2014 Survey of Travelers to Timor-Leste (Tetum)

Transcrição

2014 Survey of Travelers to Timor-Leste (Tetum)
Levantamentu kona-ba
viajante sira iha Timor-Leste 2014
1
Prodúz hosi:
Autór relatoriu:
Kolesaun dadus:
Vizualizasaun dadus:
Publikasaun relatoriu:
Fotografia:
Fundasaun Ázia
Gobie Rajalingam
Ministériu Turizmu Timor-Leste nian & Fundasaun Ázia
Infogr.am
Fundasaun Ázia
Gobie Rajalingam & Lewti Hunghanfoo
Agradesimentu
Fundasaun Ázia agradese Antonio Ximenes no Diresaun Nasionál Planeamentu no Dezenvolvimentu iha
Ministériu Turizmu nian ba sira-nia apoiu no envolvimentu durante prosesu halibur dadus nian.
Agradesimentu mós ba John Breusch ba realizasaun peskiza preliminár ba lakuna polítika sira ne’ebé
eziste iha setór turizmu Timor-Leste nian, ba Autoridade Turizmu Austrália nian no ba Robyn Jebson ba
sira-nia konsellu no esperiénsia durante dezenvolvimentu kestionáriu levantamentu 2014 nian.
Autór hakarak agradese Susan Marx, Dicky Dooradi, Diana Fernandez no Lewti Hunghanfoo hosi
Fundasaun Ázia, ba sira-nia edisaun, rekomendasaun dezeñu sira no informasaun útil durante prosesu
elaborasaun relatóriu.
Fundasaun Ázia mós fó apresiasaun ba doadór ne’ebé apoia peskiza ida ne’e. Levantamentu ida ne’e hetan
fundus hosi Department of Foreign Affairs and Trade Governu Austrália nian. Opiniaun sira ne’ebé espresa
iha ne’e autór sira nian no la nesesariamente refleta Fundasaun Ázia ka ninia doadór sira nia hanoin.
Fundasaun Ázia rekoñese Infogr.am, ba uzu ninia software hodi prodús gráfiku sira ne’ebé maka uza iha
relatóriu ida-ne’e.
Kona-ba Fundasaun Ázia
Fundasaun Ázia hanesan organizasaun dezenvolvimentu internasionál ida ne’ebé la buka lukru iha
kompromisu atu hasa’e vida iha Ázia tomak ne’ebé dinámiku no iha dezenvolvimentu. Iha esperiénsia
durante dékada neen no iha koñesimentu lokál ne’ebé kle’an, ami-nia programa sira hatán ba kestaun
importante sira ne’ebé afeta Ázia iha sékulu da-21—governasaun no lei, dezenvolvimentu ekonómiku,
hakbiit feto, ambiente, no kooperasaun rejionál. Nune’e mós, ami-nia Livru sira ba Ázia no programa
interkámbiu profisionál maka nu’udar dala ida atu ami enkoraja dezenvolvimentu kontínuu Ázia nian
nu’udar rejiaun ida ne’ebé iha pás, justisa, no prosperiedade iha mundu.
Sede iha San Francisco, Fundasaun Ázia servisu liuhosi rede servisu iha país azíatiku 18 no iha Washington,
DC. Servisu ho parseiru setór públiku no privadu sira, Fundasaun Ázia simu fundu hosi grupu ajénsia
dezenvolvimentu bilaterál no multilaterál oioin, fundasaun, empreza, no ema indivíduu sira. Iha 2013, ami
fornese besik millaun $114 hodi fó apoiu direta ba programa no fahe livru didátiku no material edukativu
sira-seluk ho valór liu millaun $10.
Tabela Konteúdu
I.
Lia Maklokek
2
II. Executive Summary
4
III.Metodolojia
5
IV.
Demografia
5
V. Informasaun kona-ba Xegada no Partida nian
6
VI. Razaun sira hodi Halo Viajen ba Timor-Leste
6
VII. Informasaun Pre-xegada no Intensaun sira Viajen nian
7
VIII. Esperiénsia sira Viajante nian iha Timor-Leste
9
Transporte
Hela Fatin
Atividade sira Tempu Livre nian
Reflesaun En-jerál
9
10
10
11
IX.
Despeza sira Viajen nian & Kontribuisaun Ekonómika sira
12
X.
Observasaun Jerál sira
14
XI.
Apéndise: Kestionáriu Levantamentu nian
15
Lia Maklokek
Maski daudaun ne’e iha melloria ekonómika iha Timor-Leste inklui kresimentu 8% iha PIB (ka GDP)
naun-petrolíferu no dezenvolvimentu barak iha estrada no infraestrutura prinsipál sira-seluk, maioria
ekonomia país nian sei finansia hosi rezerva petróleu nasaun nian. Haktuir dadus hosi Asian Development Bank, royalty sira produsaun petróleu off-shore nian (inklui impostu sira) iha semestre dahuluk iha
tinan 2014 kontribui besik 75% hosi reseita governu nian.3 Notísia di’ak balu inklui faktu katak inflasaun
hamenus ona hosi nivel díjitu rua, no hamenus uitoan ona dependénsia maka’as iha importasaun iha
semestre dahuluk iha tinan 2014. Maski melloria hirak-ne’e, Timor-Leste presiza tebes atu diversifika
ninia ekonomia no liuliu foka iha reforsu setór ekonómika naun-petrolíferu hodi garante sustentabilidade
aleinde moris Fundu Petrolíferu, liña moris atuál nasaun nian. Hosi setór ekonómiku naun-petrolíferu
hirak-ne’e, rua maka haree importante tebes maka produsaun kafé no turizmu.
Kafé kontinua sai esportasaun boot daruak Timoroan nian, hafoin petróleu. Iha setór ida-ne’e, Timor-Leste hetan ona susesu balu iha estabelesimentu ninia marka hanesan mahon kualidade aas ida, produtu
orgániku, liuliu esporta ba merkadu sira iha Estadus Unidus no Europa. Liuliu, kompañia kafé jigante
Starbucks ho sede iha Seattle ne’ebé foin lalais fó-hatene hakarak aumenta kafé orijin únika “Mount Ramelau” ba ninia liña. Hanesan maka temin daudaun, esportasaun kafé daudaun ne’e kontribui millaun
US$15.8 ka 1% de’it hosi orsamentu tinan-tinan nian, no improvável atu aumenta parsela signifikativa ida
PIB nian tanba vulnerabilidade hasoru mudansa klimatiku ne’ebé karik sei afeta konsisténsia produsaun
nian.
Informasaun loloos kona-ba turizmu, iha sorin ida, maka susar tebetebes atu hetan. Atualizasaun trimestrál ANZ nian4 ne’ebé destaka relatóriu espesiál ida kona-ba turizmu iha illa Pasífiku lubuk ida, konfirma
ida-ne’e hodi halo lista ba kontribuisaun turizmu nian iha pontu persentuál ba PIB Timór nian hanesan
“n/a” ka “la iha” (iha komparasaun ho 13% ba illa sira Salomaun nian no 40% ba Fiji tuituirmalu). Maski
nune’e Sirkulár la halo aluzaun ba kustu aas viajen nian ba Timor-Leste, rejista $1,417 hosi Sydney (presu
kuaze dala rua ba PNG no karun tebetebes hosi lista nasaun insulár sira pasífika nian), nu’udar obstákulu
ida ba pozisaun kompetitiva Timor-Leste nian hanesan destinu viajen nian ida iha rejiaun.
No hanesan define momoos ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, dezenvolvimentu indústria
turizmu nian maka esensiál ba dezenvolvimentu futuru Timor-Leste nian. La’ós de’it importante ba integrasaun rejionál nian, maibé bele hala’o papél ida importante iha diversifikasaun ekonomia, fornese
relativamente servisu ne’ebé ho kualifikasaun menus, no lori reseita no oportunidade sira ne’ebé halo
rendimentu ba fatin turizmu nian ne’ebé potensiál iha país laran tomak. Fundasaun rekoñese servisu importante ne’ebé parseiru multilaterál no bilaterál no instituisaun barak kontribui ona ba área ida-ne’e, no
la konsidera ninia an autoridade iha setór ida-ne’e. Ami aprezenta konteúdu espesiál hosi servisu ida-ne’e
hanesan kontribuisaun ba diskursu ne’ebé la’o hela relasiona ho indústria turizmu nian iha Timor-Leste,
no konfiansa ne’ebé karik bele iha utilidade ruma ba parte interesada lokál no internasionál ne’ebé iha
interese no partisipa iha servisu ida-ne’e.
Liuhosi peskiza ida-ne’e, Fundasaun Ázia koko atu halibur ho loloos dadus turizmu nian diretamente hosi
ema ne’ebé halo viajen ba Timor-Leste. Durante liu tinan ruanulu, Fundasaun Ázia servisu ho sosiedade
sivíl, governu no parte interesada sira-seluk ninia sorin atu hetan komprensaun ida ne’ebé di’ak liu kona-ba dezafiu no oportunidade sira ne’ebé Timor-Leste hasoru. Liuhosi istória ida-ne’e, Fundasaun adapta ona atu fornese peskiza, análize no investigasaun sira iha tempu ne’ebé útil no relevante, iha ami-nia
parseiru Timoroan sira-nia sorin. Peskiza ida-ne’e la diferente. Saida maka hahú sai hanesan koversa ida
ho Departamentu ida Ministériu Turizmu nian, rezulta ona iha akizisaun dadus valiozu hodi tulun fó-hatene Ministériu no desizór polítika sira-seluk hanesan sira kria avansu ida ne’ebé adekuadu no realista liu
2
3http://www.adb.org/countries/timor-leste/economy
4
ANZ Quarterly Fevereiru 2014
ba nasente ida-ne’e, embora indústria importante.
Peskiza ida-ne’e la’ós abrajente, no tenke haree hanesan hakat dahuluk ba Fundasaun hodi lida ho limitasaun, konsiderasaun no lakuna oioin ne’ebé maka eziste hodi haforsa no dezenvolve setór ida-ne’e. Aminia intensaun maka atu akompaña levantamentu turizmu doméstiku nian ho objetivu atu bele kalkula
di’ak liután kontribuisaun totál despeza sira relasiona ho viajen ba ekonomia iha Timor-Leste.
Publikasaun ida-ne’e sei la realiza bainhira laiha apoiu jenerozu hosi ami-nia parseiru dezenvolvimentu
nian. Durante tinan rua liubá, Governu Austrália liuhosi ninia asisténsia rai-liur nian apoia Timor-Leste,
permite ona Fundasaun Ázia espasu no liberdade hodi partisipa iha área polítika sira ne’ebé interesante,
útil no importante. Hanesan doadór, sira rekoñese nesesidade atu aumenta komprensaun kona-ba dezafiu
prinsipál sira, no importánsia kona-ba foti desizaun bazeia iha evidénsia. Ami agradese tebes ba sira-nia
abordajen fleksível no iterativu.
Ikusliu, no importante liu, ba ami-nia parseiru dedikadu sira iha governu, sosiedade sivíl no setór privadu,
ami elojia ita-boot sira, ba ita-boot sira-nia kompromisu kontínuu atu reforma no hein atu hola parte ki’ik
saida de’it ne’ebé maka ami bele, iha dalan ba prosperiedade iha Timor-Leste.
Susan Marx
Reprezentante Lokál
Fundasaun Ázia, Timor-Leste
3
Sumáriu Ezekutivu
Dezenvolvimentu indústria turizmu internasionál maka fundamentál se karik Timor-Leste diversifika área
ba kresimentu ekonómiku, no hamenus ninia dependénsia iha petróleu. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Governu Timor-Leste nian identifika turizmu hanesan setór ida hosi setór lima ne’ebé esensiál ba
dezenvolvimentu ekonómiku país nian no ida-ne’ebé maka bele halo nabilan indústria setór privadu nian
ne’ebé manán esportasaun iha dolar. Alein ida-ne’e, daudaun ne’e laiha dadus disponivel relasiona ho
esperiénsia viajante sira-nian ne’ebé bele fó-hatene ema sira-ne’ebé maka responsável hodi halo desizaun
polítika.
Ho fundu hosi Australian Department of Foreign Affairs and Trade (DFAT), Fundasaun Ázia daudaun
ne’e implementa programa Support for Good Public Policy (SGPP) iha Timor-Leste. Objetivu prinsipál
ida hosi programa ne’e maka hasa’e kapasidade nasionál ba desizaun polítika ne’ebé di’ak liuhosi estudu
empíriku.
Liuhosi programa ida-ne’e no kona-ba dezafiu sira ne’ebé temin iha-leten, parseria entre Fundasaun
Ázia no Ministériu Turizmu, permite hodi hala’o levantamentu ida viajante sira-nian hosi Maiu – Jullu
2014. Levantamentu ida-ne’e halibur persesaun hosi respondente liu ema 700 hafoin sira-nia viajen iha
Timor-Leste. Rezultadu sira peskiza nian harii baze dadus ne’ebé presiza tebes ba nesesidade no interese
viajante nian, atu nune’e ema sira-ne’ebé responsável hodi define polítika turizmu país nian hetan informasaun no kbiit hodi lida setór ba oin.
Peskiza hatudu katak maioria viajante sira mai Timor-Leste hosi Austrália, Indonézia no Portugál, ho
motivu prinsipál bá Timor-Leste maka ba objetivu servisu no negósiu nian. Viajante uitoan ne’ebé halo
viajen ba Timor-Leste liuliu maka ba objetivu férias nian.
Kontráriu ho meius públiku planu viajen nian ba destinu turístiku mundiál, molok to’o iha Timor-Leste,
maioria viajante hetan rekomendasaun sira hosi ibun ba ibun de’it hodi fó-hatene ba sira antes kona-ba
sira-nia viajen. Ida-ne’e idéntika ho falta informasaun online ne’ebé disponivel no iha fonte mídia tradisionál, relativamente proporsaun ki’ikoan hosi respondente hetan informasaun natoon ba sira-nia viajen
mezmu bainhira sira iha ona Timor-Leste.
Bainhira vizita Timor-Leste ba objetivu tempu livre nian, viajante sira hatudu taxa aas kona-ba satisfasaun
ba atividade sira ne’ebé relasiona ho Timor-Leste ninia biodiversidade, istória, no kultura, nune’e mós
atividade sira ne’ebé bazeia iha aventura hanesan pasiar iha foho no paseiu bisikleta. Alein ne’e, maioria
viajante sira buka atividade tempu livre nian iha Timor-Leste hodi sai kustu-benefísiu. Alein ne’e, kuaze
metade hosi viajante sira ne’ebé bá Timor-Leste fiar transporte la’ós kustu-benefísiu. Rezultadu hirak-ne’e
kompostu hosi datoluk ida de’it hosi respondente hateten infraestrutura país nian hanesan tantu ‘di’ak’ ka
‘di’ak tebetebes’ ba sira-nia kapasidade hodi halo viajen.
Hosi despeza sira ne’ebé relasiona ho transporte, hela-fatin, atividade tempu livre nian, no alimentasaun,
peskiza halo estimasaun gastu médiu viajante ida nian ne’ebé vizita Timor-Leste maka US$638 kada viajen. Hodi aplika pezu ba análize no prinsípiu inkluzaun nian hodi dedús populasaun amostra peskiza nian,
ida-ne’e bele projeta katak valór agregadu ekonómiku tinan-tinan nian hosi viajante sira ne’ebé partisipa
ona iha viajen tempu livre nian durante sira-nia vizita ba Timor-Leste besik millaun US$14.6.
4
Metodolojia
Iha loron 27 Marsu 2014, Memorandu Entendimentu (MoU) asina entre Fundasaun Ázia no Ministériu
Turizmu. Objetivu MoU nian maka reforsa kapasidade Ministériu Turizmu nian hodi kria no uza ho
efikás peskiza bazeia iha evidénsia no análize sira iha planeamentu no polítika.
Hafoin períodu peskiza nian iha-ne’ebé prátika di’ak liu hosi estudu kazu país lubuk ida no konsulta
ho peritu barak, define no organiza indikadór diferente liu tolunulu ba iha kestionáriu estruturadu ida,
no halo kódigu eletróniku ba iha interfase tablet. Hodi utiliza teknolojia dijitál atu rai levantamentu sira
ba iha tablet, kestionáriu levantamentu nian eziste hamutuk iha lian lima lahanesan (Inglés, Indonézia,
Portugés, Xina Mandarin, no Tetun), ho nune’e viajante sira gama kompleta ba Timor-Leste bele hetan
partisipasaun.
Fundasaun Ázia kontrata entrevistadór multi-linguál na’in-rua atu hala’o levantamentu iha salaun embarke
Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato iha Dili. Entrevistadór sira akompaña hosi membru funsionáriu
na’n-tolu hosi Diresaun Nasionál Planeamentu no Dezenvolvimentu iha Ministériu Turizmu nian, ne’ebé
maka hetan treinamentu kona-na téknika halibur dadus no familiarizasaun kestionáriu. Entrevistadór
sira iha knaar hodi identifika respondente válidu sira hodi kompleta levantamentu auto-entrevista ne’ebé
tulun hosi komputadór. Hafoin faze pilotu koleta dadus nian durante fulan Maiu, halo abordajen hodi
entrevista ho totál indivíduu 1,666 ne’ebé sai hosi Timor-Leste iha sala embarke aeroportu nian ba períodu
semana ida kada fulan durante fulan Juñu no Jullu 2014. Uza estratéjia inkluzaun metodolójika ida ne’ebé
determina elejibilidade respondente ida-idak nian nu’udar ‘viajante ida’3 haktuir kritéria peskiza nian,4
dedús tiha tamañu amostra finál hosi respondente 710.
Resposta sira ne’ebé maka halibur uza komputadór tablet Samsung Galaxy ne’ebé dijitalmente halo
agregasaun resposta ba kestionáriu sira ba iha sistema online fonte nakloke rekolla dadus kalohan nian,
Formhub, iha-ne’ebé lahó ligasaun fiu ba interfase tablet levantamentu nian. Uza teknolojia ida-ne’e
permite dadus hotu-hotu bele hetan asesu ho distánsia dook hosi servisu-fatin Fundasaun Ázia nian.
Ida-ne’e permite monitorizasaun tempu reál prosesu halibur dadus nian, no análize tendénsia ba objetivu
kontrolu kualidade nian. Hafoin konkluzaun prosesu halibur dadus, frekuénsia, tabulasaun kruzada no
análize ekonométrika ramata uza kombinasaun SPSS no software Excel.
Demografia
Hosi respondente hirak-ne’e, ema Austrália ho 39%, ema Indonézia ho 16% no ema Portugál ho 9%.
Maioria hosi viajante sira ne’ebé hetan entrevista identifika sira-nia hela-fatin atuál hanesan Austrália
(34%), kuaze ida hosi respondente haat daudaun ne’e hela iha Timor-Leste (24%) no 15% hela iha Indonézia. Sira-ne’ebé hela iha Austrália, 34% hela iha Darwin no 27% hela iha Melbourne, no 13% hela
iha Austrália ninia sidade ne’ebé ho populasaun barak tebetebes, Sydney.
Hosi respondente totál ne’ebé inklui iha levantamentu, feto ho 31%, no mane ho 61%. Kuaze metade
(49%) hosi respondente sira ho idade entre tinan 25 no 44. Relativamente proporsaun ki’ikoan hosi re3
‘International Recommendation for Tourism Statistics’ (UNWTO, 2008, para 2.4) define viajante ida hanesan ‘ema
ne’ebé muda entre fatin geografiku oioin tanba objetivu ruma no durasaun ruma”. Foti hosi: http://unstats.un.org/unsd/
trade/IRTS/IRTS%202008%20unedited.pdf
4
Ba objetivu peskiza ida-ne’e nian no haktuir definisaun ne’ebé maka rekoñese internasionalmente, viajante sira
determina hanesan indivíduu sira ne’ebé iha idade tinan 17 ba leten tantu nu’udar (i) sidadaun estranjeira hela iha rai-liur;
(ii) sidadaun nasionál hela iha Timor-Leste; ka (iii) sidadaun Timór hela iha rai-liur. Hosi amostra ida-ne’e, identifika de’it
respondente sira ne’ebé hala’o tiha ona viajen iha Timor-Leste ba motivu tempu livre nian durante viajen atuál ka iha tinan
kotuk hanesan respondente válidu sira ne’ebé partisipa iha levantamentu.
5
spondente sira ho idade 17-24 (10%) ka ho idade 65 ba leten (6%).
Respondente sira ne’ebé halo viajen ba Timor-Leste ho família ho 41%, no respondente hirak-ne’e, ne’ebé
halo viajen ho labarik ho 19%. Respondente sira ne’ebé halo viajen mesak, liu datoluk ida (35%), enkuantu respondente sira ne’ebé halo viajen nu’udar parte hosi grupu paseiu ho 4% de’it.
Informasaun kona-ba Xegada no Partida nian
Proporsaun hanesan hosi respondente sira ne’ebé to’o iha Timor-Leste hosi Denpasar (42%) hanesan ho
respondente sira ne’ebé to’o hosi Darwin (39%). Menus hosi respondente ida hosi lima (16%) to’o hosi
Singapura. Halo viajen ba Timor-Leste relativamente haree hanesan la iha problema, porsentu hitu de’it
hosi xegada ne’ebé hato’o katak sira hasoru problema, hahú hosi problema sira ne’ebé komún liu ne’ebé
hato’o maka kona-ba kustu vistu nian (19%), atrazu viajen nian (10%) no problema sira relasiona ho
regulamentu imigrasaun nian (8%).
Bainhira husu respondente sira kona-ba destinu hosi sira-nia partida ho aviaun hosi Timor-Leste, kuaze
metade (49%) bá iha Denpasar. Porsentu tolunulu-resin-lima ba Darwin, no 14% hatudu halo viajen ba
Singapura.
Hosi viajante sira ne’ebé hetan entrevista, 29% indentifika períodu hela iha Timor-Leste liu fulan tolu,
enkuantu 47% hela la to’o semana rua.
Maioria hosi respondente sira maka vizitante sira ne’ebé atu fila-fali, ho 60% hatudu katak sira vizita ona
Timor-Leste iha tempu liubá, enkuantu 40% hatudu sira foin vizita Timor-Leste ba dala uluk. Hosi sirane’ebé molok ne’e halo ona viajen ba Timor-Leste, liu metade (55%) halo ona viajen ba Timor-Leste liu
dala tolu molok sira-nia viajen atuál.
Razaun sira hodi Halo Viajen ba Timor-Leste
Bainhira husu respondente sira atu identifika sira-nia razaun prinsipál hodi halo viajen ba Timor-Leste.
Liu metade hosi respondente (56%) ne’ebé halao viajen ba Timor-Leste atu halo servisu, reuniaun ka
atividade sira relasiona ho negósiu nian.
11%
16%
RazaunsiraHodiHaloViajen
56%
17%
Servisu,negosiukakonferénsia Férias
Vizitaamiguno/kafamília Seluk
6
Figura 1. Razaun sira hodi halo viajen ba Timor-Leste
Ida hosi respondente tolu (34%) halo viajen ba Timor-Leste atu halo servisu (inklui servisu ne’ebé simu
saláriu, servisu ne’ebé la simu saláriu, servisu voluntáriu no/ka servisu asisténsia nian), 15% halo viajen
hodi halo negósiu no 7% halo viajen hodi tuir konferénsia ka reuniaun. Porsentu sanulu resin hitu de’it halo
viajen ba Timor-Leste ba loos de’it objetivu férias nian, enkuantu proporsaun hanesan hosi respondente
sira ne’ebé halo viajen hodi vizita amigu no/ka família (16%).
Hosi respondente sira ne’ebé halo ona viajen ba Timor-Leste atu halo servisu, 46% hatudu kompromisu
hodi servisu ba tempu naruk iha Timor-Leste (ba períodu fulan neen ba leten), enkuantu 28% halo ona
viajen ba Timor-Leste nu’udar voluntáriu. Kuaze rua hosi viajante tolu (62%) ne’ebé iha kompromisu atu
servisu ba tempu naruk hatudu katak amigu ka família (hosi estranjeiru) halo ona vizita ba sira bainhira
sira hela iha Timor-Leste, enkuantu datoluk ida hosi voluntáriu (34%) hatudu hanesan.
Bainhira husu kona-ba sira-nia profisaun, 26% hosi respondente sira tantu jere sira-nia negósiu rasik, ka
nu’udar traballadór independente, enkuantu 21% servisu ba empreza privada. Persentajen ki’ik liu hosi
respondente sira tantu servisu ba organizasaun naun-governamentál internasionál ka lokál (ONG) (8%),
no proporsaun hanesan identifika sira-nia an hanesan voluntáriu (6%).
Maski 16% de’it hosi respondente identifika vizita amigu no/ka família hanesan sira-nia motivu prinsipál
hodi halo viajen ba Timor-Leste, maioria hosi respondente (78%) hatudu katak sira hasoru ema sira
ne’ebé maka antes ne’e sira koñese, durante sira-nia vizita.
Informasaun Pre-xegada no Intensaun sira
Viajen nian
Molok to’o mai, tolu hosi viajante haat (75%) depende ba rekomendasaun hosi ibun ba ibun hodi fóhatene sira antes kona-ba sira-nia viajen ba Timor-Leste. Ida-ne’e inklui metade hosi respondente (51%)
ne’ebé hetan informasaun kona-ba Timor-Leste hosi amigu no/ka família ne’ebé hela iha Timor-Leste,
no 24% hosi respondente ne’ebé buka informasaun hosi kolega servisu sira.
Kolegaservisusira
24%
51%
Amiguno/kafamília
Figure2=TET
Internét
31%
Jornál
20%
Rádiu
Lahetan
4%
8%
Televizaun
5%
Seluk
4%
Figura 2. Fonte informasaun kona-ba Timor-Leste, molok xegada
7
Respondente ida hosi tolu (31%) hetan informasaun kona-ba Timor-Leste hosi internét, enkuantu fonte
mídia tradisionál fó-hatene viajante sira ho proporsaun ne’ebé ki’ik liu (Televizaun 5% no Rádiu 8%).
Ida hosi respondente haat (25%) hato’o katak kuantidade informasaun kona-ba Timor-Leste ne’ebé la
adekuadu ba sira-nia viajen.
Atu kompoin rezultadu hirak-ne’e, bainhira husu respondente sira karik sira bele hetan informasaun
natoon kona-ba sira-nia viajen bainhira sira iha Timor-Leste, respondente ida hosi tolu (31%) hateten sira
labele.
Copy:Figure3=English
Haree fila-fali ba períodu molok xegada nian, husu respondente sira hodi identifika sira-nia atividade sira
tempu livre nian ne’ebé maka sira hakarak bainhira sira iha Timor-Leste.
12%
90
13%
80
70
60
23%
40
31%
32%
50
30
33%
0
35%
10
37%
20
Istória no
Kultura
Biodiversidade
Aventura
Vizitafatinistóriu Esperientaatividadekulturál
Apresiasaunvidaselvajen Snorkelling Peska Mergullu
Pasiarihafoho Paseiubisikleta
Figura 3. Atividade sira ne’ebé maka hakarak iha Timor-Leste, molok xegada
Barak liu hosi respondente (91%) hatudu sira sei partisipa iha atividade sira ne’ebé iha relasaun ho TimorLeste ninia biodiversidade. Ida-ne’e inklui 35% hosi respondente envolvidu ne’ebé nomeia apresiasaun
vida selvajen, 31% snorkeling, 13% peska no 12% mergullu. Porsentu neen-nulu-resin-sia hosi respondente
sira hakarak atu vizita fatin istóriu sira no atu esperienta atividade kulturál sira, enkuantu atividade sira
ne’ebé bazeia iha aventura kona-ba pasiar iha foho no paseiu bisikleta hetan nomeasaun ho liu metade
hosi respondente sira hanesan atividade sira ne’ebé maka hakarak (56%).
Ida hosi respondente lima de’it (23%) halo rezerva ba sira-nia atividade sira molok xegada, iha-ne’ebé
kuaze proporsaun hanesan ne’ebé uza ajente sira viajen nian (27%) ka amigu/membru família sira iha
rai-laran hodi halo rezerva ba sira (26%). 14% de’it halo sira-nia rezerva liuhosi formuláriu rezerva online.
8
Figure4.Overallleisure
Esperiénsia sira Viajante nian iha Timor-Leste
travel<br>withinTimor-Leste
Bainhira halo viajen ba atividade tempu livre nian iha Timor-Leste laran tomak, destinu populár liu atu
vizita (47%)
maka Liquiçá tuirmai maka Dili (43%). Maski nune’e, bainhira haree liur hosi kapitál nasaun
(excl.Dili)
nian no hasai respondente sira ne’ebé halo viajen ba, ka hela iha Dili hosi análize, distribuisaun viajante
sira-nian ba destinu liur hosi Dili, maka hanesan tuirmai:
Liquica
Com
Baucau
HatuBuilico
Aileu
JacoIsland
Manatuto
Atauro
Maliana
Balibo
Maubisse
Maubara
Viqueque
Oecussi
Other
Manufahi
82%
43%
43%
39%
39%
38%
36%
35%
35%
32%
31%
30%
18%
14%
13%
10%
Figura 4. Viajen tempu livre nian en-jerál iha Timor-Lesta ninia laran (la inklui Dili)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Bainhira halo viajen ba tempu livre nian liur hosi Dili, destinu komún liu maka Liquiçá. Kuriozamente,
Maubara, iha-ne’ebé simu istóriku forte ida no lokaliza la to’o 20km hosi Liquiçá hetan vizita hosi
respondente sira ho 30% de’it.
Aleinde fó indikasaun ida ba viajen tempu livre nian en-jerál iha Timor-Lesta ninia laran, husu mós
respondente sira hodi refeleta kona-ba sira-nia viajen atuál liu iha tinan ida kotuk ba de’it objetivu tempu
livre nian.5 Rezultadu sira hatudu katak bainhira halo viajen ba tempu livre nian durante sira-nia viajen
atuál liu, metade hosi respondente tantu halo viajen ba ka hela iha Dili (50%). Kuriozamente, bainhira
respondente sira ne’ebé halo viajen ba ka hela iha Dili durante sira-nia viajen atuál liu hasai hosi análize,
destinu populár liu ba viajen maka Atauro (23%), tuirmai maka Liquiçá (13%) no Baucau (9%). Enkuantu
refleta kona-ba viajen hotu-hotu iha tinan liubá, respondente sira hatudu preferénsia signifikativa ida hodi
halo viajen ba Liquiçá. Maski nune’e, bainhira halo viajen iha sira-nia viajen atuál liu, proporsaun boot
liu hosi respondente hatudu halo viajen ba Atauro. Observasaun ida-ne’e karik tanba mosu popularidade
Atauro nian hanesan destinu ida ba viajante sira.
Transporte
Bainhira halo viajen ba tempu livre nian iha Timor-Leste, 20% de’it hosi respondente uza karreta-aluga
5
Atu mantein koerénsia ho métodu peskiza nian no prinsípiu inkluzaun partisipante nian, sujere respondente sira la
halo aluzaun kompleta ba objetivu servisu ka negósiu nian.
9
hanesan sira-nia meius transporte prinsipál. Ho kontráriu, porsentu tolunulu-resin-sia hosi respondente
uza karreta privada, amigu nian, ka membru família sira-nian ba transporte. Observasaun hanesan ba
respondente sira ne’ebé halo viajen iha Dili laran de’it. Hosi respondente sira ne’ebé hela iha Dili, 35%
hosi respondente sira uza karreta privada, amigu nian ka família nian ba transporte, enkuantu 18% de’it
uza karreta alugér.6 Bainhira husu kona-ba uzu sistema transporte públiku iha Dili, 20% hosi respondente
sira halo viajen iha Dili laran prinsipalmente uza taksi, enkuantu 3% de’it uza autokarru ka mikrolet.7
Respondente sira ne’ebé la uza karreta servisu nian, karreta pertense ba amigu/família nian ka karreta
privada ne’ebé tuirmai husu atu avalia sira-nia satisfasaun no despeza ba sira-nia meius transporte ne’ebé
maka sira hili.
En-jerál, 79% hosi respondente sira satisfás ho sira-nia opsaun transporte ne’ebé maka sira hili. Hosi
ema sira-ne’ebé uza karreta-aluga nian, 86% hosi respondente sira satisfás ho sira-nia meius transporte,
enkuantu kuaze datolu ida hosi respondente (34%) ne’ebé halo viajen uza taksi hatudu katak sira la
satisfás.8
En-jerál, kustu médiu relasiona ho transporte ne’ebé selu durante respondente ninia viajen ikus tempu
livre nian iha Timor-Leste laran maka US$151. Bainhira husu atu avalia sira-nia despeza, 57% de’it hosi
respondente fiar ida-ne’e sai ‘kustu-benefísiu’.
Hela Fatin
Bainhira halo viajen ba tempu livre nian iha Timor-Leste, datoluk ida (33%) hosi respondente sira uza otél
ba hela-fatin. Kuaze ida hosi respondente haat (24%) uza uma-arrenda privadu ka uma família nian no/
ka amigu sira-nian, enkuantu 4% de’it hosi respondente sira uza pouzada.9
Respondente sira-ne’ebé la hela iha família ka amigu ninia uma ka uma-arrenda privadu husu atu avalia
sira-nia satisfasaun no despeza ba sira-nia tipu hela-fatin ne’ebe maka sira hili.
En-jerál, maioria hosi respondente sira (84%) satisfás ho sira-nia hela-fatin ne’ebé maka sira hili.
Persentajen aas liu hosi respondente (90%) satisfás ho sira-nia estadia iha eco-resort no akampamentu.10
Hosi viajante sira ne’ebé ladún satisfás ho sira-nia esperiénsia, 64% de’it satisfás ho sira-nia estadia iha
alberge, enkuantu 79%11 satisfás ho sira-nia estadia iha pouzada.
En-jerál, kustu médiu relasiona ho hela-fatin ne’ebé maka selu durante períodu viajen tempu livre nian
iha Timor-Leste nia laran maka US$192. Bainhira husu atu avalia sira-nia despeza, 28% hosi respondente
hateten ida-ne’e hanesan ‘la iha kustu-benefísiu’, enkuantu 62% hateten ida-ne’e hanesan ‘kustu-benefísiu’.
Atividade sira Tempu Livre nian
Enkuantu kestionáriu levantamentu nian husu respondente sira atu halo lista ba fatin hotu-hotu ne’ebé
maka sira halo ona viajen ba Timor-Leste nia laran, husu pergunta adisionál lubuk ida relasiona ho sirania viajen ikus ne’ebé maka hala’o ba de’it objetivu tempu livre nian. Iha kontestu ida-ne’e nian, atividade
komún liu maka tempu livre iha tasi, ne’ebé hato’o, liu respondente ida hosi respondente tolu (36%).
10
6
Importante atu nota iha-ne’e katak ho análize tabulasaun kruzada iha levantamentu, rezultadu tamañu amostra
hetan diminuisaun signifikativamente, enkuantu marjin erru hetan aumentu esponensialmente. Ho nune’e, persentajen sira
ne’ebé uza iha-ne’e hanesan indikasaun jerál de’it, no la nesesariamente reprezenta amostra globál.
7Ibid.
8Ibid.
9
Pouzada maka otél sira ne’ebé harii bainhira Timor-Leste sei iha kontrolu Portugés nian. Ohin loron, maioria
Timor-Leste ninia pouzada sira administra hosi Governu.
10
Importante atu nota iha-ne’e katak ho análize tabulasaun kruzada iha levantamentu, rezultadu tamañu amostra
hetan diminuisaun signifikativamente, enkuantu marjin erru hetan aumentu esponensialmente. Ho nune’e, persentajen sira
ne’ebé uza iha-ne’e hanesan indikasaun jerál de’it, no la nesesariamente reprezenta amostra globál.
11Ibid.
Esperimenta atividade kulturál (11%), pasiar iha foho (10%) no vizita fatin istóriku sira (10%) ne’ebé
hato’o hanesan atividade prinsipál durante halo viajen ho proprosaun hanesan hosi respondente sira.
En-jerál, kuaze respondente hotu-hotu (94%) satisfás ho atividade sira tempu livre nian ne’ebé maka sira
partisipa. Husu mós respondente sira karik iha ona esperiénsia arte no kultura nian bainhira halo hela
viajen iha Timor-Leste. Hosi 54% hatudu katak sira iha ona esperiénsia, maioria (97%) hateten Timoan
sira-nia arte no kultura sai nu’udar esperiénsia ida ne’ebé agradável.
Tanba maioria hosi respondente sira identifika atividade sira hanesan tempu livre iha tasi (36%), pasiar iha
foho (10%) no snorkeling (8%), kustu relasionadu tempu livre nian ne’ebé relativamente ki’ik. Durante
períodu viajen tempu livre nian, kustu médiu relasiona ho atividade sira tempu livre nian maka US$99.
Bainhira husu atu avalia sira-nia despeza, 77% hosi respondente sira fiar ida-ne’e sai ‘kustu-benefísiu’.
Esperiénsia sira kona-ba Te’in nian
Durante viajen ikus ne’ebé hala’o ba objetivu tempu livre nian, 55% de’it hosi respondente sira ne’ebé
intensionalmente buka esperiénsia te’in nian inklui hahán no ingrediente sira lokál nian. Maski nune’e,
86% hosi respondente sira hatudu satisfasaun ba hahán no atividade sira ne’ebé relasiona ho hahán.
Despeza média ba hahán no atividade sira ne’ebé relasiona ho hahán bainhira halo hela viajen tempu livre
nian iha Timor-Leste maka US$197, ho kuaze ida hosi respondente haat (24%) hateten ida-ne’e hanesan
‘la iha kustu-benefísiu’. Ho kontráriu, 69% hosi respondente sira fiar ida-ne’e sai ‘kustu-benefísiu’.
Reflesaun En-jerál
Husu respondente sira hodi refleta kona-ba indikadór tolu ne’ebé diferente relasiona ho ospitalidade,
seguransa no infraestrutura iha kontestu viajen tempu livre nian en-jerál iha Timor-Leste nia laran, no
husu sira atu avalia taxa satisfasaun ba sira ida-idak tuituirmalu.
33%
76%
84%
Ospitalidade Seguransa Infraestrutura
Figura 5. Avaliasaun pozitiva ba ospitalidade, seguransa no infraestrutura, hafoin períodu viajen nian
Dahaat tolu hosi respondente sira avalia ospitalidade/atendimentu kliente nian hanesan tantu ‘di’ak’ ka
‘di’ak liu’ (76%), enkuantu 84% hosi sidadaun sira avalia seguransa no protesaun pesoál hanesan tantu
‘di’ak’ ka ‘di’ak liu’. 33% de’it hosi respondente sira avalia infraestrutura, iha relasaun ho kapasidade hodi
halo viajen ba tempu livre nian, hanesan ‘di’ak’ ka ‘di’ak liu’.
Maski persesaun negativa ida-ne’e ba infraestrutura, proporsaun boot (83%) hosi respondente sira hateten
katak sira-nia esperiénsia viajen nian en-jerál iha Timor-Leste satisfás sira-nia espetativa. Bainhira husu
karik respondente sira sei rekomenda Timor-Leste ba sira-nia amigu sira, 79% hosi respondente fiar sira
sei rekomenda Timor-Leste ba sira-nia amigu sira. Bainhira husu respondente sira atu identifika atrasaun
prinsipál tolu ne’ebé sei enkoraja amigu sira ka família atu vizita, sira hatudu esperiénsia atividade l sira
(25%), tempu livre iha tasi (25%) no vizita fatin istóriu sira (23%).
11
Despeza sira Viajen nian & Kontribuisaun
Ekonómika sira
Bazeia iha amostra populasaun hosi viajante hamutuk 710 ba Timor-Leste, Bele halo estimativa ida ba
kontribuisaun ekonómika turizmu nian.
Husu respondente hotu-hotu ne’ebé halo viajen ba Timor-Leste ba objetivu tempu livre nian atu fó
ruptura kona-ba natureza sira-nia despeza sira. Bazeia iha despeza sira relasiona ho transporte, hela-fatin,
atividade sira tempu livre nian, no hahán, kustu médiu respondente nian ba kada viajen maka hanesan
tuirmai:
200
150
100
Transporte
HelaFatin
$197
$99
0
$192
$151
50
AtividadeTempuLivrenian
Hahán
Figura 6. Gastu médiu viajante nian, kada viajen
Ho ponderasaun análize ekonómika hodi sura padraun gastu sira-ne’ebé diferente entre respondente sira
ne’ebé halo viajen ba Timor-Leste menus hosi fulan tolu (71%) no sira-ne’ebé halo viajen liu fulan tolu
(29%), despeza média ponderada hosi viajente ida nian ne’ebé vizita Timor-Leste maka US$638.
57%
Transporte
62%
HelaFatin
77%
AtividadeTempuLivrenian
69%
Hahán
Figura 7. Satisfasaun ba indikadór ekonómiku sira relasiona ho viajen tempu livre nian iha Timor-Leste
Uza ponderasaun hanesan hodi hatán ba taxa satisfasaun nian ba indikadór despeza haat ida-idak, hetan
12
katak en-jerál, 65% hosi respondente fiar sira-nia despeza hodi sai ‘kustu-benefísiu’.
Iha semetre dahuluk tinan 2014 nian, Timor-Leste rejista xegada aeroportu nian hamutuk 28,343.12 Uza
prinsípiu inkluzaun hosi ami-nia peskiza,13 no projeta xegada aeroportu nian ba 201414 ida-ne’e bele dedús
katak estimativa valór agregadu ekonómiku médiu tinan-tinan hosi viajante sira ba Timor-Leste maka
maizumenus millaun US$14.6.15
Figure8=ENG
Organizasaun Turizmu Mundiál Nasoins Unidas nian (UNWTO), maski nune’e, define vizitante ida
hanesan “viajante ida ne’ebé halo viajen ba destinu prinsipál ida liur hosi ambiente baibain nian, menus
hosi tinan ida,16 ba motivu espesífiku ida (motivu negósiu nian, tempu livre nian ka motivu pesoál seluk)
aleinde atu hetan servisu hosi entidade rezidente ida iha país ka fatin ne’ebé vizita ba”. Vizitante sira ne’ebé
halo viajen hirak-ne’e kualifika hanesan viajen turizmu nian. Turizmu refere ba atividade vizitante siranian.17 Ho nune’e, kontribuisaun ekonómika ‘vizitante sira-nian’ ba Timor-Leste maka hanesan tuirmai:
10
0
3.5
2
4
6
8
Millaun(USD)
Vizitante
10
1.1
12
14
Servisu Seluk
Figura 8: Projesaun distribuisaun ekonómika valór agregadu viajante nian
Bazeia definisaun UNWTO nian, vizitante sira kontribui milllaun US$10 ka 68% hosi projesaun estimada.
Kuriozamente, ema sira-ne’ebé halo viajen ba Timor-Leste ba razaun prinsipál remunerasaun nian/motivu
servisu nian kontribui kuaze dahaat ida (24%) hosi valór agregadu turizmu país nian ho millaun US$3.5.
12
Direcção Nacional de Estatística (2014), Ministry of Finance retrieved from: http://www.statistics.gov.tl/wp-content/uploads/2014/08/2nd-Quarter-Quarterly-Statistical-Indicators-2014.pdf
13
Iha-ne’ebé hakbesik ema 1666 hodi tuir entrevista, 710 de’it (39%) maka inklui iha amostra hanesan respondente
válidu
14
Fó dadus inalkansável ba semestre daruak iha 2014 iha tempu publikasaun nian, piku xegada la komún iha semestre
dahikus iha 2013, projesaun populasaun ba 2014 ho kontráriu, bazeia iha padraun kresimentu trimestrál ne’ebé hatudu-sai
iha 2012. Uza análize kresimentu hosi 2012 nian ba dadus atuál, ida ne’e halo estimativa katak Timor-Leste sei simu xegada
aeroportu 58,795 iha 2014.
15
Ida-ne’e la inklui turizmu doméstiku, ne’ebé bele hamsoru ekonomia turístika marjinalmente boot liu.
16
Bazeia ba kritériu peskiza nian la halo diferénsa entre vizitante sira ne’ebé hela iha Timor-Leste ba períodu menus
hosi fulan 12 no fulan 12 ka liu, kontribuisaun vizitante nian bazeia ba definisaun UNWTO nian sei interpreta hanesan estimativa duké reál.
17
United Nations (2008), ‘International Recommendations for Tourism Statistics 2008’ Department of Economic
and Social Affairs, p.10
13
Observasaun Jerál sira
Haree ba Governu Timor-Leste nian fó dotasaun orsamentál millaun US$7.418 ba Ministériu Turizmu nian
iha 2014, rezultadu sira peskiza nian sujere katak saída setór nian boot liu entrada kuaze ho 200%, no karik
sai boot liután bainhira de’it merkadu turizmu doméstiku país nian kualifika ona finansialmente. Maski
projesaun ekonómika ida-ne’e, setór turizmu Timor-Leste nian kontinua ki’ikoan kompara ho jeografia
ninia viziñu sira-nian. Territóriu Norte iha Austrália hato’o valór agregadu ekonómiku vizitante nian
tinan-tinan ho billaun A$1.78,19 no viziñu Indonézia hato’o gastu médiu turista ida nian kada viajen maka
US$1134, akumulasaun ba totál valór agregadu ekonómiku maka billaun US$9.12.20 Haree ba rejiaun ninia
potensiál aas ba turizmu, hamutuk ho rezultadu sira hosi peskiza ida-ne’e, destaka nesesidade prinsipál
sira hosi sorin prokura turizmu nian iha Timor-Leste ne’ebé tenke aborda, hodi garante kresimentu no
dezenvolvimentu setór nian iha tinan hirak oinmai.
Peskiza hatudu katak la iha satisfasaun ba nesesidade sira viajante nian inklui infraestrutura ne’ebé menus,
folin transporte-aluga nian ne’ebé aas no limitasaun ba iha informasaun ne’ebé bele hetan lais liu relasiona
ho viajen iha Timor-Leste nia laran. Alein ne’e, dezeju vizitante nian atu halo viajen kulturál ka ba fatin
istóriku sira, iha asesu limitadu ba fatin hirak-ne’e, no informasaun kona-ba asesu ba fatin hirak-ne’e.
Rezultadu sira fó evidénsia ida kona-ba oinsá Minstériu Turizmu bele dezenvolve polítika futura hodi
hatán ba nesesidade viajante sira-nian ba Timor-Leste, no, ho nune’e, kria ambiente atraente ida iha ne’ebé
setór ne’e bele dezenvolve.
14
18
Ministry of Finance Timor-Leste (2014), ‘2014 State Budget’ p.97 foti hosi: https://www.mof.gov.tl/wp-content/
uploads/2014/03/Budget-Book-1-ENGL.pdf
19
Northern Territory Tourism (2013), ‘Tourism Vision 2020: Northern Territory’s Strategy for Growth’.
20
Prawira, Y (2014), ‘Promising Tourism in Indonesia presents new investment opportunities,’ Dadus CEIC nian foti
hosi: http://www.ceicdata.com/en/blog/promising-tourism-indonesia-presents-new-investment-opportunities
Apéndise: Kestionáriu Levantamentu nian
INTRODUSAUN
Liuhosi kolaborasaun entre Ministériu Turizmu iha Timor-Leste no Fundasaun Ázia, hala’o hela daudaun
peskiza (survey) ida iha sala ne’ebé mak pasajeiru sira utiliza molok atu sa’e aviaun (inglés: departure
lounge) iha Aeroportu Internasionál Dili iha semana ida ne’e, kona-ba ema sira ne’ebé mak mai vizita
Timor-Leste.
Kestionáriu ne’ebé iha ne’e ninia objetivu atu identifika nesesidade no interese ema sira ne’ebé mai hala’o
vizita iha ne’e, depoisde períodu viajen iha rai laran.
Hamutuk iha pergunta 33 no sei presiza maizumenus minutu 15 hodi prenxe kestionáriu ne’ebé refere.
Maske sei iha ema ida ne’ebé mak sei akompaña no fó klarifikasaun (karik nesesáriu), sei mantein
konfidensialidade ba Ita-Boot nia resposta sira no sei la hakerek Ita-Boot nia identidade individuál.
Sei utiliza deskoberta sira hosi peskiza ida ne’e atu hamosu baze ida ba evidénsia kona-ba esperiénsia loloos
ne’ebé mak sei sai nu’udar matadalan ba Governu Timor-Leste ninia komprensaun kona-ba nesesidade
ema sira ne’ebé mak mai hala’o vizita iha ne’e, no ajuda hamosu polítika ba loron oin nian, ne’ebé inklui
mós prioridade sira iha área turizmu nian.
A)
1
2
Ita-Boot hakarak partisipa iha peskiza kona-ba ema sira ne’ebé mak mai vizita Timor-Leste?
Sin
Lae
[Se “Lae”]
ii) Tanba sa labele?
1
2
3
4
5
La komprende tanba razaun lingua
Tenke ba ona tan aviaun atu simu
Kompleta tiha ona peskiza ida ne'e iha tempu uluk
La-iha razaun
Razaun seluk ruma (halo favór temi)
[Se hili “La komprende tanba razaun lingua”]
iii) Lingua ida ne’ebé mak ita prefere atu uza ba komunikasaun? [resposta open-ended]
Se hili “Sin” iha (A):
B)
1
2
3
4
5
C)
Ita-Boot hakarak hala’o peskiza ida ne’e ho lian saida?
Lingua Ingles
Tetun
Bahasa Indonézia
Portugés
Mandarin
Ita-Boot nia tinan hira?
15
1
2
3
4
5
6
7
Menus hosi tinan 17
17 – 24
25 -34
35 -44
45 -54
55 -64
Tinan 65 no tinan 65 ba leten
[Se respondente “Menus hosi tinan 17”]:
Obrigadu tanba prontu atu hola parte iha ami-nia peskiza ne’e. Infelizmente, tanba Ita-Boot menus hosi
tinan 17, Ita-Boot la tama iha ami-nia lista análize nian. Ami fó obrigadu ba Ita-Boot nia tempu.
[Se respondente tinan 17 ba leten, bele kontinua]:
D)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
17
18
19
Agora Ita-Boot hela iha ne’ebé?
Timor-Leste
Austrália
Brazil
Xina
Índia
Indonézia
Japaun
Malázia
Nova Zelándia
Pakistaun
Filipina
Portugál
Seluk Estadu sira iha Uniaun Europeia
Singapora
Tailándia
Estadus Unidus Amérika
Reinu Unidu
Nasaun seluk ruma (halo favór temi)
[Se hili “Austrália”]:
Q(D)i. Sidade ne’ebé mak besik liu ba sidade ida ne’ebé oras ne’e Ita-Boot hela ba?
1
2
3
4
5
6
7
8
9
16
Darwin
Melbourne
Sydney
Canberra
Brisbane
Perth
Adelaide
Hobart
La hatene
[Se hili “Timor-Leste”, go to Q(D)]
E)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Ita husi nasaun ka nasionalidade ida ne’ebé nian?
Australianu
Brazileiru
Xineza
Ema India
Ema Indonézia
Ema Japaun
Ema Malázia
Ema Nova-Zelándia
Ema Pakistaun
Ema Filipina
Portuguesa
Nasionalidade sira seluk ne'ebé iha Uniaun Europeia nia laran
Ema Singapura
Ema Thailandia
Timor-oan
Amerikanu
Ema Inglaterra
Sira seluk
[Se hili “Timor-Leste” iha Q(D) no “Timor-oan” iha Q(E]:
Obrigadu ba ita-nia oferese atu partisipa iha ami-nia peskiza. Maibé tanba ita hanesan sidadaun Timor
ne’ebé agora dau-daun hela iha Timor Leste, ita se la-kualifikadu atu inklui iha ami nia analizasaun. Ami
apresia tebes ba ita-nia tempu.
F)
1
2
3
4
5
6
7
8
Oinsá durasaun tempu mai hela iha Timor-Leste?
Menus hosi loron 3
Loron 3 to'o loron 7
Loron 8 to'o loron 14
Loron 15 to'o loron 21
Loron 22 to'o fulan 1
Entre fulan 1 no 2
Entre fulan 2 no 3
Liu husi fulan 3
G)
Durante ita nia viajen, ka iha tempu uluk, ita konsege halo viajen hanesan pasa ferias iha TimorLeste nia laran?
1
2
Sin
Lae
[Se hili ‘Lae’]:
Obrigadu ba ita-nia oferese atu partisipa iha ami-nia peskiza. Maibé tanba ita nunka halo viajen hanesan
17
pasa ferias nian iha Timor-Leste nia laran durante iha viajen ida ne’e ka tinan ida liu ba ne’e, ita se lakualifikadu atu inklui iha ami nia analizasaun. Ami apresia tebes ba ita-nia tempu.
A. RAZAUN REALIZA VIAJEN
1.
1
2
Ida ne’e Ita-Boot nia viajen primeiru mai Timor-Leste?
Sin
Lae
[Se hili “Lae” iha Q1]: 1a. Molok viajen ida ne’e, Ita-Boot mai vizita Timor-Leste ne’e dala hira ona?
1
2
3
4
5
Dala ida
Dala rua
Dala tolu
Liu husi dala tolu
La-hanoin hetan
2. Razaun fundamentál saida mak halo Ita-Boot deside atu vizita Timor-Leste?
1
2
3
4
5
6
7
8
Vizita amigu no/ka família sira
Férias
Hela ho feen/la'en/namoradu/namorada, ne'ebé servisu iha Timor-Leste
Servisu (inklui servisu ne'ebé hetan pagamentu, servisu ne'ebé la-hetan pagamentu, servisu
voluntáriu no servisu fo asisténsia)
Ema ne'ebé hela iha Timor-Leste
Komersiu
Atende konferénsia/enkontru
Razaun seluk ruma (halo favór temi)
2a. [Se hili “Servisu” to Q2] Tipu servisu saida mak Ita-Boot halo iha Timor-Leste?
1
2
3
4
5
6
7
Jere negósiu privadu
Uluk mai buka servisu
Partisipa iha konferénsia
Servisu durasaun tempu badak (menus hosi fulan neen)
Servisu durasaun tempu naruk (liu fulan neen)
Ema ne'ebé halo servisu voluntáriu
Seluk (halo favór temi)
2b. Razaun saida tan (karik iha) mak halo Ita-Boot mai vizita Timor-Leste? [Multiple Response]
1
2
3
4
5
6
7
8
18
Tranzitu
Partisipa iha konferénsia
Akompaña ema ruma atu atende konferénsia
Negósiu
Visita kolega no/ka familia
Férias
Edukasaun
Ka ba pasa tempu hamutuk nu’udar noiva ka noivu foun
9
10
11
12
Atu esplora/la’o rai
Servisu iha tempu ferias
La-iha razaun seluk
Razaun seluk ruma (halo favór temi)
2c. [Se hili “Servisu” iha Q1 ka “ Servisu iha tempu ferias” in Q2b] Wainhira Ita-Boot servisu iha TimorLeste, Ita-Boot nia amigu ka família ruma (hosi rai seluk) mai vizita Ita-Boot iha ne’e?
1
2
Sin
Lae
3. Ita-Boot tama mai liuhosi ne’ebé?
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Darwin
Bali
Singapura
Mota Ain/Batugade
Tunubibi
Memo
Oesilo
Belulik-Leten
Bobometo
Seluk (halo favór temi)
La hatene
4. Ita-Boot uza meiu transporte saida atu tama mai Timor-Leste?
1
2
3
4
5
6
7
Aviaun
Ró
Karreta
Motór
Bis
La'o ain
Seluk (halo favór temi)
5. Ita-Boot hetan problema ruma atu to’o mai ne’e?
1
2
Sin
Lae
5a. [Se hili “Sin” iha Q5] Problema saida mak Ita-Boot hetan?
1
2
3
4
5
6
Folin vistu (visa) nian
Rekerimentu ba vistu (visa) nian
Kanselamentu transporte
Atrazu iha transporte
Seluk (halo favór temi)
Prefere la hatan
6. Ita-Boot hasoru ema ruma ne’ebé Ita-Boot koñese nanis ona durante Ita-Boot nia viajen iha Timor19
Leste ne’e?
1
2
Sin
Lae
7. Ita-Boot halo viajen iha grupu, ka mesak de’it?
1
2
3
4
5
Mesak
Ho amigu/família
Parte hosi grupu ne'ebé halo tour/vizita
Hamutuk ho kolega sira
Seluk (halo favór temi)
[Se hili “Parte hosi grupu ne’ebé halo tour/vizita”]:
7a. Grupu ne’ebé refere:
1
2
3
4
5
5
Grupu despostu (inklui luku, sa’e foho no halai bisikleta)
Grupu ne'ebé dirije atu halo planu ba ferias
Emprezariu ka grupu ne'ebé halo konvensaun
Grupu relijiaun
Eskola ka tempu livre universidade nian
Razaun seluk ruma (halo favór temi)
8. Ita-Boot halo viajen ho labarik?
1
2
Sin
Lae
B. INFORMASAUN SIRA MOLOK TO’O MAI
9. Molok to’o mai, oinsá Ita-Boot hetan informasaun kona-ba Timor-Leste? [Multiple Select]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Amigu no/ka família ne'ebé hela iha Timor-Leste
Televizaun
Internet
Rádiu
Jornál
Lonely Planet (livru kona-ba matadalan viajen nian)
Kolega sira
La hetan informasaun ruma
Seluk (halo favór temi)
9a. Informasaun sira ne’ebé Ita-Boot hetan kona-ba Timor-Leste adekuadu/natoon ba Ita-Boot nia viajen
sira?
1
2
Sin
Lae
10. Atividade ida oinsá los mak ita hakarak halo wainhira iha Timor-Leste? [Multiple Select]
20
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Luku tasi (diving)
Luku tasi maibé la tun liu ba tasi okos (snorkelling)
Sa'e tun foho ho bisikleta (mountain biking)
La'o ain ho distánsia dook (hiking)
Vizita fatin arte no kultura sira
Vizita fatin istóriku sira
Halimar/divertimentu iha tasi ibun
Apresiasaun ba animál sira iha ai-laran
Kail ikan
Nein halo buat tida
Atividade seluk ruma (halo favór temi)
11. Ita-Boot halo ona rezerva (booking) ruma molok to’o mai, ba atividade sira ne’ebé temi iha pergunta
anteriór? [respondente la hili ‘prefere la hatan’ iha Q10]
1
2
Sin
Lae
[Se hili “Sin” iha Q11]: 11a. Oinsá Ita-Boot halo Ita-Boot nia rezerva (booking) ne’e?
1
2
3
4
5
6
Liuhosi ajénsia viajen
Liuhosi formuláriu rezerva (booking) online
Telefone diretamente
Liuhosi email
Husu ba amigu/família ruma ne'ebé iha Timor-Leste hodi halo rezerva (booking) ne'e
Seluk (halo favór temi)
12. Wainhira iha Timor-Leste, Ita-Boot konsege hetan informasaun sufisiente kona-ba Ita-Boot nia viajen
sira?
1
2
Sin
Lae
C. ESPERIÉNSIA HALO VIAJEN IHA TIMOR-LESTE LARAN
Pergunta hirak tuir mai ne’e refera ba viajen iha Timor-Leste durante viajen ida ne’ebé foin akontese ka
akontese iha tinan ida uluk liu ba nebe hanesan objetivu ba pasa ferias nian. Bainhira resposta ba pergunta
hirak ne’e halo favor labele refere ba viajen ne’ebé ita halo tia ona ba objetivu servisu ka komersiu nian.
13. Bainhira viajen hanesan pasa ferias nian, fatin ida ne’ebé de’it mak ita vizita iha Timor-Leste?
[Multiple Select]
1
2
3
4
5
6
7
Dili
Baucau
Maubisse
Hato Builico/Mt. Ramelau
Lautem/Jaco Island
Com
Ata'uro
21
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Maubara
Liquica
Maliana
Balibo
Aileu
Manatuto
Ossu/Viqueque
Manufahi
Oecussi
Seluk (halo favór temi)
[Se hili “Liu hosi fulan 3” iha Q(F)]:
13a. Iha tinan ida liu ba ne’e, mais menus viajen ho objetivu hanesan pasa ferias nian ne’e ita halo ona dala
hira iha Timor Leste nia laran?
[Hatama numeru tomak]
14. Reflekta husi ita nia viajen liu ba ne’ebé ita halo iha Timor-Leste ba objetivu hanesan pasa ferias nian,
fatin ida ne’ebé mak ita ba? [Resposta ida de’it]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Dili
Baucau
Maubisse
Hato Builico/Mt. Ramelau
Lautem/Jaco Island
Com
Ata’uro
Maubara
Liquica
Maliana
Balibo
Aileu
Manatuto
Ossu/Viqueque
Manufahi
Oecussi
Seluk (halo favór temi)
15. Tipu transportasaun ne’ebé ita uza barak liu iha viajen ida ne’e mak saida?
1
2
3
4
5
6
7
8
22
Veíkulu/transporte aluga nian
Amigu/família sira-nia transporte
Karreta privadu
Kompañia /Veikulu uza ba servisu
Taxi
Bis
Mikrolet
Ró
9
10
11
12
Motór
Bisikleta
La’o de’it
Seluk (halo favór temi)
Se la hili “la’o de’it”, “karreta privadu” ka “Kompañia /Veikulu uza ba servisu”]:
15a. Saida de’it mak asosiadu ho orsamentu bainhira utiliza transporte ida ne’e?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
Se la hili “la’o de’it”, “karreta privadu” ka “Kompañia /Veikulu uza ba servisu”]:
15b. Oinsá ita se marka valor hodi haree nivel satisfeitu bainhira uza transporte husi opsaun hirak ne’e?
1
2
3
4
Satisfeitu loos
Satisfeitu
La-satisfeitu
La-satisfeitu loos
Se la hili “la’o de’it”, “karreta privadu” ka “Kompañia /Veikulu uza ba servisu”]:
15c. Oinsá ita se marka valor ba Ita-Bo’ot nia gastu bainhira uza transporte husi opsaun hirak ne’e?
1
2
3
Iha duni benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona (value for money)
Laiha benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona
La hatene (lalika lee sai)
Q16. Tipu toba fatin ida oinsá loos mak ita uza bainhira halo viajen ba iha ne’eba?
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Otél sira
Losmen
Fatin ba ema la’o rai
Hela fatin apartamentu
Hela-fatin ne'ebé iha orientasaun ba prezervasaun meiu ambiente (eco-resort)/akampamentu
(camping)
Pouzada
Família ka Amigu sira-nia uma
Aluga privadu
Privately owned property
La-hela iha kalan ne'e
Razaun seluk ruma (halo favór temi)
[Se la hili “aluga privadu, “privately owned property” ka “la hela iha kalan ne’e”]:
16a. Ita gasta tiha osan hira ba tipu husi toba fatin ida ne’e?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
16b. Oinsá mak ita se marka valor haree ba nivel satisfeitu husi kualidade toba fatin ne’ebé ita uza?
23
1
2
3
4
Satisfeitu loos
Satisfeitu
La-satisfeitu
La-satisfeitu loos
16c. Oinsá mak ita se marka valor ba ita bo’ot nia gastu bainhira uza toba fatin ida ne’e?
1
2
3
Iha duni benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona (value for money)
Laiha benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona
La hatene (lalika lee sai)
17. Bainhira viajen foin daudaun ne’e iha Timor Leste, saida mak sai hanesan atividade primariu husi pasa
ferias ne’ebé ita konsege partisipa?
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Luku tasi (diving)
Luku tasi maibé la tun liu ba tasi okos (snorkelling)
Sa'e tun foho ho bisikleta (mountain biking)
La'o ain ho distánsia dook (hiking)
Vizita fatin arte no kultura sira
Vizita fatin istóriku sira
Halimar/divertimentu iha tasi ibun
Apresiasaun ba animál sira iha ailaran
Kail ikan
Nein halo buat tida
Hela fatin ne’ebé kolega/familia hela ba
Seluk
[Se hili “La iha” ka “Hela fatin ne’ebé kolega/familia hela ba”]:
17a. Saida de’it mak asosiadu ho orsamentu bainhira partisipa iha atividade husi pasa ferias ida ne’e?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
17b. Oinsá mak ita se marka valor haree ba nivel satisfeitu husi kualidade ba atividade ne’ebé ita partisipa
ne’e?
1
2
3
4
Satisfeitu loos
Satisfeitu
La-satisfeitu
La-satisfeitu loos
17c. Oinsá mak ita se marka valor ba ita bo’ot nia gastu bainhira partisipa iha atividade pasa ferias ida ne’e?
1
2
3
Iha duni benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona (value for money)
Laiha benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona
La hatene (lalika lee sai)
18. Ita-Boot hetan esperiénsia ruma kona-ba arte no kultura wainhira halo viajen iha Timor-Leste?
(ezemplu: vizita muzeu, fatin espozisaun arte nian ka fatin kulturál ruma
24
1
2
Sin
Lae
[Se “Sin”]:
18a Oinsá Ita-Boot avalia Ita-Boot nia esperiénsia kona-ba haree no sente arte no kultura iha Timor-Leste:
1
2
3
4
Furak tebes
Furak
La furak
Aat loos
19. Maizumenus, orsamentu hira mak ita uza ba hahán no mós ba atividade ne’ebé iha relasaun ho hahán
iha viajen ida ne’e?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
19a. Oinsá mak ita se marka valor hare ba nivel satisfeitu husi hahán no mós atividade hirak ne’ebé iha
relasaun ho hahán?
1
2
3
4
Satisfeitu loos
Satisfeitu
La-satisfeitu
La-satisfeitu loos
19b. Oinsá mak ita se marka valor ba Ita-Boot nia gastu husi hahán no mós atividade hirak ne’ebé iha
relasaun ho hahán?
1
2
3
Iha duni benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona (value for money)
Laiha benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona
La hatene (lalika lee sai)
20. Karik ita se fó valor oinsá loos ba atendimentu ne’ebé ita hetan bainhira halo viajen pasa ferias nian
iha Timor-Leste?
1
2
3
4
Di'ak tebes
Di'ak
Aat
Aat loos
21. Karik ita se fó valor oinsá loos ba sentimentu kona-ba asuntu seguru no seguransa bainhira halo
viajenba pasa ferias nian iha Timor-Leste?
1
2
3
4
Di'ak tebes
Di'ak
Aat
Aat loos
22. En jerál, karik ita se fó valor oinsá loos ba infraestrutura iha Timor-Leste bainhira halo viajen ba pasa
ferias nian iha Timor-Leste?
25
1
2
3
4
Di'ak tebes
Di'ak
Aat
Aat loos
22. Ita-Boot nia esperiénsia sira iha Timor-Leste tuir duni buat ne’ebé Ita-Boot espera tiha ona?
1
2
Sin
Lae
23. Ita-Boot sei fó-hatene ba amigu sira atu mai vizita Timor-Leste?
1
2
3
Sin
Lae
La hatene
[Se hili ‘Sin’ iha Q22]:
24. Karik husi Ita-Boot nia opiniaun rasik, saida mak sai hanesan fator importante liu iha Timor Leste
ne’ebé sei fo korajen ba Ita-Boot nia maluk no/ka familia atu vizita mai iha ne’e?
(Halo favor hanoin ka dehan mai fatin 3 ne’ebé refere)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Luku tasi (diving)
Luku tasi maibé la tun liu ba tasi okos (snorkelling)
Sa'e tun foho ho bisikleta (mountain biking)
La'o ain ho distánsia dook (hiking)
Vizita fatin arte no kultura sira
Vizita fatin istóriku sira
Halimar/divertimentu iha tasi ibun
Kail ikan
Apresiasaun ba animál sira iha ai-laran
Seluk (halo favór temi)
[Se la hili “Liu husi fulan 3” iha Q(F)] – go to SEKSAUN D
D. DESPEZA SIRA BA VIAJEN NIAN
25. Haree ba Ita-Boot nia despeza sira, tuir Ita-Boot nia hanoin, osan montante hira mak Ita-Boot gasta
ona durante Ita-Boot nia viajen mai Timor-Leste?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
26. Tuir Ita-Boot nia hanoin, osan montante hira mak Ita-Boot gasta molok to’o mai Timor-Leste
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
27. Molok to’o mai, osan hira mak Ita-Boot gasta ba viajen internasionál ho aviaun/ ho ró (hodi tama mai
no sai hosi Timor-Leste)?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
26
28. Osan hirak mak, tuir Ita-Boot nia hanoin, Ita-Boot gasta tiha ona iha foho, wainhira iha Timor-Leste?
RESPONDE HO NÚMERU ($0 < x < $5,000)
29. Oinsá Ita-Boot avalia Ita-Boot nia despeza sira iha Timor-Leste (iha benefísiu gasta osan iha TimorLeste?)
1
2
3
Iha duni benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona (value for money)
Laiha benefísiu hosi osan ne'ebé gasta ona
La hatene (lalika lee sai)
E. INFORMASAUN DEMOGRAFIA
30.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Ita husi nasaun ka nasionalidade ida ne’ebé nian?
Australianu
Brazileiru
Xineza
Ema India
Ema Indonézia
Ema Japaun
Ema Malázia
Ema Nova-Zelándia
Ema Pakistaun
Ema Filipina
Portuguesa
Nasionalidade sira seluk ne'ebé iha Uniaun Europeia nia laran
Ema Singapura
Ema Thailandia
Timor-oan
Amerikanu
Ema Inglaterra
Sira seluk
31. Ita-Boot servisu saida?
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Na'in ba negósiu/empreza ruma
Servisu mesak hodi hetan rendimentu (auto-empregu/self employed)
Servisu ba empreza privada
Servisu ba ONG Internasionál ka Lokál
Nasoins Unidas
Traballadór Estadu nian
Misaun Diplomatiku
Ema ne'ebé halo servisu voluntáriu
Estuda daudaun iha Universidade/Estudante
Reforma ona
La servisu (dezempregadu)
Seluk (halo favór temi)
32. Favor hakerek ita-nia jéneru
1
Mane
27
2
Feto
33. Ita-Boot nia númeru viajen aviaun nian (inglés: flight number) hira?
1
2
3
4
5
6
7
8
9
SJ2710
SJ271
TL511
TL513
TL515
TL517
TL519
MI 295
Seluk (halo favór temi)
Ida ne’e mak parte ikus nian hosi peskiza ne’e. Obrigadu ba partisipasaun iha ami-nia peskiza ne’e no kontribuisaun
ba dezenvolvimentu setór turizmu iha Timor-Leste. Karik Ita-Boot iha pergunta ruma, halo favór labele iha
dúvida atu kontakta Fundasaun Ázia ninia repartisaun iha Timor-Leste liuhosi: [email protected]
28
29
30