TO`A 23 MAUA TUSI PASI AOGA SU`ISU`I
Transcrição
Local Visitors Bureau ASBF takes markets ‘684’ to Euro its boxing tour operator… A1 ring back B1 PAGO PAGO, AMERICAN SAMOA Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 $1.00 ▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼ C M Y K ALALAGA PAGOTA UA LE LAVAVA AI PILIKAKI, SAIMINI WARDEN: O LO’O AI FO’I MOA, MAMOE MA FASIPOVI A PAGOTA tusia Ausage Fausia Sola ma Sikotilani le manumalo i le ai e tasi! O le numera 10 lena a le Manu Samoa, le susuga Tusi Pisi faatoa uma ona tatao le polo i le sikoa e tasi a le Manu Samoa i le latou taaloga taufao ma le au malosi a Sikotilani ananafi i le Apia Park. E toeititi uma le taaloga o sili le Manu Samoa e 16 i le 10 a Sikotilani. Peitai na osofai Sikotilani ma maua ai le latou sikoa i autafa o le pou ma na ova le a’a ma manumalo ai loa i le 17-16. Us maea nei le taamilosaga o le pasefika a Sikotilani e lei faiaina. Na muamua malolo ai Ausetalia, sosoo ai Fiti ae o lea ua faaiu ina ua toe sola ma le manumalo i le la taaloga mataina [Ata: Naenae Productions] ma le taufao i le malae o le Manu Samoa i le Apia Park. TO’A 23 MAUA TUSI PASI AOGA SU’ISU’I tusia: Leua Aiono Frost C M Y K E toa 23 i latou na maua a latou tusi pasi mai le Aoga Su’isu’i sa faatautaia e le Matagaluega o Tupulaga ma Tina, e pei ona faaiuina i le aso Lulu o le vaiaso nei. O lenei polokalame sa faatupeina e le Matagaluega o Faamasinoga, ma e 70 itula sa aooga ai i latou sa auai, tusa lea o le 3 masina le umi, i lalo o le taitaiga a le tamaitai faiaoga ia Johanna Samana. O se sauniga puupuu sa faia na mafai ai ona molimauina e sui o le malo, uo ma aiga aemaise ai taitai o le atunuu le taualugaina o lenei polokalame. Na taua e kovana Togiola Tulafono i lana saunoaga autu, o ia foi e iloa su’isu’i aua sa a’oa’oina ai o ia e lona tina ao laititi, Na ia saunoa e tusa ai o le tamaoaiga masa’a atu i fafo o le atunu’u, ona ua tatou fiafia e fa’atino e nisi lenei fo’i taleni, ae ua le taumafai i tatou ia mautu o tatou ia tomai. “O le tulaga ua tatou i ai nei, ua tatou fiafia i matagofie o galuega su’isu’i a nai uso Filipino, ona tatou fiafia lea tatou te la’eia ofu matagofie, ae fiafia i latou nei e ‘ave’ese atu le tupe mai lo tatou malo!” Ua ia fa’apupula atili le fa’ata’amilosaga o le tamaoaiga, “O le umi ona ta’oto o le tupe i le tatou lotoifale, ua sili ona aoga o le tupe lena i lo tatou tamaoaiga i le atunu’u, peita’i, o le tala lava e vave ona ave’esea atu i fafo, ua le aoga lea ia i tatou, ma ua tatou fiu ai e saili le tamaoaiga tumau o le tatou malo!” O le mau na fa’ataoto mo le Matagaluega o Tupulaga ma Tina, ia atoa le 300 o tagata su’isu’i samoa e ao ina tau’avea le mana’omia o tatou tagata i se isi la’asaga fou o taumafaiga e taofiofi mai le tamaoaiga masa’a atu i fafo. I le taimi nei ua atoa le 280 o i latou ua mae’a fa’au’u mai a’oga su’isu’i nei, fa’atasi ai ma isi polokalama su’isu’i o lo’o fesoasoani i lea mau. Ua fa’ailoa e Le’iataua Lesa, “Ua toe tasi nei le vasega, ona ausia loa lea o le tatou sini lea, ma o le a toe va’ai toto’a i le mau pe ua tatau ona si’itia le auaunaga e fa’aauau ai, ae o le a fetaui lelei le futia ma le umele i le fa’ai’uga o le nofoa’iga a Kovana Tulafono, ua mautu le 300 o tagata su’isu’i e pei ona mo’omia.” Mai le amataga o le vasega lenei e to’a 32 i latou na auai, peita’i, o nisi ua maua galuega tumau e faigaluega ai, o nisi o lo’o i ai fa’alavelave le ma’alofia o lo ua fa’atasi atu i ai i le aso patino mo le fa’au’uga lenei. (Faaauau itulau 10) O le leo o le uio ma le pologa ua toe faalogoina fo’i i le nofoaga o le toese i Tafuna, ona ua le lavava e nai pagota ai sua pilikaki, pepa saimini faavela atoa ai ma le polesi i le taeao, auaoli ma le afiafi mo pagota e toa 170 o loo i ai, peitai na taua e le pule o le falepuipui, e ono ituaiga meaai o loo faasoasoa mo pagota i le vaiaso atoa mo le tai tolu ‘aiga i le aso. I se tusi na tuuina mai e se alii pagota o loo tuli sona faasalaga i le falepuipui i le taimi nei na ia taua ai faapea, e na o le pilikaki lava lea o loo fafaga ai i latou i aso uma, e aofia ai ma aso faamanatu faapitoa e pei o le kerisimasi 2011, tausaga fou 2012 atoa ai ma le aso Peresetene na te’a nei. Fai mai le alii pagota lea, o le polesi e ‘ai i le taumafataga o le taeao, o le pilikaki i le aoauli ae o le pepa saimini faavela i le po. “E na o le tolu apa polesi mo le meaai o le taeao, ae lua pusa pepa saimini mo le meaai o le po e fafaga ai pagota e toa 170 i le toese,” o le tomumu lea a Agasiva e pei ona faailoa lana tusi sa tuuina mai i le Samoa News. Soo se taimi e fesiligia ai e le faamasino sili ia Michael Kruse nisi o pagota pe a oo i taimi o a latou iloiloga poo a latou meaai sa ai i le po, e lua lava tali e masani ona tuuina mai, a le o le kaleve pilikaki o le saimini. Ae ina ua fesiligia e le Samoa News le pule o le toese i Tafuna ia Lumana’i Maifea, sa ia teena malosi ai faasea mai pagota e na o le pilikaki lea o loo fafaga ai i latou. (Faaauau itulau 10) Le alii pule o le falepuipui i Tafuna ia Lt. Lumana’i Maifea ina ua la asia ma le sui o le Samoa News le fale o loo teu ai le anoano o taumafa, o loo faaaoga e tausi ma fafaga ai i latou o loo tuli a latou faasalaga i le toese i le taimi nei. O nisi o taumafai sa maitauina e le Samoa News e aofia ai pusa pilikaki, taga alaisa, pusa saimini, polesi, falaoa mata ma (ata AF) le anoano o mea e faaaoga e kuka ai meaai. Itulau 2 samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 O se va’aiga i nisi o Tuafafine e to’alua o lana afioga le Fa’asisina Ponemafua Auelua o lo’o soifua mai pea, ma nisi o le fanau ua latou auvasa mai e fa’atasi mo toe taimi o lo latou tama peleina. O le taimi lea o le ulua’i sauniga o le tama i le EFKAS i Fagatogo. Fa’amaise le Atua i le aiga loto fa’avauvau. [ata: Leua Aiono Frost] FA’AAOGA FANAU LAITI E SAILI AI TUPE brought to you by 688-7995 699-9338 731-1701 tusia Ausage Fausia E fou le vaaiga lea ua amata ona vaaia i le atunuu i le taimi nei, o le faaaoga lea o fanau laiti e saili ai tupe, e ala i le faatutu solo o i latou i luma o faleoloa poo ni nofoaga e tumutumu i ai tagata faatau. O le alia’e mai ai o lea tulaga ua fesiligia ai e nisi o matua ma taitai o le atunuu le tulaga ua taoto i ai le malupuipuia o fanau laiti, pe ua mafua lenei tulaga ona ua fia aai le aiga, pe ua mafua ona o sailiga tupe a ekalesia, faalapotopotoga poo nisi lava foi mafutaga i le atunuu. O le mataupu lenei na mapu a’e i luga o le polokalame a le alii kovana i le vaiasoi na te’a nei, ina ua faasea se tina i le kovana ona o se vaaiga faamomoi loto sa ia maitauina i se tasi o afiafi, i se alualutoto sa aisi atu ia te ia i luma o se faleoloa sa paka ai lana taavale, pe maua atu se tupe ma ia. Na taua e le tama lea i le kovana, o le alualutoto lea sa aisi atu ia te ia, sa nofo ma le api ma le peni i luma o le faleoloa, soo se tagata lava e ulufale atu i totonu o le faleoloa e muamua fai i ai le alualutoto ao le’i oo i totonu o le faleoloa. “O le alualutoto lava lenei sa ou vaai ai i le afiafi lea, na ou toe vaai ai foi i le isi aso na sosoo ai i luma lava o le faleoloa lea, ma ua oso mai ai se manatu ia te a’u, pe o le mea ea o loo faaaoga e matua o lenei tamaititi o ia e saili ai tupe mo loina aiga pe leai,” o le atugaluga lea a le tama sa valaau i le kovana. Na taua e nisi na talanoa mai i le Samoa News, e le na o fanau o loo tupu ai le tulaga lea, ae oo lava foi i tagata matutua ua maitauina foi lo latou faia o le amio lea, o le aisi tupe solo i isi tagata ma le faaupuga, “sei faatau ai se meaai mo lana fanau.” “Ailoga e kalafeagai lea kulaga o le aisi faapegei o kagaka Samoa, akogu e gaka lava i akuguu i fafo o loo kele ai le oge ma le fia aai, ae o Samoa e maua meaai ma soo se mea e magagao i ai oga kagaka i kaimi uma, aisea la ua kupu ai legei mea,” o le fesili fia malamalama lea a se tasi o tamalii matua o le atunuu e lei finagalo e faailoa lona suafa. O le tulai mai ai o le faafitauli lenei, na mafua ai ona saunoa le alii kovana ia Togiola Tulafono, e tatau ona galulue faatasi le atunuu e foia le faafitauli lenei pe afai e masalomia o loo faaaoga e matua fanau i ni auala sese e maua ai tupe. A le o lena foi, e i ai fanau latou te faia nei uiga pe afai o loo sosola ese ma o latou aiga, ona aisi solo lea i tagata mo ni tupe e faatino ai mea latou te mananao. “Ou te talosagaina le atunuu ina ia tatou galulue faatasi, faafesootai le ofisa o leoleo i soo se taimi e maitauina ai fanau o loo faaaogaina i ni auala le fetaui, pe logo foi leoleo pe afai e masalomia o fanau nei o loo sosola ese mai o latou aiga,” o le fautuaga lea a le alii kovana i luga o lana polokalame. O nisi o tagata o loo faia le amio lea o le aisi tupe e pei ona taua e se tasi o alii ave taxi, o tagata mai nisi o ekalesia, o loo latou faia le tulaga lea o le aisi i tagata mo ni tupe e fesoasoani ai i faagaioiga a latou ekalesia. “E le tatau ona saili faapena tupe e atina’e ai le galuega a le Alii, afai ua manatu e fia tautua mo le Alii, fai le taulaga ofo ae le o le alu e aisi mai tupe mai isi tagata,” o le tomumu lea a se tasi o tagata lotu e lei finagalo e faailoa lona suafa. Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] Located in FUTIGA Toe Sa’afi’afiga mo Fa’asisina Ponemafua Misimoa Auelua… tusia: Leua Aiono Frost Ua tuua e le tama, le afioga Faasisina Ponemafua Misimoa Auelua lona aiga sa pele ia te ia, ae ua malaga atu e faatasi ma lona Alii i le nofoaga mau ua saunia mo ia. Na soifua a’e le tama i Fagali’i, le itumalo o le Alataua, i ona matua Auelua Laisene Auelua Fagamalo ma Fagali’i ma lona tina o Sofa’i Sakaria Sialega Vele mai Nuuuli ma Pavaia’i i le aso 14 Ianuari, 1919 ae na tu’ua le mafutaga ma le fanau ma aiga i le aso 20 Me, 2012 ma ua atoa lelei ai lona 92 tausaga o le soifua. E to’a fa ona uso, ma ua maliliu uma le to’atolu ae toe ai o lona uso o Toese Toetagataotuiatua Auelua o lo’o soifua pea ma o lo’o alaala fo’i i Pava’ia’i. O Agamanu Karuna, Alo Niusami ma Tupalapala Sakaria Auelua ua mua’i fa’aiilagi le latou folauga ia te ia. O ona tuafafine e to’alima i latou : Matalima Auelua Fa’alelea [maliu], Taumafa Auelua Malu Tupuola [maliu], Logomuli’au Auelua, Galovave Auelua Luapo [maliu] ma Mina Auelua Maea [Kalefonia]. E i ai lona uso fai e to’atasi Masaniai Pili Masaniai ma e alaala tumau i Amerika. E to’avalu o la’ua alo ma le tina o le aiga, le sa la’ua osi feagaiga e ala i le fa’aipoipoga pa’ia i luma o le Atua: Siniue Pine Auelua. O Fofogaoali’i Saifoloi Shy ma Meretiana Auelua e to’aono le fanau. O Nash Sinue Auelua & Ietitaia Yandall e to’a fa le fanau. O Katerina Siofu Auelua ma Siaosi Asalele e to’afa le fanau. O Dorothy Doreen Auelua ma Logoleo Logoleo e to’a fa le fanau. O June Auelua ma si ana tama o Damaris Siniue Auelua Mageo. O le faletua o Sofa’i Auelua ma Rev. Siulagi Solomona Jr. e to’a fa le fanau. O Richard Joseph ma Puaseisei Malepeai Auelua e to’a 8 le fanau ma Dorothy Auelua ma Salamaotua Pou e to’a fitu le fanau. O le aofai o fanau a fanau a fanau e to’a 26 i latou. A’oa’oga & Galuega: I le tausaga 1940 na fa’au’u mai ai o ia i le vasega 9 a Poyer High School i Pago Pago, soso’o lea ma a’oa’oina o ia fa’afaia’oga mo le tausaga e tasi i Leone Jr. High. Avea lea ma Faia’oga Fa’ata’ita’i i Vaitogi Elementary i le tausaga e 1941-42. 1943-46: Pule a’oga i le a’oga i Aoloau Elementary, soso’o ma le si’itia pule a’oga i le a’oga i Fagasa, ae mulimuli ai avea ma pule a’oga i le a’oga i Malaeloa Elementary. 1946-47: Na maua ai e ia le sikolasipi fa’afaia’oga i Samoana High School, ona soso’o loa lea ma le tausaga 1949 -70; ua avea ma faia’oga o le Science ma le Health i vasega 7,8,9 i le Poyer Jr. High School. 1950-56 na avea ai o ia ma Sui Pule A’oga i le a’oga Poyer Jr High, si’itia avea ma Pule A’oga i le a’oga i Olosega, toe si’itia mai avea ma Pule A’oga i le A’oga i Pago Pago ae toe fa’ai’u lava i le toe avea ma Pule A’oga i le Poyer Jr High i Pago Pago lava. 1956-64: Na tula’i mai ai o ia i le Tofiga Asiasi A’oga mo A’oga Tulagalua i le tatou Ofisa o A’oga. 1960-63: Na ia tula’i ai mo le tofi o Aiga e ala i le suafa “Ponemafua” le afioga le Fa’asisina i le afio’aga o Fagali’i, Itumalo o le Alataua. Na filifili fo’i e lona Aiga i Fagatogo e tautua i le suafa o aiga “Fanuaoali’i” o le aiga Sa Fa’agata. Toe avea fo’i ma Tiakono o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa - Fagatogo. 1964-66: Avea ma Pulea’oga fa’atasi ma se tasi o pule a’oga papalagi i le a’oga tulaga lua a Lauli’i, ma o le vaitaimi lea ua faia a’oa’oga a le fanau e ala i televise. Si’itia lea i le tausaga 1967-68: ua avea ma Pule a’oga i Manulele Tausala e to’alua fo’i ma se tasi pule a’oga papalagi. 1968-70: Ua na’o ia loa e tula’i mai e avea ma Pule A’oga i Manulele Tausala ma avea fo’i o ia ma se tasi e faigaluega i le ulua’i faitauga o tagata o le atunu’u i le tusiga igoa a le Malo. (Faaauau itulau 11) samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 Itulau 3 Notice for Proposed Registration of Matai Title NOTICE IS HEREBY GIVEN pursuant to Section 6.0105 of the Revised Code of American Samoa that a claim of succession which has been filed with the Territorial Registrar’s office for the registration of the Matai Title FAAGOGO of the village of SILI, by MIKA FAAGOGO of the village of SILI, county of SILI, MANU’A District. THE TERRITORIAL REGISTRAR is satisfied that the claim, petition by the family and certificate of the village chiefs are in proper form. NOTICE IS FURTHER GIVEN that anyone so desiring must file his counterclaim, or objection to the registration of this matai title with the Territorial Registrar Office before the expiration of 60 days from the date of posting. If no counterclaim, nor any objection is filed by the expiration of said 60 days, the matai title FAAGOGO shall be registered in the name of MIKA FAAGOGO in accordance with the laws of American Samoa. POSTED: JUNE 14, 2012 thru AUGUST 13, 2012 SIGNED: Taito S.B. White, Territorial Registrar Fa’aaliga o le Fia Fa’amauina o se Suafa Matai O le fa’aaliga lenei ua faasalalauina e tusa ma le Maga 6.0105 o le tusi tulafono a Amerika Samoa, e pei ona suia, ona o le talosaga ua faaulufaleina mai i le Ofisa o le Resitara o Amerika Samoa, mo le fia faamauina o le suafa matai o FAAGOGO o le nu’u o SILI, e MIKA FAAGOGO o SILI, faalupega o SILI, falelima i MANU’A. Ua taliaina e le Resitara lea talosaga, faatasi ma le talosaga a le aiga faapea ma le tusi faamaonia mai matai o lea nu’u, ma ua i ai nei i teuga pepa a lea ofisa. A i ai se tasi e faafinagaloina, ia faaulufaleina sana talosaga tete’e, po o sana faalavelave tusitusia i le Ofisa o Resitara i totonu o aso e 60 mai le aso na faalauiloa ai lenei fa’aaliga. Afai o lea leai se talosaga tete’e, po’o se faalavelave foi e faaulufaleina mai i aso e 60 e pei ona taua i luga, o lea faamauina loa lea suafa matai i le igoa o MIKA FAAGOGO e tusa ai ma aiaiga o le tulafono a Amerika Samoa. 06/23 & 07/23/12 O se va’aiga i le aso fanau o le tina matua fa’atasi ai ma le aso o Tama mo le susuga Eti Fuimaono o Tafuna, ua maua atu fo’i e ‘ave o le meapu’eata a le tatou nei nusipepa i le afiafi o le aso [ata: Leua Aiono Frost] Gafua i le Famous i Tafuna. AISEA UA TUAI AI TOE FA’AFO’I ALI’I PAGOTA TONGA? tusia Ausage Fausia Ua i luga nei o le fua fa’atautau a le au maitau le mataupu e uiga i alii pagota e to’alua mai Tonga, ia o loo taofia i le toese i Tafuna i le taimi nei, e le’i toe fa’afo’iina atu lava i Tonga e pei ona poloaina ai i laua e le Fa’amasinoga Maualuga. O se tusi na tuuina mai i se pagota o loo taofia i le toese o loo ia fesiligia ai le mafuaaga ua tuai ai ona toe faafoi alii pagota nei i lo la atunuu. Na taua e le alii pagota i lana tusi sa auina mai i le Samoa News e faapea, o le nonofo ai pea o alii pagota ia i le toese i le taimi nei, ae ua tuana’i le taimi na poloaina i laua e le faamasinoga e tuli ai a laua faasalaga, e le gata ua soli ai le tulafono i le taofia faapagota lea o se tagata i se auala sese, ae o loo alu ai foi ma tupe a le malo e tausi ma fafaga ai i laua nei. Ina ua fesiligia le pule o le falepuipui i Tafuna e uiga i lenei mataupu, na faamaonia mai ai e Lumana’i Maifea le mataupu e pei ona faasea i ai le alii pagota, peitai sa ia taua, e le o se faaletonu e mafua mai i lona ofisa ua mafua ai lea faafitauli, ae ona o le tuai lava ona maua mai o tusi folau e toe malaga ese atu ai alii ia e toalua i lo la atunuu. “O loo i ai alii pagota e toalua o loo aafia i le tulaga lena, ma o loo faatalitali pea i le taimi e maua mai ai a laua tusi folau, ona faatoa mafai lea ona malaga ese atu ma le atunuu,” o le saunoaga lea a Maifea. O alii pagota e toalua o loo aafia i le faaletonu lea e aofia ai Latu Noa ma Samasoni Tautai. N taua e Maifea, o loo faia pea a latou fesootaiga ma aiga o i laua nei i Tonga, ina ia vave maua se auala e lafo mai ai tusi folau ma vave ai ona toe foi atu i laua nei i o la aiga. “E ui e le o sa’u galuega o le faia o fesootaiga ma aiga o alii pagota, peitai o lea foi ou te fesoasoani atu i le galuega a loia, ina ia vave ona maua mai pepa malaga a i laua nei ma toe foi atu i o la aiga,” o le saunoaga lea a Maifea. E le fou le mataupu lenei i luma o le faamasinoga, i soo se taimi lava e taulimaina ai mataupu a i latou mai fafo e leai ni pepa nofomau, ona e alu se taimi o tau faatali le taimi e taunuu mai ai tusi folau e toe foi atu ai i latou nei i o latou atunuu. E lei manuia taumafaiga a le Samoa News i le tau sailiina mai lea o se faamatalaga mai loia e uiga i lenei mataupu, ae na taua e le alii pagota sa tusia le tusi lea na tuuina mai i le Samoa News, e tatau ona taofia le mea lenei ona o loo alu ai tupe a le malo i le tausiga o i latou nei i le falepuipui. Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] FASI LE FAFINE AI U VALEA TUPE O LE LAFOGA tusia Ausage Fausia Na faatoa manino le mata o le vai i le mafuaaga na fasi ai e se alii lona to’alua i le vaiaso na te’a nei, o lona ai u valea lea ina ua leai se tupe o le lafoga a lona to’alua na ave ma lona tina, ae na faaaoga e le fafine le isi vaega o lana lafoga e fai ai faatau mo le aiga, o lavalava a le la fanau ma le tupe sa lafo i ona matua i Savai’i. Na ona manino lava i le faalogo a le ula lea ua lafo e le fafine le tupe i lona tina ae leai se tupe mo ia, alu loa ua ‘ona mai i le leva o le po, ma alu atu ai i le fale ua faamisamisa ma i’u ai lava i le fasi ai ma si fafine fai mai ua leai se meaai e tuu atu ma ia, ae emo ane le ata o le ai u valea i tupe o le lafoga. O le iuga la o le tagata ai u valea o le moe lea i luga o le sima i le falepuipui mo po e lua, e faatali ai le taimi e tulai ai i luma o le faamasinoga faaitumalo. Na teena e le alii ua molia tuuaiga o le faatupu vevesi i totonu o lona aiga e pei ona tuuaia ai o ia e le malo, ma ua toe faatulaga le isi ana iloiloga i le vaiaso nei ma le faamoemoe, o le a faila ai e le malo moliaga faaopoopo faasaga ia te ia. Ua toe toe tatala i tua le ula lea mai le falepuipui peitai ua faasa e le faamasinoga ona toe alu i le fale o loo nonofo ai lona toalua ma le la fanau, ae ua faatonu e alu e nofo i se isi noifoaga, ma aua nei ona toe taumafai e faafesootai le fafine i soo se auala. Na faailoa e molimau i leoleo, na latou tete’i i le leva o le po ae ee mai le fafine i le fiaola, ma latou taufetuli atu, o loo siou le ‘ona i le ta tu’iina lea o foliga o si ona to’alua a’o matamata i ai si ana fanau e to’alua. Ua faailoa e le fafine i lana loia, o ia ua le toe manao e nonofo ma lona toalua, e le o se taimi muamua lea ua ia fasia ai o ia a’o matamata si ana fanau. Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] Tafaoga i Matafaga? O matafaga nei UA LE malu puipuia mo ta’elega ma fagotaga ona ua maua ai ni siama e ono lamatia ai le soifua maloloina. E le tatau ona toe ‘au’au pe fagotaina nei ogasami se ia toe logo atu. SISIFO: Asili Beach, across LMS Church TUTOTONU: Pala Lagoon Spring near tennis courts • Coconut Point in Nuuuli • Utulei Beach across High School SASA’E: Fagasa Fagalea Beach near stream • Afono stream mouth, adjacent cricket field • Aua stream mouth near bridge • Lauli’i Tuai stream mouth • Alega stream mouth • Faga’itua stream mouth, across DPS • Masausi stream mouth • Aoa stream mouth • Alao Beach Lapata’iga mo Matafaga: Iuni 20, 2012 Ofisa o le Puipuia o le Si’osi’omaga i Amerika Samoa (AS-EPA) 633-2304 Notice for Proposed Registration of Matai Title NOTICE IS HEREBY GIVEN pursuant to Section 6.0105 of the Revised Code of American Samoa that a claim of succession which has been filed with the Territorial Registrar’s office for the registration of the Matai Title FALA of the village of FALEASAO, by SAUAO MATA of the village of FALEASAO, county of FALEASAO, MANU’A District. THE TERRITORIAL REGISTRAR is satisfied that the claim, petition by the family and certificate of the village chiefs are in proper form. NOTICE IS FURTHER GIVEN that anyone so desiring must file his counterclaim, or objection to the registration of this matai title with the Territorial Registrar Office before the expiration of 60 days from the date of posting. If no counterclaim, nor any objection is filed by the expiration of said 60 days, the matai title FALA shall be registered in the name of SAUAO MATA in accordance with the laws of American Samoa. POSTED: JUNE 8, 2012 thru AUGUST 7, 2012 SIGNED: Taito S.B. White, Territorial Registrar Fa’aaliga o le Fia Fa’amauina o se Suafa Matai O le fa’aaliga lenei ua faasalalauina e tusa ma le Maga 6.0105 o le tusi tulafono a Amerika Samoa, e pei ona suia, ona o le talosaga ua faaulufaleina mai i le Ofisa o le Resitara o Amerika Samoa, mo le fia faamauina o le suafa matai o FALA o le nu’u o FALEASAO, e SAUAO MATA o FALEASAO, faalupega o FALEASAO, falelima i MANU’A. Ua taliaina e le Resitara lea talosaga, faatasi ma le talosaga a le aiga faapea ma le tusi faamaonia mai matai o lea nu’u, ma ua i ai nei i teuga pepa a lea ofisa. A i ai se tasi e faafinagaloina, ia faaulufaleina sana talosaga tete’e, po o sana faalavelave tusitusia i le Ofisa o Resitara i totonu o aso e 60 mai le aso na faalauiloa ai lenei fa’aaliga. Afai o lea leai se talosaga tete’e, po’o se faalavelave foi e faaulufaleina mai i aso e 60 e pei ona taua i luga, o lea faamauina loa lea suafa matai i le igoa o SAUAO MATA e tusa ai ma aiaiga o le tulafono a Amerika Samoa. 06/23 & 07/23/12 Itulau 4 samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 O se va’aiga i le vaega uma na malaga mai atunu’u o Europa mo le fonotele a le CWM i Kanana Fou, ua sauni mo le latou sao i le fa’aaliga o tu ma agaifanua a latou fo’i atunu’u. [ata: Leua Aiono Frost] FA’AILOA TU MA AGAIFANUA SAMOA FONO A LE CWM tusia: Leua Aiono Frost O le afiafi o le aso Lulu na te’a nei, sa fa’atulaga ai i le polokalama fa’ataoto a le Fonotaga Atunu’u Kerisiano i le Lalolagi [CWM] lea afiafi a tamali’i e fa’aalia ai tu ma agaifanua a Vaifanua Ta’itasi o lo’o usufono i lenei tausaga. O lea po fiafia sa vaevaeina ai le fonotaga i Vaifanua e ono: Atu Aferika, Atu Asia, Atu Europa, Atu Karipiana, Atu Asia i Saute ma le Atuvasa o le Pasefika. O nei uma Vaifanua ua foliga mai o Konetineta ta’itasi ia ua auai ma ua avea fo’i ma totino o le CWM lea ua i ai nei Amerika Samoa i lana Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano o le totino mulimuli lava ua fa’aofi i le tausaga e 1997. O le fa’aaliga lea sa amatalia ia le sao o le Atu Aferika e aofia ai Zambia, Malaue, Matakasa, Simipakue, Aferika i Saute ma is malo fa’apena. O le latou siva na mata’ina fo’i aua e tele taimi e taumafai ai fanau a’oga e fa’atino siva nei, ae o lea ua va’aia toniga felanulanua’i ma a latou siva matagofie, o le a fa’aaoga tatau fo’i e fanau mo a latou a’oa’oga. O le sao o le Atu Asia e aofia ai Taiwan, Korea, Saina mai Hong Kong, Malaysia, Sigapore ma Mayama oka se fiafia i ai o le to’atele na maimo- aina, e fa’asoa mai fo’i i a latou aga o fa’afiafiaga, ae ua masani ai Amerika Samoa, aua o lo’o tatou o aumau ma le to’atele o uso mai nei atunu’u i o tatou laueleele. O le Atu Europa, sa fa’alogoina ai fatuga ua fatia aga’i i ai le tele o vi’iga o le Atua lea e i le tusi pese a le EFKAS, e feso’ota’i mai lava ma le LMS. O pesega fa’a-Uelese, Pese fa’a-Sikotilani, ma pese fa’a- Aialani sa fa’afofogaina. E ese fo’i le matagofie o le tatalo i le gagana a Netalani latou, ma ua fa’afetaia le sao o lea fo’i vaega na masi’i mai le Atu Europa. I le Atu Karipiana, sa masi’i mai ai le vaega a Bob Marley ma latou fa’atuga e tali tutusa lelei ma le fa’aReggae. Na latou usua le pese na muaimalae i lea ituaiga o fatuga I Simmer down! ma sa fa’afiafiaina le to’atele, aua e pei e Bob Marley le to’atele o le tatou autalavou i a latou sikaili. Ua tulaueleele loa tama moni o ia ituaiga o aga, sa latou fiafia, ona e va’aia e i latou e fiafia i tatou i a latou fo’i sikaili, ma fatuga. O atunu’u na auai o Jamaica, Kariapiana ma Guyana. O le Atu Asia i Saute sa o mai ai le vaega a Osama po’o le vaega e tupuga mai ia Isamaeli le alo o matua o Apera’amo le tama o le au fa’atuatua. O nei tagata e o mai Initia i ona vaega e tolu, ma Bangladesh ua latou fa’aalia lo latou mau: “Ia tatou fiafia ona o le to’atele o tatou ituaiga!” Ia tasi lava i tatou ia Iesu ma lo tatou Atua e to’atasi. Na faia latou pesega ma siva fa’a-Initia, ma e masani ai fo’i i tatou aua ua fai fo’i si to’atele lava o nei uso i o tatou laueleele ma ua tala gafa fo’i i ai o tatou tagata. O le toe vaega na fa’afiafia, na ta’ita’ia lea e le Ta’ita’ifono fou o le CWM, Rev. Samuelu Tialavea le latou toe sao mo le afiafi: Sipela ai ma le HOPE, i ni taga fa’amalositino, oka ua ofo atoa le tatou usufono o le fonotele ona e agava’a le Faife’au i lana item na fa’atino. O pesega na muamua a lenei vaega, sa usuina ai e sui e to’atolu mai Solomona pese o le tatou a’oga Aso Sa. Ua tu’uina ia i latou le sao, aua o se tasi lea o atumotu, sa pito mai ia i tatou le la’ititi e ofi ai i le CWM, ma o le a talimalo fo’i ia i tatou i le Fa’aaliga tele o Tu ma Aga a le Atuvasa lea e amatalia ia Iulai 1 se’ia o’o ia Iulai 14, 2012. O se tala mai i sui na auai, “O le fiafia e le mata’uina lea, aua ua tele na’ua tu ma aga fa’akerisiano ua matou va’aia e ola ai pea Samoa na lua!” O se talanoa mai lea a sui usufono mai Hong Kong i Saina Komenisi. TO’A 9 AUMALAGA ASIA AAI PAIA I ISARAELU tusia Ausage Fausia E to’a 9 le aofa’i o se aumalaga ua sauni latou te asia le aai paia i totonu o Isaraelu, le nofoaga na feafioa’i ai le Faaola faapea ai le Perofeta fai faaaliga a le Atua o Bahaullah lea e pei ona fa’auluulu i ai le Faatuatuaga Baha’i i le lalolagi ma Amerika Samoa nei. O lenei aumalaga e aofia ai le susuga ia Taituuga Papalii, o lona faletua ia Tofaimalae ma o la alo e toalua, faapea ai lona uso o Satele Iupeli Kava, o lona faletua ma o la alo e toalua, faatasi ai ma se tamaitai talavou o le Faatuatuaga Baha’i o Matalena Tasele. Na taua e le susuga Taituuga, o le latou malaga sa amata fuafua mai i le tausaga na te’a nei ma le faamoemoe, o le a faataunuuina pe a maea faauuga a le fanau i le tausaga aoga lenei. “O lea la ua maea faauuga a le fanau, ma ua matou manatu ai loa e faataunuu le faamoemoe e pei ona fuafua mamao mai,” o le saunoaga lea a Taituuga. Sa ia taua foi, o le autu atoa o lenei malaga, o le fia molimauina lea ma vaai tino i le nofoaga ma le aai sa savalia e le auauna fai faaaliga a le Atua, ina ia mafai ai ona latou molimauina le ofoofogia o galuega sa ia faia. “Soo se tagata Baha’i lava, o le faanaunauga lava lea o lona loto ao soifua, e fia oo e vaai ma molimauina nofoaga ma le aai paia sa savalia e le mamalu o le Atua, poo Bahaullah le fai faaaliga a le Atua, o le autu moni foi lena o lenei faamoeome,” o le saunoaga lea a Taituuga. O lenei malaga o loo faatupe lava e Taituuga ma Satele ma o la aiga, ma o se avanoa lelei foi lea latou te feiloai ai ma isi foi alo Samoa o loo galulue ai i le aai paia, i le avea ai o i latou ma misioane a le Atua aemaise ai o le faia o le galuega o le Toe Fuataina i le talalelei. O le po o le aso Sa o le vaiaso fou ua faamoemoe e tuua ai e le au malaga lenei le atunuu mo Hawaii, faasolo atu ai i Kalefonia ma malaga tuu sa’o atu ai loa i le aai o Tel Avivi i Isaraelu. O le susuga Taituuga ma lona aiga e toe taliu mai pe a tuanai le masina ae o Satele ma lona aiga e lua masina o le a malaga ese atu ai. Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] Le aumalaga e to’a 9 lea ua sauni latou te asia le aai paia i Isaraelu na feafia’i le Faaola faapea ai le Perofeta ia (ata AF) Bahaullah. samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 Itulau 5 Where it’s at in American Samoa FOR YOUR DOMESTIC & BUSINESS INSURANCE NEEDS AT AFFORDABLE RATES & AETO FINANCE COMPANY (a subsidiary of Aeto Insurance Company) Offering Small Loans for Family Emergencies Monday to Friday 8:00am to 4:30pm PAVAIAI ONLY - Sat 9:00 to 12:00 e-mail: [email protected] PAGO PLAZA 633-8582 or PAVAIAI 699-4564 O le Taitaifono fou o le CWM mo le isi 4 tausaga ua filifilia ai: Rev. Samuelu Tialavea ma le Faletua, o lo’o galulue i la’ua i le Ekalesia Kerisiano i Carson, Los Angeles, Kalefonia. [ata: Leua Aiono Frost] TALIMALO KANANA FOU FONOTAGA A LE CWM tusia: Leua Aiono Frost E lata i le toa 250 le aofai o tagata usufono mai atunuu eseese o le lalolagi o loo faatasi mai i le fonotaga a le CWM lea o loo tali malo ai le ekalesia EFKAS i lona laumua i Kanana Fou. O le autu o lenei fonotoga o le “Faamoemoe, o le Gagana o le Ola,” ma o se fonotaga na afua mai i le taimi ao faaigoaina le ekalesia i le LMS, peitai na toe suia le igoa o le fonotaga lenei i le CWM ina ua suia le igoa o le ekalesia i le EFKS i le 1995. O nisi o mataupu o le fonotaga e aofia ai teuteuga i le Faavae a le CWM, atoa ai ma le tofiaina o nisi o tofiga taua, ae o le sini ia mafai ona faataoto polokalame mo le lumanai o tupulaga talavou. TOFIA REV. SAMUELU TIALAVEA FAI MA TAITAIFONO CWM Ua tofia nei le susuga Rev. Samuelu Tialavea e fai ma taitaifono fou a le CWM mo le isi fa tausaga, ina ua filifilia o ia i le palota sa faia i le aso Lua na te’a nei, ma ua sui tulaga ai i le sui mai Aferika i Saute sa ia tauaveina mai lenei tofiga mo le fa tausaga ua tuanai. E to’a 31 Ekalesia mai atunu’u eseese o le Lalolagi ua aofia e avea ma latou totino. Na mafua mai nei galuega fa’amisionare i le Lonetona Misionare Sosaiete [LMS] fa’apea ma le Sosaiete o Galuega fa’amisionare a le lotu Periperiane i Peretania. Ua i ai le autu i lagona o lenei sosaiete o galuega fa’amisionare, e aoga ona va’ai toto’a ta’ita’i o Ekalesia i atunu’u ta’itasi i tu ma aga a lona atunu’u, e fausia aga’i i ai le mautu o le Ekalesia Kerisiano, ma ua iloga ai, le suiga o latou igoa mai le LMS i le EFKS ma soso’o ai ina matu’u ese mai Amerika Samoa ma fa’avaeina le EFKAS. Tala’aga CWM: O le tausaga 1961 na tuma’oti mai ai le EFKS mai le LMS[Lonetona Misionare Sosaiete], peita’i sa sapaia pea e le EFKS le LMS i ana saoga mo galuega fa’amisionare fa’atasi ai ma Sui Fa’amisionare Samoa na auina atu mo le tala’iga. Ina ua matu’u ese mai le EFKAS mai le EFKS i le amataga o le 1980s, sa talosaga loa mo se avanoa i le CCWM lea na suia i ai le igoa o le LMS mulimuli ane. Na fa’ato’a talia le talosaga lea a le EFKAS i le tausaga e 1995 ia Iuni ma ua avea ai i tatou ma toe totino lava o le CWM e o’o mai i le tausaga nei. I le tausaga fo’i lea e 1995 na tauaofia ai le fonotaga a le CWM i Lonetona ma fa’ailoga ai le atoaga o le 200 tausaga o le LMS peita’i, sa fa’aulu atu i ai le tatou talosaga ae lagolagoina e uso EFKS ma pasia ai. Lea ua tatou se’e nei i ma’a o malie, aua ua i ai sao o lea fa’alapotopotoga CWM i le a’oa’oina o fanau i Kanana Fou High School ma ua se’e ai a’oa’oga fa’aonapo nei i ma’a o malie i lea laumua. Ona o lo’o i ai taulaga mo galuega fa’atala’i, o ia sao tupe e fa’ao’o sa’o i le CWM, peita’i ua i ai isi polokalama fefa’asoaa’i ai tagata faigaluega ma i latou ua i ai tomai fa’apitoa i so’o se mataupu ua a’oa’oina i totonu o a’oga a fanau a le EFKAS o le totino o le CWM, ma a’oga fa’afaife’au fo’i. Talimana’o le CWM mo le EFKAS: Ona o lo’o tatou o fa’ao’o so tatou sao tau le tamaoa’iga mo galuega fa’atala’i talu mai ona tatou ofi atu i le CWM, o lea sa tatou talosagaina ai sa latou fesoasoani mai. O le a’oga mo e galulue fa’atala’i, ua mae’a fa’atautaia, o le a’oa’oga mo ta’ita’i, ua mae’a fa’atino, ma le galuega e fesuia’i ai faia’oga i totonu o A’oga Fa’afaife’au, ua mae’a fo’i ona agava’a ai le Kanana Fou Seminare. Peita’i, ua i ai faia’oga fesuia’i mai isi atunu’u e aofia ai Initia, ua aumaia ai se faia’oga mo Kanana Fou High School, fa’apea fo’i ma le faia’oga mai Initia mo le Seminare Fa’afaife’au a Kanana Fou. O nei fesoasoani e fa’aauau pea, ma e talosagaina so’o se taimi e mo’omia ai. O fesoasoani tau tupe e maua mai, ua maua ai avanoa o Faife’au ma A’oa’o e a’o’oga ai i Iunivesite i Taiwan, Fiti i le Pastors Theological College ma Manchester mo fa’ailoga o le Masters in Theology ma le vaega tupe mai le “Experience Enlargement Fund” lea na fa’atupe ai le Computer Room mo Kanana Fou. Well being Zone! M a s s a g e To G o CALL US FOR MORE INFO ON OUR VARIOUS MASSAGES • ANT-AGING FACIAL • DEEP FACIAL • NOURISHING FACIAL • REFRESHING FACIAL Gift Certificates Now Available! Come get the treatment you deserve... call now and find out more 688-1999 Located in Puapua Near the Calvary Temple Island Beauty Salon Under New Management NOW LOCATED AT LITANI MAIN ROAD NU’UULI CALL NOW FOR OUR SPECIAL RATES. Walk-In is welcome! Contact 731-5912 or 770-9692 for an appointment. TONY’S CONSTRUCTION and Equipment Rental For All Your Construction Needs Phone: 699-5156 Fax: 699-6528 Mobiles: 258-9631 or 733-3931 [email protected] Call Us Today for Hauling - Demolition - Excavating Earth Works and Structural We supply Cinders & Black Sand We also provide: Heavy Equipment Rental Excavator - Backhoe - Loader - Dump Truck and more SAMOA PHOTOS For passport, ID, CI and Visa photos We also do photo restorations & studio photos New location: Samoa News building For more info: Call us at 731-4293 Itulau 6 samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 T ALA mai brought to you by SAMOA tanoa tusitala hotel, apia, samoa Saunia: LAF/Naenae Productions FALEPUIPUI LE TOATOLU E AOFIA AI LE AUSO TOALUA i LE FASIOTI TAGATA Ua maea nei le faamasinoga o le fasioti tagata na maliu ai se taulealea mai le motu tele i Salafai o Tui Mareko, i se faalavelave na tulai mai i Vaitele-uta i le tausaga 2010 i luga o le magaala o le Papata Street. O le iuga o lea faamasinoga ua faamaonia ai nei moliaga o le fasioti tagata pa’ivalea faasaga i le auso e toalua o Tavita ma Felise Sanele. O Felise Sanele, sa 19 tausaga i le taimi na tupu ai le faalavelave, ua faasalaina nei i le lima tausaga ma masina e 10 i le falepuipui, ao lona uso o Tavita ua faasalaina i le fa tausaga ma masina e 10 i le falepuipui. O Tavita sa aoga o ia i le iunivesete aoao o Samoa i mataupu tau saienisi i le taimi na tulai mai ai lea faalavelave, ma sa taofia mo se taimi le tumau ana aoaoga ao talia le iuga o lona faamasinoga. Ua faasalaina foi i lenei lava mataupu se alii e igoa ia Paulo Fosi ona o lona auai ma ua solo atoa nei o ia i le toese. O le faasalaga aupito i mamafa lea mo lea ituaiga moliaga. O le ua maliu o Tui Mareko, 20 ona tausaga, na malaga mai Savaii e momoli mai se tasi o lona aiga e nofo aoga i Upolu, ae ua aafia ai fua o ia i le fe’eseeseaiga na tulai mai i le va o tamaiti o lona aiga ma nisi tupulaga talavou. O le afioga Faamasino Pierre Slicer sa faafoeina lea mataupu i le faamasinoga i le fesoasoani a faatonu o le faamasinoga. MAEA LE FAAFOUINA O LE FALEAOGA TULAGA LUA A MOATAA Ua maea nei le toe faafouina o le faleaoga a le aoga tulaga lua a le afioaga o Moataa ma o le vaiaso nei na tatala aloaia ai lea galuega sa faagasolo i le lata i le lua masina. E pei ona lipotia muamua i a tatou tala, o lenei faleaoga sa fogafalelua. Peitai sa fautuaina e le komiti a le kapeneta mo le itu tau aoaoga, le tala i lalo o le fogafalealuga ona ua le toe saogalemu mo alo ma fanau o lo o aotauina ai. O lea la ua maea ona toe fausia le faleaoga ma ua toe faaopopo foi isi potu aoga fou. E $114,000 le tinoitupe atoa sa alu i lea galuega lea e aofia ai ma le fausia o ni fale le taua ma se faletusi fou, ma o lea tupe sa tagi lava i lima e pei ona faailoa mai e le afioga i le Aoe’e ia Asi Tuiataga Semisi Blakelock, o le taitaifono o le komiti o le aoga. Na ia faaalia foi, o le naunautaiga ina ia faaleleia atili le nofoaga o lo o aotauina ai alo ma fanau o lo latou afioaga faapea isi afioaga lalata ane. O le taimi nei, e lalata i le toa 400 tamaiti o lo o aooga ai ma ua pa’u lea fuainumera pe a faatusatusa i tausaga ua mavae. O le faafeagaiga taulagi o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa i le afioaga, le susuga Rev. Dr. Taipisia Leilua sa taitaia le sauniga e tatala aloaia ai lea galuega. O le malosi lava o le afioaga sa faatinoina lea galuega i le 11 vaiaso. TOE FAAOPOPO FAASALAGA O SKIPPY AFIOGA i LE FAIAIGA FAAMALOSI Ua toe faamaonia nei i luma o le faamasinoga maualuga isi moliaga o le mataifale ma le faiaiga faamalosi faasaga i le alii pagota o Skippy Afioga, ma ua toe faaopopo ai nei ona tausaga e tuli i le toese i Tafaigata. O lea faaiuga na lauina lea e Faamasino Pierre Slicer. O le ua molia ua ono masina talu ona tuli lona faasalaga i le moliaga na molia muamua ai o lona faiaiga faamalosi lea ma se tamaitai e faaletonu lona mafaufau. O lea mataupu na faasalaina ai o ia i le ono tausaga ma le ono masina i le toese. Peitai, ua toe faaopopo ai nei ma le 15 tausaga ina ua maea suesuega a le faamasinoga maualuga ma ua faamaonia ai lona ave faamalosia lea o ni tamaitai i lona aiga ma faia i ai ni faiga aiga faamalosi ma le faaoolima ia i latou. O le mataupu lenei sa faailoa e se tasi o tina sa molimau i le faamasinoga e faapea, e lua aso na ave ai o ia e Skippy i lona aiga, ma sa faamalosi toe fasi o ia. Fai mai lea tina e faapea sa la fetaui ma le ua molia i luga o le pasi ma sa aisi atu ia te ia i se sikaleti ma sa ia tuuina ai le sikaleti. Ona fesili atu o le ua molia ia te ia po o fea a alu i ai ae tali atu o ia e alu e sue se tupe o lona faalavelave. Sa fai atu loa le ua molia la te o, e mafai ona fesoasoani ia te ia ma e faigaluega o ia i le ofisa o le tiute. Sa la o loa. Peitai sa ave o ia e le ua molia i se nofoaga mao uta ma faamaosi ai o ia. Fai mai a ia, e lua aso sa taofia ai o ia i lea nofoaga ma sa iu ina sola ese mai ai. O lo o manatu le itu a leoleo, e tatau ona amata mai se faaiuga a le faamasinoga i le 12 tausaga, ae na toe iloiloina e le faamasinoga ma toe faaopopo ai i ai le isi tolu tausaga e amata ai le toe faia o le faaiuga a le faamasinoga, ma maua ai loa tausaga e 15 ona o le matuia tele o le solitulafono ua faia e lea alii, aemaise o le umi o le taimi na te ave ai tamaitai Nisi o sui o le Manu Samoa ina ua taunuu mai i le atunuu i le vaiaso nei, ma le Ipu o le Siamupini o le Taamilosaga o le Pacific Cup sa faia i Iapani, ina ua manumalo uma i ana taaloga e tolu ia Tonga, Fiti ma Iapani. (ata: Naenae Prodcution) i lona fale ma faia i ai ia faiga faamalosi. Na tuuina atu le avanoa mo le ua molia mo sana faamatalaga mulimuli ma sa ia faailoa ai lona salamo ona o le tulaga ua ia faia. Sa ia tautino foi i luma o le faamasinoga, o le a le toe tulai mai se tulaga faapea ia te ia. TALOSAGA LE TAITAI O LE ITU AGAI INA IA ALOAIA LANA KAPENETA FAAOLIOLI Ua faatalosagaina le malo e le taitai o le itu agai, le afioga Palusalue Faapo II, ina i ai se faiga faavae a le malo e aloaia ai lana kapeneta faaolioli. O le finagalo o le taitai o le vaega faaupufai o le Tautua Samoa, o le tali atu lea i le saunoaga a le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Malielegaoi e faapea, o le faatauaina o le kapeneta faaolioli a le itu agai o se tasi lea o faiga malo lelei. O lea saunoaga a le alii palemia na taualuga ai le soalaupuleina o le tala faatatau o le tupe a le malo e le palemene, ma ia ave ai foi le faamalo i le itu agai mo le fesiligia o le malo i vaega eseese o le tala o le tupe, aemaise o faiga faavae o lo o limataitaiina ai fuafuaga fai uma mo le mamalu lautele o le atunuu. O sui o le kapeneta faaolioli (Shadow Cabinet) sa tutulai e fesiligia minisita o matagaluega eseese e uiga i a latou tala faatatau o le tupe sa soalaupuleina. LEAI SE SUIGA i LAFOGA A TAGATA MALAGA i AMERIKA SAMOA MAI FAGALII O le a leai se suiga i lafoga mo i latou e tuua le atunuu mo Tutuila, Amerika Samoa i le malae vaalele i Fagalii, ao tulata le taimi e siitia ai le tau o lafoga mo tagata femalagai uma e tuua Samoa i le malae vaalele faavaomalo i Faleolo. Toe lua nei vaiaso ona faatino lea o le siitaga i lafoga e pei ona ua uma ona pasia e le pulega o le malae vaalele e le gata mo tagata malaga e tuua Samoa, ae faapea foi le pakaina o taavale i totonu o le malae vaalele. O le aso muamua o le masina fou o lo o fuafua e amata ai lenei siitaga, o lafoga mo tagata matutua o lo o $40 o le a siitia nei i le $65, mo le fanau e i le va o le 2 ma le 15 tausaga le matutua, o le a $15, ao lalo ifo o le 2 tausaga e le leai se totogi. Mo taavale uma e agai atu i totonu o le malae vaalele, ua siitia nei le $2 o lo o i ai nei i le $5, vagana ai taavale tetele e pei o loli ma pasi o le a siitia i le $10. Ua 14 nei tausaga faatoa faamamaluina lea o se siitaga i ia tautua a le pulega o le malae vaalele, ma o tupe uma e maua mai ai o le a toe faaaogaina i le toe faaleleia atili vaega eseese o le malae vaalele. Le uigi saoasaoa a le Manu Samoa ma le au taitoa 7 ia Paul Perez ma se tasi o sui o le Manu Samoa i le taumafataga sa saunia e le malo i le vaiaso nei, e faamanatu ai le manumalo a le Manu Samoa i le Ipu o le Pacific Cup i Iapani. (ata: Naenae Production) C M Y K C M Y K samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 Itulau 7 C M Y K Mafutaga Motusia O se va’aiga i le taina o le Lali a le Tolauapi a le 4H/OMK lea ua amatalia ai le latou taeao o a’oa’oga o tomai eseese e aoga mo le fanau a’o ola i lo latou Si’omaga [ata: Leua Aiono Frost] o Samoa nei. O le taimi fo’i o mea’ai, e ta lava le Lali. Matagofie lea aga, o sui nei o le ASCC Land Grant o lo’o latou fa’atinoa lea tiute. Tolauapi Fanau Fitafita a le Militeri AUA LE PISA TOSO LE PA tusia: Leua Aiono Frost C M Y K O le aso 18 e oo atu i le 22 Iuni o le a galulue faatasi ai le polokalame a le 4H ma le Land Grant a le Kolisi Tuufaatasi faapea ai ma le U.S Army Reserve Unit e tuu faatasi se mafutaga mo vasega o fanau o fitafita a le militeli, lea e faatupe mai e le U.S Dept of Defense. O le uluai taimi lea ua faia ai lenei polokalame ma ua faaigoaina o le Auaunaga mo Fanau Militeli. Na taua e Aufai Apulu Areta, talu ai o le tulaga i le alagatupe o loo faatupe ai lenei polokalame, ua manatu ai e le tatalaina i tua le polokalame, ae o le a galulue faatasi ma le vaega o le Ami Faaleoleo. O i latou sa malaga mai mo lenei faamoemoe e aofia ai sui o Ami Faaleoleo mai Hawaii, UH Manoa ma isi mai North Carolina State University, ma ua galulue faatasi ma le Ami Faaleoleo iinei faapea ai ma sui o le JROTC. O polokalame e 10 ua faamoemoe e aoaoina i fanau e aofia ai auala e faaaupegaina ai fanau ina ia iloa ola i soo se siosiomaga, ma i le 5 tausaga e oo atu i le 17 tausaga le matutua, ma e lata i le toa 100 fanau o loo auai i lenei polokalame, e pei ona faia i le malae taalo i Tafuna. Sa vaevaeina i vaega taitasi le polokalame, ina ia aoao ai fanau i soo se tomai e pei o le faia o galuega alofilima, aoao auala e iloa ai faamalositino ma ia lelei le mafaufau, faiga o galuega taulima, faiga o elei ma isi galuega taulima, totoina o laau, faiga o faatoaga, faapea ai ma le aoaoina o fesootaiga faaonaponei. Vasega 8 O le tapenaga o le fanau ia iloa ona fa’aaoga lelei Masini Komipiuta ma latou aoga sili o feso’ota’iga ma fetufa’iga i luga o nei masini e fa’avave ai le atamai o i latou i a’oa’oga i potu aoga. Vasega 9 o le mataituina lea o le gaosiga o mea’ai Samoa ia lelei ai le feso’ota’iga o fanau a Samoa ma ituaiga meatausami lelei e maua ai le soifua maloloina, ma le vasega 10 o ituaiga o ta’aloga Samoa e aoga tele i le fa’aleleia o tomai eseese o fanau e tapena ai i latou mo se olaga faafitafita e i ai le ta’igati’a, Kirikiti, velovelo tao, ta’aloga afeleti ia lelei ai le manava ma fa’aititia ai le mamafa tele o latou tino. O Aufai sa avea ma fofoga o le polokalama i aso ta’itasi na fa’atautaia ai, ma o ia e fa’asoloa le fesuia’iga o vasega i le fanau ia mae’a ane le aso e tasi ua so’o lelei le fanau i nei vasega ‘ese’ese. Sa i ai vasega fa’apitoa na fa’apito augafa o latou aso e faia, e aofia ai le feso’ota’i a le tamaititi Samoa ma ala e gaosia ai mea’ai samoa, na tu’u lea i le toe aso o le polokalama, fa’apena fo’i ta’aloga samoa, sa tu’u lea mo le aso Tofi. “Ua tu’ufa’atasia uma ni tomai e feso’ota’i ai le fanau ma isi, ia feso’ota’i fo’i ma le aganu’u fa’asamoa, ia feso’ota’i ma lona si’omaga, ma ia masani fo’i i latou e tau amata olaga fa’amiliteri ma latou lu’iga, ae maise o le fa’aaoga tatau o le taimi ma le atamai e fausia ai ma tu’ufa’atasia so’o se mea aoga e fa’aaoga ai ni mea ua ia maua i lona si’omaga.” O sana fa’amatalaga lea ma le fiafia e va’ai atu i galuega ua tino a le fanau. O loo faia i isi nofoaga o le Ami Faaleoleo i Hawaii ma Amerika lenei polokalame, ma ua faamoemoe e toe faia i le tausaga fou. E i ai le ma’i lea ua aliali mai! Mafutaga Faatasia tusia: Leua Aiono Frost Ua malaga a’e i luga le mea lea! Ioe le mafaufau ua tatau ona fa’asa’o, aua ua amata ona tigaina au’upega a le taua a nisi o tama’ita’i, ae le o maua tonu e i latou le tamaoaiga o lo’o totogia! Talofa la, aua o lea e va’ai atu, sa oso fo’i i’inei lea faiga, ma ua mae’a ona fa’ao’o i a’ao o leoleo a le Malo Tele, ma ua mae’a fa’asalaina nisi i lenei mea, ae o lea fa’ato’a maoga a’e i luga i Samoa, ae foliga mai ua leva ona fai ai! Ia o le fa’amasinoga ua fa’aauau nei, e leai se tasi e toe faia sona loto, e o’o mai lava le a’ao malosi o le tulafono e fa’asa’o mea fa’apenei. Pau o le mea, o le ave o nei fanau, e siaki lelei, ma toe fa’amama ona fa’ato’a toe tu’u ai lea e savalivali solo, aua o ai na ia iloa, e sese atu fo’i i ai nisi ae o i latou fo’i ua sipoki lelei i na ituaiga o faiga. O le masalosaloga o Toso, pe ana fai e maua sa’o e ia le tamaoa’iga, ailoga lava e toe pisa, e fai fai ai lava ua manaia. E lua itu o le tupe, e tatau ona va’ai uma i nei itu e lua, fa’ato’a faia ai se fa’ai’uga a i ta’ua. Se’i va’ai toto’a Pe o Tutusa Tagata Uma? Ua ta fiu e tau fuafua i lota mafaufau, pe aisea ua tele na’ua ai le tupe e faia ai pepa fanau o lata fanau fai, ae ua alu tausaga ma tausaga o saili se tupe ia lava e fa’atino ai lea auaunaga. Peita’i, o le mea e ofo ai, e nofonofo lava le aiga tua’oi ma le latou pepe na maua mai le fafine o le latou aiga e te’i lava ua lapo’a, ae tete’i fo’i matou ua toe meli atu ae le’i atoa se masina i fafo, ma le tala ua mae’a ona faia pepa! O lo’u sui ua sau lo’u le fiafia, vala’au atu loa i le vaega lea e tatoso latou pa, ae aua le pisa, pe aisea? O le tali lenei na ‘aumai. Ua moni lau fa’asea, ae ou te fesiligia oe, “Na fai mai e a le tusi e tusa ai o mea nei o fanau? Ioe, fai mai aua e te mana’o fua i le atali’i po’o le afafine o le lua te tuaoi. Ua uma lava si au fanau, gata ai i’ina si ou mana’o, to’aga e a’oa’o i latou ma e saofa’i lelei, toeititi fua mai le niu a tamaiti e fiu e fai lena ma o tamaiti. Masalosalo lava fo’i Toso, ai lava o nei mea o penefiti e mafua ai ona e saili tamaiti ma la’u i fafo! Sole o le faigaluega sa’o lava ma ‘ai si ou afu, e maua ai le tonu.” O le tala i le tamaititi a lou aiga tuaoi, ‘ia soia le va’ava’ai vale fua, e fiu lava le amio leaga e sola, ae tulituligia lava ma toe fa’aletonu mai. Ai o lena tamaititi ua na’o na fai lava o le maliliega e tausia ai, ae le’i fa’amae’aina pepa uma e liliu ai, fua i le vave, ae afai ua sa’o lau masalo, sole, tate ofo i le le popoi, o le ofisa lea, e o’o lava i la’u fanau na fanaua ma le tiga mai lota manava, ua silia ma le 18 tausaga, ua ou alu atu e talosaga se pepa fanau, ua le mafai, na matua pa ai lava si o’u va’a! Aisea? O mea nei na ou finau ita ai! O la’u tama e le’i fafagaina lava i se uiki mai lona pepe se’ia ma tete’a ua malaga atu i vaega au. Lua e le’i ‘ai fo’i i le Food Stamp e mafai ai ona fa’apea se isi e agava’a ai i le va’ava’aiga lea ua i ai nei, ina ne’i ou tago e fai lona pepa e talosaga ai se tasi. O nai a’u lava tupe sa saili i lota valea a lota tigaina e savali solo na fafaga ai le fanau, ae o lea ua se’ia fa’atama a manu si a’u aia tatau mai la’u fanau! Fesili loa ma lo’u tagata vaivai ma le taumafai, “Afai e tutupu mai mea matuia i le olaga o le fanau, e tali le malo i ai, pe tali pea la i ai le matua lea ua leai sa’u aia i lona pepa fanau?” E foliga mai e le faigofie ia te a’u na ou talia le ma ua i ai, ae fesiligia lemalo i le o’o fua o pepa fanau i lalo i le matagaluega o le Homeland Security, o le tali mai, “Leaga ua to’atele i latou ua o mai avatu pepa fanau apalai ai pepa o isi ma fai ai solitulafono matuia!” I si o’u tina vaivai, e le o’o lota valea i lena mea, “a a’afia le tagata ua e avea i ai le pepa fanau, ae toso ai fo’i ma si ou alo lea e matua leai lava ma sana mea o fai i launa ua e sailia!” Itulau 8 samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 TA L A I TAALOGA A’OA’O FANAU AOGA FAIGA O LE SI’I O LE “CLEAN AND JERK” tusia Ausage Fausia Le alii o Anahkena Willie Faagu. 10 tausaga le matua lea na tauva mo le au siisii uamea mamafa a Amerika Samoa i le taamilosaga a le Oceania ma le Commonwealth sa faia i Apia i le amataga o le masina nei, ma ua avea ai o ia o le uluai alii pito i laititi ua tausinio i ni taamilosaga faavaomalo i le Pasefika i le taaloga o le siisii. (ata AF) Le taimi na taunuu mai ai le au siisii a le atunuu i le malae vaalele, i le mae’a ai o le taamilosaga a le Oceania (ata AF) ma le Commonwealth lea na faia i Samoa i le amataga o le masina nei. O se polokalame ua sauni le Asosi Si’isi’i u’amea mamafa e faasoa atu i fanau aoga i le atunuu e a’oa’o ai le faiga o le si’i malolo ‘clean and jerk’, lea ua fuafua e amataina i le toe a’e mai ai o aoga i le masina o Aokuso o le tausaga nei. O lea polokalame e pei ona faamanino mai e le Faiaoga o le Au si’isi’i u’amea mamafa a Amerika Samoa o Lopesi Fa’agu, o le a mafai ai ona faalautele le taaloga o le siisii uamea mamafa i totonu o aoga. O se tasi o ata vaaia i le alualu i luma o lenei taaloga na molimauina lea i le taamilosaga siisii uamea mamafa a le Oceania ma le Commonwealth lea na faia i Samoa i le amataga o le masina lenei o Iuni, ina ua tauva ai mo Amerika Samoa mo le ulua’i taimi se alii e 10 tausaga le matua i lea taamilosaga, le susuga ia Anahkena Willie Faagu. “O le polokalame lea o le a faalauiloa i totonu o aoga, o le a fesoasoani ai i le unaia lea o mafaufau o fanau aoga i auala e faatino ai le taaloga, ma ia faatupu ai lo latou fiafia e auai i le taaloga,” o le saunoaga lea a Lopesi, lea foi sa avea muamua ma sui o Amerika Samoa i le taaloga siisii uamea mamafa i nisi o taaloga faavaomalo i tausaga ua mavae. E lua pine apa memea na maua e le au siisii uamea mamafa a Amerika Samoa i le taamilosaga lea na faia i Apia i le masina lenei, ma o se faaiuga na iloa ai le alualu i luma o le taaloga i le atunuu, pe a fuafua i le toatele o isi atunuu o le Pasefika na tausinio ae le’i maua ni a latou pine. I le toe taliu mai ai o le au i le atunuu, sa latou faafetaia ai le lagolago a le atunuu i le taimi o a latou tapenaga ao lumanai ai le faamoemoe, e ala i foa’i ma faamanuiaga. Na faafetaia e le Asosi Siisii Uamea Mamafa le atunuu, le malo atoa ai ma pisinisi i lo latou lagolagoina o le latou malaga atu i Samoa, e tauva ai mo le igoa o Amerika Samoa. “O outou uma lava sa alolofa mai i la matou sailiga tupe e faatino ai la matou faamoemoe, e le mafai ona galo oe i o matou loto, faafetai atu mo la outou foai ma la outou fesoasoani.” O le isi taamilosga faavaomalo lea o le a sauni atu i ai le Au siisii uamea mamafa, o le taamilosaga a le Youth Championship lea e faia i Ausetalia i le masina o Ianuari, ma ua faamoemoe le Asosi e tatau ona oo atu i le taimi lea ua mautu tapenaga mo se au e fai ma sui o Amerika Samoa. Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] Salu Vale le Lau Ta’amu a A’opa [Malo le faitau, malo foi le onosai, ae alo mai loa o le toe sosooina lenei o la tatou tala faasolo, lea na gata mai i le vaiaso na tea nei i le taimi lea ua toe foi mai ai le tama o Fatu mai le momoliina o le faatau a le tamaitai Ofisa lea na alu atu e faatau i le faleaiga a Pinati.] Na ata le alii pule o le faleaiga e le talitonu i le tala a Fatu peitai i le mafaufau o le tamaititi i le taimi lea, ua ia manatu o le a alu pea lava e momoni niu ta’i 2 i aoauli uma lava i le ofisa o le tamaitai lea, seia paleni ma lana sui lea ua tuu atu ma ia. O le taeao na sosoo ai ina ua usu mai le tama i lana pisinisi masani, na te’i ina ua tu mai se fafine faigaluega ma se feau, o loo mana’o mai le alii pule e fia talanoa ia te ia i se taimi vave lava. “Talofa alii Fatu, alala ane i le nofoa lena,” o le tala lea a le alii pule, ona savali atu lea o le tama ma nofo i le nofoa, ae o ona mata o loo autilotilo solo i totonu o le ofisa i le manaia ma le matagofie o lona teuteuina. “Atonu ua faateia oe i lo’u valaau atu i lenei taeao e te susu mai ta te talanoa, ona ua ou manatu ou te fia fesili atu ia te oe, pe e te fia faigaluega i la’u faleaiga pe leai, afai e te mana’o e te fia galue ia te a’u, ona ou tuu atu lea o le vaiaso atoa lenei e faauma lelei ai lau pisinisi o loo faatau i luma o le ta faleaiga, a oo loa i le vaiaso fou ona e usu mai loa lea i le 5 i le vaveao e te amata ai i lau galuega fou, o le fesoasoani lea i le teuina o le faleaiga ma faamama totonu e pei lava foi o lau galuega o loo faia i le tele o taimi,” o le talatalanoa atu lea a le alii pule ia Fatu, lea foi na talia e le tama ma le loto fiafia ona o lea ua maua se galuega tumau e fesoasoani ai i lona aiga. O le aso na soso’o ai na tonu ai i le manatu o le tamaititi o le a alu e ave ni niu malulu se lua i le Ofisa o le tamaitai lea e ana le sui e le’i toe faafo’iina mai lana faatauga i le aso ua te’a. “Susu mai totonu,” o le tala lea a le tamaitai ina ua tu’itu’i atu se tagata i le faitoto’a, ae te’i ina ua tatala atu o Fatu. “Oi, se malo Fatu, o niu na a ai,?” o le fesili lea a le tamaitai ma ona laufofoga fiafia. “O nui na ou sau e aumai ma oe ma lau uo lea sa lua iinei ananafi.” E fai lava tala a le tama ma savali atu ua tuu niu i luga o le laulau ona toe savali mai lea i le faitoto’a o le ofisa o le a toe fo’i ae faapea atu le tamaitai, “Avatu le tupe lea o au niu,” ae tali le tama, “Aua ete popole, a lea e lei taitai uma lau sui lea o loo totoe ia te a’u, faafetai lava i lou agalelei, manuia galuega o lenei aso,” e fai lava tala a le tama ma aapa atu ua tatala le faitoto’a ma savali i fafo. E lei atoa se itula talu ona i ai le tama i le vaega lea e faatau ai lana pisinisi niu, ae ona vaaia loa le fotua’i atu o le tamaitai Ofisa lea sa alu ma ave i ai niu i lona Ofisa, ma faasasa’o i totonu o le faleaiga ma piki mai meaai e 3, o laua ma lana uo teine ae o le isi tasi mo Fatu. Na tuu atu e le tamaitai o le ipu meaai i le tama o Fatu, ona ia fai atu ai loa lea i ai, “afai e maua sou avanoa i le aoauli taeao, ona e alu atu lea tatou te aai i le ma ofisa i le aoauli.” O OE NA FILIFILIA E O’U MATUA [E toe faatalofa atu i uo ma paaga masani a le tatou polokalame i lenei vaiaso, ae alo maia o le toe faaauauina lenei o le tatou polokalame mai le vaiaso na te’a nei, lea na gata mai i le taimi lea ua talia ai e matua a Lineta le savali a le alii a’oa’o ia Pegi, e fia faaipoipo i le la tama teine.] Na ona maea lava o faiga lauga a le toeaina ma le tulafale na o atu ma le a’oa’o, faamavae loa o le a toe fo’i, ae na te’i Lineta ina ua iigi e lona tina lona vae ma musumusu atu i ai, “Ku i luga e faamavae i le a’oa’o o lea o le a koe fo’i.” E le’i usita’i le teineititi i le faatonuga a lona tina, ae na ona tu lava i luga savali loa i fafo o le fale ma taamilo ane ai i le faitoto’a pito i luma ma ona gutu ua faauu e le fia ata i se isi, ae o le taimi foi lea na savali atu ma le alii aoao ua tu i luma o le teine ona faapea atu lea i ai, “Ou te iloa o lea ua talia ma le agaga faafetai e ou matua lo’u o’o mai i lenei aso, ona o le faanaunauga e fia avea oe ma soa mo a’u i le galuega a le Ali’i, ae ou te faamoemoe o se taimi o i luma ona maua lea o se isi ta talanoaga, ae o le a ma toe savavali leaga e mamao foi le pito nuu ma te o mai ai,” o le talatalanoa atu lea a le alii a’oa’o o Pegi i le tamaitai o Lineta e ui e aunoa ma se sagisagi fiafia ane i ai o le teine i lana talanoa atu, sei vagana ai lona faapea atu i ai, “Ua lelei Pegi, fai lena tonu.” “Siaula Lineta, ua ese lava la’u vaai ia te oe i lenei vaitaimi ua e mata faanoanoa lava, ou te le iloa pe i ai se isi auala e mafai ona ou toe faia ina ia toe faafoi mai ai foliga fiafia sa e masani ai, ae o lea lava foi ou te faatali i le mea lea sa e mana’o ete fia talanoa mai ai ia te a’u, o i ai se mea o tupu ia te oe ae se’i fai pe mafai ona ou fesoasoani atu i ai,?” o le fesili naunau atu lea a Amako ia Lineta ina ua la fetaui i luma o le fale ai a le aoga i le taeao o le aso Gafua. E lei tali Lineta i se upu sei vagana ai le toe suia o ona foliga faauu i le mata ataata ina ua ia toe vaaia le tagata o loo faananau i ai lona loto, o se uo mamae foi ia te ia. “Ga ua ke’i a ua e le kali mai ae ga o lou akaaka mai eh,” o le toe oso atu lea a Amako ma tago atu lona lima ua uu mai le lima o le tamaitai ma la savavali toalua lea i lalo o le Pulu lea o loo nofonofo mai ai isi tama (Faaauau itulau 10) Tala i Vavau o Samoa O LE POGAI O LE ‘AVA I SAMOA vaega #1 E taofi eseese Samoa i le malaga faaumiumi mai a le ‘ava i Samoa, lea e talitonu nisi na mafua ai le tele o igoa eseese ua ave e Samoa i le ‘ava. Aua fai ai le mau a le atunu’u, i aso anamua, sa leai se laau o le vaomatua e le’i tofoina, aua o le ‘ava sa tele ina faaaoga i aso anamua, (o le valu mai lea o le pa’u o le vi ua palu i le suavai, ona inu lea e pei ona faia i le taimi nei) fai mai la o isi laau e tofo atu o latou a’a e mamala ae o isi laau e tofo atu o latou a’a e oona, ae ina ua tofo atu a’a o le ‘ava, e magalo ona a’a ae fitifiti ona ata. Fai mai le mau a isi e 12 ‘ava eseese a le atunu’u, ma e fesuisuia’i lava o latou igoa, fai mai o isi taimi e faaigoa ai o le ‘ava’ava aitu, pe a o’o ina faalao le masina ona o mai lea o aitu ua gaoi atu le ‘ava. Ae o le tala lenei i le malaga mai a le ‘ava, na alu le seugalupe a le toeaina o Faleseu i se tasi aso, peita’i e fo’i mai le toeaina ae fetaui fo’i ma le fo’i mai o le faiga tuitui a lana fanau teine o Sina’atatasi ma Sina’atalua, ona fesili lea i ai o le toeaina poo fea sa o i ai, ae tali teine sa o e fai tuitui, ona ita lea o le toeaina ma lafoa’i ato tuitui i le togavao, ma fai mai o le mafuaaga lena o le tele o le vao tuitui i tua o Fagali’i e o’o mai i le taimi nei. Fai mai le tala ua sola le toeaina i Siumu ona o le ita tele i lana fanau, peitai sa mulimuli atu ai lava tamaitai nei i tua o le la tama, ma e taunuu atu i le isi vaega o le atunuu, o loo toto fa’i mai ai le tama o Faletuna- samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 Itulau 9 vaega 4 tusia Tama o le ‘Le Tava’ Ua lelei nei le faigauo a le tama o Eteuati ma le failautusi a le isi tagata maualuga o le Banking Cooperation lea ua fai galuega ai, na fa’ato’a iloa mulimuli ai foi e le tama o Sera le igoa sa’o o le tamaita’i lea. I lana galuega, sa agai pea i luga le tulaga o le tama i lana galuega, ma ua avea nei o ia ma Supavaisa i le latou vaega. Ua amata ona iloa e tagata maualuluga o le Bank le agava’a tele o lenei tagata, ua amata fo’i nei ona lelei le faiga-uo ma le teine o Sera, ua seasea ona toe alu le teine i le fale taugata a ona matua, ae ua tele lava ina nofo i le fale o loo mau totogi a Eteuati, vanaga ua vili mai lona tina i se mea, ona fa’atoa alu lea i ai. A oo i aoauli ona aai lea i le faleaiga lea e latalata ane i le la fale faigaluega, o le isi foi pisinisi lea a matua o Sera, ae a o’o i po o aso Faraile ona o lea i le fale o matua o Sera ua mafuta ma faiaiga ai mo le afiafi ma ua avea ma fiafiaga i matua o le teine o Sera. E taunuu i le fale i le 7 i le afiafi, ae ta le 8 ona fa’amavae lea ona o le toeaina e fai lana fono 9:00. Ua amata ona su’esu’e e Eteuati pe o le a le fono lea e fai a le toeaina i le leva o le po, “A le a ea le mea e fai ai lena fono i lenei taimi ?.” ae fai mai le olomatua o Tiana, “ E le iloa lava e se isi.” fai mai Sera, “Na o’u laititi mai lava o le po a lenei e fai le latou fono ma isi toea’iina, ou te le’i vaai lava ‘au ia i foliga a nei tagata latou te fono.” “Pau le mea ou te iloaina e to’a lima i latou, aua ou te iloa lelei lava i le aofaiga o ta’avale la e paka mai i fafo.” Ae oso atu loa Eteauti i le olomatua, “O le a ma o leaga ua leva fo’i le afiafi.” ae fai mai le olomatua, “Ua leva a ona ou fai i le tamaitai lea o Sera, pe le mafai ona lua o mai i’inei tatou te nonofo ai, aua e leai se isi e nonofo i le la fale teleo ai la’a fai ma ia lenei fale tele, tailo pe na fai atu ai le tamaitai lea o Sera ia te oe alii Eteuati,” o le tala lea a le olomatua. Ae oso atu Sera, “Ou te le’i fai ia Eteuati, ae sa ou manao ete fai sa’o ai lava oe ia Eteuati ina ia fai mai ai sona manatu.” Na ona uma lava o le talanoaga a le fafine ma le au vaega toalua lea, ona tulioso loa lea i le la taavale ma o loa, peitai ao lei o ese atu ma le fale, na maitau uma e Eteuati laisene o taavale ia e paka i fafo, ma ina ua taunuu i le la fale, sa faatoa toe alu i lana taavale ma fai ai loa lana telefoni i le vaega a le CIA i totonu o Roma e logo i ai le mea lea ua ia vaaia i le fono lea e usuia i le leva o le po. “O ‘au o le Skyrocket, fa’amolemole e siaki mai igoa o tagata nei e anaina laisene o ta’avale nei.” sefulu minute ae toe vili mai le Ofisa, “O ta’avale uma na e ‘ese’ese tagata o loo lesitala ai, o tagata Arapi uma tagata na, ae o le isi tagata e sau mai Kuwait, Mecca i Saudi Arabia, Syria, Yemen ma Aikupito.” “Sei su’e ane lava poo le a le latou pisinisi lea e fai iinei faamolemole,” o le toe fai atu lea a le tama peitai e lei umi ae tali mai le tagata lea na te su’eina, “O le isi e fa’aali oloa, e sau lava i’inei i le masina, o le Kuwait lena, ao o le Saudi Arabia o le fai ana Hotels, Syria e fai ana pisinisi pei o le faleoloa tetele lava, e tasi o loo i’inei i Roma, ae o le Yemen ma le Aikupito o i laua o sea i le BankingCoope.” “Faamolemole la, taumafai e saili mai poo i ai ni faamaumauga o taua ai igoa o tagata mai mea sa tutupu i le sefulu tausaga talu ai.” E faia pea… Notice for Proposed Registration of Land tuna i le togafa’i a le Malietoa, ona tuu ane lea e Faletunatuna o aufa’i tetele e lua i le toeaina, o le aufa’i o le Solatetele ma le Ululatetele, ona fofoe lea e tamaitai nei o fai ae ai mata. Ina ua taunuu le latou sopo i Mulifanua, ona fetagofi atu loa lea o tamaitai nei ua sili mulifa’i ia na totoe mai i le la aiga fa’i i luga o le laau, ona faaigoa ai loa lea o lea ogaeleele o Siligafa’i ma o loo oo mai pea i aso nei. Sa faaauau teisi atu le malaga ae latou tau atu loa i tagata mai Fiti, o loo asu vai i (Faaauau itulau 10) NOTICE IS HEREBY GIVEN in accordance with the request which has been received by the Territorial Registrar for the registration of a certain land FOGA’A which is situated in or near the village of LEONE, Country of FOFO Island of TUTUILA, from TO’OMATA SILIMUSA SOLOMONA of the village of LEONE as a/ an COMMUNAL land of TO’OMATA FAMILY. NOTICE IS FURTHER GIVEN that anyone claiming an interest in the above named land, may file an objection with the Territorial Registrar’s Office within 60 days from the date of posting of this notice. If no objection is filed within 60 days from the date of posting of this notice, the land proposed herein will be registered as such in accordance with the law of American Samoa. NOTICE IS FURTHER GIVEN that the survey and description of the said land are now on file in the Territorial Registrar’s Office where they may be examined at any time prior to the expiration of the said sixty (60) days. POSTED: JUNE 19, 2012 thru AUGUST 20, 2012, SIGNED: Taito. S.B. White, Territorial Registrar Fa’aaliga o le Fia Faamauina o se Fanua O LE FA’AALIGA LENEI ua fa’asalalauina ona o le talosaga ua fa’aulufaleina mai i le Ofisa o le Resitara o Amerika Samoa ina ia fa’amauina le fanua o FOGA’A, e tu pe latalata ane i le nu’u o LEONE, Itumalo o FOFO i le motu o TUTUILA, ina ia fa’amauina e TO’OMATA SILIMUSA SOLOMONA. ole fanua FAITELE o AIGA SA TO’OMATA. SO O SE TASI e aia ma fa’atu’iese i le fanua ua ta’ua i luga ia fa’aulufaleina mai sana fa’atu’iesega tusitusia i le Ofisa o le Resitara i totonu o aso e 60 mai le aso na fa’aalia ai lea fa’aaliga. Afai o le a leai se fa’atu’iesega e fa’aulufaleina mai i totonu o aso e 60, o le fanua lenei o le a fa’amauina e pei ona ta’ua i luga e tusa ai ma aiaiga o le tulafono i Amerika Samoa. O LE FA’AFANUA ma fa’amatalaga e uiga i lenei fanua, ua iai nei i le Ofisa ole Resitara, ma e avanoa mo se iloiloga i so’o se aso i totonu o le 60 o le faitauina o aso. 06/23 & 07/23/12 Itulau 10 samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 ➧ O OE NA FILIFILIA E O’U… Mai itulau 9 ma teine aoga ma ai a latou meaai o le taeao, e faatali ai le taimi e ta mai ai le logo amata o le aoga. Na ona saofafa’i ifo lava i lalo o Amako ma Lineta, tatala loa e le tama lana ato aoga ae aumai i fafo le pepa panikeke sa ia faatauina mai i le maketi ma la aai ai loa. “Pei lava ou te ai fasipovi masina ma se umu luau ina ua ou toe vaai atu ia te oe i lenei taeao, pei lava e lua tausaga lea na ta valavala ai mai le faaiuga o le vaiaso, a ea?” o fika ia a Amako ae na o le ata o Lineta ma tago atu ua po le lima o le tama ona fai atu lea i ai, “Ou te misia lava oe i au tala malie na e masani ona fai mai, o le mafuaaga foi lena ou te sagisagi mai ai lava ou te fia oo mai i le aoga, ona ou te fia vaai pea lava ia te oe, ae vaai oe Amako, aua ete ita pe afai ou te faasoa atu le tala lenei ia te oe, aua foi ete manatu ua ou agaleaga ia te oe,” o le tala lea Lineta na uma faafuasei ai le aiga o le panikeke a le tama ae ua nofo sa’o a’e nei i luga ma fai atu i le teine, “talanoa mai, o le a lena tala?” ➧ Tala i Vavau o Samoa… Mai itulau 9 le vai tele sa i ai, fai mai o tagata Fiti nei na malaga mai e saili atu se fofo mo le gasegase o le Tui Fiti, ona malaga loa lea o tamaitai nei ma tagata Fiti ina ua laua tauanauina tagata Fiti latou te o. Fai mai le tala ao alu le malaga i le vasa, sa inu e tagata Fiti a latou niu ma tauai i le sami aano, peitai na fetagofi atu tamaitai nei ua aumai aano nei ma utu i ai le sami, ona tuu lea i lalo o le liu o le vaa, ona alu pea lea o le malaga ma ua taunuu i Fiti, ona fesili lea o le Tui Fiti pe ua maua mai se fofo o lona gasegase, sa tali le au malaga, e leai se fofo na maua, sei vagana ai tamaitai Samoa e toalua na latou malaga mai, peitai na tali le Tui Fiti, “o le fofo tonu lena o lou gasegase sa ou mana’o ini a’u ava,” ona avea loa lea o tamaitai nei ma ava o le Tui Fiti. O le a toe faaauau atu i le vaiaso fou le tulaga na oo i ai le aiga o le Tui Fiti ma tamaitai Samoa e toalua lea ua avea nei ma ana ava. MAUA LEOLEO A’UPEGA SA NANA I LE PALAPALA tusia Ausage Fausia APIA, SAMOA - O le osofaiga a leoleo a Samoa i le aso Lulu o le vaiaso nei na maua ai i le nuu o Tuvao ni fana sa nana i lalo o ni lua tetele, o pulufana faapea ai ma le anoanoa’i o mariuana. Na faamaonia mai e le Sui Komesina o Leoleo ia Leaupepe Fatu Pula i le Samoa News i le aso ananafi e faapea, o fana, pulufana ma mariuana na maua i le osofaiga a leoleo, ua i lalo nei o le latou vaavaaiga a’o faagasolo ai a latou suesuega i le taimi nei. “O mea uma ia sa maua mai i le osofaiga a leoleo ua taofia nei i le ofisa mo suesuega o loo faaauau, ma e masalomia o nisi o fana nei sa maua mai o aupega sa masalomia le gaoia mai,” o le saunoaga lea a Leaupepe. “O le taimi nei e leai se isi ua taofia pe masalomia sei vagana ai le faaauauina pea lea o suesuega a leoleo,” o le isi lea ana saunoaga. Saunoa Leaupepe, o le tele o fana na maua ua tanu i pu sa eli ma e masalomia, o nisi o fana nei sa faaaoga i le taugafana lea sa faia i le va o leoleo ma nisi o le nuu o Faleatiu i le masina na te’a nei, lea na maliu ai se alii se toatasi ae manunu’a ai leoleo e toatolu. O le nuu o Tuvao e i le va o Faleatiu ma Fasioto-uta i le itumalo o Aana. O nisi o mea na maua i le osofaiga lenei a leoleo e aofia ai ni fana otomeki, fana faasaina, pulufana o aupega malolosi, atoa ai ma le anoanoa’i o sikaleti mariuana ua uma ona taai, ma lau mamao ua uma ona tuu pepa. O le osofaiga a leoleo i Tuvao na afua mai ina ua maea ona faia se leleiga i le va o leoleo ma alii ma faipule o Faleatiu i le lua vaiaso talu ai, ma malilie ai loa Faleatiu o le a faaauau suesuega a leoleo i nisi o aiga o loo masalomia o loo i ai fualaau faasaina. O se tasi lenei o osofaiga tele a leoleo ua faia i lenei vaitau, i le tau sailiina lava o aupega ma fualaau faasaina o loo masalomia le taape solo i le atunuu. Se vaaiga lena i pusa meaai o loo i totonu o le container e pei o pusa moa, pusa pata e faapata ai falaoa, pusa fuamoa, pusa (ata AF) fasipovi vili faapea ai tauau ma si’usi’u pipi. ➧ AI PILIKAKI MA SAIMINI… Mai itulau 1 “E sa’o e ai le pilikaki ae le faapea o aso uma e fafaga ai, a tele lava aso e ai ai le pilikaki i le vaiaso o le faalua, ae o isi aso e eseese uma lava meaai o loo fafaga ai le nofoaga, e 6 ituaiga meaai lea e faaaoga e fafaga ai pagota i aso e 7 o le vaiaso ae tolu ‘aiga i le aso e tasi,” o le saunoaga lea a Maifea. Na maua le avanoa e asia ai e le Samoa News le container ma le fale o loo teuina ai taumafa mo pagota, ma maitauina ai le anoanoa’i o taumafa eseese o loo teuina ai e pei o pusa moa, pusa sosisi, pusa pipi, pusa tauau pipi, pusa In The High Court of American Samoa TRIAL DIVISION Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] PR No. 30-11 In the Matter of the Estate of GAOIOI GALEA’I By: APISA POUMELE Petitioner AMENDED NOTICE OF HEARING ON PETITION FOR LETTERS OF ADMINISTRATION Le vasega faauu e toa 23 ua maua tusi pasi mo le aoga suisui, i se ata sa pueina i le maea ai o le latou faauuga, faatasi ai ma le kovana sili ma nisi o taitai o le malo i le vaiaso nei. [ata: Leua Aiono Frost] ➧ TO’A 23 MAUA TUSI PASI AOGA SU’ISU’I… Mai itulau 1 Ina ua saunoa le ta’ita’i o le Matagaluega, Lei’ataua Lesa Leuga, sa ia fa’apea ai, “E sili ona vave le pu’e a le vasega lenei, ae ou fa’alogo fo’i, e sili ona faigata ona a’oa’oina e le tama’ita’i faia’oga su’isu’i. Fa’afetai onosa’i i le faia’oga, ae fa’afetai tumau i le vasega fa’au’u ma le ola taumafai i lenei taleni! Ia si’isi’i lau fua, ia le fa’apalapala i le taleni, ae ia tumau ai ma fai!” O le vasega fa’ai’uaso su’isu’i e aofia ai: Atina’e Mataio, Etevise Vaiau, Fa’alilo Filiga, Fiailoa Natapu, Georgina Mahkwan, Katie Te’o Tauava, Leiloa M. Tupua Ah Siu, Louise Azarvand, Mareta Sale, Margrette Lalaga, Mata’ia Ino, Meli Ofagalilo, Moemoe Singh, Moli Maletino Tausaga, Motusaga Peleti, Palefuiono Sai Ilaoa, Raywyn Jane Taufa’asau, Seneuefa Fa’asavalu, Sia Nu’usa, Talau’ula Noue, Toe Fesulua’i, Tofoipupu Taope Fa’amoana ma Vaelua Esekielu. O se aiga tele sa faia, ma taua’aoina ai fo’i ni meaalofa matagofie o le Ie laulau ua mae’a toloseina e le vasega o le falelalaga, fa’atasi ai ma papa laufala na latou lagaina mo le Kovana ma Fa’atonu e to’alua sa latou vagaia lea la’oa’i matagofie. PLEASE TAKE NOTICE that a Petition for Letters of Administration has been filed in the High Court of American Samoa, Territory of American Samoa, by APISA POUMELE, for the Estate of GAOIOI GALEA’I, deceased, who died on April 26th, 2004. A hearing on the Petition will be held on July 19th, 2012, at 9:00 a.m, or as soon thereafter as counsel may be heard, before the Trial Division of the High Court of American Samoa, at the Courthouse in Fagatogo, American Samoa. All heirs of GAOIOI GALEA’I and interested parties may appear before the court on said date to respond to the petition. Dated: June 8, 2012 Clerk of Courts Published 06/16, 06/23, 06/30 fasipovi vili, ma le anoanoa’i o isi mea fai meaai mo pagota. Na taua e Maifea, o le pilikaki e ai i le aso aso Gafua, ona toe ai foi lea i le aso Toonai lea e sosoo ma le aso Sa e tele ai meaai mai asiga a aiga. “O isi aso Gafua e le aia ai le pilikaki ae fai ai le kale sosisi, aso Lua o le mamoe, aso Lulu o le fasipovi vili, aso Tofi o le tauau pipi ma le aso Faraile o le si’usi’u pipi, ae mo le meaai o le taeao i le vaiaso atoa, e suisui ai lava le fuamoa falai, falaoa poo le masi faapata, ae salani e le ipu ti, o isi foi taimi e sui ai le pata i le siamu, ae masani foi ona faaaoga le polesi ae le faapea o aso uma,” o le saunoaga lea a Maifea. O meaai o loo fafaga ai le nofoaga i Tafuna, e felanulanua’i lava kuka e faia i aso taitasi, o nisi foi aso e faaaoga ai pagota o loo tuli a latou faasalaga ae i ai le taleni kuka ia te i latou, mo le kukaina lea o meaai i le po aua pagota i le taeao e sosoo ai, e pei ona saunoa Maifea. “O isi aso ua faakale le moa i le kapisi, pe faa kaleve foi ina ia sui ai le ai a pagota, a le o lena foi, e tao pagi, sikogi ma kogaki i le po e sauni ai mo le meaai o le taeao, ona o le faanaunauga lava, ia lelei meaai e fafaga ai i latou o loo nonofo i le nofoaga,” o le saunoaga lea a Maifea. Na faamaonia mai foi e Maifea, e silia ma le $30,000 le tupe e faaalu i le faatauina mai o meaai mo pagota i kuata taitasi (tolu masina). O le masina lenei e mae’a ai le isi kuata, ae ua maea ona tuuina atu le oka mo meaai o le isi kuata e ui e lei taitai uma ona faaaoga meaai o loo teu. Fesootai mai i le tusitala ia [email protected] samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 Itulau 11 Where it’s at in American Samoa O se tasi lea o aga e le mafai ona galo i Aiga uma o le afioga Ponemafua Auelua ua tu’ua nei i latou, e le mafai ona fa’atamala ma le faletua ma le fanau i le tausi malo lelei. O fafo lea o le [ata: Leua Aiono Frost] malumalu i Fagatogo, ua saunia mo le mamalu sa fa’atasia ai. ➧ Ponemafua Misimoa Auelua… 1970-71: Maua lona avanoa e fa’asikolasipi ai i le Iunivesite o Hawaii i le polokalama e fa’atupe mai e le UH Manoa. Soso’o lea ma le tausaga 1971-73: avea ma Pule Aoga i le Olomoana Elementary. O le tausaga lava e 1973 na ia mauaina ai lona fa’ailoga BA mai le Fa’atonu o A’oga a le tatou malo ona o le tele o ana galuega fa’atino i totonu o le matagaluega o A’oga. Ua silia ma le 130 credits ua mafai ona ia mauaina mai ana galuega ta’itasi ua mae’a fa’atino i le Matagaluega lea. I le tausaga e 1975 na avea ai o ia ma Supavaisa o le South Pacific Census, ona soso’o lea ma le faigaluega o se sui komesina o le faigapalota i le tausaga e 1976, ae o le tausaga e 1980 na avea ai ma Supavaisa o le Faitau aofai o le atunu’u po’o le tusiga igoa. 1973-81 Toe Mai itulau 2 fo’i avea ma Asiasi A’oga i Tutuila ma Manu’a. 1981: Na mafai ai ona fa’ailoa ia te ia ua atoa le 40 tausaga o lana tautua matavela i le e litaea i lana tautua i le Ofisa o A’oga. I le tausaga 1984 na toe faigaluega ai o se Supavaisa o le Tusiga Igoa o le atunu’u ae o’o loa i le vaitau o le palotaga i lea tausaga ona avea ai lea o ia ma Sui o lona itumalo Alataua i le Fonotaga o le Fa’avae o le Malo o Amerika Samoa i lea vaitausaga. I le tausaga 1984 -1988 na tula’i ai fo’i o ia e avea ma Fa’alupega o le Itumalo Alataua i le Ofisa o Mataupu tau Samoa ona soso’o loa lea ma le se’ei o le afioga le Fa’asisina Ponemafua Auelua i le tofi Senatoa o lona itumalo Alataua i le tausaga 1989 se’ia o’o i le tausaga 1992. O le vaitausaga 2001-2004 na toe tautua i le itumalo sa toe avea ai ma Fa’alupega o lona itumalo Alataua i le Ofisa o Mataupu tau Samoa. Nana’s C O M PA N Y Need a Cement Mixer for your construction project? Well, Nana’s company has Cement Mixer for Rent at very affordable daily rates. $70/Daily Rate and $20/Delivery Fee (1-time). For more details, please call 633-5088/770-3462/733-9383/733-0888 or visit our office at Pago Pago going towards Fagasa. POUATIUTE Nana’s LEOLEO C O M PA N Y Leai se Umi ae Maua! tusia: Leua Aiono Frost “Sole, o a’u e fai si ofo, pe a toe mafaufau atu i le fesaga’i ma le tagata ae ua tu i le E!” “Oi se Pou ua amata mai le taeao i au fa’aupuga fou, ua le mailoa le mea ua e fai ai ai, ua e tu i le E!” “Se fa’alogo lelei taliga, e le o fai atu ua ou tu i le E, ua tu i le E si mafine faigata lea na tase’i meatotino a isi ae tau fai ai le siou latou!” “Sole ua misi ia a’u le mea lena, ua le siakia fo’i lau susuga pe na tiga ai si ou fasi ulu i lena mea?” “Oi, a tiga, ua oso ai le fia ata! O le mea tonu lava lea e igoa ia sameme! He He! Na iloa mamao atu lava e si ona tagata vaivai, e le tatau lava ona ia taumafai e fa’aaoga lenei mea o le Debit po’o le credit card, ae leai, ua oso ane lava i luga le tama leaga lea o le FIA!” “O la’u lava lena mea taulogologo i si o’u aiga, suga e, aua le tele na’ua le mana’o, e toe emo ane le ata o ta’ua ua si’i fala moe fa’anofo mai le hotel California!” “O le mea e le’i iloa pe a, e si mafine, e le taitai ona fa’ataga e faleoloa ona faia le fa’atauga e fa’aaoga ai le Card pe afai o le a ia ta’alo ai fa’apena, o lona uiga, o si ona gaoi o le matua fa’ata’ita’i lava!” “Va’ai oe Pou, e le iloa e le vaega lea, e sili ona faigofie o le amio lelei, nai lo le amio leaga, afai e te fia amio leaga, matua fuli lava e ma’alili, sili atu ona e leaga i lo so’o se faiga e saili ai le mea sa’o i le tatou nei atunu’u. Faigofie lava ona tago ave fa’aaoga le seleni sa maua, ae fa’atafea ma lona mafaufau le card latou aua e tu sa’o ai lava i le E!” “Ha Ha, o le a tonu lava le E lea, o le E’eva ea po’o le a?” “Se o le E lea o le Empty, o se isi lava fa’aupuga ua tu mai ae ua matua leai lava! Ioe le tama o Ae, e tu atu fua ae o a’u lava o Ae!” “Sole, e mata’utia le nana mai Faga’alu ae oso i le Taxi sau loa lava i Pago Pago! Galo ia te ia e leoleoina e le Atua i latou e matata’u ia te ia, ma toe fa’afo’i lava le mea a Kaisara ia Kaisara i se taimi vave lava!” “Ae fai si o’u ata, ona o le tulaga i le ali’i ave ta’avale, se ua ese lena fa’amatalaga, ua le tutu i tafatafa o si tausala, ae oso loa tu’ua le nofoaga, ae ana sao, e fa’apenei lava o lo’o tatao ai pea le pa’uuga lea ia matua mafo’e lava!” “Se o le vaega lena a Osama, fa’ato’a took off lava i le taimi ua iloga ua tu i le E le vaega leaga!” “O a’u ma lo’u mafaufau lea e i ai, e tatau lava ona lavea atu ai ma si ali’i fa’asavili tagata lea, aua, kama ga o kama leaga, fai mai le saoasaoa o lakou ka’avale i le tele’ai pe a o’o ina va’aia se kage ua kumu i le kesi, ae fa’ako’a keke’e mai lava pe’a ku mai ua empty!” “O le sailiga i lea aso, ua matua ou alofa lava i ai, e ui lava ina sasi, ae o se mea fa’ato’a ia fai lea tulaga! E iloga lava si ona olaga fa’ata’ita’i, ae o lea ua amata lava la’u sailiga, ou te va’ai toto’a lava ia i latou na feoa’i ma si sui ua saisaitia nei, aua o i latou ia ua afua ai ona tele na’ua sana mea ua fai, e le tusa ai.” “Manatua fo’i ua i ai le tulafono fou a le Feterale lea ua fa’amamafa mai, “ Mana’oga Solitulafono: Criminal Intent” pei uma lava o le mea tonu lea e a’afia ai lenei mafine, ae i ai i latou uma o lo’o i ai i le li’o lea ua u’una’ia malosi o ia e faia mea sese!” “Sole, Pou, sa’o la oe, pe a e le va’aia lava o ia ua tu i le E!” Nana’s company is pleased to announce the reopening of its Loan Finance program for that family emergency fa’alavelave. For more details, please call 633-5088/770-3462/733-9383/733-0888 or visit our office at Pago Pago going towards Fagasa. HAVE CASH BUT NO CREDIT CARD TO BUY ONLINE? WE CAN HELP. IF YOU ORDER ONLINE AND CAN’T GET YOUR ORDER SENT BY U.S. MAIL DIRECT TO YOUR LOCAL ADDRESS, WE CAN HELP. IF IT’S TOO BIG FOR MAIL WE CAN SHIP DOWN BY OCEAN OR AIR CARGO. • LOADING & SHIPPING FULL CONTAINER, FLATRACK LOADING & BANDING FROM SEATTLE, OAKLAND AND LOS ANGELES. REFRIGERATED SERVICES AVAILABLE. CARS & TRUCKS. • WE SHIP FULL CONTAINER AND LOOSE CARGO FROM NEW ZEALAND, AUSTRALIA & LOS ANGELES. FLATRACK LOADING & BANDING. • QUICK AIR FREIGHT SERVICE TO & FROM TONGA, FIJI, NEW ZEALAND, AUSTRALIA & USA. SOUTHPAC CARTAGE 17 YEARS OF SHIPPING EXPERIENCE TO & FROM AMERICAN SAMOA Tel: (684)731-3377 • Fax: (684)699-0141 • [email protected] Local Samoan Owned Small Business Dedicated to Serve You How much will my Classified Ad cost? PERSONAL BUSINESS $ 6 $ 8 ONE DAY $12 $16 Two Days $18 $24 Three Days $20 ($5 each day) $28 ($7 each day) FOUR DAYS $25 $35 Five Days $24 ($4 each day) $36 ($6 each day) SIX DAYS All additional days after 6 runs: $ 4 each day $ 6 each day We’re here for you! • 633-5599 Itulau 12 samoa news, Aso To’ona’i, Iuni 23, 2012 MAUA I SO’O SE FALEOLOA! MADE IN NEW ZEALAND C M Y K C M Y K
Documentos relacionados
2. O le Valea o le Fouvale
nai lo agelu uma. E faapei ona vaaia soo i le tele lava o taimi i le talaaga fa’aletagata, o le faamaualuga faalialiavale i lona matagofie tele ma lona malosi lea na mafua ai lona pa’ū: “Sa atoatoa...
Leia maisO LE TULAFONO ATOATOA ONA LELEI O LE SA`OLOTOGA
I le foafoaga, na atoatoa ona lelei le tagata, e le’i i ai ma se agasala ia te ia, ma na foa’i atu e le Atua ia te ia le malosi o le filifiliga saoloto e usitai ai. Na pau lava le tapu na tuuina at...
Leia mais13. O Le Faailoga A Le Atua Soifua
Na faatonu e le Alii Ona tagata (o Isaraelu) ina ia ofoina atu taulaga o le taeao ma le afiafi. Na faapena ona faapotopoto aiga taitasi ina ia tapua’i i le Atua i taeao ma afiafi taitasi. E faapen...
Leia maisafioga a le atua - Resources For Missions
5. Na silafia foi e Keriso o le a faafiti Peteru mo ia. 6. Na aoaoina e Keriso lona ausoo, o le a ia maliu ma toe tu mai. 7. Ua na o Keriso lava le ala i le Tama. 8. Na auina mai e le Atua le Agaga...
Leia maisO LE FAAMASINOGA MAUALUGA A LE LAGI
Mai i tusi e tolu o loo ta’ua i lenei lesona, o le fea o nei tusi e te manatu e sili lona taua, ma aisea foi? ______________________________________ ______________________________________ _________...
Leia mais11. O Natura E Lua O Iesu Keriso
malamalama ai lava i se mealilo lē mafaamatalaina e faigata ona malamalama i ai le mafaufau faaletagata. O le tele atu o lo tatou manatunatu i lenei mataupu, o le tele atu foi lea o le tulaga ofoof...
Leia mais