Editorial - MCIA.gov.tl

Transcrição

Editorial - MCIA.gov.tl
Editorial
Caros Leitores!
Boletin SERVIR hasoru hikas fali le nain
sira iha tinan foun 2015. Edisaun dahuluk
Boletin SERVIR nian hakarak ható ba le nain
sira eventus importantes nebe mak mosu
iha inisiu tinan 2015 nian. Tinan 2015 hahú
historia foun iha ita nia Nasaun doben TimorLeste. Eventu markante ida nebé Boletin
SERVIR hakarak haklaken ba le nain sira
mak Formasaun VI Governu Konstitusional
nudar hakat politiku ida nebe PM V Governo
nian hola hodi transfere knar PM nian ba
gerasaun foun atu hola responsabilidade
politika nudar ukun nain iha prosesu konstrusaun nasaun Timor-Leste nian. Hakat ida ne
markante tebes tanba PM V Governo nian
Sr. Xanana Gusmão ho espiritu haraik an
no espiritu matenek entrega poder Ukun ba
Gerasaun foun nudar aktu politiku ida nebe
hatudu kbit Aswain ida nian, tane as interese
Nasaun no ho hakarak rasik hases- an nudar
Primeiro Ministro. Lisaun kmaanek ida nebe
PM V Governo halo atu hatudu ba gerasaun
foun no Ukun Nain seluk atu labele hakuak
poder to rohan laek hodi la fo biban ba ema
seluk hodi exerce oportunidade Servisu no
Servi Nasaun nian.
Hosi desizaun politika ida ne hamosu hikas fali estrutura governu foun nebe hanaran
VI Governo nebe lidera hosi Dr. Rui Maria
de Araujo. Dr Rui Maria de Araujo ho mos
nia humildade aceita kaer knar Ukun nudar
Primeiro Ministro maske nia rasik hatene ne
teste politiku ida nakonu ho desafius politikus nebe laos facil atu hases. Maibe, Dr. Rui
simu nafatin todan ne tanba komunga ho
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
klean espiritu Timor oan ho naciolismo as atu
Servisu no Servi povu no Nasaun.
Hosi restruturasaun ida ne lori mos mai
MCIA rasik mudansa estrutural iha MCIA nia
laran. Iha mudansa de chefias foun troka
tuan maibe nafatin ho espiritu ida atu “Traabalha e Servir” no Trabalhar é Servir”. No nudar mensagem ba estrutura foun, simu poder
atu labele hare ba puder nudar dalan ida atu
habot an maibe puder nudar forma ida atu
servi hanesan titulo livro amo Papa nian “O
Verdadeiro Poder é Servir”.
Edisaun dahuluk Boletin SERVIR mos
hato nudar informasaun ba le nain sira
servisu sira nebe mak MCIA halo. Servvisu
sira ne kobre areas hanesa Comercio hodi
apoia acttividades ekonomikas iha Oecussi
liu hosi fundo subveção Publika atu hakbit
empresa kiik sira hodi halo preparasaun ba
celebrasaun tinan 500 Portugueses no missionarios katolikus sama rai Timor. Hadaet
mos ba aktividde komersiu mak MCIA nafatin pro-activu hodi kontrola folin sasan iha
merkadu no hola meddidas politikas aatu fo
fatin ba ema kbit laek sira bele hetan asesu
ba necessidades basikas.
Edisaun ida ne informa aktividades lubun
nebe mak MCIA halao. Tanba ne, ekipa
redasaun ho laran ksolok hein katak informasaun ne bele iha utilidade ba leitores sira no
ho laran luak simu sugestaun atu hadia nafatin kualidade informasaun nebe mak presiza.
Boa Leitura
António da Conceição
3
1
Discursu Sua Excelensia Prezidente Taur Matan Ruak Nian
Iha Serimonia fo-Pose ba Sestu Governo Konstitusional
Povu Doben Timor-Leste.
Fó-pose ba governo ida iha legizlatura ida
nia klaran, iha rai sira balu, sai nudar sinal instabilidade. Iha kazu ida ne’e, pelu kontrario,
formasaun Sestu Governo Konstitusinal
nu’udar sinal ba lideransa nia maturidade no
prova ba instituisaum sira nia estabilidade.
Importante atu ita refleta konaba objetivu
hosi fo-pose ba governo ida. Governo sira
serve ba saida? Komstitui governo ida, fo
pose ba governo foun ida tenki sempre sai
nudar hakas- an ida atu hametin ekilibriu sosial no soberania nasional, kria kondisaun sira
ne’ebe diak liu tan ba dezenvolvimentu sosial
nasaun nian, hadia komunidade sira nia ekonomia no moris iha ita nia rain nia suku no
aldeia sira.
Governo sira tenke sai nudar instrumentu
atu serbi nasaun.
Bainhira fo- pose ba Sestu Governo konstitusional ne’e, hau hato’o hau nia votu sira
ne’ebe kmanek ba servisu diak no susesu ba
nasaun nian, ita nia agradesimentu- ba nia
vizaun, kapasidade inovasaun politika, no
mos ba nia vontade atu habelar obrigasaun no
responsabilidade hodi Timor oan nia jerasaun
foun ba iha nivel aas Estadu nian.
Hanesan ita toman tiha ona dezde luta nia
laran, maun Xanana sempre hatene hanoin
ho forma inovadora, konsulta ho kompañeiru
sira, halo dialogu no hetan solusaun pionero
ba iha problema sira rai Timor nian.
Hanesan ne’e maka akontese ho despartidarizasaun ba Falintil, ho orientasaun Frente
Klandestina, ho faze tranzisaun ba referendu
no Independensia, ho prosesu pas no rekonsiliasaun, no mos situasaun sira seluk vida
nasional nian ho impaktu boot ba iha futuru.
Primeiro- Ministru sesante preokupa tiha
ona iha tempu naruk nia laran ho nesesidade
atu hala’o tranzisaun ba jerasaun sira iha
lideransa nasaun nian.
Ho forma ne’ebe hanesan, mak nia servisu, ho determinasaun, ba libertasaun pátria, Xanana servisu, oras ne’e, atu asegura
2
tranzisaun ida-ne’ebe estavel npo iha susesu
diak.
Hosi jerasaun ne’ebe manan libertasaun,
ba jerasaun ida ne’ebe tenke manan dezenvolvimento.
Entrega governo nia lideransa sai nu’udar
jestuido servisu nian ba nasaun. Buat ne’e
mos sai nu’udar lisaun nasionalizmu no sai
nu’udar asaun edukativa, pedagójika, hodi
hatudu katak, halo politika ne’e signifika tau
uluk interese nasaun nian.
Jerasaun tinan 75 nian sei iha buat barak
atu fó ba nasaun.
Lider sira iha konhesimentu, esperensia,
prestiju nasional no internasional, ne’ebe kontinua koloka ba servisu nasaun nian.
Desizaun
Primeiru-Ministro sesante
nian atu serbi iha governo hanesan ministru, merese hetan saudasaun no elojiu tanba hametin konfiansa no estabilidade, iha
tranzisaun jerasaun ida-ne’e. Iha nia responsablidade foun sira, maun Xanana sei kontribui, sertamente, ba iha di diversifikasaun
ba ita nia ekonomia no aumenta afirmasaun
rejional no internasional Timor-Leste nian iha
dalan ba dezenvolvimentu.
Jerasaun tuan no jerasaun foun serbisu
iha ekipa, atu halo Timor-Leste hakat ba oin.
Ha’u hakarak kumprimenta espesialmente
Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo. Señor
Primeiru-Ministro iha esperensia governativa,
no ninia asaun, ne’ebe prudente no efikas,
manan komunidade nia konsiderasaun. Dr.
Rui Araujo mos nudar mediku ida ne’ebe respeitadu, apresiadu no konhesidu tanba nia
funsaun sira iha xefia governu, nia sei diriji dedikasaun ne’ebe hanesan no tau laran kaman
ne’ebe hanesan iha tratamentu ba suntu sira
estadu nian no sidadaun sira nian.
Tinan rua ho balun liu tiha ona, bainhira
ha’u fo pose ba Kintu Governu, ha’u halo
rezumu ba prioridade balu ba iha faze vida
nasaun nian ida ne’e; habelar prezensa estadu nian iha territoriu laran tomak; moderniza
infra-estrutura; kria sentru dezenvolvimentu
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
nian; impulsiiona setor produtivu; aprofunda
integrasaun Regional no internasional nasaun nian.
Realidade hatudu mai ita katak ha’u nia
preokupasaun sira ne’e hetan kompresaun
hosi nasaun, no rona hosi nasaun, no rona
hosi governo . Esforsu ida hala’o tiha ona atu
implementa prioridade sira ne’e. Iha pontu
sira balu ita avansa menus. Maibe ita la’o iha
diresaun ne’ebe loos.
Hanesan ha’u refere iha Parlamentu Nasional iha abertura solene ba sesaun lejizlativa
oras ne’e nian, ha’u la hatene kona-ba rai seluk nebe’e hala’o tiha ona buat barak hanesan Timor-Leste iha tinan sanulu resin-rua
dahuluk independensia nian.
Foin baa dala uluk iha istoria, ita iha Estadu Direito iha Timor Leste. Ita iha estabilidade
no pàs. Demokrasia lori respeitu ba Direitus
Umanus no dignidade sidadaun sira hotu nian
ba ita-nia rain.
Nasaun oras ne’e hala’o esforsu boot-ho
susesu – iha informasaun ba kuadru nasional
sira, iha area sira hotu.
Majistradu, mediku, profesor, polisia no
tekniku kualifikadunasional sira seluk, mane
no feto sira, administra justisa, asegura kuidadu saude, funsionamentu ba escola sira,
seguransa no hakmatek iha suku no aldeia
sira iha nasaun laran tomak, maske iha karensia sira-ne’ebe boot, ne’ebe kontinua eziste, no sira ne’ebe’e hau sei kolia ba ita boot
sira la kleur tan.
Hau hakarak sublinha ho forma espesial
ba asaun Kintu Governu Konstitusional nian,
ne’ebe marka tiha ona desenvolvimentu fundamental sira ba oras ne’e no futuru nasaun
nian.
Hahu funsionamentu ba sentral elektru
sira-ne’ebe foun ho alargamentu ba rede
distribuisaun elektrika, iha importansia estratejika ida ba futuru. Hau hein katak lakleur
ahi elektrika sei fo-benefisiu ba maun-alin
no inan-feton iha suku no aldeia sira nasaun
nian.
Prezensa Estadu nian aumenta iha distritu
sira. Iha tia ona lansamentu ba programa sira
deskonsentrasaun no desentralizasaun administrativu, no programa sira investimentu
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
lokal nian. Iha suku barak, situasaun populasaun nian sai diak liu tan.
Iha tia ona lansamentu ba sentru desenvolvimentu rua, iha kosta Sul no ida Oecusse
nian, ne’ebe sei envolve mos Atauro. Sentru
dezenvolvimentu sira-ne’e sai nu’udar projeto
sira ho importansia estratejika, ne’ebe tenke
kontribui atu diversifika ekonomia nasional no
aprofunda integrasaun ekonomika regional.
Pose ba Sestu Governu Konstitusional
ne’e sai nu’udar pasu foun ida iha dalan ba
ita-nia abjetivu sira atu konsolida Estadu, hametin ekonomia no hadia kondisaun sira moris nian no mos afirmasaun no ezersisiu ba
soberania nasional.
Sestu Governu Konstitusional ne’e sai
nu’udar governu kontinuidade ida, ne’ebe sei
kontinua atu aperfeisoa, bainhira nesesariu,
implemantasaun ba politika sira no ezekuta
Orsamentu Estadu ne’ebe aprova tiha ona
husi Parlamentu Nasional.
Governu ne’e harii iha ambiente estabilidade nia laran, liu hosi prosesu konsulta no
dialogu, no iha kondisaun atu halibur apoiu
sosial nian ida’ne’ebe ampla. Estabelesimentu ho akordu politiku ne’ebe alargadu ba
iha prioridade nasional sira dezenvolvimentu
nian sai nu’udar sinal diak ida. Iha unidade
nia laran de’it maka ita bele alkansa ita- nia
objetivu sira.
Governu ida ne’e, iha oin, iha lejizlatura
sorin-balu –entre fulan –Fevereiru tinan 2015
no fulan Julhu tinan 2017. Tinan rua ho balun la’os tempu ne’ebe barak. Maibe nu’udar
tempu sifisiente atu hadia metodu sira servisu
nian, aperfeisoa funsionamentu Administrasaun nian no kualidade ba servisu sira ne’ebe
Estadu fo ba populasaun sira-iha Dili no iha
nasaun laran tomak.
Iha tinan rua tuir mai, governu ne’e iha
oportunidade renovada atu serbi nasaun no
tulun hodi hatan ba desafiu sira.
Maske ho avansu sira-ne’ebe ita reliza tiha
ona iha tinan 12 dahuluk ne’e , ita – nia povo
sira nia karensia no nesesidade sira nasaun
nian nomos konsolidasaun ba Estadu kontinua sai boot.
Bainhira ha’u promulga orsamentu sira
Estadu nian iha tinan 2014 no iha tinan 2015,
3
ha’u manifesta iha mensajen sira ba Parlamentu Nasional ha’u –nia prekupasau sira
kona-ba sustentabilidade ba despeza Estadu
nian no kualidade hosi despeza ida –ne’e,
ne’e maka ninia utilidade ba nasaun.
Ha’u hakarak fahe reflesaun bolu ho Vossa
Exelensia sira kona-ba kestaun ida ne’e:
- Ha’u prekupa ho dependensia maka’as
Estadu nian ba reseita sira hosi Fundu Petroleu. Setor produtivu nasional –agrikultura noo
industria-tenke hetan dudu ho politika sira
ne’ebe efisiante, hodi bele reforsa, hamosu
reseita fiskal foun no hamenus kapital sira
Timor- Leste nian mak sai ba rai- liur.
Ha’u preokupa ho kiak maka’as nebe’e
kontinua eziste. Bainhira ha’u halo viajen no
halo vizita ba suku no aldeia sira, ha’u hare
siatuasaun sira karensia nian ne’ebe boot.
Governu sira uluk hahu hatan ona ba problema ida –ne’e. Maibe ita tenke halo buat
barak no halo diak liu tan, hodi tulun ita-nia
rain nia maun-alin no inan-feton sira ne’ebe
karensiadu liu. Siatuasaun sira kiak no karensia boot nian ne’’ebe persiste, atraza desenvolvimentu nasional.
Ha’u prekupa ho gastu sira Governu
nian ne’ebe arbiru deit. Timor-Leste iha osan,
maibe la riku. Estadu tenke gasta ho konxiensia no prudensia-uza ho didiak osan nasaun
nian.
Nesesidade atu konsolida Estadu no desenvolve nasaun rekere medida sira-ne’ebe
rapidamente posivel iha aperfeisoamentu Administrasaun publika no politika sira Estadu
nian iha setor importante sira ba ekonomia no
sosiedade-hanesan Agrikultura, Edukasaun
no formasaun ba Rekursu Umanu, Veteranu
sira , Joven sira no buat sira seluk.
Desafiu sira konstrusaun nasional nian
ne’e boot. Ho dedikasaun no apenamentu
ema hotu nian de’it, governu no sidadaun sira,
mak ita bele manan hasoru dezafiu sira ne’e.
Ha’u apela atu iha nesesidade ba rigor no
servisu-iha asaun governu no sosiedade nian.
Governu mak tenke, uluk nana’in fo ezemplu.
Maibe mesak-mesak governu labele
rezolve problema sira.
Eastadu labele hadia ekonomia mesak-
4
mesak. Servisu sira saude nian, mesak-mesak, labele hadia sidadaun sira-nia saude .
Profesor sira mesak-mesak la konsege hetan
rejultadu.
Nasaun presiza familia sira-nia partusupasaun, partisipasaun, partisipasaun hosi
sidadaun sira hotu, mane no feto sira TimorLeste nian, atu iimplementa politika sira ne’ebe
nesesariu no realiza ita nia desenvolvimentu
nasional nia objetivu sira. Tamba ne’e, ha’u
apela ba governu atu hatene rona, servisu ho
komuniadade, no envolve sidadaun sira iha
solusaun ba sira-nia problema, iha nasaun
laran tomak.
Maun-alin no inan-feton sira.
Timor oan sira iha kapasidade atu manan
no harii nasaun ida-ne’ebe ita mehi ba. Ita
manan tiha ona independensia atu lori nasaun
ne’e hakat ba dook liutan no hadia Timor nia
rai-lulik. Objetivu sira –ne’e so bele alkansa
ho pas, estabilidade no servisu.
Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ikoan ida.
Ita-nia kbi’it maka iha unidade no matenekhosi povu no lider sira.
Jerasaun tuan iha autoridade propria no
konfiansa hosi povu, ba prova sira dedikasaun
no sakrifisiu nian ne’ebe fo durante luta tinan
24 nia laran.
Jerasaun sira-ne’ebe foun liu tenke afirmaan, oras ne’e, ba kapasidade atu desenvolve
no hametin intituisaun sira, no halo Estadu
hatan, ho barak no diak liu tan, ba ita-nia rain
nia maun-alin no inan-feton sira-nia nesesidade sira.
Personalidade sira-nia karisma sei substitui hosi konfiansa ba instituisaun sira. Ita hotu
tenke servisu no kontribui ba susesu iha prosesu ida-ne’e.
Ha’u hakarak reitera ba senõr PrimeiruMinistru, bele konta ho kolaborasaun no
apoiu Prezidente Republika nian atu hatan
ba dezafiu sira no harii liu tan unidade, prosperidade no moris-diak ba povu no rai Timor.
Ba Vossa Exelensia no membru sira governu nian, ha’u hato’o votu sira ba servisu
di’ak.
Husu boot maromak haraik bensaun mai
ita, no haraik bensaun ba rai Timor.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Oecusse Sai Zona
Economia ba Nasaun
‘Cerimonia de transferencia de poderes e devolusaun de competensia do governo central baautoridade região
administrativa especial de Oecusse-Ambeno, sei lori Oecusse sai hanesan zona economia bo’ot ba nasaun
nian.’ Lia fuan ida ne’e hato’o husi Presidente Autoridade região Administrativa especial de Oecusse, Dr. Mari
Alkatiri. Iha okaziaun ida ne’e DR. Alkatiri mos haktuir katak, asembleia konstituente aprova konstituisun
ida hodi loke dalan ba Oecusse atu sai regiaun administrativa espesial no Atauro sai nudar regiaun ekonomika
espesial. Prosesu ida ne’elori tempu naruk hahu husi 2012 hodi buka dalan legal atu kumpri konstituisaun.
“Bainhira Primeiru Ministru(PM) Xanana
Gusmão koalia ho hau atu hahu prosesu ida
ne’e hamutuk ho vontade tomak atu hari’i regiaun especial ida ne’e, hau dehan-- hanesan
mos 2002—ida ne’e be kondisaun diak liu mai
hau hodi simu knaar hodi sai Primeiro Ministro,
agora mos atu kumpri konstutuisaun ita nian,
hau simu mos todan ida ne’e atu lori prosesu ne’e ba oin,”Dehan Dr. Mari Alkatiri, iha
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Oecusse(27/01/2015).
PN aprova lei no 3/ 2014 de 18 Junho, fo
dalan no regula regiaun espesial OecusseAmbeno e hari mos ZEESM projetu pilotu
Oescusse no Atauro.
Tanba prosesu mudansa de estatuto, ejiji
koperasaun no servisu hamutuk hodi hamoris
fila fali Komisaun de Tranzisaun entre governo
ho autoridade lokal hodi defini didiak dalan
5
proporio ba ZEESM. Lei loke dalan ba estatuto especial transferensia, iha biban ida ne’e
laos deit lei mak transfere , maibe transferensia mos aktu material, se mak kaer ukun iha
Oecusse tenki entrega mai autoridade especial administrativa, tanba ne’e ohin ita mai iha
ne’e atu kumpri konstituisaun,atu kumpri lei
ho prosesu ida, hodi implementa lei inan no
lei ba estatuto ida ne’e . Ita hotu iha ne’e mai
para atu kumpri , sai testamunha ba transferensia ida ne’e.
Eventu transferensia de poderes ida ne’e
hetan prezensia husi Primeiru Ministru, membrus do guvernu no membrus Parlamentu Nasional hodi sai sasin ba transferensia Autoridade da Regiaun Administrativa Oecusses no
ZEESM ba DR. Mari Alkatiri. Alkatiri salienta
tan katak, ho kompetensia tomak ne’e be nia
iha la signifika katak atu fahe Oecusse no
hasees a’an do’ok husi Timor-Leste. Maibe
transferensia nia objetivu maka atu fo kbiit ba
Oecusse oan sira hodi kontribui diak liu tan ba
teritoriu tomak.
6
Mesmu rai ketan Timor-Leste nian maka
Tutuala (Lospalos), maibe oinsa mos dezenvolvimentu Timor-Leste sei hahu iha Oecusse.
Oecusses sai nudar fatin hodi komemora
eventu historiku ida, ne’e maka 500 anus
prezensa guvernu Portuguese iha TimorLeste. Navigadores Portugueses sira primeira
vez destaka iha Lifau. Ho sekuensia historiku
sira ne’e hotu ita bele dehan prosesu foun
inovador ba Timor Leste—se bazea ba vontade diak povo Timor-Leste tomak—sei hahu
duni iha Oecusse, tamba ne’e maka ita hotu
tenke fo apoiu hodi bele la’o ba oin.
Iha futuru, Oecusse sei sai hanesan laboratorio bo’ot ida, projeto barak sei tama iha
Oecusse. Maibe dezenvolvimentu inovador
kreativu ida ne’e laos deit iha area infrastruturas, mesmu ita preciza infrastrutura para atu
servi modelu dezenvolvimentu ida que liga ho
komponente sosial ekonomico, buat rua ne’e
lao hamutuk atu ita nia ekonomia ne’e bele
kompete iha rai laran no bele kompete mos
iha rai liur, id ane’e maka ita nia mak objetivo.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Presidenti Autoridade ne’e haktuir liu tan
katak, ‘hau simu knar ne’e hanesan mos komprimisiu ida tanba hau hatene dezafios barak
sei hein ita hotu, hau hakarak hatete dezafios laos halo ita atu hakiduk maibe halo ita
prepara a’an para atu hasoru dezafios foun
ne’e be mak sai nudar prosesu permanente
de dezenvolvimento no prosesu permanente
de evolusaun.’
‘Povu Oecusse tomak, laos hau mak hakbesik a’an mai Oecusse maibe autoriade estadu nian mak hakbesik a’an mai Oecusse, uluk
enclave ne’e sai do’ok husi rai bo’ot, agora
enclave ne’e sai pontu de dezenvolvimento.
Iha tempu hanesan, Primeiro Ministro Kay
Rala Xanana Gusmão haktuir mos katak, loron ida ne’e nudar loron especial ba ita nia nasaun no Oecusse-Ambeno, ita hotu hatene no
temi bebeik katak konstituisaun fo tratamentu
especial ba enclave ida ne’e no Atauro.
Governo hamutuk ho Timor oan matenek
sira no estadu tomak halo desijaun legais atu
oin sa bele sai realidade iha tinan hirak mai
ne’e. Tamba inmportansia politika ne’ebe
eventu ida ne’e hatudo maka Oecusse oan
tomak husi Pante Makasar to Oesilo, Pásabe, Nitibe bele hela iha foho lolon ka fatin
izoladu nebe pertense ba enclave ida ne’e
tenki kontenti hodi hare katak iha ita nia let
reprezentante povu nian husi Parlamento
Nacional, reprezentantes husi instituisaun
oin-oin husi estado nian, embaixadores no
reprezentantes husi agencias internasionais no ita nia belun husi indonesia, eventu
hanesan ne’e ninia importansia maka ita
tenki lori nafatin hodi haluan ita nia hanoin
no fo kbiit ba ita nia vontade hodi leno ita nia
mehi ka ita nia esperansa.
Primeiru Ministru hatutan ‘hau fiar katak,
Atoni oan sira bele komprende ona katak
benefisius ne’ebe imi hotu sei hetan husi zona
especial ida ne’e hodi haforte ekonomia no
nakloke a’an ba mercado iha rai laran no ba
rai liur. Iha prosesu hotu-hotu, bainhira ita seidauk hatene didiak maka duvidas ne’e mosu
hodi lori desconfia malu no atu hato’o deit
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
problema oin-oin konaba prosesu ne’e.
‘Hau husu ba hotu-hotu atu hanoin ho neon
nakloke hodi fo kbit mai ita, atu hare no buka
oinsa maka atu bele partisipa ho diak, prosesu hadia’a ZEESM iha Oecusse-Ambeno
prosesu ida que sei naruk no sei la mosu iha
tinan rua ka lima. Nune’e duni bainhira ita hanoin ho laran malirin ita sei bele hanoin katak
ita tenki buka identifika didiak ita nia difikuldade hodi hadia a’an, hakbiit a’an nune’e ita
ida-idak, no ita hotu-hotu bele preparadu hodi
katak liu ba desafios futuru.’
Ohin loron especial tebes, tanba ita hahu
duni haktuir ba saida mak ita nia konstituisaun hakerek hodi hari’i Oecusse-Ambeno ba
regiaun administrativa especial ida ne’e, funcionaris no servidores estadu nian hotu, buka
hakas a’an liu tan agora, iha ne’e be imi sei
responde deit ba autoridade, uluk ita temi bebeik katak Oecusse dok tebes husi Dili, ohin
estadu entrega ba ita bo’ot sira ne’ebe sei
hela iha Oecusse no sei hakbesik a’an liu ba
populasaun Oecusse.
Hau hakarak husik hela mensagem ba
Oecusse oan sira, tanba tinan ida ne’e ita hotu
tenki servisu maka’as, iha Fulan Novembru
ita selebra tinan 500 Portugues sira mosu iha
ne’e, hasoru ita nia beiala sira hodi kuda aten
ita nia beiala atu hametin ita nia kuda talin,
ita sei relembra tanba historia mak halo ohin
loron ita mos kaer hela Presidensia ba CPLP.
Ohin ita hotu halibur iha ne’e hodi asiste
serimonia de transferencia de poderes no
devolucao de competencia governo central
nian, husi hau ba presidenti autoridade regiao
administrativa especial Oecusse-Ambeno no
Utauro nian, Dr. Mari Alkatiri.
Tinan 40 ba kotuk imi Atoni oan sira hananu uluk ami ataoni sai atan ba bebeik, ohin
imi hananu aiknanoik foun ‘ohin ami Atoni
hakarak servisu maka’as hodi hadia’a rai Ambeno ba oan no beioan sira, ho imi nia servisu
maka’as hau fiar katak tinan ba tinan ita sei
hare no ksolok tebes tanba Oecusse lao duni
ba oin hodi mos partisipa iha dezenvolvimento ita nia nasaun nian.
7
DIALOGU BA
Dezenvolvimentu Lideransa
no Tranzisaun Democratiku
Timor-Leste hanesan
nasaun ne'ebe iha riku soin
barak no populasaun maioria moris iha vida agrikultura, ho rendimentu ne'ebe
minimu liu. Timor Leste iha
riku soin hanesan mina no
gas, kafe no seluk tan. Ho
rekursu naturais ne’e be
maka limitadu tebes, rendimentu nasaun nia kuaze
mai haui fundus petroliferu.
Tamba ne’e, quandu guvernu
iha hanoin atu diversifika
liu tan rekursu alternativa,
estadu preciza investa
maka’as liu tan iha area
rekursu humanus no mos
rekursu renovavel.
8 8
Atu hadia nasaun no povu nia moris presija servisu maka’as,
no ema hotu iha mehi hakarak halo inovasaun. Ho ideias sira
ne'e hotu maka iha loron 6 fulan Fevereiro tinan 2015 ne'e,
Timor-Leste halo dialogu ba dezenvolvimentu lideransa no
tranzisaun democratico.
Iha palestra husi decanu Kishore Mahbubani enfaze, ho esperansa katak sei sai útil ba Timor-Leste iha tinan 50 mai. ‘Hau
fiar katak Timor-Leste bele sai prósperu hanesan Singapura.
Tanba ida ne'e mak hau hakarak kompartilha razaun ba Singapura nia susesu.’
Decanu Kishore Mahbubani fahe mos esperensia balun
husi susesu Singapura nian. Destinu Singapura hetan bensaun
hosi fundador diak nasaun nian, fundador nasaun nian totalmente dedikadu hodi hadia’a ema Singapura sira nia moris, sira
formula politica ne'ebe fo benefisiu ba ema Singapura oan sira.
Timor-Leste mós hetan bensaun hanesan Singapura. Nia mos
hetan bensaun ho aman diak fundadór sira, hanesan Xanana
Gusmão, Mari Alkatiri, no José Ramos Horta. Timor-Leste iha
buat komún ida ho Singapura. Ho lideransa ne'ebe lo’os iha
fatin, nasaun bele hetan susesu.
Susesu Singapura nian mos sai nudar faktu katak lider sira
foka ba iha oinsa hahu ho vitoria ki’ik sira. Abordajen inkremenMCIA, SERVIR-MARCO 2015
tal ida ba reforma politika ne’e akedemiku
barak mak akonsella no politika pública eskolar sira.
Profesor Mahbubani mos akresenta
katak iha sosiedade multi-rasial ida, se laiha
lianguajen komún ida, ema labele komunika. Tan ida ne'e maka ita preciza lian instrumental prinsipal iha eskola. Timor Leste mos
bele hadiak literasia Ingles liu husi ensinu,
iha eskola. Bele mos husu ba labarik sira nia
inan-aman atu hili se hakarak sira nia oan
aprende lian inglesh, Portugues ka tetum.
Alende ne’e, Profesor Mahbubani mos
haktuir katak Singapura sempre kontra estadu bem estar tamba hare ba kustu ne'ebe
sae maka’as husi sistema asistensia sosial.
Hare ba kustu ne’ebe sae, bem estar sosial
ne’e karu demais ba rai sira ne’e be dezenvolve hela, aleinde ne halo fraku produtividade. Nuentantu Singapura la sai estadu
bem estar, maibe preokupa maka'as konaba
bem- estar ba nia povu, hodi garante katak
ninia povu sei fornesidu diak. Investe bemestar ba povu husi edukasaun universal,
kualidade kuidado saude, asesu ba abitasaun no transporte publicu.
Nune'e, Timor Leste bele evita kustus
gastus nian husi Bem estar, hodi hetan
metodu inovador rasik ba kooperasaun ho
empregador no trabalhador sira hodi iha
serteza katak funsionariu sira bele manan
salariu justu hodi bele sustenta, no hodi asegura katak kada funsionariu bele rai osan sufisiente hodi garante ninia saude, abitasaun
no reforma iha futuru.
Iha parte seluk, Dr. Mari Alkatiri ne’e be
maka sai mos orador iha eventu ne’e haktuir katak ita hotu admira ho apresentasaun
Profesor konaba Singapura, Timor Leste
hakarak sai nasaun estadu, situasaun real
timor leste la hanesan ho Singapura, Timor
ho dezafiu bo’ot luta 24 anos para atu hari
ita nia estadu.
saida mak diferente TL ho Singapura, ita
hotu hatene katak Singpura laiha rekursus
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
naturais maibe sira foka ba desenvolvimentu
iha area rekursu humanos, TL komu hahu ho
rekursu naturais ita tenta atu halo nusa, ita
buka dalan ne’e be fasil hodi responde nesesidades mundial.
‘Ita ohin dhan Singapura lakohi doadores hakarak investimentu, maibe TL hahu
ho administrasaun multi nasional Nasoens
Unidas nian tanba ita atu restaura ita nia independensia, hahu iha sitauasaun ne’e be
diferente, ho osan mai husi nasaun seluk no
tenta muda konseitu husi doadores ba parseiro desenvolvimentu, ho hanoin katak sira
bele ajuda ita no bele sai ita nia parseiro desenvolvimento.
subsidiu no tranferencia publicas bo’ot
liu salario vensimentu, Singapora la presija
investe iha agrikultuta maibe ba Timor Leste
presija investe maka’as iha agrikultura no
defini didi’ak saida mak agrikultura.
Esforsu atu buka saida mak diak ho
sistema ida no saida mak diak ho sistema
seluk, ida ne’e mak zona sosial ba merkadu,
investe iha edukasaun para kapasitasaun ba
ita nia ema sira, partispa iha prosesu tomak
hahu husi ekonomia sistema skala noekonomia grande eskala para povo labele moris deit ba dependensia de trabalho maibe
atu moris mos ho retornu ne’ebe hetan husi
prosesu dezevolvimentu.
Ita nia rai ki’ik maibe rendimentu laos mai
deit husi mina rai maibe desenvolve agrikultura, ita tenki investe iha pequenas produtores para ekonomia ne’e bele fo ba ema
ne’e be presija, investe mos iha arte zenatos
no seluk tan, tenki defini didiak nudar base
ba ita nia ekonomia para reseitas bele benefisa ema barak, tenki iha kapasidade organizativa ba baze hodi organiza populasaun,
Iha parte seluk, Primeiro Ministro kay
Rala Xanana Gusmao hatuir mos katak labele dependenti liu ba estadu hodi halakon
vontade ba servisu maibe nova gerasaun
presija servisu ho kosar hodi hadia’a ekonomia nasaun no povu nian.
9
Konstrusaun Mercado Taibessi
Kompletu Vendedores kontenti
Governo liu husi Ministerio do Comércio,Indústria
e Ambiente responde ona
difikuldade husi vendedoressiraiha mercado
Taibessi ne’ebe durante
ne’ela hetan fatin hodi
halaosirania negosiu. KonstrusaunmercaduTaibessi
segunda fase kuaze
remata ona, vendedores
sira mos komesaokupadadaunona uma hirak ne’e
hodi halosirania negosiu.
10
Konstrusaun ba uma iha mercado ne’e halao husi kompanhia
GUANG SHA. UNIP, Lda. Konstrusaun halao ho durasaun
kuaze fulan 3 nia laran ho montante osan kuaze 2.3 milhões,
oras ne’e dadauk vendedores
hamutuk 774 ho kontenti okupa
ona fatin ne’e hodi halao sira nia
negosiu.
Governu Timor-Leste atraves
de Ministerio Comercio, Industria e Ambiente facilita vendedores ne’ebe okupa hela propriedade privado iha hali laran
no oras ne’e vendedores sira
fa’anonaiha fatin hirak ne’ebe
prepara onahusi MCIA.
Mercado Taibesi ne’ebe prepara ona husi MCIA agora dadaun facilita tebes vendedores sira
atu halo actividade commercial.
Maske Mercado ne’e remata
ona nia konstrusaun no bele usa
ona, maibeGovernu Timor-Leste
liu husi MCIA sei kontinua atu
tau matan nafatin ba Mercado
ida ne’e atu nia bele funciona tuir
objectivo ne’ebe planeia ona.
Oras ne’e dadauk, merkado
Taibessi ninia obra sira remata
ho kondisaun ne’ebe kompletu
ho sanitasaun be mos, seguransa, hein katak vendedores
sira bele utiliza bazea ba sira nia
nesesidade no objetivukomun.
Tuir vendedores Maria Tilman, ne’ebe fa’an produto lokal
iha merkadu Taibessi haktuir
katak sira kontenti tebes ho kondisaun merkado ne’ebe prepara
husi MCIA.
Nia haktuir mos katak, durante muda husi Halli Laran mai
Taibessi sira lahetan fatin maibe
ohin loron hetan ona fatin mahon hodi fa’aniha laran, tanba
ne’e agradese ba MCIA.
“Ami vendedores kuaze 774
ne’ebe la hetan fatin maibe iha
fulan Novembro tinan kotuk ami
muda mai fa’anonaiha ne’ebe
MCIA prepara, iha uma 6 ne’ebe
ami vendedores 774 mak okupa
iha balun fa’an produto local no
balun fan kios”Nia dehan.
Tuir ita hotu hatene katak
Mercado mak sai hanesan fatin
ba desenvolvimento ekonomia
ne’ebe hahu husi baze. Atu Refleta fila fali ba ita nia kondisaun
ekonomia iha kontekstu merkaduria ita sei persiza hadia’a no
hamosu buat barak iha ita nia
rain tamba durante ne’e problemas lubuk ida mak ita infrenta
dadauk ne’e sidauk iha solusaun
ka alternativa ba kestaun ida
ne’e.
Hohanoin ida ne’e maka
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Secretario Estado do Comércio hamosu
Politika Comércio 4 hanesan Halo balansu
ba importasaun no eksportasaun, liu husi
Promove Exportasaun, hodi bele halo balansu ba Importasaun, ne’ebemaka durante
ne’e Timor Leste depende 95% los deit ba
Importasaun.
Sidadaun Timor oan hotu atu bele hetan
asesu ba ninian nesesidade (produto dan jasa
comercio) moris loron-loron nian ho kualidade
nebe diak no folin ne’ebe diak, Sidadaun hotuhotu nebe iha talenta no hakarak sai empresariu iha area saida deit ne’ebe iha ligasaun
ho area comercio, sei hetan atendimento ho
akompanhamento nebe’e lais no ikus liu mak
Promove produto comercio local ho kreativo
no inovativo intermus de kualidade para bele
tama merkadu nível internasional.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Baseia ba politika commercial ne’ebe mensiona iha leten, maka desevolvimentu tenke
hahu husi baze signifika katak tenke iha ona
produtu ne’ebe maka merkadu ejiji hodibele
kompete ho produtu sira seluk iha merkadu
internasional. MCIA nia fungsaun maka oinsa atufasilita vendedores sira nia produtu ba
merkadu Laos deit iha rai laran, maibe mos
iha rai liur.
Merkadu Taibessi nudar infrastrutura bazika ne’e bele fasilita esforsu husi vendedores sira nian. Maibe molok atu atinji objetivu sira ne’e, preciza akonselhamentu husi
Guvernu. MCIA ho UNAME sai nudar parseiru ne’ebe efektivu ba vendedores siraiha
parte ida ne’e ho objetivu katak vendedores
sira bele hetan benefisiu husi estabelesementu merkadu ida ne’e.
11
Politika Industria Timor-Leste Promove Diversifikasaun
Ekonomia, Industrializasaun no Modernizasaun
MCIA Sei Kria
Kooperativa
Joventude
Agrikula
Ministerio Comércio, Indústria e Ambiente hala’o seminar ho tema Politika Industria Timor-Leste: Promove
Diversifikasaun ekonomia, Industrializasaun no Modernizasaun. Seminar ne’e halao iha loron 24/02/2015.
Antonio da Conceição
Atu hamoris ekonomia uma laran hodi kontribui ba nasaun, presija ema hotu nia partisipasaun servisu
hamutuk no servisu maka’as iha area potensial ne’ebe Timor-Leste iha, setor agrikula sai hanesan fator
ida ne’ebe kontribui mos ba rendimentu nasaun nian.
L
iu husi politika, planu no programa
Ministerio Comercio Industria e Ambiente, agora dadaun hahu hamoris
ekonomia nasaun nian liu husi baze,
ministerio Comercio Industria e Ambiente
sei implementa politika ministerio nian
hodi kria kooperativa ba joven agrikula.
Kooperativa ba joven agrikula halao ho
objetivu oinsa atu organiza joventude sira
ne’ebe iha ona familia (Kaben ona) atu
halo servisu iha to’os hodi kuda aifarina
no aihan seluk hodi nune’e bele subtitui
fali sasan ou hahan ne’ebe ita presija ba
nesidades seluk ne’e be durante ne’e mai
husi nasaun vizinho hanesan Indonésia no
Australia.
“Ami identifica ona fatin iha area Fatuberliu no Bobonaro, fatin transmigrasaun
iha area rua ne’e hodi implementa kooperativa joven agrikula, ida ne’e hanesan
12
projeitu pilotu ba municipiu rua ne’e, ema
ne’e be atu ba halo kooperativa ida ne’e
mai husi municipio ne’e rasik, no sei hili
familia foun hamutuk 50 familias”. Dehan
Ministro MCIA Antonio da Conceição.
Nia haktuir planu ida ne’e sei implementa iha 2015 ne’e no desenho ba planu
ne’e iha ona estudos. Estudos remata
maka sei halo konstrusaun uma. Por enquantu hahu uluk ho municipio rua ne’e.
“hahu implementa tiha programa ne’e
iha municipio rua ne’e maka ita bele identifika fali fatin seluk, iha tinan oin,”tenik
ministro MCIA.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Iha seminario ne’e Director Geral Industria no kooperativa hatete katak, seminar
ne’e halao ho nia objetivo oinsa atu hare ba
vizaun planu dezenvolvimentu estratejiku no
situasaun agora nian, vizaun husi politika
industria Timor-Leste. Saída maka sai alvu
politika industrial, politika industrial TimorLeste nian, no mos kria mekanismu de
koordenasaun inter-ministerial.
Nune’e DGE Fernando Lobato haktuir
mos katak planu dezenvolvimentu estratejiku ne’e ho nia objetivu atu halo Timor-Leste
sai membru ba grupo paiz ne’ebe iha rendimentu médio (midle income countries), no
objetivu ida tan maka diversifikasaun industria no hasesTimor-Leste husi dependensia
ba petrolio no gas.
Vizaun ba politika industria iha Timor
Leste, tenki realiza taxa ekonomiku atu
alkansa objetivu planu dezenvolvimentu
estratejiku, diversifika industria Timor Leste,
setor industria (Manufacturing) tenki iha nia
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
papel inportante atu bele realiza objetivu no
dezenvolve industria foun. Liuliu iha manufactura, hahu industrializasaun no modernizasaun liu husi rekursu baze no la bazeia ba
rekursu ne’ebe livre hosi industria, sira ne’e
hotu ho nia objetivu mak oinsa Timor Leste
sai paiz industrializasaun foun ho infraestrutura fiziku ne’ebe mak modernu iha 2030.
Alende ne’e Director geral ne’e haktuir
mos katak industrializasaun ne’e bele lori
sai nudar planu sei kria estrutura ekonomia ne’ebe sei sai equilibro diak liu no bele
kompleta alvus planu dezenvolvimentu
etratejiku.
Politika industrial ho nia vizaun no alvu
mak diversifika Timor-Leste nian industria
sira atu hamenus dependensia ba mina
no gas la renovavel, dezenvolve industria
foun especial ba manufaktura, no oinsa
bele asesuga Timor-Leste atu sai pais
industrilizadu foun iha 2030.
13
•
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR LESTE
MINISTÉRIO DO COMÉRCIO, INDÚSTRIA E AMBIENTE
Vizaun:
Dezenvolvimento bem-estar sosial, ekonómiku
nó ambiente Nasaun nian, promove liu husi áreas
produktivas komersiais nó industriais.
Misaun :
• Promove nó dezenvolve ekonomia ida nebé metin, bazeia bá produsaun nó productividade, hodi
garante bem-estar Povo Timor-Leste nian ;
• Defini políticas bá dezenvolvimento husi áreas productividade comerciais, industriais, sector de
cooperativas, hodi haré bá mekanismos nebé importante tebes atu luta hassouru kiak nó
hamenus dezemprego, hodi kontribui bá estabilidade sosial nó política Nasaun nian;
• Insentiva nó apoia sektores empresariais iha kresimentu negósius, aumento de competitividade
nó kapasidade aktua iha ekonomia globalizada;
• Introdusaun teknolojias indústrias transformadoras nó redusaun gradual bá dependênsia importasaun bá produtus balu;
• Dezenvolvimento husi ekonomia ida diversifikada
nó sustentável, integrada iha konseitu konservasaun Ambiental;
• Promove kompetitividade ida ke saudável nó proteksaun konsumidores, nune´e mós, incentiva
parseria iha komérsiu hó emprezas sira bot nó
ki´ik..
Prioridades:
• Segurança Alimentar : Assegura reservas
stock nacional alimentar hodi hili sasukat atu
prevene hassouru krises alimentares nebé bele
akontese.
14
•
•
Desenvolvimento Economia : Incentiva, desenvolve nó promove komérsiu, indústria
nó koperativas, hodi nune´e , bele halo mosu
kriasaun emprego nó hadia moris populações
rurais, semi-urbanas nó urbanas.
Infraestrutura : Konstrusaun Edificio foun MCIA nian , Centro Formação Ministériu, Konstrução Merkadu Central nó Integrado de Taibessi, Konstrusaun mercados nudar Centros Comerciais Municipais nó Terminal de Loes.
•
Estudos e Desenhos : Estudos nó Desenhos Centros Comerciais Municipais, Centro Comercial
Taibessi, Laboratorio de Teste de Qualidade bá
Produtos nó Meio Ambiente, Laboratorio Medição
de Combustivel.
•
Desenvolvimento de Recursos Humanos : Atu hasae kapasidade atu organiza tarefas hodi bele ezekuta hó efikasia nó efidiemsia
liu husi cursos de formação profissional. Nune´e, programas de capacitação serve atu hadia qualidades nó competências profissionais, laós
deit funcionários do MCIA , maibé mos agentes
económicos, parceiros comerciais, agentes do
sector das cooperativas nó ambiente.
•
•
Formação Profissional : Formasaun iha
área Estandarização kualidade produtos (funcionamento de laboratorio: química, fisíca nó biologíca), Trade Low nó Análise Estatística.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
•
•
•
Promoção e Marketing : Promoção interna
iha objectivo atu dezenvolve produtos USUP nian atu bele hatama nó valoriza iha mercado
interno. Enquanto, promosaun externa mak sei
halekar bá públiku konabá produtos atu fa´an iha mercado hodi informa bá clientes ezistensia husi produtos nó ninia vantagens, fó hanoin bá kliente
konabá produtos sira nebé sei oferese, nó oinsá nó iha nebé mak tau produtus sira ne´e. Divulgasaun halao liu husi meios de comunikasaun hó
maior efikásia nó abranjênsia, hodi kria imagem
forte ida konabá produtos de Timor-Leste.
Cooperação
Internacional/Quadros
Legais : Estabelesimento relações de cooperação hó Paises sira seluk , atubele realiza acordos
bilaterais, regionais nó multilaterais, nune’e mós
halo ratificações convenções internacionais. Especificamente sei destaka koperasaun regional integração Timor-Leste iha ASEAN.
Serviços : Konabá prestasaun servisus sei
inklui, pesquisa nó dezenvolvimento, serviços públicos, assistência de capital de trabalho bá empresas domésticas (micro e pequenas empresas)
nó fasilita necessidades de infraestruturas iha
áreas productivas comerciais , industriais nune’e
mós sector de cooperativas nó ambiente.
Prezervasaun Meiu Ambiente nó Protecção da Biodiversidade: Proteksaun nó
Konservasaun Ambientais liu husi realizasaun
cerimónias tradisionais Tara Bandu, implementasaun Lei Baze Ambiente nó Dekretu–lei Lisensiamentu Ambiental, Sensibilizasaun Ambiental,
implementasaun programa reverdejamentu nó
enerjia alternativa iha substituisaun konsumu aimaran; Alterasaun/Mudansas Klimátikas nó Konservasaun e rekuperasaun de Biodiversidade.
Kriasaun bá Sentru Lojístiku Nasional (CLN): Sei konstroi iha zonas estratéjikas MCIA, SERVIR-MARCO 2015
produtoras de arroz , armazéns iha kada Distritu,
nomeadamente, iha centros de produção dos
Distritos de Manatuto , Suai, Same (Betano) nó Maliana. Além disso sei konstroi mós armazém
ida iha kada Distrito Timor-Leste, atu bele fasilita
distribuição produtos alimentares, hó forma eficiente, liu nó rende liu tan , autosustentável nó moderna.
•
Estabelese Laboratório Standarizasaun bá Qualidade Produtos : Kriasaun
Laboratório, importante bá protecção konsumidores, atu bele garante qualidade produtos, liliu,
produtos ai-han. Iha perspectiva ida ne’e , iha ona instalação laboratório metrologia iha Tíbar, Distrito Díli, atu halao actividade ne’e.
•
Indústria Transformadora Alimentar:
Indústria transformadora Alimentar sei processa transformação produtos alimentares nebé hó potencialidades nutritivas bo’ot, liliu iha processamento géneros aihan nebé sei fornese bá escolas bá merenda escolar nó mós atu satisfaz
demanda iha merkadu. Iha perspectiva ida ne’e
MCIA iha ona processo de cooperação hó empresa privada atu hari’i fábricas .
•
Celebração 500 Anos iha Oecusse:
Mobilizasaun grupos industria nó cooperativas
atu participa iha evento, particularmente iha realização exposição feira. Iha perspectiva ida ne’e,
MCIA sei kontribui hó nia apoiu bá desenvolvimento actividades comerciais, nó iha processo de
desmobilizaçao.
•
Continuação Desenvolvimento Mercado Taibesi : Konstrusaun Mercado Taibessi, presiza amplia tan ka aumenta tan, hodi kria
condições adequadas atu bele sai mercado integrado nó moderno. Sei akomoda vendedores de
Taibess, Hali-Laran nó Becora. 15
LIURAI NORWEGIA VIZITA
Masin Tradicional Ulmera
Liurai Norwegia halao vizita ba masin tradisional Ulmera hodi hare direitamente produsaun masin ho metodu tradisional ne’ebe komunidade sira utiliza ba produs masin.
U
lmera sai hanesan fatin ba
produsaun masin ho metodu
tradisional. Prosesu produsaun masin ho metode
tradisional entre agora dadaun halao
iha Municipio Manatuto, Subdistritu
Atabae no Baucau (sub-distritu laga),
Ulmera mak sai zona maior iha distrito Liquisa ne’ebe produs masin
iha Timor Leste. Maibe durante ne’e
produtor masin sira iha Ulmera mantein nafatin produs masin ho metodu
tradisional ne’ebe, Estraga ambiente
tamba tesi aii barak hodi uja sunu
hodi tein masin, koloka produtor
masin sira iha perigu nia laran liu-liu
questaun saude tamba respirasaun
ho ahi suar husi ai sunu bainhira sira
16
tein masin. Iha aspeitu ekonomiku,
produs masin ho kuantidade (volume)
ne’e kiik nune rendimentu mos kiik,
no halo Timor leste depende ba masin
husi nasaun seluk.
MCIA servisu hamutuk ho UNDP
ho parseiru oioin no servisu atu Aprende kona ba pratika diak liu ba industria masin iha Indonesia, Desenvolve
Planu Nasional atu desenvolve industria masin ho apoiu husi PT Garam,
Parseria ho federasaun koperativa
no PT Garam, konstruido sistema
konvensional ne’ebe halo produsaun
masin uza evaporasaun/energia solar
iha Ulmera, fornese treinamentu ba
produtor masin sira kona ba oinsa atu
utiliza teknologia foun, fornese trein-
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
amentu kona ba abilidade negosiu ho
apoiu husi ILO-IADE.
Bazea ba fatin Produsaun masin
ne’e be agora iha ho espetativa ulmera
sei bele Produs masin ho kuantidade
mais ou menos 500-700 toneladas, ne’e
be bele substitui 30% husi kuantidade
masin importa husi nasaun seluk. Produtor masin sira iha Ulmerah sei iha habilidade ba negosiu ne’ebe diak liu, sira
sei produs masin ho kuantidade barak
liu tan, no sira nian rendimentu mos sei
aumenta, Aii ne’e be sira tesi hodi uja
tein masin mos sei la tesi tan ona tamba
produtor masin sira utiliza metodu foun
hodi produs masin, no komunidade sira
mos apresia ho ambiente ne’ebe matak.
Projeitu ne’e hetan fundu husi gov-
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
ernu Korea liu husi Fundu Fiduciario
MDG Republik Korea-UNDP. Ministerio do Comercio, Industria e Ambiente
fornese rai no equipamentus ba fazenda masin ne’e. PT Garam husi Indonesia fornese asistensia teknika ba
projeitu ne’e. IADE-ILO fornese treinamentu hodi ajuda hasa’e abilidade
negosiu ba produtor masin iha Ulmera
ne’e.
Ho apoio ne’e be iha, komunidade
sira ne’ebe produs masin tradisional
Ulmera ho laran kontenti katak governo
bele moderniza sistema ne;ebe sira uja
atu nune’e bele aumenta kuantidade
produsaun masin nian atu nune’e bele
hamenus masin importasaun.
17
MCIA Sei Tau Armagen
Tranzito iha Maliana
Ministerio do Comércio, Industria e Ambiente sei hari’i armagen tranzito ida iha Maliana hodi nune’e bele
fasilita actividade ekonomia loron-loron nian. Ministro Comércio Industria no Ambiente haktuir lia hirak ne’e
iha reuniaun ho administrador municipio Bobonaro iha dia 26/03/2015.
Iha sorumuto ne’e, Ministro Antonio da
Conceição dehan ba reprezentante administrador katak municipio Bobonaro tenki servisu hamutuk ho MCIA regional iha Maliana
atu nune’e bele hare ba servisu sira ne’ebe
ligadu iha area comercio nian.
“MCIA tinan ne’e sei hari’i sentru armagen
tranzito iha maliana, atu nune’e bele fasilita
movimentu transporte hodi bele tula material
importasaun liu husi area fronteira Maliana,
material ne’e be importa sei mai rai iha armagen tranzito maliana nian depois mak sei transfere fila fali kapital ”, haktuir ministro Antonio.
Iha enkontru refere, Ministro Antonio da
Conceição hato’o mos programa Ministerio
Comércio, Indústria no Ambiente nian ne’e
be halao ona iha municipio hanesan estabelecimentu Loja do povu, centru loguistico
nasional.
Nia esplika katak, Centru loguistico nacional ne’e rasik sei hetan apoio husi China, no
18
programa loja do povo ho hanoin ida oinsa
atu halo kontrolu ba presu sasan no mos
hodi evita inflasaun.
“Koalia konaba servisu iha municipio
nian, ami tenki hare mos servisu ne’e be mai
iha municipio ne’e mak gestaun ba merkadu
iha Bobonaro. Iha ona estudos no desenho,
MCIA nia escritorio iha maliana mos iha no
sei halo destacamentu funcionariu ida mai
hodi halo kordenasaun ida ne’ebe diak atu
halo servisu,”dehan ministro MCIA.
Alende ne’e, Ministro Comércio, Industria
e Ambiente hato’o mos kona ba preparasaun
ba selebrasaun 500 anos misaun Portugues
iha Timor-Leste ne’e be sei halo selebrasaun
iha Oecusse-Ambeno, tanba ne’e tenki halo
preparasaun ruma em termus de comercio,
hanesan preparasaun ba restaurante oan
ruma, ho ida ne’e MCIA husu ba autoridade
iha Bobonaro bele servisu hamutuk ho MCIA
regional nian hodi halao servisu hirak ne’e.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Re-Estruturasaun MCIA
“O Verdadeiro Poder é Servir”
Atu melhora diak liu tan servisu iha instituisaun laran hodi servi povu no nasaun tuir mehi ne’ebe ita hotu hakarak
funcionario publico maka hanesan makina hodi halao servisu ne’ebe iha hodi atinje objetivu ne’ebe iha liu husi ministerio
ida ne’e, maka Ministerio Comércio, Indústria e Ambiente halo restruturasaun ba ninia chefia sira husi Directores
gerias, Directores Nacionais no Chefi de departemento sira hotu.
Iha serimonia de divulgasaun actos de investiduras, Ministro Comércio, Industria e Ambiente Antonio da Conceição hatete, Ohin ita
halo restruturasaun foun iha MCIA, acto nebe
importante tebes atu fo nafatin kontinuidade ba
ita nia misaun atu servisu no servi povu, tanba
actu ida ne’e inportante tebes hodi lori ita atu
kumpri nafatin ita nia misaun, maka ba hau no
mos ba membru governo sira karik bele sai sesante maibe pelo menus ami labele husik sasan
sira ne sai vacum no imi rasik mos lahatene atu
lao ba nebe, hanesan ita lao hela ho ro iha tasi
laran, namlele hela iha tasi klaran maibe pelo
menus ita iha busula hodi bele orienta atu lao.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
“Ita bot sira hahu husi dia 01 to 06 de Fevereiro, ita bo’ot sira maka iha responsablidade ida
hodi fo kontinuidade ba servisu iha ministerio
nia laran, tanba situasaun ida ne inportante atu
labele husik vacum ida ne’e, maka hau konsulta
mos ho membro do governo sira ami deside nafatin halo acto ida ohin ne, hodi bele fo ona ba
imi, investedura ida atu imi asume ona imi nia
responsablidade hodi nafatin halo servisu ministerio nian ba oin ”, dehan Ministro MCIA.
Ba Chefia sira, Ministro Antonio haktuir ami
mai ho prosesu ida nebe maka lori ami tama
mai iha MCIA no ho prosesu ida maka ema ida
hili ami atu tur iha fatin ne’e no ho prosesu ida
19
Preparasaun 500 Anos, MCIA Aloka
Orsamentu 118 Mill ba Oecusse
Timor-Leste iha tinan 2015 sei selebra komemorasaun 500 anos misaun portugues tama iha Lifau, ho serimonia komemorasaun ne’e Ministerio Comercio Industria e Ambiente liu husi Diresaun nasional comercio interno aloka orsamentu
hamutuk $ 118 mill ba preparasaun restaurante.
Eis Director Nacional Comercio Interno
Domingos Guterres hatete katak preparasaun ba serimonia 500 anos portugues
tama iha Lifau, MCIA aloka ona orsamentu
subvensaun publica ho montante $ 118 Mill
ba selebrasaun ne’e.
“Orsamentu nebe ita aloka iha tinan
2014 ba iha oecusse iha parte rua, ida husi
ne;e maka determina bainhira ami tenki tauk
hanesan mos imi hotu rona ona, tanba ida
ne;e maka ami labele husik knar ida nebe
maka ami halao ho hela situasaun ida desnorteadu iha ministerio nia laran. Ho razaun
ida ne’e mak ami hola desijaun koletiva atu
halo serimonia investidura ba imi atu halao
ona servisu tuir despacho hosi Comissaun
da funsaun publica.
Mudansa sempre mosu husi tempu ba
tempu, bele forma formatu ida ba imi hotu
maibe iha fulan rua ou tolu bele iha fali formatu foun depende ba implikasaun eliv a husi
Lei Organica governo nian no tenki tradus ba
lei organica ministerio nian hodi konstitui estrutura ministerio nian.
ohin ita halo serimonia investidura no la remata iha ne;e deit maibe sei iha kontinuidade
ho acto ida nebe mais digno no oportunidade
se no caso ita iha hela situasaun hanesan
nebe hatur tiha ona ita bo'ot sira iha pozisaun
sira nebe sei la afeta ba implikasaun, ita sei
bele halo fali cerimonia tomada de posse,
halao prosesu ida ne'e ba oin nusa maka ema
20
ida-idak bele hatur ninia responsablidade no
halo nia funsaun hanesan funcionario publico
no bele tulun governante sira atu bele mos
atinje objetivo nebe estado tomak hakarak liu
husi ministerio ida ne;e.
serimonia ne hanesan acto ida ne'ebe atu
ofilizia imi nia papel, ita bot sira nia servisu
tuir despacho nebe iha no vigora ona.
hanesan ministro reprezenta membro
governo ne'ebe konstitui iha MCIA, ami nia
espetativa ida deit, hein katak ita bo'ot sira
funciona hanesan makina do estado atu servisu hodi servi ita nia povo.
cargo simplesmente atu distribui responsablidade kaer ba lia fuan "O Verdadeiro
Poder é Servir", hodi liga ba moto MCIA nian
katak Trabalhar e Servir tanba ne'e DG's, Direcrores Nacionais, Chefe de departemente,
ita bo'ot sira iha kbit tomak atu gere ministerio
ida ne'e, maibe kbit nebe ita bo'ot sira iha laos
halo hanesan liurai, patraun hodi iha kaisero.
(Report, Francisca Fatima)
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Diresaun Geral Administrasaun e Finansas
ho montante $ 98,000.00 Mill, no ida seluk
husi Diresaun Nasional Comércio Interno ho
montante $ 20,000.00 , husi fundu subvensaun publica”, Tenik Director Domingos.
Nia mos informa liu tan katak, orsamentu ne’ebe mensiona ho objetivu atu povu
Oecusse oan bele halo preparasaun diak
iha area hotelaria, restaurante, no
seluk tan.
Em termus de kordenasaun no
apoiu ida ne’ebe MCIA halo, ba
preparasaun selebrasaun nebe sei
halao iha 2015 iha fulan Novembro
nia laran.
Ho apoio ne’ebe mak iha ona,
oras ne’e dadauk benefisiarios
sira ne’ebe hetan apoio husi MCIA
sira mos halo ona preparasaun
nebe diak iha parte hotelaria, restaurante.
“Nune’e ho preparasaun ne’ebe
ita halo ona, ita hotu hein katak
iha loron komemorasaun ne’e, ita
bele selebra ho diak tuir ita hotu nia
mehi no plano,” nia hatutan.
21
Relatorio aktividade;
Expozisaun Arte Labarik Mundial “KANAGAWA
Labarik Mundial ba dala 22
BIENNIAL” ba
dala 18 no Kontexto Pintura
DEA
kasaun AmbienDepartemetu Edu
enta seminario no
tal (DEA) implem
sae koinesementu
aktividade atu ha
a eskola iha Dili
issu ambiental ih
laran.
Seminar
io
Timor Le
ste iha p
roblema
seriu ho
nebe’e
lixo, liu-li
u soe foe
biru. Am
r ari fo semin
ario eduk
ambienta
asaun
l konaba
labele so
arbiru ih
e foer
a eskola
atu rezo
lema lixo
lv
e prob.
Aktividade Pintura
Hodi partisipa kontekstu pintura iha Japaun, ami implementa
aktividade pintura, labarik sira
pinta konaba ambiente tuir sira
nia imazinasaun ambiente nebe’e
saudavel.
22
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
Timor Leste iha responsablidade foti asaun ba
dezenvolve futuru ambiente
nebe sai hanesan fator importante. Maski ambiente nudar fator importante, maibe
Ministerio Edukasaun seidauk tau intensaun maksimu ba setor
ambiental. Ida ne’e ita bele hare husi seidauk iha integrasaun
edukasaun ambiental ba iha kurikulu iha eskola-eskola.
Tamba ne’e DNMA liu husi Departemetu Edukasaun Ambiental esforsu makas ba edukasaun iha eskola liu husi aktividade Seminario no pintura iha eskola- eskola ho objetivu
atu fahe informasaun no hasae konesementu ba publiku liu–liu ba estudante sira tamba
jerasaun foun sai autor determinasaun ba futuru Timor Leste. Iha programa “Pintura Mundial” estudante sira pinta konaba ambiente tuir sira nia imazinasaun, no total 245 estudante mak tama iha kontekstu rua ne’e. Konteksu “Pintura Mundial” ida ne’e nudar inisiativa husi Governu Japaun nebe komesa hahu iha tinan
1981 e TL foin primeira vez involve programa ida ne’e iha
tinan 2014. Espera katak estudante bele iha abilidade
atu aprende importansia
ambiente liu husi Esperensia seminario no pintura.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
23
Aktividade Edukasaun
Ambiental iha Timor Leste
Brosura
Komik
Poster
Problema relasaun ba soe lixo arbiru no
soe ilegal ida ne’e isu nebe’e seriu tebes
iha Timor Leste.
Departementu Edukasaun Ambiental halo
rezume ida kona ba impaktu negativo no
kauza ambiental ba iha lixo liu husi brosura ida ne’e. Impaktu negativo inklui konsume hahan ne’e la espera husi animal sira
nebe’e moris iha tasi, polusaun be’e, polusaun rai, destroisaun ba sidade nia furak.
Oinsa hatudu problema lixo mak hnesan
uza lixo fatin nebe’e mensiona iha leten ou
konseptu ba 3R.
Floresta iha variasaun importante ba funsaun atu rekoila be’e, filitrasaun be’e,
prevensaun ba dezastre, kontribusaun ba kriesemento global, protesaun ba
biodiversidade, rekriasaun no uza komersial. Ami, Eepartementu Edukasaun
Ambiental, ilustrasaun ida ne’e importante ba funsaun floresta nian ida ne’e
dalan nebe’e mak simpel tebes no halo poster hodi distribui ba eskola sira.
Poster sira ne’e poster nebe’e iha fatin permanenti hanesan kuadro aviso
hodi sira nebe’e la partisipa bele ba hare iha fatin nebe’e poster taka ba.
Governu Timor Leste ratifika ona Protokolu Montreal iha tinan 2009. Bazeia ba
ratifikasaun governu Timor Leste sei la uza
produsaun nebe’e iha kimikus HCFCs,
nebe’e bele dehan ODS (Ozone Depleting
Substances) iha 2030. Maibe’e labarik sira
barak mak sidauk hatene saida mak ozon.
Ho unidade nasional ozon iha Timor Leste
ita adopta isu ozon ba iha komik inklui baze
informasaun konaba isu kamada de ozono, radiasaun ultravioleta ou ODS.
Seminario Ambiental sai hanesan aktividade nebe’e prioridade ba DNMA liu liu hosi Departementu Edukasaun Ambiental. Ami hakarak intrudus material edukasaun ambiental nebe ami kria iha isu ida ne’e
maski laiha aulas no material para atu aprende iha eskola sira. Tamba ne’e Departemetu Edukasaun
Ambiental kria tia ona material edukasaun ambiental no poster sira, ho komiku sira iha brosura. Fiar
katak material visual nebe’e iha bele fo impaktu positivu ba estudante sira nia hanoin. Material sira
ne’e hetan apoio husi “ Japan Internation Cooperation Agency (JICA) United Nations Development Programme (UNDP) no United Nations Environment Programme (UNEP). Material hirak ne’e distribui gratuita ba seminario hotu. Ami hakarak kria material hira ne’e tanba estudante sira iha interese , ida nebe’e
atu lidera dezenvolvimentu edukasaun ambiental iha Timor Leste.
Ekipa Departemenu
Edukasaun Ambiental
24
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
25
Relatorio Aktividade
Edukasaun Meio Ambiente
Importante iha Timor-Leste
Antonio Lelo Taci, M.Sc
Director Nasional de Meio Ambiente,
Ministerio Comércio, Industria e Ambiente
Problema meiu ambiente sai hanesan problema kumun e komplekxo no sai preukupasaun ba ema
hotu iha mundo inklui Timor-Leste. Hanesan ita hotu hatene katak Timor-Leste hanesan Nasaun
nebe mak sei joven liu iha ASEAN. Tinan 10 (sanulu) resin ona Timor-Leste restaura ninia independensia. Maiske nune, Timor-Leste sei hasoru hela desafiu no difikuldade oi-oin. Desafiu bo’ot hirak
nebe Timor-Leste infrenta mak hanesan: a) Lixu ka jestaun lixu; b) Deforestasun, sunu du’ut, tesi ai
no dependensia ba enerjia ai-sunu; c)
Sistema Agrikultura nebe la sustentavel hosi kaer to’os la permanente/muda ba-mai no husik animal
arbiru deit; d) Efeitu mudanca klimatika no seluk-seluktan.
Situasaun ida ne’e mosu tamba ema barak seidauk iha konsensia konaba konseito meio ambiente
ne’e rasik. Tamba ne’e sensiabilizasaun no edukasaun ambiental importante tebes atu bele rezolve
kestaun ou preukupasaun meu ambiente ninian. Maibe atu muda ema ida-idak ninia konsensia ne
“Laos Fasil” tamba ida ne’e Diresaun Geral do Ambiente liu hosi
Diresaun Nacional do Meu Ambiente servisu hamutuk ho JICA organiza programa nebe famosu
tebes iha Japaun nebe hanaran “pintura mundial” ba labarik sira, hanesan meius ida husi edukasaun ambiental.
Liu husi konseitu pintura ida ne’e, labarik sira bele kunhese, expresa sira nia koñesimentu no fo
importancia ba natureza no ambiente. Nee signifika katak edukasaun sivika ba labarik sira fasil liu
duka ba ema bo’ot.
MCIA implementa Programa
Intervensaun Mercado
Ministerio do Comercio Indústria e Ambiente implementa programa intervensaun ba mercado direta hodi fasilita povu
atu hetan folin fo’s ne’ebe baratu liu. Intervensaun mercado ne’e halao iha(06/03/2015).
Iha serimonia intervensaun mercado ne’e,
Ministro Comercio Industria e Ambiente, Antonio da Conceicão haktuir katak , governo liu
husi MCIA halo intervensaun direta hodi ajuda
povu hetan folin foos ne’ebe baratu.
Ministro dehan intervensaun ne’e halao
iha area rural baseia ba kondisaun infrastrutura iha area ne’ebe ladun asesu ho programa
ida ne’e bele tulun mos povu sira iha area rural ne’eba.
Ministro Comércio Indústria e Ambiente
afirma tan katak programa intervensaun mercadu ne’e hahu ona V governo Konstitusional,
programa ne’e halao nafatin, iha fase dahuluk
intervensaun iha VI Governo Konstitusional
nian hahu husi Posto Administração Remexio,
Municipio Aileu nian, ho presu $ 12 kada saka
25 kg.
Tuir planu governo sei halo intervensaun
tan ba area sira ne’ebe identifika ona husi
MCIA hanesan Covalima, Ossu, Soibada,
Laclubar, Balibo no Lolotoes. (Reportagem
Francisca Fatima)
Espera katak, programa ida ne’e sei halo estudantes sira kontenti no sai hanesan motivasaun ida
ba alin estudantes sira iha Timor-Leste. Programa ida ne’e sei la para deit iha Kapital Dili, maibe
sei kobre mos ba 12 distrito seluk. Husu ba alin estudantes sira atu desimina nafatin informasaun
edukasaun ambiental ba colegas, familia e komunidades hotu iha territorio Timor-Leste.
26
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
27
Intervensaun Mercado hodi Ajuda populasaun
Ministerio Comercio Industria e Ambiente
halao intervensaun direta ba mercado hodi
ajuda populasaun sira iha area remotas ne’ebe
ladun asessu ba mercado tanba inpaktu hosi
kondisaun estrada ne’ebe la bele duni fasilita
povu sira ne’ebe hela iha area remotas. Iha
programa intervensaun mercado ne’e vice Ministro Comercio Industria e Ambiente, Constancio Pinto haktuir katak intervensaun mercado
ne’e hodi ajuda tebes populasaun ne’ebe hela
iha area remotas.
Ida ne’e intervensaun direta merkadu
ninian ba areas remotas, inisiativa ida nebe
MCIA halo . i ohin halo primera fase ne iha sub
distritu Remesiu, ita lori 8 toneladas fos i faan
ho presu nebe maka muitobaixo iha merkadu
normal ho saku 25 kg ho presu 12 dolares ,
nebe kuandu iha merkadu faan 15 dolares ,
nebe inisiativa positives diak tebes hodi ajuda
populasaun lokal. Ita hare mos Remexio hanesan fatin ida isoladu tanba estrada nebe liga
Remexio ho Dili mesmu que besik hela Dili, ita
hare ona katak ohin ita mai iha mos coinsidensia ida mak tristi teb-tebes nebe kareta ida
28
monu nebe iha vitimas balun. Ida ne’e hatudu
katak sub distritu ida ne’e iha area nebe maka
persija duni apoiu ou intervensaun direta husi
MCIA.
MCIA fo Prioridades ba areas remotas nebe
maka asesu ba sidade difisil , por esemplu Likidoe nomos fatin seluk-seluk nebe maka MCIA
sei identifika, hafoin identifika maka sei lori fos
hodi nune’e bele faan ho presu nebe baixo ba
populasaun sira.
Fos ne’e mai husi programa guvernu nian iha
tinan hira kotuk liu ba governu sosa fos balun
husi rai liur fos ne’e importadu, mais portantu
MKIA iha mos hanoin atu servisu ho ita nia Minsteriu Agrikultura nune’e bele desenvolve agrikultura nebe diak liu-liu iha produsaun fos nian
(háre) para nune’e it bele mos subtitui fos nebe
ita importa tiha ona.
Ohin hau mai iha ne’e hau hare kondisaun
esrada nebe aat teb-tebes, I sei la iha iontyervensaun rapida ida husi governu entaun bele
iha implikasaun boot ba vida populasaun
Remexio nian. Estrada husi cruzamentu atu
tama mai rexio ita hare kondisaun nebe aat teb-tebes I
tambem iha vida laran ne’e
iha ponte iha vida laran
nebe liha vila Remexio ho
suku seluk-seluk be lori tiha
ona, ida ne’e preokupasaun
boot teb-tebes ba populasaun nebe hakarak lori sira
nia sasan iha vila Remexio I
agora sira iha difikuldades,
I hanoin katak Ministerius
relevantes bele iha intervensaun ida nebe rapidu I hau
hein katak administrador
Postu ne’e bele fo relatoriu
kona ba kondisoens Estrada
nian para nune’e Governu
bele tau atensaun ida mais
rapidu.
(Reportagem Serly)
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
MCIA LANSA Programa Food For Work
Ministerio Comercio Industria e Ambiente lansa programa food for work, programa ne’e halao ho objetivo
atu bele organiza fila fali Suco sira iha Dili laran bele hamos Aldeia ida-idak nian. Progarama ne’e lansa
iha(27/03/2015).
Iha serimonia lansamento ne’e Ministro Comercio Industria e Ambiente Antonio da Conceição haktuir katak hakarak sidade Dili sai sidade verde katak sidade matak ne’e signifika
katak ita hotu-hotu tenki hamos ita ida-idak nia
bairo hodi sai sidade ne’ebe matak no saudavel.
MCIA mos iha programa ida naran suco
saudavel nebe MCIA hakarak atu promove
hodi involve partisipasaun populasaun tomak
nian atu bele kuida nia suco rasik, nia aldeia
rasik. Programa ida ne MCIA sei lori atu sosialija ba suco-suco sira.
“Hau hanesan fo deit hakat ida atu responde ba situasaun ida emergensia tebes iha dili
laran.Sidade Dili iha tempu sempre mosu inundasaun, konsekuensias oi-oin nebe mak ita
senti kuandu Dili laran ita la hadia. Atu halo
ambiente ne’ebe mos laos hosi MCIA nia responsabilidade deit, maibe servico AdminisMCIA, SERVIR-MARCO 2015
trasaun Estatal nian, servicos de Saneamento
nian mos, no autoridade lokal sira nian mos”
haktuir MCIA António da Conceição.
Ba populasaun sira no autoridade lokal sira
iha Matadoru, Ministro António da Conceição
afirma promgrama ne’e ministerio mai lansa deit
maibe atu halao servisu chefi do suco sira mak
sei identifika nia populasaun atu halao servisu.
Programa limpeja bairo ne’e halao durante loron tolu nian, hosi suco Becora, Fatuhada, Vila
Verde, Bairo-Pite, MCIA sei fo deit fos.
Iha biban ne’e mos, Ministro apela ba chefi do suco no komunidade sira atu fo nafatin
kontinuidade ba programa ne’e hodi hamos
ida-idak nia aldeia no suco laran, atu nune’e
labele fo impaktu ba ita hotu iha tempu udan,
dala barak ita sempre koalia bebeik mudansa
klimatika maibe ita rasik nunka hamos no kuida ita nia ambiente.
29
Opiniaun
Estabelecimento CLN Nudar Revenção Politika
Hosi Inportação ba Beneficio Agricultor
M
Hosi: Media MCIA
aioria populasaun Timor konsume hahan mai hosi inportasaun, politika governo nian
atu hamenos produtos inportasaun nian presija investe makas iha setor
agrikula. Atu alkansa politica no objetivo
governo nian hodi hasae kuantidade produsaun agrikula no hamenos produtos inportasaun presija servisu makas hodi hasae
produtos sira laran nian.
Hare ba situasaun no kondisaun moris nian, liliu iha area ne'ebe iha potensial
hodi hasae produto local nian kuaze menus
husi loron-loron no ema laiha ona hanoin
atu hamoris fila fali sector hirak iha agrikula
nian, hanesan cáfe loron ba loron nia kuantidade menos ba bebeik, produtos local mos
ninia produsaun menus. ida ne'e sai preokupasaun ba ita hotu, tanba sa produsaun rai
laran menus, no tanba sa tenki iha bebeik
produtos inportados?
Baseia ba preokupasaun hirak ne'e,
maka Ministerio do Comercio, Industria e
Ambiente estabelese Centro Logistica Nacional nudar revensaun politika hosi Inportasaun ba beneficio agricultor nian.
Revensaun politika hosi inportasaun ba
beneficio agricultor ho optimalisa rekurso sira
hanesan rekursu natureza no rekurso humanos. Rekurso natureza sai hanesan sasukat
ida wainhira ita hahu haburas ita nia nia
produsaun agrikula nian hanesan natureza
ba rai ne’e rasik hodi define mai ita konaba
produsaun ba hahan ne’ebe ita kuda, nune’e
mos rekurso humanos sai hanesan fátor de-
30
terminante katak koalia ba rekursu humanos
ita koalia ba ema ne’ebe atu halo servisu iha
to’os hodi garante kuantidade no kualidade
ba produtos ne’ebe kuda.
Hodi konsidera katak gestaun públika
governamental tenki halao tuir princípios racionalizasaun kustus nó efikasia, hanessan
iha execusaun políticas sociais intervensaun
nó abastecimento públiku, sosa produtu
lokal nó estabilizasaun de preços nebé
konsagra tiha ona iha lei. Iha implikasaun
directas hó distribuição no manutensaun
stocks, armazenagem, transporte nó
komersializasaun husi bens essenciais
nebé populasaun presiza liu.
CLN halao nia kna’ar tuir princípios
racionalizasaun kustus nó efikasia, hanessan iha execução políticas nó programas
governu nian konabá, solidariedade social
alimentar nó regulação de preços, nudar
sistema ida integrado de dispinibilidade
permanente ba transportes.
Jestaun CLN nian halao tuir interesse
publiku, hodi hare ba promoção nó desenvolvimento hodi assegura viabilidade
economika no equilibrio financeiru , tuir
prinsipiu rasionalizasaun kustus no efikasia.
Iha ezekusaun politikas no programas
governamentais, hanessan solidariedade
social alimentar, proteksaun sivil no
regulasaun presu, CLN assegura disponibilidade permanente ba transporte,
armazenajem, manutensaun stocks no
distribuisaun bens essenciais ba satisfasaun
necessidades colectivas.
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
MCIA, SERVIR-MARCO 2015
31

Documentos relacionados