U - Belun
Transcrição
U - Belun
Relatoorio Politika No. 5 IMPA AKTU KOSTU K UME KULTU K URA FE ETOSA AAUMA ANE BA A KOM MUNIDA ADE NIAN N M MORIS A Autor: Consstantino da C. C C. X. Escoollano Brand dao. E Editores: Eu unchim Chooi; Marilia Oliveira O da Costa; Sarah Dewhurst; and a Luis Xim menes. DILI, OUTUBRU U 2011 TABE ELA KONT TIUDUS AGR RADESIMEN NTU .................................................................................................................3 SUM MARIU EXE EKUTIVU .........................................................................................................4 REK KOMENDAS SAUN ...............................................................................................................6 INTR RODUSAUN N ...................................................................................................................10 1 MET TODULOJIA A ....................................................................................................................11 1 KON NTESTU NO O KONESIM MENTU ......................................................................................12 1 KUL LTURA NIA AN APLIKASAUN NO IMPAKTU I .............................................................14 1 1. Kultura no n Moris Koomunidade .................................................................................14 1 i Kontestuu Ekonómikuu.............................................................................16 1 2. Kultura iha 3. Kultura iha i Kontestuu Sosial ......................................................................................17 1 4. Papel Ku ultura ba Haarii Paz ........................................................................................19 1 5. Kultura no n Konflitu ...................................................................................................21 2 KON NKLUZAUN N ....................................................................................................................22 2 BIBIILIOGRAFIA A ...................................................................................................................23 2 ANE EKSU: METODULOJIA A BA PROGR RAMA ATR RES ....................................................24 2 AG GRADES SIMEN NTU Iha tinan 2008, Belu un hala’o koo operasaun ho o Sentru ba Rezolusaun R Ko onflitu Interna asionais (CIC CR) iha Un niversidade Columbia C hod di Harii Sistem ma Atensaun no Respond de Sedu (AtR ReS) iha Timo orLeste. Harii atu aum menta liu tan n sistema responde sedu ba konflitu no o prevene nu umeru violénssia ne’ebé é aas iha nive el nasionál no nivel komuniidade. CICR no Belun reko oñese katak, sistema AtRe eS presiza ba aze koordenasaun ho prog grama no asaun konjun nta husi parse eiru hotu iha subdistritu no nivel nasio onál. Ba ida ne’e, n ami reko oñese Governu Timor--Leste, organ nizasaun sosiiedade sivil nasionál n no reprezentante r e seluk husi Estadu ba sira nian ko ooperasaun no n dedikasaun aktiva ba assuntu prevenssaun violénsia iha Timor-L Leste. CICR no Belun hak karak mós ha ato’o obrigadu u ba Polisia nomós Departtementu balun husi Governu a nia koopera asaun hodi fasilita asessu ba estatistika a krime nasio onál. Asessu ba Timor--Leste ba sira fonte dadus d ekstern nal ne’ebé ma ak halo sistem ma AtReS sa ai di’ak liu iha nia relatoriu no fó ajuda iha preparrasaun dadus s. Sistem ma AtReS hetan suporta husi h Departa amentu Negosiu Estranjeirru Governu Irlandia liu hu usi Unidad de Rezolusau un Konflitu no omos Governu u Alemaña liu u husi Organizzasaun GIZ. Belun de’it, nu’udarr autor, iha responsibilidade ba ideas, opiniaun o no ko omentariu iha a relatoriu lara an, sira ne e’ebé la refleta a ka represen nta politika Irissh Aid nian no GIZ. SUM MARIU U EXEK KUTIVU U Kultura a no kostume e mak importa ante iha moris komunidade iha Timor-L Leste, iha gru upu etniku oio oin ne’ebé é eziste iha Timor, T uza sirra nian lingua a ida-idak no o sira nian ko ostume tuir siira nian fiar iha animissmu deste tempu antigu sira s nian bei’ala sira. Iha a tempu kolonizasaun nom mós iha tempu ukun-a an, kultura fó identidade no n estabilidad de ba ema Timor. Depois Timor-Leste ukun rasik-a an, sidada aun sira fó imp portansia liu ba b sira nian kultura k nu’uda ar identidade nasaun. n Maski iha kostume seluk oioin grupu g etniku hotu h tuir siste ema fetosaa-u umane, bainh hira ema kaben fetosaa a no umane sai familia bo oot ida nomóss sira presiza a suporta mallu no fahé rekkursus atu ha alo serimo onia hanesan n kaben, halo o fetosaa-uma ane, halo um ma-lisan ka um ma-lulik, fune erál, aniversariu no selu useluk). Sasa an ne’ebé sira a presiza fó ba a malu maka deside husi sira s nian fiar uma-lisan. u Sistem ma fetosaa-um mane, importa ante duni iha moris komun nidade tanba sistema s ba ha ametin unidade familia a nomós hametin solidaridade no paz ih ha komunidad de, ami halo peskiza ida ne’e n atu estuda klean kona-ba preo okupasaun ida a ne’ebé prog grama AtReS S1 hetan liu husi sistema monitorizasaun ne’ebé é indika katak k serimonia kultura k balun bele kontrib bui ka kria ko onflitu iha fam milia nian mo oris nomóss iha komunid dade. Durantte halo peskiza ida ne’e hetan h informa asaun ne’ebé é konfirma kattak kostume balun bele kria tensau un iha moris familia f nomóss iha posivel bele kria kon nflitu tanba membrus m familia nian presiza kontrib bui sasan barrak ba malu la tuir sira nia an kbiit ekono omia ida-idak. Dala-ruma tensaun t nomós konflitu u, liga ba violénsia domesttika (Gender Equality) nun ne’e mós halo o ema moris pobreza p ka kiak nafatin n atu asesu ba b nesesieda ade moris hanesan (hahan, uma, roup pa, nss), hane esan laiha kb biit familia a atu suporta sira s nian oan ba asesu edukasaun. Maskii dezafius ba arak kultura mak m meius attu rezolve ko onflitu no ham metin dame ih ha komunidade nian moris. m Tuir re egulamentu no valor kultura lia-nain sira no lideran nsa komunita aria halo justisa tradisio onal ba respo onde disputa oioin iha kom munidade. Akkordu ba dam me hanesan ‘nahe-biti boo ot’, jurame entu kultura no n tara-bandu u mak meius ne’ebé babaiin aplika iha moris m sosieda ade atu resolve konflitu u. Mekanismu tradisional hanesan ne’’e sei kontinu ua atu iha pa apel boot tan nba instituisaun estadu u sira, partikularmente sistema justisa a formal, laih ha rekursus no kapasida ade nato’on ka sufisie ente atu fó ben nefisiu ba kom munidade sira a. Lideransa komunittaria nomós komunidade e jeral rekoñ ñese katak iha i preokupa asaun kona-ba kostum me kultura ne’ebé n fó im mpaktu negattivu ba kom munidade nian moris hussi parte sosioekonómiku. Tanba ne’e importa ante atu halo diskusaun klean hodi bele e halo mudan nsa ba sistem ma balun ne’ebé la fav voravel atu fó ó benefisiariu ba moris. Entidade nomó ós grupu rele evante iha nivvel nasion nál no nivel lokal presiza pa artisipa iha diskusaun. Objetivvu ba diskusa aun no dialog gu mak atu prezerva espirritu no valor kultura k nian ba b grupu etniku oioin hodi h fortifika identidade lo okal no nasionál, maibé nomós atu he etan meius ho odi prevene ba familia a sira atu uza rekursus fina anseirus ba serimonia s kulttural maibé uza u rekursus atu dezenvolve sidada aun Timor oan n sira, espesia almente ba jo oven sira atu hetan formassaun espesifikku. Hodi hamenus h pers sepsaun ema a balun katakk sistema barllakeadu dala--ruma uza feto nu’udar feen mak sa ai hanesan mane/la’en m nia an propriedade, lider komunitariu no lia-nain sira bele e halo kampaña atu prromove no fó ó respeita ba a feto nian valor v ka dign nidade. Nomó ós kultura nian impaktu ba 1 Progra ama AtReS halo monitorizasaun iha subdistritu 42 4 iha Timor-Lesste no uza indika adores monitorizzasaun hamutuk 63 atu suka at mudansa iha situasaun s no insiidente violensia. Atu komprende klean tan kona-ba metodulojia ba b programa AtR ReS nian bele haree aneksu. juventu ude (feto-man ne), espesialm mente kostum me kultura ba barlake ho nian ligasaun fó f afeita ba sira atu bele kaben ka hola h malu tan nba laiha kbiitt atu fó folin ba b feto no iku us mai iha pottensiál boot atu a joven sira s bele invo olve iha kazu oioin. o Liu husi meius han nesan ne’e, kultura ne’ebé é eziste iha Timor T bele pre ezerva no hetan lejítimidade no imp portansia han nesan forsa po ozitivu ba dire eitus umanuss, koizaun sossial, respeitu no unidade iha sosied dades sira ne e’ebé eziste ih ha Estadu de emokratiku. Nomós N bele promove p familia sira atu uza rekursus ba membrrus familia nia an saude no edukasaun. e Peskizza ida ne’e hatudu h katak kostume kulttural hametin n kolaborasau un no unidad de entre famiilia sira. Kultura K mak iha i potensiál maka’as atu fó rekursus ba atividade ekonomiku liu husi deve no impressta osan no atividade seluseluk ne’eb bé bele impro ova ema atu moris ho prrosperidade iha sosied dade duké uza rekursus attu ba halo se erimonia ka selebrasaun s k kultura ne’ebé é la fó vantajen pozitivvu ba moris. REK KOME ENDASA AUN Bazeia a ba rezultad du peskiza hu usi programa AtReS hodi aprezenta re ekomendasau un ba entidade relevantes: overnu Ba Go • Ministériu Justisa ham mutuk ho Sek kretariu Esta adu Kultura bele prepara a lei atu regu ula serimonia kultura k hodi halo h limitasau un ba sasan ka k osan ne’ebé kontribui nu’udar n barlake iha sistema a fetosaa-um mane. No mós presiza ha alo konsultasa aun popular ba sosiedades hotu-hotu atu a identifika ba indikadorres balun ne’’ebé mak saii nu’udar dezzafius ba mo oris familia; • g - Sekretáriu Esta adu Kultura, presiza apoiiu orsamentu ba harii senttru Hato’o ba governu kulturais/(sa anggar buda aya) iha nivvel suku. Ho o fasilidade ida ne’e, iha posivel ba komunidade atu dezenvvolve sira nian n kultura rasikk liu-liu ba sira a foin-sa’e sirra nu’udar ai-rin ba nasaun iha futuru de ezenvolvimen ntu Timor-Lesste. Nune’e mós m presiza tau funsionariu iha baze ka a iha sentru ne’e hodi halo observasaun n direta ba lalaok kultura ne’ebé n eziste no habelar infformasaun ko ona-ba koope erasaun servvisu entre Governu G ho komunidade k iha baze; • K e Turismu T (MT TCI) no Sekre etariu Estadu Kultura ho odi Hato’o ba Ministériu Komersiu ultura liu hussi planu atu ba b dezenvolve e visaun ba setor s turismu u maibé presiza promove ku halo servis su hamutuk ho lider loka al. Atu nune’e bele hasa ae rendementtu komunidade nu’udar van ntajen hodi sira bele hetan benefisiu ba b favorese moris. m Governu, doador sira hodi dezen nvolve kultura a, presiza le ei hodi fó mó ós podér lokkal atu konse erva kultura ba dezenvolve e setor turism mu, hanesan “saw-batar/kkoileta-batar ho sakrifisiu”” husi Suai iha fulan Abril, “Metchi-Me//koileta miñoka tasi” nu’u udar hahan lo okal husi La autem iha fulan Marsu ba kada k tinan-tin nan, Governu u bele halo publikasaun p h hodi turista siira bele hatene festa popular iha komunidade, Goverrnu presiza krria no halo mo onitorizasaun ba mekanism mu atu garantia a katak osan n rezultadu ne e’ebé hetan husi h setor turrismu presiza a fó benefisiariu diretamente e ba komunid dade nian morris rasik; • S E Estadu Kultura, presiza hili assesor hu usi lia-nain sira husi distrittuHato’o ba Sekretariu 13, atu ko’a alia kona-ba kultura iha nivel nasionál iha país ida ne’e, sira pre esiza fó hano oin iha parte sosio-ekonom miku kultural, politiku ba ainhira estadu Timor-Lesste presiza iha kondisaun hodi harii dam me; • S E Estadu Kultura hodi fó ap poiu orsamentu no materia al ba kultura liu Hato’o ba Sekretariu husi servisu u hamutuk ho o TVTL hodi reforsa programa publika asaun kultura iha televizau un, Casa Produção Audioviisual (CPA), Radio hodi fó ó sai kona-ba a kultura ne’e ebé mak ezisste iha nasaun; • E p presiza kria materia kona-ba kultura a iha kurikulu um Hato’o ba Ministreiu Edukasaun, e, iha prosessu aprendizajen husi nasio onál to’o nivell suku. Importtante tebes kria Timor-Leste kurikulum lokal kona-b ba edukasaun kultura iha eskola prrimaria, pre-ssekundaria, no sekundaria atu nune’e foin-sa’e f Timor oan sira bele b hatene sira s nian kultu ura loloos rassik hodi minimiza influénsia a tanba foin-ssa’e sira agorra abitua liu ona o ho akultu urasaun kultu ura husi rai selluk nian. Parrte seluk móss fó hanorin ba b foin-sa’e sira s atu hatene kultura nian vantajen no o desvantajen n ba valor ne’’ebé kontra prinsipiu direitu us umanus, nune’e n mós sira presiza hattene aplikasaun kultura fó dezafias ba familia f atu be ele hetan morris avansadu no prosperiu. Fó oportunidade mós ba estudantes sira atu bele e aprende dansa ho musika kultura trad disional liu hussi programa ekstra-kurikule e er. • M Ed dukasaun, ka arik bele halo o peskiza klea an no hakerekk istória kultural Hato’o ba Ministériu Timor nian. Atu ema se eluk bele hattene, presiza a hatudu ba ema e estranje eiru sira nomós komunidade sira bele estuda ka kuñese k liu ta an liu husi dokumentu d eskritu hanesan referensia livro l ne’ebé bele b publika iha i instituisau un akadémika a, sentru biblioteka nasion nál no orietasaun to’o iha ko omunidade ho odi ema hotu iha posivel attu bele lee. • I a servisu ham mutuk ho ko ontraktor sira a, presiza ha alo Hato’o ba Ministériu Infrastrutura un ho autorid dade lokal antes a atu rea aliza projetu infrastrutura hanesan (ha alo konsultasau estrada, instalasaun se entru eletrisidade, ponte nss.). n Sira prresiza fó kon nsiderasaun no respeitu na atureza liu hu usi fiar kulturra tanba projjetu dezenvo olvimentu iha posivel atu fó impaktu ba a kondisaun populasaun p a ambiental iha a komunidade e ho rezultad du projetu bo oot infrastrutura a oli pezadu. Karik bele fó konsidera a ba komunid dade lia-nain n sira iha kada distritu atu halo tuir seriimonia sakrissifiu ba hamulak rai no be ei’ala sira hod di labele rezulta impaktu ne sira nian moris rasik, parte egativu ba komunidade k p seluk projetu p ne’e fó prioridade ba b komunidad dae lokal ne’e ebé projetu re efere hodi hettan benefisiarriu; • S E Estadu Kultu ura, ema sida adaun presiza a hatene kulttura no sé mak Hato’o ba Sekretáriu ema ne’ebé é ‘Liurai’ prem meiru iha rai Timor T ida ne’e e no ukun povvo ho nian do omin tomak. Ho H objetivu ne e’e bele kria paz no unida ade no foti-sa a’e aas kostu ume tradisau un nu’udar em ma Timor oan rasik, ba jera asaun foun ne’ebé ukun agora a presiza uza sistema a lideransa ne e’e hodi ukun povo p domin no dame; • u husi Sekretariu Estadu Kultura, MT TCI no SEJD D kuntinua hala’o program ma Governu liu kultura ne’e ebé halo ona, maibé karik bele program ma kultura sira a ne’e mós be ele mai halo iha baze ba fattin hotu-hotu, alen de halo ona iha foho o Ramelau. Hodi nune’e ko omunidade kb biit lae sira iha a oportunidade atu bele ha alibur malu ho o festa popullar kultura iha a sira nian fatin rasik, nu’ud dar eventu ho odi povu ba moris amizade no harmonia a sosial. Ba Parlamentu Na asionál • Parlamentu Nasionál – bele halo disskusaun ba le ei ruma hodi regula prossesu seremon nia kultura atu minimiza imp paktu negativu ba familia nian n moris, Pa arlamentu mó ós bele konvida lider lokal, lia-nain, l grupu juventude, grupu feto atu hato’o sira nian perspekktivu kona-ba lei ida ne’e. Ba Go overnu Sekre etáriu Estadu u Kultura, NG GOs, doadore es nasionál no n internasio onal • Bele suportta komunidad de atu harii ka a hadi’ak sira nian uma-lisa an ka uma-lulik ne’ebé hetan sunu no strragus iha tem mpu kolonial. Tanba T iha tem mpu ne’ebá, uma-lulik/lisa u n nomós sasan lulik balun hetan h straguss, iha era uku un-an ne’e pre esiza halo rekontrusaun ba b ne’e, nu’ud dar pasu importante real hodi h halo kon nservasaun ba b kultura Tiimor-Leste. Atividades A ne e’e nu’udar sollusaun alternativa hodi be ele halo muda ansa modernizasaun kultu ura, presiza tau prioridades ba distritu 13 3, tau pesoal iha distritu ho odi bele haree e ba asuntu kultura k lokal; • a kada nivel distritu. Hod di fasil ba em ma/komunidade Estabelese museum-kultura nian iha externu ka a liur sira bele b hatene liu tan kultura husi pa arte ida-idak nian no be ele akumula/ha alo’ot hamutu uk mós simb bolu espesífikku husi kada parte lisan/trradisaun etniku este. Atu alkkansa objetivu ne’e, bele promove da ansa tradision nal ruma nian iha Timor-Le asan-sasan trradisional han nesan: tais, belak, b surik, bote, kelu, manu ne’ebé uza kostum ka sa h nian signiffikasaun ba sasan hirak ne e’e; fulun nsst, ho • amentu liu husi programa a edukasaun n sivika. Liu husi Belun hodi hato’o ba Halo treina Skretariu Estadu E Kultu ura e Despo ortu, NGOs atu presiza tebes hame etin no hasa a’e kapasidade e joventude liu husi treinam mentu hodi dezenvolve ku ultura-arte hanesan (musikkal tradisional, qiatru, tebe-ttebe no selusseluk tan). Nune’e mós ba komunidade kona-ba lala aok kultura ne’e ebé bele orienta ema atu halo mudanssa ba sira nia an moris baze eia ba ezijenssia moris ekonomia; Hato’o o Ba Grupu Etreteniment E tu no Sosiedade Tomak • Utiliza atrib butu/simbolu valores kultura sira selu uk hanesan (bidu ho kanta tradisional, tebedai/liku urai uza baba adok) iha eve entu importante. To’o ona tempu atu bele dezenvolve kultura nu’u udar indetidad de nasionál no n hatudu ba mundu seluk hodi bele hetan benefisiariu balun iha setor s ida ne’e. Tanba ne e’e presiza husu h ba ita hotu nian inisiativa atu iha konxiénsia ‘kultura Amo oroza’ ba Tim mor nian rasikk duké uza/ap plika dansa modernu m husi rai seluk ka da ansa modernu u ne’ebé kolonial rai hela ba b ita; Ba So osiedade Siviil • Bele halo peskiza p klean n liu tan ba siistema kultura a sira iha rai laran. Asunttu kultura barrak mak oras ne’e n komunidade liu-liu jovven sira nunkka dezenvolve kultura loka al maibé abitua liu ho komu unidade mode ernu iha vila sira s nomós ha alo planu asaun ba rezulta adu peskiza, iha parte ne’eb bé sosiedade bele fó asaun n. Nomós pre esiza halo pesskiza kona-ba a ligasaun enttre prinsipiu dirreitus umanus nian no sistema justisa tradisional, ih ha mós posibilidade atu be ele halo peskiz za klean kata ak ema uza ju ustisa tradisio oanl hodi rezolve konflitu bele efetivu no ema bele kumpri ka lae. Ba Lia a-nain no Lid der Lokal • Bazeia ba lei tradisional ne’ebé ezisste, bele mós kria lei eskriita hodi kontrrola no koserrva e moris agora, presiza fó apoiu a ba kultu ura. Hato’o ba a governu lokkal, kultura tuir nesesiedade tanba duran nte ne’e ko’allia kultura hussi ibun ba ibu un de’it, dala--ruma labele garantia g kultu ura ne’e hodi eziste e di’ak ih ha komunidad de tuir konkorrdansia komu un, nomós ho odi konsagra liu tan, hatuurr kondisaun ba komunida ade sira hod di valoriza kultura lokal/T Timor nian. Po P ezemplu mudansa m ne’e ebé estudante es-universida ade husi Sub bdistritu Pasa abe – Oecussse aplika durante tinan-3 ona, katak halo lei eskrita tradisional ba gastus iha kostume kultural iha sistema a fetosaa-uma ane. • o tane-aas va alor kultura ba moris sosie edade. Hodi la uza ba halo negosiasaun Haburas no (kultura lalo oos atributu ba komersial nian), Tenkke halo tuir nafatin n kultura a tuir tradisaun deste bei’alla sira nian te empu no agorra ita hotu nia an responsabilidade atu ha atutan; • at iha nivel subdistritu to’o o sukus hodi hametin no haburas liu tan Estabelese konsellu-ada sistema kultura iha kom munidade sira nian leet. Ko onsellu ne’e atu a sosializa nafatin sistem ma kultura tuir lisan ida-ida ak nian no iha a responsabilidade atu be ele halo disku usaun klean ba vantajen no o desvantajen n kostume feto osaa-umane karik iha posivel bele halo o mudansa; • Minimiza fo olin barlake ih ha sistema ku ultura fetosaa-umane. Folin n barlake sa’e e ba beibeik no fó impaktu ba komunida ade iha vida moris ekonó ómika, no ha alo mudansa sosial katak fó importansia a ba oan sira nian futuru esskola. • munitariu hod di dezevolve liu kultura tuir ida-idak nian Katuas lia-nain sira no lideransa kom dar partisipasa aun no kontriibuisaun real husi sira atu u halo konserrvasaun kultu ura kbiit. Nu’ud bazeia ba koñesimentu k komun iha so osiedade hod di hatudu ba ema e husi rai seluk katak iha mundu ne’e ebé kleur ho nia n istória kulttura ne’ebé metin; m • ansa ba tem mpu halo ku ultura fetosaa a-umane iha a lia-mate. Rekomedasa R un Halo muda espesífiku husi h ema bara ak ne’ebé hola parte iha diskusaun pesskiza katak atu bele halo liamate tuir tempu nato’o on hodi familia bele rai ossan balun ba a suporta sau ude, halo um ma, suporta oan n ba asesu ed dukasaun. Nu une’e mós karik bele halo selebrasaun s i tempu lorron iha ida de’it ho odi limita gasttus. Objetivu seluk bele fo oti ezemplu husi h rai seluk iha Asia kattak estadu bele e loke oportu unidade ba sidadaun ne’e ebe atu kaben entre (feto no mane) sira hetan supo orta finanseiru us husi Goverrnu. Belun no Centre fo or International Conflict Resolution (CICR) nian resposta r Atu ressponde ba rezultadu peskiiza ida ne’e, Belun B no CICR sei halo essforsu hanesa an tuir mai: • a - Impaktu u Kostume Kultura K Fetossaa-Umane Ba B Hato’o rezultadu ‘Relatoriu Politika de Nian Moris’, M ba parseirus deze envolvimentu hotu hane esan Govern nu, Komunidad Parlamentu u Nasionál, media m no Sossiedade Sivill no lider kom munitariu no mós ema sira ne’ebé hola a parte iha pe eskiza liu husi intervista no FGDs; • hé rezultadu peskiza, halo o diskusaun ho Belun presiza atu realizza semináriu hodi bele fah otu-hotu no he etan ideias po ositivu ba refo orsa rekomen ndasaun no koko k buka dalan entidade ho ba planu as saun, nomós estabelese ligasaun ho entidades e rele evantes atu halo implemen nta rekomenda asaun; • saun ho ‘Red de Prevensaun n no Respond de Konflitu (R RPRK)’ sira ko ona-ba relatoriu Halo diskus politika ida ne’e hodi sim mu sira nian komentariu k no o mós atu bele prepara pla anu asaun ho odi realiza atividade ne’ebé é relasiona ho o kostume ku ultura hodi ha amenus tensa aun no hametin dame iha sosiedade nian moris tuir kbiit k ne’ebé ih ha bazeia ba planu p asaun ne’ebé sira ih ha. Por ezemplu RPRK bele e halo diskusa aun ho lia-nain sira atu reg gula folin ba barlake, nomós atu buka meius seluk atu improva a moris fam milia no komunidade. Re ede ida ne’ebé estabelese husi Belun iha nivel subd distritu hamuttuk 42 atu be ele halao nian n knar hodi tau matan no re esponde konfflitu hodi limita a tensaun iha a sira nian kom munidade. liu u husi sira rassik nian planu asaun. INT TRODU USAUN Povu Timor T iha esp periensia tem mpu kolonial nomós molo ok estadu de emokratiku fo oun, ema Tim mor sira nia an identidade e nafatin baze eia ba sira nia an kultura rassik. Bainhira atu a estuda moris ema Tim mor nian, presiza p hatene e kona-ba lisa an adat no um ma-lulik. Grupu etniku oioin eziste iha Timor T no iha kultura no kostume k keta ak-ketak2 ma aibé ema balun 3 dehan katak iha aspeitu a boot ne’ebé hanesan , ezem mplu ida siste ema fetosaa--umane ne’ebé estabe ele liu husi ka aben. Fetosaa a no umane selebra s hamu utuk eventu hanesan (kabe en, aniversarriu, funerá ál nss.), kostume barak-barrak bazeia ba a fetosaa-uma ane. Uluk iha peskiza barak b kona-b ba kultura Tim mor nian ne’’ebé estuda kona-ba feto osaa-umane no ninian impaktu ba moris m sidadau un Timor nian n, maibé peskkizador sira fo okus ba asunttu barlake4 de e’it nomóss barlake nian ligasaun ho o violénsia domestika no igualidade je eneru. Konklu uzaun husi sira nian peskiza p mak kultura no kostume k Timo or nian halo violasaun ba b feto nian direitu no ha alo diskrim minasaun ba feto nian dire eitus, espesia almente siste ema barlakea adu ne’ebé ha atudu pontessial refere ba feto nu’udar mane ka a la’en nian propriedade. p P Persepsaun h hanesan ne’e e fó razaun atu a ua hatudu jen neru ne’ebé la aiha igualdad de nomós iha potensiál ba a kria violénsia a domestika no kontinu seksua al. Peskiza se eluk balun ha ato’o katak ko ostume kulturra Timor nian n hatudu indikkasaun katak la tuir prinsipiu direitus s umanus5, esspesialmente e kostume barrlakeadu. Rezulttadu hanesan n mak iha valor iha obse ervasaun ma aibé barlake sai aspeitu ida de’it tanba sistem ma fetosaa-um mane mak asu untu boot liu duké d barlakea adu. Relatoriu u politika ida ne’e n espera atu a apreze enta kompren nsaun klean tan t kona-ba sistema fetossaa-umane nomós n nian impkatu sira ba moris komunidade. Peskizza ida ne’e he etan rezultadu katak bainh hira barlake halo h tuir nu’udar asaun respeitu ba um malisan parte p rua ho simbolikamen s te uza sasan ka materi, prrosesu ne’e hatudu h duni ih ha valor no fo olin loloos fiar ba uma lisan nian duké d barlake familia balun n valoriza ho o kuantidade osan. Bainhira familia a halo serimonia ka sele ebrasaun rum ma, sira prepara sasan hanesan hahan, hemu no seluse eluk, ne’e hatu udu katak fam milia sira haka arak suporta ba b malu. Espesialmente pes skiza ida ne’e e estuda pap pel kultura ne e’ebé iha ind dikasaun ba kria konflitu no oinsa atu prevene.. Jeralmente kultura iha papel p boot atu a hametin unidade u no solidaridade s iha komun nidade Timor, maibé desd de tinan 200 09 sistema AtReS A hetan informasaun ne’ebé hatudu katak dala ruma ku ultura fó obrig gasaun boot ba b familia no o kria konflitu.. Ne’e duni peskiza ida ne e’e u kultura no kostume oioin ne’ebé tuirr sistema feto osaa-umane nomós analiza kultura nian hatudu impakttu iha moris komunidade. Peskiza ida ne’e mós id dentifika katakk kultura iha papel atu ha arii dame, maibé karik autoridade a lokal la hadi’a impaktu nega ativu ne’ebé ih ha potensiál atu a kria tensaun no kon nflitu. 2 Tuir pe eskizador Mugga ah, Robert (ed.) (2010). “Urban Violence V in an Urban Village: A Case C Study of Dili, D sira nian dialetu 35. Peskiza seluk hato’o o katak iha lingu ua 19 ne’ebé ma ak ema uza no liingua 1 mak ema la uza no lako on (Lewis , M. Paul 009). “Ethnologue: Languages off the World: Sixte eenth edition.” Da allas, Tex.: SIL In nternational,) (ed.) (20 3 Trindade, Jose Josh (2 2008), “Reconciliing the Conflictin ng Paradigms: An n East Timorese e Vision of the Ideal State,” in Da avid m (ed.), Democra atic Governace in Timor-Leste: Reconciling the e Local and the e National. Darw win: Mearns with S. Farram Charles Darwin Universiity, p. 163. 4 Barlakke laloos refere ba b kaben de’it maibe involve sistema fó sasan ba a malu entre feto osaa-umane liga a b alia-mate no liamoris. 5 Allden, Susan (2007). “Internalising the e Culture of Hum man Rights: Securing Women’s Rights R in Post-C Cobflict East Timo or.” H Rights an nd the Low, Volu ume 8, Issue 1, p. p 1. Asia-Pacific Journal on Human Espera a katak pesk kiza ida ne’e bele hadutu ba Governu Timor-Leste no sosiedad de sivil kona-ba ligasau un entre obriigasaun kultu ural no ninian n potensiál atu hasai ka aumenta a tensaun iha mo oris familia a nian no aum menta potensiál ba kria kon nflitu, nune’e e mós meius atu a utiliza kultura Timor nian hodi ha arii dame ne’e ebé sustentavvel. ME ETODU ULOJIA A Belun no CICR rek koñese komp plesidade kosstume kultura a iha moris sosiedade, s iniisiativa peskiza ne’e nu’udar explorratoriu ba dad dus atual hosi hatene deza afius hotu ba minimiza m ka prevene p konflitu nidade, ka refforsa persepssaun ne’ebé mak karik la--konsidera fattores ne’ebé relevante hotu. komun Iha interese atu ase egura kooperrasaun máxim mu husi parte hotu, Belun hato’o ba partisipantes ho otu ho intrrodusaun ba Belun B no siste ema AtReS no esplika obje etivu husi pesskiza ne’e. Intervissta inisial fok ka liu ba konfiirmasaun insiidente konflitu u ne’ebé rela ata husi monittor AtReS nian iha kom munidade oio oin. Ligasaun no kooperasa aun ho ofisiaíís Governu niian mós foka desde inisiu ba asuntu u preokupasa aun balun ba kostume kultura balun ne’ebé n la fó vantajen v ba sosiedade s nian moris ba b sosiu-ekon nómiku. Entre Novembru N 20 010 no Juñu 2011 2 iha Distrritu 13 involve e mós subdisttritu Atauro, Belun B hahú ha alo konsulltasaun, interrvista ho Govvernu – Sekkretariu Estad du Kultura no o Departeme entu balun hu usi govern nu nasionál to’o nivel su ubdsitritu, Ka atuas no ferik kultura nain, lia-nain, kateqista, ha alo diskussaun fokus grrupu (DFG) ho h membrus konseillu k sukus, grupu komunidade, mak m involve iha dezenvvolvimetu asp peitu sosio-ku ultural. Maski Belun halo in ntervista no halo h diskusaun fokus grupu u ho partisipa antes barak, relatoriu r politika ida ne’’e la dun uza metodulojia kuantitativu k kona-ba ligasa aun diretamen nte entre kosttume kultura no insiden nte violénsia. Peskizza ida ne’e uz za aprosimassaun kualitativu atu halibu ur no analiza dadus liu hu usi intervista no diskussaun fokus grrupu. Partisipantes sira fah he sira nian esperiénsia e p persepsaun n observasaun no kona-b ba oinsá kostume kultura bele b prevene konflitu. Apro osimasaun id da ne’e mak di’ak d atu estuda fatoress oioin liga ba b kultura no o konflitu nom mós examina a aspeitu sossio-kultural to omak iha mo oris komun nidade. Ema ne’ebé n partisipa iha intervista hamutuk 57 (F = 21, M = 36) no DFG D hamutukk ema 168 (F F= 53, M = 115)6, Kolesaun K no análiza dad dus halo liu husi aprosim masaun kua alitativa, nomós partisip pantes balun iha intervista a husu atu re efleta sira nian n esperiénsia a, persepsaun n no oinsá mak observva asuntu ko ostume kulturra lokal ne’eb bé bele kontrribui ba konfflitu. Téknika hanesan ne e’e, konsid dera nu’udar meius ne’ebé é apropriadu atu tau hamutuk fator konflitu hotu ne e’ebé potensiál, hodi be ele fó influens sia konstrusa aun kondisaun n sosio-kultura al hotu iha futturu. 6 lista ko ompleta husi ema ne’ebé ami intervista disponive el iha Belun, masski iha naran ballun la-fó sai, tanb ba ema ne’ebé ami a intervista a husu atu reserrva konfidensialid dade. KO ONTEST TU NO KONESIMEN NTU Ema ne’ebé n hanorin antropolojia a no sosiolojia a uza definisa aun oioin kon na-ba kultura.. Definisaun ida ne’ebé é ema barak uza u no komprrende esplika katak “kulturra mak entidade kompleksu u no boot teb bes ne’ebé é inklui koñesimentu, fiar, arte, lei, moral, m kostum me, nomós abilidade ka hahalok h ne’ebé membrus sosiedad de sira halo no n uza”7. Deffinisaun ida tan esplika ka atak kultura mak m “buat ho otu ne’ebé é ema simu husi h sira nian sosiedade, in nklui koñesim mentu, sasan/material, no hahalok h – inkklui mós id deias, valor, kostume, k no sasan s lulik tra adisional”8. Ko ostume mak aspeitu a ida hu usi kultura nia an, ne’ebé é grupu ema husi area balun, etniku ba alun, fiar balu un, ne’ebé lao o hamutuk ha anesan hahalok ne’ebé é eziste kleurr. Kultura no kostume bele e halo mudan nsa bainhira hetan h influenssia kultura hu usi eksternal no interna al. Kultura a Timor nian bazeia ba fia ar animismu. Tipu-tipu kultura oioin ne e’ebé eziste iha Timor-Lesste nu’uda ar fiar husi ko omunidade ne e’ebé moris no o eziste kleurr mak hanesa an elementus prisipais tolu u– refere ba sistema animismu a makk hanesan: • • • Na’i-Tasi/Dewa Laut/De eus do Mar/ (fiar ba tasi ho nian riku soin hanesa an ikan, lafae ek, lenuk, kurita a, tubaraun no n seseluk tan n);9 Na’i-Raiklarran/Dewa bum mi/Terra de Deus/ D (fiar ba a rai ho nian riku r soin hane esan fatuk-lullik, foho-lulik, rai-lulik, beematan-lulik, ai a no au-lulik/hali-boot, animal a (toke, manu meta an, samea no seseluk s tan); Na’i-Laleha an/Dewa Langit/Deus de Céu/ (fiar ba a lalehan no siku soin planeta hanesan loron, fulan, fitun no seseluk tan). mor-Leste ele ementus prinsipais tolu ne e’e refere ba animismu nu’udar kriasa aun husi Ama anIha Tim Marom mak ne’ebé ema e ka uma-llisan oioin fó sira nian fia ar hodi hamulak no fó agrradese ba Na a’i. Relasiona ho kostu ume kultura fetosaa-uman f ne, elementuss tolu ne’e nu’udar simbo olu fiar prinsip pal hodi sa ai mata-dalan n ba lisan ida a-idak atu belle respeitu ma alu no moris iha i harmoniza asaun sosial. Ho fiar ne’ebé kada uma-lisan hamulak dep pende ida-ida ak nian fiar ba b elementu ida-idak i ne’ebé refere iha leten, importante sira moris ho am mandamentu nu’udar n sasu ukat importan nte hodi kria no reforsa a relasaun entre umanu, entre umanu u ho naturezza, no fiar aa as liu mak entre umanu ho Marom mak. Iha sistema fetosa aa-umane nu u’udar kostume kultural ne’ebé ita ema e mak krria no sei iha posibilidade atu bele b halo mu udansa tuir periodu no idade, maib bé uma-lisan n nian fiar ba Na’i/De ewa/Deus lab bele mudansa a tanba ne’e segredu famiilia uma-lisan nian moris. Fatin ka sasan lulik hiirak ne’e refe ere ba fatin be ei’ala sira, alttar ba hasae adorasaun ba b bei’ala sira a no indikasaun importante mak sai nu’udar simb bolu ba (dame e no domin) ih ha komunidad de. Peskizza iha distritu 13, hetan mós informasa aun katak iha fiar barak ne e’ebé eziste ih ha komunidade no sira a halo tuir hod di sira bele moris tuir karidade instituiso oens, por ezemplu, sub-ele ementus ne’ebé reprezzenta elementtus prinsipais tolu leten nu’udar aplikasa aun ba moris sosiedades iha i moris loro onloron hanesan h fiar ba uma-lulik no sasan tradisional (kaib bau, belak, morteen, tais, surik, babado ok, 7 Tylor, Edward Burnett (1871). “Promitivve Culture: Rese earches into the Development off Mythologgy, Ph hilosophy, Religion, ge, Art and Custo om (V. 1).” Ithaca a: Cornell Univerrsity Library, Octtober 2009, p. 1. Languag th Schaefffer, Richard T. (2006). ( “Sociolog gy: A Brief Introdu uction (6 ed.).” Boston: Mc Graw w-Hill, p. 55. 9 Ezemp plu partikularmen nte ba komunidade illa Atauro no o suku Com iha Lautem L iha uma a-lisan ne’ebé fia ar balun ba Lafa aek, lenuk no o tubiraun, golfiñ ño) maka husi uma u lisan mós oioin hanesan (u uma-lisan Tutun Noupun, uma-lisan Hatuh Dhalas, uma-lisa an Rumah Marui ha Atauro no Co onu-Rate, Tchailoro-Ratu, Latulo oho-Ratu, Vatchu umura –Ratu nsss iha Lauten). 8 tambor, bandeira uma-lisan no rotan r hodi ukkun povo no seseluk s tan). Fiar no hamu ulak ba estatua a no rate antig gu avon sira, por ezemplu lia-Fataluku ‘Ete-Uruha’a/E ‘E Estatua-Bei’a ala’. bei’ala Iha Tim mor-Leste iha a kostume oiioin ne’ebé tu uir sistema fe etosaa-umane. Dala ruma a iha diferenssia entre suku s ho suku u. Sistema ida a ne’e rekula moris familia a nian no tuir serimonia iha kategoria rua (lia-mo oris no lia-ma ate). Lia-moriss mak – lia refere r ba seriimonia ema moris m nian ha anesan (kabe en, desped dida, aniversariu, halo um ma-lulik ho nia an inagurasaun nss), no lia-mate l mak – lia refere ba serimo onia ema matte nian hanessan (funerál, hadi’a rate, haloot h mate-rruin, nss.), attu hatene klean liu, ita bele haree re ezultadu peskkiza Tuir lia a-moris, iha sistema kaben n tolu ne’ebé eziste: e • • • nhira ema ma ane ida atu hola feto/kabe en ho feto ida a, mane presiza Kaben-tama – mak bain ma-lisan feto nian tanba iha i kostume ne’e feto ma ak iha poder liu atu tuur iha ba tama um uma-lisan/lu ulik; Kaben-sai – mak bainhiira ema mane e ida atu hola feto/kaben ho feto ida, feto presiza ba tama uma-lisan mane nian n tanba iha a kostume ne e’e mane ma ak iha poder liu atu tuur iha ulik; uma-lisan/lu Kaben-misttura – mak ba ainhira ema mane m ida hola a feto/kaben ho feto ida sira la uza 100 0% sistema rua a leten maibé iha konko ordansia atu uza 50% hu usi sistema id da-idak, baba ain kaben entrre sistema ru ua ne’e mak entre ema Timor T oan hu usi etniku ne’’ebé lahanesan nomós ema a Timor mak mane m ka feto hola/kaben ho h ema husi nasaun n seluk.. a diferensia valor v barlake.. Por ezemplu grupu etnikku balun uza lian fuan ‘follin’ Iha sisstema tolu iha maibé grupu seluk uza ‘bee-man nas-aitukan’, balu uza sira a nian lia orijiinal hanesan ‘lipal-valahan na’ husi ettniku Fataluku u. Deskripsau un kona-ba tip pu-tipu kaben n sira ne’e belle haree iha aneksu a relatoriu ne’e. Serimo onia ne’ebé ligadu ba lia a-mate por ezemplu e serim monia funerá ál (hakoi mate isin) nomós serimo onia atu kome emora loron mate (kore-m meta/deslutu). Iha prosesu u atu realiza serimonia ne e’e presiza a hetan kontrribuisaun osan n no sasan ka a material balun parte feto osaa no uman ne. Tuir sistem ma kaben oioin iha dife erensia entre kostume nom mós valor konttribuisaun nia an husi fetosa aa no umane. Ho orie entasaun liu ba aspeitu fe etosaa-umane e, haforsa unidade familia atu hakman dezafius moris nu’uda ar ezemplu ho odi hamosu unidade u nasio onál iha país Timor-Leste T liu husi aplika asaun ba famiilia parte rua r atu respeitu malu. Feto osaa-umane nu’udar n indika ador no sasukkat hodi hamo osu familia be ele koñese e malu diak liu no mós rela asaun entre fa amilia rua ne’ebé metin no o reforsa unid dade entre em ma, tanba iha Timor-Le este ema me esak familia ba b malu tuir perspetika fe etosaa-umane. Unidade iha aplikassaun iha morris loron-loron n, kultura halo ema atu bele halibur malu m entre fam milia uma laran nomóss ho familia seluk s iha sosiedades hodi halo serbisu u hamutuk ha anesan harii uma-lisan/adat, sede suku, s kapela, serbisu komu unal iha toos no natar (Go otong-Royong g) no seseluk tan. Kultura a refere liu ba a fetosa-uman ne mak bele kria relasaun fundamentall ba jerasaun entre fetosa aaumane e hodi labele e kotuk ba tem mpu naruk no omós bele raii istória no fó ó hatene ba familia f ikus mai m kona-b ba identidade e jerasaun um ma-lisan nian n no hatene hirarkia familia. Nu’udar liña báziku ba suporta ka apoiamentu familia ba b sasan ne’ebé fó ba malu relasiona a ho sistema barlakeadu atu a nune’e e parte rua ne e’e bele valoriza no rekoñe ese malu nafa atin jerasaun ba b jerasaun. KU ULTURA A NIAN N APLIK KASAU UN NO IMPAK KTU 1. Kultura K no o Moris Komunida K ade Objetivvu kostume kultura impo ortante fó mo oris ne’ebé metin m entre familia sira no eziste iha sosied dade, ema mak kria haha alok ne’ebé sai s nu’udar re egulasaun prrofundamente e ne’ebé ezisste nu’uda ar atividade, sasan s no lei tradisional attu aplika iha moris komun nidade. Embo ora ema ne’ebé fiar ba a Maromak liu u husi relijiaun oioin10, imp portante ema ida-idak pressiza hatene nia-an n moris ho sistem ma kultura ne’e ebé eziste, ezzemplu balun n mak (respeittu malu no va aloriza kriasau un Maromak ho regulasaun tara-ban ndu; hametin relasaun fam milia (fetosaa--umane) hodi haree malu nu’udar n uman nu. Parte seluk, bele koiñese k malu u (simbolu ku ultura), hodi manan iha moris m isin no o klamar. Kla aru kultura a hanorin ema a atu bele hallo kostume ne e’ebé bele fó vantajen possitivu durante nian moris to o’o mate, por ezemplu u iha komunid dade kiik balun presiza ha atene no fiar ba sira nian sistema um malisan ho h nian fiar sp pesifiku balun. Kostum me-kultura fettosaa-umane husi etniku oioin, o iha lia-m moris no lia-m mate iha Timo or-Leste, asun ntu ne’e ih ha kompleksu u tebes, entre e suku ho sukku, entre sub bdistritu ho su ubdistritu selu uk, entre ekniku ho etn niku seluk iha a kostume ba a lia-mate no o lia-moris iha diferensia11. Tuir esplorrasaun peskiza BELUN N ne’ebé ih ha distritu 13 3 involve mós m subdistrittu Atauro hatudu inform masaun ne’ebé komprrehensivu. Da adus iha parte aneksu nu’udar rezu ultadu peskizza BELUN no involve mós analiza asaun ba ko ontestu real ba b kada etniku. Iha sesa aun idak ne’e e rezultadu peskiza p hatudu ezemp plu balun lia-m moris no lia-m mate nian tuir sistema kabe en oioin (kabe en tama, kabe en sai no kaben mistura a) hanesan tu uir mai. oris no Lia-m mate iha Sistema Kaben-ttama Lia-mo Sistem ma kaben tam ma eziste iha etniku (Tetum Terik hane esan iha Sua ai lubuk ida, Vigueque V parrte balun, Manufahi parte p balun nss; n Galolen hanesan iha a Manatuto-L Laleia; Bunak hanesan iha Malian na parte balun n, Suai parte balun, Ainarro iha suku Kasa K no Hatu u-Udu parte balun b nss.). Iha sistem ma idak ne’e fe etosaa la selu u barlake maiibé fó sasan nafatin n simbo olikamente atu u respeita um malisan umane u nian, depois d sira ka aben, mane be ele hela ho fe eto nian familiia. Iha sisstema kaben--tama, prinsip piu importante e mak moris presiza ajuda a no suporta malu ho liman no ain n kompletu, kona-ba k sasa an depende posibilidade p e ema ida-idakk ho nian konxiénsia tomak (todan no kman – itta hotu mak sei s lori ‘iha tuttun han iha diikin’) iha lia fu uan seluk mak ‘han isin sikkat ruin’ ezemplu familia ida ajuda ba familia se eluk no familia a seluk sei ajuda a fali bain nhira iha lia tuir fetosa--umane katak k parte fetosa aa-umane iha responsabilid dade hanesan atu bele kontribui hamuttuk ba sira a nian serimo onia kultura ho ninian rezu ultadu ikus ma ak hetan ben nefisiu hanesa an ba parte rua r hotu-hotu. Ezemp plu balun liga adu ba lia-ma ate hanesan kostume kultural iha Ma anatuto, partissipantes hato o’o katak , kultura hane esan identida ade ida liu hussi etika hataiss roupa meta an tradisional iha tempu em ma mate, iha tempu seremonia s tinan-tuan no foun f dala-rum ma sempre fó ó han ba ma atebian, no iha tempu finadu ida ne e’e hanesan obrigasaun o ida ne’ebé sem mpre halo tuir.. 10 11 Relijia aun ida ne’e refere ba ema mision narista sira iha te empu kolonial Po ortugal mak lori mai m iha rai Timorr. BELU UN halibur dadus husi distritu 13 inklui Atauro kona-ba kultura oioin ne’ebé disponiivel iha aneksu. Lia-mo oris no Lia-m mate iha Sistema Kaben-s sai Sistem ma kaben sai mak sistema ne’ebé em ma Timor oan n maioria uza a no grupu etniku hotu-ho otu ne’ebé é mak eziste iha Baucau,, Viqueque no n Lautem; Grupu G etniku Mambae iha a Aileu, Ainarro, Ermera a, Same; Kemak iha Erm mera nomós Bononaro pa arte balun, Baikeno B iha Oe-Cusse O parrte balun, etniku balun n iha Atauro. Iha sistema idak ne’e feto o mak tama ba mane nian uma-lisan no fetosaa a fó folin ka barlake b ba fe eto nian familia ka umane. Valor barlake iha diferenssia entre etniku oioin ne’ebé n temi ih ha leten. Serimo onia kultura ba troka-pre enda (kaben n tradisional nomós kaza amentu Igrejja), iha kaben tradisio onal balun eziste e sistem ma barlakead du. Prosesu ‘Samara-Da awala’ – hussi komunidade Makassae (Ossu), serimonia s trokka-prenda ma ane no feto-fo oun. Iha Losp palos koñese ho naran ‘Ettekuru no n Lau-kuru Ara’ A katak sim mbolikamente e (ai-belak ho o nian kuak 7 hodi repreze enta umane no kuak 7 tan hodi rep prezenta fetossaa atu prense ho kuatida ade karau hu usi fetosaa no o kuatidade ta ais husi umane hodi fó ó no respond de ba malu to o’o nivel 77 iha prosesu negosiasaun husi parte rua ne’ebé é refere, baba ain uza batar musan hodi konta). k iha Lo osplaos valor barlakeadu hamutuk h kara au7712 ba a strata-Ratu no seseluk ta an, depende nivel strata so osial (kasta). Prosessu barlakeadu u mós eziste iha komunid dade Kemak iha i (Kailaku, Atabae, Atsa abe-Ermera), – fó folin n ba feto nian n familia. Sisttema ‘habaniin’ ida ne’e ezziste barlakea adu, por ezem mplu iha etniku Mambae iha Same,, depende ba mane nian kbiit k atu fó folin ba feto nian n inan-aman ka k familia, laiha obrigasaun klaru ka atak ema laloo os hanesan sasan s atu bele e fa’an. Maibé é atu respeitu u uma-lisan fe eto presiza a mane-foun fó folin nu’u udar barlake hanesan (ku uda, karau, belak, b mortee en, osan-mea an, osan-d dollar). Prosessu ‘bee-mana as aitukan’ husi h (Mambae e balun, Bun nak, no Tetum Terik balu un) – fó sasan simbollikamente ba feto nian fam milia nu’udarr asaun respe eitu ba uma-lisan maibé laloos l folin, iha grupu balun depen nde ba mane nian kapasid dade no laiha a folin ne’ebé é fiksu. Iha Ainaro A hanesan mós ih ha Same, maibé direfensia a uitoan kona a-ba tara horo ok ba feto klo osan ida ho be elak-mean ho odi ba tuku no taka oda amatan lorosa’e no belak--mutin ba taka a odamatan loromonu refe ere ba feto nian uma atu a ne’e signifika katak mane m seluk la abele husu ka k book tan feto f ne’e. Kostume K Aina aro koiñesse sistema ba arlake ho nara an ‘Fukun Hitu u’, katak (tula-uma). Iha mó ós serimonia lia-mate balu un ne’ebé exxplora iha pesskiza ne’e nu u’udar dadus importante atu a bele halo h analiza komparasaun. Prosesu ne’ebé mak fó nafatin papel p ba feto osaa atu tom ma respon nsabilidade ba b kontribuisa aun, maka peskizador fotti kazu rua ne’ebé n signifiikate tebes iha (Laute em/Fataluku no Ainaro/M Mambae), ha ansean ‘Man ni-Me’ – kattak foti kakorok mate-issin simbollikamente refe ere ba karau nian kakorokk, sira valorize e ho karau 7. ‘Hikari-Me’ – katak foti tud dik husi em ma ne’ebé mate ne’e hodii labele fó lisa an aat ba oan n iha jerasaun n foun sira, ne e’e sira valoriza ho karrau 2. Nune’e e mós iha Mambae Ainaro koñese ho ‘ssosa mate-isiin’ refere simbolikamente ba karau nian ‘Kakorok k, Tilun, Ruin n-kotuk-laran’. Iha fatin seluk mós eziste kostume ‘L Liurai-Molu’ hu usi nidade Makas sae (Ossu), nu’udar n ativid dade ka serim monia hakoi mate-isin, atu u hatene klean komun folin hiirak ne’e ho nian n kuantidade – bele harree iha anekssu relatoriu ne e’e. Serimonia a hanesan ne e’e iha impaktu diak ba a hametin unidade no dam me entre familia ne’ebé moris ho familia ne’ebé matte, uk, karik halo o tuir prosesu u hirak ne’e mate-isin m pressiza rai to’o loron l 7 kalan n7 maibé impaktu selu hodi halo familia lakon tempu barak atu hala ao atividade ba b moris selu uk hanesan (h halo to’os/nattar no seluseluk). Babain akontese e problema mak m bainhira laiha kbiit hu usi fetosaa sira atu halo tuir ezijenssia folin ba mate-isin m ne’e e maka mate--isin bele rai to’o kleur no potensiál teb bes ba hamo osu konflitu u. 12 Karau u 77 husi nivel boot b ne’ebé makk iha diferensia oinoin, o husi kara au inan/aman bo oot too karau oan. Karau boot bele valoriza ho osan $400.00 to’o $500.00 ka arau kiik bele he etan valor $150.0 00 – to’o $200.00 0. Sistem ma Kaben-miistura iha Ku ultura Modernizasaun Sistem ma kaben-mis stura dezenvvolve eziste ita tempu ko olonial Portu ugues no Ind donesia, maibé prosessu moderniza asaun no imigrasaun ema husi fatin oioin ba sid dade kapital ekonómiku fó oportunidade ba grupu etniku oioin atu hella hamutuk fatin f ida iha distritu Dili. Nune’e kabe enmistura a akontese beibeik nomó ós sistema ida ne’e ezisste bainhira ema Timor kaben k ho em ma estranjjeirus. Iha sisstema kaben n-mistura, pap pel fetosaa-u umane hodi bele iha kon nkordansia attu fó sasan ka material ne’ebé be ele fó ba malu u dala-ruma ih ha balansu va alor. Sasan ne’e n signifika hodi kesi-metin familia a husi parte 2 ne’e. Famillia moris iha liberdade no o foti aas dire eitus umanu nian hodi em ma ladun iha interese atu a halo tuir kultura k tanba ho perspektivva katak kultu ura dala-ruma a statiku liu ha alo familia a la moris tuirr mudansa moris m ekonom mia, parte uito oan de’it makk iha hanoin di’ak, mane ba husu feto f seluk tuirr kultura feto nian. Perspektiva hirak leten refere liu ba kaben-m mistura ho em ma husi na asaun seluk maibé m laloos refere ba kab ben-mistura entre e ema Tim mor-Leste hussi distritu selu uk, tanba bele husi kos stume seluk maibé m sira naffatin uza meiu us kultura loka al nu’udar em ma Timor. Tuir diskusaun d ho o membrus konsellu k suku Home-Losspalos, sira hato’o, h fetosa aa-umane, por p ezemp plu mane ba kaben ho fe eto husi fatin seluk, husi distritu d ka na asaun seluk, ne’e kultura la hanesa an ona, depe ende ba feto nian familia mak atu husu ou tuir kulttura feto nian n ka mane nian klaru sei s iha porses su konkordanssia. Hola malu m interdistrrital, resultadu u peskiza kua aze iha fatin hotu h hato’o ka atak karik sira a nian oan ho ola /kaben n ho ema hu usi distritu ka fatin seluk mak m iha komp primisu atu be ele halo tuir kostume k ne’ebé mak eziste iha fatin n ne’ebé refe ere. Babain 50% uza siste ema husi man ne-foun nian familia no fettofoun nian familia, ka arik iha barlake sei bele halo tuir maibé é iha konkord dansia entre kostume k ne’ebé iha dire eferensia. Iha tempu bainhira a membrus familia mate prosesu atu u deside kon ntribuisaun in nvolve sistem ma negosiasaun entre familia husi parte p rua. Por ezemplu ka arik membrus husi feto nia an familia mate, mane nian familia bele tuir kosstume feto niian, nune’e mós m husi parrte familia ma ane mak mate. 2. Kultura K iha a Kontestu Ekonó ómiku Sistem ma fetosaa-um mane fó ben nefisiu ba moris ekonómiku tanba fa amilia sira se erbisu hamuttuk hanesa an serbisu agrikultura-kom munal, harii uma u no selusseluk tan. Sisstema barlakke mak sistem ma ne’ebé é iha posivel atu bele fahé é rekursus en ntre fetosaa-u umane hanesan riku soin ne’ebé n sira ih ha, por ezemplu (anima al, osan, aihan, roupa tradisional-tais nsss.). Maibé rezultadu diskusaun d iha a peskiza ne e’e iha distrittu 13 hatudu u katak dala a-ruma sistem ma fetosaa a-umane iha obrigasaun boot b hanesan n finansia eko onómiku ba familia, f nune’e familia labe ele uza re ekursus atu improva sira nian moris. Por ezemplu u maski fetossaa-umane kontribui k sasa an, osan, atu halo serrimonia tuir lia-moris no lia-mate iha jeralmente fetosaa konttribui barak liu, hanesa an barlake. Maski grupu etniku balun prepara ba arlake depe ende ba fam milia mane nian kapasiidade, iha grrupu barak barlake mak karun k liu han nesan karau-77 husi grup pu Fataluku iha Lospalos, ka ho osa an dollar husii minimum $2 2,500.00 to’o aas a liu $5000 0.00 no belak mean no mutin e balun iha Distritu Ainaro no grupu Kem mak balun. husi grrupu Mambae Karik mane foun la abele selu barlake tomakk dala-ruma husu ajuda husi h membru us familia seluk é iha relasaun n ba malu. Dala-ruma D ma ane foun selu u barlake ho uitoan-uitoan n tuir nian kb biit, ne’ebé mane foun mós pre esiza hela hamutuk ho fam milia feto hodii fó apoiu serrvisu ba moriss nian. Bainhira omak, mane foun bele fila a ba nian uma lisan ho nia an feen no oan sira. Depo ois nian selu barlake to sira ka aben tiha, familia nian rekursus ne’eb bé hetan dura ante moris uza de’it ba selu s barlake no labele uza rekursus s hirak ne’e attu improva familia nian mo oris iha sosiu-ekonómiku. Iha pro oblema tan mak m gastu orssamentu ne’e ebé uza ba fa asilita serimon nia hanesan sosa hahan no seluse eluk mak boot liu duké quantidade osa an ne’ebé sira a hetan nu’ud dar rendemen ntu ekonómikku, nomóss loron ne’ebé é sira uza ba a serimonia barak liu duké é uza tempu uitoan u ba serrvisu agrikultu ura nomóss atividade moris seluselukk nian. Iha diistritu Ermera a – agrikultor kafé sira, iha a tempu koille eta kafé hetan rendementu barak liu maibé reku ursus hirak ne’e babain siira uza ba ga astus serimon nia fetosaa a-umane nia an. Familia barak b mak hein h to’o koilleta kafé nia an rezultadu, depois halao ativida ade barak-barrak kona-ba serimonia ku ultural. Tanba a ne’e familia laiha rekursus atu impro ova sira nian moris han nesan suportta oan hodi asesu a ba edu ukasaun, had di’a uma no halo h tratamen ntu saude. Lider komunitaria k no mós lia-nain sira rekoñe ese problema ne’ebé eziste e. Importante liu mak atu tuir prezerrva kostume kultura maibé é labele igno ora rendemen ntu familia nia an ba halo mudansa m morris. Sira prresiza buka meius m atu pre ezerva espiritu u ba valor kultura nian ma aibé labele fó naha-todan ba familia a sira atu halo o gastu barak liu ba serimo onia kultura. Iha asspeitu seluk, kultura k balun ne’ebé pressiza dezenvolve ba hamettin ekonómiku u liu husi seittor turismu u, iha mós informasaun ne’ebé bele e fó hanoin ba parte hotu-hotu h nu’udar parseirrus dezenvvolvimentu ka atak tuir diskusaun fokus grupu no inte ervista ho em ma lubun boo ot hato’o visaun oioin hodi h reforsa no halo mudan nsa ba setor ekonómiku e ha anesan (serim monia han ba atar nurak ‘Sa awBatar’ husi Kovalim ma) nu’udar te empu koilleta produsaun batar. b Serimo onia seluk ‘Mu ua-Masule’ hu usi (Laute em/Fataluku), ‘Sau’ku’ hussi komunidad de (Makasae//Ossu) inisu ba periodu prosesu p koille eta produssaun aihan ha anesan (silu batar no aiha an seluseluk). ‘Salala/liloi’ husi komunid dade Makasa ae, no ‘Le eule’e’ husi Lautem nu’udar prosesu sama hare,, no seluk koñese k liu ho dahur, bid du, tebeda ai/likurai kuaz ze iha fatin ho otu iha Timorr-Leste. Serim monia hirak ne’e, n eventu importante ho odi halo aprezentasaun a n ba Maroma ak nu’udar ag gradesimentu u tanba hetan n rezultadu aihan natoon ba n uma-lulik nu’udar med han no n faan atu hetan rende ementu familiia liu husi aprezentasau a dia espiritu ual. 3. Kultura K iha a Kontestu Sosiall Sistem ma fetosaa-um mane hametin n unidade fam milia no komu unidade, no mós m kria no ha ametin ligasaun entre jerasaun j ida ho jerasaun foun seluk liu husi uma-lisan ho nian n kostume atu fó identidade sosial ba membrus s familia uma a-lisan. Fetossaa no uman ne kolabora atu a halo serim monia hanesan kaben, aniversariu, funerál, ne’ebé fó oportun nidade ba fam milia atu seleb bra hamutuk. Maski kostume barlake iha aspe eitu negativu hanesan peskiza hatudu iha leten, dala a-ruma bainhira mane--foun labele selu s barlake tomak komu unidade fó ap poiu ba nian,, sistema ida a ne’e prezen nta kolabo orasaun no ko ooperasaun husi h komunid dade ne’ebé mak m iha ligassaun ba malu u. Nomós mane foun dala-ruma serb bisu ba komu unidade no nia an familia hod di selu nian tu usan. Maibé iha sistema kaben-tama iha diferenssia uitoan ho sistema kab ben-sai, iha sistema s kabe entama, feto mak iha direitu liu hodi na’in ba ra ai no propried dade riku soin n seluseluk, je erasaun ba sira nian oan mós uma--lisan feto ma ak iha direitu liu. Tanba ne e’e iha sistem ma kaben-tam ma feto mak iha direitu liu duké kabe en-sai. Bazeia ba intervistta no diskusaun fokus grup pu – sira hato o’o katak la dun iha vio olénsia domes stika relasiona a ho sistema barlakeadu ba b etniku kabe en-tama. Maski iha aspeitu positivu p hanessan ne’e, peskizador sira no n ema ne’eb bé halo advokkasia ba direittus us hatudu ind dikadores ba alun ne’ebé refere r ba asu untu negativu u kona-ba sistema fetosa aaumanu umane e espesialmente barlake, tanba t sira ha anoin katak ko ostume halo diskriminasaun ba feto nian ba direitu. Relatoriu ofisial o ne’ebé Governu Tim mor-Leste nia an entrega ba b “Komite Konvensaun K Elimina asaun Forma a Diskriminasa aun oioin Kon ntra Feto (CE EDAW)”13 iha tinan t 2007, in nklui sesaun ida kona-b ba sistema barlakeadu. b Iha sesaun ida i ne’e Govvernu hakare ek katak ‘em ma ne’ebé ha alo advoka asia ba feto nian n direitu de ehan katak ba arlake mak abut ba diskrim minasaun maibé lia-nain sira dehan katak barlak ke fó valor ba a feto sira’ no o mós katak ‘bainhira man ne foun selu barlake b ba feto, maka mane iha han noin katak fetto nu’udar fee en hanesan propriedade p k sasan iha fatin ka f balun. Lianain sira s ne’ebé in ntervista iha peskiza p ida ne’e n dehan la a loos no kontra perspekttiva ema balun katak feto sira han nesan sasan ne’ebé uza hodi faan ba a malu, maib bé barlake fó respeitu no fó dignida ade aas ba feto f sira kata ak ‘feto iha valor v aas’. Ma aibé iha siste ema kaben sa ai bainhira fe eto kaben presiza tam ma mane nian uma-lisan, tanba ne’e feto laiha direitus d balun n. Por ezemp plu bainhirra feto kaben n labele hetan n eransa hussi feto nian in nan-aman nom mós bainhira la’en mate, ba feto faluk labele sim mu eransa han nesan rai propriedade uza a nian naran.14 Dala-ru uma barlake iha ligasaun ho violénsia domestika kontra k feto tan nba mane ha anoin katak fe eto mak hanesan mane e nian sasan tanba mane selu fó folin boot b ba feto nian n familia. Nomós N bainhira feto labele fó oan, nia n hetan sussar barak tanb ba mane fó fo olin maibé laih ha oan atu sa ai jerasaun foun ba ma ane nian uma a-lisan. Tanba a ne’e iha pottensiál boot ba b laen atu halo h divorsiu ba feto ka nian feen. Maski peskizador sira s no autoridade Govern nu sira kump priende kona--ba kultura nian impaktu ba feto nian direitu, sira s laiha info ormasaun suffisiente kona a-ba kultura nian n impaktu ba juventud de. Juventtude mós tuirr kostume no kultura maibé tanba familia nian rekurssus uza ba halo familia nian serimo onia no laiha osan o atu asessu edukasaun n no treiname entu, ne’e ma ak dezafiu ba juventude be ele hanoin n barak nomó ós lakon oporttunidade. Ida a ne’e mak realidade juven ntude nian iha a distritu bara akbarak tanba laiha asesu a ba edukasaun no trreinamentu, klaru k ba futuru u laiha oportu unidade servisu ba sira a. Mane joven sira balun labele kaben k tanba laiha rekursus nato’on nomós n prosessu kultura mak defisil atu hola feto o, tanba ne’e baibain akontese mane joven sira se ees husi konkkordansia ina anaman tuir prosesu normalmente e, joven sira ne’ebé ho nian n hanoin laluan l no sira foti desizaun mesakk bainhira jove en feto ka ma ane ida gosta a malu no joven feto hetan n isin-rua no o tuir kultura iha obrigasaun no ezije ensia husi fam milia feto atu sira nain rua bele hola ma alu ka kaben tuir tradiasau un, k ba inan-aman sira s no hatuu un diginidade e familia. Nun ne’e mós ba feto sira balun ne’e konfuzaun labele hola mane tanba t sira nia an folin mak aas liu ne’eb bé tuir kultura a familia nian ne’ebé temina ona ba a sira nian oa an-feto jerasa aun ba jerasa aun, tanba ne e’e mane laiha posibilidade e atu kaben ho sira. Fortifika de’it katak k laos ba feto ka familia a hotu, maibé é ba familia balun de’it iha fatin balun. Maski kultura no ko ostume iha aspeitu a negativu balun, em ma fiar katak karik ema la a tuir kultura no kostum me iha konsek kuénsia aat ne’ebé n fó impaktu ba familia nomós sossiedade toma ak. Por ezemp plu karik ema e la fó respeitu ba uma a-lisan no beii’ala sira, nian n bele hetan moras, aside ente, oan mate, dezasttri naturais no n malisan se eluseluk, tan nba ne’e fiar ne’ebe ezistte halo familia sira semp pre hanoin n no halo tuir ba ne’e 13 UN Committee on the e Elimination of Discrimination D ag gainst Women (C CEDAW) (2008). Consideration of o reports submittted by State es parties under article 18 of the Convention on th he Elimination off All Forms of Disscrimination aga ainst Women : iniitial periodicc report of States parties : Timor-L Leste, 24 Novem mber 2008 (CEDA AW/C/TLS/1). 14 NGO Working Group on CEDAW Alte ernative Report (2 2009). NGOs Alternative Report: Implementation n of the Conventtion E of All Forms of Discrim mination Against Women (CEDAW W) in Timor-Lestte. Dili, Timor-Leste. on the Elimination Iha nesesiedade attu prezerva no fó respeita ba kultura no omós iha nessesiedade atu u improva mo oris a no moris so osial hanesan halo tratam mentu saude,, asesu ba edukasaun, e n nesesiedade familia ba asesu uma, han no o hatais nom mós oportunid dade atu heta an servisu de epois hetan formasaun. f A Atu hetan solusaun ba dezafius ida ne’e, grupu etniku e hotu iha Timor-Lestte presiza loke diskusaun no halo evvaluasaun ba a sira nian kultura atu halo konkordansia a kona-ba me eíus atu impro ova kultura. 4. Pa apel Kulttura ba Harii Paz Maski kultura fó de ezafius balun iha moris so osial no ekonómiku, kulturra kontinua atu regula mo oris komun nidade. Bainh hira membrus komunidade iha problema a disputa rum ma babain uza a media kultural hodi re ezolve husi lia-nain sira hamutuk h ho lider l lokal. Prrosesu ida ne e’e mak lei kostume k justisa tradisio onal ka justisa a lokal. Lia-nain sira iha ou utoridade podér atu halo mediasaun m atu u rezolve disp puta. Peskiza ador (Sra. Hohe no Sr. Nixon) esplika katak “Sirra hatene reg gula ne’ebé bei’ala b sira esstabelese, ne e’e duni sira iha i kompe etensia atu dehan d ne’e”.155 Bainhira dissputa akontesse entre familia rua lia-na ain sira rezolve situasa aun tuir tradisaun ne’ebé é eziste liga ba sistema fetosaa-uma ane. Dala-rum ma lia-nain no reprezzentante husi familia ne’eb bé involve tuu ur hamutuk attu halo serimo onia ‘nahe-bitti boot’ atu ha alo negosiasaun hodi re ezolve proble ema disputa. Familia a sira presiza a halo tuir so olusaun ne’e ebé lia-nain sira s fó, por ezzemplu fó an nimal ka sasan hanesa an kompensa asaun. Konko ordansia husi familia sira prezisa mai hodi halibur malu iha um malisan, sede s aldeia ka suku no kontribui sasan hanesan (hahan, tua-sabu u, animal atu halo sakrifisiu u). Juramentu kultura, babain hala ao – nu’udar kontinuasaun husi ‘nahe e-biti boot’ katak k parte rua r ne’ebé é mak kria ko onflitu iha ona a komitmentu no konkorda ansia atu di’akk ba malu liu husi juramen nte kultura al ne’ebé fasilita husi lia-na ain sira, baba ain tuir tradisa aun lokal entre parte rua ne’ebé n mak iha problema ba malu sei halibur hamutuk iha uma-lisan u ka uma lulik, ale en de ne’e mós m sira halib bur sasan hanesan (hahan, tua-sabu u, no animal), sira sei halo o juramentu liu husi serimo onia oho anim mal no tau no u nian raan ih ha tua-sabu, no bainhira familia ka grrupu sira kah hur raan ho tua-hamutuk t hemu hodi labele ha amosu fali ko onflitu iha loro on seluk ba oin mai. onia seluk hanesan h ‘tara a-bandu’ kata ak serimonia kultura ne’e ebé atu halo o konkordanssia Serimo komun n ba regulamentu ne’ebé importante ba b komunidad de sira nian moris, m liga ba a proibisaun ba protesaun natureza a ka plantasau un, labele tesi ai-horis, bee e-matan, labe ele estraga bio ota bee nian no seluse eluk. Serimonia hanesan ‘n nahe-biti boott’ no ‘tara-ban ndu’ kria no ha ametin konko ordansia publiku liu hussi kostume kultural. Iha ko omunidade mó ós eziste fiarr ba ‘matan-d dook’, ema ba alu iha kbiit supernatural s n ne’ebé bele sik s ema nian n vida-moris, karik ma ak sik sira nian sala iha konflitu passadu balun re efere ba mo oris sosied dade fetosaa-umane, sira sei s buka men neira oioin ho o prosesu indiiretamente attu halo perdaun ba ema ka familia seluk s ne’ebé halo h konflitu hasoru h sira liu u husi hamula ak ba estatua a bei’ala sira iha uma lu ulik ida-idak. Kultura a iha papel attu kria paz no o unidade ba komunidade. Reforsa me etin katak– Ku ultura ne’e rassik dala barak sai instrrumentu prinssipais hodi krria estabilidad de, kultura ha alo ema sei honoin h atu be ele ha konsiderassaun ba malu u, tanba iha kultura k ema kaer k metin siistema fetosa aarespeittu malu no ih 15 Hohe e, Tanja and Nixon, Rod (200 03). “Reconciling g Justice: ‘Traditional Law’ and d State Judiciarry in East Timo or.” Washing gton DC: United States Institute of o Peace, p. 24. umane e. Lia-nain sirra sempre ha ato’o mensaje en katak husi lorosa’e to’o o loromonu no o husi tasi fe eto to’o tassi mane mesa ak familia ida a de’it iha konttestu fetosaa-umane, no la aiha razaun fu undamental atu a Timor oan bele sai hostilidade ba malu hod di kria dez-un nidade entre sidadaun. Iha a peskiza ne e’e, ema barak hato’o maski m iha tinan n 2006 mosu krize politiku hodi rezulta konflitu boott ho isu lorosa a’e no loro omonu , maib bé parte lia-na ain kontra ma aka’as, no sira a hatudu indikador barak ho h inisiativa atu a halo re e-unidade no omós rekontru usaun ba pazz, parte ida mak m refere liu u ba sistema fetosaa-umane katak (feto/mane lo orosa’e barakk mak hola mane/feto m loro omonu), no itta labele mon nu ba monob bra politiku u no sai vitima a. Maski justisa tradis sional mak meius m efetivu atu rezolve konflitu k iha Timor-Leste, peskizador p sirra, organizasaun sosie edade sivil no o ajensia internasional hatto’o katak sistema justisa tradisional la aos meius ne’ebé apro opriadu atu rezolve r kazu u abuzu sexu ual no violén nsia domestika seluselukk16. UNMIT T nian relatorriu periodiku kona-ba dire eitus umanus (1 Jullu 2009 – 30 Juñu 2010)17 dehan katak vitima feto no o labarik sira a la hetan pa artisipasaun adequadu a iha a prosesu justisa tradisional. Dala-b barak, rezultadu husi prose esu justisa tra adisional la fo orte ba ema suspeitu s atu halo h tuir no la fó konsid derasaun ba sira s nian ofenssa/sala ne’eb bé grave. Limitassaun ida tan husi justisa tradisional ma aka dala-ruma a la forte atu bele uza me edia ida ne’e ba resolve e kazu konflitu entre gru upu boot – inklui grupu arte marsiaiss nomós enttre familia. Por P ezemp plu kazu insid dente arte-marsiais iha Distritu D Malian na no Dili no o fatin seluse eluk, akordu ba dame konsege rea aliza no involvve parte oioin n maibé ikus mai ema, fa amilia ka mem mbrus grupu la kumprri atu halo tuirr no ikus mai halo h fali asaun violénsia ba a malu. Bazeia a ba rezultad du intervista no n diskusaun n fokus grupu u, iha posivel katak akord du kultural da ala ruma la dun efetivu tanba kazu ne’ebé n involve e grupu arte marsiais m oioin n hatudu kata ak sira fiar liu ba valor regulasaun r ka a dutriña gru upu nian duké é fiar ba valo or regulasaun kultura-komu un, relijiaun, no fiar ba a orientasaun n moral husi inan-aman. Iha posivel mós bainhira grupu etn niku oioin he ela hamutuk iha area id da, kultura ba a justisa tradissional la dun efetivu atu uzza no aplika ba b resolve ka azu konflitu u tanba la dun iha sintidu atu sai na’in ba regulame entu ne’ebé kria iha komun nidade iha area ne’ebé é refere. Tanb ba ne’e presizza halo peskkiza klean tan n kona-ba ako ordu kultura nian n efetividade ba resolve kazu kon nflitu. 16 Timorr-Leste nian kod digu penal ne’eb bé promulga iha a tinan 2009 kla asifika violensia domestika hane esan krime publiku, nune’e kasus k violensia domestika d presizza hatama sistem ma justisa ofisial liu l husi prokurador/a 17 United d Nations Missio on in Timor-Lestte (2010). Facin ng the Future: Periodic Report on o Human Rights Developmentss in Timor-Le este (1 July 20 009 – 30 June 2010), p. 25. / UNMIT (2010 0). Hateke Ba Oin: Relatóriu Periódiku P kona ba dezenvo olvimentu Direitus Umanus nian iha Timor-Leste: 1 Jullu 2009 – 30 3 Juñu 2010), p.. 25. 5. Kultura K no o Konflitu u Bezeia a ba intervistta no Diskusa aun Fokus Grupu G (DFGs)) kona-ba assuntu kultura iha distritu 13, 1 membrus komunidade kumprie ende katak kultura k bele hametin pazz no estabilid dade. No mós sistem ma fetosaa-umane mak importante liu atu ham metin koizau un sosial no o mós fasilita rekonssiliasaun. Maski peskiza hetan persepsaun pozitivu kona-ba ku ultura no ko ostume, liderr no membrrus komun nitariu identifik ka katak kultu ura mós bele kria konflitu. Importante liu u atu rekoñesse katak kultu ura laloos asuntu ne’eb bé aat ka negativu maibé bainhira b ema aplika valor kultura k ho ma aneira ne’ebé la tuir kbiit ba realidad de moris ne’e bele fó influe ensia ba ema nian moris. Preoku upasaun boott katak familia a presiza fó osan o ka sasan n barak atu halo serimonia a kultural, ma aka laiha rekursus r atu suporta ba fasilita f eduka asaun ba oan n sira, hadi’a ak uma, ka halo h tratamen ntu saude ba familia nian moras. Ko ondisaun kiakk ka pobreza bele kria tenssaun iha familia nomós la fó oportunidade ba la abarik no juve entude atu de ezenvolve sirra nian moriss. Dezafius boot iha nasaun Timor mak violénsia ne’ebé invo olve juventud de tanba ne’e e karik laiha rekursus r atu fó ba sira nian dezenvvolvimentu be ele fó impaktu u negativu. Kostum me barlakead du mak ezemp plu ida ba kria a tensaun. Re ezultadu peskkiza fó esplika a tiha ona kattak barlake e iha ligasau un ho violénsia domestika. Nomós tanb ba fetosaa ih ha obrigasaun n boot liu dalaruma konflitu akontese entre fe etosaa no um mane. Iha kazzu ne’ebé akkontese tanba fetosaa la fó barlake e tomak, ma aka umane bele b hotar ho odi fó malisa an ba fetosaa a sira. Mane e mós bele iha potenssia boot atu halo h haksesu ho nian mem mbrus familia (feen) tanba mane laiha kapasidade atu a selu ba arlake ba feto o nian familia a, tanba ne’e mane foun presiza p hela hamutuk h ho fe eto nian famiilia uma-lissan. Iha pa arte seluk iha sistema kabe en-mistura, por p ezemplu akontese a entrre fetosaa-um mane, katak iha parte ida laiha kbiit atu bele fó f kontribuisa aun sasan ho h valor 50% % iha prosessu preparasaun fasilida ade ka osan ba suporta fe esta kazamentu, maka be ele iha potensiál atu kria konflitu liu hu usi insulta a malu, konse ekuénsia ne’e ebé babain akontese a entre parte ida (fetosaa no umane), labe ele hola parte p máximu u iha serimon nia ida ne’e no ba futuru u bele kria konflitu k no esstraga ligasaun familia a.18 Indikador hirak ne’e be ele aplika iha lia-moris l no lia-mate. Aspeitu seluk hane esan kaben entre e feto ho mane husi ettniku ka distritu seluk laiha a konkordanssia kona-b ba valor barla ake entre kosttume rua ne’e e, maka iha po osivel bele krria konflitu enttre parte rua. Proble ema liga ba eransa, e AtRe eS nian siste ema monitorizzasaun hetan n beibeik kazzu. Iha konflitu mosu iha familia es spesialmente entre maun ho h feton tanb ba tuir sistema a fetosaa-um mane, maka oan feto la aiha direitu atu a bele heta an aman nia an eransa, maibé m feto barak lakohi simu regulasaun hanesa an ne’e no hakarak hetan n riku-soin ba alun husi ama an nian eranssa. Kazu selu uk relasiona ho feto fa aluk, maski niian bele simu u eransa hussi nian laen ne’ebé n mate, dala-ruma membrus m famiilia mane husi laen sira a, okupa feto faluk nian erransa hanesa an (rai no pro operidade). Tiimor-Leste nian kodigu u sivil ne’ebé aprova iha fu ulan Setembrru 2011 – inkklui artigu ne’’ebé fó garan ntia ba feto sira nian direitu atu heta an eransa, tan nba ne’e bele e antisipa kata ak ba futuru feto f barak ma ak halo protessta a ba lei. bazeia 18 Iha sistema s kaben-ta ama la dun iha ko onflitu liga ba sisstema barlakeadu u tanba barlake mak iha valor sim mboliku ba respe eita uma-lisa an duké valor fina anseirus. Ema ne’ebé n intervis sta no DFG iha peskiza hato’o h katak familia balun iha komunid dade ne’ebé iha posive el atu bele hallo festa serim monia, por eze emplu (kazam mentu nss.) no o familia balu un ne’ebé mo oris kiak no o laiha posibilidade atu halo festa serim monia ne’e, be ele hamosu in nveja-sosial ne’ebé mak be ele kria ko onflitu. Ikus mai, m refere ba b rezultadu relatoriu poliitika ba daha aat nian “Uzza Alkohol Liiga ba Konfllitu (Outub bru 2010)” ne e’ebé liu husi analiza komp parasaun ba dadus d peskizza kostume ku ultural maka iha serimo onia kultural laiha limitasau un ba labarikk sira atu konssumu alkohol. Karik laiha meius atu ha alo kontrolu ba sira no abitua ona a, maka iha posivel bele e kria konflitu u bainhira sira envolve iha serimo onia ka festa a ruma. Sistema monitorrizasaun AtR ReS beibeik simu informa asaun kona-ba insiden nte violénsia ne’ebé liga ba a envolvimentu labarik ka juventude j relasiona ho konsumu alkoho ol. KO ONKLUZ ZAUN Peskizza ida ne’e hatudu h katak kultura no kostume k iha papel atu re egula moris kkomunidade no hametin unidade ih ha familia. Bainhira dispu uta akontese kultura mak meius atu rezolve r liu hu usi justisa a tradisional. Maibé kultura mós s bele kria konflitu k tanba a familia iha obrigasaun boot atu kon ntribui rekurssus ekonómiku no finan nseirus iha attividade fetosaa-umane. Sira uza rekurrsus boot atu sosa hahan no hemu--bebidas duké é uza osan ba b hadia uma, suporta oan n ba eskola, tratamentu t sa aude familia no nesesiiedade seluk familia nian henesan (ha an, roupa). Nomós N iha fa atin balun apllikasaun justisa tradisio onal liu husi media m kultura – ema, famillia ka grupu balun b la kump pri atu halo tuir. Kona-ba fe eto no lab barik sira ne’e ebé sai vitima a – metodu id da ne’e la be ele rezolve sira nian probllema ho justisa tradisio onal. Ho pre eokupasaun kostume kultu ura hirak ne’e e maka autoridade lokal no o membrus ko omunidade jeral balun rekoñese no sira iha inisiativa atu had di’a dezafius iha kostume kultura ne’e rasik hodi be ele halo mudansa m ba futuru relassiona ho eziijensia moriss agora iha kontestu so osiu-ekonómikku. Rezulttadu peskiza hatudu katakk iha tempu uluk sosiedad de uza sasan n nu’udar riku u soin ho valor simbollikamente ba barlake maib bé mudansa agora a ema uzza osan hodi valoriza barla ake ne’ebé mak la kondisional ho fa amilia nian re endementu fin nanseirus, preokupasaun ida tan iha ezijensia e atu hili h karau ida ho nian folin boot be ezeia ba kond disaun no prresu agora. Ne’e N duni lide er no membrrus komun nitaria bele es spera atu uza sasan simbo olikamente ba a valor barlake e hanesan sisstema uluk. Fó korrajen ba entid dades hotu-ho otu hanesan autoridade a Go overnu, sosie edade sivil, lid der komunitarria, komun nidade jeral, atu a loke disku usaun aberta hodi bele prrezerva no ko onserva kulturra ba responde moris komunidade e ho kondisa aun agora. Atu A alkansa objetivu ne’’e importante e presiza ha alo nsa ba sistem ma barlakeadu u katak uza sa asan tuir kbiitt familia nian moris. m mudan BIB BILIOG GRAFIA A Allden, Susan (200 07). “Internaliising the Cullture of Human Rights: Securing S Wom men’s Rights in Post-C Conflict East Timor” T Asia-P Pacific Journal on Human Rights R and the e Law: Volum me 8, Issue Hohe, Tanja and Nixon, N Rod (2003). “Recon nciling Justice e: ‘Traditional Law’ and State Judiciary in East Timor.” T Washington DC: Un nited States In nstitute of Peace Mugga ah, Robert, ed. e (2010). “U Urban Violencce in an Urba an Village: A Case Studyy of Dili, Timo orLeste” Geneva: Geneva Declara ation Secretarriat. Ospina a, Sofia and Hohe, Tanja a (2002). “Tra aditional Pow wer Structuress and Local Governance in East Timor,” T A Case e Study of the e Communityy Empowerme ent Project (C CEP) December 2002 Schae effer, Richard T. (2006). “So ociology: A Brief Introductiion (6th ed.)”. Boston: McG Graw-Hill. Trinda ade, Jose ‘Jo osh’ (2011). “Lulik: The Core of Timorese Values,” Paper presented at: Comm municating Ne ew Research h on Timor--Leste: 3rd Timor-Leste T ociation (TLS SA) Study Asso Conferrence. Dili, 30 0 June –1 Julyy 2011. Trinda ade, Jose 'Jos sh' (2008). “R Reconciling th he Conflicting g Paradigms: An East Timorese Vision of in Timor-Leste: the Ide eal State,” in n David Mearrns with S Fa arram (ed.), Democratic Governance G Recon nciling the Loc cal and the Na ational, Darw win: Charles Darwin D Universsity, Darwin, pp. p 160 – 186 6. Tylor, Edward Burn nett (1871). “Primitve Cultture: Researcches into the Developmen nt of Mytholog gy, Philoso ophy, Religion, Langauge,, Art and Cusstom (V. 1)” Itthaca: Cornelll University Library, L Octob ber 2009 United d Nations Inte egrated Missiion in Timor--Leste (2010)). Facing the Future: Periodic Report on Human n Rights Deve elopments in Timor-Leste: 1 July 2009 – 30 June 2010. ANE EKSU: METO ODULO OJIA BA A PROG GRAMA A ATR RES Iha tin nan primeiru husi monito orizasaun sisstema AtReS, Belun kom mesa halo re ekrutamentu ba monito or lokal sira . ema na’in ru ua (mane no feto) f ba kada a targetu subdistritu. Monitor sira nu’ud dar volunta ariadu ne’ebé é hola parte iha komunida ade, barak ma ak hetan poziisaun iha sossiedade sivil nia n laran. Monitor sira ne’e n hetan tre einamentu kon ntinua ba ana aliza no transfformasaun ko onflitu, no hetan suporta direta husi lima kordenador rejional Belun B nian. Pe essoal hirak ne’e n fo kontrib buisaun boot ba finaliza asaun dadus s AtReS, no maski Belun n servisu na afatin atu asegura ligasaun pozitivu ho parseirru lokal oin-o oin, maibe da ala barak mon nitor hasoru dezafiu d relasiona ho valid dasaun relatoriu husi po olisia no ofisia al lokal sira. Belun iha ligasaun n ho parseiru u lokal liu hu usi nian man nejamentu no o rede-servissu rejional, atu a investiga no refors sa relasaun nesesaria n ho o autoridade lokal sira. Staff AtRes mós m atualmen nte servisu u hodi suportta monitor sira a iha Suai, no o fatin sira se eluk, atu esta abelese no ha ametin ligasaun ho fonte ofisial no sosiedade s sivil atu bele ase egura visaun oioin ba kolesaun dadus. Monito orizasaun hala’o dala bara ak liu husi ob bservasaun, la a’os investiga asaun, modellu observasaun uza ko ontaktu rede--servisu lokall no kompren nde dinamika a iha komunid dade ne’ebé hato’o sira nia n reasau un. Relatoriu tuir formatu rua r . ida mak buka hatene e tuir insidente e violensia (h husi ameasa no intimid dasaun to’o estragu e ba prropriedade no o asaltu fisiku u) no seluk mak, m halo iza ame ba fatorres ekonomika, sosial, politika no fa atores esterna al seluk ne’eb bé liga ba tensaun komunidade. Relatoriu monito or kobre mós atividade da ame no dezen nvolvimentu. Ho natura ob bservasaun no n objetivu hu usi monito orizasaun, sis stema AtRes mós fasilita mata-dalan m re eferimentu ap propriadu atu bele atende ba asuntu u sira hanesa an violensia bazeia b ba jeneru. Ida ne’e diak liu fali responde r esp pontanea dire eta ba kad da insidente. Sistem ma monitoriza asaun harii tu uir estudu ko omprensivu kona-ba k mekkanismu aten nsaun sedu iha nasaun sira seluk, no n buka atu limita resposta a individual. Presiza P halo kolesaun info ormasaun kon naba insidente violensia no mudansa iha komu unidade liu husi analiza komparativa k b rejiaun hotu, ba tema, no periodu tempu. Wainhira relata insidente id da, monitor sira presiza hatene auto or, respon ndente, metod du no impakttu (tuir medida a oioin) atu bele b deskreve e akontesimen ntu ida. Minim mu presiza a fonte rua atu a konfirma insidente id da, no preven ne reportajen n ba rumoress. Relatoriu ba situasa aun tuir forma atu sim/la’e no n presiza in ndikasaun ba mudansa ind dikador, menus ka aumen nta ou naffatin de’it. Relato oriu insidente sei kolekta semanal no re elatoriu ba sittuasaun sei re ealiza kada fu ulan. Dadus sei s verifika a husi refere ensia informa asaun lokal no n nasional se s posivel, no sei hatama a ba Databa ase Dame no Konflitu Nasional. Lala’ok inside ente hotu sei tau ba ana aliza no sei foti asaun ba akonte esimentu parttikular. Indikador sira husi relatoriu situasaun sei tau u skor ba sira a nian potenssiál konflitu u. Ezistensia husi desastrre naturais, pur p ezemplu, bele aumentta presaun ih ha komunidad de. Presu material uma a-laran ne’ebé é sa’e bele mó ós kontribui ba b tensaun. Id da ne’e implikka situasaun iha targetu u komunidade e hetan progrresu ou sai pio or.