Hrvatske Narodne Poslovice

Сomentários

Transcrição

Hrvatske Narodne Poslovice
Mario Meheš
Drugo izdanje Hrvatskih narodnih poslovica vam donosi popriličnu kolekciju hrvatskih
poslovica popradenih sa povijesnim slikama Otona Ivekovida. Ovu sam knjigu napisao za
svakog željnog mudrosti i znanja, te za svakog tko poštuje svoju kulturu i za one koji se ne
srame svoje kulture i narodnosti.
Vinodolski zakonik
Mario Meheš, 6. listopada 2007., u Zagrebu
2
Ako si krojio sad si dokrojio.
Ako je gol, ostaje ipak sokol.
Ako je psu pita u dio pala, tepsia je ipak ostala.
Ako kuda izgori, dug na odžak tvori.
Ako svoj svoga i ne hrani, ali teško onomu, tko ga nema, da ga brani.
Ako je med i sladak, ne valja prste ugrizati.
Ako može biti, živi sa svakim u slozi i ljubavi, a ne živi s nikim u svađi
Ako nije pravi vrač, a ono je bar pogađao.
Batina ima dva kraja.
Batina je iz raja izašla.
Besposlen pop i jaride krsti.
Bez muke nema nauke.
Bog je prvo sebi bradu stvorio.
Boj ne bije zladano oružje, ved srce u junaka.
Bolje grob, nego rob.
Bolje ikad, nego nikad.
Bolje rat, nego pakt.
Bolje spriječiti, nego liječiti.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Bog pravicu, vrag prasicu.
Oton Ivekovid: Nikola Šubid
Blago onom ko ima prijatelje, teško onome ko ih treba.
Zrinski
Bolje je prijatelje čuvati nego stvarati.
Bolja je istina koja škodi, nego laž koja godi.
Baci dobro niz vodu, nadi deš ga uz vodu.
Baba babi grebla lan, da joj projde dan.
Bez alata ni zanata.
Bez narodne slobode, kao riba bez vode.
Bez starca nema udarca.
Bez uzde strast, gotova propast.
Biber je zerno maleno, al se pred gospodu mede.
Bio u Rima, a nije Pape vidio.
Bit de braco gade, al neznatno kad de.
Blago onom bratu, koji ima seku.
Bolje dobar glas nego zlatan pas.
Bolje je dati vunu, nego živu ovcu.
Bolje je pošteno umerti, neg sramotno živeti.
Bolje je zdravom u sirotinji, nego li bogatom u bolesti.
Brat brata na vešala vodi, al' ga opet i odvodi.
Bez Boga ništa.
Brat bratu, a Bog svima.
Blago ruci, koja je vrijedna.
Bolje da te smrt prijeka digne, nego suza siromaška stigne.
Budi siroti otac, pak de i tebi Bog biti.
Bolje vide dva oka, nego jedno.
3
Bez zdravlja nema bogatstva.
Bolesna pitaju, a zdravu daju.
Bolje ništa ne znati, nego kojekako.
Brat mi mio, koje vere bio.
Cerni šešir na delavu glavu.
Ciri se kao da je švarbu našao.
Ciri se kao lisica na šipak.
Č
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek snuje, Bog određuje.
Oton Ivekovid: Dolazak Hrvata na Jadran
Čime se pametan stidi, time se budala ponosi.
Čovek je bez žene, kao soba bez stčne.
Čovjeku je na suncu toplo, a djetetu kod majke dobro.
Čovek po svetu, kao po pčela po cvčtu.
Čovjek se mora u znoju kupati, da ne gleda iz tuđe ruke.
Čovjek je sam kao dub posječen.
Daleko od očiju, daleko od srca.
Djeca dobiju udarce koji su njihovi roditelji zaslužili.
Dok je nek je, ko u Depana slanine.
Dok kučka repom nemane, nede psi za njom.
Došli su gosti, da oglođu kosti,.
Dugoj je bolesti konac motika.
Dva bez duše, a tredi bez glave.
Dva lešnjaka oraova vojska.
Dva loša obale Miloša.
Da je do sove, nebi nigda dana.
Danas pišta sutra ništa.
Djeca siju prosu, al' ne nose k nosu.
Devete pedi omelo, a desete izgertalo.
Dočekat de maca, na potoku, vrabca.
Dobra gosta i dan dosta.
Dojdoše divji, pa izteraše pitome.
Dok se čovjek sam ne osramoti, ne može ga nitko osramotiti.
Danas čovjek, sjutra crna zemlja.
Dok smo, neka smo, kad umremo, da se spominjemo.
Dobrota je najvede blago.
Domadi je dim jasniji od tuđega plamena.
Drug drugu ogledalo.
Dok je čovjek zdrav i voda mu je slatka.
Dojt de sunce i pred naša vrata.
4
Faljene jagode netrebaju sepeta.
Frižak kao doljni žervanj.
Gdje ima dima ima i vatre.
Gdje ima smijeha bude i plača.
Gdje je stida, tu je i poštenja.
Gdje ima ljubavi, nijedno zlo ne šteti. Gdje
nema ljubavi, nijedno dobro ne koristi.
Gdje koga svrbi, ondje se i očeše.
Grijeh ne ulazi na usta, nego izlazi.
Gdje brat bratu ruku pruži, ondi rod netuži.
Gdi je kolo bez kokana?
Gdi je mnogo babah kilavo je dete.
Gdi je selo bez pasa, lako je id bez štapa.
Gde koza dane, tud loza sane.
Gde koga opanak žulji, najbolje zna.
Gde se konji igraju, tam magarci padaju.
Gdje si bio? Nigdje. Što si radio ? Ništa.
Gde su same strasti, ništ' nemore hrasti.
Gleda ko tele u nova vrata.
Gdje je mnogo riječi, malo je stvora.
Grgur Ninski
Gdje se stariji ne slušaju tu nema Božjeg blagoslova.
Grjehota i sramota najbliže su susjede, čuvaj se prve, pa se ne boj druge
Gospodski je obedati, a paurski deržati.
Herdja se za zlato neprima.
Herdjavoj ptici i perje smeta.
Hoda kao pas bez gose.
Hode kao rakova vojska.
Hodi kao muha bez glave.
I nad popom ima popadija.
Ispeci pa reci.
Iver ne pada daleko od klade.
Gluposti, za kojima najviše žalimo, su one koje nikad nismo učinili.
I dorava kokoš, zrno nađe!
I Boga bi privario da more.
Imaš neznaš,izgubiš poznaš.
I palikudi de kuda izgorjeti.
Imam djecu, imam svoja krila.
I brojene ovce kurjak kolje, a kamo li nebrojene.
Ide ko pčela na brus.
Igra medo u komšiluku, dojt de i na naša vrata!
5
Il' dažd pada Il' sneg perši, nek se Božja volja verši.
I mi smo kolo vodili i barjak nosili!
I moja bi majka znala pitu pedi!
Istinu traži, pravicu važi.
Išla bi baba u Rim da imade s čim.
Izbirač je slab pogađač.
Iz oka iz boka.
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Jedna lasta ne čini proljede.
Jutro je pametnije od večeri.
Jedna šugava ovca,sve stado ošugavi.
Jezik nema kosti ali može bosti.
Jedan je poturica gorji, nego sto Turakah.
Jedna šteta, sto grehah.
Jadan je onaj, koji nema dijela od Boga.
Jedno drobi drugo kuša.
Kapa glavu pokriva, cipela je čuva!
Kad čeljad nije bijesna, ni kuda nije tijesna.
Kad mačka ode, miševi kolo vode.
Oton Ivekovid: Smaknude Matije Gubca na trgu
Kad na vrbi rodi grožđe.
ispred crkve sv. Marka u Zagrebu
Kakav otac, takav sin.
Kak pri jelu, tak pri djelu.
Kako došlo, tako prošlo.
Krv nije voda.
Kud svi Turci tu i doravi Mujo.
Ko vina večera, vode ruča.
Ko s đavlom tikve sadi o glavu mu se razbijaju.
Ko liti laduje, zimi gladuje.
Ko je dužan i na Božid je tužan.
Kalandora vodna, godina rodna.
Ko muči dva uči.
Ko de kome, ako ne svoj svome.
Kleveta je rana koja uvijek ostavlja brazgotinu.
Knjigama mrtvih uvijek uče žive.
Ko sije vjetar, žanje oluju.
Kako radiš tako deš i završit.
Krije se ko zmija noge.
Komu nije za slogu, taj je proti Bogu.
Kad mator pas laje, treba gledat šta je.
Kad psa ubiješ, zavudi ga i za plot.
Kad vol bariče, na glavu si sam zemlju baca.
Kad vile dojdu k očima, Il' vile pud, il' oči skočit.
Kakvi gost onaka čast.
6
Kako tko drobi, onako de i kušat.
Kakvi sam da sam, težko onom čiji sam.
Kersti vuka, a vuk u goru.
Kertina izpod zemlje hodi, pak joj že opet trag nahodi.
Kesi zube ko lisica na šipak.
Ko pokraj pseta legne naplazi se buhah.
Ko se ovcom učini kurjaci ga pojedu.
Ko rukama med meša, onaj prste oblizuje.
Ko svašto za zlo prima, on za družtvo nije.
Ko za tudjora vunom pojde, sam ostrižen kudi dojde.
Koga Bog čuva, onog top negruva.
Koji istinu gudi, s gudalom ga po perstih biju.
Koji me je lani bio, ni danas mi nije mio.
Koji neljubi svoga brata, onog tudja biju vrata.
Koji svojoj kapi dobra nemisli, kako de drugom dobar biti.
Koji tudje kraste vredja, svoje povredjuje.
Koji uzme ženu rad blaga, nameri se na vraga.
Kola nemazana škripe.
Koliko ljudih, toliko dudih.
Komu nije svetovati, onom nije ni pomodi.
Kad Bog daje, ne pita, čiji si sin.
Kovač zato klešte ima, da ruke neopeče.
Kud de iver od panja?
Kud djavo nemože , tamo babu šalje.
Kud puklo da puklo.
Kuga nije u Sremu, neg u našem tremu.
Kume, neuzdaj se u me, nego u se i u svoje kljuse.
Kurjaku u tor put pokazivati.
Ko uči, znade. Ko krade, imade.
Lonac ide na vodu dok se ne razbije.
Lakome su oči pri pogači.
Lanjskog se snega nije bojati.
Lasno je delava ošišat.
Lasno je u džepu caru figu pružat.
Lisica je lukava, al' joj se ipak kože prodaju.
Lovac da uvijek ulovi, zvao bi se nosač.
Lukavi je prijatelj gorji od neprijatelja.
Lijepo je doneke, dobro dovijeke.
Lijen čovjek gotova svoja nesreda .
Ljubav je puna jeda i meda.
Mi o vuku, a vuk na vrata.
Motati se kao mačka oko vrude kaše.
Majka kderku kara snasi prigovara.
7
Malen lončid friško pokipi.
Mari Mara za pudara, kad se grozdja nazobala.
Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba.
Mlad može, a star mora.
Mnogo de mutne vode Orljavom projti.
Mučno se je kadiom nazvati.
Mila majčice, bijela crkvice!
Mekano je krilo materino.
Majka rodila, majka liječila.
Majka bila, majka mila.
Majka: puna su, usta.
Mrav i pčela uče, kako se teče.
Mudroj glavi jedno oko dosta.
Narod bez bajke, dijete bez majke.
Na muci se poznaju junaci.
Nadi iglu u plastu sijena.
Navika je dobar sluga, ali loš gospodar.
Ne laje pas zbog sela.
Ne maljaj vraga na zid.
Ne možeš imati i ovce i novce.
Ne kupuj mačka u vredi.
Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru.
Ne trči pred rudo.
Nede grom u koprive.
Nema kruha bez motike.
Nesreda nikad ne dolazi sama.
Ne traži kruh nad pogačom.
Ni luk jeo, ni luk mirisao.
Nije zlato sve što sja.
Nikad ne reci nikad.
Novac kvari ljude.
Oton Ivekovid: Krunidba kralja Tomislava
Novac se na novac lijepi.
Ne bleji ovan za janjetom.
Ne boj se duke koji laje, nego onoga koji reži.
Ne treba raditi kao ostali, nego kao oni koji rade ispravno.
Niko nije siromašan da se ne bi obogatio nekom vrlinom.
Ni mrava ne bi zgazio.
Nije se rodio ko bi svakom ugodio.
Nagraiso, kao djavo na veliki petak.
Na jedanput se nesazidje grad.
Na kurjaka vika, a lisica živad kolje.
Na psu rana, na psu i zarasla.
Napali, kao na belu vranu.
Našla šljuka perdavca.
Na onu se vodku nebacaj, s koje samo vode pada.
8
Nebojša je glavu izgubio.
Nebudi svačija metla.
Necerkni magarče dok trava nenikne.
Nema žita bez kukolja.
Nema zanata bez alata.
Nek se znade čija je kuda masna.
Nema jila, bez dila.
Nemoj biti ljuta da nebudeš žuta, vede budi dobra da ne budeš modra.
Nevjerni Toma.
Nezazvanom gosti mesto za vrati.
Nepusti kusonje na valov.
Nema otčevine bez kerčevine.
Ni Bogu kolača, ni caru arača.
Nije leta bez Gjurgjeva dana, niti brata dok nerodi majka.
Nije plemena bez slavna imena.
Nije se još rodio, koji bi svakom ugodio.
Nit budi med , da te jedu, nit jed da te predu.
Nit gudi, nit gudila traži.
Nije svaki dan Božid.
Nije za guske seno.
Nije za kermaču sedlo.
Nit mi je rod nit pomozi bog.
Ni u tikvi suda, ni u svakom druga.
Nova metla dobro mete.
Nema čovjeka od koga ne bismo mogli nešto naučiti.
Ne čini sve što možeš činiti,nego samo što je pravo, pak se nedeš pokajati.
Ne rugaj se onomu, koga valja požaliti.
Ne niči gdje te ne siju .
Ništa se sa zdravljem pomiješalo nije.
Nije nikakva majstorija među dobrima dobar biti.
Naš zavičaj, naš običaj.
Ne stani siroti na skut, ne deš sebi na sredu.
Ni krvniku, Bože, ne daj.
Ništa se s obrazom nije izmiješalo.
Novo sito i na klinu visi.
O mrtvima samo najbolje.
Odijelo ne čini čovjeka.
Odijelo ne čini čovjeka, ali zato čini gospodina.
Od rakije kuda poskakuje, a od vina kuda, nije mirna.
Od inata ni gorjeg zanata.
Običaji od starine štit su jaki domovine.
Od budale stoji niže, koji tud ju kudu diže.
Od dutenja glava neboli.
Od jalove krave mleko tražiti.
Od kud se je nadat da sunce grije, odonud led bije.
9
Baščanska ploča
Od magarca nestvori konja.
Od pruta biva hrast.
Od sve kradje na Božid ni mesa.
Oj nevero nigde te nebilo!
Od čovjeka se ništa nije otelo.
Okolo kere, pa na mala vrata!
Od Boga sve dobro počinje.
Od rečena do stvorena kao od lista do korijena.
Oblači toplo, jedi malo, s mjerom pij, ako hodeš dugo da živiš.
Papir trpi sve.
Pas koji laje, ne grize.
Po jutru se dan poznaje.
Počisti prvo pred svojim vratima.
Pomozi si sam, pa de ti i Bog pomodi.
Pomozi sirotu na svoju sramotu.
Pored takvih prijatelja što de mi neprijatelji.
Poslije kiše dolazi sunce.
Poslije kiše ne treba kabanica.
Pošalji lopova da uhvati lopova.
Prodati rog pod svijedu.
Prvo skoči pa reci: “hop”!
Poklonjenom se konju ne gleda u zube.
Prije nego nešto upoznaš, nemoj ni hvaliti ni kuditi.
Pala muha na medveda.
Pala sekira u med.
Pas spade s bervi , da je bervi lašnje.
Peti točak u kolih.
Pobledio ko slepačka tikvica.
Podaj rukama , traži nogama.
Pokraj suhog derveta i sirovo izgori.
Posle boja s kopljem u ternje.
Posvirat, pa i za pojas zatad.
Prag je kudni najveda planina.
Prazne se puške i dva boje.
Prije zore nema sunca.
Pusti macu pod policu, ona de i na policu.
Pruži, dohvatit deš.
Zagrebačka katedrala na kraju 19. stoljeda
Postrada s nerada.
Poštenje življenje, bez poštenja bez života.
Pošteno ime ne gine; poštenjak vjekovnjak.
Prokleta njiva, na kojoj klas ne ostaje.
Ptica izvan jata lasno pogine.
Poštuj brata starijega, i tebe de tvoji mlađi.
Posluh je otac krepostima, a neposluh svim zločinima.
Pokornu glavu sablja ne siječe.
10
Pusti koku u jarak ova de i na slog.
Ruka ruku mije.
Ruke možeš oprat, obraz nikako.
Rad i stisnut i izpustit.
Rani sirotu na svoju sramotu.
Ražanj se pravi, a zec u šumi.
Razumije se kao magarac u kantar.
Ribu učit plivat.
Rugao se lonac kotlu.
Radiši Bog pomaže.
Radi, kao da dež sto godina živjeti, a moli se Bogu, kao da deš sjutra umrijeti.
Ruka ruku pere, a obraz obedve.
Sit gladnom ne vjeruje.
Slika govori više nego tisudu riječi.
Svakog gosta tri dana dosta.
Sve je dobro što se dobro svrši.
Sve se vrada, sve se plada.
Sve što je dobro kratko traje.
Svi putovi vode u Rim.
Svjetlo je uvijek na kraju tunela.
Strpljen – spašen.
Srida te gleda, nesrida ti ne da!
Stoji mu ko magaretu sedlo.
Sad su jaja starija nego kokoši.
Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. godine
Sila Boga nemoli.
Sloga od Boga, nesloga od zloga.
Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari.
Sloga jači, nesklad tlači.
S terbuhom za kruhom.
Sperdala se sova senici, a svoju glavu u sušanj turila.
Skerban spravlja sede vlasi, pokojom se ludjak pase.
Svaka baka pod svoj koto puše.
Svaka je kvočka na svom gnjezdu jaka.
Svaka ptica svomu jatu ide.
Svagdje je dobro al' kod kude najbolje.
Svaka krava svoje tele liže.
Svaka sila za vremena.
Svoja kuda, svoja volja, za svakog je ponajbolja.
Svud je podi, al' je kudi dodi.
S konja na magarca.
Svakomu je Bog hrane ostavio.
S milim Bogom sve se može.
Svi smo u Božjoj ruci.
11
Sto misli duga ne plada.
Svija muka kude ne obara, tuđa muka gotovo rasulo.
Sve podaj, a čovještva ne daj.
Sve za obraz, obraza ni za što.
Sirotinjska suza lemeš probija.
Svoj svojega nad jamu vodi, ali opet ne de u jamu da ga turi.
Skladna brada nove dvore grade, a neskladna i stare razgrađuju.
Saka hiža ima križa, a negdo celu cirkvu.
Svakomu svoja majka mila.
Svaka voda s potočidima jaka.
Šilo za ognjilo.
Što bi gori sad je doli, a što bi doli sad je gori.
Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.
Što se babi htilo, to se babi snilo.
Što više, to bolje.
Što trijezan misli, pijan govori.
Što više žrtvuješ svoje ja, to je tvoja ljubav jača i istinitija.
Što je pravo i Bogu je drago.
Što bi valjalo da volovi riču, to jarmovi škripe.
Štogod ljubav, sloga stvori, to se nikad nerazori.
Što je dikla navikla, ko neva je obikla.
Što je sada naopako, bit de nig'da sve jednako.
Što je pravo i Bogu je drago.
Što hasni otcu otcem biti, ako majka sve prebiti.
Što tko miluje, ono mu je i drago.
Štogod nosiš prti, a što jedeš drobi.
Što kuc, to muc.
Teško žabu u vodu natjerati.
Tiha voda brege dere.
Tko kupuje što mu ne treba, prodavat de što mu treba.
Tko ne riskira, ne profitira.
Tko pita, ne skita.
Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
Tko prvi, njegova djevojka.
Tko rano rani, dvije srede grabi.
Tko se zadnji smije, najslađe se smije.
Tko umije, njemu dvije.
Tresla se brda, rodio se miš.
Tko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije.
Tko dobro čini bolje dočeka.
Ted de voda, kud je i dosad tekla.
Terla baba lan da joj projde dan.
12
Dioklecijanova palača
Težko ovci med kurjaci.
Težko toru, oko koga psi nelaju.
Težko svakom bez svojega.
Terajud lisice iztera kurjaka.
Tko de svem svetu pogaču namesit?
Tko mnogo patio dosta je zapamtio.
Tko na mesec laje, izpast de mu zubi.
Tko nederži brata za brata, on de tudjina za gospodara.
Tko nije zafalan na orahu nije ni na tovaru.
Tko nije za sebe, nije ni za drugog.
Tko se smije u petak, plače u nedelju.
Tko svoje odbacuje, nije ni tuđeg vrijedan.
Tko proti vetru pljuje, popljuvat de se.
Tko zna bolje široko mu polje.
Traži kruva, nad pogačom.
Tuđe ne diraj, a svoje čuvaj.
Tko svoga sluša, teško njemu, a tko nikoga ne sluša, još teže mu.
Tko se sa zlijem druži, on se vazda tuži.
Tko je dobar junak? Dosta ljudi: dobar junak.
Teško drugu bez druga, a slavuju bez luga.
Teško svuda svomu bez svojega.
Tko se tuđemu zlu veseli, neka se svomu nada.
Teško tome, tko sve svoje uživa.
Tko dobro čini, ne de se dovijeka kajati.
Tko ništa ne čini, zlo čini.
Tko radi, izradi; koji se muči, taj i izmuči.
Tko se hvali, sam se kvari, tko se tuži, sam se ruži.
Tko Bogu služi, ima dobra gospodara.
Teško onom, tko se sam savjetuje.
Ivan Mažuranid
Tajnu čuvaj za se, najbolje je.
Tri žene jedna guska, čitav vašar.
U laži su kratke noge.
U nevolji se poznaje prijatelj.
U postolareve žene poderane su cipele.
U strahu su velike oči.
U svakoj šali pola istine.
Umiljato janje dvije majke siše.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
U zdravom tijelu zdrav duh.
U sita oca poprdljiva dica.
U cigajnke cera obraz, al' je puna torba.
Udala se moma, da je nije doma.
Udri zlo da je gorje.
U kakvo se kolo dojde, onako se mora igrat.
Ular ide s konjem.
13
U more pijesak sipati.
U tuđoj je ruci uvijek vedi komad.
U velikoj vodi hvata se velika riba.
U Boga su pune ruke.
U ratara crne ruke, a bijela pogača.
U tuđemu nije nigda svoga.
U mlađega pogovora nema.
Vrijeme je novac.
Vuk dlaku mijenja, ali dud nikada.
Više se ljudi udavilo u čaši nego u moru.
Vučedolska golubica
Veselo sčrce i kudelju prede.
Vidla baba muhu na tornu, a torna ne vidla.
Vidla žaba gde se konji kuju, digla nogu da i nju podkuju.
Vrana vrani nede oči izgrebsti.
Vrag bi i glavu skinuo, al' Bog ni vlasi neda.
Vrijeme rani, al' i ljedi.
Više očiju više vidi, više ruku više uradi.
Vo se veže za rogove, a čovjek za jezik.
Vjeran je drug najbolji brat.
Više je ljudi pomrlo od jela i od pida, nego od gladi i od žeđi.
Više vrijede dva prsta obraza, nego čitav svijet.
Vuci po poruci mesa nejedu.
Zato što si bez tuđih mana, ne misli da si bez mana.
Zabrinuo se kao da su mu lađe potonule.
Zaklao se bez noža.
Zapleo se kao pile u kučine.
Zaklela se zemlja raju, da se svake tajne znaju.
Zapovjedih psu, a pas repu, rep dlaki, a dlaka zaplaka.
Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača.
Zlato se u vatri kuša, a čovjek u nesredi.
Za ono malo zemlje vade jedni drugima oči, a bit de nam je svima danas sutra puna
usta.
Zbog sirota sunce grije.
Za ne du tuku.
Zvonit neznam a prestati nesmijem.
Željezo se kuje dok je vrude.
Žuri polako.
Žalost i tuga, otrovna kuga.
Žalostno pseto ko se za rep dade falat.
Žedna preko vode prevesti.
Žensko je ljeto po Petrovu.
14


ISBN 953 – 001 – 222 – 7
15

Documentos relacionados

SP, IV, 1 (6), 2011

SP, IV, 1 (6), 2011 Vrijeme neumitno klizi, što nije čudno. Božji su zakoni takvi. Međutim, čudno je ako svoje djelovanje ne upravljamo prema njima. To pridonosi neprestanu tapkanju u kaosu i besciljnu lutanju. Zar je...

Leia mais

Peter Rau Legenda o Balkanu u obzoru evropske filozofije velikih

Peter Rau Legenda o Balkanu u obzoru evropske filozofije velikih evropska i za Evropu karakteristična kategorija, u svojoj Goetheovim „Faustom” inspirisanoj dramskoj epopeji „Posljednji dani čovječanstva”, koja govori o I svjetskom ratu, prikazao je razaranje st...

Leia mais

feniksa zakon

feniksa zakon to je jedna od osobina prirodnog jezika, kao višeznačnost nekih riječi. U svakom slučaju, to nije mana prirodnog jezika, odnosno, tumači Weiner, prema Fregeovom mišljenju, za neke svrhe to može bit...

Leia mais

Nasilje u školama

Nasilje u školama telefona. Snimak u trajanju od 4 minuta prosledile su drugim učenicima, da bi se on kasnije našao na Inter netu. Kako su preneli mediji: „Snimak počinje u momentu kada nesrećna devojčica, sitnije g...

Leia mais

glava prva: knjiga

glava prva: knjiga “Ona vila. Zašto naprosto nismo zadržali Knjigu i ostavili je da umre?” “Leš je dokaz, Butleru. Ovako vilinski rod nema razloga da išta posumnja.” “Ali vila?” “Čisto sumnjam da će ikome priznati ka...

Leia mais

Apolonija i koza - liberlignatoris.com

Apolonija i koza - liberlignatoris.com slovenske književnosti Primoža Trubara kao i hrvatski prijevod Novog testamenta na glagoljici i ćirilici. Stanovnici trgovišta Veržej su takoder bili skloni idejama Luthera prije no što su us...

Leia mais