U - Belun

Transcrição

U - Belun
Relatoorio Politika No. 5
IMPA
AKTU KOSTU
K
UME KULTU
K
URA FE
ETOSA
AAUMA
ANE BA
A KOM
MUNIDA
ADE NIAN
N
M
MORIS
A
Autor:
Consstantino da C.
C C. X. Escoollano Brand
dao.
E
Editores:
Eu
unchim Chooi; Marilia Oliveira
O
da Costa; Sarah
Dewhurst; and
a Luis Xim
menes.
DILI, OUTUBRU
U 2011
TABE
ELA KONT
TIUDUS AGR
RADESIMEN
NTU .................................................................................................................3 SUM
MARIU EXE
EKUTIVU .........................................................................................................4 REK
KOMENDAS
SAUN ...............................................................................................................6 INTR
RODUSAUN
N ...................................................................................................................10
1 MET
TODULOJIA
A ....................................................................................................................11
1 KON
NTESTU NO
O KONESIM
MENTU ......................................................................................12
1 KUL
LTURA NIA
AN APLIKASAUN NO IMPAKTU
I
.............................................................14
1 1. Kultura no
n Moris Koomunidade .................................................................................14
1 i Kontestuu Ekonómikuu.............................................................................16
1 2. Kultura iha
3. Kultura iha
i Kontestuu Sosial ......................................................................................17
1 4. Papel Ku
ultura ba Haarii Paz ........................................................................................19
1 5. Kultura no
n Konflitu ...................................................................................................21
2 KON
NKLUZAUN
N ....................................................................................................................22
2 BIBIILIOGRAFIA
A ...................................................................................................................23
2 ANE
EKSU: METODULOJIA
A BA PROGR
RAMA ATR
RES ....................................................24
2 AG
GRADES
SIMEN
NTU
Iha tinan 2008, Belu
un hala’o koo
operasaun ho
o Sentru ba Rezolusaun
R
Ko
onflitu Interna
asionais (CIC
CR)
iha Un
niversidade Columbia
C
hod
di Harii Sistem
ma Atensaun no Respond
de Sedu (AtR
ReS) iha Timo
orLeste. Harii atu aum
menta liu tan
n sistema responde sedu ba konflitu no
o prevene nu
umeru violénssia
ne’ebé
é aas iha nive
el nasionál no nivel komuniidade.
CICR no Belun reko
oñese katak, sistema AtRe
eS presiza ba
aze koordenasaun ho prog
grama no asaun
konjun
nta husi parse
eiru hotu iha subdistritu no nivel nasio
onál. Ba ida ne’e,
n
ami reko
oñese Governu
Timor--Leste, organ
nizasaun sosiiedade sivil nasionál
n
no reprezentante
r
e seluk husi Estadu ba sira
nian ko
ooperasaun no
n dedikasaun aktiva ba assuntu prevenssaun violénsia iha Timor-L
Leste.
CICR no Belun hak
karak mós ha
ato’o obrigadu
u ba Polisia nomós Departtementu balun husi Governu
a nia koopera
asaun hodi fasilita asessu ba estatistika
a krime nasio
onál. Asessu ba
Timor--Leste ba sira
fonte dadus
d
ekstern
nal ne’ebé ma
ak halo sistem
ma AtReS sa
ai di’ak liu iha nia relatoriu no fó ajuda iha
preparrasaun dadus
s.
Sistem
ma AtReS hetan suporta husi
h
Departa
amentu Negosiu Estranjeirru Governu Irlandia liu hu
usi
Unidad
de Rezolusau
un Konflitu no
omos Governu
u Alemaña liu
u husi Organizzasaun GIZ.
Belun de’it, nu’udarr autor, iha responsibilidade ba ideas, opiniaun
o
no ko
omentariu iha
a relatoriu lara
an,
sira ne
e’ebé la refleta
a ka represen
nta politika Irissh Aid nian no GIZ.
SUM
MARIU
U EXEK
KUTIVU
U
Kultura
a no kostume
e mak importa
ante iha moris komunidade iha Timor-L
Leste, iha gru
upu etniku oio
oin
ne’ebé
é eziste iha Timor,
T
uza sirra nian lingua
a ida-idak no
o sira nian ko
ostume tuir siira nian fiar iha
animissmu deste tempu antigu sira
s
nian bei’ala sira. Iha
a tempu kolonizasaun nom
mós iha tempu
ukun-a
an, kultura fó identidade no
n estabilidad
de ba ema Timor. Depois Timor-Leste ukun rasik-a
an,
sidada
aun sira fó imp
portansia liu ba
b sira nian kultura
k
nu’uda
ar identidade nasaun.
n
Maski iha kostume seluk oioin grupu
g
etniku hotu
h
tuir siste
ema fetosaa-u
umane, bainh
hira ema kaben
fetosaa
a no umane sai familia bo
oot ida nomóss sira presiza
a suporta mallu no fahé rekkursus atu ha
alo
serimo
onia hanesan
n kaben, halo
o fetosaa-uma
ane, halo um
ma-lisan ka um
ma-lulik, fune
erál, aniversariu
no selu
useluk). Sasa
an ne’ebé sira
a presiza fó ba
a malu maka deside husi sira
s nian fiar uma-lisan.
u
Sistem
ma fetosaa-um
mane, importa
ante duni iha moris komun
nidade tanba sistema
s
ba ha
ametin unidade
familia
a nomós hametin solidaridade no paz ih
ha komunidad
de, ami halo peskiza ida ne’e
n
atu estuda
klean kona-ba preo
okupasaun ida
a ne’ebé prog
grama AtReS
S1 hetan liu husi sistema monitorizasaun
ne’ebé
é indika katak
k serimonia kultura
k
balun bele kontrib
bui ka kria ko
onflitu iha fam
milia nian mo
oris
nomóss iha komunid
dade.
Durantte halo peskiza ida ne’e hetan
h
informa
asaun ne’ebé
é konfirma kattak kostume balun bele kria
tensau
un iha moris familia
f
nomóss iha posivel bele kria kon
nflitu tanba membrus
m
familia nian presiza
kontrib
bui sasan barrak ba malu la tuir sira nia
an kbiit ekono
omia ida-idak. Dala-ruma tensaun
t
nomós
konflitu
u, liga ba violénsia domesttika (Gender Equality) nun
ne’e mós halo
o ema moris pobreza
p
ka kiak
nafatin
n atu asesu ba
b nesesieda
ade moris hanesan (hahan, uma, roup
pa, nss), hane
esan laiha kb
biit
familia
a atu suporta sira
s nian oan ba asesu edukasaun.
Maskii dezafius ba
arak kultura mak
m meius attu rezolve ko
onflitu no ham
metin dame ih
ha komunidade
nian moris.
m
Tuir re
egulamentu no valor kultura lia-nain sira no lideran
nsa komunita
aria halo justisa
tradisio
onal ba respo
onde disputa oioin iha kom
munidade. Akkordu ba dam
me hanesan ‘nahe-biti boo
ot’,
jurame
entu kultura no
n tara-bandu
u mak meius ne’ebé babaiin aplika iha moris
m
sosieda
ade atu resolve
konflitu
u. Mekanismu tradisional hanesan ne’’e sei kontinu
ua atu iha pa
apel boot tan
nba instituisaun
estadu
u sira, partikularmente sistema justisa
a formal, laih
ha rekursus no kapasida
ade nato’on ka
sufisie
ente atu fó ben
nefisiu ba kom
munidade sira
a.
Lideransa komunittaria nomós komunidade
e jeral rekoñ
ñese katak iha
i
preokupa
asaun kona-ba
kostum
me kultura ne’ebé
n
fó im
mpaktu negattivu ba kom
munidade nian moris hussi parte sosioekonómiku. Tanba ne’e importa
ante atu halo diskusaun klean hodi bele
e halo mudan
nsa ba sistem
ma
balun ne’ebé la fav
voravel atu fó
ó benefisiariu ba moris. Entidade nomó
ós grupu rele
evante iha nivvel
nasion
nál no nivel lokal presiza pa
artisipa iha diskusaun.
Objetivvu ba diskusa
aun no dialog
gu mak atu prezerva espirritu no valor kultura
k
nian ba
b grupu etniku
oioin hodi
h
fortifika identidade lo
okal no nasionál, maibé nomós atu he
etan meius ho
odi prevene ba
familia
a sira atu uza rekursus fina
anseirus ba serimonia
s
kulttural maibé uza
u rekursus atu dezenvolve
sidada
aun Timor oan
n sira, espesia
almente ba jo
oven sira atu hetan formassaun espesifikku.
Hodi hamenus
h
pers
sepsaun ema
a balun katakk sistema barllakeadu dala--ruma uza feto nu’udar feen
mak sa
ai hanesan mane/la’en
m
nia
an propriedade, lider komunitariu no lia-nain sira bele
e halo kampaña
atu prromove no fó
ó respeita ba
a feto nian valor
v
ka dign
nidade. Nomó
ós kultura nian impaktu ba
1
Progra
ama AtReS halo monitorizasaun iha subdistritu 42
4 iha Timor-Lesste no uza indika
adores monitorizzasaun hamutuk 63
atu suka
at mudansa iha situasaun
s
no insiidente violensia. Atu komprende klean tan kona-ba metodulojia ba
b programa AtR
ReS
nian bele haree aneksu.
juventu
ude (feto-man
ne), espesialm
mente kostum
me kultura ba barlake ho nian ligasaun fó
f afeita ba sira
atu bele kaben ka hola
h
malu tan
nba laiha kbiitt atu fó folin ba
b feto no iku
us mai iha pottensiál boot atu
a
joven sira
s bele invo
olve iha kazu oioin.
o
Liu husi meius han
nesan ne’e, kultura ne’ebé
é eziste iha Timor
T
bele pre
ezerva no hetan lejítimidade
no imp
portansia han
nesan forsa po
ozitivu ba dire
eitus umanuss, koizaun sossial, respeitu no unidade iha
sosied
dades sira ne
e’ebé eziste ih
ha Estadu de
emokratiku. Nomós
N
bele promove
p
familia sira atu uza
rekursus ba membrrus familia nia
an saude no edukasaun.
e
Peskizza ida ne’e hatudu
h
katak kostume kulttural hametin
n kolaborasau
un no unidad
de entre famiilia
sira. Kultura
K
mak iha
i potensiál maka’as atu fó rekursus ba atividade ekonomiku liu husi deve no
impressta osan no atividade seluseluk ne’eb
bé bele impro
ova ema atu moris ho prrosperidade iha
sosied
dade duké uza rekursus attu ba halo se
erimonia ka selebrasaun
s
k
kultura
ne’ebé
é la fó vantajen
pozitivvu ba moris.
REK
KOME
ENDASA
AUN
Bazeia
a ba rezultad
du peskiza hu
usi programa AtReS hodi aprezenta re
ekomendasau
un ba entidade
relevantes:
overnu
Ba Go
•
Ministériu Justisa ham
mutuk ho Sek
kretariu Esta
adu Kultura bele prepara
a lei atu regu
ula
serimonia kultura
k
hodi halo
h
limitasau
un ba sasan ka
k osan ne’ebé kontribui nu’udar
n
barlake
iha sistema
a fetosaa-um
mane. No mós presiza ha
alo konsultasa
aun popular ba sosiedades
hotu-hotu atu
a identifika ba indikadorres balun ne’’ebé mak saii nu’udar dezzafius ba mo
oris
familia;
•
g
- Sekretáriu Esta
adu Kultura, presiza apoiiu orsamentu ba harii senttru
Hato’o ba governu
kulturais/(sa
anggar buda
aya) iha nivvel suku. Ho
o fasilidade ida ne’e, iha posivel ba
komunidade atu dezenvvolve sira nian
n kultura rasikk liu-liu ba sira
a foin-sa’e sirra nu’udar ai-rin
ba nasaun iha futuru de
ezenvolvimen
ntu Timor-Lesste. Nune’e mós
m presiza tau funsionariu
iha baze ka
a iha sentru ne’e hodi halo observasaun
n direta ba lalaok kultura ne’ebé
n
eziste no
habelar infformasaun ko
ona-ba koope
erasaun servvisu entre Governu
G
ho komunidade
k
iha
baze;
•
K
e Turismu
T
(MT
TCI) no Sekre
etariu Estadu Kultura ho
odi
Hato’o ba Ministériu Komersiu
ultura liu hussi planu atu ba
b dezenvolve
e visaun ba setor
s
turismu
u maibé presiza
promove ku
halo servis
su hamutuk ho lider loka
al. Atu nune’e bele hasa
ae rendementtu komunidade
nu’udar van
ntajen hodi sira bele hetan benefisiu ba
b favorese moris.
m
Governu, doador sira
hodi dezen
nvolve kultura
a, presiza le
ei hodi fó mó
ós podér lokkal atu konse
erva kultura ba
dezenvolve
e setor turism
mu, hanesan “saw-batar/kkoileta-batar ho sakrifisiu”” husi Suai iha
fulan Abril, “Metchi-Me//koileta miñoka tasi” nu’u
udar hahan lo
okal husi La
autem iha fulan
Marsu ba kada
k
tinan-tin
nan, Governu
u bele halo publikasaun
p
h
hodi
turista siira bele hatene
festa popular iha komunidade, Goverrnu presiza krria no halo mo
onitorizasaun ba mekanism
mu
atu garantia
a katak osan
n rezultadu ne
e’ebé hetan husi
h
setor turrismu presiza
a fó benefisiariu
diretamente
e ba komunid
dade nian morris rasik;
•
S
E
Estadu
Kultura, presiza hili assesor hu
usi lia-nain sira husi distrittuHato’o ba Sekretariu
13, atu ko’a
alia kona-ba kultura iha nivel nasionál iha país ida ne’e, sira pre
esiza fó hano
oin
iha parte sosio-ekonom
miku kultural, politiku ba
ainhira estadu Timor-Lesste presiza iha
kondisaun hodi harii dam
me;
•
S
E
Estadu
Kultura hodi fó ap
poiu orsamentu no materia
al ba kultura liu
Hato’o ba Sekretariu
husi servisu
u hamutuk ho
o TVTL hodi reforsa programa publika
asaun kultura iha televizau
un,
Casa Produção Audioviisual (CPA), Radio hodi fó
ó sai kona-ba
a kultura ne’e
ebé mak ezisste
iha nasaun;
•
E
p
presiza
kria materia kona-ba kultura
a iha kurikulu
um
Hato’o ba Ministreiu Edukasaun,
e, iha prosessu aprendizajen husi nasio
onál to’o nivell suku. Importtante tebes kria
Timor-Leste
kurikulum lokal kona-b
ba edukasaun kultura iha eskola prrimaria, pre-ssekundaria, no
sekundaria atu nune’e foin-sa’e
f
Timor oan sira bele
b
hatene sira
s
nian kultu
ura loloos rassik
hodi minimiza influénsia
a tanba foin-ssa’e sira agorra abitua liu ona
o ho akultu
urasaun kultu
ura
husi rai selluk nian. Parrte seluk móss fó hanorin ba
b foin-sa’e sira
s
atu hatene kultura nian
vantajen no
o desvantajen
n ba valor ne’’ebé kontra prinsipiu direitu
us umanus, nune’e
n
mós sira
presiza hattene aplikasaun kultura fó dezafias ba familia
f
atu be
ele hetan morris avansadu no
prosperiu. Fó oportunidade mós ba estudantes sira atu bele
e aprende dansa ho musika
kultura trad
disional liu hussi programa ekstra-kurikule
e
er.
•
M
Ed
dukasaun, ka
arik bele halo
o peskiza klea
an no hakerekk istória kultural
Hato’o ba Ministériu
Timor nian. Atu ema se
eluk bele hattene, presiza
a hatudu ba ema
e
estranje
eiru sira nomós
komunidade sira bele estuda ka kuñese
k
liu ta
an liu husi dokumentu
d
eskritu hanesan
referensia livro
l
ne’ebé bele
b
publika iha
i instituisau
un akadémika
a, sentru biblioteka nasion
nál
no orietasaun to’o iha ko
omunidade ho
odi ema hotu iha posivel attu bele lee.
•
I
a servisu ham
mutuk ho ko
ontraktor sira
a, presiza ha
alo
Hato’o ba Ministériu Infrastrutura
un ho autorid
dade lokal antes
a
atu rea
aliza projetu infrastrutura hanesan (ha
alo
konsultasau
estrada, instalasaun se
entru eletrisidade, ponte nss.).
n
Sira prresiza fó kon
nsiderasaun no
respeitu na
atureza liu hu
usi fiar kulturra tanba projjetu dezenvo
olvimentu iha posivel atu fó
impaktu ba
a kondisaun populasaun
p
a
ambiental
iha
a komunidade
e ho rezultad
du projetu bo
oot
infrastrutura
a oli pezadu. Karik bele fó konsidera
a ba komunid
dade lia-nain
n sira iha kada
distritu atu halo tuir seriimonia sakrissifiu ba hamulak rai no be
ei’ala sira hod
di labele rezulta
impaktu ne
sira nian moris rasik, parte
egativu ba komunidade
k
p
seluk projetu
p
ne’e fó
prioridade ba
b komunidad
dae lokal ne’e
ebé projetu re
efere hodi hettan benefisiarriu;
•
S
E
Estadu
Kultu
ura, ema sida
adaun presiza
a hatene kulttura no sé mak
Hato’o ba Sekretáriu
ema ne’ebé
é ‘Liurai’ prem
meiru iha rai Timor
T
ida ne’e
e no ukun povvo ho nian do
omin tomak. Ho
H
objetivu ne
e’e bele kria paz no unida
ade no foti-sa
a’e aas kostu
ume tradisau
un nu’udar em
ma
Timor oan rasik, ba jera
asaun foun ne’ebé ukun agora
a
presiza uza sistema
a lideransa ne
e’e
hodi ukun povo
p
domin no dame;
•
u husi Sekretariu Estadu Kultura, MT
TCI no SEJD
D kuntinua hala’o program
ma
Governu liu
kultura ne’e
ebé halo ona, maibé karik bele program
ma kultura sira
a ne’e mós be
ele mai halo iha
baze ba fattin hotu-hotu, alen de halo ona iha foho
o Ramelau. Hodi nune’e ko
omunidade kb
biit
lae sira iha
a oportunidade atu bele ha
alibur malu ho
o festa popullar kultura iha
a sira nian fatin
rasik, nu’ud
dar eventu ho
odi povu ba moris amizade no harmonia
a sosial.
Ba Parlamentu Na
asionál
•
Parlamentu Nasionál – bele halo disskusaun ba le
ei ruma hodi regula prossesu seremon
nia
kultura atu minimiza imp
paktu negativu ba familia nian
n
moris, Pa
arlamentu mó
ós bele konvida
lider lokal, lia-nain,
l
grupu juventude, grupu feto atu hato’o sira nian perspekktivu kona-ba lei
ida ne’e.
Ba Go
overnu Sekre
etáriu Estadu
u Kultura, NG
GOs, doadore
es nasionál no
n internasio
onal
•
Bele suportta komunidad
de atu harii ka
a hadi’ak sira nian uma-lisa
an ka uma-lulik ne’ebé hetan
sunu no strragus iha tem
mpu kolonial. Tanba
T
iha tem
mpu ne’ebá, uma-lulik/lisa
u
n nomós sasan
lulik balun hetan
h
straguss, iha era uku
un-an ne’e pre
esiza halo rekontrusaun ba
b ne’e, nu’ud
dar
pasu importante real hodi
h
halo kon
nservasaun ba
b kultura Tiimor-Leste. Atividades
A
ne
e’e
nu’udar sollusaun alternativa hodi be
ele halo muda
ansa modernizasaun kultu
ura, presiza tau
prioridades ba distritu 13
3, tau pesoal iha distritu ho
odi bele haree
e ba asuntu kultura
k
lokal;
•
a kada nivel distritu. Hod
di fasil ba em
ma/komunidade
Estabelese museum-kultura nian iha
externu ka
a liur sira bele
b
hatene liu tan kultura husi pa
arte ida-idak nian no be
ele
akumula/ha
alo’ot hamutu
uk mós simb
bolu espesífikku husi kada parte lisan/trradisaun etniku
este. Atu alkkansa objetivu ne’e, bele promove da
ansa tradision
nal
ruma nian iha Timor-Le
asan-sasan trradisional han
nesan: tais, belak,
b
surik, bote, kelu, manu
ne’ebé uza kostum ka sa
h nian signiffikasaun ba sasan hirak ne
e’e;
fulun nsst, ho
•
amentu liu husi programa
a edukasaun
n sivika. Liu husi Belun hodi hato’o ba
Halo treina
Skretariu Estadu
E
Kultu
ura e Despo
ortu, NGOs atu presiza tebes hame
etin no hasa
a’e
kapasidade
e joventude liu husi treinam
mentu hodi dezenvolve ku
ultura-arte hanesan (musikkal
tradisional, qiatru, tebe-ttebe no selusseluk tan). Nune’e mós ba komunidade kona-ba lala
aok
kultura ne’e
ebé bele orienta ema atu halo mudanssa ba sira nia
an moris baze
eia ba ezijenssia
moris ekonomia;
Hato’o
o Ba Grupu Etreteniment
E
tu no Sosiedade Tomak
•
Utiliza atrib
butu/simbolu valores kultura sira selu
uk hanesan (bidu ho kanta tradisional,
tebedai/liku
urai uza baba
adok) iha eve
entu importante. To’o ona tempu atu bele dezenvolve
kultura nu’u
udar indetidad
de nasionál no
n hatudu ba mundu seluk hodi bele hetan benefisiariu
balun iha setor
s
ida ne’e. Tanba ne
e’e presiza husu
h
ba ita hotu nian inisiativa atu iha
konxiénsia ‘kultura Amo
oroza’ ba Tim
mor nian rasikk duké uza/ap
plika dansa modernu
m
husi rai
seluk ka da
ansa modernu
u ne’ebé kolonial rai hela ba
b ita;
Ba So
osiedade Siviil
•
Bele halo peskiza
p
klean
n liu tan ba siistema kultura
a sira iha rai laran. Asunttu kultura barrak
mak oras ne’e
n
komunidade liu-liu jovven sira nunkka dezenvolve kultura loka
al maibé abitua
liu ho komu
unidade mode
ernu iha vila sira
s nomós ha
alo planu asaun ba rezulta
adu peskiza, iha
parte ne’eb
bé sosiedade bele fó asaun
n. Nomós pre
esiza halo pesskiza kona-ba
a ligasaun enttre
prinsipiu dirreitus umanus nian no sistema justisa tradisional, ih
ha mós posibilidade atu be
ele
halo peskiz
za klean kata
ak ema uza ju
ustisa tradisio
oanl hodi rezolve konflitu bele efetivu no
ema bele kumpri ka lae.
Ba Lia
a-nain no Lid
der Lokal
•
Bazeia ba lei tradisional ne’ebé ezisste, bele mós kria lei eskriita hodi kontrrola no koserrva
e moris agora, presiza fó apoiu
a
ba kultu
ura. Hato’o ba
a governu lokkal,
kultura tuir nesesiedade
tanba duran
nte ne’e ko’allia kultura hussi ibun ba ibu
un de’it, dala--ruma labele garantia
g
kultu
ura
ne’e hodi eziste
e
di’ak ih
ha komunidad
de tuir konkorrdansia komu
un, nomós ho
odi konsagra liu
tan, hatuurr kondisaun ba komunida
ade sira hod
di valoriza kultura lokal/T
Timor nian. Po
P
ezemplu mudansa
m
ne’e
ebé estudante
es-universida
ade husi Sub
bdistritu Pasa
abe – Oecussse
aplika durante tinan-3 ona, katak halo lei eskrita tradisional ba gastus iha kostume kultural
iha sistema
a fetosaa-uma
ane.
•
o tane-aas va
alor kultura ba moris sosie
edade. Hodi la uza ba halo negosiasaun
Haburas no
(kultura lalo
oos atributu ba komersial nian), Tenkke halo tuir nafatin
n
kultura
a tuir tradisaun
deste bei’alla sira nian te
empu no agorra ita hotu nia
an responsabilidade atu ha
atutan;
•
at iha nivel subdistritu to’o
o sukus hodi hametin no haburas liu tan
Estabelese konsellu-ada
sistema kultura iha kom
munidade sira nian leet. Ko
onsellu ne’e atu
a sosializa nafatin sistem
ma
kultura tuir lisan ida-ida
ak nian no iha
a responsabilidade atu be
ele halo disku
usaun klean ba
vantajen no
o desvantajen
n kostume feto
osaa-umane karik iha posivel bele halo
o mudansa;
•
Minimiza fo
olin barlake ih
ha sistema ku
ultura fetosaa-umane. Folin
n barlake sa’e
e ba beibeik no
fó impaktu ba komunida
ade iha vida moris ekonó
ómika, no ha
alo mudansa sosial katak fó
importansia
a ba oan sira nian futuru esskola.
•
munitariu hod
di dezevolve liu kultura tuir ida-idak nian
Katuas lia-nain sira no lideransa kom
dar partisipasa
aun no kontriibuisaun real husi sira atu
u halo konserrvasaun kultu
ura
kbiit. Nu’ud
bazeia ba koñesimentu
k
komun iha so
osiedade hod
di hatudu ba ema
e
husi rai seluk katak iha
mundu ne’e
ebé kleur ho nia
n istória kulttura ne’ebé metin;
m
•
ansa ba tem
mpu halo ku
ultura fetosaa
a-umane iha
a lia-mate. Rekomedasa
R
un
Halo muda
espesífiku husi
h
ema bara
ak ne’ebé hola parte iha diskusaun pesskiza katak atu bele halo liamate tuir tempu nato’o
on hodi familia bele rai ossan balun ba
a suporta sau
ude, halo um
ma,
suporta oan
n ba asesu ed
dukasaun. Nu
une’e mós karik bele halo selebrasaun
s
i tempu lorron
iha
ida de’it ho
odi limita gasttus. Objetivu seluk bele fo
oti ezemplu husi
h
rai seluk iha Asia kattak
estadu bele
e loke oportu
unidade ba sidadaun ne’e
ebe atu kaben entre (feto no mane) sira
hetan supo
orta finanseiru
us husi Goverrnu.
Belun no Centre fo
or International Conflict Resolution (CICR) nian resposta
r
Atu ressponde ba rezultadu peskiiza ida ne’e, Belun
B
no CICR sei halo essforsu hanesa
an tuir mai:
•
a - Impaktu
u Kostume Kultura
K
Fetossaa-Umane Ba
B
Hato’o rezultadu ‘Relatoriu Politika
de Nian Moris’,
M
ba parseirus deze
envolvimentu hotu hane
esan Govern
nu,
Komunidad
Parlamentu
u Nasionál, media
m
no Sossiedade Sivill no lider kom
munitariu no mós ema sira
ne’ebé hola
a parte iha pe
eskiza liu husi intervista no FGDs;
•
hé rezultadu peskiza, halo
o diskusaun ho
Belun presiza atu realizza semináriu hodi bele fah
otu-hotu no he
etan ideias po
ositivu ba refo
orsa rekomen
ndasaun no koko
k
buka dalan
entidade ho
ba planu as
saun, nomós estabelese ligasaun ho entidades
e
rele
evantes atu halo implemen
nta
rekomenda
asaun;
•
saun ho ‘Red
de Prevensaun
n no Respond
de Konflitu (R
RPRK)’ sira ko
ona-ba relatoriu
Halo diskus
politika ida ne’e hodi sim
mu sira nian komentariu
k
no
o mós atu bele prepara pla
anu asaun ho
odi
realiza atividade ne’ebé
é relasiona ho
o kostume ku
ultura hodi ha
amenus tensa
aun no hametin
dame iha sosiedade nian moris tuir kbiit
k
ne’ebé ih
ha bazeia ba planu
p
asaun ne’ebé sira ih
ha.
Por ezemplu RPRK bele
e halo diskusa
aun ho lia-nain sira atu reg
gula folin ba barlake, nomós
atu buka meius seluk atu improva
a moris fam
milia no komunidade. Re
ede ida ne’ebé
estabelese husi Belun iha nivel subd
distritu hamuttuk 42 atu be
ele halao nian
n knar hodi tau
matan no re
esponde konfflitu hodi limita
a tensaun iha
a sira nian kom
munidade. liu
u husi sira rassik
nian planu asaun.
INT
TRODU
USAUN
Povu Timor
T
iha esp
periensia tem
mpu kolonial nomós molo
ok estadu de
emokratiku fo
oun, ema Tim
mor
sira nia
an identidade
e nafatin baze
eia ba sira nia
an kultura rassik. Bainhira atu
a estuda moris ema Tim
mor
nian, presiza
p
hatene
e kona-ba lisa
an adat no um
ma-lulik.
Grupu etniku oioin eziste iha Timor
T
no iha kultura no kostume
k
keta
ak-ketak2 ma
aibé ema balun
3
dehan katak iha aspeitu
a
boot ne’ebé hanesan , ezem
mplu ida siste
ema fetosaa--umane ne’ebé
estabe
ele liu husi ka
aben. Fetosaa
a no umane selebra
s
hamu
utuk eventu hanesan (kabe
en, aniversarriu,
funerá
ál nss.), kostume barak-barrak bazeia ba
a fetosaa-uma
ane.
Uluk iha peskiza barak
b
kona-b
ba kultura Tim
mor nian ne’’ebé estuda kona-ba feto
osaa-umane no
ninian impaktu ba moris
m
sidadau
un Timor nian
n, maibé peskkizador sira fo
okus ba asunttu barlake4 de
e’it
nomóss barlake nian ligasaun ho
o violénsia domestika no igualidade je
eneru. Konklu
uzaun husi sira
nian peskiza
p
mak kultura no kostume
k
Timo
or nian halo violasaun ba
b feto nian direitu no ha
alo
diskrim
minasaun ba feto nian dire
eitus, espesia
almente siste
ema barlakea
adu ne’ebé ha
atudu pontessial
refere ba feto nu’udar mane ka
a la’en nian propriedade.
p
P
Persepsaun
h
hanesan
ne’e
e fó razaun atu
a
ua hatudu jen
neru ne’ebé la
aiha igualdad
de nomós iha potensiál ba
a kria violénsia
a domestika no
kontinu
seksua
al. Peskiza se
eluk balun ha
ato’o katak ko
ostume kulturra Timor nian
n hatudu indikkasaun katak la
tuir prinsipiu direitus
s umanus5, esspesialmente
e kostume barrlakeadu.
Rezulttadu hanesan
n mak iha valor iha obse
ervasaun ma
aibé barlake sai aspeitu ida de’it tanba
sistem
ma fetosaa-um
mane mak asu
untu boot liu duké
d
barlakea
adu. Relatoriu
u politika ida ne’e
n
espera atu
a
apreze
enta kompren
nsaun klean tan
t
kona-ba sistema fetossaa-umane nomós
n
nian impkatu sira ba
moris komunidade.
Peskizza ida ne’e he
etan rezultadu katak bainh
hira barlake halo
h
tuir nu’udar asaun respeitu ba um
malisan parte
p
rua ho simbolikamen
s
te uza sasan ka materi, prrosesu ne’e hatudu
h
duni ih
ha valor no fo
olin
loloos fiar ba uma lisan nian duké
d
barlake familia balun
n valoriza ho
o kuantidade osan. Bainhira
familia
a halo serimonia ka sele
ebrasaun rum
ma, sira prepara sasan hanesan hahan, hemu no
seluse
eluk, ne’e hatu
udu katak fam
milia sira haka
arak suporta ba
b malu.
Espesialmente pes
skiza ida ne’e
e estuda pap
pel kultura ne
e’ebé iha ind
dikasaun ba kria konflitu no
oinsa atu prevene.. Jeralmente kultura iha papel
p
boot atu
a hametin unidade
u
no solidaridade
s
iha
komun
nidade Timor, maibé desd
de tinan 200
09 sistema AtReS
A
hetan informasaun ne’ebé hatudu
katak dala ruma ku
ultura fó obrig
gasaun boot ba
b familia no
o kria konflitu.. Ne’e duni peskiza ida ne
e’e
u kultura no kostume oioin ne’ebé tuirr sistema feto
osaa-umane nomós analiza kultura nian
hatudu
impakttu iha moris komunidade. Peskiza ida ne’e mós id
dentifika katakk kultura iha papel atu ha
arii
dame, maibé karik autoridade
a
lokal la hadi’a impaktu nega
ativu ne’ebé ih
ha potensiál atu
a kria tensaun
no kon
nflitu.
2
Tuir pe
eskizador Mugga
ah, Robert (ed.) (2010). “Urban Violence
V
in an Urban Village: A Case
C
Study of Dili,
D sira nian dialetu
35. Peskiza seluk hato’o
o katak iha lingu
ua 19 ne’ebé ma
ak ema uza no liingua 1 mak ema la uza no lako
on (Lewis , M. Paul
009). “Ethnologue: Languages off the World: Sixte
eenth edition.” Da
allas, Tex.: SIL In
nternational,)
(ed.) (20
3
Trindade, Jose Josh (2
2008), “Reconciliing the Conflictin
ng Paradigms: An
n East Timorese
e Vision of the Ideal State,” in Da
avid
m (ed.), Democra
atic Governace in Timor-Leste: Reconciling the
e Local and the
e National. Darw
win:
Mearns with S. Farram
Charles Darwin Universiity, p. 163.
4
Barlakke laloos refere ba
b kaben de’it maibe involve sistema fó sasan ba
a malu entre feto
osaa-umane liga
a b alia-mate no liamoris.
5
Allden, Susan (2007). “Internalising the
e Culture of Hum
man Rights: Securing Women’s Rights
R
in Post-C
Cobflict East Timo
or.”
H
Rights an
nd the Low, Volu
ume 8, Issue 1, p.
p 1.
Asia-Pacific Journal on Human
Espera
a katak pesk
kiza ida ne’e bele hadutu ba Governu Timor-Leste no sosiedad
de sivil kona-ba
ligasau
un entre obriigasaun kultu
ural no ninian
n potensiál atu hasai ka aumenta
a
tensaun iha mo
oris
familia
a nian no aum
menta potensiál ba kria kon
nflitu, nune’e
e mós meius atu
a utiliza kultura Timor nian
hodi ha
arii dame ne’e
ebé sustentavvel.
ME
ETODU
ULOJIA
A
Belun no CICR rek
koñese komp
plesidade kosstume kultura
a iha moris sosiedade,
s
iniisiativa peskiza
ne’e nu’udar explorratoriu ba dad
dus atual hosi hatene deza
afius hotu ba minimiza
m
ka prevene
p
konflitu
nidade, ka refforsa persepssaun ne’ebé mak karik la--konsidera fattores ne’ebé relevante hotu.
komun
Iha interese atu ase
egura kooperrasaun máxim
mu husi parte hotu, Belun hato’o ba partisipantes ho
otu
ho intrrodusaun ba Belun
B
no siste
ema AtReS no esplika obje
etivu husi pesskiza ne’e.
Intervissta inisial fok
ka liu ba konfiirmasaun insiidente konflitu
u ne’ebé rela
ata husi monittor AtReS nian
iha kom
munidade oio
oin. Ligasaun no kooperasa
aun ho ofisiaíís Governu niian mós foka desde inisiu ba
asuntu
u preokupasa
aun balun ba kostume kultura balun ne’ebé
n
la fó vantajen
v
ba sosiedade
s
nian
moris ba
b sosiu-ekon
nómiku.
Entre Novembru
N
20
010 no Juñu 2011
2
iha Distrritu 13 involve
e mós subdisttritu Atauro, Belun
B
hahú ha
alo
konsulltasaun, interrvista ho Govvernu – Sekkretariu Estad
du Kultura no
o Departeme
entu balun hu
usi
govern
nu nasionál to’o nivel su
ubdsitritu, Ka
atuas no ferik kultura nain, lia-nain, kateqista, ha
alo
diskussaun fokus grrupu (DFG) ho
h membrus konseillu
k
sukus, grupu komunidade, mak
m involve iha
dezenvvolvimetu asp
peitu sosio-ku
ultural.
Maski Belun halo in
ntervista no halo
h
diskusaun fokus grupu
u ho partisipa
antes barak, relatoriu
r
politika
ida ne’’e la dun uza metodulojia kuantitativu
k
kona-ba ligasa
aun diretamen
nte entre kosttume kultura no
insiden
nte violénsia.
Peskizza ida ne’e uz
za aprosimassaun kualitativu atu halibu
ur no analiza dadus liu hu
usi intervista no
diskussaun fokus grrupu. Partisipantes sira fah
he sira nian esperiénsia
e
p
persepsaun
n observasaun
no
kona-b
ba oinsá kostume kultura bele
b
prevene konflitu. Apro
osimasaun id
da ne’e mak di’ak
d
atu estuda
fatoress oioin liga ba
b kultura no
o konflitu nom
mós examina
a aspeitu sossio-kultural to
omak iha mo
oris
komun
nidade.
Ema ne’ebé
n
partisipa iha intervista hamutuk 57 (F = 21, M = 36) no DFG
D
hamutukk ema 168 (F
F=
53, M = 115)6, Kolesaun
K
no análiza dad
dus halo liu husi aprosim
masaun kua
alitativa, nomós
partisip
pantes balun iha intervista
a husu atu re
efleta sira nian
n esperiénsia
a, persepsaun
n no oinsá mak
observva asuntu ko
ostume kulturra lokal ne’eb
bé bele kontrribui ba konfflitu. Téknika hanesan ne
e’e,
konsid
dera nu’udar meius ne’ebé
é apropriadu atu tau hamutuk fator konflitu hotu ne
e’ebé potensiál,
hodi be
ele fó influens
sia konstrusa
aun kondisaun
n sosio-kultura
al hotu iha futturu.
6
lista ko
ompleta husi ema ne’ebé ami intervista disponive
el iha Belun, masski iha naran ballun la-fó sai, tanb
ba ema ne’ebé ami
a
intervista
a husu atu reserrva konfidensialid
dade.
KO
ONTEST
TU NO KONESIMEN
NTU
Ema ne’ebé
n
hanorin antropolojia
a no sosiolojia
a uza definisa
aun oioin kon
na-ba kultura.. Definisaun ida
ne’ebé
é ema barak uza
u no komprrende esplika katak “kulturra mak entidade kompleksu
u no boot teb
bes
ne’ebé
é inklui koñesimentu, fiar, arte, lei, moral,
m
kostum
me, nomós abilidade ka hahalok
h
ne’ebé
membrus sosiedad
de sira halo no
n uza”7. Deffinisaun ida tan esplika ka
atak kultura mak
m “buat ho
otu
ne’ebé
é ema simu husi
h
sira nian sosiedade, in
nklui koñesim
mentu, sasan/material, no hahalok
h
– inkklui
mós id
deias, valor, kostume,
k
no sasan
s
lulik tra
adisional”8. Ko
ostume mak aspeitu
a
ida hu
usi kultura nia
an,
ne’ebé
é grupu ema husi area balun, etniku ba
alun, fiar balu
un, ne’ebé lao
o hamutuk ha
anesan hahalok
ne’ebé
é eziste kleurr. Kultura no kostume bele
e halo mudan
nsa bainhira hetan
h
influenssia kultura hu
usi
eksternal no interna
al.
Kultura
a Timor nian bazeia ba fia
ar animismu. Tipu-tipu kultura oioin ne
e’ebé eziste iha Timor-Lesste
nu’uda
ar fiar husi ko
omunidade ne
e’ebé moris no
o eziste kleurr mak hanesa
an elementus prisipais tolu
u–
refere ba sistema animismu
a
makk hanesan:
•
•
•
Na’i-Tasi/Dewa Laut/De
eus do Mar/ (fiar ba tasi ho nian riku soin hanesa
an ikan, lafae
ek,
lenuk, kurita
a, tubaraun no
n seseluk tan
n);9
Na’i-Raiklarran/Dewa bum
mi/Terra de Deus/
D
(fiar ba
a rai ho nian riku
r
soin hane
esan fatuk-lullik,
foho-lulik, rai-lulik, beematan-lulik, ai
a no au-lulik/hali-boot, animal
a
(toke, manu meta
an,
samea no seseluk
s
tan);
Na’i-Laleha
an/Dewa Langit/Deus de Céu/ (fiar ba
a lalehan no siku soin planeta hanesan
loron, fulan, fitun no seseluk tan).
mor-Leste ele
ementus prinsipais tolu ne
e’e refere ba animismu nu’udar kriasa
aun husi Ama
anIha Tim
Marom
mak ne’ebé ema
e
ka uma-llisan oioin fó sira nian fia
ar hodi hamulak no fó agrradese ba Na
a’i.
Relasiona ho kostu
ume kultura fetosaa-uman
f
ne, elementuss tolu ne’e nu’udar simbo
olu fiar prinsip
pal
hodi sa
ai mata-dalan
n ba lisan ida
a-idak atu belle respeitu ma
alu no moris iha
i harmoniza
asaun sosial.
Ho fiar ne’ebé kada uma-lisan hamulak dep
pende ida-ida
ak nian fiar ba
b elementu ida-idak
i
ne’ebé
refere iha leten, importante sira moris ho am
mandamentu nu’udar
n
sasu
ukat importan
nte hodi kria no
reforsa
a relasaun entre umanu, entre umanu
u ho naturezza, no fiar aa
as liu mak entre umanu ho
Marom
mak.
Iha sistema fetosa
aa-umane nu
u’udar kostume kultural ne’ebé ita ema
e
mak krria no sei iha
posibilidade atu bele
b
halo mu
udansa tuir periodu no idade, maib
bé uma-lisan
n nian fiar ba
Na’i/De
ewa/Deus lab
bele mudansa
a tanba ne’e segredu famiilia uma-lisan nian moris. Fatin ka sasan
lulik hiirak ne’e refe
ere ba fatin be
ei’ala sira, alttar ba hasae adorasaun ba
b bei’ala sira
a no indikasaun
importante mak sai nu’udar simb
bolu ba (dame
e no domin) ih
ha komunidad
de.
Peskizza iha distritu 13, hetan mós informasa
aun katak iha fiar barak ne
e’ebé eziste ih
ha komunidade
no sira
a halo tuir hod
di sira bele moris tuir karidade instituiso
oens, por ezemplu, sub-ele
ementus ne’ebé
reprezzenta elementtus prinsipais tolu leten nu’udar aplikasa
aun ba moris sosiedades iha
i moris loro
onloron hanesan
h
fiar ba uma-lulik no sasan tradisional (kaib
bau, belak, morteen, tais, surik, babado
ok,
7
Tylor, Edward Burnett (1871). “Promitivve Culture: Rese
earches into the Development off Mythologgy, Ph
hilosophy, Religion,
ge, Art and Custo
om (V. 1).” Ithaca
a: Cornell Univerrsity Library, Octtober 2009, p. 1.
Languag
th
Schaefffer, Richard T. (2006).
(
“Sociolog
gy: A Brief Introdu
uction (6 ed.).” Boston: Mc Graw
w-Hill, p. 55.
9
Ezemp
plu partikularmen
nte ba komunidade illa Atauro no
o suku Com iha Lautem
L
iha uma
a-lisan ne’ebé fia
ar balun ba Lafa
aek,
lenuk no
o tubiraun, golfiñ
ño) maka husi uma
u
lisan mós oioin hanesan (u
uma-lisan Tutun Noupun, uma-lisan Hatuh Dhalas,
uma-lisa
an Rumah Marui ha Atauro no Co
onu-Rate, Tchailoro-Ratu, Latulo
oho-Ratu, Vatchu
umura –Ratu nsss iha Lauten).
8
tambor, bandeira uma-lisan no rotan
r
hodi ukkun povo no seseluk
s
tan). Fiar no hamu
ulak ba estatua
a no rate antig
gu avon sira, por ezemplu lia-Fataluku ‘Ete-Uruha’a/E
‘E
Estatua-Bei’a
ala’.
bei’ala
Iha Tim
mor-Leste iha
a kostume oiioin ne’ebé tu
uir sistema fe
etosaa-umane. Dala ruma
a iha diferenssia
entre suku
s
ho suku
u. Sistema ida
a ne’e rekula moris familia
a nian no tuir serimonia iha kategoria rua
(lia-mo
oris no lia-ma
ate). Lia-moriss mak – lia refere
r
ba seriimonia ema moris
m
nian ha
anesan (kabe
en,
desped
dida, aniversariu, halo um
ma-lulik ho nia
an inagurasaun nss), no lia-mate
l
mak – lia refere ba
serimo
onia ema matte nian hanessan (funerál, hadi’a rate, haloot
h
mate-rruin, nss.), attu hatene klean
liu, ita bele haree re
ezultadu peskkiza
Tuir lia
a-moris, iha sistema kaben
n tolu ne’ebé eziste:
e
•
•
•
nhira ema ma
ane ida atu hola feto/kabe
en ho feto ida
a, mane presiza
Kaben-tama – mak bain
ma-lisan feto nian tanba iha
i
kostume ne’e feto ma
ak iha poder liu atu tuur iha
ba tama um
uma-lisan/lu
ulik;
Kaben-sai – mak bainhiira ema mane
e ida atu hola feto/kaben ho feto ida, feto presiza ba
tama uma-lisan mane nian
n
tanba iha
a kostume ne
e’e mane ma
ak iha poder liu atu tuur iha
ulik;
uma-lisan/lu
Kaben-misttura – mak ba
ainhira ema mane
m
ida hola
a feto/kaben ho feto ida sira la uza 100
0%
sistema rua
a leten maibé iha konko
ordansia atu uza 50% hu
usi sistema id
da-idak, baba
ain
kaben entrre sistema ru
ua ne’e mak entre ema Timor
T
oan hu
usi etniku ne’’ebé lahanesan
nomós ema
a Timor mak mane
m
ka feto hola/kaben ho
h ema husi nasaun
n
seluk..
a diferensia valor
v
barlake.. Por ezemplu grupu etnikku balun uza lian fuan ‘follin’
Iha sisstema tolu iha
maibé grupu seluk uza ‘bee-man
nas-aitukan’, balu uza sira
a nian lia orijiinal hanesan ‘lipal-valahan
na’
husi ettniku Fataluku
u. Deskripsau
un kona-ba tip
pu-tipu kaben
n sira ne’e belle haree iha aneksu
a
relatoriu
ne’e.
Serimo
onia ne’ebé ligadu ba lia
a-mate por ezemplu
e
serim
monia funerá
ál (hakoi mate isin) nomós
serimo
onia atu kome
emora loron mate (kore-m
meta/deslutu). Iha prosesu
u atu realiza serimonia ne
e’e
presiza
a hetan kontrribuisaun osan
n no sasan ka
a material balun parte feto
osaa no uman
ne. Tuir sistem
ma
kaben oioin iha dife
erensia entre kostume nom
mós valor konttribuisaun nia
an husi fetosa
aa no umane.
Ho orie
entasaun liu ba aspeitu fe
etosaa-umane
e, haforsa unidade familia atu hakman dezafius moris
nu’uda
ar ezemplu ho
odi hamosu unidade
u
nasio
onál iha país Timor-Leste
T
liu husi aplika
asaun ba famiilia
parte rua
r atu respeitu malu. Feto
osaa-umane nu’udar
n
indika
ador no sasukkat hodi hamo
osu familia be
ele
koñese
e malu diak liu no mós rela
asaun entre fa
amilia rua ne’ebé metin no
o reforsa unid
dade entre em
ma,
tanba iha Timor-Le
este ema me
esak familia ba
b malu tuir perspetika fe
etosaa-umane. Unidade iha
aplikassaun iha morris loron-loron
n, kultura halo ema atu bele halibur malu
m
entre fam
milia uma laran
nomóss ho familia seluk
s
iha sosiedades hodi halo serbisu
u hamutuk ha
anesan harii uma-lisan/adat,
sede suku,
s
kapela, serbisu komu
unal iha toos no natar (Go
otong-Royong
g) no seseluk tan.
Kultura
a refere liu ba
a fetosa-uman
ne mak bele kria relasaun fundamentall ba jerasaun entre fetosa
aaumane
e hodi labele
e kotuk ba tem
mpu naruk no
omós bele raii istória no fó
ó hatene ba familia
f
ikus mai
m
kona-b
ba identidade
e jerasaun um
ma-lisan nian
n no hatene hirarkia familia. Nu’udar liña báziku ba
suporta ka apoiamentu familia ba
b sasan ne’ebé fó ba malu relasiona
a ho sistema barlakeadu atu
a
nune’e
e parte rua ne
e’e bele valoriza no rekoñe
ese malu nafa
atin jerasaun ba
b jerasaun.
KU
ULTURA
A NIAN
N APLIK
KASAU
UN NO IMPAK
KTU
1. Kultura
K
no
o Moris Komunida
K
ade
Objetivvu kostume kultura impo
ortante fó mo
oris ne’ebé metin
m
entre familia sira no eziste iha
sosied
dade, ema mak kria haha
alok ne’ebé sai
s nu’udar re
egulasaun prrofundamente
e ne’ebé ezisste
nu’uda
ar atividade, sasan
s
no lei tradisional attu aplika iha moris komun
nidade. Embo
ora ema ne’ebé
fiar ba
a Maromak liu
u husi relijiaun oioin10, imp
portante ema ida-idak pressiza hatene nia-an
n
moris ho
sistem
ma kultura ne’e
ebé eziste, ezzemplu balun
n mak (respeittu malu no va
aloriza kriasau
un Maromak ho
regulasaun tara-ban
ndu; hametin relasaun fam
milia (fetosaa--umane) hodi haree malu nu’udar
n
uman
nu.
Parte seluk, bele koiñese
k
malu
u (simbolu ku
ultura), hodi manan iha moris
m
isin no
o klamar. Kla
aru
kultura
a hanorin ema
a atu bele hallo kostume ne
e’ebé bele fó vantajen possitivu durante nian moris to
o’o
mate, por ezemplu
u iha komunid
dade kiik balun presiza ha
atene no fiar ba sira nian sistema um
malisan ho
h nian fiar sp
pesifiku balun.
Kostum
me-kultura fettosaa-umane husi etniku oioin,
o
iha lia-m
moris no lia-m
mate iha Timo
or-Leste, asun
ntu
ne’e ih
ha kompleksu
u tebes, entre
e suku ho sukku, entre sub
bdistritu ho su
ubdistritu selu
uk, entre ekniku
ho etn
niku seluk iha
a kostume ba
a lia-mate no
o lia-moris iha diferensia11. Tuir esplorrasaun peskiza
BELUN
N ne’ebé ih
ha distritu 13
3 involve mós
m
subdistrittu Atauro hatudu inform
masaun ne’ebé
komprrehensivu. Da
adus iha parte aneksu nu’udar rezu
ultadu peskizza BELUN no involve mós
analiza
asaun ba ko
ontestu real ba
b kada etniku. Iha sesa
aun idak ne’e
e rezultadu peskiza
p
hatudu
ezemp
plu balun lia-m
moris no lia-m
mate nian tuir sistema kabe
en oioin (kabe
en tama, kabe
en sai no kaben
mistura
a) hanesan tu
uir mai.
oris no Lia-m
mate iha Sistema Kaben-ttama
Lia-mo
Sistem
ma kaben tam
ma eziste iha etniku (Tetum Terik hane
esan iha Sua
ai lubuk ida, Vigueque
V
parrte
balun, Manufahi parte
p
balun nss;
n
Galolen hanesan iha
a Manatuto-L
Laleia; Bunak hanesan iha
Malian
na parte balun
n, Suai parte balun, Ainarro iha suku Kasa
K
no Hatu
u-Udu parte balun
b
nss.). Iha
sistem
ma idak ne’e fe
etosaa la selu
u barlake maiibé fó sasan nafatin
n
simbo
olikamente atu
u respeita um
malisan umane
u
nian, depois
d
sira ka
aben, mane be
ele hela ho fe
eto nian familiia.
Iha sisstema kaben--tama, prinsip
piu importante
e mak moris presiza ajuda
a no suporta malu ho liman
no ain
n kompletu, kona-ba
k
sasa
an depende posibilidade
p
e
ema
ida-idakk ho nian konxiénsia tomak
(todan no kman – itta hotu mak sei
s lori ‘iha tuttun han iha diikin’) iha lia fu
uan seluk mak ‘han isin sikkat
ruin’ ezemplu familia ida ajuda ba familia se
eluk no familia
a seluk sei ajuda
a
fali bain
nhira iha lia tuir
fetosa--umane katak
k parte fetosa
aa-umane iha responsabilid
dade hanesan atu bele kontribui hamuttuk
ba sira
a nian serimo
onia kultura ho ninian rezu
ultadu ikus ma
ak hetan ben
nefisiu hanesa
an ba parte rua
r
hotu-hotu.
Ezemp
plu balun liga
adu ba lia-ma
ate hanesan kostume kultural iha Ma
anatuto, partissipantes hato
o’o
katak , kultura hane
esan identida
ade ida liu hussi etika hataiss roupa meta
an tradisional iha tempu em
ma
mate, iha tempu seremonia
s
tinan-tuan no foun
f
dala-rum
ma sempre fó
ó han ba ma
atebian, no iha
tempu finadu ida ne
e’e hanesan obrigasaun
o
ida ne’ebé sem
mpre halo tuir..
10
11
Relijia
aun ida ne’e refere ba ema mision
narista sira iha te
empu kolonial Po
ortugal mak lori mai
m iha rai Timorr.
BELU
UN halibur dadus husi distritu 13 inklui Atauro kona-ba kultura oioin ne’ebé disponiivel iha aneksu.
Lia-mo
oris no Lia-m
mate iha Sistema Kaben-s
sai
Sistem
ma kaben sai mak sistema ne’ebé em
ma Timor oan
n maioria uza
a no grupu etniku hotu-ho
otu
ne’ebé
é mak eziste iha Baucau,, Viqueque no
n Lautem; Grupu
G
etniku Mambae iha
a Aileu, Ainarro,
Ermera
a, Same; Kemak iha Erm
mera nomós Bononaro pa
arte balun, Baikeno
B
iha Oe-Cusse
O
parrte
balun, etniku balun
n iha Atauro. Iha sistema idak ne’e feto
o mak tama ba mane nian uma-lisan no
fetosaa
a fó folin ka barlake
b
ba fe
eto nian familia ka umane. Valor barlake iha diferenssia entre etniku
oioin ne’ebé
n
temi ih
ha leten.
Serimo
onia kultura ba troka-pre
enda (kaben
n tradisional nomós kaza
amentu Igrejja), iha kaben
tradisio
onal balun eziste
e
sistem
ma barlakead
du. Prosesu ‘Samara-Da
awala’ – hussi komunidade
Makassae (Ossu), serimonia
s
trokka-prenda ma
ane no feto-fo
oun. Iha Losp
palos koñese ho naran ‘Ettekuru no
n Lau-kuru Ara’
A katak sim
mbolikamente
e (ai-belak ho
o nian kuak 7 hodi repreze
enta umane no
kuak 7 tan hodi rep
prezenta fetossaa atu prense ho kuatida
ade karau hu
usi fetosaa no
o kuatidade ta
ais
husi umane hodi fó
ó no respond
de ba malu to
o’o nivel 77 iha prosesu negosiasaun husi parte rua
ne’ebé
é refere, baba
ain uza batar musan hodi konta).
k
iha Lo
osplaos valor barlakeadu hamutuk
h
kara
au7712 ba
a strata-Ratu no seseluk ta
an, depende nivel strata so
osial (kasta).
Prosessu barlakeadu
u mós eziste iha komunid
dade Kemak iha
i (Kailaku, Atabae, Atsa
abe-Ermera), –
fó folin
n ba feto nian
n familia. Sisttema ‘habaniin’ ida ne’e ezziste barlakea
adu, por ezem
mplu iha etniku
Mambae iha Same,, depende ba mane nian kbiit
k
atu fó folin ba feto nian
n inan-aman ka
k familia, laiha
obrigasaun klaru ka
atak ema laloo
os hanesan sasan
s
atu bele
e fa’an. Maibé
é atu respeitu
u uma-lisan fe
eto
presiza
a mane-foun fó folin nu’u
udar barlake hanesan (ku
uda, karau, belak,
b
mortee
en, osan-mea
an,
osan-d
dollar).
Prosessu ‘bee-mana
as aitukan’ husi
h
(Mambae
e balun, Bun
nak, no Tetum Terik balu
un) – fó sasan
simbollikamente ba feto nian fam
milia nu’udarr asaun respe
eitu ba uma-lisan maibé laloos
l
folin, iha
grupu balun depen
nde ba mane nian kapasid
dade no laiha
a folin ne’ebé
é fiksu. Iha Ainaro
A
hanesan
mós ih
ha Same, maibé direfensia
a uitoan kona
a-ba tara horo
ok ba feto klo
osan ida ho be
elak-mean ho
odi
ba tuku no taka oda
amatan lorosa’e no belak--mutin ba taka
a odamatan loromonu refe
ere ba feto nian
uma atu
a ne’e signifika katak mane
m
seluk la
abele husu ka
k book tan feto
f
ne’e. Kostume
K
Aina
aro
koiñesse sistema ba
arlake ho nara
an ‘Fukun Hitu
u’, katak (tula-uma).
Iha mó
ós serimonia lia-mate balu
un ne’ebé exxplora iha pesskiza ne’e nu
u’udar dadus importante atu
a
bele halo
h
analiza komparasaun. Prosesu ne’ebé mak fó nafatin papel
p
ba feto
osaa atu tom
ma
respon
nsabilidade ba
b kontribuisa
aun, maka peskizador fotti kazu rua ne’ebé
n
signifiikate tebes iha
(Laute
em/Fataluku no Ainaro/M
Mambae), ha
ansean ‘Man
ni-Me’ – kattak foti kakorok mate-issin
simbollikamente refe
ere ba karau nian kakorokk, sira valorize
e ho karau 7. ‘Hikari-Me’ – katak foti tud
dik
husi em
ma ne’ebé mate ne’e hodii labele fó lisa
an aat ba oan
n iha jerasaun
n foun sira, ne
e’e sira valoriza
ho karrau 2. Nune’e
e mós iha Mambae Ainaro koñese ho ‘ssosa mate-isiin’ refere simbolikamente ba
karau nian ‘Kakorok
k, Tilun, Ruin
n-kotuk-laran’. Iha fatin seluk mós eziste kostume ‘L
Liurai-Molu’ hu
usi
nidade Makas
sae (Ossu), nu’udar
n
ativid
dade ka serim
monia hakoi mate-isin, atu
u hatene klean
komun
folin hiirak ne’e ho nian
n
kuantidade – bele harree iha anekssu relatoriu ne
e’e. Serimonia
a hanesan ne
e’e
iha impaktu diak ba
a hametin unidade no dam
me entre familia ne’ebé moris ho familia ne’ebé matte,
uk, karik halo
o tuir prosesu
u hirak ne’e mate-isin
m
pressiza rai to’o loron
l
7 kalan
n7
maibé impaktu selu
hodi halo familia lakon tempu barak atu hala
ao atividade ba
b moris selu
uk hanesan (h
halo to’os/nattar
no seluseluk). Babain akontese
e problema mak
m bainhira laiha kbiit hu
usi fetosaa sira atu halo tuir
ezijenssia folin ba mate-isin
m
ne’e
e maka mate--isin bele rai to’o kleur no potensiál teb
bes ba hamo
osu
konflitu
u.
12
Karau
u 77 husi nivel boot
b
ne’ebé makk iha diferensia oinoin,
o
husi kara
au inan/aman bo
oot too karau oan. Karau boot bele
valoriza ho osan $400.00 to’o $500.00 ka
arau kiik bele he
etan valor $150.0
00 – to’o $200.00
0.
Sistem
ma Kaben-miistura iha Ku
ultura Modernizasaun
Sistem
ma kaben-mis
stura dezenvvolve eziste ita tempu ko
olonial Portu
ugues no Ind
donesia, maibé
prosessu moderniza
asaun no imigrasaun ema husi fatin oioin ba sid
dade kapital ekonómiku fó
oportunidade ba grupu etniku oioin atu hella hamutuk fatin
f
ida iha distritu Dili. Nune’e kabe
enmistura
a akontese beibeik nomó
ós sistema ida ne’e ezisste bainhira ema Timor kaben
k
ho em
ma
estranjjeirus.
Iha sisstema kaben
n-mistura, pap
pel fetosaa-u
umane hodi bele iha kon
nkordansia attu fó sasan ka
material ne’ebé be
ele fó ba malu
u dala-ruma ih
ha balansu va
alor. Sasan ne’e
n
signifika hodi kesi-metin
familia
a husi parte 2 ne’e. Famillia moris iha liberdade no
o foti aas dire
eitus umanu nian hodi em
ma
ladun iha interese atu
a halo tuir kultura
k
tanba ho perspektivva katak kultu
ura dala-ruma
a statiku liu ha
alo
familia
a la moris tuirr mudansa moris
m
ekonom
mia, parte uito
oan de’it makk iha hanoin di’ak, mane ba
husu feto
f
seluk tuirr kultura feto nian. Perspektiva hirak leten refere liu ba kaben-m
mistura ho em
ma
husi na
asaun seluk maibé
m
laloos refere ba kab
ben-mistura entre
e
ema Tim
mor-Leste hussi distritu selu
uk,
tanba bele husi kos
stume seluk maibé
m
sira naffatin uza meiu
us kultura loka
al nu’udar em
ma Timor.
Tuir diskusaun
d
ho
o membrus konsellu
k
suku Home-Losspalos, sira hato’o,
h
fetosa
aa-umane, por
p
ezemp
plu mane ba kaben ho fe
eto husi fatin seluk, husi distritu
d
ka na
asaun seluk, ne’e kultura la
hanesa
an ona, depe
ende ba feto nian familia mak atu husu ou tuir kulttura feto nian
n ka mane nian
klaru sei
s iha porses
su konkordanssia.
Hola malu
m
interdistrrital, resultadu
u peskiza kua
aze iha fatin hotu
h
hato’o ka
atak karik sira
a nian oan ho
ola
/kaben
n ho ema hu
usi distritu ka fatin seluk mak
m iha komp
primisu atu be
ele halo tuir kostume
k
ne’ebé
mak eziste iha fatin
n ne’ebé refe
ere. Babain 50% uza siste
ema husi man
ne-foun nian familia no fettofoun nian familia, ka
arik iha barlake sei bele halo tuir maibé
é iha konkord
dansia entre kostume
k
ne’ebé
iha dire
eferensia.
Iha tempu bainhira
a membrus familia mate prosesu atu
u deside kon
ntribuisaun in
nvolve sistem
ma
negosiasaun entre familia husi parte
p
rua. Por ezemplu ka
arik membrus husi feto nia
an familia mate,
mane nian familia bele tuir kosstume feto niian, nune’e mós
m
husi parrte familia ma
ane mak mate.
2. Kultura
K
iha
a Kontestu Ekonó
ómiku
Sistem
ma fetosaa-um
mane fó ben
nefisiu ba moris ekonómiku tanba fa
amilia sira se
erbisu hamuttuk
hanesa
an serbisu agrikultura-kom
munal, harii uma
u
no selusseluk tan. Sisstema barlakke mak sistem
ma
ne’ebé
é iha posivel atu bele fahé
é rekursus en
ntre fetosaa-u
umane hanesan riku soin ne’ebé
n
sira ih
ha,
por ezemplu (anima
al, osan, aihan, roupa tradisional-tais nsss.).
Maibé rezultadu diskusaun
d
iha
a peskiza ne
e’e iha distrittu 13 hatudu
u katak dala
a-ruma sistem
ma
fetosaa
a-umane iha obrigasaun boot
b
hanesan
n finansia eko
onómiku ba familia,
f
nune’e familia labe
ele
uza re
ekursus atu improva sira nian moris. Por ezemplu
u maski fetossaa-umane kontribui
k
sasa
an,
osan, atu halo serrimonia tuir lia-moris no lia-mate iha jeralmente fetosaa konttribui barak liu,
hanesa
an barlake. Maski grupu etniku balun prepara ba
arlake depe
ende ba fam
milia mane nian
kapasiidade, iha grrupu barak barlake mak karun
k
liu han
nesan karau-77 husi grup
pu Fataluku iha
Lospalos, ka ho osa
an dollar husii minimum $2
2,500.00 to’o aas
a liu $5000
0.00 no belak mean no mutin
e balun iha Distritu Ainaro no grupu Kem
mak balun.
husi grrupu Mambae
Karik mane foun la
abele selu barlake tomakk dala-ruma husu ajuda husi
h
membru
us familia seluk
é iha relasaun
n ba malu. Dala-ruma
D
ma
ane foun selu
u barlake ho uitoan-uitoan
n tuir nian kb
biit,
ne’ebé
mane foun mós pre
esiza hela hamutuk ho fam
milia feto hodii fó apoiu serrvisu ba moriss nian. Bainhira
omak, mane foun bele fila
a ba nian uma lisan ho nia
an feen no oan sira. Depo
ois
nian selu barlake to
sira ka
aben tiha, familia nian rekursus ne’eb
bé hetan dura
ante moris uza de’it ba selu
s
barlake no
labele uza rekursus
s hirak ne’e attu improva familia nian mo
oris iha sosiu-ekonómiku.
Iha pro
oblema tan mak
m gastu orssamentu ne’e
ebé uza ba fa
asilita serimon
nia hanesan sosa hahan no
seluse
eluk mak boot liu duké quantidade osa
an ne’ebé sira
a hetan nu’ud
dar rendemen
ntu ekonómikku,
nomóss loron ne’ebé
é sira uza ba
a serimonia barak liu duké
é uza tempu uitoan
u
ba serrvisu agrikultu
ura
nomóss atividade moris seluselukk nian. Iha diistritu Ermera
a – agrikultor kafé sira, iha
a tempu koille
eta
kafé hetan rendementu barak liu maibé reku
ursus hirak ne’e babain siira uza ba ga
astus serimon
nia
fetosaa
a-umane nia
an. Familia barak
b
mak hein
h
to’o koilleta kafé nia
an rezultadu, depois halao
ativida
ade barak-barrak kona-ba serimonia ku
ultural. Tanba
a ne’e familia laiha rekursus atu impro
ova
sira nian moris han
nesan suportta oan hodi asesu
a
ba edu
ukasaun, had
di’a uma no halo
h
tratamen
ntu
saude.
Lider komunitaria
k
no mós lia-nain sira rekoñe
ese problema ne’ebé eziste
e. Importante liu mak atu tuir
prezerrva kostume kultura maibé
é labele igno
ora rendemen
ntu familia nia
an ba halo mudansa
m
morris.
Sira prresiza buka meius
m
atu pre
ezerva espiritu
u ba valor kultura nian ma
aibé labele fó naha-todan ba
familia
a sira atu halo
o gastu barak liu ba serimo
onia kultura.
Iha asspeitu seluk, kultura
k
balun ne’ebé pressiza dezenvolve ba hamettin ekonómiku
u liu husi seittor
turismu
u, iha mós informasaun ne’ebé bele
e fó hanoin ba parte hotu-hotu
h
nu’udar parseirrus
dezenvvolvimentu ka
atak tuir diskusaun fokus grupu no inte
ervista ho em
ma lubun boo
ot hato’o visaun
oioin hodi
h
reforsa no halo mudan
nsa ba setor ekonómiku
e
ha
anesan (serim
monia han ba
atar nurak ‘Sa
awBatar’ husi Kovalim
ma) nu’udar te
empu koilleta produsaun batar.
b
Serimo
onia seluk ‘Mu
ua-Masule’ hu
usi
(Laute
em/Fataluku), ‘Sau’ku’ hussi komunidad
de (Makasae//Ossu) inisu ba periodu prosesu
p
koille
eta
produssaun aihan ha
anesan (silu batar no aiha
an seluseluk). ‘Salala/liloi’ husi komunid
dade Makasa
ae,
no ‘Le
eule’e’ husi Lautem nu’udar prosesu sama hare,, no seluk koñese
k
liu ho dahur, bid
du,
tebeda
ai/likurai kuaz
ze iha fatin ho
otu iha Timorr-Leste. Serim
monia hirak ne’e,
n
eventu importante ho
odi
halo aprezentasaun
a
n ba Maroma
ak nu’udar ag
gradesimentu
u tanba hetan
n rezultadu aihan natoon ba
n uma-lulik nu’udar med
han no
n faan atu hetan rende
ementu familiia liu husi aprezentasau
a
dia
espiritu
ual.
3. Kultura
K
iha
a Kontestu Sosiall
Sistem
ma fetosaa-um
mane hametin
n unidade fam
milia no komu
unidade, no mós
m kria no ha
ametin ligasaun
entre jerasaun
j
ida ho jerasaun foun seluk liu husi uma-lisan ho nian
n kostume atu fó identidade
sosial ba membrus
s familia uma
a-lisan. Fetossaa no uman
ne kolabora atu
a halo serim
monia hanesan
kaben, aniversariu, funerál, ne’ebé fó oportun
nidade ba fam
milia atu seleb
bra hamutuk.
Maski kostume barlake iha aspe
eitu negativu hanesan peskiza hatudu iha leten, dala
a-ruma bainhira
mane--foun labele selu
s
barlake tomak komu
unidade fó ap
poiu ba nian,, sistema ida
a ne’e prezen
nta
kolabo
orasaun no ko
ooperasaun husi
h
komunid
dade ne’ebé mak
m iha ligassaun ba malu
u. Nomós mane
foun dala-ruma serb
bisu ba komu
unidade no nia
an familia hod
di selu nian tu
usan.
Maibé iha sistema kaben-tama iha diferenssia uitoan ho sistema kab
ben-sai, iha sistema
s
kabe
entama, feto mak iha direitu liu hodi na’in ba ra
ai no propried
dade riku soin
n seluseluk, je
erasaun ba sira
nian oan mós uma--lisan feto ma
ak iha direitu liu. Tanba ne
e’e iha sistem
ma kaben-tam
ma feto mak iha
direitu liu duké kabe
en-sai. Bazeia ba intervistta no diskusaun fokus grup
pu – sira hato
o’o katak la dun
iha vio
olénsia domes
stika relasiona
a ho sistema barlakeadu ba
b etniku kabe
en-tama.
Maski iha aspeitu positivu
p
hanessan ne’e, peskizador sira no
n ema ne’eb
bé halo advokkasia ba direittus
us hatudu ind
dikadores ba
alun ne’ebé refere
r
ba asu
untu negativu
u kona-ba sistema fetosa
aaumanu
umane
e espesialmente barlake, tanba
t
sira ha
anoin katak ko
ostume halo diskriminasaun ba feto nian
ba
direitu. Relatoriu ofisial
o
ne’ebé Governu Tim
mor-Leste nia
an entrega ba
b “Komite Konvensaun
K
Elimina
asaun Forma
a Diskriminasa
aun oioin Kon
ntra Feto (CE
EDAW)”13 iha tinan
t
2007, in
nklui sesaun ida
kona-b
ba sistema barlakeadu.
b
Iha sesaun ida
i
ne’e Govvernu hakare
ek katak ‘em
ma ne’ebé ha
alo
advoka
asia ba feto nian
n
direitu de
ehan katak ba
arlake mak abut ba diskrim
minasaun maibé lia-nain sira
dehan katak barlak
ke fó valor ba
a feto sira’ no
o mós katak ‘bainhira man
ne foun selu barlake
b
ba feto,
maka mane iha han
noin katak fetto nu’udar fee
en hanesan propriedade
p
k sasan iha fatin
ka
f
balun. Lianain sira
s
ne’ebé in
ntervista iha peskiza
p
ida ne’e
n
dehan la
a loos no kontra perspekttiva ema balun
katak feto sira han
nesan sasan ne’ebé uza hodi faan ba
a malu, maib
bé barlake fó respeitu no fó
dignida
ade aas ba feto
f
sira kata
ak ‘feto iha valor
v
aas’. Ma
aibé iha siste
ema kaben sa
ai bainhira fe
eto
kaben presiza tam
ma mane nian uma-lisan, tanba ne’e feto laiha direitus
d
balun
n. Por ezemp
plu
bainhirra feto kaben
n labele hetan
n eransa hussi feto nian in
nan-aman nom
mós bainhira la’en mate, ba
feto faluk labele sim
mu eransa han
nesan rai propriedade uza
a nian naran.14
Dala-ru
uma barlake iha ligasaun ho violénsia domestika kontra
k
feto tan
nba mane ha
anoin katak fe
eto
mak hanesan mane
e nian sasan tanba mane selu fó folin boot
b
ba feto nian
n
familia. Nomós
N
bainhira
feto labele fó oan, nia
n hetan sussar barak tanb
ba mane fó fo
olin maibé laih
ha oan atu sa
ai jerasaun foun
ba ma
ane nian uma
a-lisan. Tanba
a ne’e iha pottensiál boot ba
b laen atu halo
h
divorsiu ba feto ka nian
feen.
Maski peskizador sira
s
no autoridade Govern
nu sira kump
priende kona--ba kultura nian impaktu ba
feto nian direitu, sira
s
laiha info
ormasaun suffisiente kona
a-ba kultura nian
n
impaktu ba juventud
de.
Juventtude mós tuirr kostume no kultura maibé tanba familia nian rekurssus uza ba halo familia nian
serimo
onia no laiha osan
o
atu asessu edukasaun
n no treiname
entu, ne’e ma
ak dezafiu ba juventude be
ele
hanoin
n barak nomó
ós lakon oporttunidade. Ida
a ne’e mak realidade juven
ntude nian iha
a distritu bara
akbarak tanba laiha asesu
a
ba edukasaun no trreinamentu, klaru
k
ba futuru
u laiha oportu
unidade servisu
ba sira
a.
Mane joven sira balun labele kaben
k
tanba laiha rekursus nato’on nomós
n
prosessu kultura mak
defisil atu hola feto
o, tanba ne’e baibain akontese mane joven sira se
ees husi konkkordansia ina
anaman tuir prosesu normalmente
e, joven sira ne’ebé ho nian
n
hanoin laluan
l
no sira foti desizaun
mesakk bainhira jove
en feto ka ma
ane ida gosta
a malu no joven feto hetan
n isin-rua no
o tuir kultura iha
obrigasaun no ezije
ensia husi fam
milia feto atu sira nain rua bele hola ma
alu ka kaben tuir tradiasau
un,
k
ba inan-aman sira
s
no hatuu
un diginidade
e familia. Nun
ne’e mós ba feto sira balun
ne’e konfuzaun
labele hola mane tanba
t
sira nia
an folin mak aas liu ne’eb
bé tuir kultura
a familia nian ne’ebé temina
ona ba
a sira nian oa
an-feto jerasa
aun ba jerasa
aun, tanba ne
e’e mane laiha posibilidade
e atu kaben ho
sira. Fortifika de’it katak
k
laos ba feto ka familia
a hotu, maibé
é ba familia balun de’it iha fatin balun.
Maski kultura no ko
ostume iha aspeitu
a
negativu balun, em
ma fiar katak karik ema la
a tuir kultura no
kostum
me iha konsek
kuénsia aat ne’ebé
n
fó impaktu ba familia nomós sossiedade toma
ak. Por ezemp
plu
karik ema
e
la fó respeitu ba uma
a-lisan no beii’ala sira, nian
n bele hetan moras, aside
ente, oan mate,
dezasttri naturais no
n malisan se
eluseluk, tan
nba ne’e fiar ne’ebe ezistte halo familia sira semp
pre
hanoin
n no halo tuir ba ne’e
13
UN Committee on the
e Elimination of Discrimination
D
ag
gainst Women (C
CEDAW) (2008). Consideration of
o reports submittted
by State
es parties under article 18 of the Convention on th
he Elimination off All Forms of Disscrimination aga
ainst Women : iniitial
periodicc report of States parties : Timor-L
Leste, 24 Novem
mber 2008 (CEDA
AW/C/TLS/1).
14
NGO Working Group on CEDAW Alte
ernative Report (2
2009). NGOs Alternative Report: Implementation
n of the Conventtion
E
of All Forms of Discrim
mination Against Women (CEDAW
W) in Timor-Lestte. Dili, Timor-Leste.
on the Elimination
Iha nesesiedade attu prezerva no fó respeita ba kultura no
omós iha nessesiedade atu
u improva mo
oris
a no moris so
osial hanesan halo tratam
mentu saude,, asesu ba edukasaun,
e
n
nesesiedade
familia
ba
asesu uma, han no
o hatais nom
mós oportunid
dade atu heta
an servisu de
epois hetan formasaun.
f
A
Atu
hetan solusaun ba dezafius ida ne’e, grupu etniku
e
hotu iha Timor-Lestte presiza loke diskusaun no
halo evvaluasaun ba
a sira nian kultura atu halo konkordansia
a kona-ba me
eíus atu impro
ova kultura.
4. Pa
apel Kulttura ba Harii Paz
Maski kultura fó de
ezafius balun iha moris so
osial no ekonómiku, kulturra kontinua atu regula mo
oris
komun
nidade. Bainh
hira membrus komunidade iha problema
a disputa rum
ma babain uza
a media kultural
hodi re
ezolve husi lia-nain sira hamutuk
h
ho lider
l
lokal. Prrosesu ida ne
e’e mak lei kostume
k
justisa
tradisio
onal ka justisa
a lokal.
Lia-nain sira iha ou
utoridade podér atu halo mediasaun
m
atu
u rezolve disp
puta. Peskiza
ador (Sra. Hohe
no Sr. Nixon) esplika katak “Sirra hatene reg
gula ne’ebé bei’ala
b
sira esstabelese, ne
e’e duni sira iha
i
kompe
etensia atu dehan
d
ne’e”.155 Bainhira dissputa akontesse entre familia rua lia-na
ain sira rezolve
situasa
aun tuir tradisaun ne’ebé
é eziste liga ba sistema fetosaa-uma
ane. Dala-rum
ma lia-nain no
reprezzentante husi familia ne’eb
bé involve tuu
ur hamutuk attu halo serimo
onia ‘nahe-bitti boot’ atu ha
alo
negosiasaun hodi re
ezolve proble
ema disputa.
Familia
a sira presiza
a halo tuir so
olusaun ne’e
ebé lia-nain sira
s
fó, por ezzemplu fó an
nimal ka sasan
hanesa
an kompensa
asaun. Konko
ordansia husi familia sira prezisa mai hodi halibur malu iha um
malisan, sede
s
aldeia ka suku no kontribui sasan hanesan (hahan, tua-sabu
u, animal atu halo sakrifisiu
u).
Juramentu kultura, babain hala
ao – nu’udar kontinuasaun husi ‘nahe
e-biti boot’ katak
k
parte rua
r
ne’ebé
é mak kria ko
onflitu iha ona
a komitmentu no konkorda
ansia atu di’akk ba malu liu husi juramen
nte
kultura
al ne’ebé fasilita husi lia-na
ain sira, baba
ain tuir tradisa
aun lokal entre parte rua ne’ebé
n
mak iha
problema ba malu sei halibur hamutuk iha uma-lisan
u
ka uma lulik, ale
en de ne’e mós
m sira halib
bur
sasan hanesan (hahan, tua-sabu
u, no animal), sira sei halo
o juramentu liu husi serimo
onia oho anim
mal
no tau
no
u nian raan ih
ha tua-sabu, no bainhira familia ka grrupu sira kah
hur raan ho tua-hamutuk
t
hemu hodi labele ha
amosu fali ko
onflitu iha loro
on seluk ba oin mai.
onia seluk hanesan
h
‘tara
a-bandu’ kata
ak serimonia kultura ne’e
ebé atu halo
o konkordanssia
Serimo
komun
n ba regulamentu ne’ebé importante ba
b komunidad
de sira nian moris,
m
liga ba
a proibisaun ba
protesaun natureza
a ka plantasau
un, labele tesi ai-horis, bee
e-matan, labe
ele estraga bio
ota bee nian no
seluse
eluk. Serimonia hanesan ‘n
nahe-biti boott’ no ‘tara-ban
ndu’ kria no ha
ametin konko
ordansia publiku
liu hussi kostume kultural.
Iha ko
omunidade mó
ós eziste fiarr ba ‘matan-d
dook’, ema ba
alu iha kbiit supernatural
s
n
ne’ebé
bele sik
s
ema nian
n
vida-moris, karik ma
ak sik sira nian sala iha konflitu passadu balun re
efere ba mo
oris
sosied
dade fetosaa-umane, sira sei
s buka men
neira oioin ho
o prosesu indiiretamente attu halo perdaun
ba ema ka familia seluk
s
ne’ebé halo
h
konflitu hasoru
h
sira liu
u husi hamula
ak ba estatua
a bei’ala sira iha
uma lu
ulik ida-idak.
Kultura
a iha papel attu kria paz no
o unidade ba komunidade. Reforsa me
etin katak– Ku
ultura ne’e rassik
dala barak sai instrrumentu prinssipais hodi krria estabilidad
de, kultura ha
alo ema sei honoin
h
atu be
ele
ha konsiderassaun ba malu
u, tanba iha kultura
k
ema kaer
k
metin siistema fetosa
aarespeittu malu no ih
15
Hohe
e, Tanja and Nixon, Rod (200
03). “Reconciling
g Justice: ‘Traditional Law’ and
d State Judiciarry in East Timo
or.”
Washing
gton DC: United States Institute of
o Peace, p. 24.
umane
e. Lia-nain sirra sempre ha
ato’o mensaje
en katak husi lorosa’e to’o
o loromonu no
o husi tasi fe
eto
to’o tassi mane mesa
ak familia ida
a de’it iha konttestu fetosaa-umane, no la
aiha razaun fu
undamental atu
a
Timor oan bele sai hostilidade ba malu hod
di kria dez-un
nidade entre sidadaun. Iha
a peskiza ne
e’e,
ema barak hato’o maski
m
iha tinan
n 2006 mosu krize politiku hodi rezulta konflitu boott ho isu lorosa
a’e
no loro
omonu , maib
bé parte lia-na
ain kontra ma
aka’as, no sira
a hatudu indikador barak ho
h inisiativa atu
a
halo re
e-unidade no
omós rekontru
usaun ba pazz, parte ida mak
m refere liu
u ba sistema fetosaa-umane
katak (feto/mane lo
orosa’e barakk mak hola mane/feto
m
loro
omonu), no itta labele mon
nu ba monob
bra
politiku
u no sai vitima
a.
Maski justisa tradis
sional mak meius
m
efetivu atu rezolve konflitu
k
iha Timor-Leste, peskizador
p
sirra,
organizasaun sosie
edade sivil no
o ajensia internasional hatto’o katak sistema justisa tradisional la
aos
meius ne’ebé apro
opriadu atu rezolve
r
kazu
u abuzu sexu
ual no violén
nsia domestika seluselukk16.
UNMIT
T nian relatorriu periodiku kona-ba dire
eitus umanus (1 Jullu 2009 – 30 Juñu 2010)17 dehan
katak vitima feto no
o labarik sira
a la hetan pa
artisipasaun adequadu
a
iha
a prosesu justisa tradisional.
Dala-b
barak, rezultadu husi prose
esu justisa tra
adisional la fo
orte ba ema suspeitu
s
atu halo
h
tuir no la fó
konsid
derasaun ba sira
s nian ofenssa/sala ne’eb
bé grave.
Limitassaun ida tan husi justisa tradisional ma
aka dala-ruma
a la forte atu bele uza me
edia ida ne’e ba
resolve
e kazu konflitu entre gru
upu boot – inklui grupu arte marsiaiss nomós enttre familia. Por
P
ezemp
plu kazu insid
dente arte-marsiais iha Distritu
D
Malian
na no Dili no
o fatin seluse
eluk, akordu ba
dame konsege rea
aliza no involvve parte oioin
n maibé ikus mai ema, fa
amilia ka mem
mbrus grupu la
kumprri atu halo tuirr no ikus mai halo
h
fali asaun violénsia ba
a malu.
Bazeia
a ba rezultad
du intervista no
n diskusaun
n fokus grupu
u, iha posivel katak akord
du kultural da
ala
ruma la dun efetivu tanba kazu ne’ebé
n
involve
e grupu arte marsiais
m
oioin
n hatudu kata
ak sira fiar liu ba
valor regulasaun
r
ka
a dutriña gru
upu nian duké
é fiar ba valo
or regulasaun kultura-komu
un, relijiaun, no
fiar ba
a orientasaun
n moral husi inan-aman. Iha posivel mós bainhira grupu etn
niku oioin he
ela
hamutuk iha area id
da, kultura ba
a justisa tradissional la dun efetivu atu uzza no aplika ba
b resolve ka
azu
konflitu
u tanba la dun iha sintidu atu sai na’in ba regulame
entu ne’ebé kria iha komun
nidade iha area
ne’ebé
é refere. Tanb
ba ne’e presizza halo peskkiza klean tan
n kona-ba ako
ordu kultura nian
n
efetividade
ba resolve kazu kon
nflitu.
16
Timorr-Leste nian kod
digu penal ne’eb
bé promulga iha
a tinan 2009 kla
asifika violensia domestika hane
esan krime publiku,
nune’e kasus
k
violensia domestika
d
presizza hatama sistem
ma justisa ofisial liu
l husi prokurador/a
17
United
d Nations Missio
on in Timor-Lestte (2010). Facin
ng the Future: Periodic Report on
o Human Rights Developmentss in
Timor-Le
este (1 July 20
009 – 30 June 2010), p. 25. / UNMIT (2010
0). Hateke Ba Oin: Relatóriu Periódiku
P
kona ba
dezenvo
olvimentu Direitus Umanus nian iha Timor-Leste: 1 Jullu 2009 – 30
3 Juñu 2010), p.. 25.
5. Kultura
K
no
o Konflitu
u
Bezeia
a ba intervistta no Diskusa
aun Fokus Grupu
G
(DFGs)) kona-ba assuntu kultura iha distritu 13,
1
membrus komunidade kumprie
ende katak kultura
k
bele hametin pazz no estabilid
dade. No mós
sistem
ma fetosaa-umane mak importante liu atu ham
metin koizau
un sosial no
o mós fasilita
rekonssiliasaun.
Maski peskiza hetan persepsaun pozitivu kona-ba ku
ultura no ko
ostume, liderr no membrrus
komun
nitariu identifik
ka katak kultu
ura mós bele kria konflitu. Importante liu
u atu rekoñesse katak kultu
ura
laloos asuntu ne’eb
bé aat ka negativu maibé bainhira
b
ema aplika valor kultura
k
ho ma
aneira ne’ebé la
tuir kbiit ba realidad
de moris ne’e bele fó influe
ensia ba ema nian moris.
Preoku
upasaun boott katak familia
a presiza fó osan
o
ka sasan
n barak atu halo serimonia
a kultural, ma
aka
laiha rekursus
r
atu suporta ba fasilita
f
eduka
asaun ba oan
n sira, hadi’a
ak uma, ka halo
h
tratamen
ntu
saude ba familia nian moras. Ko
ondisaun kiakk ka pobreza bele kria tenssaun iha familia nomós la fó
oportunidade ba la
abarik no juve
entude atu de
ezenvolve sirra nian moriss. Dezafius boot iha nasaun
Timor mak violénsia ne’ebé invo
olve juventud
de tanba ne’e
e karik laiha rekursus
r
atu fó ba sira nian
dezenvvolvimentu be
ele fó impaktu
u negativu.
Kostum
me barlakead
du mak ezemp
plu ida ba kria
a tensaun. Re
ezultadu peskkiza fó esplika
a tiha ona kattak
barlake
e iha ligasau
un ho violénsia domestika. Nomós tanb
ba fetosaa ih
ha obrigasaun
n boot liu dalaruma konflitu akontese entre fe
etosaa no um
mane. Iha kazzu ne’ebé akkontese tanba fetosaa la fó
barlake
e tomak, ma
aka umane bele
b
hotar ho
odi fó malisa
an ba fetosaa
a sira. Mane
e mós bele iha
potenssia boot atu halo
h
haksesu ho nian mem
mbrus familia (feen) tanba mane laiha kapasidade atu
a
selu ba
arlake ba feto
o nian familia
a, tanba ne’e mane foun presiza
p
hela hamutuk
h
ho fe
eto nian famiilia
uma-lissan.
Iha pa
arte seluk iha sistema kabe
en-mistura, por
p ezemplu akontese
a
entrre fetosaa-um
mane, katak iha
parte ida laiha kbiit atu bele fó
f kontribuisa
aun sasan ho
h valor 50%
% iha prosessu preparasaun
fasilida
ade ka osan ba suporta fe
esta kazamentu, maka be
ele iha potensiál atu kria konflitu liu hu
usi
insulta
a malu, konse
ekuénsia ne’e
ebé babain akontese
a
entre parte ida (fetosaa no umane), labe
ele
hola parte
p
máximu
u iha serimon
nia ida ne’e no ba futuru
u bele kria konflitu
k
no esstraga ligasaun
familia
a.18 Indikador hirak ne’e be
ele aplika iha lia-moris
l
no lia-mate.
Aspeitu seluk hane
esan kaben entre
e
feto ho mane husi ettniku ka distritu seluk laiha
a konkordanssia
kona-b
ba valor barla
ake entre kosttume rua ne’e
e, maka iha po
osivel bele krria konflitu enttre parte rua.
Proble
ema liga ba eransa,
e
AtRe
eS nian siste
ema monitorizzasaun hetan
n beibeik kazzu. Iha konflitu
mosu iha familia es
spesialmente entre maun ho
h feton tanb
ba tuir sistema
a fetosaa-um
mane, maka oan
feto la
aiha direitu atu
a bele heta
an aman nia
an eransa, maibé
m
feto barak lakohi simu regulasaun
hanesa
an ne’e no hakarak hetan
n riku-soin ba
alun husi ama
an nian eranssa. Kazu selu
uk relasiona ho
feto fa
aluk, maski niian bele simu
u eransa hussi nian laen ne’ebé
n
mate, dala-ruma membrus
m
famiilia
mane husi laen sira
a, okupa feto faluk nian erransa hanesa
an (rai no pro
operidade). Tiimor-Leste nian
kodigu
u sivil ne’ebé aprova iha fu
ulan Setembrru 2011 – inkklui artigu ne’’ebé fó garan
ntia ba feto sira
nian direitu atu heta
an eransa, tan
nba ne’e bele
e antisipa kata
ak ba futuru feto
f
barak ma
ak halo protessta
a ba lei.
bazeia
18
Iha sistema
s
kaben-ta
ama la dun iha ko
onflitu liga ba sisstema barlakeadu
u tanba barlake mak iha valor sim
mboliku ba respe
eita
uma-lisa
an duké valor fina
anseirus.
Ema ne’ebé
n
intervis
sta no DFG iha peskiza hato’o
h
katak familia balun iha komunid
dade ne’ebé iha
posive
el atu bele hallo festa serim
monia, por eze
emplu (kazam
mentu nss.) no
o familia balu
un ne’ebé mo
oris
kiak no
o laiha posibilidade atu halo festa serim
monia ne’e, be
ele hamosu in
nveja-sosial ne’ebé mak be
ele
kria ko
onflitu.
Ikus mai,
m
refere ba
b rezultadu relatoriu poliitika ba daha
aat nian “Uzza Alkohol Liiga ba Konfllitu
(Outub
bru 2010)” ne
e’ebé liu husi analiza komp
parasaun ba dadus
d
peskizza kostume ku
ultural maka iha
serimo
onia kultural laiha limitasau
un ba labarikk sira atu konssumu alkohol. Karik laiha meius atu ha
alo
kontrolu ba sira no abitua ona
a, maka iha posivel bele
e kria konflitu
u bainhira sira envolve iha
serimo
onia ka festa
a ruma. Sistema monitorrizasaun AtR
ReS beibeik simu informa
asaun kona-ba
insiden
nte violénsia ne’ebé liga ba
a envolvimentu labarik ka juventude
j
relasiona ho konsumu alkoho
ol.
KO
ONKLUZ
ZAUN
Peskizza ida ne’e hatudu
h
katak kultura no kostume
k
iha papel atu re
egula moris kkomunidade no
hametin unidade ih
ha familia. Bainhira dispu
uta akontese kultura mak meius atu rezolve
r
liu hu
usi
justisa
a tradisional.
Maibé kultura mós
s bele kria konflitu
k
tanba
a familia iha obrigasaun boot atu kon
ntribui rekurssus
ekonómiku no finan
nseirus iha attividade fetosaa-umane. Sira uza rekurrsus boot atu sosa hahan no
hemu--bebidas duké
é uza osan ba
b hadia uma, suporta oan
n ba eskola, tratamentu
t
sa
aude familia no
nesesiiedade seluk familia nian henesan (ha
an, roupa). Nomós
N
iha fa
atin balun apllikasaun justisa
tradisio
onal liu husi media
m
kultura – ema, famillia ka grupu balun
b
la kump
pri atu halo tuir. Kona-ba fe
eto
no lab
barik sira ne’e
ebé sai vitima
a – metodu id
da ne’e la be
ele rezolve sira nian probllema ho justisa
tradisio
onal.
Ho pre
eokupasaun kostume kultu
ura hirak ne’e
e maka autoridade lokal no
o membrus ko
omunidade jeral
balun rekoñese no sira iha inisiativa atu had
di’a dezafius iha kostume kultura ne’e rasik hodi be
ele
halo mudansa
m
ba futuru relassiona ho eziijensia moriss agora iha kontestu so
osiu-ekonómikku.
Rezulttadu peskiza hatudu katakk iha tempu uluk sosiedad
de uza sasan
n nu’udar riku
u soin ho valor
simbollikamente ba barlake maib
bé mudansa agora
a
ema uzza osan hodi valoriza barla
ake ne’ebé mak
la kondisional ho fa
amilia nian re
endementu fin
nanseirus, preokupasaun ida tan iha ezijensia
e
atu hili
h
karau ida ho nian folin boot be
ezeia ba kond
disaun no prresu agora. Ne’e
N
duni lide
er no membrrus
komun
nitaria bele es
spera atu uza sasan simbo
olikamente ba
a valor barlake
e hanesan sisstema uluk.
Fó korrajen ba entid
dades hotu-ho
otu hanesan autoridade
a
Go
overnu, sosie
edade sivil, lid
der komunitarria,
komun
nidade jeral, atu
a loke disku
usaun aberta hodi bele prrezerva no ko
onserva kulturra ba responde
moris komunidade
e ho kondisa
aun agora. Atu
A
alkansa objetivu ne’’e importante
e presiza ha
alo
nsa ba sistem
ma barlakeadu
u katak uza sa
asan tuir kbiitt familia nian moris.
m
mudan
BIB
BILIOG
GRAFIA
A
Allden, Susan (200
07). “Internaliising the Cullture of Human Rights: Securing
S
Wom
men’s Rights in
Post-C
Conflict East Timor”
T
Asia-P
Pacific Journal on Human Rights
R
and the
e Law: Volum
me 8, Issue
Hohe, Tanja and Nixon,
N
Rod (2003). “Recon
nciling Justice
e: ‘Traditional Law’ and State Judiciary in
East Timor.”
T
Washington DC: Un
nited States In
nstitute of Peace
Mugga
ah, Robert, ed.
e (2010). “U
Urban Violencce in an Urba
an Village: A Case Studyy of Dili, Timo
orLeste” Geneva: Geneva Declara
ation Secretarriat.
Ospina
a, Sofia and Hohe, Tanja
a (2002). “Tra
aditional Pow
wer Structuress and Local Governance in
East Timor,”
T
A Case
e Study of the
e Communityy Empowerme
ent Project (C
CEP) December 2002
Schae
effer, Richard T. (2006). “So
ociology: A Brief Introductiion (6th ed.)”. Boston: McG
Graw-Hill.
Trinda
ade, Jose ‘Jo
osh’ (2011). “Lulik: The Core of Timorese Values,” Paper presented at:
Comm
municating Ne
ew Research
h on Timor--Leste: 3rd Timor-Leste
T
ociation (TLS
SA)
Study Asso
Conferrence. Dili, 30
0 June –1 Julyy 2011.
Trinda
ade, Jose 'Jos
sh' (2008). “R
Reconciling th
he Conflicting
g Paradigms: An East Timorese Vision of
in Timor-Leste:
the Ide
eal State,” in
n David Mearrns with S Fa
arram (ed.), Democratic Governance
G
Recon
nciling the Loc
cal and the Na
ational, Darw
win: Charles Darwin
D
Universsity, Darwin, pp.
p 160 – 186
6.
Tylor, Edward Burn
nett (1871). “Primitve Cultture: Researcches into the Developmen
nt of Mytholog
gy,
Philoso
ophy, Religion, Langauge,, Art and Cusstom (V. 1)” Itthaca: Cornelll University Library,
L
Octob
ber
2009
United
d Nations Inte
egrated Missiion in Timor--Leste (2010)). Facing the Future: Periodic Report on
Human
n Rights Deve
elopments in Timor-Leste: 1 July 2009 – 30 June 2010.
ANE
EKSU: METO
ODULO
OJIA BA
A PROG
GRAMA
A
ATR
RES
Iha tin
nan primeiru husi monito
orizasaun sisstema AtReS, Belun kom
mesa halo re
ekrutamentu ba
monito
or lokal sira . ema na’in ru
ua (mane no feto)
f
ba kada
a targetu subdistritu. Monitor sira nu’ud
dar
volunta
ariadu ne’ebé
é hola parte iha komunida
ade, barak ma
ak hetan poziisaun iha sossiedade sivil nia
n
laran. Monitor sira ne’e
n
hetan tre
einamentu kon
ntinua ba ana
aliza no transfformasaun ko
onflitu, no hetan
suporta direta husi lima kordenador rejional Belun
B
nian. Pe
essoal hirak ne’e
n
fo kontrib
buisaun boot ba
finaliza
asaun dadus
s AtReS, no maski Belun
n servisu na
afatin atu asegura ligasaun pozitivu ho
parseirru lokal oin-o
oin, maibe da
ala barak mon
nitor hasoru dezafiu
d
relasiona ho valid
dasaun relatoriu
husi po
olisia no ofisia
al lokal sira.
Belun iha ligasaun
n ho parseiru
u lokal liu hu
usi nian man
nejamentu no
o rede-servissu rejional, atu
a
investiga no refors
sa relasaun nesesaria
n
ho
o autoridade lokal sira. Staff AtRes mós
m
atualmen
nte
servisu
u hodi suportta monitor sira
a iha Suai, no
o fatin sira se
eluk, atu esta
abelese no ha
ametin ligasaun
ho fonte ofisial no sosiedade
s
sivil atu bele ase
egura visaun oioin ba kolesaun dadus.
Monito
orizasaun hala’o dala bara
ak liu husi ob
bservasaun, la
a’os investiga
asaun, modellu observasaun
uza ko
ontaktu rede--servisu lokall no kompren
nde dinamika
a iha komunid
dade ne’ebé hato’o sira nia
n
reasau
un. Relatoriu tuir formatu rua
r . ida mak buka hatene
e tuir insidente
e violensia (h
husi ameasa no
intimid
dasaun to’o estragu
e
ba prropriedade no
o asaltu fisiku
u) no seluk mak,
m
halo iza
ame ba fatorres
ekonomika, sosial, politika no fa
atores esterna
al seluk ne’eb
bé liga ba tensaun komunidade. Relatoriu
monito
or kobre mós atividade da
ame no dezen
nvolvimentu. Ho natura ob
bservasaun no
n objetivu hu
usi
monito
orizasaun, sis
stema AtRes mós fasilita mata-dalan
m
re
eferimentu ap
propriadu atu bele atende ba
asuntu
u sira hanesa
an violensia bazeia
b
ba jeneru. Ida ne’e diak liu fali responde
r
esp
pontanea dire
eta
ba kad
da insidente.
Sistem
ma monitoriza
asaun harii tu
uir estudu ko
omprensivu kona-ba
k
mekkanismu aten
nsaun sedu iha
nasaun sira seluk, no
n buka atu limita resposta
a individual. Presiza
P
halo kolesaun info
ormasaun kon
naba insidente violensia no mudansa iha komu
unidade liu husi analiza komparativa
k
b rejiaun hotu,
ba
tema, no periodu tempu. Wainhira relata insidente id
da, monitor sira presiza hatene auto
or,
respon
ndente, metod
du no impakttu (tuir medida
a oioin) atu bele
b
deskreve
e akontesimen
ntu ida. Minim
mu
presiza
a fonte rua atu
a konfirma insidente id
da, no preven
ne reportajen
n ba rumoress. Relatoriu ba
situasa
aun tuir forma
atu sim/la’e no
n presiza in
ndikasaun ba mudansa ind
dikador, menus ka aumen
nta
ou naffatin de’it.
Relato
oriu insidente sei kolekta semanal no re
elatoriu ba sittuasaun sei re
ealiza kada fu
ulan. Dadus sei
s
verifika
a husi refere
ensia informa
asaun lokal no
n nasional se
s posivel, no sei hatama
a ba Databa
ase
Dame no Konflitu Nasional. Lala’ok inside
ente hotu sei tau ba ana
aliza no sei foti asaun ba
akonte
esimentu parttikular. Indikador sira husi relatoriu situasaun sei tau
u skor ba sira
a nian potenssiál
konflitu
u. Ezistensia husi desastrre naturais, pur
p ezemplu, bele aumentta presaun ih
ha komunidad
de.
Presu material uma
a-laran ne’ebé
é sa’e bele mó
ós kontribui ba
b tensaun. Id
da ne’e implikka situasaun iha
targetu
u komunidade
e hetan progrresu ou sai pio
or.

Documentos relacionados