area remotas. Iha programa intervensaun mercado ne’e vice Ministro Comercio Industria e Ambiente, Constancio Pinto haktuir katak intervensaun mercado ne’e hodi ajuda tebes populasaun ne’ebe hela iha area remotas. Ida ne’e intervensaun direta merkadu ninian ba areas remotas, inisiativa ida nebe MCIA halo . i ohin halo primera fase ne iha sub distritu Remesiu, ita lori 8 toneladas fos i faan ho presu nebe maka muitobaixo iha merkadu normal ho saku 25 kg ho presu 12 dolares , nebe kuandu iha merkadu faan 15 dolares , nebe inisiativa positives diak tebes hodi ajuda populasaun lokal. Ita hare mos Remexio hanesan fatin ida isoladu tanba estrada nebe liga Remexio ho Dili mesmu que besik hela Dili, ita hare ona katak ohin ita mai iha mos coinsidensia ida mak tristi teb-tebes nebe kareta ida 28 monu nebe iha vitimas balun. Ida ne’e hatudu katak sub distritu ida ne’e iha area nebe maka persija duni apoiu ou intervensaun direta husi MCIA. MCIA fo Prioridades ba areas remotas nebe maka asesu ba sidade difisil , por esemplu Likidoe nomos fatin seluk-seluk nebe maka MCIA sei identifika, hafoin identifika maka sei lori fos hodi nune’e bele faan ho presu nebe baixo ba populasaun sira. Fos ne’e mai husi programa guvernu nian iha tinan hira kotuk liu ba governu sosa fos balun husi rai liur fos ne’e importadu, mais portantu MKIA iha mos hanoin atu servisu ho ita nia Minsteriu Agrikultura nune’e bele desenvolve agrikultura nebe diak liu-liu iha produsaun fos nian (háre) para nune’e it bele mos subtitui fos nebe ita importa tiha ona. Ohin hau mai iha ne’e hau hare kondisaun esrada nebe aat teb-tebes, I sei la iha iontyervensaun rapida ida husi governu entaun bele iha implikasaun boot ba vida populasaun Remexio nian. Estrada husi cruzamentu atu tama mai rexio ita hare kondisaun nebe aat teb-tebes I tambem iha vida laran ne’e iha ponte iha vida laran nebe liha vila Remexio ho suku seluk-seluk be lori tiha ona, ida ne’e preokupasaun boot teb-tebes ba populasaun nebe hakarak lori sira nia sasan iha vila Remexio I agora sira iha difikuldades, I hanoin katak Ministerius relevantes bele iha intervensaun ida nebe rapidu I hau hein katak administrador Postu ne’e bele fo relatoriu kona ba kondisoens Estrada nian para nune’e Governu bele tau atensaun ida mais rapidu. (Reportagem Serly) MCIA, SERVIR-MARCO 2015 MCIA LANSA Programa Food For Work Ministerio Comercio Industria e Ambiente lansa programa food for work, programa ne’e halao ho objetivo atu bele organiza fila fali Suco sira iha Dili laran bele hamos Aldeia ida-idak nian. Progarama ne’e lansa iha(27/03/2015). Iha serimonia lansamento ne’e Ministro Comercio Industria e Ambiente Antonio da Conceição haktuir katak hakarak sidade Dili sai sidade verde katak sidade matak ne’e signifika katak ita hotu-hotu tenki hamos ita ida-idak nia bairo hodi sai sidade ne’ebe matak no saudavel. MCIA mos iha programa ida naran suco saudavel nebe MCIA hakarak atu promove hodi involve partisipasaun populasaun tomak nian atu bele kuida nia suco rasik, nia aldeia rasik. Programa ida ne MCIA sei lori atu sosialija ba suco-suco sira. “Hau hanesan fo deit hakat ida atu responde ba situasaun ida emergensia tebes iha dili laran.Sidade Dili iha tempu sempre mosu inundasaun, konsekuensias oi-oin nebe mak ita senti kuandu Dili laran ita la hadia. Atu halo ambiente ne’ebe mos laos hosi MCIA nia responsabilidade deit, maibe servico AdminisMCIA, SERVIR-MARCO 2015 trasaun Estatal nian, servicos de Saneamento nian mos, no autoridade lokal sira nian mos” haktuir MCIA António da Conceição. Ba populasaun sira no autoridade lokal sira iha Matadoru, Ministro António da Conceição afirma promgrama ne’e ministerio mai lansa deit maibe atu halao servisu chefi do suco sira mak sei identifika nia populasaun atu halao servisu. Programa limpeja bairo ne’e halao durante loron tolu nian, hosi suco Becora, Fatuhada, Vila Verde, Bairo-Pite, MCIA sei fo deit fos. Iha biban ne’e mos, Ministro apela ba chefi do suco no komunidade sira atu fo nafatin kontinuidade ba programa ne’e hodi hamos ida-idak nia aldeia no suco laran, atu nune’e labele fo impaktu ba ita hotu iha tempu udan, dala barak ita sempre koalia bebeik mudansa klimatika maibe ita rasik nunka hamos no kuida ita nia ambiente. 29 Opiniaun Estabelecimento CLN Nudar Revenção Politika Hosi Inportação ba Beneficio Agricultor M Hosi: Media MCIA aioria populasaun Timor konsume hahan mai hosi inportasaun, politika governo nian atu hamenos produtos inportasaun nian presija investe makas iha setor agrikula. Atu alkansa politica no objetivo governo nian hodi hasae kuantidade produsaun agrikula no hamenos produtos inportasaun presija servisu makas hodi hasae produtos sira laran nian. Hare ba situasaun no kondisaun moris nian, liliu iha area ne'ebe iha potensial hodi hasae produto local nian kuaze menus husi loron-loron no ema laiha ona hanoin atu hamoris fila fali sector hirak iha agrikula nian, hanesan cáfe loron ba loron nia kuantidade menos ba bebeik, produtos local mos ninia produsaun menus. ida ne'e sai preokupasaun ba ita hotu, tanba sa produsaun rai laran menus, no tanba sa tenki iha bebeik produtos inportados? Baseia ba preokupasaun hirak ne'e, maka Ministerio do Comercio, Industria e Ambiente estabelese Centro Logistica Nacional nudar revensaun politika hosi Inportasaun ba beneficio agricultor nian. Revensaun politika hosi inportasaun ba beneficio agricultor ho optimalisa rekurso sira hanesan rekursu natureza no rekurso humanos. Rekurso natureza sai hanesan sasukat ida wainhira ita hahu haburas ita nia nia produsaun agrikula nian hanesan natureza ba rai ne’e rasik hodi define mai ita konaba produsaun ba hahan ne’ebe ita kuda, nune’e mos rekurso humanos sai hanesan fátor de- 30 terminante katak koalia ba rekursu humanos ita koalia ba ema ne’ebe atu halo servisu iha to’os hodi garante kuantidade no kualidade ba produtos ne’ebe kuda. Hodi konsidera katak gestaun públika governamental tenki halao tuir princípios racionalizasaun kustus nó efikasia, hanessan iha execusaun políticas sociais intervensaun nó abastecimento públiku, sosa produtu lokal nó estabilizasaun de preços nebé konsagra tiha ona iha lei. Iha implikasaun directas hó distribuição no manutensaun stocks, armazenagem, transporte nó komersializasaun husi bens essenciais nebé populasaun presiza liu. CLN halao nia kna’ar tuir princípios racionalizasaun kustus nó efikasia, hanessan iha execução políticas nó programas governu nian konabá, solidariedade social alimentar nó regulação de preços, nudar sistema ida integrado de dispinibilidade permanente ba transportes. Jestaun CLN nian halao tuir interesse publiku, hodi hare ba promoção nó desenvolvimento hodi assegura viabilidade economika no equilibrio financeiru , tuir prinsipiu rasionalizasaun kustus no efikasia. Iha ezekusaun politikas no programas governamentais, hanessan solidariedade social alimentar, proteksaun sivil no regulasaun presu, CLN assegura disponibilidade permanente ba transporte, armazenajem, manutensaun stocks no distribuisaun bens essenciais ba satisfasaun necessidades colectivas. MCIA, SERVIR-MARCO 2015 MCIA, SERVIR-MARCO 2015 31